KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim država, radi svoje krivično pravne zaštite određuje

krivična djela i njihove učinioce i propisuje sankcije prema tim učiniocima. Krivično materijalno pravo, u odnosu na krivično procesno pravo, omogućava da se jedan krivični događaj formira u krivičnu stvar kao predmet krivičnog postupka, te je krivično materijalno pravo pretpostavka krivičnom procesnom pravu. OPĆE NAPOMENE KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: 1. Krivični zakon BiH, FBiH, RS i BD; 2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela - u svim ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva (oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta); 3. U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija; 4. Posebno krivično zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti. Razlika između Zakona i Zakonika – kod zakona, krivična djela su sadržana i u npr. KZ FBiH, KZ Kantona i dr., a kod Zakonika, sva krivična djela su sadržana na jednom mjestu, tj. u jednoj knjizi. NA KOGA SE MOŽE PRIMIJENITI KZ FBIH (teritorijalna primjena) – na čitavo područje Federacije...kopnena teritorija, zračni prostor iznad te teritorije, obalne vode, vodene površine u okviru teritorije Federacije... KO JE DIJETE, KO JE MALOLJETNIK I ZAŠTO JE TO ZNAČAJNO? Dijete - svaka osoba do 14 godina. Dijete nije krivično odgovorno. Ne postoji ni odgovornost roditelja, staratelja za djela koja su počinila djeca. Maloljetnik – svaka osoba od 14 do 18 godina. Maloljetnici jesu krivično odgovorni. Postoje i mladji maloljetnici (od 14 do 16) godina i na njih se mogu primijeniti samo vaspitne preporuke (nije sankcija nego mjera) i vaspitne mjere (sankcija), nema maloljetničkog zatvora.

1|Page

BROJ IZVRŠILACA KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG DJELA? Udruženje – 3 i više lica; Više lica – 2 ili više lica Skupina – 5 ili više lica; Grupa – udruženje od najmanje troje ljudi koji su povezani radi trajnog, privremenog ili povremenog činjenja krivičnih djela (ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni); Organizovana grupa – grupa koja nije nastala spontano već formalno radi vršenja krivičnih djela, unutar nje nema podjele uloga; Zločinačka organizacija – nastala formalno, ne spontano, a radi vršenja krivičnih djela i to onih djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 ili više godina. TAJNA? Ovdje je riječ o tajnosti isprava ili podataka. Razlikujemo četiri vrste tajni: a) tajne Federacije BiH, kantona i opštine (odluku o tajnosti donosi nadležni organ) b) vojne tajne (odluku o tajnosti donosi neki organ, princip legaliteta), c) službene tajne (odluku o tajnosti donosi nadležni organ pravnog lica, organ ovlašten za to pravnim aktom),
d) te profesionalne tajne (advokat, ljekar, vjerski ispovjednik, nema formalnog akta,

obaveza tajnosti se pretpostavlja)

Prema ZKP-u postoje tri kategorije: a) lica koja nikako ne mogu biti svjedoci (tu dolazi do efekta tajna!), b) lica koja ne moraju biti svjedoci, te c) lica koja ne moraju odgovarati na pojedina pitanja. Krivično djelo odavanja tajne: Kumulativno djelo, gdje prvo treba utvrditi postojanje obaveze čuvanja tajne. Dakle, prvo su utvrđuje tajnost. To se u suđenju zove isključenje javnosti. O tome odlučuje sudsko vijeće. POKRETNE STVARI? (mogu li telefonski impulsi biti predmet krađe?) Svaka stvar koja se može odvojiti od drugih predmeta (u skladu sa stvarnim pravom), ali i energija, telefonski impulsi (krivično djelo krađe struje, npr.). NAČELO ZAKONITOSTI? Krivično djelo i krivične sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena krivična sankcija za djelo koje u trenutku izvršenja nije bilo propisano kao krivično djelo

2|Page

domaćim ili međunarodnim propisima (Nullum crimen nulla poena sine lege) – zakonitost u materijalnom smislu. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA? (obavezna primjena blažeg zakona)! Na počinioca krivičnog djela primjenjuje se propis ili zakon koji je važio u vrijeme počinjenja krivičnog djela (in tempore criminis). PROBLEMATIKA RETROAKTIVNE PRIMJENE KZ-a? (primjena blažeg zakona) Ako je između počinjenja i suđenja (do donošenja pravosnažne presude!) došlo do izmjene zakona, onda se na počinioca primjenjuje blaži zakon! Ali koji je blaži zakon? To uvijek zavisi od konkretnog slučaja.
1. zakon koji dekriminiše dato krivično djelo (primjer krivičnog djela kockanja kao

zanimanja, nekad bilo krivično djelo, danas samo prekršaj), 2. zakon koji proširuje osnove za isključenje krivične odgovornosti, dakle zakon koji propisuje širi osnov za ublažavanje kazne i/ili zakon koji predviđa širi osnov za oslobađanje od kazne (primjer odgovornosti službenog lica u slučaju prisile), 3. zakon koji predviđa manju mogućnost izricanja „akcesornih“ sankcija (na primjer, mjere bezbjednosti) Kada se jednom odredi blaži zakon, onda se on primjenjuje u potpunosti, nema fragmentarnog primjenjivanja više različitih krivičnih zakona!

IZUZETAK OD RETROAKTIVNE PRIMJENE (zabrana retroaktivne primjene) Ne može se krivično djelo „stvarati“ nakon što je počinjeno, takvo djelo nemoguće je naknadno sankcionisati – ali samo načelno, jer postoji izuzetak od tog pravila: Slučaj Mektouf: odluka Ustavnog suda iz 2007. godine, apelacija (obraćanje građana po osnovu povrede ljudskih prava – pritvor, pravično suđenje, retroaktivna primjena krivičnog zakona). Maktouf je suđen za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koje je počinio u vrijeme kada Krivični zakon FBiH nije postojao, a tada važeći Krivični zakon SFRJ predviđao je mogućnost izricanja smrtne kazne. Suština zahtjeva: učinio djelo ratnog zločina u periodu SFRJ kada je za to djelo predviđana smrtna kazna. U međuvremenu je donešen i naš zakon i Vašingtonski sporazum, kojima je ukinuta smrtna kazna, te se Krivičnim zakonom BiH predviđa kazna dugotrajnog zatvora za djelo ratnih zločina. Apelant je u ovom slučaju tražio da se na njega primijeni entitetski Zakon (KZ FBiH), kao blaži, jer entitetski zakon predviđa kaznu do 20 godina za djelo ratnih zločina. ECHR (Evropska konvencija o ljudskim pravima) u članu 7. stav 1. isključuje retroaktivnu primjenu krivičnog zakona, ali u ovom slučaju Ustavni sud donosi odluku da je član 7. stav 2. predvidio izuzetak u slučaju krivičnih djela ratnih zločina i krivičnih djela protiv humanosti, ako se radi o „normama koje su prihvatili civilizirani narodi“.

3|Page

KRIVIČNO DJELO? Elementi krivičnog djela
a) Protivpravno djelo - postupanje protivno pozitivnim pravnim propisima, kršenje

određene zabrane ponašanja ili povreda određenih zaštićenih sloboda, vrijednosti ili stvari. Protivpravnost nije tipična samo za krivična djela, postoje i prekršaji kao vidovi protupravnog ponašanja, ali stepen ugrožavanja zaštićenih dobara nije tako velik kao kod krivičnih djela.
b) Djelo zakonom propisano kao krivično djelo (poštivanje načela zakonitosti) c) Djelo čija su obilježja propisana zakonom, u posebnom dijelu krivičnog zakona ali i u

drugim zakonima na nivou Federacije i Kantona (npr. u Blanketnim odredbama ZOOBS)
d) Djelo za koje je zakonom propisana određena kazna

UPUĆUJUĆE NORME - BLANKETNA DISPOZICIJA? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upućuju. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne, nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. To su u stvari propisi i u njima mogu biti propisana krivična djela, npr. propisi koji se tiču građenja, protivpravnog prekida trudnoće i sl. Krivični zakon upućuje na neki drugi propis, više (kod ratnih zločina ili povreda humanitarnog prava – pozivanje na konvencije na međunarodnom nivou) ili niže pravne snage od zakona, gdje se tek kombinacijom Krivičnog zakona i tog drugog propisa dolazi do pune identifikacije datog krivičnog djela. Najbolji primjeri su krivična djela iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, gdje se mora pozvati na odgovarajući Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOOBS – blanketna dispozicija, akt), ili krivično djelo protupravnog prekida trudnoće, gdje se mora pozvati na odgovarajući pravilnik, ili krivično djelo nastalo povredom odgovarajućih propisa o mjerama zaštite na radu. Kod nekih krivičnih djela traži se određeno svojstvo, na primjer svojstvo službenog lica kod krivičnog djela pronevjere (službeno lice je tada često definisano internim pravnim aktom datog pravnog lica); odgovornost predsjednika kantona za krivično djelo zloupotrebe službenog ovlaštenja, koje ovlaštenje je propisano odgovarajućim zakonom i internim aktom. Načelni pravni stavovi Vrhovnog suda FBiH: nisu obavezujući za druge sudove u Federaciji, imaju samo „upućujuću“ snagu, obavezuju samo sudska vijeća samog Vrhovnog suda (dakle, riječ je o sekundarnom izvoru prava) – naime, šta je „znatna imovinska korist“, „znatno ugrožavanje bezbjednosti“?? RADNJA KRIVIČNOG DJELA? Način na koji se krivično djelo realizuje u stvarnosti, način izvršenja krivičnog djela; razlikujemo: alternativno određenu (ko sačini lažnu ispravu, ko preinači stvarnu ispravu ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu) i

4|Page

kumulativno određenu (krivično djelo šumske građe čini onaj „ko u šumi, radi krađe, posiječe jedno ili više stabala, a ukupna drvna masa prelazi određeni broj kubika“; ili krivično djelo prevare, gdje se traži umišljaj, lažno prikazivanje činjenica, dovođenje u zabludu, te uslijed toga vršenje neke radnje na vlastitu štetu), dakle više radnji kumulativno ispunjenih. POSLJEDICA KRIVIČNOG DJELA? Da bi krivično djelo bilo izvršeno, potrebno je da proizvede posljedicu! Posljedica može biti:
1. konkretna (materijalna) – dešava se promjena u realnoj stvarnosti, npr. ubistvo. 2. apstraktna – nema promjene u realnoj stvarnosti, npr. krivično djelo organizovanja

otpora, gdje se u zakonu ne traži neki rezultat Da bi neko djelo bilo svršeno, moraju se ostvariti sva obilježja tog krivičnog djela, inače se radi samo o pokušaju krivičnog djela! UZROČNA VEZA IZMEĐU RADNJE I POSLJEDICE KRIVIČNOG DJELA (kauzalitet)? Moraju se isključiti sve druge okolnosti i događaji da bi bilo nedvojbeno jasno da je radnja izvršenja dovela do nastupanja zabranjene ili štetne posljedice (teorija ekvivalencije: ukoliko je radnja izvršenja ušla u neprekinuti lanac događaja, onda kasnije eventualne mogućnosti ili događaji nisu relevantni niti prekidaju kauzalnu vezu). npr. ubistvo i teška tjelesna povreda – treba tačno utvrditi usljed čega je došlo do smrti, da li baš usljed te teške tjelesne povrede I da li se smrt eventualno mogla spriječiti. npr. neko lice je ranjeno i drugo lice da vozi u bolnicu, no međutim vozi kao luđak i u vožnji zgazi neko treće lice koje podlegne. U tom slučaju, ne može onaj ko je odgovoran za ranjavanje lica koje je prevoženo u bolnicu biti kriv i za ovu saobraćajku i njene posljedice. SUBJEKT IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Fizička (svi osim djece) i pravna (novi institut, riječ je uglavnom o nekom posrednom izvršenju, mora postojati krivična odgovornost fizičke osobe unutar pravnog lica) lica; Neka krivična djela mogu počiniti sva ili bilo koje fizičko lice (tzv. opšti subjektivitet), dok druga krivična djela mogu počiniti samo određene osobe, koje imaju traženo svojstvo ili traženu okolnost, npr. čedomorstvo (samo majka), zloupotreba službenog položaja (odgovorno lice unutar pravnog lica), to je tzv. posebni subjektivitet. Djeca, neuračunljivi, maloumni…nisu krivično odgovorni. NAČIN IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA?
1. Činjenjem – aktivna radnja (poduzimanjem aktivne radnje kojom dolazi do neke

promjene u realnoj stvarnsti), npr. sačinjavanje falsifikovane isprave;
2. Nečinjenjem – pasivna radnja (kada počinilac, koji je pravno obavezan, propusti da učini

određenu radnju, pa dođe do nastupanja neke zabranjene posljedice, a ta posljedica

5|Page

Čini ih samo onaj ko je pravno obavezan! VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno onda kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između odbrane i napada. Subjektivni i objektivni identitet optužnog akta – ko je počinilac (generalije) i dispozitiv (činjenični opis djela). ali se osuđuje na blažu kaznu. ali se ne smatra krivičnim djelom. npr. neovisno od toga kada je nastupila posljedica djela. te zbog izostanka ili neznatnosti posljedice ne tretira se kao krivično djelo. niskog stepena krivične odgovornosti (u pravilu nehat). po umišljaju počinioca. već samo od kazne!) U izreci presude će stajati: kriv je. da bi počinilac od sebe ili drugoga odbio istovremeni ili neposredno prijeteći protupravni napad. te zbog primjene adekvatnog zakona. što je. kada postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. obaveze majke da hrani svoje dijete. a u slučaju „straha ili jake razdraženosti prouzrokovane napadom“ postoji mogućnost oslobađanja od kazne – ne od krivice. stav 3. ali ne i za pravnu kvalifikaciju. Sud je vezan za subjektivni i objektivni identitet optužnog akta. Jedini slučaj kada sud mijenja činjenični opis optužnog akta je u slučaju primjene instituta nužne odbrane (kada se u činjenični opis unose okolnosti koje konstituišu te institute!). željezničara da digne ili spusti rampu. ali je primjenom člana 26. NUŽNA ODBRANA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Odbrana koja je neophodno potrebna. koji se na drugi način ne bi mogao odbiti. Posjeduje sva obilježja krivičnog djela. npr. Ovo je važno zbog utvrđivanja da li je učinilac bio kricično odgovoran u vrijeme izvršenja. ili kriv je. to jeste da navedeno djelo nije krivično djelo. činjenični opis promijenjen utoliko da se opiše nužna odbrana. ali zbog načina izvršenja.. MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno tamo gdje je učinilac radio ili gdje je bio dužan da radi i mjesto gdje je nastala posljedica izvršenja. oslobođen od kazne zbog nekih posebnih okolnosti.jednaka je izvršenju datog krivičnog djela činjenjem). zbog rokova zastare. trebala nastupiti posljedica. 6|Page . Moraju biti kumulativno ispunjena ova tri uvjeta! Ovdje sud donosi oslobađajuću presudu. što je. Ovo je važno za utvrđivanje mjesne nadležnosti suda! BEZNAČAJNO DJELO? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Djelo koje ima sva obilježja krivičnog djela. poslodavca da primjeni mjere zaštite na radu. kod pokušaja i mjesto gdje je pokušao da radi te gdje je.. osim u slučajevima prekoračenja nužne odbrane.

Nema nužne odbrane u nužnoj odbrani. npr. kao i recimo činjenicu da jedan drugog poznaju. naime njega niko nije napao). U ovom slučaju postoji realan napad. umišljena. Napadnuti može postupati u nužnoj odbrani i u slučaju kada ga recimo napadač tuče pa na moment prestane da bi uzeo drugo sredstvo s kojim će ga nastaviti tuči. policajac. a ovaj drugi ga onda ubije. koja opasnost se nije mogla drugačije odbiti. oni ništa nisu preduzeli. Kod nužne odbrane. Odbijanje istovremene. dignutih ruku. a onda ga napadnuti udari npr. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. I onda ga ovaj sa pištoljem ubije umjesto da ga odgurne. niko nije dužan da trpi tuđi napad ili da bježi. a kod prekoračenja važe pravila kao i kod prekoračenja nužne odbrane (blaže kažnjavanje) Nema pravo pozivanja na krajnju nuždu osoba koja je po službenoj dužnosti obavezna da se izlaže opasnosti (npr. “kad skinem fixator ubicu te”. to je osveta. uvijek se ide od blažeg sredstva za odbranu da bi se ispoštovala srazmjernost napada i odbrane. Postupanje u krajnjoj nuždi nije krivično djelo (presuda oslobađajuća. jer recimo kada je tu prijetnju prijavio policiji. Ali. trijezan čovjek sa pištoljem u ruci i prema njemu se kreće pijan. KRAJNJA NUŽDA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Kod krajnje nužde naglasak je na neskrivjenoj opasnosti. Znači došlo je do trenutnog prekida u napadu. muž pratio ženu i njenog švalera i došao na mjesto gdje se oni sastaju sa pištoljem (protivpravnost je u tome što je došao s pištoljem. Tu nema stvarnog napada.Kada postoji protivpravnost u postupanju – nema nužne odbrane!!! npr. ali nema srazmjera u napadu. ako napadač nakon što je napadnutom nanio povrede prestane sa napadom i ode. vatrogasac). Postojaće nužna odbrana i ako je napadač neuračunljiv. Nužna odbrana je moguća samo u odnosu na napad čovjeka. nožem u leđa. Prijeteća opasnost uglavnom se odnosi na neko dobro ili imovinu. u suprotnom se radi o krajnjoj nuždi. neuračunljiv. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između učinjenog zla i zla koje prijeti. to nije nužna odbrana. neskrivljene opasnosti od sebe ili drugoga. ali će napad nastaviti. Bitno je cijeniti sve okolnosti. nije krivično djelo). niti prijetnje. Putativna nužna odbrana (anticipirana) – nema istovremenog napada. npr. Prekoračenje nužne odbrane npr. pa i fizičku snagu napadača i napadnutog. Pitanje je intenziteta…da li je to bio jedini mogući način odbijanja protivpravnog napada. jedan rekao drugom. možda i prepast. ili napada me neko za koga znam da je sklon vršenju krivičnih djela. U pravilu. 7|Page . “fajter”… Stav je Vrhovnog suda da u takvim slučajevima može postojati nužna odbrana Za postojanje nužne odbrane nije od značaja činjenica da li je u momentu napada napadač bio krivično neodgovoran.

zamahne nožem na drugo lice. Za postojanje pokušaja nužno je da je odluka o izvršenju djela definitivna. konačna. ili nabavio sredstva za pravljenje falsifikovanog novca. ili puca u namjeri da ubije. ili kada je započeo daviti žrtvu u namjeri da je ubije. napad na ustavni poredak ili ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije).postoji kada učinilac u potpunosti izvrši radnju ali iz nekih objektivnih razloga željena posljedica ne nastupi (npr. Nekada će biti dovoljno da je učinilac primijenio neko od sredstava ili načina izvršenja datog djela. ali se nije još odlučio da puca.postoji kada je učinilac započeo radnju izvršenja. nesvršeni ili nedovršeni pokušaj . u fazi pripremanja). lice A puca na lice B. a kod drugih opet sam pokušaj predstavlja izvršenje krivičnog djela (npr. Budući da je umišljaj konstitutivno obilježje pokušaja. izvjesno je da postoji pokušaj u slučaju kada je učinilac pucao u drugoga u namjeri lišenja života i promašio. Za postojanje pokušaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa: a) da je započeto izvršenje krivičnog djela. (stoga nema pokušaja npr. svršeni ili dovršeni pokušaj . a) Osnovni konstitutivni elemenat pokušaja sastoji se u tome da je učinilac preduzeo radnje kojima je započeto izvršenje krivičnog djela. 8|Page . ali promaši. djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obilježja kriv. pa je uhvaćen već prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava. ali se može i blaže kazniti. jedno od obilježja pokušaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umišljaju ili volji učinioca da izvrši krivično djelo. kod kojih pokušaj postoji već samom primjenom sile od strane učinioca). Kažnjavanje za pokušaj predviđeno je zakonom za sva djela za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna. ali je nije dovršio iz nekih objektivnih razloga (npr. Može se reći da je izvršilac započeo izvršenje kriv. u teoriji je vladajuće shvatanje da je nehatni pokušaj nemoguć.POKUŠAJ? (krivično djelo u pokušaju) Postoji kada je izvršilac pristupio izvršenju krivičnog djela. b) Sljedeće obilježje pokušaja sastoji se u tome da krivično djelo nije dovršeno. ko se samo mašio za pištoljem. Postoje krivična djela koja kod kojih pokušaj nije moguć zato što ta djela po svojoj prirodi ne mogu biti izvršena u vidu pokušaja (npr. a i onda kada zakon izričito određuje kažnjavanje za pokušaj. ali samo rani žrtvu) c) Najzad. ali zabranjena posljedica nije nastupila. ali radnju ne dovrši. učestvovanje u tuči). b) da je u pravilu izostala posljedica i c) da je kod učinioca postojao umišljaj odnosno volja da izvrši krivično djelo. već eventualno samo da zaprijeti). kod razbojništva ili silovanja. KAŽNJAVANJE ZA POKUŠAJ? Učinilac će se za pokušaj kazniti kao da je djelo i izvršio. kod onog ko je samo posegnuo. djela (npr. bilo svojom voljom ili postupanjem trećeg) 2. Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokušaja: 1. (npr.

u slučaju da se izrekne jedinstvena novčana kazna. Ali ako je npr. želja da djelo dovrši. pucaš u leš) c) način izvršenja (npr. izvršenje krivičnog djela spriječi. a kod dobrovoljnog odustanka je ušao u zabranjenu sferu. a izriče se jedinstvena 9|Page . sam je odustao. na kraju jedinstvenu kaznu. pristupio realizaciji i kod njega je postojao umišljaj. za svaku radnju. Dakle. nije u mogućnosti da ga ubije). služio se sredstvom nepodobnim za izvršenje krivičnog djela – neispravan pištolj) b) objekat (npr. Kada se uporede pokušaj i dobrovoljni odustanak važno je obratiti pažnju na slijedeće: kod pokušaja učinilac je ušao u zabranjenu sferu. Kod svih nepodobnih pokušaja važno je da učinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti.„može se odloboditi od kazne“. mora biti veća od najviše pojedinačne a manja od zbira svih kazni. ubistvo čini neko nepodoban – invalid nožem pokušava ubiti nekog jakog.000 KM. pokušavaš ubiti nekog već ubijenog. odn. ali nije imao želju da djelo završi. onda se kao jedinstvena izriče veća od najveće pojedinačne.NEPODOBAN POKUŠAJ? Nepodoban pokušaj može postojati obzirom na: a) sredstvo izvršenja (npr. ali manja od zbira svih ukupno. kazne se utvrđuju pojedinačno. ako je više kazni zatvora. 2. Dakle.. Konačno. onda će mu se izreći samo ta kazna (jedna kazna dugotrajnog zatvora sublimira sve ostale kazne zatvora). dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za oslobođenje od kazne . tj. izriče se jedinstvena kazna. za sva ta djela sudit će mu se istovremeno u okviru istog postupka. ali su ga spriječili neki objektivni razlozi.. zajednička kazna zatvora mora biti veća od najviše pojedinačne kazne zatvora a manja od zbira. ali od izvršenja dobrovoljno odustane. prema našem zakonu. Za razliku od većine krivičnih zakonodavstava koji u ovom slučaju predviđaju obavezno oslobođenje od kazne. Kod odluke o kazni sud utvrđuje pojedinačne kazne za svako to djelo. za jedno od djela dosuđen dugotrajni zatvor. niko ga nije spriječio. Krivična odgovornost se utvrđuje zasebno za svako pojedino krivično djelo. učinilac je ušao u kažnjivu zonu. 3. Sud ga oglašava krivim za svako djelo. dakle nije bilo umišljaja. 1. Izreka presude sadrži izreku za svako pojedino krivično djelo. nema želju da djelo završi. ali se potom predomislio i sam odustao od izvršenja krivičnog djela. DOBROVOLJNI ODUSTANAK? Situacija kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo. odnosno ne veća od 20 godina zatvora (zakonski maximum). niko ga nije spriječio. odnosno ne veća od 15. STICAJ KRIVIČNIH DJELA? Kada počinilac jednom radnjom počini ili ostvari obilježja više krivičnih djela (idealni sticaj) ili je sa više radnji počinio više krivičnih djela (realni sticaj).

krivično djelo nasilničko ponašanje…konzumira krivično djelo lake tjelesne povrede. silovanje) ne može postojati produženo krivično djelo. Kod krivičnih djela koja su vezana za ličnost (ubistvo. neće biti nasilničko i lake tjelesne u sticaju!! *U slučaju opozivanja uvjeta. samo nema krivične odgovornosti!!). kod njega postoji svijest o učinjenom djelu) Neuračunljiv počinilac krivičnog djela izjednačava se sa djetetom (dakle.Da li jedno krivično djelo može konzumirati drugo krivično djelo? Ovo je pitanje vezano za realni sticaj. *Ako je neko osuđen za produženo krivično djelo. ili npr. 10 | P a g e . tada se ono smatra presuđenim. URAČUNLJIVOST Nije uračunljiv počinilac krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan svoje radnje ili nije bio u mogućnosti da upravlja svojim postupcima (npr. ako bi se to djelo da se za njega znalo uvrstilo u produženo. a naknadno se sazna da je u tom period imao jos recimo 15 sličnih djela. Uračunljivost se cijeni prema vremenu izvršenja krivičnog djela (in tempore criminis). onda se ona ne mogu smatrati presuđenima već se ponovo sudi. krivično djelo i krivica postoje. teška tjelesna povreda. KRIVIČNA ODGOVORNOST (URAČUNLJIVOST + KRIVICA)? Krivično je odgovoran onaj ko je uračunljiv i kriv! Kriv je ako je postupao sa jednim od dva oblika krivice. pri čemu. a naknadno se sazna da je u tom period postojala još jedna radnja krivičnog djela?* Praksa: gleda se težina djela. kleptoman. npr. ranije utvrđena kazna i kazna utvrđena za novo djelo zbog kojeg se uvjet i opoziva će se tretirati kao sticaj i izreći će se jedinstvena kazna. ukoliko je zakonom predviđeno da se odgovara za nehat. s obzirom na način izvršenja i druge okolnosti (poput vremenskog kontinuiteta) ta krivična djela predstavljaju jednu cjelinu. Pravna kvalifikacija produženog krivičnog djela određuje se prema pravnoj kvalifikaciji najtežeg krivičnog djela (onog za koje je zapriječena najteža kazna). s umišljajem ili nehatom. U drugom slučaju. za 7 nekih radnji.* PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO? Kada je počinilac sa umišljajem počinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela. toliko se napije da više nije u stanju upravljati svojim postupcima) uračunljivost se cijeni prema vremenu kada se osoba dovodila u to stanje – krivično odgovoran. Osim u slučaju da se presuđeno produženo krivično djelo sastoji od 2-3 djela. ili npr. izvršena sun a sličan način. u slučaju plaćanja tuđom ukradenom kreditnom karticom postoji realni sticaj krivičnog djela krađe i krivičnog djela prevare. profesionalni vozač koji zna da će voziti taj dan. Izuzetak: u slučaju kada počinilac sam sebe namjerno dovodi u stanje neuračunljivosti – kod „samoskrivljene neuračunljivosti“ (npr. već samo sticaj krivičnih djela. ako je teško djelo može se ponovo suditi i primjenjuju se pravila djela u sticaju. realni sticaj krivičnog djela prevare u slučaju sastavljanja lažne isprave u cilju izvršenja krivičnog djela prevare. gdje je izuzetak samo slučaj kada se sva krivična djela odnose na ličnost jednog te istog oštećenog.

Primjer eventualnog umišljaja: pucanje iz vatrenog oružja bez da se zna u šta se puca (kroz zatvorena vrata). ali prihvataš posljedicu. svjestan je da rukovanje oružjem može dovesti do ozbiljne posljedice. Dakle. određuje se pomoću tzv. c) privremeni duševni poremećaj (najčešće uslijed alkohola. droga. d) zaostali duševni razvoj (debil. imbecil. s obzirom na intenzitet izvršenja krivičnog djela. Kod umišljaja je izvršilac svakako kriv. o njemu konačnu osudu donosi isključivo sud. Taj neko će sigurno nastradati. Dakle. U vojsci svako čišćenje oružja I rukovanje sa njim može rezultirati time da oružje opali I ubije nekoga. dok se može javiti izvršenje krivičnog djela protiv bezbjednosti saobraćaja iz nehata). ali je obzirom na svoja lična svojstva ili okolnosti morao biti svjestan da će posljedica nastupiti). a ti uzmeš oružje i pucaš u vrata. ali olako drži da posljedica neće nastupiti ili da će je moći spriječiti) i nesvjesni (izvršilac nije bio svjestan da je moguće nastupanje zabranjene posljedice. pristao na njeno nastupanje. mjesečarenje. Kod imovinskih i seksualnih delikata uvijek postoji direktni umišljaj. „FRANKOVE FORMULE“ (analiza da li bi optuženi. a nalaz vještaka je samo jedno ponuđeno mišljenje. ali je olako držao da ipak neće Primjer nesvjesnog nehata: željezničar nije znao a bio je dužan da zna da će voz naići I nije spustio rampu. ne znaš ko je.Razlozi ili osnovi neuračunljivosti: a) trajna duševna bolest (šizofrenija). nenormalan strah. Granični slučajevi između eventualnog umišljaja i svjesnog nehata Eventualni umišljaj – pristaje na posljedicu Svjesni nehat – olako drži da će spriječiti posljedicu Granica je veoma tanka. da je znao da će i kakva će nastupiti zabranjena posljedica. b) privremena duševna bolest (manične i/ili depresivne psihoze). odnosi se na neku „voljnu sferu“. idiot…) KRIVICA . 11 | P a g e . Pitanje uračunljivosti je pravno pitanje. tako da je voz udario u auto koje je prelazilo prugu. Ako DA – umišljaj. ako NE – nehat. kuca neko na vrata. odnosno da li bi on ipak uradio ono što je uradio). visoke temperature. za krađu se ne može odgovarati iz nehata.VINOST (umišljaj ili nehat) UMIŠLJAJ Direktni (počinilac djela bio je svjestan da uslijed njegovih radnji može nastupiti zabranjena posljedica i želio je nastupanje te zabranjene posljedice) ili eventualni (počinilac je svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice i pristaje na njeno nastupanje). koje se može ali i ne mora prihvatiti. Primjer svjesnog nehata: nesavjesno čišćenje oružja. afekt). kod nehata je izvršilac kriv samo ako je zakonom predviđeno kažnjavanje za nehat (npr. NEHAT Svjesni (izvršilac je bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice.

Otklonjiva stvarna zabluda može biti osnov za ublažavanje kazne. a objektivno napada nema. ne poznaje krivičnopravne propise te države. kada napadač cilja na jedno lice. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Putativna nužna odbrana i stvarna zabluda Kada je osoba u zabludi da napad koji je prestao još uvijek traje i postupa po svom ubjeđenju u nužnoj odbrani. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada izvršilac nije znao i nije bio dužan da zna za postojanje dotičnih elemenata. Posebni slučajevi stvarne zablude iz prakse: Error in objectum (zabluda u objektu) npr. Nosi dvostruku odgovornost i efekat sticaja. a ustvari se radi o nekoj drugoj osobi). pa ga liši života. izvršilac pogrešno smatra da postoje neke okolnosti. strani državljanin koji dođe u “tuđu” zemlju. s tim što se vodi računa je li otklonjiva ili neotklonjiva. koje da stvarno postoje. vanbračne zajednice sa maloljetnom osobom ili dvobračnosti) ili 2. npr. te kao takva isključuje postojanje krivične odgovornosti i donosi se oslobađajuća presuda. već kao stvarna zabluda. kada napadač vjeruje da napada jedno lice. izvršilac nije bio svjestan postojanja nekog zakonom propisanog obilježja krivičnog djela (primjeri rodoskrvnuća. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Aberratio iuctus (tzv. to se onda tretira kao pitanje stvarne zablude. činile bi dotično krivično djelo dozvoljenim (primjer šumske krađe kada osoba pogrešno smatra da je ta šuma njegova ili krađe kada počinilac vjeruje da je dotična stvar njegovo vlasništvo). jer napadač odgovara za svršeni pokušaj prvog i izvršenje drugog krivičnog djela (ubistvo iz nehata). Postoje otklonjive i neotklonjive stvarne zablude. „promašeni udarac“) npr. 12 | P a g e . dok se u slučaju neotklonjive – oslobađa.ZABLUDA? a) Stvarna zabluda – isključuje postojanje krivične odgovornosti Postoji kada 1. Putativna nužna odbrana se cijeni ne kao nužna odbrana i ne kao prekoračenje nužne odbrane. U slučaju otklonjive – blaže se kažnjava. Potpuno je svejedno šta je on mislio. a realizuje djelo prema nekom drugom. b) Pravna zabluda – osnov za blaže kažnjavanje ili oslobađanje od kazne Počinilac iz opravdanih razloga nije znao da je neko određeno ponašanje zakonom određeno kao krivično djelo. lišio je života.

otklanjanje prepreka. Može se vršiti na dva načina: stvoriti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (teži slučaj) ili učvrstiti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (malo blaži slučaj) Vrlo je bitan umišljaj. unaprijed obećavanje da će prikriti izvršenje krivičnog djela. i onaj koji ih je recimo dovezao do mjesta gdje će vršiti tešku krađu je saizvršilac. jedan čuva stražu – svaki od njih je saizvršilac. kaznit će se kao da ga je sam počinio. npr.SAUČESNIŠTVO? Načini realizacije: više lica zajedno učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili više lica zajedno na odlučujući način doprinose izvršenju krivičnog djela a) Saizvršilaštvo b) Podstrekavanje c) Pomaganje SAIZVRŠILAŠTVO Kod svakog saučesnika postoji svijest o nastupanju zabranjene posljedice i svaki saučesnik želi tu posljedicu i to djelo kao svoje (subjektivni element). teška krađa – jedan provaljuje. kaznit će se kao da ga je sam počinio u granicama umišljaja. a može se i blaže kazniti. POMAGANJE Ko drugome pomaže u izvršenju krivičnog djela. te svaki od njih doprinosi izvršenju tog djela (objektivni element).. PODSTREKAVANJE Ko drugoga podstrekava na izvršenje krivičnog djela. iako je pasivan. kod krivičnog djela učestvovanja u tuči.. jedan krade. 13 | P a g e . Tu spada davanje savjeta. zavisno od situacije). obezbijedi sredstvo ili izvršioca krivičnog djela. Pa i ovaj što čuva stražu. Vrlo je bitan umišljaj. Isto tako. ili čvrst prethodni dogovor ili konkludentni (npr. spontano. Kod podjle uloga između njih postoji SPORAZUM. Podjela uloga je jako bitna kod saizvršilaštva. Kaznit će se I ako djelo nije izvršeno ni pokušano. ukoliko se za to djelo može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 godine ili više.

ili u slučaju čekanja na ekstradiciju. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. II npr. I npr. a ovaj saizvršilac koji je čuvao stražu odgovara za krađu. koji dobrovoljno spriječi izvršenje krivičnog djela.izvršenje lakšeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu. recimo. Lična svojstva saizvršioca odnose se samo na tog saizvršioca (na primjer neuračunljivost. Dakle. dogovorili su krađu. ne zna kada se djelo vrši (npr. GRANICE KRIVIČNE ODGOVORNOSTI I KAŽNJAVANJE SAUČESNIKA Saizvršioci odgovaraju u granicama svog umišljaja. recimo u toku trajanja imuniteta ili postojanje nekog oboljenja kod optuženog. jer su se prethodno dogovorili da će izvršiti krivično djelo krađe. a nikako na ostale saizvršioce. „kvalitativni eksces“. Kod „negativnog ekscesa“ . ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe. maloljetnost). U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje. Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca. a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. može biti oslobođen od kazne. podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu. Ovi rokovi zavise od visine zaprijećene kazne za pojedino krivično djelo. Do prekida zastare dolazi preduzimanjem bilo koje istražne radnje od strane nadležnog organa. (“pozitivni eksces”) – izvršenje težeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. I došao u situaciju da mora obiti vrata (obilježje teške krađe). Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti». ZASTARA? Nastupanjem zastare prestaje mogućnost države da nešto uradi. ili npr. On vrši tešku krađu I za nju je odgovoran. dakle kažnjava se u granicama umišljaja. te izvršenjem novog krivičnog djela jednake težine ili težeg krivičnog djela 14 | P a g e . ko će ga izvršiti…. a) zastara krivičnog gonjenja – ne može se preduzeti krivično gonjenje kada protekne zakonom propisani rok za preduzimanje krivičnog gonjenja od dana izvršenja krivičnog djela. To je tzv. bez obzira da li se u tom trenutku znalo ko je izvršilac krivičnog djela. osoba koja kupuje ukradenu robu. a on izvrši ubistvo. podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. ali za krađu nije znala unaprijed). podstrekač ili pomagač.Razlika između pomaganja i prikrivanja Pomagač unaprijed zna da će se krivično djelo izvršiti. dakle u okviru onoga što je učinjeno. te su podijelili uloge (objektivni element). hoće to djelo kao svoje (subjektivni element). zbog čega on nije u mogućnosti da prati suđenje. Zastara ne teče u toku vremena u kojem se nije moglo poduzeti krivično gonjenje. III npr. sve u granicama svog umišljaja. Saizvršilac. Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu. Ovaj koji krade naišao je na prepreku. odgovara se samo za stvarno učinjeno djelo. dakle objektivni rok. dok kod prikrivanja vrijeme izvršenja krivičnog djela nije poznato. a izvršilac za krivično djelo razbojništva. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. kada se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru ne uračunava u vrijeme zastare.

b) uticaj na izvršioca da ubuduće ne čini krivična djela. Bitno je u obrazloženju presude pozvati se i osvrnuti na svrhu izrečene krivične sankcije (obrazloženje krivične sankcije i obrazloženje kazne). mjere upozorenja. Radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. Apsolutna nastupa kada protekne duplo onoliko vremena koliko je potrebno za relativnu zastaru. Zastara može biti relativna i apsolutna. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. vaspitne (odgojne) mjere. b) zastara izvršenja krivične sankcije . d) uticaj na svijest građana o štetnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja počinioca. c) uticaj na ostale građane da ne čine krivična djela. Kod produženog krivičnog djela i djela počinjenog u sticaju. kod ovakve vrste djela. sud po službenoj dužnosti pazi na nastupanje zastare.počinje teći od dana pravosnažnosti sudske odluke. za svaku radnju pojedinačno i ne utiče na druge radnje. ratni zločin i sl. Izuzetno. radnje. zastara nastupa sukcesivno. presude. Ovo sve gore navedeno se odnosi na relativnu zastaru (gdje je vrijeme zastare određeno zakonom). VRSTE KRIVIČNIH SANKCIJA? Kazne. 15 | P a g e . radnju…I to ne utiče na druga djela. Isto tako. SVRHA? Generalna prevencija: uticaj na građane da poštuju pravni system I da ne čine krivična djela. I KAZNE Svrha kažnjavanja: a) ukazivanje na pogubeljnost i društvenu opasnost činjenja krivičnih djela. u kojem slučaju donosi odbijajuću presudu. ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. tj. može se dati amnestija za svako pojedinačno djelo. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. Zastara spada u materijalnopravne prigovore u postupku. mjere sigurnosti (bezbjednosti).(određuje se prema visini zapriječene kazne). kada optuženi odgovara za više krivičnopravnih radnji ili krivičnih djela. Individualna prevencija: spriječavanje počinioca krivičnog djela u daljem vršenju krivičnih djela I podsticanje optuženog na preodgoj.

kod krivičnih djela učinjenih iz koristoljublja. tako što se svakih 50 KM novčane kazne zamjenjuje jednim danom zatvora. pri čemu se taj rok može produžiti u opravdanim slučajevima. već se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora. da se radi o krivičnom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora od 5 godina zatvora ili više. Izriče se u trajanju od 30 dana do 20 godina. da postoji krivična odgovornost počinioca. ako je pribavljena protupravna imovinska korist preko 1. te da zbog teških posljedica i okolnosti djela ne bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI? (mjera) Između kazne zatvora I uslovne osude sud će prvo odmjeriti kaznu zatvora. Amnestija i uslovni otpust se kod kazne zatvora može tražiti kada se odsluži jedna polovina kazne (izuzetno nakon 1/3 kazne). dnevni iznos novčane kazne određuje se individualno. Ova mjera može trajati od 10 do 60 dana. Sud prilikom određivanja novčane kazne određuje i rok za njeno plaćanje. kazna zatvora. a do šest mjeseci i na pune dane. može se zamijeniti ovom mjerom rada za opće dobro na slobodi. pa ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci. dnevni iznos ne može biti manji od 1/60 niti veći od 1/3 prosječne plate u FBiH (prema podacima Zavoda za statistiku). izriče se na period od 20 do 45 godina. Izriče se u dnevnim iznosima ili u nominalnim iznosima. Moguć po zakonu pod tri uslova: kada se ponašanje osuđenog lica „toliko popravi“ da se ciljevi izricanja i izvršenja kazne mogu ispuniti i bez daljeg izvršavanja. za izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora može nakon 3/5 izdržane kazne. pitanje mentaliteta (?). a kod dugotrajnog zatvora kada se odsluže 3/5 kazne). ukoliko optuženi na to pristane. ove podatke ne pribavlja sud. tako što se odredi prosjek primanja dotičnog lica za tri mjeseca. izuzetno nakon izdržane 1/3 kazne. te kazna maloljetničkog zatvora. dugotrajni zatvor se izriče samo na pune godine. ne postoji mogućnost prinudnog izvršenja. USLOVNI OTPUST? (mjera) Optuženik podnosi molbu kada odsluži pola kazne. koji može biti od 15 dana do 6 mjeseci. ako se novčana kazna ne može naplatiti.KAZNA ZATVORA Kazna lišavanja slobode na određeni vremenski period. može biti kazna dugotrajnog zatvora.000 KM. a najduže 1 godinu i uglavnom se sprovodi u okviru nekih kantonalnih organa. u dnevnim iznosima može biti od 5 do 360 dnevnih iznosa. kazna dugotrajnog zatvora izriče se za „teške” oblike najtežih krivičnih djela počinjene sa umišljajem. dugotrajni zatvor je zamjena za smrtnu kaznu.000. dugotrajni zatvor se ne može izreči počinioci krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja nije bio napunio 21 godinu života. kada se može 16 | P a g e . rijetko se javlja u praksi. na primjer u slučaju ne ispunjavanja nekog dodatnog uslova pod kojim je mjera izrečena). NOVČANA KAZNA može se izreći kao glavna ili sporedna. Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći samo pod četiri uslova: da se radi o licu koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bilo stariji maloljetnik. već dostavlja optuženi i podatci ne smiju biti stariji od šest mjeseci. može se izreći novčana kazna dvostruko veća od te koristi. maloljetnički zatvor se može izreći do 10 godina. Uvijek se izriče kao glavna kazna. izriče se na pune godine. te umanji za porodične obaveze za period od tri mjeseca. postoji mogućnost opozivanja ove mjere i izricanja kazne zatvora od strane suda. novčana kazna može se izreći kao sporedna iako nije propisana zakonom (!).

očekivati da će počinilac na slobodi biti primjerenog ponašanja i da ubuduće neće činiti krivična djela. Osuđenom licu se izriče kazna lakša po vrsti ili kraća po mjeri u odnosu na zakonom propisani okvir. i ovdje se mogu izreći dodatni uslovi ili obaveze (uzdržavanje od alkohola. posjećivanje savjetovališta. ako je u toku istrage htio pristati na sporazum iako je nevin. kazna već izrečena – može se opozvati – alternativni osnov. Opći minimum i maximum: 30 dana do 20 godina. „ranija osuđivanost" – pogotovo ako je ranije krivično djelo počinjeno iz nehata. ili ako je mijenjao iskaze (svoju odbranu). „lične okolnosti optuženog“. nikada se obilježje krivičnog djela ne može tretirati kao otežavajuća okolnost. O uslovnom otpustu odlučuje odgovarajuća komisija pri Ministarstvu pravde FBiH. da li je djelo učinjeno u povratu itd. pa će mu izreći jedinstvenu kaznu zatvora po pravilima o sticaju krivičnih djela (pri čemu se od kazne zatvora odbija onaj period koji je već odslužio prije uslovnog otpusta). . školovanje i sticanje odgovarajuće spreme). dakle presuda pravosnažna.te ako osuđeni izvrši novo krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora do godinu dana. OPŠTA PRAVILA ZA ODMJERAVANJE KAZNE? Upućuju sud na koji način da odmjeri kaznu unutar datog zakonski propisanog okvira.ako osuđeni u toku izdržavanja kazne počini krivično djelo I izrečena mu je nova kazna zatvora veća od 1 godine– mora se opozvati – fakultativni osnov. Ublažavanje: izrečene kazne u trajanju kraćem i po vrsti lakšem nego predviđena. te ako između ranijeg i novijeg djela ne postoji nikakva povezanost!). sud će utvrditi novu kaznu zatvora za novo počinjeno krivično djelo. Ako se uslovni otpust opozove. U obrazloženju presude moraju se jasno navesti koje olakšavajuće a koje otežavajuće okolnosti se uzimaju u obzir. 17 | P a g e . mjera kazne određuje se uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti (naročito stepen krivične odgovornosti. jačinu ugrožavanja zaštićenih dobara. pobude.). te opozivanje uslovnog otpusta i nastavljanje izdržavanja kazne zatvora. UBLAŽAVANJE KAZNE? Odmjeravanje kazne: u okviru zakonom propisanog miniuma i maximuma. OPOZIVANJE USLOVNOG OTPUSTA Uslovni otpust se opoziva u dva slučaja: . „motiv iz kojeg je djelo učinjeno“. sud često griješi navodeći te okolnosti samo paušalno i isuviše uopšteno („porodičan čovjek“. Posebni minimum i maximum: “kazniće se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina” i “kazniće se kaznom zatvora do 3 godine” Pogrešno je uzeti kao otežavajuću okolnost to što se optuženi brani šutnjom! Ili npr.

dakle. utvrđuje se kazna za novootkriveno djelo. pod uslovom da „posljedice krivičnog djela tako teško pogađaju počinioca. Na isti način se postupa u slučaju da osuđeno lice počini novo krivično djelo u toku izdržavanja kazne. kod ublažavanja kazne radi se o odmjeravanju kazne van. ukoliko počini djelo za koje se može izreći kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna. umjesto zatvora se izrekne novčana). pa će se izreći jedinstvena kazna zatvora prema pravilima za krivična djela počinjena u sticaju. bilo u zatvoru ili tokom dopusta ili izlaska. 18 | P a g e . u tom slučaju se može izreći disciplinska mjera.. odgovornost za odštetni zahtjev. Ako se nakon suđenja. pokušaja ili odustanka od krivičnog djela. tj. Često pitanje: Šta je razlika između instituta za odmjeravanje i ublažavanje kazne? Kod odmjeravanja kazne radi se o odmjeravanju u zakonski propisanom okviru (opšti ili posebni minimum i maksimum). Postoje dva pravna osnova: a) zakonsko ublažavanje kazne (kada je to zakonom propisano. ispod zakonom propisanog okvira. onda se prva kazna zatvora uzima kao utvrđena. izricanja kazne i upućivanja na izdržavanje kazne utvrdi da je osuđeno lice počinilo još jedno krivično djelo prije stupanja na izvršenje. da je optuženi kriv. u tom slučaju se ublažavanje kazne može vršiti i bez uvažavanja pravila za ublažavanje (može se kazna ublažiti i više nego što je propisano). OSLOBOĐENJE OD KAZNE? Institut koji se primjenjuje samo kada je to zakonom propisano i dozvoljeno (primjer nužne odbrane i krajnje nužde.. te b) sudsko ublažavanje kazne (u slučaju kada sud utvrdi postojanje „posebne olakšavajuće okolnosti“. što viši sudovi u drugostepenom postupku prihvataju i potvrđuju. svi elementi krivične odgovornosti ostaju (krivična evidencija. izreka presude utvrđuje postojanje krivične odgovornosti. Bitno je da u samoj izreci presude stoji pozivanje na odgovarajuće odredbe o ublažavanju kazne. primjer nužne odbrane. izriče se druga (npr.Po vrsti: umjesto zakonom propisane. samo se kazna ukida.). Po mjeri: izriče se zakonom propisana vrsta kazne. Poseban je slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU? 1. prijavljivanja krivičnog djela od strane saizvršioca ili saučesnika). 2. ali u kraćem trajanju. pri čemu se već odsluženo vrijeme u zatvoru uračunava u jedinstvenu izrečenu kaznu. kod pravne zablude). da se svrha krivičnopravnih sankcija očigledno ne bi ostvarila izricanjem kazne“. ali da se oslobađa od kazne. te da se podrobno obrazloži u samom obrazloženju presude. Postoji jedan izuzetak. ako zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne. nekada sud sve obične olakšavajuće okolnosti uzima kao jednu „posebno“ olakšavajuću okolnost (osobitu).

. sud se ovdje rukovodi stepenom krivične odgovornosti. „rok kušnje“). 2. koja se neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenskom periodu od .URAČUNAVANJE PRITVORA U KAZNU? Svako lišavanje slobode vezano za krivično djelo (pritvor. sadrži prijetnju da će se kazna izvršiti. ne počini novo krivično djelo“). Ukoliko je za počinjeno krivično djelo zakonom zaprijećena kazna u trajanju od 10 godina I više. uglavnom odmah u samoj presudi ili naknadnim rješenjem suda... Uslovna osuda moguća je i kod krivičnih djela počinjenih u sticaju. Formalni uslovi za uvjetnu osudu: za krivična djela zapriječena kaznom zatvora do dvije godine. Sudska opomena se izriče rješenjem (ne sadrži i ne može sadržavati odluku o krivici). ekstradicijski pritvor. da se svrha krivičnopravne sankcije može ostvariti na ovaj način. II MJERE UPOZORENJA 1. Sudska opomena Svrha sudska opomene je da se počiniocu krivičnog djela uputi opomena u onom slučaju kada kažnjavanje nije nužno za ostvarivanje krivičnopravne zaštite. ranije i prekršajna kazna) mora se uračunati u izrečenu kaznu zatvora. Dakle. Opozivanje zbog novog krivičnog djela. koja su izvršena pod takvim olakšavajućim okolnostima. OPOZIV UVJETNE OSUDE 1. To je maximalni rok kušnje. Mora se opozvati ako je za novopočineno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od 2 godine ili više. Uslovna osuda Svrha uslovne osude je das u uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojom se ostvaruje svrha krivičnopravne sankcije. a može se opozvati ako je za novopočineno djelo zaprijećena kazna zatvora u trajanju do 2 godine. (Ako bi se u ovom slučaju izrekao uvjet.. okolnostima samog djela. može uvjetna osuda ali samo ukoliko se zakonski kazna može ublažiti. Izriče se presudom (izreka presude glasi ovako: „izriče se uslovna osuda kojom se utvrđuje kazna zatvora od . ličnim svojstvima počinioca.... njegovog odnosa prema oštećenima. Uslovna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja se ni primjenom pravila o ublažavanju kazne ne može izreći kazna zatvora manja od godine dana. to bi bila nepravilna primjena materijalnog zakona). Formalni uslovi za sudsku opomenu: za djela zapriječena kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom. ponašanjem optuženog nakon izvršenja krivičnog djela. 19 | P a g e . a uslovna osuda može trajati do pet godina (tzv.

ili u toku mjere sui generis rada za opće dobro na slobodi. a neke nakon kazne (npr. 20 | P a g e . Uvjetna osuda može biti i sa zaštitnim nadzorom. Ako optuženi ne ispunjava obaveze koje su mu uvjetnom osudom određene. Ide nakon izdržane kazne ili izrečene mjere. uglavnom traje maximalno dok traje kazna ili izrečena mjera. Ide uz kazne. Ukoliko je novootkriveno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude. dakle u toku izdržavanja kazne.2. a postoji opasnost da će uslijed ovisnosti ponovo počiniti krivično djelo). III MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) Svrha: Otklanjanje stanja ili uvjeta koji su uticali na počinioca da počini krivično djelo ili koji mogu uticati na počinioca da ubuduće čini krivična djela Izriču se presudom (uz oglašavanje krivim). e) prihvatanje zaposlenja. rok kušnje. Rok za opoziv je rok provjere. uz uvjet ili rad za opće dobro na slobodi. Tada se uz uvjet određuju i neke upute. Određuje ih sud i mogu trajati od 6 mjeseci do 2 godine. a postoji mogućnost ponovnog činjenja takvog krivičnog djela). dakle. uz rad za opće dobro na slobodi… Neke traju zajedno sa kaznom. tj. ili uz uvjetnu osudu. Vrste: a) obavezno psihijatrijsko liječenje (kada je počinilac djelo počinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti. aktivnosti ili funkcije (kada je počinilac djelo počinio zloupotrebom službenog poziva i imovine. onda opozivanje uvjeta nije neophodno. oduzimanje vozačke dozvole). Ova mjera ide ili u ustanovi za izdržavanje kazne. b) uzdržavanje od alkohola I droge. nisu mjere. uz uslovnu osudu. c) zabrana vršenja poziva. 3. neke se ne uračunavaju u kaznu. Ove upute nisu obaveze. f) raspolaganje platom. d) osposobljavanje za rad. a) liječenje u zdravstvenoj ustanovi. b) obavezno liječenje od ovisnosti (kada je počinilac djelo počinio pod „odlučujućim uticajem“ opojnih sredstava. c) posjećivanje psihijatrijskog savjetovališta. ali u slučaju neispunjenja uputa sud može odrediti i težu uputu ili opozvati uvjet. mogu se izricati uz kaznu. pa se smatra da će i dalje u takvom stanju činiti krivična djela ukoliko se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju).

staratelji i dr. Ovaj nadzor može trajati do 3 godine. mldb.. zasnovani su na pravilu da niko ne može zadržati protupravnu imovinsku korist koju je stekao izvršenjem krivičnog djela. 21 | P a g e . 2. nije potrebno potpuno odvojiti od svakodnevnog života. Ove mjere su u slučaju da ponašanje mldb. ili je moglo znati da je predmet pribavljen krivičnim djelom). u slučaju da roditelji. ili kada se radi o razlozima zaštite opšte sigurnosti ili morala. koji ostaje u porodici. da je počinio neko “lakše” djelo. Sada treba da vrše nadzor nad mldb. usvojitelji. naknada štete oštećenom. a neprekidno ne mogu trajati duže od 20 dana – I sve to u specijaliziranoj ustanovi. Izriče se za sve kategorije. Ova mjera obustavit će se ako se utvrdi das u se kod roditelja. Traju određeni broj sati. Sud može naložiti Centru za socijalni rad da obavlja nadzor nad tim pojačanim nadzorom roditelja. ako postoji opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela. staratelja…stekli uvjeti za nadzor nad mldb. ne praznicima.d) zabrana upravljanja motornim vozilom (kada je počinalac izvršio krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. usvojiteljima. već je prodat. Centar za socijalni rad može pratiti izvršenje ove mjere. mogu trajati par sati ne duže od 30 dana. To su: a) disciplinske mjere – upućuju se Centru za maloljetnike. – u slučaju kada imaju mogućnost da nadziru mldb. ali ovo nije isto što I naknada štete oštećenom. ali su to ranije recimo propustili. zbog mjera bezbjednosti (ako su ti predmeti namijenjeni daljem vršenju krivičnih djela. 2. usvojitelji i sl. e) oduzimanje predmeta (odnosi se na predmete koji su upotrebljeni ili bili namjenjeni izvršenju krivičnog djela. starateljima… 1. potiču iz krivičnoh djela…) IV VASPITNE (ODGOJNE) MJERE MALOLJETNICI? Vaspitne (odgojne) mjere izriču se i odnose na maloljetne počinioce krivičnih djela. s tim što se mogu oduzeti i od trećeg lica ako je to lice znalo. škole… b) mjere pojačanog nadzora – upućuju se roditeljima. Centar za socijalni rad pruža pomoć. nije baš devijantno. u tom slučaju on ide drugoj porodici. OSNOVI ZA ODUZIMANJE PREDMETA 1.. te kada postoji opasnost da bi počinilac upravljanjem motornim vozilom ubuduće ponovo mogao ugroziti saobraćaj). roditelji. ili koji potiču od izvršenja krivičnog djela. a ti predmeti se nalaze u vlasništvu optuženog. usvojitelja i dr. može se vratiti I novac umjesto nakota ako nakita recimo nema. ide uz sankciju a izvršava se nakon izvršenja sankcije. 3. Centru sa socijalni rad. nisu u stanju da vrše nadzor nad mldb. ili za nadzorom nema više potrebe.

VASPITNE I ODGOJNE PREPORUKE (mjera) Izriču se maloljetnim počiniocima krivičnih djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 3 godine. Vrste preporuka: obaveza izvinjenja oštećenom. Poenta je zaštita interesa maloljetnika. Svrha: ove mjere se izriču bez vođenja krivičnog postupka. 2. U toj ustanovi mldb. Traje ne manje od 1 godine. rad u korist humanitarne organizacije ili zajednice. kojem je potrebno liječenje. Ovaj slučaj ne najmanje koristan za mldb. Treba voditi računa da se ovim preporukama ne ometa školovanje ili posao maloljetnika. prihvatanje određenog zaposlenja. upućivanje u odgojno-popravni dom sud izriče mldb. SANKCIJE? (maloljetnici) 1. Njihov cilj je individualna prevencija. da ubuduće ne čini krivična djela. c) zavodske mjere 1. 2. Vaspitne (odgojne) mjere. koji ima problem u duševnom razvoju. može ostati do svoje 23-e godine.. koji može biti stresan i koji može imati negativne posljedice po ličnost maloljetnika. posjećivanje odgovarajućih savjetovališta (izriče ih sud). te uvijek treba krenuti od one najblaže. Maloljetnički zatvor. te da se njima vaspitno djeluje na mldb. nisu u stanju vršiti nadzor. Traje od 1 godine do 5 godina 3. One nisu krivične sankcije. Poenta je u odgoju mldb. 22 | P a g e . a nema niti druge porodice koja bi to radial. liječenje u odgovarajućim ustanovama. uz uslov da maloljetnik priznaje izvršenje krivičnog djela i ako je spreman da se pomiri sa oštećenim. upućivanje u odgojnu ustanovu sud izriče mldb. jer nije u krugu porodice. Sve ove preporuke su u interesu maloljetnika. naknada štete oštećenom i redovno pohađanje škole (specifično da ih može izreći Tužilaštvo). Traju najduže do 1 godine. u slučaju da roditelji I dr. ali ne više od 3 godine. smještaj u drugu porodicu/dom/ustanovu. onda Centar za socijalni rad preuzima nadzor nad mldb. kojem je potreban stalni nadzor stručnog odgojitelja. gdje je generalna pervencija potpuno stavljena u drugi plan. Traje od 6 mjeseci do 3 godine.3. kojem je potrebna pojačana mjera preodgoja. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje izriče se mldb. organi socijalne zaštite.

vlasti. gubitak posla. potpuno ili djelomično oslobađanje od kazne. Molba se dostavlja sudu koji je donio presudu. zbog počinjenog krivičnog djela za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora u trajanju od 5 godina ili više. Sud pribavlja mišljenje kaznenopopravne ustanove. AMNESTIJA I POMILOVANJE? Amnestija je akt kojim se neograničenom broju lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. das u nastupile teške posljedice tako da izricanje vaspitne (odgojne) mjere nije opravdano. sticanja zvanja u službi. sve dok ne navrše 21 godinu. određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. na osnovu molbe zainteresiranog lica ili njegovih srodnika ili ex officio. Maximalna dužina trajanja posljedica je 10 godina. To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo npr. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. privrednim društvima. može se suditi za djelo koje su počinili kao mldb. izbjegavanje vojne obaveze. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE? Nastpaju onda kada je presuda pravosnažna. dakle onima od 16 do 18 godina. Prestaju brisanjem osude. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. Amnestija se donosi zakonom. dobijanja dozvola Ove posljedice nisu trajnog karaktera. Onim maljoljetnicima koji su nakon počinjenja krivičnog djela postal punoljetni. zvanja. daje je zakonodavno tijelo. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome. zamjena izrečene kazne blažom. Zabrana sticanja prava zabrana vršenja poslova u firmama. Maloljetnički zatvor traje od 1 do 10 godina. gubitak odlikovanja. a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. Potreban je visok stepen krivične odgovornosti. Pomilovanje daje se rješenjem koje donosi Predsjednik Federacije u skladu sa zakonom. Ogleda se u gubitku ili u zabrani sticanja nekih prava. i u toku suđenja i ako nije stupio na izdržavanje kazne. Uvjet i sudska opomena ne proizvode pravne posljedice osude. Domašaj pomilovanja je nešto uži od 23 | P a g e . Gubitak prava prestanak vršenja dužnosti.MALOLJETNIČKI ZATVOR? Može se izreći samo starijim maloljetnicima.

pomilovanje može i za ukidanje mjera bezbjednosti (sigurnosti). ako su odgovorni organi izgubili nadzor nad radom zaposlenika. a uzima se u obzir i privredna snaga pravne osobe. entiteta. kantona. Postoji i odgovornost pravnog lica i za djelo učinjeno u pokušaju. zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. Mjere bezbjednosti za pravna lica: 1. oduzimanje imovine. prestanak pravnog lica. Pomilovanje se odnosi na određena lica. za račun ili u korist pravne osobe. novčana kazna. 2. 2. Konačno. ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije. objavljivanje sudske presude. ako raspolaže protivpravnom imovinskom koristi. KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA? Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica . 3.osim države. Odmjeravanje kazne – primjenjuju se opća pravila. Brčko distrikta. Osnov za ublažavanje kazne – ako odgovorno lice prizna da je ta pravna osoba počinila krivično djelo. Pravne posljedice osude: - zabrana rada na osnovu dozvole. gradova. Za razliku od amnestije. Osnov odgovornosti postoji: a) b) c) d) ako je učinilac. oduzimanje predmeta. fizičko lice. - 24 | P a g e . Može se izreći i uvjetna osuda. učinjeno kao produženo krivično djelo ili odgovornost za saučesništvo (više pravnih lica). sudsko mišljenje ne obavezuje organ koji donosi odluku o pomilovanju. Kazne za pravna lica: 1.amnestije. 3. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi. Pomilovanjem se oslobađa od krivičnog gonjenja ili se izrečena kazna zamjenjuje blažom. ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole. Objavljuje se u službenim novinama. učinio krivično djelo u ime. i ako učinilac nije krivično odgovoran. općina i mjesnih zajednica.

nakon čega ukoliko porota optuženog oglasi krivim sudija izriče krivičnopravnu sankciju. a tek onda su stranke i branitelji dobivali mogućnost da i oni postavljaju pitanja.FORME KRIVIČNOG POSTUPKA? 1. U tom postupku branitelji faktički nisu ni postojali već se nastojalo da se od optuženog ishodi priznanje na bilo koji nacin uključujući razne torture i mučenja. odbrana faktički nije postojala i konačno. akuzatorko-inkvizitorski ili mješoviti krivični postupak AKUZATORSKI Akuzatorski ili optužni postupak je najstarija forma krivičnog postupka koji je svoju izgrađenu formu dobio u straroj Grčkoj i Rimu ali se trajno zadržao u zemljama angloameričkog pravnog sistema (Engleska. inkvizitorski 3. U pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu građu. ). MJEŠOVITI Uvođenjem nekih pravila iz akuzatorkog postupka u kontinentalnoj Evropi je nastao mješoviti krivični postupak. i prvenstvena je obaveza suda u tom postupku da se stara o disciplini u sudnici.kod nas se primjenjuje 25 | P a g e . Sam postupak ima karakter spora između dvije strane a odluku o krivnji donosi porota. a ne sud. Kod suda su bile koncentrirane sve funkcije i to funkcija gonjenja (nije bilo tužitelja) . U tom postupku je zadržano inkvizitorsko načelo koje podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrđivanju istine na način da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke. U tom postupku postoji mogućnost da optuženi bude ispitan kao svjedok i to samo pod uvjetom ako on to želi. postavljati pitanja i td. Nastao je na način što je prvo Francuska preuzela nakon čuvene Francuske revolucije brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske a onda se to proširilo po kontinentalnoj Europi. orijentalnog porijekla. Australija itd. Mogla se donijeti samo osuđujuća presuda ako optuženi prizna ili ako postoje dva svjedoka kao neposredni očevici događaja. Adversarni sistem (odnosi se na ove prostore). sud oglasava optuženog da je oslobođen i time se postupak završava i nema nikakvog žalbenog postupka. SAD. Ako porota objavi da optuženi nije kriv. INKVIZITORSKI Ovaj postupak predstavlja uredovanje suda i dijeli se na dva dijela: istragu i sudenje. suđenje se samo svodilo na to da se formalno na osnovu onih dokaza koji su prikupljeni u istrazi donese presuda. vodi računa o redoslijedu postupka i posebno se brine da eventaualno ne bude izveden neki nezakoniti dokaz. Aktuelni akuzatosko-inkvizitorski postupak (mjesoviti) . akuzatorski (optužni) 2. Suđenje se odvijalo na način da je uvijek sud prvo ispitivao optuženog i svjedoke. Kanada.

u korist optuženog) Po zakononu je ovo nacelo izricito definirano na nacin da se sumnja u pogledu cinjenica koje predstavljaju bitna obiljezja krivicnog djela ili od kojih ovisi primjena krivicnog zakonodavstva rjesava na nacin koji je pogodniji za optuzenog. a primjenjuje se i modificirano inkvizitorsko nacelo. osumnjičeni odnosno optuzeni i tuzitelj 2. U samom krivicnom postupku postoje procesni subjekti i ucesnici u postupku i to: 1. Ovo se sve odnosi i na ostale ucesnike u postupku. a sa druge strane da i organi vlasti znaju koje radnje i mjere mogu preduzimati. ucesnici u postupku su : ostale osobe: svjedoci. 3. Misao ove zakonske odredbe podrazumjeva i pravo osumnjicenog odnosno optuzenog da on nije duzan da dokazuje svoju nevinost i da je tuzitelj duzan da izvodi dokaze i dokaze da je optuzeni ucinio krivicno djelo. Iz svega ovoga proizilazi kljucno zakljucak a to je da se jedino pravomocnom presudom kojom se optuzeni oglasava krivim moze osporiti odnosno oboriti predpostavka nevinosti. Dakle.Najveca promjena u aktuelno mjesovitom postupku jeste to sto je tuzitelj preuzeo vođenje istrage (ranije je to radio istrazni sudija kojeg vise nema). Slijedece promjene su te da u toku postupka dominiraju akuzatrski elementi i uvedene su novine kao sto je to izjasnjavanje o krivnji. usmenosti i td. sporedni procesni subjekti su : osteceni . Cinjenice koje 26 | P a g e . neposrednosti. NAČELO ZAKONITOSTI Ovo nacelo u procesnom pravu znaci da sva postupanja drzavnih organa vlasti moraju biti utemeljena na nekoj pravnoj normi ukljucujuci i situacije kada se primjenjuje pravna analogija. nacelo jednakosti u postupanju. NAČELO PRETPOSTAVKE (PREZUMPCIJE) NEVINOSTI U pitanju je nacelo koje je ugradeno u medunarodne dokumente i znaci da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Osim ovih nacela koja su u zakonu izricito propisana i definirana postoje i nacela koja proizilaze iz drugih odredaba zakona u krivicnom postupku kao sto su prije svega nacelo kontradiktornosti. vjestaci. PROCESNI SUBJEKTI I UČESNICI U POSTUPKU? Postupak je pojmovno namjenjen da se utvrdi da li je optuzena osoba ucinila krivicno djelo pa ako jeste da joj se izrekne krivicno pravna sankcija. Na glavnom pretresu se primjenjuju mnoga nacela kao sto je nacelo usmenosti. teret dokazivanja na tužitelju. glavni procesni subjekti su : sud. Ovakvo nacelo mora postojati kako bi svaki građanin unaprijed mogao racunati kakva ce radnja ili mjera prema njemu biti preduzeta u slucaju postojanja osnovane sumnje da je ucinio krivicno djelo. mogucnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i td. punomocnici OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) U KRIVIČNOM POSTUPKU? Kada su u pitanju nacela krivicnog postupka treba naglasiti da jedan broj nacela zakonodavac izricito propisuje i definira kao sto su nacelo zakonitosti. javnosti. organ nadlezan za pitanje soc. NAČELO IN DUBIO PRO REO (u sumnji. kontradiktornosti i td. nacelo legaliteta i td. staranja i pravna ili fizicka osoba od koje je oduzeta imovinska korist.

b) a u slucaju da se radi o cinjenicama koje bi isle u prilog optuzenom dovoljno je da su one samo vjerovatne Ovo nacelo i ocjena cinjenica u pogledu njihovog postojanja ili nepostojanja usko je vezana sa nacelom slobodne ocjene dokaza. NAČELO NE BIS IN IDEM (ne dvaput o istom ili zabrana ponovnog suđenja) Jedno od vrlo vaznih nacela u nasem krivicnom postupku je princip ne bis in idem. U obrnutom slucaju ako je pravomocno okoncan krivicni postupak. U pogledu takvih cinjenica moze nastati dvojba odnosno sumnja da li one postoje ili ne postoje i ova sumnja se uvijek odnosi na postojanje samo odlucnih cinjenica ( pravno relevantnih cinjenica) a te dvojbe treba rjesavati na slijedeci nacin: a) ako se radi o cinjenicama koje su na teretu otuzenog one moraju biti utvrdene sa potpunom sigurnoscu. Pravno relevantne cinjenice = odlučne činjenice. st. NAČELO PRAVA OSOBE LIŠENE SLOBODE Ovim nacelom su predvidena prava osobe koja je lisena slobode. U sastavu ove zakonske definicije je dovedeno je da niko ne moze biti suden za djelo. Ako je optuzeni osuden za prekrsaj tu se jedino moze ako optuzeni bude oglasen krivim u krivicnom postupku ta kazna izrecena u prekrsajnom postupku mora se uracunati prema cl . Lisenje slobode je moguce samo pod predvidenim zakonskim uvjetima a to je: da postoje osnovi sumnje da je nek osoba ucinila krivicno djelo i da postoji neki od razloga za pritvor. a nije navedeno „ za krivicna djela“ sto je od posebnog znacaja. Sve ovo je garantirano ne samo ovim nacelom vec i međunarodnim dokumentima. zatim mora biti poucena da nije duzna dati iskaz. Kada je u pitanju ovo nacelo isto se ne moze primjenjivati za preksraj i za krivicno djelo pa uzeti da se radi o presudenoj stvari npr. a prekrsajni postupak nije onda se isti obustavlja. 27 | P a g e . Na ovo nacelo se moze pozvati samo osoba na koju se odnosi pravomocna presuda (osuđeni). Osoba koja je lisena slobode mora biti obavjestena o razlozima lisenja slobode i to na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije. 57.predstavljaju obiljezja krivicnog djela se nalaze u cinjenicnom opisu optuzbe a cinjenice od kojeg ovisi primjena krivicnog zakonodavstva se utvrduju u obrazlozenju presude. onda on ne moze naknadno poslije pravomocnosti presude za taj isti dogadaj ovu osobu ponovo optuziti za krivicno djelo pokusaja ubistva i pored toga sto se u stvarnosti zaista radilo o tom krivicnom djelu. 2 KZ FBiH u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja. Ovo zbog toga jer ako tuzitelj podigne optuznicu protiv nekoga i navede cinjenicni opis iz kojeg proizilazi da je zenskoj osobi metalnom polugom nanesen udarac po glavi snaznim zamahom pa tog optuzenog prema cinjenicnom opisu optuzuje za krivicno djelo teske tjelesne povrede i nasilnickog ponasanja. U odredbi ovog clana je predvideno da niko ne moze biti ponovo suden za djelo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravomocna sudska odluka. To nacelo podrazumjeva da niko ne moze biti dva puta suden ili kaznjen u istoj krivicnoj stvari. nadalje da ima pravo na branitelja kao i pravo da obitelj te osobe ili konzularni predstavnik (ako je stranac) ili neka druga osoba koju osoba lisena slobode odredi bude obavjestena o okolnostima njenog lisavanja slobode.

ako su ti dokazi pribavljeni tako da je od optuzeog ili neke druge osobe iznudeno priznanje ili neka druga izjava. NAČELO ZAKONITOSTI DOKAZA U toku krivicnog postupka od znacaja su samo zakoniti dokazi. predlaze saslusanje svjedoka ili vjestaka.sto se odnosi na one situacije kada zakon izricito predviđa da optuzeni mora imati branitelja. zatim da nije duzan iznijeti svoju odbranu (princip nemo prodere se ipsum). onda treba naglasiti da ove dvije odbrane jedna drugu dopunjuju.kada optuzeni moze ali i ne mora imati branitelja sto ovisi od njega. NAČELO PRAVA NA ODBRANU Ovo nacelo garantira osumnjicenom odnosno optuzenom pravo na odbranu. pravo na formalnu ili strucnu odbranu (da se brani uz pomoc branitelja) Ukoliko u toku postupka postoje istovremeno obje odbrane tj. jer se samo na takvim dokazima moze zasnivati presuda. Branitelj ne moze odustati od zalbe jer ne moze raditi na stetu branjenika. materijalna odbrana (pravo optuzenog da se sam brani) 2. da njegov iskaz moze biti koristen u daljem toku krivicnog postupka kao dokaz (ovo samo pod uvjetom ako je bio prisutan njegov branitelj). podnosi zalbe i dr. Odbrana moze biti: 1. Pravno nevaljani dokazi su : a. 28 | P a g e . NAČELO PRAVA OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG PRILIKOM PRVOG ISPITIVANJA Prilikom prvog ispitivanja osumnjičeni mora biti obavjesten o djelu za koje se tereti i osnovama sumnje koje postoje protiv njega. osumnjiceni odnosno optuzeni sam se brani i istovremeno koristi pomoc branitelja. a jedan od oblika ove odbrane jeste pravo na odbranu siromasnih. fakultativna odbrana . a u slucaju da nastanu neke razlike bitno je ono sta je naveo optuzeni. a u slucaju ako se odluci da iznese svoju odbranu mora mu se omoguciti da se izjasni o cinjenicama i okolnostima i to kako onim koje ga terete tako i o onima koje mu idu u korist. obligatorna . Po svojoj obaveznosti odbrana moze biti: 1. Optuzeni mora biti posebno upozoren da ukoliko se odluci da da iskaz. u tome da podnosi prethodne prigovore. odbrana optuzenog se sastoji npr. postavlja pitanja svjedocima ili vjestacima. dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nacin .Isto tako osoba lisena slobode mora biti poucena da moze postaviti zahtjev da joj se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti ako prema svom imovnom stanju ne moze da plati branioca. zatim 2. Materijalna odbrana tj.

sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. organi koji ucestvuju u krivicnom postupku moraju ex officio da izvode dokaze kako u korist tako i na stetu optuzenog. Nasuprot nacela mutabiliteta postoji nacelo imutabiliteta i znaci suprotno tj. ne samo sud vec i tuzitelj i dr.dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda i bitnim povredama odredaba krivicnog postupka. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo nacelo jednakosti u postupanju podrazumjeva obavezu suda. Uvodenjem ovog nacela ne znaci da je kod nas prihvaćen akuzatorski postupak (vidi prethodna objasnjenja). funkciju gonjenja 2. organa koji ucestvuju u postupku da sa jednakom paznjom ispituju i utvrđuju cinjenice kako one koje terete optuzenog tako i one koje mu idu u korist. NAČELO MUTABILITETA Ovaj princip podrazumijeva pravo tuzitelja da odustane od krivicnog gonjenja do zavrsetka glavnog pretresa. a ovo nacelo se primjenjuje u nekim zemljama Zapadne Europe. Prema ovom nacelu dakle. Ovo nacelo je usko vezano za nacelo akuzatornosti. i ukoliko da izjavu da odustaje od krivicnog gonjenja ili optuzbe. U istrazi se prikupljaju dokazi. funkciju odbrane 3. funkciju presuđenja 29 | P a g e . da tuzitelj kada pokrene krivicni postupak ne moze odustati od krivicnog gonjenja.b. tuzitelja i dr. Kod nas se primjenjuje nacelo mutabiliteta. Ovo nacelo se zove jos i optuzno nacelo i njegovim uvodenjem nastale su slijedece posljedice tj doslo je do razdvajanja funkcije gonjenja odnosno doslo je do razdvajanja u inkvizotorskom postupku koji je ranije bio i gdje je sve funkcije obavljao sud. Uvođenjem ovog nacela razdvojena je ta funkcija na: 1. Presuda se ne moze zasnovati ni na dokazima koji su dobijeni na temelju nezakonitih dokaza. Ovo je ustvari modificirano inkvizitorsko nacelo zbog kojeg je nas krivicni postupak pro forme mjesoviti postupak ili akuzatorko-inkvizitorski postupak. a na glavnom pretresu se izvode dokazi!!!!!! PRINCIP AKUZATORNOSTI – OPTUŽNO NAČELO Po definiciji ovo nacelo se sastoji u tome da se krivicni postupak ne moze pokrenuti i provesti bez zahtjeva tuzitelja. nezakoniti dokazi . Do takvog zakljucka tuzitelj moze doci i u toku glavnog pretresa. Tuzitelj moze odustati do zavrsetka glavnog pretresa.

ako se postavi pitanje drzavljanstva optuzene osobe. 1. druga pretpostavka jeste da je tuzitelj obavezan primjeniti ovo nacelo ali ne i u slucaju ako postoje zakonske smetnje da se preduzme krivicno gonjenje (npr. 30 | P a g e . 3. zatim odredene situacije kada su u pitanju maloljetnici. tuzitelja i drugih organa koji ucestvuju u krivicnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima. Treca pretpostavka se odnosi na situaciju kada tuzitelj ima pravo da da imunitet svjedoku. nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja. Ovo sve znaci da pravo suda. PREJUDICIJALNA PITANJA (PRETHODNA PITANJA) U toku krivicnog postupka mogu se pojaviti neka pravna pitanja za koja je nadlezan da rjesava neki drugi sud ili organ (npr. Prema tom nacelu tuzitelj je obavezan da preduzme krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo osim u slucaju ako je to u zakonu drugacije odredeno.NAČELO LEGALITETA KRIVIČNOG GONJENJA U pitanju je nacelo koje iskljucivo obavezuje samo tuzitelja. prva pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste da postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Jedno od najvaznijih nacela i ono znaci da u krivicnom postupku vrijednost dokaza nije unaprijed odredena i da se to nacelo primjenjuje kako od strane suda tako i od strane tuzitelja. Ako sud to pitanje rijesi u toku krivicnog postupka. djelo obuhvaceno amnestijom) ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. 2. Ta ocjena obuhvata njihovu psiholosku i logicku ocjenu i dosljedno tome u obrazlozenju presude mora biti odgovarajuce obrazlozenje. ako je za krivicno gonjenje potrebno odobrenje. treca pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste i odnosi se na izuzetke od principa legaliteta kada tuzitelj moze primjeniti nacelo oportuniteta (cjelishodnosti) a koje znaci to da on nema pravo na neki proizvoljan izbor vec samo na ocjenu da li je gonjenje dozvoljeno. a) sud može sacekati da to rijesi nadlezni organ b) ali isto tako moze po pravilima koji vaze u krivicnom postupku da rijesi to pitanje.. zatim ako nastane mogucnost da se predmet ustupi na sudenje stranoj drzavi. Smisao ovog nacela jeste da sud prilikom donosenja presude ima obavezu ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u međusobnoj povezanosti i na osnovu takve cinjenice izvesti zakljucak da li je neka cinjenica dokazana ili nije. to rjesenje ovog pravnog pitanja ne obavezuje nadlezni organ da u redovnoj proceduri rijesi to pitanje. u parnicnom postupku pitanje postojanja vanbracne zajednice) ili to moze biti pitanje koje bi trebalo rjesavati u upravnom postupku. U takvim situacijama sud moze postupiti na dva nacina i to • npr.

zabilježene magnetskim impulsima. vijece i td. u procjeni da li ce u nekom predmetu suditi sudija pojednac ili vijece bitno je koje su cinjenice i okolnosti djela navedene u cinjenicnom opisu iz optuzbe jer na osnovu toga sud procjenjuje o kojem se krivicnom djelu radi. fotokopirane. “oštećeni” je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo. odnosno branitelja. otkucane pisaćom mašinom. da li ce to biti sudija pojednac. odnosno vještaka.. odnosno vještaka. mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka. “stranke” su tužitelj i osumnjičeni.OSNOVNI POJMOVI? a) “osumnjičeni” je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo. d) “sudija za prethodni postupak” je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) kada je to propisano ovim zakonom. koja je pozvala svjedoka. uključujući: korporacije. sudske policije. c) “osuđeni” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo. 31 | P a g e . b) “optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena. FUNKCIONALNA NADLEŽNOST SUDA (SASTAV SUDA)? Da bi sud mogao primjenjivati odredbe o funkcionalnoj nadleznosti tj. Dakle. preduzeća. “sudija za prethodno saslušanje” je sudija koji nakon podizanja optuženice postupa u slučajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak. “direktno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. Za ostala krivicna djela sudi sud u vijecu sastavljenom od trojice sudija. fotografirane. poreskih organa i organa vojne policije. mora se prvo izvesti pravni zakljucak o kojem se djelu radi. “osnovana sumnja” je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo. Ovakvu procjenu sud vrsi na temelju cinjenicnog opisa djela iz optuzbe jer nije vezan u pogledu pravne ocjene djela koju je naveo tuzitelj. kao i carinskih organa. riječi ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom. “unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. organa finansijske policije. odnosno optuženi. odštampane. “istraga” obuhvata aktivnosti poduzete od tužitelja ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom. Ako se ispostavi da je u pitanju krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina sudi sudija pojedinac. udruženja i ortakluka i druge pravne osobe. “ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar državne granične službe. odrediti ko ce u okviru suda postupati po nekom predmetu tj. predsjednik vijeca. “zabilješke” i “spisi” su slova. “pravne osobe” su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH. odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka. policijskih organa Federacije. uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza.

ovisno od faze postupka. Sudija za prethodni postupak. ako je potrebno izvrsiti prenosenje nadleznosti sa jednog opcinskog suda u jednom kantonu na opcinski sud u drugom kantonu. npr. sudija za prethodno saslusanje i predsjednik suda postupaju u onim slucajevima za koje predvideno da postupaju po zakonu. onda o tome odlucuje Vrhovni sud Federacije. U obrnutom slucaju ako vijece na glavnom pretresu ustanovi da je u pitanju krivicno djelo za koje je nadlezan sudija pojedinac. POSLJEDICE NENADLEŽNOSTI? 32 | P a g e . PRENOŠENJE NADLEŽNOSTI? IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA Moguce je da je u nekom krivicnom predmetu sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa. Medutim. Kao pravni razlozi mogu biti npr. bolest sudija koja duze traje (6 mjeseci). a isto tako moguce je da sud ne moze postupati zbog nekih stvarnih razloga kao sto je npr.Ako se u toku sudenja kada sudi sudija pojedinac ispostavi da se ipak radi o krivicnom djelu za koje je nadlezno vijece onda je sudija pojedinac obavezan da prekine glavni pretres i predmet dostavi vijecu na sudenje koje mora provesti postupak iz pocetka.. kod malih sudova izuzece svih sudija ili istek mandata nekih sudija (odlazak u penziju). a na prijedlog stranaka i branitelja. IZ VAŽNIH RAZLOGA Moguce su situacije kada se sudi u nekom krivicnom predmetu da dode do uznemirenja građana pa se oni okupljaju ispred suda i ometaju njegovo normalno funkcioniranje i jos neke slicne situacije pa u tom slucaju moze doci do prenosenja nadleznosti iz vaznih razloga. Kada je u pitanju zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka o njemu odlucuje izvanraspravno vijece suda koje je donijelo prvostepenu presudu . to je isto troje sudija. nakon podizanja optuznice sudija za prethodno saslusanje i td.U ovakvim situacijama sud koji vodi postupak je po saslusanju stranaka i branitelja duzan da o tome obavjesti neposredno visi sud koji ce onda ukoliko su razlozi opravdani. Protiv rjesenja o prenosenju nadleznosti bilo da se radi o nuznoj delegaciji ili o delegaciji iz vaznih razloga nije dozvoljena zalba. Ovo prenosenje nadleznosti se zove jos nužna delegacija i do njene realizacije dolazi samo onda ako su pravni ili stvarni razlozi trajnijeg karaktera tj. kada su u pitanju stvarni razlozi. ne prekida pretres i ne dostavlja predmet sudiji pojednicu vec donosi presudu. Prenosenje nadleznosti iz vaznih razloga. vrsi sudija za prethodni postupak u istrazi. U drugom stepenu vijece je sastavljeno od trojice sudija. bolest svih sudija ili je sud ostecen krivicnim djelom . na svom podrucju odrediti neki drugi stvarno nadlezni sud da postupa. Ako se moze prenijeti nadleznost na podrucju jednog suda na drugi sud na podrucju istog kantona onda ce u ovoj delegaciji odluciti kantonalni sud.

odrediće neki treci sud ako je taj sud stvarno ili mjesno nadlezan. takvog sadrzaja. ako zahtjev za izuzece ne sadrzi neki od tih elemenata. 33 | P a g e . sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovore u tom pravcu. ZAHTJEV ZA IZUZEĆE (po zahtjevu stranaka ili branitelja)? Da bi stranke i branitelji mogli uspjesno podnijeti zahtjev za izuzece potrebno je da se ispune slijedeci uslovi : a. ODLUČIVANJE PO ZAHTJEVU ZA IZUZEĆE Nakon podnosenja zahtjeva za izuzece potrebno je u vezi s njim da se sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. da su u zahtjevu navedene cinjenice i dokazi u smislu nekog od razloga za izuzece. Ako je po zalbi protiv rjesenja kojim se neki sud oglasio mjesno nenadleznim odlucivao zajednicki neposredni visi sud. pokrenuce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti administrativnim putem (ne donosi nikakvo rjesenje). pismenim putem izjasni o tom zahtjevu (npr. i da taj zahtjev. Zajednicki neposredno visi sud za dva suda na podrucju jednog kantona jeste kanotnalni sud a ako se radi o sudovima koji se nalaze na teritorijama razlicitih kantona zajednicki neposredno visi sud je Vrhovni sud Federacije. da se zahtjev za izuzece odnosi na tacno odredenog sudiju ili predsjednika suda koji moraju poimenice biti navedeni u zahtjevu. c. onda onaj sud na koga se odnosi rjesenje ne moze uspjesno pokrenuti postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti. d. nije vec ranije bio podnesen. U protivnom. i cim primijeti da nije nadlezan donosi rjesenje o nenadleznosti protiv kojeg je dovoljena zalba. tj.Sud je obavezan da pazi na svoju nadleznost po sluzbenoj duznosti kako na stvarnu tako i na mjesnu. da taj sudija ili predsjednik suda postupa u tom krivicnom predmetu. O zahtjevu za izuzece odlucuje opca sjednica (kod Vrhovog suda Federacije) a kod drugih sudija kolegij suda i to samo onda ako postoji mogucnost upustanja u meritum stvari (ne postoje uvjeti za odbacivanje zahtjeva za izuzece o kome odlucuje izvanraspravno vijece). Taj zajednicko neposredno visi sud odlucuje o sukobu nadleznosti donosenjem rjesenja protiv kojeg nije dozvoljena zalba. Ukoliko ocjeni da ni jedan od ovih sudova nije nadlezan. Nakon sto optuznica bude potvrđena. u zahtjevu se navodi da je optuzeni u nekoj svađi sa sudijom koji mu je komsija ili slicno) pa je onda potebno da se o tim navodima pismeno izjasni sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. b. vec administrativnim putem dostavlja prijedlog za rjesavanje sukoba nadleznosti zajednickom neposredno visem sudu. isti odbacuje izvanrasparvno vijece rješenjem protiv koga je nije dozvoljena zalba. POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE SUKOBA NADLEŽNOSTI? Sud kojem je predmet dostavljen od nekog suda koji je donio rjesenje o nenadleznosti.

- - Radi se o krivicnim djelima za koja je propisana kazna zatvora od 3 god ili teza kazna. U rjesavanju po zahtjev za izuzece ne moze ucestvovati sudija cije se izuzece trazi! OBLIGATORNA (OBAVEZNA) ODBRANA U nasem krivicnom zakonodavstvu su predvidene situacije kad je odbrana obavezna tj. POSTAVLJANJE BRANITELJA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA U pitanju je fakultativna odbrana koju osumnjiceni odnosno optuzeni moze koristiti ukoliko su ispunjeni odredeni uvjeti. Ako zahtjev za izuzece ne sadrzi ono sto je sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati onda o njemu odlucuje izvanraspravno vijece rjesenjem kojim zahtjev za izuzece odbacuje. OPTUŽENI/OSUMNJIČENI MORA IMATI BRANITELJA - - Prije svega optuzeni mora imati branitelja ako je nijem. Ako osumnjiceni odnosno optuzeni sam nije izabrao branioca onda ce se on pozvati da sa predocene liste sam izabere branitelja a to se radi radi toga kako bi se izbjegli eventualni naknadni prigovori osumnjicenog odnosno optuzenog da mu je sud nametnuo nekog branitelja koji nije iskusan ili koji se bavi građanskim pravom ili slicno. Osumnjičeni odnosno optuzeni mora imati branitelja prilikom izjasnjenja o prijedlogu za odredivanje pritvora za vrijeme dok pritvor traje.Opca sjednica odnosno kolegij sudija moze donijeti rjesenje kojim se zahtjev usvaja ili odbija a protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Zakon je predvidio i da siromasni optuzeni moze postaviti zahtjev za branitelja kada to zahtjevaju interesi pravičnosti i ocigledno je da su to one situacije gdje je propisana kazna zatvora ispod 3 godine. sudija za prethodno saslusanje i td. osunjiceni odnosno optuzeni moze postaviti zahtjev da mu se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti pod uvjetom da prema svojim imovinskim prilikama nije u mogucnosti da sebi placa branitelja. radi se o tome da uopce od volje optuzenog ne ovisi da li ce on imati branitelja. Osumnjiceni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optuznice ako je u pitanju krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna. Ovo je odbrana koja je izvan onih okvira koji se odnose na obligatornu odbranu kada zakon propisuje slucajeve kada optuzeni mora imati branitelja. 34 | P a g e . gluh ili je u pitanju krivicno djelo za koje se oze izreci kazna dugotrajnog zatvora. Osumnjiceni odnosno optuzeni mora imati branitelja ako sud utvrdi da je u pitanju slozen predmet ili ako je to potrebno zbog dusevnih smtenji osumnjicenog odnosno optuzenog ili drugih okolnosti koje su u interesu pravicnosti. Ovisno od faze postupka rjesenje o postavljenju branitelja po sluzbenoj duznosti donosi sudija za prethodni postupak. Ovakav zahtjev za postavljanje branitelja siromasnom moze se podnijeti tokom cijelog krivicnog postupka i ako uspije sa tim svojim zahtjevom on moze na kraju biti obavezan da plati troskove odbrane ukoliko se dokaže da je u mogućnosti da ih plati. Ni protiv tog rjesenja nije dozvoljena zalba.

Uloga svjedoka prilikom pretresa stana? oni pazljivo prate tok pretresanja kako bi mogli uociti da li je ovlastena sluzbena osoba zaista prilikom pretresa u stanu pronasla npr. odnosno optuzeni uspije sa svojim zahtjevom do izbora branitela dolazi na isti nacin kao i kod obavezne odbrane (sud će ga pozvati da sa predočene liste izabere branioca. onda se pozivaju ovi svjedoci da se izjasne o tome da li je zaista droga pronađena. PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG? 35 | P a g e . a ako se ono vrsi u vojnom objektu naredba se dostavlja vojnim vlastima i pretrazi mora prisustvovati najmanje jedna vojna osoba. Ako se pretraga vrsi u sluzbenim prostorijama? Onda istoj trebaju prisustvovati starjesina ili rukovoditelj. nakon sto je vrata otvorio vlasnik stana.ovlastena sluzbena osoba treba. pretres stana . stan prazan ili ovlastena sluzbena osoba opravdano smatra da je prazan ili ako u naredbi izricito pise da ta osoba nije duzna da tako postupa. ukoliko smatraju da njegov sadrzaj nije tacan. npr. • Ovlastena sluzbena osoba ima pravo da pronadene predmete zbog kojih je vrsen pretres privremeno oduzme i da o tome vlasniku tih predmeta preda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Sluzbena osoba je duzna da sacini zapisnik o pretresu stana a svjedoci prije nego sto se potpisu mogu staviti primjedbe na zapisnik. drogu. Ovo je vrlo znacajno ukoliko ova okolnost (nalaženje npr. Ukoliko vlasnik stana pravi probleme i protivi se pretresu onda ovlastena sluzbena osoba ima pravo da upotrijebi silu. droge ili drugih spornih stvari) u toku sudenja postane sporna.Ako ovakav osumnjiceni. da se predstavi i obavjesti vlasnika stana iz koje je policijske uprave i da mu uruci naredbu o pretresu stana. npr. POSTUPAK IZVRŠENJA NALOGA O PRETRESU? Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba dobije nalog za pretres nekog stana ili dr. Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba nije duzna da postupa na navedeni nacin. ali ako ti predmeti ukazuju da je mozda ucinjeno neko drugo krivicno djelo i to se konstatuje u zapisnik odnosno oduzimaju se i ti predmeti a vlasniku se izdaje potvrda. Moguce je da prilikom pretresa ovlastena sluzbena osoba pronađe i neke druge predmete povodom kojih ne vrsi pretres. prostorija i sl. Da bi pretres stana bio zakonit potrebna su i dva svjedoka da prisustvuju tom pretresu.

Zakonodavac je predvidio tri moguca slucaja kada se moze odrediti psihijatrijsko vjestacenje osumnjicenog odnosno optuzenog a to su: 1. ako se pojavi sumnja da je osumnjiceni odnosno optuzeni ucinio krivicno djelo usljed ovisnosti od alkohola ili droge. prilikom davanja jamstva ono se moze dati u gotovom novcu. ako se pojavi sumnja da je smanjena ili iskljucena uracunljivost osumnjIcenog odnosno optuzenog. JEMSTVO? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) Jedna od mjera za obezbjedenje prisustva osumnjicenog odnosno optuzenog u krivičnom postupku. ako se pojavi sumnja da osumnjicni odnosno optuzeni zbog dusevnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku. sud donosi rjesenje o propasti jemstva i ukoliko je polozeno u novcanom iznosu isti se uplacuje u prihod proracuna Federaciji. ovisno o tezini slucaja. Ukoliko optuzeni pobjegne. zatim stavljanju hipoteke i td. postoji mogucnost da u toku istrage sudija za prethodni postupak donese odgovarajuće rjesenje i da se osumnjiceni prinudno smjesti u bolnicu. Prilikom placanja tj. odnosno optuzeni se ponovno stavlja u pritvor a jemstvo se vraca. 3. Psihijatrijsko vjestacenje se moze obaviti u kancelariji tuzitelja ili u ambulanti. 2. Naime. moze se ostaviti na slobodi ilii pustiti iz pritvora uz jemstvo (materijalne garancije i obecanje optuženog/osumnjičenog da se nece kriti ili bez odobrenja napustiti mjesto boravka).Moze se vrsiti samo u slucajevima samo ako za takvo nesto postoje odgovarajuci razlozi. a ako ne onda u slucaju ako mu bude izrecena kazna zatvora onda mu se to vrijeme uracunava u tu kaznu. ako osumnjičeni tuzitelju donese neku potvrdu da ima neke lakse dusevne smetnje ne smije se takav osumnjiceni smijestati u psihijatrijsku kliniku radi vjestacenja jer je ocigledno da bi se takvo vjestacenje moglo obavljati u kancelariji tuzitelja ili ambulanti. jasmtvo uvijek glasi na novcani iznos a njegova visina ovisi prije svega od tezine krivicnog djela. U ovakvom slucaju osumnjiceni. a boravak osumnjicenog na psihijatrijskoj klinici moze trajati najduze dva mjeseca. Ako se nekome ima odrediti pritvor ili se vec nalazi u pritvoru samo zbog opasnosti od bjegstva. Rjesenje o ukidanju jemstva: ako se pojavi novi osnov za pritvor. 36 | P a g e . Ukoliko se osumnjiceni protivi da ode u psihijatrijsku bolnicu na posmatranje. U pogledu stavljenog prijedloga za odredivanje jamstva sud moze donijeti rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva odbija ili rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva usvaja. Vrijeme koje on provede u bolnici mu se uracunava u vrijeme trajanja pritvora ako se nalazi u pritvoru. zatim ako se otkrije da optuzeni sprema bjegstvo ili ako se urednom pozivu ne odazove a svoj izostanak ne opravda. U ovom drugom rjesenju. imovnog stanja osobe koja daje jemstvo te osobnih i obiteljskih prilika optuzenog. Tek ako bi prilikom tog vjestacenja vjestak naveo da je u pitanju osumnjiceni koji mora biti na posmatranju na psihijatrijskoj klinici onda nastaje cinjenicna osnova da se takvo vjestacenje i odredi.

To rjesenje se urucuje pritvorenoj osobi u trenutku pritvaranja s tim sto tome mora prethoditi posebno rociste na kome se mora omoguciti osumnjicenom i njegovom branitelju da se izjasne po prijedlogu tuzitelja za odredivanje pritvora. TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Po rjesenju sudije za prethodni postupak pritvor moze trajati najduze mjesec dana i to rjesenje se zove Rjesenje o određivanju pritvora. U pravilu se duzina pritvora odreduje na jedan mjesec ali je po zakonu moguće da to bude i krace. Određuje se rješenjem. U slucaju da istraga nije dovrsena tužitelje moze staviti prjedlog za produzenje pritvora za jos tri mjeseca. npr. Ovo rjesenje donosi izvanraspravno vijece istog suda. Protiv tog rjesenja je dozvoljena zalba u roku od 24 sata racunajuci od casa primitka tog rjesenja. O tom prijedlogu odlucuje Vrhovni sud Federacije BiH i protiv rjesenja koje bude doneseno dozvoljena je zalba u roku od tri dana. 15 dana. stav 1. Protiv tog rjesenja dozvoljena je zalba izvanraspravnom vijecu istog suda u roku od 24 sata. Kad se uspjesno moze podnijeti zahtjev za jemstvo? Pod uvjetom da mu je pritvor odreden na osnovu člana 146. Ovo rješenje ne zadržava izvršenje. ali o zalbi koja moze biti podnesena u roku od tri dana rjesava neposredno visi sud. a o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje izvanraspravno vijece tog suda u roku od 48 sati. PRITVOR? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Pritvor se može odrediti samo na prijedlog tuzitelja ukoliko sud utvrdi da su ispunjeni opci (postojanje osnovane sumnje) i posebni uvjeti za pritvor ( neki od razloga za pritvor) koji su predvideni u članu 146 ZKP FBiH. Ukoliko se pokaze potreba da pritvor i dalje traje isti moze na prijedlog tuzitelja biti produzen jos za dva mjeseca. Novina je u nasem zakonu da se izuzetno i u izrazito slozenim predmetima kada su u pitanju krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. ali pod dodatnim uvjetima a to je: da se radi o krivicnom djelu za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna i ako postoje narocito vazni razlozi.Ovakvo rjesenje o ukidanju jamstva donosi se i u slucaju ako je optuzeni osuden na kaznu zatvora i nakon pravomocnosti presude kao osudenik stupi na izdrzavanje kazne. tacka a) (bjegstvo). tuzitelj moze Vrhovnom sudu Federacije predloziti jos dva puta uzastopno produzenje pritvora za po tri mjeseca ali uz taj 37 | P a g e .

odrzavanje pretresa). produžiti ili ukinuti. produziti ili ukinuti pritvor. On nema ovlastenja da produzava pritvor jer je to dato u iskljucivu nadleznost vijecu. Sto se tice samog trajanja pritvora nakon potvrdivanja optuznice isti moze trajati : - jednu godinu za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina. osim u slucaju nenadleznosti (npr. ako je oglasen krivim a osoboden od kazne ili ako je uracunavanjem pritvora vec izdrzao kaznu koja mu je izrecena (bio u pritvoru jednu godinu a osuden na kaznu zatvora od pola godine).prijedlog mora imati i izjavu kolegija tuziteljstva o mjerama koje ce biti preduzete kako bi istraga bila okoncana. Imajuci to u vidu dakle da je propisano da sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja kao i sudija za prethodni postupak onda on moze isto tako odrediti i ukiniti pritvor ali ne moze produziti pritvor jer u zakonu mu tako ovlastenje nije dato. novcana kazna. Istekom ovih rokova. 38 | P a g e . kao i ovlastenja koja su dodatno propisana da ima sudija za prethodno saslusanje. protvor mora biti ukinut. onda pritvor moze trajati jos jednu godinu za potrebe drugostepenog suda (pozivanje. odnosno ako u tom roku drugostepeni sud ne donese presudu kojom se prvostepena presuda potvrduje ili preinacuje pritvor mora biti ukinut. a vijece je duzno da o toj zalbi odluci u roku od 48 sati. sudio opcinski sud optuzenom koji je u pritvoru pa se u toku sudenja ispostavilo da taj sud nije stvarno nadlezan vec kantonalni sud . jednu godinu i sest mjeseci za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina. PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se moze odrediti. onda nece doci do ukidanja pritvora bez obzira sto se optužba odbija). UKIDANJE PRITVORA U toku istrage sudija za prethodni postupak nakon saslusanja tuzitelja ima pravo da donese rjesenje o ukidanju pritvora protiv kojeg bi rjesenja tuzitelj imao pravo zalbe izvansrasparvnom vijecu istog suda u roku od tri dana. Kada prvostepeni sud donese presudu. Nakon izricanja prvostepene presude pritvor moze trajati najduze devet mjeseci. Prema zakonu sudija za prethodni postupak ima ovlastenja da odredi pritvor a isto tako ima ovlastenja da ukine pritvor. Zbog toga rjesenje o produzenju pritvora nakon potvrdivanja optuznice moze donijeti samo vijece. Prema odredbama o krivicnom zakonu sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja koja ima i sudija za prethodni postupak. tri godine za krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. dvije godine za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina ali ne i dugotrajni zatvor. on tada uz presudu ovisno od situacije moze odrediti. Ako prije isteka onih devet mjeseci prvostepena presuda bude ukinuta. zatim u slucaju ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda. Pritvor se obavezno ukida ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija.

Kako je propisano da u ovakvom slucaju svjedok nije duzan da daje odgovore na pitanja ocigledno je da je zakonodavac primat dao ovakvom pravu svjedoka da sam sebe ne tereti i izlozi krivicnom gonjenju.ODUZIMANJE (LIŠENJE) SLOBODE I ZADRŽAVANJE? Ovlastena sluzbena osoba mora nekoj osobi oduzeti slobodu (lišiti je slobode) ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta a to je: 1. a ona moze biti da donese rjesenje kojim se odbija prijedlog za odredivanje pritvora.) Ovlastena sluzbena osoba je duzna bez odlaganja. Ovaj imunitet u toku istrage se zove tajni imunitet s obzirom da za njega niko ne zna. ukoliko bude stavljen takav prijedlog. 39 | P a g e . Tuzitelj mora ovu osobu ispitati bez odlaganja (naravno pod uvjetima ako nakon potrebnih upozorenja osumnjicena osoba na to pristane) i mora u roku od 24 sata odluciti da li ce tu osumnjicenu osobu pustiti ili ce sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odredivanje pritvora. u roku od 24 sata donijeti odluku o tom prijedlogu. Ovlastena sluzbena osoba. Na ovo pravo svjedok mora biti upozoren. Ako se odluci da ne daje iskaz s obzirom na mogucnost da bude izlozen krivicnom gonjenju. Slijedeci taj princip zakonom je propisano da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izlozio krivicnom gonjenju. a nakasnije u roku od 24 sata nakon lisenja slobode tu osobu sprovesti tuzitelju. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA? Nas procesni zakon dosljedno slijedi princip nemo prodere se ipsum (niko nije duzan pruzati dokaze protiv sebe). ako postoji neki od razloga za pritvor (opasnost od bjegstva. protiv kojeg tuzitelj moze izjaviti zalbu s tim sto se ova osoba mora pustiti na slobodu i zalba tuzitelja ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. U suprotnom. a sluzbena osoba nije bila iz objektivnih razloga u mogucnosti da tu osobu u propisanim rokovima preda tuzitelju. ponudi svjedoku imunitet ukoliko ovaj da iskaz i to istinit. osnovana bojazan da ce ponoviti krivicno djelo i td. kada osobu lisenu slobode predaje tuzitelju. U pokusaju da se razrijesi situacija zakonodavac je dao ovlaštenje tuzitelju da u ovom slucaju. onda ocigledno dolazi do sukoba dva prava a to su sa jedne strane. Prema novin zakonskim rjesenjima taj imunitet svjedocima moze dati samo glavni tuzitelj a ne i njegovi zamjenici i tuzitelji. ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba ucinila krivicno djelo 2. pravo da svjedok sam sebe tereti i tako izlozi krivicnom gonjenju a sa druge strane. pa postoji mogucnost da se on moze koristiti ovim benificijama. Sudija za prethodni postupak mora. mora je pustiti na slobodu. mora tuzitelja obavjestiti o razlozima lisavanja slobode. Izuzetno ako se radi o krivicnim djelima terorizma to mora uciniti najkasnije u roku od 72 sata. ako je doneseno rjesenje o odredivanju pritvora (nakon odrzanja rocista u prisutnosti branitelja na kome im je bilo omoguceno da se izjasne o prijedlogu tuzitelja) osumnjiceni ili optuzeni mogu izjaviti zalbu o kojoj izvanraspravno vijece mora odluciti u roku od 48 sati. kada se svjedok pozove na ovu benificuju. pravo drzavnih organa da se sazna istina. U slucaju ako istice taj rok.

Iz zakonskog odredenja da u naredbi o sprovođenju istrage treba navesti podatke o ucinitelju ukoliko su poznati proizilazi da se istraga moze voditi i protiv nepoznatog ucinitelja krivicnog djela. zakonski naziv krivicnog djela. jer npr. NAREDBA O PROVOĐENJU ISTRAGE U slucaju ako postoje osnove sumnje da je pocinjeno krivicno djelo tuzitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage. Ako takav imunitet glavni tuzitelj dadne svjedoku za vrijeme sudenja on se zove javni imunitet. Tu odluku tuzitelj donosi samostalno i to je jedan znacajna novina u nasem ZKP-u. 4. ISTRAGA? O pokretanju istrage odlucuje tuzitelj. podatke o ucinitelju krivicnog djela ukoliko su poznati. onda ovom svjedoku koji se pozvao na zakonsku benificiju glavni tuzitelj ne smije dati imunitet. to je advokat ukoliko svjedok nije u mogucnosti da pravilno koristi svoja prava koja je dobio odlukom tuzitelja. Ovakva situacija se moze pojaviti i u toku sudenja kada sud ne smije ni na koji nacin sugerisati da tuzitelj nekom svjedoku da imunitet kako bi ovaj svjedocio ( radi se o svjedoku koji se pozvao na ovu benificiju). Dakle. Tuzitelj ce uvijek donijeti naredbu o sprovodenju istrage ako postoje osnovi sumnje da je krivicno djelo ucinjeno. 5. vec i u odnosu na njega mora preduzeti krivicno gonjenje. Prema tome ako nasuprot tome tuzitelj ima iskaze nekoliko kvalitetnih svjedoka i materijalne dokaze na osnovu kojih moze dokazati da je osumnjiceni protiv koga se vodi istraga ucinio krivicno djelo. opis djela iz kojeg prizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela (činjenični opis). 3. u naredbi moraju biti sadrzane i okolnosti koje treba istraziti i koje istrazne radnje treba preduzeti. okolnosti koje potvrduju postojanje osnove sumnje. vec je to diskreciono pravo tuzitelja. Dakle temeljni uvjet za sprovodenje istrage je postojanje osnovane sumnje a izvori o njenom postojanju mogu biti svi oni izvori saznanja koja predvida zakon i koja su povezana sa konkretnim krivicnim djelom. a ovakvom svjedoku moze biti odreden pravni savjetnik za vrijeme ispitivanja.Ovaj imunitet tuzitelj moze dati i smije dati samo onom svjedoku koji mu je zaista potreban. 2. postojece dokaze. Pored toga. a niti to smije sugerisati i predlagati odbrana. 40 | P a g e . U zakonu je propisan sadrzaj ove naredbe pa je navedeno da ista mora sadrzavati: 1. ima samo neke materijalne dokaze i dva tri slaba svjedoka a nedostaje mu jedan kvalitetan svjedok. Da je to zaista tako vidi se iz zakonske odredbe u kojoj je propisano da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude ispitan (naravno ovo podrazumijeva i situaciju kada on nakon upozorenja o svojim pravima izjavi da nece dati iskaz). Imunitet glavni tuzitelj uvije daje odlukom. kao glavni preduvjet za sprovođenje istrage jeste da postoje osnovi sumnje da je ucinjeno krivicno djelo a ona se opisuje kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na određenim okolnostima i koji ukazuje na mogucnost postojanja krivicnog djela i neke osobe kao moguceg ucinitelja.

- Kada tuzitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. vjestake. Takve osobe ovlastena sluzbena osoba ima pravo da zadrzi na licu mjesta najduze 6 sati i o tome mora obavjestiti tuzitelja. Ovo zbog toga jer onda sve te zapisnike o saslusanjima ili pribavljeni nalaz i misljenje vjestaka tuzitelj moze koristiti za potrebe sudenja. pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. onda o tome mora u roku od 3 dana obavjestiti ostecenog i podnositelja prijave koji u roku od 8 dana imaju pravo podnijeti prituzbu Uredu tuzitelja. tuzitelj i u tom slucaju mora donijeti naredbu o prosirenju istrage. • Nasuprot ovim situacijama postoje i slucajevi kada ce tuzitelj donijeti naredbu o nesprovođenju istrage. Pri tome treba naglasiti da o svakoj preduzetoj radnji mora biti sacinjen zapisnik. ukoliko se u toku istrage pojave okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je pored osumnjicenog predmetno krivično djelo za koje se vodi sitraga ucinila jos neka osoba ili vise njih. rekonstrukciju i druge radnje. Ukoliko bi tuzitelj bez te naredbe o prosirenju istrage vodio istragu i za to kivicno djelo onda bi to predstavljalo ozbiljno krsenje prava osumnjicenog. a u pitanju su osobe koje mogu dati podatke o ucinitelju krivicnog djela. onda u tom slucaju ovlastena osoba moze uzimati otiske prstiju i od uposlenika banke kako bi se nakon 41 | P a g e . zatim da od te osobe uzme otiske prstiju a moze i objaviti fotografiju te osobe. a to ce biti onda ako: prijavljeno djelo nije krivicno djelo. obaviti uvidaj.• Ukoliko se u toku sprovodenja istrage pojave okolnosti koje upucuju na postojanje osnova sumnje da je osumnjiceni pored onog krivicnog djela za koje se vodi istraga ucinio jos neko krivicno djelo. ispitivati ostecene svjedoke. tuzitelj mora donijeti naredbu o proširenju istrage. PROVOĐENJE ISTRAGE Nakon donosenja naredbe o sprovođenju istrage ili eventualno i proširenju istrage tuzitelj moze preduzimati brojne istrazne radnje odnosno prikupljati dokaze. Tako moze saslusati osumnjicenog. ali samo pod uvjetom ako za takvo nesto dobije odobrenje tuzitelja. ako je zastupila zastarjelost. ZADRŽAVANJE NA MJESTU POČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Postoje određene situacije kada ovlastena sluzbena osoba na mjestu ucinjenja krivicnog djela zatekne odredene osobe. U zakonu je sada uvedena jedna novina a to je da u slucaju ako se osumnjiceni nalazi u prtivoru moze izdati naredbu za njegovo dovodenje s tim sto o tome mora obavjestiti sudiju za prethodni postupak. nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba ucinila krivicno djelo. djelo obuhvaceno amnestijom. Takođe moze preduzeti i odgovarajuce mjere koje osiguravaju sigurnost svjedoka a moze odrediti i potrebna vjestacenja. Isto tako ima pravo da onu osobu za koju postoje osnovi sumje da je pocinila krivicno djelo kasnije u policijskoj upravi fotografira. Moguce su situacije da bude izvrseno razbojnistvo u nekoj banci. Isto tako. okolnostima pod kojima se desilo to krivicno djelo i o drugim vaznim okolnostima.

tuzitelj mora obavezno narediti pregled lesa i vrsenja obdukcije. Da bi sud obavio radnju sudskog obezbjedenja dokaza potrebno je : - da stranke ili branitelj stave prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza.pronadenih otisaka prstiju na raznim predmetima npr. tuzitelj u slucaju potrebe mora zatraziti od sudije za prethodni postupak odgovarajucu naredbu za ekshumaciju da bi se naknadno izvršio pregled leša i obdukcija. zatim o saobracaju i td. eliminirali otisci uposlenika i doslo do otisaka koji njima ne pripadaju i koji moguce ukazuju da pripadaju ucinitelju krivicnog djela . UVIĐAJ I VJEŠTAČENJE Svakodnevno se desavaju razna krivicna djela pocev od krivicnh djela protiv zivota i tijela. i pod uvjetom da nece biti dostupan sudu za vrijeme sudenja. Naime. Ovo zbog toga jer i tuzitelj moze ako zeli doci na mjesto dogadaja i tom prilikom zahtjevati da se obave odredene radnje za koje smatra da su potrebne. 42 | P a g e . Bilo koja osoba prema kojoj sluzbena osoba preduzima neku od naprijed navedenih radnji ima pravo da podnese prituzbu tuzitelju. EKSHUMACIJA U onim situacijama kada postoji sumnja ili je ocigledno da je neka smrt prouzrokovana krivicnim djelom ili je u vezi sa krivicnim djelom (nasilna smrt). ono se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja. Sto se tice odredivanja vjestacenja od strane ovlastenih sluzbenih osoba oni to mogu uciniti samo za vrijeme trajanja uvidaja (npr. SUDSKO OSIGURANJE (OBEZBJEĐENJE) DOKAZA U reformisanom krivicnom zakonodavstvu se pojavio novi institut. a u slucaju da odbije takav prijedlog. Ako sud prihvati saslusanje ovog svjedoka. od vjestaka za tehnicku ispravnost vozila zatraziti da pregleda vozilo i da svoje nalaz i misljenje). protiv kojeg rjesenja je dozvoljena zalba izvanraspravnom vijecu u roku tri dana. u vezi kojih je potrebno obaviti uviđaj i vjestacenja. da je u interesu pravde da se svjedok saslusa (to ce biti ako je u pitanju vazan svjedok a ne i u slucaju ako su mu poznate nebitne okolnosti). dnevnim stolovima i td. PREGLED. U slucaju ako je les vec zakopan. Zadatak je ovlastene sluzbene osobe da obavi uvidaj u takvim situacijama ali prethodno mora obavjestiti tuzitelja. u fazi istrage sudija za prethodno saslušanje mora donijeti rjesenje. sudsko obezbjedenje dokaza. prvenstveno u toku istrage se primjenjuje ovaj procesni institut pod uvjetima da je u interesu pravde da se svjedok saslusa u toku istrage kako bi se njegov iskaz mogao koristiti na glavnom pretresu zato sto kasnije nece biti dostupan sudu za vrijeme suđenja (npr. svjedok zivi u Kanadi i izjavi da nema namjeru više dolaziti u BiH). OBDUKCIJA. Sve radnje koje se preduzimaju tokom uvidaja moraju biti konstatovane u zapisnicima i u posebnom sluzbenom izvjestaju koji sacinjava ovlastena sluzbena osoba – zapisnik o uviđaju.

Pod tim mjerama se podrazumjeva se to da se procjeni da li istraga nije okoncana iz subjektivnih razloga (tuzitelj nije bio dovoljno aktivan da okonca istragu ) ili se radi o objektivnim razlozima kada treba u rjesavanju predmeta ukljuciti jos jednog ili vise tuzitelja ovisno od tezine predmeta kako bi se ta istraga okoncala. ranije data izjava moze biti koristena za direktno. OKONČANJE ISTRAGE U slucaju ako tuzitelj nije donio naredbu o obustavi istrage. ukoliko takav svjedok pristupi na takav pretres. unakrsno i dodatno ispitivanje. Naravno u toj obavjesti o obustavi istrage mora navesti konkretne i jasne razloge zbog cega je ista donesena. OBUSTAVA ISTRAGE U toku istrage tuzitelj donosi naredbu za obustavu istrage pod tačno određenim uvjetima: - ako djelo koje je pocinio osumnjiceni nije krivicno djelo. osumnjiceni i njegov branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze kao i pravo da traze fotokopiranje pojedinih 43 | P a g e . uz dokaze na kojima se zasniva optuznica. ako je djelo obuhvaceno amnestijom. ako je potrebno izvrsiti analizu neke materije koja vremenom gubi određena svojstva (neke vrste droge). Kada to sve stigne na sud. tuzitelj sacinjava optuznicu u dovoljnom broju primjeraka za osumnjicenog ili vise njih i za njihove branitelje i to sve dostavlja sudu. Postoje nekada situacije kada tuzitelj ne okonca istragu u roku od 6 mjeseci i od dana donosenja naredbe za provodenje istrage. U vezi ovako donesene naredbe postoji obaveza tuzitelja da o obustavljenoj istrazi obavjesti ostecenog koji nakon toga ima pravo da podnese prituzbu uredu tuzitelja. onda on pravi jednu zabiljesku u spisu predmeta o tome da je istraga okoncana. PODIZANJE OPTUŽNICE? Kada su ispunjeni svi potrebni uvjeti. Nakon sto je istraga obustavljena zakonodavac je predvidio mogucnost njenog ponovnog otvaranja ali samo pod uvjetom ako se pojave novi dokazi ali ne i u ostalim slucajevima koji su naprijed nabrojani i koji su bili osnova za donosenje naredbe o obustavi istrage. Po zakonu je predvideno da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude saslusan a pod tim treba podrazumijevati ne samo situaciju kada je on nakon upozorenja pristao i dao svoj iskaz vec i situaciju kada je koristio svoje pravo da ga ne daje. onda je u tom slucaju potrebano da on obavjesti glavnog tuzitelja koji treba sazvati kolegij tuzitelja kako bi se preduzele mjere za okoncanja istrage. a ako smatra da u tom predmetu treba podici optuznicu. O obustavi istrage tuzitelj mora obavjestiti podnositelja prijave i osumnicenog ukoliko je ispitan. ako nema dovoljno dolaza da je osumjiceni ucinio krivicno djelo. pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Konacno jos treba dodati da.Ovo sudsko osiguranje moze se sprovesti i u drugim slucajevima npr. Ovo je bitno da bi se moglo procjeniti da li tuzitelj poduzima dalje aktivnosti u smislu sacinjavanja optuznice.

Najednostavniji nacin da se 44 | P a g e . prethodni prigovori. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da u roku od 8 dana pregleda sve te dokaze. ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI? Predmet zajedno sa optuznicom i dokazima koje je tuzitelj dostavio se dostavljaju sudiji za prethodno saslusanje. predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno krivicno djelo i td. da li optuznica sadrzi sve ono sto je u zakonu propisano da mora sadrzavati. vrijeme i mjesto izvrsenja. II Tek nakon toga. ) onda pregleda dokaze na kojima je tuzitelj zasnovao svoju optuznicu kako bi procjenio da li postoji osnovana sumnja da je osumnjiceni ucino krivicno djelo za koje ga tuzitelj tereti. Podnosenjem optuznice i drugih potrebnih dokaza pocinje nova faza krivicnog postupka a to je postupak optuživanja koji se sastoji u slijedecim : - - upucivanje optuznice sudiji za prethodno saslusanje. potvrđivanje ili odbijanja svih ili pojedninih tacaka optuznice.dokaza koji su im potrebni za odbranu. ovo je jedan od podnesaka cija je forma u zakonu strogo propisana uz obavezno navodenje o kojem se krivicnom djelu radi. pomilovanjem. (činjenični opis djela). pregovaranje o krivnji. ako se ispostavi da je sud nadlezan i da ne postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. I u ovoj fazi postupka nakon podizanja optuznice stranke i branitelj mogu staviti prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. SADRŽAJ OPTUŽNICE U zakonu je taksativno nabrojano sta optuznica treba da sadrzi pocev o naziva suda pa do dokaznih prijedloga. i da odluci da li ce potvrditi optuznicu. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da ispita formalnu ispravnost optuznice tj.). poricanje o krivnji. zastarom ili eventualno postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Ukoliko optuznica ne sadrzi sve ono sto je propisano u zakonu ona se tretira kao i svaki drugi neuredan podnesak. sporazum o priznanju krivnje. III Ukoliko sudija za prethodno saslusanje konstatira da je naprijed pomenuto uredu (nadleznost i td. U ovakvoj situaciji kada je sve uredu (nadleznost i dr. povlacenje optuznice. U toj optuznici nakon navođenja imena i prezimena osumnjicenog i njegovih osobnih podataka slijedi navođenje opisa djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela odnosno u njemu su sadrzane sve cinjenice neophodne da se krivicno djelo sto blize odredi. a u slozenim slucajevima u roku od 15 dana. Ukoliko primjeti da optuznica ima nekih formalnih nedostataka sa istom postupa kao i sa svakih neurednim podneskom na nacin sto pismenim putem poziva tuzitelja da optuznicu ispravi u smislu nedostataka koje je uocio (i ujedno ga treba upozoriti ukoliko tako ne postupi u odredenom roku da ce ta optuznica biti odbacena). I Njegova prvenstvena obaveza jeste da provjeri da li je sud stvarno ili mjesno nadlezan kao i to da li je djelo obuhvaceno amnestijom. Dakle. koji su to dokazni prijedlozi i td. Protiv tog rjesenja tuzitelj ima zalbu u roku od tri dana. izjasnjenje o krivnji.

Isto tako provjerava da li eventualno postoje uvjeti da se optuzenom odredi branitelj po osnovu prava na odbranu siromasnima. Ukoliko odbije prethodne prigovore ili istekne rok za njegovo podnosenje prelazi se na uzimanje izjave o krivnji od optuzenog. nakon odbijanja svih ili pojedini tacaka optuznice tuzitelj moze podnijeti novu optuznicu koja mora biti zasnovana na novim dokazima i ista ponovno prolazi kroz redovnu procedutu (provjere potvrđivanja i td. III1 Samo izjasnjenje o krivnji je novi koncept koji je iz angloamerickog pravnog sistema uveden kod nas reformisan krivicnim zakonodavstvom i svodi se na izjasnjavanje optuzenog: „kriv sam „ . Uz optuznicu sud dostavlja i obavjest u kojoj ga obavjestava da moze podnijeti prethodne prigovore u roku od 15 dana a sudija za prethodno saslusanje o njima mora odluciti u roku od 8 dana. troskove krtivicnog postupka. U ovoj fazi optuzeni moze podnijeti i prijedloge o dokazima koje namjerava izvesti na glavnom pretresu a o cemu mora biti poucen od strane sudije za prethodno saslusanje. I Vazno je napomenuti da prije nego sto optuzeni da izjavu o krivnji da on od strane sudije za prethodno saslusanje mora biti upozoren o posljedicama priznanja krivnje.). odnosno da li on razumije te posljedice a to su: - da se priznanjem krivnje odrice on prava na suđenje. IZJAŠNJENJE O KRIVNJI? Izjava o krivnji je novina u nasem zakonodavstvu i nju optuzeni daje sudiji za prethodno saslusanje u prisutnosti tuzitelja i branitelja. „nisam kriv“. V Potvrđena optuznica se dostavlja optuzenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata. datum. ovakvo potvrdivanje optuznice nekada nije moguce u slucaju ako sudija za prethodno saslusanje smatra da neku tacku optuznice treba odbiti. Konacno. oduzimanje imovinske koristi. ime sudije. a ako se ne izjasni o krivnji ili prica nesto sto nema veze sa pitanjem onda sudija za prethodno saslusanje u zapisnik unosi po sluzbenoj duznosti da je ovaj izjavio da nije kriv.optuznca potvrdi jeste stavljanje štembilja na optuznicu na kome je naveden broj. da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko-pravni zahtjev. kao i na mogucnost da pod odredenim uvjetima bude osloboden obaveze njihovog placanja. Ovo isto se odnosi i na slucaj ako smatra da treba odbiti potvrđivanje kompletne optuznice i u ova dva poslijednja slucaja to moze uciniti samo rjesenem protiv kojeg je dozvoljena zalba u roku od 24 sata. Za razliku od angloamerickog pravnog sistema koji predstavlja spor izmedu strana u postupku kod nas je isti ustrojen kao spor (zbog mjesanja suda u toku postupka a posebno 45 | P a g e . a o njoj mora odluciti izvanraspravno vijece u roku od 72 sata. II Nakon tih upoznavanja i provjera obaveza je sudije za prethodno saslusanje da utvrdi da li optuzenom treba biti postavljen branitelj zbog slozenosti predmeta. dusevnog stanja optuzenog ili drugih okolnosti u interesu pravicnosti (jedan od oblika obavezne odbrane). IV Onoga momenta kada je sudija potvrdio komletnu optuznicu štembiljem ili je donio rjesenje kojim je potvrdio jednu tacku a drugu nije osumnjiecni dobiva status optuzenog. Medutim.

na glavnom pretresu). U slucaju ako prihvati izjavu o priznanju krivnje na osnovu prethodnih provjera onda ce nastaviti sa pretresom za izricanje krivicno pravne sankcije.. PREGOVARANJE O KRIVNJI? Kao jedan od novih elemenata u nasem krivicnom postupku jeste pregovaranje o krivnji koji procesni instiitut vodi porijeklo iz angloamerickog pravnog sistema. da li je optuzeni upoznat sa odlukom o naknadi troskova i pravom da bude osloboden od plaćanja istih. svjedno i sa razumjevanjem. ali radi suđenja. da li je optuzeni razumio i da li je upoznat o mogucim posljedicama vezanim za imovinsko pravni zahtjev i o oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom. zatim to saopcava strankama i branitelju. a u protivnom ako smatra da nisu ispunjeni takvi uvjeti odbacuje izjavu o priznanju krivnje. III2 Medutim. IV U slucaju kada se optuzeni izjasni da je kriv. Glavni pretres mora biti zakazan u roku od 30 dana a izuzetno taj rok se produzava za jos 30 dana. predmet se dostavlja sudiji. da li je optuzeni upoznat i da li razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrice prava na sudenje. po istom principu. 46 | P a g e . da li postoji dovoljno dokaza da je optuzeni ucinio krivicno djelo (ovo pokazuje da priznanje krivnje optuzenog ne predstavlja autonoman dokaz. V Ako optuzeni porekne krivnju onda se predmet upucuje sudiji. s tim sto dokaze kojima je tuzitelj potkrijepio svoju optuznicu sudija za prethodno saslusanje vraca tuzitelju. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE? Razmatranje izjave o priznanju krivnje je u funkciji provjere da li je optuzeni upoznat i razumio koje su sve posljedice davanja izjave da priznaje krivnju. Radi toga je zakon predvidio da se u takvim situacijama ne raspravlja o krivnji vec da se nakon toga ista (krivnja). recimo uvjetna osuda). Podnosenjem optuznice zaista nastaje spor jer je u pitanju krivnje zaista sporno između dvije strane. po propisanoj proceduri razmatra i u slucaju prihvatanja optuženog da mu se izrekne krivicno pravna sankcija (npr. jer su pored tog priznanja potrebn i drugi dokazi). Sud moze prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili je moze odbaciti. Ako je u pitanju krivicno djelo sa zaprijecenom kaznom do 10 god. ona predložena u optužnom aktu. odnosno predsjedniku vijeca. Ta provjera se vrsi na posebnom rocistu na kome sud provjerava : - - - da li do izjave kojom optuzeni priznaje krivnju doslo dobrovoljno. sudija za prethodno saslusanje predmet dostavlja sudiji. odnosno vijecu (ovisno od tezine krivicnog djela). ako optuzeni prizna krivnju onda spora nema. a u ostalim slucajevima vijecu. Izjava o priznanju krivnje se ne moze koristiti kao dokaz u ovom poslijednjem slucaju kada je sud odbacio izjavu o priznanju krivnje.

ako optuzeni izjavi zalbu i tvrdi da nije ucinio krivicno djelo onda ce sud koristeci njegovu izjavu o priznanju krivnje. oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i troskove krivicnog postupka. O svemu ovome se obavjestava osteceni.da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuzenog. ako taj sporazum bude odbacen. osudu za neko tesko krivicno djelo za koje je propisan kazna zatvora najmanje 3 godine.da ne moze izjaviti zalbu zbog krivicne prave sankcije koja mu bude izrecena presudom. onda se prelazi na zakazivanje glavnog pretresa. sigurno je da ni tuzitelj ni optuzeni odnosno njegov branitelj ne mogu uspjesno izjaviti zalbu zbog krivicno pravne sankcije ako je ona previdena u sporazumu. . Sto se tice mogucnosti za izjavljivanje žalbe. U protivnom. Dakle. svjesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa mogucim posljedicama ukljucujuci i one vezane za imovinsko-pravni zahtjev.da li je ostecenom pruzena mogucnost da se pred tuziteljem izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu. priznanje optuzenog ne moze koristiti kao dokaz. kao npr. a nakon sto dostavi predmet sudiji odnosno vijecu koji naknadno dobiju takav sporazum. zalbu moze izjaviti tuzitelj. kada je odbacen sporazum. izjava optuzenog se konstatira u zapisnik i nastavlja se sa pretresom o izricanju krivicno pravne sankcije. Ako taj sporazum bude prihvacen. . uvjetnu osudu. onda ga oni razmatraju tj. U protivnom. a ako je teza zalbu moze izjaviti optuzeni. To njihovo pregovaranje mora biti iskljucivo u okvirima krivicnog zakona tj. optuzeni i njegov branitelj mogu izjaviti zalbu i iz drugih pravnih osnova a sasvim je drugo pitanje da li mogu uspjeti sa takvom zalbom. Sporazum o priznanju krivnje ukoliko bude postignut predstavlja jednu vrsu ugovora i dostavlja se uz optuznicu. tuzitelj ne moze ponuditi izricanje krivicno pravne sankcije koja se u konkretnom slucaju ne moze izreci. Takođe se i u ovom slucaju. odnosno optuzeni i njegov branitelj jos u istrazi o uvjetima priznanja krivnje. odnosno ako je blaza. ako krivicno pravna sankcija nije u skladu sa onom koja je predvidena u sporazumu. . njenu provjeru i postojanje drugih dokaza lako odgovoriti na taj zalbeni prigovor. a predvidena je u sporazumu o priznanju krivnje. . Prilikom razmatranja samog sporazuma provjerava se : . mogu ga prihvatiti ili odbaciti. Tada nastaje situacija da taj sporazum razmatra sudija za prethodno saslusanje. .da li je do sporazuma doslo dobrovoljno. a moze se razmatrati tek nakon njenog potvrđivanja. Izvan ovoga tuzitelj. sa jedne strane osumnjiceni odnosno optuzeni na ovaj nacin se upoznaje sta bi mogao dobiti u slucaju ako prizna krivnju.da li on razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrice od prava na suđenje. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU 47 | P a g e . Tako npr.da li je predvidena krivicno prava sankcija u skladu sa zakonom.O krivnji mogu pregovarati osumnjiceni. a sa druge strane tuzitelj mu moze ponuditi izricanje kazne ispod zakonom odredenog minimuma kazne zatvora za to krivicno djelo ili umjesto kazne zatvora blazu krivicno pravnu sankciju npr.

. Ukoliko tuzitelj ne opravda svoj izostanak on moze biti kaznjen novcano do 5. 000 KM nakon sto se sud uvjeri da je ovaj bio uredno obavjesten.mogu se isticati prigovori u pogledu toga da je djelo obuhvaceno amnestijom. NEDOLAZAK OPTUŽENOG NA GLAVNI PRETRES Obaveza je optuzenog da pristupi na glavni pretres pod uvjetom da je uredno pozvan. a isti je od koristi i za onog optuzenog koji ga nije podnio.osporavanje nadleznosti (odnosi se samo na stvarnu nadleznost) jer je optuznica potvrdena i ne moze se mjenjati mjesna nadleznost. a on iskoci kroz prozor i pobjegne) onda se moze u tom slucaju optuzenom odrediti pritvor. Sudija za prethodno saslusanje o tim prigovorima odlucuje rjesenjem u roku od 8 dana i protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. obavjestava se Visoko sudsko i tuzilacko vijece. ako bude kaznjen tuzitelj ima pravo zalbe na rjesenje u roku od tri dana. Protiv rjesenja o ovom pritvoru je dozvoljena zalba u roku od 3 dana.zahtjevati spajanje i razdvajanje postupka. onda ga sud ne moze kazniti. . U suprotnom. Taj pritvor traje do objavljivanja presude. uzece se po sluzbenoj duznosti kao da taj prigovor postoji. NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES 48 | P a g e . osporavati zakonitost dokaza. u protivnom ako i pored takvog poziva ne pristupi na glavni pretres sud naređuje njegovo privodenje naredbom o prinudnom dovodenju. Nakon toga sudija provjerava da li je tuzitelj koji je pozvan uredno obavjesten pa ako jeste. . onda se glavni pretres odlaze. poziva ga da dode i izjavom na zapisnik opravda svoj izostanak. Prethodni prigovori se mogu podnijeti i odnose se na: .O prethodnim prigovorima odlucuje sudija za prethodno saslusanje u roku od 8 dana i taj sudija ne moze ucestvovati u sudenju. . Tako npr. ljekarsko uvjerenje da mu je tog dana pozlilo i slicno). pomilovanjem.moze se ukazivati na formalne nedostatke optuznice. U zakonu postoji jedna velika novina u odnosu na ranija rjesenja a to je da se u slucaju ako samo jedan od optuzenih podnese prigovor i uspije sa tim prigovorom. zastarom ili da postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Ako sud utvrdi da optuzeni ocigledno izbjegava da dode na sud (situacija kada sudska policija sa naredbom dođe njegovoj kuci. ako je u zapisniku na glavnom pretresu konstatirano da je glavni pretres odlozen zbog toga sto su sve sudnice bile zauzete a ne i zbog izostanka tuzitelja. Ukoliko je kaznjen tuzitelj. NEDOLAZAK TUŽITELJA ILI OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI PRETRES U slucajevima kada tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne dode na glavni pretres. Umjesto dolaska tuzitelj moze poslati pismeni podnesak i eventualno dokaz zbog cega je izostao (npr. a najduze 30 dana. ali i pod uvjetom da je glavi pretres upravo odlozen zbog izostanka tuzitelja.staviti prigovor u pogledu odluke kojom je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po sluzbenoj duznosti. kako po sluzbenoj duznosti tako i po prigovorima stranaka i branitelja.

pa onda dokazi optuzbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika). Poslije toga tuzitelj je obavezan da iznese uvodno izlaganje i to na nacin koji je razumljiv i za optuzenog. Protiv rjesenja o novcanom kaznjavanju imaju pravo zalbe u roku od 3 dana. NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJEŠTAKA NA GLAVNI PRETRES Ako svjedok ili vjestak ne dode na glavni pretres iako su uredno obavjesteni a svoj izostanak ne opravdaju. nisu obavezni kao tuzitelj da daju uvodna izlaganja. Ukoliko ne uspije da opravda svoj izostanak moze biti kaznjen novcanom kaznom do 5. Optuznicu cita tuzitelj. ako smatra da je to u interesu pravicnosti. U angloamerickom pravnom sistemu to je redovan slucaj koji se koristi iz taktickih razloga. da se prvo izvode dokazi za jedno krivicno djelo. 000 KM . Inace. ako ima vise optuzenih i vise krivicnih djela predsjednik vijeca ima ovlascenja da odredi. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ovaj model ispitivanja je preuzet iz angloamerickog pravnog sistema ali se analizom odredaba koje reguliraju ovakvo ispitivanje uocava da postoje i elementi inkvizitorskog 49 | P a g e . U svim ovim slucajevima se primjenjuje tzv. nadalje dokazi cije je izvodenje nalozio sudija odnosno vijece i konacno svi dokazi relevantni za izricanje krivicno pravne sankcije. potom dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika). model unakrsnog ispitivanja koji podrazumijeva direktno. IZVOĐENJE DOKAZA U procesnim pravilima je odredeno da stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. zatim dokazi odbrane. 000 KM i o tome se obavjestava advokatska komora.Ako branitelj ne dode na glavni pretres iako je uredno pozvan ili glavni pretres napusti bez odobrenja suda i on mora biti pozvan da opravda svoj izostanak. DIREKTNO. Gdje god se u zakonu nalazi rječica „će“ to znaci mora. GLAVNI PRETRES? ČITANJE OPTUŽNICE I UVODNO IZLAGANJE Glavni pretres pocinje citanjem optuznice. unakrsno i dodatno ispitivanje. pa za drugo krivicno djelo i td. Za razliku od toga optuzeni i njegov branitelj uvodno izlaganje mogu dati samo onda ako to zele tj. ali je isto tako propisana mogucnost da predsjednik vijeca moze u interesu pravicnosti odrediti da taj redoslijed ide drugacije. Nakon sto optuznica bude procitana predsjednik vijeca poziva optuzenog da se izjasni da li je razumio optuznicu pa ako utvrdi i zakljuci da nije onda ce mu on razmljivim jezikom pojasniti njen sadrzaj. redovno se primjenjuje onaj nacin izvodenja dokaza po kome se prvo izvode dokazi optuzbe. Tako npr. U zakonu je tacno odredeno kojim redoslijedom ti dokazi se izvode. mogu biti i prinudno dovedeni a mogu biti kaznjeni i novcanom kaznom do 5.

sistema (pravo suda da prikuplja procesnu gradu. samo tokom unakrsnog ispitivanja. sugestivna pitanja moguce je postavljati po odobrenju sudije odnosno predsjednika vijeca. Medutim u odnosu na to zakonodavac je napravio određene izuzetke i to tako sto je dopustio koristenje iskaza svjedoka koji su prikupljeni u istrazi na glavnom pretresu prilikom direktnog. postavlja pitanja svjedocima. utvrdivanja alibija). Nema privođenja tih svjedoka.). unakrsnog i dodatnog ispitivanja. Dodatno ispitivanje Konacno. Ako sud to ne bi dozvolio moguce je preduzeti slijedece: a) traziti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija argumentima da je to ekonomicno i sl. i to u slučajevima ako je ispitana osoba umrla. (prigovor!) Moze se nastojati prilikom tog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOĐENJA DOKAZA Poznato je da je u skladu sa nacelom neposrednosti na sudenju potrebno neposredno izvoditi dokaze. Njime se nastoje dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog (glavnog) ispitivanja. ne moze se pronaci ili je njen dolazak znatno otezan (nalazi se u Kanadi). Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. Glavno ili direktno ispitivanje. stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka moraju dobiti priliku da svjedoka ispitaju u smislu utvrđenja pravog smisla (znacenja) odgovora koje je davao prilikom unakrsnog ispitivanja. dusevno oboljela. Pravi izuzeci od neposrednog izvodenja dokaza su situacije kada se zapisnici iz istrage mogu citati na glavnom pretresu. U toku ispitivanja svjedoka (isto tako i vjestaka). da laze). Svjedoka treba zastiti od maltretiranja tj. pa to treba otkriti. Pitanja se ogranicavaju na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. traziti da svjedok ode u hodnik i predloziti da ga se salusa kao svjedoka odbrane kroz direktno ili glavno ispitivanje. U zakonu se pominje mogucnost postavljanja pitanja „ u korist vlastitih tvrđenja „ sto bi se moglo protumaciti da pitanja mogu ici i u drugom pravcu (npr. b) ako sud ne dozvoli postavljanje takvih pitanja. od toga da ponovo odgovara na pitanja na koja je odgovorio. vjestacima i td. Unakrsno ispitivanje Kao i glavno ili direktno ispitivanje potice iz angloamerickog pravnog sistema. Ako svjedok odgovori izvan toga. Dakle. U toku citavog ispitivanja postoji mogucnost da se sud ukljucuje i postavlja svoja pitanja. sam postupak se odvija tako da mu prvo pitanja postavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka a oni ga prvi ispituju kako bi dokazali istinitost svoje tvrdnje. glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. to je prema adversalnom sistemu irelevantno za cinjenicna utvrdenja.. Moze se desiti da svjedok opisuje cijeli dogadaj iako je vidio samo dio tog dogadaja. 50 | P a g e .

VEZANOST PRESUDE ZA OPTUŽBU? ( pitanje objektivnog identiteta presude i optuzbe ) Kada govorimo o identitetu presude i optuzbe valja reci da postoji subjektivni i objektivni identitet presude i optuzbe. Isto tako moze umjesto navoda da je optuzeni ucinio krivicno djelo teske krade obijanjem (razvaljivanjem brave na vratima) to ucino provaljivanjem (uskakanjem u stan kroz otvoren prozor). dok pravni identite ne mora postojati. Tacno da ce on nekada iz tih razloga izvrsiti izmjenu optuzbe ali on to moze uciniti i u slucaju ako su svjedoci ponovili svoje iskaze iz istrage.i i navesti da mu je taj udarac zadan nozem ako naravno za takvo nesto postoje dokazi. iskljucivo je ovlastenje tuzitelja da on na glavnom pretresu zatrazi da mu se dozvoli izmjena optuzbe. SUBJEKTIVNI IDENTITET Izmedu presude i optuzbe mora postojati subjektivni identitet. Pod izmjenom optuzbe se podrazumijeva da tuzitelj u cinjenicnom opisu djela mijenja odlucne cinjenice npr. Iz takvih zakonskih naloga jasno proizilazi da je diskreciono pravo tuzitelja da on o tome odlucuje i to njegovo pravo nije ovisno od toga da li se na glavnom pretresu izmjenila sadrzina izvedenog dokaza (npr. IZMJENA OPTUŽBE Kada je u pitanju izmjena optuzbe. svjedok promijenio svoj iskaz u odnosu na onaj koji je dao u istrazi). (nije isao iz jednog pravca vec iz drugog). Ovo iz razloga jer u zakonu pise da tuzitelj moze izmjeniti optuzbu ako ocjeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo cinjenicno stanje. sudska praksa je prihvatila shvatanje da se u okviru jednog krivicnog djela mogu mijenjati njegova konstitutivna obiljezja i tako da sud moze (iako je to bila obaveza tuzitelja). onda je to tzv. OBJEKTIVNI IDENTITET Podrazumjeva da se presuda mora odnositi na onaj događaj koji je predmet optuzbe. 51 | P a g e . U pogledu ovog zahtjeva sud nema ovlastenje da zabrani tuzitelju izmjenu optuzbe. a to znaci da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuzena. Ovo sve zbog toga sto promjena tih cinjenica i okolnosti nista ne mijenja na teze u odnosu na optuzenog i prvna kvalifiacija ostaje ista. a niti optuzeni ili njegov branitelj mogu staviti bilo kakve prigovore u pogledu tog prava tuzitelja. i tužitelj vrsi izmjenu takvih cinjenica. umjesto onoga sta se navodi u optuznici da je ostecenom zadao udarac sjekirom to izmjenit. one koje predstavljaju obiljezja krivicnog djela krađe. ako na glavnom pretresu nece da daje iskaz. Pravilo je da postoji stroga vezanost izmedu cinjenicnog opisa presude i optužbe. kada se ispostavi da je optuzeni. Ukoliko cinjenicni opis pored odlucnih cinjenica sadrzi neke druge nevazne cinjenice.Konacno je predvidena mogucnost citanja iskaza optuzenog kojeg je dao u istrazi kao osumnjiceni u prisustvu branitelja. preciziranje optuzbe. Naravno. izmjena optuzbe mora se odnositi na genusno isto djelo (isti dogadaj) i tuzitelj ne moze mijenjati optuzbu u smislu da umjesto jednog događaja optuzenog tereti za drugi događaj. Medutim. Ovo je jasno zbog toga sto je iskljucivo tuzitelj nadlezan da odreduje opseg i predmet sudenja.

ako nedostaje neki od elemenata konkretnog krivicnog djela ili neki od elemenata opceg pojma krivicnog 52 | P a g e . pravno irelevantnom odnosu.Konacno sud moze ispustiti nedokazana kvalifikatorna obiljezja iz krivicnog djela teske krade (da je izvrseno provaljivanje ili obijanje) i djelo prekvalifikovati kao krađu. krivicnog djela krađe sam dodavati kvalifikatorne elemente (npr.to ce biti slucajevi ako se prema opisu djela radi o građanskopravnom odnosu. Ovo zbog toga jer se samo na taj nacin moze omoguciti primjena nacela kontradiktornosti i suprotnoj strani omoguciti da ispita svjedoka. Meritorne presude imaju tri a to su: a) presuda kojom se optuzni oslobada od optuzbe. kojima je potrebno lijecenje i koje su protupravno djelo ucinile u neuracunljivom stanju). U slucaju ako bi sud u cinjenicni opis unio kvalifikatorne elemente onda bi to predstavljalo povredu objektivnog identiteta presude i optuzbe i dosljedno tome bitnu povredu odredaba krivicnog postupka. Dakle. VRSTE PRESUDA? PRVOSTEPENA PRESUDA Postoje: 1. upravnopravnom odnosu. da je djelo ucinjeno uz obijanje ili provaljivanje necijeg stana i optuzenog osuditi za djelo teske krade). formalne ili procesne presude 2. ako djelo za koje se optuzeni optuzuje nije zakonom propisano kao krivicno djelo . I PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OD OPTUŽBE Jedna od prvostepenih presuda jeste presuda kojom se optuzeni oslobada od optuzbe. meritorne presude Formalna presuda je samo jedna kojom se optuzba odbija. c) utvrdujuca presuda (donosi se u posebnom postupku za osobe koje su tesko dusevno bolesne. b) presuda kojom se optuzeni oglasava krivim. Sud nikada ne moze uz konstitutivne elemente npr. a samo u onim slucajevima kada to zakon dozvoljava dokaze provoditi na posredan nacin. Sto se tice pravnog identiteta sud nije vezan za pravnu ocjenu tuzitelja koju je on naveo u svojoj optuzbi i uvijek moze djelo kvalifikovati onako kako smatra da ga treba kvalifikovati prema cinjenicnom opisu djela. Tu presudu sud donosi u slijedecim slucajevima: 1. DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA? Sud temelji svoju presudu samo na onim dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu. u punom kapacitetu mora se postivati nacelo neposrednosti.

Utvrđuje ih sud!!! Skup odlučnih činjenica je činjenično stanje. sto nije predvidena mogucnost izricanja krivicno pravne sankcije. kod te osobe nedostaje krivična odgovornost i upravo radi toga i u zakonu pise da ta osoba moze uciniti protupravno djelo (a ne krivicno djelo). U toku samog postupka protiv ovih osoba nuzno je utvrditi ne samo njihovo tesko psihicko stanje. Da ta osoba ne moze uciniti krivicno djelo vidimo i po tome sto je krivicni postupak pojmovno namjenjen da se ucinitelju krivicnog djela izrekne krivicno pravna sankcija. Ako je to tako onda je jasno da i sa aspekta krivicnog zakona ovakve osobe ne mogu uciniti krivicno djelo i to: 1.ucinjenje) u neuracunljivom stanju. Dakle. 3. stvarna zabluda ili neuracunljivost. II POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U toku istrage moze se otkriti da je ucinitelj nekog djela tesko dusevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijecenje i koja je protupravno djelo ucinila u neuracunljivom stanju. ali ta osoba ne moze dati izjavu o krivnji iz razloga sto zbog teskog dusevnog stanja nije imala psihicki odnos prema djelu. Odlučne činjenice . *Riješiti pravni spor znači utvrditi odlučne činjenice. da im je potrebno lijecenje.činjenice od kojih ovisi primjena neke zakonske odredbe. sto kod njih ne postiji krivična odgovornost. vec i to da su ostvarili objektivni ucin djela (ono sto je bilo u stvarnosti . Ovakva osoba ne moze uciniti krivicno djelo vec samo protupravno djelo iz razloga sto takve osobe nisu krivično odgovorne zbog njihovog teskog psihickog stanja. Protiv ovog rjesenja kao i presude dozvoljena je zalba u oku od 15 dana.* 53 | P a g e . krajnjoj nuzdi ili je u pitanju beznacajno djelo. jer ako tako ne bi postupio sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. Utvrđeno činjenično stanje se nalazi samo u presudi. 2. Kada analiziramo krivicne zakone BiH i druge krivicne zakone u BiH mozemo vidjeti da za ovakve osobe nije predvidena nikakva krivicno pravna sankcija ukljucujuci i mjere sigurnosti obaveznog lijecenje i cuvanja. one koje predstavljaju obilježja konkretnog krivičnog djela.djela ili je djelo ucinjeno u nuznoj odbrani. Po zakonu je predvideno da i protiv ovakvih osoba tuzitelj podnosi optuznicu u kojoj stavlja prijedloge da je ta osoba ucinila protupravno djelo u stanju neuracunljivosti kao i u prijedlog da se toj osobi privremeno odredi prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi i u odnosu na tu osobu se potvrduje optuznica. Ukoliko bi se na glavnom pretresu ispostavilo da se ne radi o tesko dusevno bolesnoj osobi i neuracunljivoj osobi tuzitelj mora odmah mijenjati svoje prijedloge koje su naprijed navedeni u optuznici. Tek kada se to sve utvrdi donosi se utvrdujuca presuda u kojoj se ne izrice krivicno prvna sankcija i pored toga ce donijeti rjesenje da se toj osobi privremeno odreduje prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi u periodu od 6 mejseci. ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost a to su: npr. ako nije dokazano da je optuzeni pocinio krivicno djelo za koje se optuzuje. 2.

OPŠTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opštih pravnih normi koje regulišu subjektivna stvarna prava. karakteristika obligacionog prava je odnos između određenih subjekata (inter partes) npr. ako imam stambeni prostor i njegov sam posjednik i onda ga dam nekom drugom – ustupim mu stan. 54 | P a g e . između prodavca i kupca povodom zaključenog ugovora o prodaji. i on ima pravo na zaštitu.u slučaju da taj „novi“ posjednik bude uznemiravan. NEPOSREDAN – kada neko stvar koju posjeduje drži i koristi.. jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar. korištenja i raspolaganja (koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari ). POSREDAN – kada se po nekom pravnom osnovu (pokretna ili nepokretna) stvar ustupi nekome drugom na korištenje (npr. Sastoji se od posjedovanja. Posjed može biti neposredan i posredan.. Za razliku od stvarnog prava. Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno. POSJED Posjed je faktička vlast na stvari. Ima ga svaka osoba koja neposredno ima tu neku određenu stvar.

Ova tužba se podnosi sudu u zakonom predviđenom roku. posjed može biti savjestan/nesavjestan i zakonit. . Savjesnost se pretpostavlja! Ukoliko misliš da je neko nesavjestan posjednik. pripada mu pravo na zaštitu u odnosu na osobu koja ga ometa. elementarna nepogoda i sl. počinje teči od dana učinjenog smetanja. npr. bolest. Postoje dva roka: . iako vrši faktičku vlast nad stvari ne smatra se faktičkim posjednikom iako tu stvar ima u posjedu. pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu. prevarom i zloupotrebom prava). NESAVJESTAN – nesavjestan posjednik ne može sticati prava. KADA SE GUBI? Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari.Dakle. POSJED PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe. Nasljednik postaje posjednik određene stvari u času smrti ostavioca. onda im pripada pravo zaštite u odnosu na tu treću osobu. Nadalje. POSJED PRAVA postoji i kod npr. ukoliko određenim okolnostima nije spriječen da vrši faktičku vlast (npr. koji može služiti za sticanje prava vlasništva. SAVJESTAN – kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju drži nije njegova. 55 | P a g e . trebaš to i dokazati. dakle. a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda. To je IDEALNI POSJED. nije faktički. Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši faktičku vlast nad stvari koja je u vlasništvu druge osobe i postupa po uputama te osobe.objektivni – 1 godina. Detentor. clam i precario (što znači silom. dakle ima posjed prava stvarne služnosti. Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu. iako nije faktički posjednik u tom momentu.). Savjestan posjednik može sticati određena prava. tj.subjektivni – 30 dana i teče od dana saznanja za izvršeno smetanje i saznjanja o učiniocu. Tu su svi stanari te zgrade SUPOSJEDNICI toga prava. KAKO SE OSTVARUJE POSJEDOVNA ZAŠTITA? Posjedovna zaštita se ostvaruje TUŽBOM zbog smetanja ili oduzimanja posjeda kod suda. korištenja električnih usluga u stambenoj zgradi. i jedan i drugi posjed imaju pravo na POSJEDOVNU ZAŠTITU u odnosu na svakoga ko ga ometa u vršenju posjeda ili mu posjed oduzima (uznemiravanje i oduzimanje). vlasnika.držanje stvari. Ukoliko su suposjednici ometani od strane treće osobe. Od posjeda treba razlikovati DETENCIJU . pod pretpostavkom da nije pribavljen vi.služi se prolazom preko tuđe livade. Međutim. KADA PRESTAJE POSJED. Postoji i posjed prava. ZAKONIT – ako je zasnovan na punovažnom pravnom osnovu. U slučaju da jedan suposjednik ometa drugoga u vršenju prava. SUPOSJEDNICI – više osoba koje imaju posjed na istoj stvari. pa prema tome nema ni pravo na posjedovnu zaštitu.

. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed. 1) MORA DA DOKAŽE da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari i da ga je učinilac ometao u posjedu. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda.Tužitelj je posjednik (aktivno legitimisan). Sud pruža zaštitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. U tužbi zbog smetanja posjeda tužitelj. kao i da naknadi troškove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. U postupku po tužbi za smetanje posjeda. traži se vraćanje. te da mu se naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubuduće kani takvog i sličnog smetanja pod prijetnjom novčane kazne (ovo stoji u Rješenju zbog smetanja posjeda). 2. Ovaj postupak je HITAN! Nema osnova za posjedovnu zaštitu ako je smetanje učinjeno: a) b) c) na osnovu zakonskog ovlaštenja. tužitelj traži od suda da na temelju utvrđenih dokaza donese rješenje kojim će se utvrditi da se tužitelj nalazi u mirnom faktičkom posjedu i da ga je tuženi omeo u posjedu. a tuženi osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan).vrijeme smetanja i . KADA SE TUŽBA PODNESE PO PROTEKU OVIH ROKOVA? 56 | P a g e . to može utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tužbi zbog smetanja posjeda. I suposjednik može ustati sa ovakvom tužbom protiv trećeg lica ali i protiv drugog suposjednika! GRANICE PRUŽANJA POSJEDOVNE ZAŠTITE? Tužbeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja.osobu koja je to uradila.. MORA NAVESTI 2) . raspravljanje je ograničeno samo na utvrđenje: 1. faktičkog mirnog posjeda i čina smetanja. Kada je oduzeta stvar.čin smetanja.. odluke nadležnog organa ili uz pristanak posjednika. Dakle.

Sud prvo kada dobije ovakvu tužbu provjerava je li podnijeta u zakonom propisanom roku. 57 | P a g e . sud donosi meritornu odluku. da je opasnost neposredna.a sve u skladu sa prirodom i namjenom stvari. 2. da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima. uključujući i ubiranje plodova 3. VLASNIŠTVO ŠTA JE VLASNIŠTVO? Vlasništvo je pravna vlast na određenoj stvari.što znači troši svoju stvar (sve do uništenja) i otuđenje stvari. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr. tj. To je pravo vlasnika da stvar.). Posebnim propisima se može i posebno urediti način korištenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske baštine. Posebna su ograničenja prava vlasništva u javnom interesu radi zaštite prirodnih bogatstava.. ako je npr. i sa njom raspolaže . RJEŠENJE kojim se ZAHTJEV ODBIJA. smrada i sl. promet likova. Vlasnik pri korištenju svoje stvari treba da se uzdrži od ometanja drugih vlasnika u korištenju njihovih stvari. odnosno zabranjeno ga je vršiti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno. KADA I PROTIV KOGA? Protiv onoga ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed pod uvjetom. Ovdje se radi o uzdržavanju od tzv. u javnom interesu recimo u slučaju exproprijacije (izvođenje općekorisnih radova) i u takvoj pravnoj situaciji vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po tržišnim cijenama u vrijeme oduzimanja.. Ukoliko je podnijeta po proteku rokova. a ukoliko nije moguće postići dogovor o visini naknade. MOŽE LI SE OGRANIČITI ILI ODUZETI? Može izuzetno. 1. posjeduje . buke.što znači vrši faktičku vlast na stvari. 2.. „srazmjerna napadu“ (kao kod nužne odbrane u krivici). koristi . Tako je posebnim propisima predviđena obaveza da poljoprivrednici obrađuju (iskorištavaju) poljoprivredno zemljište. da je samopomoć nužna i 3. POSJEDNIK IMA PRAVO I NA SAMOPOMOĆ.. nedozvoljenih štetnih emisija u vidu dima. oružja i sl. sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku.što znači ekonomsko upotrebljavanje i služenje svojom stvari.. . okoline ili kulturno-historijske baštine. 1.. a u protivnom se ono može dati na privremeno korištenje drugom.

Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa. Zakonom se može ograničiti npr. prozori. Njime se može odrediti da su neke stvari recimo isključivo u vlasništvu Federacije ili u vlasništvu nekih fizičkih osoba. Stvari u općoj upotrebi su stvari koje nisu prometu a to su npr. mašine. dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljišta. Tijela pravnih lica vrše vlasnička ovlaštenja saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano. NOSIOCI PRAVA VLASNIŠTVA (Ko ima pravo vlasništva?) Nosilac prava vlasništva može biti fizičko i pravno lice. SUVLASNIŠTVO POJAM SUVLASNIŠTVA? 58 | P a g e . Mineralna voda. tj. prikovano ili na drugi način trajno spojeno sa zgradom (vrata.). ribe i dr. a taj posjed se može steči na osnovu koncesije (dozvole) nadležnog organa. Koje su stvari u općoj upotrebi i način korištenja tih stvari uređuje se posebnim zakonom. šume. stanovi. građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi. poslovni prostori i sl. Postoje i nepokretnosti po namjeni – to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika služi iskorištavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom. Svako fizičko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo. instalacije i sl). na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. slobodni dijelovi prirode smatraju se državnim vlasništvom. putevi. javni trgovi i sl. Pokretne su one stvari koje se mogu premještati sa jednog mjesta da drugo bez oštećenja njihove suštine. Isto tako. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasničko-pravnim odnosima kada se na njima stekne posjed. promet na nekretninama koje su u vlasništvu. smatra se da je nepokretnost sve ono što je uzidano. divljač.). Vlasniku recimo zgrade pripada pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade. alati itd. parkovi. ali samo ako je tu u javnom interesu. stvari oko nas. PREDMET PRAVA VLASNIŠTVA? Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari.STVARI U PROMETU I STVARI U OPĆOJ UPOTREBI? Stvari u prometu su stvari na kojima postoji pravo vlasništva.

tada postoji suvlasništvo. ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine).). PRAVA SUVLASNIKA? Da raspolaže svojim dijelom bez saglasnosti drugih suvlasnika. sud može stvar dodijeliti jednom od suvlasnika s tim da on ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova. Sud o tome odlučuje u izvršnom postupku.Kada dvije ili više osoba imaju pripadajući dio na nepodijeljenoj stvari. održavanje i sl.. Da upravlja sa stvari zajedno sa ostalim suvlasnicima. OBAVEZE SUVLASNIKA? Suvlasnik je dužan da u slučaju prodaje svog dijela najprije ponudi svoj dio ostalim suvlasnicima (dakle. a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari. u vrijeme kada bi se diobom nanosila šteta stvari (npr. a za sve što prelazi granice redovnog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika (npr. a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili trećoj osobi. i sl. Da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom suvlasničkom dijelu. pa odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je recimo pšenica već izrasla. stvar se proda i suvlasnicima se da ono što im pripada srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. prenamjena. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½. Ukoliko je stvar jako mala pa se iz tih razloga ne može izvršiti dioba. mogu se odrediti. izdavanje. s tim da je taj njihov dio unaprijed određen. tj. Civilna dioba stvari? Po odluci suda. Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke. svaki suvlasnik može zahtjevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku.. Ti dijelovi se zovu IDEALNI DIJELOVI i izrazavaju se kao ½.) Ako se ne postigne ovakva saglasnost. u slučajevima kada fizička dioba stvari nije moguća. Kako se ponuda dostavlja i šta sadrži? 59 | P a g e . ¼ . hipoteka i sl. tj. Da traži fizičku diobu stvari u svako doba izuzev u nevrijeme. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu usjevima) – ovo je izuzetak od pravila! Klauzula o odricanju? Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odriče prava na diobu je ništav. Organizuje se javna dražba. prodaja. dakle ne proizvodi pravno dejstvo. ali i kada se ti dijelovi ne znaju unaprijed ali su odredivi. s tim da u slučaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine. Ne može tada.

Ukoliko se u tom roku od 30 dana ne izjasni. zajednička imovina nasljednika (do donošenja rješenja o nasljeđivanju). vodovodne i druge instalacije i sl. etažno vlasništvo. s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac.originarno: a) stvaranjem nove stvari (prerada) b) miješanjem (sjedinjavanje) c) građenjem na tuđem zemljištu d) dosjelošću e) sticanjem od nevlasnika f) okupacijom napuštene stvari 60 | P a g e . već su odredivi. prodavac može prodati svoj dio trećem licu. smatrae se da ponudu ne prihvata. te mora sadržavali identitet parcele (broj parcele.Ponuda mora biti sačinjena u pisanom obliku. tj. njihove odnose uređuje sud u vanparničnom postupku. tu stvar pripada nekoliko lica ali dijelovi nisu određeni. kao što su: temelji.. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima. stepenište. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine: 1. npr. tavan. Uzajamnji odnosi etažnih vlasnika se regulišu ugovorom (mora biti u pismenoj formi i potpisi ovjereni). električne. Etažno vlasništvo (vlasništvo nad dijelovima zgrada) Ova materija je regulisana Zakonom o vlasništvu nad dijelovima zgrada. cijenu i ostale uvjete prodaje. koji služe zgradi kao cjelini. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom. U takvoj pravnoj situaciji. suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora. Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu.. Etažni vlasnici su vlasnici na posebnim. zajedničkim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori). od kojih potpisuje oba primjerka i na jedan stavlja datum potpisa. a ako oni ne postignu saglasnost da zaključe takav ugovor. broj katastarske čestice i općina kojoj pripada). Dostavlja se preporučenom pošiljkom ili se predaje lično drugom suvlasniku ili suvlasnicima u dva primjerka. Dakle. Ovaj datum je bitan jer je ponuđeni suvlasnik dužan da u roku od 30 dana od prijema ponude obavijesti ponudioca da li ponudu prihvata ili ne prihvata. po samom zakonu . zajednička imovina bračnih drugova (do diobe). ali pod istim ili nepovoljnijim uvjetima.

Stvaranjem nove stvari (prerada) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala. 2. nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari. kojom postaje određena nova stvar. kada neko od tuđeg materijala.derivativno 3. Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari. Kod derivativnog sticanja prava vlasništva. na osnovu pravnog posla . nasljeđivanjem 4. Vlasnici spojenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem/spajanjem.g) odvajanjem plodova 2. tako da se te spojene stvari više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr. - I b.ukoliko su vrijednost rada i materijala jednake. 1. srazmjerno vrijednosti pojedinih spojenih stvari. zaključenjem ugovora o prodaji). sticalac svoje pravo IZVODI iz prava prednika (npr. kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – on je i vlasnik te stvari. I a. a drugi savjestan? 61 | P a g e . a može biti i drugačije ugovoreno. VAŽNA JE SAVJESNOST STICAOCA PRAVA!!! 3. svojim radom načini novu stvar – stvar mu može pripasti ako: je to lice bilo savjesno (nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika). na osnovu zaključenog ugovora. Mješanjem (spajanjem) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Spajanje postoji kada dva ili više vlasnika spoje svoje stvari u jednu. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika). kada neko. - je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala.. sticalac svoje pravo NE IZVODI iz prava prednika. Ako je prilikom mješanja stvari jedan od vlasnika bio nesavjestan.. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo) – tada ta stvar pripada vlasniku materijala. odlukom nadležnog organa Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva. svoj materijal preda drugom licu da to lice svojim radom izradi novu stvar (npr.

tj. uz obavezu naknade prometne vrijednosti stvari. ako rušenje ne bi bilo opravdano obzirom na vrijednost objekta ili obzirom na ponašanje graditelja ili vlasnika zemljišta (npr. objektivni 10 godina od završetka gradnje. I c. graditelj je naknadno saznao da gradi na tuđem zemljištu). Da bi savjestan graditelj mogao steći pravo vlasništva. u slučaju b) . Građenjem na tuđem zemljištu – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odnosno vlasnika zemljišta. sud može i ODBITI zahtjev po svojoj procjeni. Graditelj može postati vlasnik samo ako je SAVJESTAN. znaci da je znao i mogao je znati da ovaj gradi na njegovom zemljištu. a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta. bez obzira da li je savjestan ili ne. može alternativno zahtjevati: a) da objekat pripadne njemu. vlasnik zemljišta.kada vlasnik zahtjeva od graditelja da sruši objekat.u ovom slučaju je vlasnik zemljišta dužan graditelju isplatiti naknadu u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta u vrijeme donošenja sudske odluke. Savjestan graditelj na ovaj način postaje vlasnik na zgradi ili drugom izgrađenom objektu. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta SAVJESNI – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta: 62 | P a g e . Kakva prava ima vlasnik zemljišta u ovom slučaju? Ima pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljišta po cijenama koje su bile u vrijeme donošenja sudske odluke. c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljišta.U tom slučaju. Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka gradnje objekta. da je vlasnik NESAVJESTAN. b) da graditelj sruši objekat i vrati zemljište u prvobitno stanje. tj. Ako je graditelj bio NESAVJESTAN. . 1. 2. kao npr. obzirom na lokaciju. ili da b) stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. Kada se postavi neki od ovih zahtjeva. ako nije znao niti je mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. zemljištu na kojem je objekat sagrađen i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Subjektivni rok za podnošenje tužbe je 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju. potrebno je i odgovarajuće ponašanje vlasnika zemljišta. Ima pravo podnijetu tužbu za naknadu i to u zakonom propisanom roku. savjestan vlasnik može u roku od jedne godine od izvršenog spajanja ZAHTIJEVATI da: a) mu pripadne cijela stvar u vlasništvo. 3.

i 20 godina – za nekretnine.a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju. bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen). I d. Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. 63 | P a g e . pa ako neko ističe nesavjesnost. c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju. b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud može dosuditi objekat vlasniku zemljišta i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta obzirom na lokaciju gdje je izgrađen.. i 10 godina – za nekretnine. ali je dužan da vlasniku zemljišta isplati naknadu u visini prometne vrijednosti zemljišta. Dosjelost – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno. zakonom predviđeno vrijeme. clam.onaj koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari. kome je potrebniji). Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova: 1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji. a) Savjestan i zakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 3 godine – za pokretnu stvar. Savjesnost posjeda se predpostavlja.. c) Nesavjestan posjednik. a završava se protekom posljednjeg dana zakonom propisanog roka. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari. poklonu. ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. zamjeni) i 2) ako nije pribavljen vi. dužan je da to i dokaže. precario. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni posjednici. b) Savjestan i nezakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 6 godina – za pokretnu stvar.

Ukoliko onaj koji je dosjelošću postao vlasnik želi da se upiše u zemljišne knjige. može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost). poklona) Uz navedene opšte uslove. c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi. I e. Presuda je samo dekleratorna i služi za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. stvar je uspomena od oca. 3. I f. za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu.Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). sticalac mora biti savjestan. Okupacija napuštene stvari – sticanje prava vlasništva kod pokretne stvari 64 | P a g e . Onim momentom kada je postao vlasnik. on mora dokazati sve prethodno. smrti ostavioca. naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla. 2. zlatar koji vrši prodaju nakita). npr. podnosi TUŽBU ZA UTVRĐIVANJE da je stekao pravo vlasništva dosjelošću. iako je na njoj izgubio pravo vlasništva. posudbi. Raniji vlasnik stvari. prijašnje vlasništvo prestaje. b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu. koji moraju biti kumulativno ispunjeni: 1. tj. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni. Sticanje prava vlasništva od nevlasnika – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno): a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. npr. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva. Dakle. u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći od trenutku otvaranja nasljeđa tj. uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari. posluzi). mora se raditi o pokretnoj stvari.

Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar. u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama. II. a ukoliko niko nije ušao u posjed nekretnine. pravilo je restitucije. ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu. NEKRETNINE Potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda. ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze. a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca.Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. Mogu biti prirodni i civilni. prema Zakonu o notarima. ugovor je ništavan. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke. a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova). Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. POKRETNE STVARI Pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi. ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. a stiče se različito. I g. Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla . gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika. Međutim. 65 | P a g e . onda su oni vlasnici odvojenih plodova. plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari. Ako je ugovor potpisan. Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini. a savjesnost se pretpostavlja. nekretnina je prodata nekolicini lica). Kao samostalni objekt prava. Međutim.derivatno Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva. pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed. pravo na upis ima onaj koji je prvi predao ugovor za upis u zemljišnu knjigu. Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan. Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. Ako postoji više savjesnih sticalaca (npr. a potpisi nisu ovjereni na sudu. jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo. Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. Do odvajanja. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist). plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari. bacanjem u smeće).

su 3 slučaja tzv. arondacija. III. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. Za oduzeto pravo vlasništva. Izuzetak od navedenog pravila. KOMASACIJA 66 | P a g e . Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca. je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica. sipanje određenih količina pšenice u vreće). kao i pravo na posjedovnu zaštitu koje stiče samim nasljeđivanjem. IV. koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade. ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. predajom isprave (tovarnog lista. radi racionalnije obrade zemljišta. ranijem vlasniku pripada pravo naknade.). a tim momentom nasljednik postaje i idealni posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) te mu pripadaju sva vlasnička prava i prava posjeda. Postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa. EKSPROPRIJACIJA Prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo. a nezamljoradniku naknada u novcu. skladišnice i sl. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi. Za oduzeto pravo vlasništva. uručenjem nekog dijela stvari (npr. izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. -kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica. po osnovu ugovora o čuvanju). 2. a ako se sporazum ne postigne. kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva. -kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava.). Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji. ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta. željeznice i sl. kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija. po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju). ARONDACIJA Ili zaokruživanje. fiktivne prodaje: -kada se stvar od ranije nalazi u posjedu sticaoca. komesacija i uzurpacija.Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari: 1. ključeva automobila). te 3.

Uzurpantu odn. bez obzira u čijem su vlasništvu. TUŽBENI ZAHTJEV: da mu se stvar preda u posjed. ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja. REI VINDICATIO .nevlasnika koji stvar drži bez pravnog osnova (pasivno legitimiran). tako da se na određenom (tzv. UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu Svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta koje je u državnom vlasništvu. tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije. − može stvar zadržati dok mu vlasnik ne nadoknadi nužne i korisne troškove. 67 | P a g e . ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti vlasničkim tužbama. odrediti identitet stvari i dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova.tužba za vraćanje stvari u posjed – SUD DONOSI RJEŠENJE Ovu tužbu može podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran). jer je smatrao da je stvar njegova. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak). njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase. Postupak sprovodi nadležna opštinska služba. Te tužbe ne zastarijevaju. - Obaveze posjednika (tuženog) zavise od njegove savjesnosti. formira manji broj većih i pravilnih parcela. komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela. korisnih troškova u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. te troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari (uz mogućnost da traži odvajanje ako je ono moguće).Način uređivanja zemljišnih površina. Savjestan posjednik: − − − dužan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani. protiv posjednika . 1.

u odnosu na osobu koja je stvar stekla bez tereta (ugovor o poklonu). Jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretom (ugovor o prodaji). 2. a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. već momentom upisa u zemljišnu knjigu) Ako je u ovom slučaju. Npr. da je tražena stvar individualno određena. a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potrošio. a pravo na naknadu korisnih troškova samo ako su korisni lično za vlasnika. onda jači pravni osnov ima osoba kod koje se stvar nalazi. dužan je vlasniku platiti naknadu. protiv osobe koja ima slabiji pravni osnov. kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i izvršen. Pravo da se potražuju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku. tada kupac (predpostavljeni vlasnik) može podnijeti ovu tužbu i tražiti da sud obaveže tog posjednika da mu preda stvar u posjed. kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora.Nesavjestan posjednik: − dužan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja. kupio stvar a nije je uknjižio) Tužitelj mora dokazati: - da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja). Tužilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. otuđio ili uništio. da je posjed tuženog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena. ima pravo na naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Ako su pravni osnovi iste vrijednosti.tužba za predaju stvari radi jačeg prava (tužba pretpostavljenog vlasnika) – SUD DONOSI RJEŠENJE To je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. Na podnošenje tužbe aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar na zakonit način na temelju pravnog posla. TUŽBENI ZAHTJEV: predaju stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova (npr. − − dužan je naknaditi štetu koja je nastala na stvari. dok nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. Ako ni jedan nije u posjedu stvari. osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. ACTIO PUBLICIANA . 68 | P a g e . ali kupac nije postao vlasnik jer nije izvršio upis u zemljišnoj knjizi (kod prodaje nekretnina. onda jači pravni osnov ima onaj ko je prvi podnio tužbu.

3. arondacije. komasacije i uzurpacije). prestanak. ako je drugim zakonom to posebno određeno (npr. zaštita? POJAM Pravo vlasnika povlasnog dobra (određene nekretnine). - STVARNE SLUŽNOSTI Pojam. tj. sticanje. te se izriče zabrana daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne. ko ga je izvršio. da je tuženi učinio uznemiravanje kojim ometa ili ograničava njegovo pravo vlasništva. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja. da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretninama drugog vlasnika. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari. ACTIO NEGATORIA . - U postupku po ovoj tužbi sud odlučuje presudom kojom se konstatuje da je izvršeno uznemiravanje. da mu vlasnik poslužnog dobra dozvoli korištenje prilaza preko svog dvorišta i sl. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima u postupku određenom zakonom. TUŽBENI ZAHTJEV: da sud utvrdi da je tuženi izvršio uznemiravanje i da je dužan da sa uznemiravanjem prestane. može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. te da se ubuduće uzdrži od uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne Tužilac mora dokazati: da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik. propašću stvari. kako.tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja prava vlasništva – SUD DONOSI PRESUDU Ovu tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari. nakon čega se donosi rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena).) ili da zahtijeva da 69 | P a g e . oduzimanje stvari u javnom interesu u slučajevima eksproprijacije. vlasnika poslužnog dobra (npr. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA - kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari.

70 | P a g e . stvarna služnost ostaje u korist svih dijelova. Stvarna služnost uvijek prati povlasno dobro. npr. Može se ustanoviti na određeno ili na neodređeno vrijeme. a za nastanak služnosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljišnu knjigu . odlukom suda. Ukoliko dođe do podjele povlasnog dobra. Ako je za korištenje poslužnog dobra potrebno montirati neki uređaj. vlasnik povlasnog dobra nema prilaz sa javnog puta). ZAŠTITA Štiti se vlasničkom tužbom zbog smetanja posjeda (Actio Negatoria) koja mora biti u zakonom propisanom roku (30 dana – subjektivni rok i 1 godina – objektivni rok). nevršenje služnosti stečene dosjelošću kroz period od 20 godina. Također se štiti posebnom konfesornom tužbom. onda stvarna služnost ostaje samo na parceli na kojoj je konstituisana. Ukoliko dođe do podjele poslužnog dobra. ODLUKOM SUDA ILI DRUGOG NADLEŽNOG ORGANA . U tom slučaju. kroz period duži od 20 godina i da se vlasnik poslužnog dobra cijelo to vrijeme nije protivio tom korištenju. a ukoliko je to korisno i za vlasnika poslužnog dobra onda troškove snose srazmjerno korištenju. godišnje. PRESTANAK kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra.. kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimično ne može koristiti svoje dobro bez korištenja nekretnine drugog lica (npr. prolazom. tada služnost prestaje protekom perioda od 3 godine. STICANJE PRAVNIM POSLOM – dogovaraju se pod kojim uvjetima. pravo služnosti se stiče pravosnažnošću odluke. ako je utvrđeno da je konstituisana služnost postala nepotrebna (vlasnik poslužnog dobra ima pravo zahtijevati da služnost prestane. propašću jednog od dobara. odnosno prati pravo vlasništva. to može biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament.se vlasnik poslužnog dobra suzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. Može se ustanoviti u korist određenog lica (lična) ili u korist svakog vlasnika određene nekretnine (stvarna). Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava služnosti. troškove snosi vlasnik povlasnog dobra. DOSJELOŠĆU – potrebno je da budu ispunjena dva uvjeta: da se vlasnik povlasnog dobra služio npr. u vrijeme kosidbe. tj.sud će svojom odlukom zasnovati pravo služnosti kada je to nužno. Svaka služnost vrši se na način da se što manje ometa vlasnik poslužne nekretnine. ako je postala nepotrebna) ako se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra to poštuje i ne vrši služnost. sporazumno. mada zakonom može biti određeno i drugačije.

Vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslužnog dobra, ali i protiv trećih lica koja ga ometaju u korištenju prava. Podnosi se radi utvrđenja već stečenog prava služnosti, najčešće ako je pravo stečeno dosjelošću, pa se od suda traži da to utvrdi (konstatuje). TUŽBENI ZAHTJEV: da se utvrdi da tužitelju kao vlasniku povlasnog dobra pripada pravo služnosti, npr. korištenje pješačkog prolaza, preko poslužnog dobra tuženog (određuje se precizno koja je širina i dužina tog prolaza), a u pravilu se i pravi skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglašava. Tužilac mora dokazati: postojanje prava služnosti, da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tuženi vlasnik poslužnog dobra, te da ima pravni interes za podnošenje tužbe (najčešće je to osporavanje du mu pripada pravo služnosti). Ako vlasnik poslužnog dobra smatra da je pravo služnosti nepotrebno, onda tužba utvrđivanja nepotrebnosti prava služnosti.

PRAVO ZALOGA
Pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari ili na tuđem pravu, na osnovu kojeg prava zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari, odnosno prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene. Predmet zaloga: POKRETNE STVARI I PRAVA (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl.) – pravo zaloga na ovim stvarima je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima; NEKRETNINE (hipoteka) – pravo zaloga na ovim stvarima regulisano je Zakonom o vlasničko pravnim odnosima HIPOTEKA - pojam, nastanak, hipotekarni dužnik... Pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Hipoteka nastaje:
1) 2) 3)

pravnim poslom sudskom odlukom – (vrši se upis u javnu knjigu) po zakonu

Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.

71 | P a g e

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. Može se zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Može se i prenijeti na drugog, zajedno sa prenosom potraživanja koje je osigurano tom hipotekom. Za jedno potraživanje može se zasnovati više hipoteka na više stvari, tj. nekretnina u slučaju kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti. Ukoliko bi došlo do podjele nekretnine opterećene hipotekom, nema smetnje za ostvarenje prava hipotekarnog povjerioca. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze – nedjeljivost hipoteke. Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. Hipotekarni dužnik se ne može odreći prava vlasništva na nekretnini opterećenoj hipotekom. HIPOTEKARNI POVJERILAC Uvijek je hipotekarni povjerilac banka, te joj pripada pravo da se iz hipoteke namiri kada dođe vrijeme. Realizacija takvog ovlaštenja (namirenja), ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva na namirenje u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku. Kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac može zasnivati hipoteku na već postojećoj hipoteci u korist treće osobe, bez pristanka hipotekarnog dužnika – NADHIPOTEKA. Služi za obezbjeđenje duga koji hipotekarni povjerilac ima prema nadhipotekarnom povjeriocu. Dakle, njome se zasniva pravni odnos između hipotekarnog i nadhipotekarnog povjerioca. U slučaju da hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac može tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja, dakle, može tražiti prinudnu naplatu svog potraživanja. PRESTANAK HIPOTEKE

1)

kada prestane obaveza, ispuni se tražbina (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom)

72 | P a g e

2)

kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javne knjige gdje je hipoteka upisana – općinski sud) 3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari 4) kada propadne nekretnina koja je opterećena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su: One kojima hipotekarni povjerilac ugovara ubiranje plodova na nekretnini opterećenoj hipotekom, ili tu nekretninu iskorištava na drugi način ili odredbe kojima za slučaj neizmirenja potraživanja stiče pravo vlasništva na toj nekretnini.

PRAVA STRANIH LICA
Strane fizičke i pravne osobe mogu pod zakonom određenim uslovima sticati pravo vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica, ako to zakonom nije drugačije određeno, ali i na nekretninama. Strani državljani mogu to svoje pravo prenijeti i na nasljednike. Oni koji obavljaju neku privrednu djelatnost na području Federacije, mogu sticati pravo vlasništva na stanovima, poslovnim zgradama, poslovnim prostorima, na zemljištu na kojima se ti objekti nalaze. IZUZETAK od ovoga je to da se može odrediti posebnim zakonom da stranci ne mogu steći pravo vlasništva na određenim teritorijama, npr. na nekim zaštićenim područjima. Sticanje prava vlasništva može biti ograničeno RECIPROCITETOM. Evidenciju o pravima stranih pravnih i fizičkih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Odobrenja ili saglasnosti za sticanjeprava vlasništva daje Federalni ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova, koji vode računa o tome da li za sticanje nekih prava postoji reciprocitet. ZAKUP Daje se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministarstva

73 | P a g e

pravde, koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogućnost zasnivanja dugoročnog zakupa na period od 5 do 50 godina.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak prometa nekretninama. NEPOKRETNOSTI u smislu ovog Zakona su: poljoprivredna dobra, građevinska zemljišta, šume, šumska zemljišta, neplodna zemljišta, zgrade, stanovi, stambene zgrade, poslovne zgrade, posebni dijelovi zgrada... Nekretnine u općoj upotrebi nisu u prometu. PROMET NEKRETNINA - prenos prava vlasništva na nekretninama u svojini građana. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasništvu, slobodan je pod uvjetima određenim zakonom. Prenosom prava vlasništva na građevinskom objektu, zgradi, prenosi se i pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Prenosom prava vlasništva na nekretnini koja je izgrađena na državnom zemljištu, stiče se pravo korištenja na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Zemljište koje služi redovnoj upotrebi zgrade – smatra se ono zemljište koje je predviđeno regulacionim planom, a ako plan nije donešen onda zemljište određeno Rješenjem nadležnog organa općine. Prodaja nekretnina koje su u državnoj svojini vrši se JAVNIM NADMETANJEM, tj. pismenim ponudama, ili neposrednom pogodbom samo onda kada je otuđenje putem javnog nadmetanja bilo bezuspješno. Ugovori suprotni ovoj odredbi su ništavi.

74 | P a g e

UGOVOR Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti sačinjen u pisanom obliku i potpisi ugovorača moraju biti ovjereni u nadležnom sudu. Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Ustaje se tužbom za utvrđivanje ništavosti, presuda ima deklaratoran karakter. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. Ovim zakonom određeno je da su punovažni ugovori (odnosi se na ugovore zaključene prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona)
1. zaključeni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sačinjeni u pisanom obliku

ukoliko su ugovarači potpisali ugovor, a bez ovjere, ukoliko su obje ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili pretežno. Pretežno je znatno više od pola. 2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršile ovjeru potpisa. Ova pravila se primjenjuju i na predmete zatečene u radu, dakle ako u prvostepenom postupku nije donesena pravosnažna presuda, odnosno ako je prvostepena presuda ukinuta. Tada se gleda jesu li stranke svoje obaveze ispunile bar pretežno.

PRAVO PREČE KUPOVINE Prema ovom Zakonu postoji ukoliko je konstituisana na suvlasnika ili u odnosu na treću osobu (npr. na zakupca koji je tu nekretninu koristio najmanje 5 godina) Suvlasnik – može raditi sve sa svojim dijelom, ali kada dođe do prodaje, on mora napraviti ponudu u pisanom obliku, u koju unosi sve tačne podatke o nekretnini i sve uvjete prodaje. Tu ponudu mora dostaviti suvlasniku (potencijalnom kupcu) preporučeno ili u dva primjerka od kojih jedan potpisuje kupac i na njega upisuje datum kada je potpisao, a koji datum je bitan zbog toga što ako kupac u roku od 30 dana po prijemu ponude ne da nikakav odgovor na ponudu, smatraće se da ponudu ne prihvata, pa prodavac može po proteku navedenog roka nekretninu prodati trećem licu pod istim uvjetima navedenim u ponudi, ali ne i pod povoljnijim uvjetima. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima (nižoj cijeni), suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodata trećem licu, s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Ovaj ugovor je rušljiv. Dakle, postoje dvije vrste ugovora u prometu nekretnina koji ne proizvode pravno dejstvo: - ništavi (ustaje se tužbom za utvrđenje) - rušljivi (ustaje se tužbom za poništenje)

75 | P a g e

Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zaključeni nakon 30. Nakon toga se donosi Rješenje i dostavlja se u Zemljišnoknjižni ured. Ne može se odreći prava vlasništva ako na nekretnini postoje tereti. One su javne. a sastoji se iz više katastarskih čestica. da se izvrši brisanje unosa u knjigama iz ratnog perioda. prevare i sile prenio pravo vlasništva na drugo fizičko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo. godine (dakle za vrijeme ratnih dejstava) kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude. a pravo služnosti koje prati sudbinu nekretnine nije prepreka. odnosno takvi pravni poslovi su ništavi. Zemljišnu knjigu čini: 1. 76 | P a g e . Katastarsku općinu čini određena teritorija u koju se upisuju zemljišta i zgrade jednog ili više naselja. pod manama volje). Ukoliko bi bila data pod bilo kakvim pritiskom. ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasništva. Ništavost pravnih poslova zaključenih nakon 30. Prema tome. Vode se u zemljišnoknjižnim uredima općinskih sudova. bila bi ništava.04.1991. GLAVNA KNJIGA 2.ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Izjava o odricanje se daje pred nadležnim organom općine. Zemljišnoknjižno tijelo je ukupnost nekretnina jednog ili više vlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj općini i čine jedno pravno jedinstvo.04. Zemljišnoknjižni ulošci su dijelovi Glavne knjige koji čine pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljišnoknjižno tijelo. REGISTRI I GLAVNA KNJIGA Zbir zemljišnoknjižnih uložaka jedne katastarske općine. ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA ZEMLJIŠNE KNJIGE Knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine. ZBIRKA ISPRAVA 3. Ta izjava mora biti potpuno slobodna (ne prinudna. data prevarom. Svako zemljišnoknjižno tijelo ima svoj poseban zemljišnoknjižni uložak sa posebnim brojem.1991. U ovakvim slučajevima mogu se tražiti i BRISOVNE TUŽBE.

o darovanju). III REGISTRI Pomoćne knjige koje olakšavaju pronalaženje podataka. izvršnom ili krivičnom postupku. spisak titulara upisanih u zemljišne knjige. zgrada. U ovaj list se upisuju i podaci vezani za ograničenja raspolaganja obzirom na ličnost vlasništva (npr.. vlasniku oduzeta poslovna nesposobnost). katastarskih čestica. sudskih i drugih odluka) na temelju kojih su izvršeni upisi u zemljišnoj knjizi. prenosa ili prestanka zemljišnoknjižnog prava (npr. 77 | P a g e .) Uknjižba koja se ne temelji na punovažnom pravnom poslu. Predmetom uknjižbe mogu biti stvarna prava. Unose se i podaci o pravnom osnovu na temelju koga je neko lice steklo neko pravo (ugovor o prodaji. šuma. prenosa ili prestanka nekog zemljišnoknjižnog prava. površinu nekretnine i eventualne promjene (otpisi katastarskih čestica u drugi zemljišnoknjižni uložak). stavljanje nekoga pod starateljstvo. presuda na osnovu koje se vrši upis još nije pravosnažna ili ugovor odnosno potpisi u ugovoru nisu ovjereni). parničnom. Uknjižba mora biti na temelju punovažnog pravnog posla (poklon. POSTUPAK ZA UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU Da bi se mogli izvršiti ovi upisi. VRSTE UPISA 1. postojanje nekog spora). pa stoga ovlaštenoj osobi pripada pravo na brisovnu tužbu. pravo preče kupovine. hipoteka. prekupa itd. Ovim se omogućava trećim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za zaključenje ugovora i sl. Predbilježba ili prenotacija – to je uvjetni upis koji ima privremeni karakter upisa. oni se mogu dozvoliti na osnovu Rješenja zemljišnoknjižnog ureda suda kod kojeg se vode knjige ili na osnovu sudske odluke donijete u vanparničnom. oduzimanje poslovne sposobnosti. sudska odluka. sticanja.. pravo korištenja). koja se ne temelji na pravnom osnovu nije pravno valjana. 2) List B ili vlastovnica . produženje roditeljskog prava. registri parcela.upisuju se nepokretnosti sa podacima koji označavaju broj katastarske čestice. pravo služnosti).ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK čine: 1) List A ili posjedovnica . otkupa. 3) List C ili teretovnica – upisuju se tereti koji opterećuju nekretninu (pravo zaloga. Zabilježba ili abnotacija – to je upis informativnog karaktera kako bi se publikovali važni lični odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninom (npr. tj. opis nekretnine (oranica.). red prvenstva otuđivanja.sadrži evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara (pravo vlasništva. II ZBIRKA ISPRAVA Skup isprava (ugovora. dvorište). 3. npr. realni tereti ili neka obligaciona prava (npr. Uknjižba ili intabulacija – to je konačan upis sticanja. 2.

katastarskih planova i 2. U katastar se upisuju posjednici. a u Zemljišne knjige prava vlasništva. nitko se ne može pozivati na nepoznavanje onog što je upisano u Zemljišnim knjigama.sadrže podatke o polažaju i obliku zemljišta i objekata na tom zemljištu koji pripadaju jednoj katastarskoj općini. Prema tome. ekonomskih. bonitetu. izrada Zemljišnih knjiga. tj. tj. kvalitetu. onda će ona biti 100/5. 78 | P a g e . Katastar se sastoji od: 1. zamjeni. Katastraski planovi . mora da sadrži klauzulu intabulandi. To je dio zemljišta koji pripada jednom posjedniku. Molbu za upis podnosi lice koje na osnovu punovažnog pravnog posla. a to je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvrši prijenos vlasništva sa njega na novog vlasnika (kupca). odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu. a sticalac upisao kao novi vlasnik. bilo da se radi o poklonu. klasi. Uz molbu se prilaže isprava koja može poslužiti kao pravni osnov za upis (na temelju čega). Bez ove klauzule se ne može vršiti upis u zemljišnu knjigu. Katastarske čestice su označene brojem. tj. Katastar također posjeduje registar radi lakšeg snalaženja u podacima sadržanim u katastarskoj evidenciji. nadležni organi općine vode katastarsku evidenciju. poreskih.čini zbirka popisa i pregleda koji sadrže podatke o površini parcele. Osnovna i najmanja jedinica u katastru je katastarska parcela ili katastarska čestica. Katastarski operat . NAČELA Načelo javnosti Zemljišne knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. pored glavnog broja dobija još i podbroj. Prema tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova. KATASTARSKA EVIDENCIJA Pored Zemljišnih knjiga. Ovo načelo je jako značajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. molbu podnosi sticalac kako bi se prethodnik izbrisao kao vlasnik. Postupak za upis i promjene u posjedovnoj evidenciji katastra vrše se po pravilima upravnog postupka. plodnosti. Dakle. molbe osobe koja mora navesti kakav upis traži zajedno sa podacima o nekretnini i zajedno sa ispravom na osnovu koje traži upis. Upis se vrši na osnovu zahtjeva. a ista molba odnosi se prema licu koje je upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlanik (prethodnik). Ovo načelo omogućava da se stranke ne pozivaju na zabludu. katastarskom prihodu i posjednicima. katastarskih operata. podjele parcela. Svrha ove evidencije je ostvarenje tehničkih. a on počinje od 1 pa na dalje. oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. statističkih ciljeva. pravno valjanog osnova treba biti upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlasnik (sticalac).Svaki ugovor na osnovu koga se vrši prenos prava vlasništva. a kad dođe do cijepanja. onda ona (parcela ili čestica). na temelju čega. itd.

odnosno. tj. To su klauzule: . za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvažit će se. Može se zaključiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. UGOVOROM O ZAKUPU Ovaj ugovor mora biti sačinjen u pisanom obliku. jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani s ciljem da njoj ili kome drugom izda poslovnu prostoriju u zakup. Poslovne prostorije se mogu davati pod zakup na zakonom određen način i vrijeme. Ako su istog dana primljene dvije molbe.Načelo upisa Prema ovom načelu zemljišnoknjižno pravo može se steći. Načelo legaliteta To znači da se upis može dozvoliti na osnovu isprave iz koje se može jasno zaključiti. Načelo pouzdanja u zemljišne knjige Sve što je upisano u Zemljišnim knjigama u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. U ovaj ugovor mogu se unijeti i ništave klauzule i u tom slučaju ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. jer Zemljišne knjige ne garantiraju istinitost tih podataka. Načelo prioriteta Jače pravo ima onaj ko je ranije upisan. Na molbi se osim datuma prijema bilježi i čas kada je molba primljena. ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ovim zakonom uređuju su uvjeti i način pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. Izuzetak – kada vlasnik postaje dosjelošću. Poslovna prostorija – prostorija (jedna ili više) namjenjena za vršenje poslovne djelatnosti koja po pravilu čini jednu građevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. Ovlaštene osobe u zemljišnoknjižnom uredu dužne su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen. Ovo načelo se ne odnosi na površinu katastarskih čestica. vidjeti da se radi o punovažnom pravnom osnovu i ako je zahtjev. prenijeti i prestati upisom u Zemljišne knjige (derivatni način sticanja prava vlasništva). u knjizi još uvijek upisan prijašnji vlasnik iako mu je pravo vlasništva prestalo. u ovakvim slučajevima novi vlasnik ustaje tužbom da bi se upisao. Zakup poslovnih zgarad i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom između zakupodavca i zakupca. Prioritet se računa po vremenu prijema molbe za upis u zemljišnoknižnom uredu. odnosno sadržaj za upis u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem. Neka prava se mogu steči i na originaran način dosjelošću ili građenjem na tuđem zemljištu). To je odstupanje od načela upisa. Poslovna zgrada – zgrada namijenjena za vršenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretežnim dijelom koristi u tu svrhu. 79 | P a g e . a druga odbiti.kojima se npr.

ili da na teret zakupodavca poslovnu prostoriju dovede u stanje potrebno za normalno obavljanje djelatnosti. a može ih ostvariti prebijanjem tih troškova sa iznosom zakupnine koji se odnosi na održavanje. na teret zakupodavca. zakupac je dužan obavijestiti zakupodavca o toj potrebi za popravkom i odrediti primjeren rok za vršenje popravke. - Zakupac u ovakvim situacijama ima i određena prava. U toj situaciji odgovara za štetu koju je tim propuštanjem nanio zakupodavcu. Zakupac je dužan: - plaćati zakupninu .da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju da se ona može koristiti u svrhu određenu ugovorom. Ukoliko poslovnu prostoriju ne preda u takvom stanju. dužan je da je otkloni. Ovo pravo mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca. PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA Zakupodavac je dužan . - zakupodavcu omogućiti preduzimanje radnji potrebnih za redovno održavanje – zakupodavac je dužan pri vršenju tih radnji voditi računa da te radnje obavi na način na koji će što manje ometati zakupca. Zakupac ove popravke može izvršiti na teret zakupodavca i kada ga prethodno nije obavijestio. zakupac gubi ovo pravo izbora. a ako to vrijeme nije odredeno ugovorom onda je dužan zakupninu plaćati unaprijed svakog mjeseca. poslovnu prostoriju koristiti samo u svrhu predviđenu ugovorom – i pri tome postupati sa pažnjom dobrog domaćina. Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja poslovne prostorije do koga je došlo usljed njenog redovnog korištenja. Dužan je plaćati održavanje zajedničkih prostorija i uređaja. Bez ove odgovornosti (za štetu) može postupiti samo ako se radi o hitnoj stvari.u vrijeme određeno ugovorom. odnosno davanja primjerenog roka. i to najkasnije do petog u mjesecu. da odustane od ugovora.- kojima zakupodavac ili treće lice obećavaju zakupcu imovinsku korist ukoliko isprazni poslovnu prostoriju i preda je zakupodavcu ili trećoj osobi. zakupac je dužan prethodno odrediti primjeren rok zakupodavcu da poslovnu prostoriju dovede u stanje u kakvom ju je bio dužan predati. kojima se jednoj strani obećava imovinska korist ukoliko odustane od ugovora. zakupac tada ima pravo da popravku izvrši na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. ili da traži srazmjerno smanjenje zakupnine.ako u toku trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji izvrši popravka. kao npr. ima pravo na naknadu troškova za učinjene popravke redovnog održavanja koje ne padaju na njegov teret. - 80 | P a g e . Bez ove prethodne obavijesti. Posredovanje pri zaključivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vršiti samo organizacije udruženog rada koje se bave tom djelatnošću. onda zakupac ima određena prava. Da bi se koristio ovim svojim pravima u ovakvoj situaciji. Ukoliko je nanio neku štetu u poslovnoj prostoriji. a to je npr. Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvrši popravku. da obavijesti zakupodavca o potrebi popravke . u skladu sa odredbama ugovora.

dužan je poslovnu prostoriju predati u stanju u kojem je bila kada ju je uzeo u zakup. ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju. Otkazni rok može teći samo od 1. otkazni rok iznosi 6 mjeseci. Rok za podnošenje prigovora je 8 dana od dana dostave naloga. PRESTANAK UGOVORA OTKAZOM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na neodređeno vrijeme ne može prestati otkazom prije isteka roka od 1 godine od dana zaključenja. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU - - istekom ugovorenog vremena otkazom odustankom PRESTANAK ISTEKOM UGOVORENOG VREMENA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na određeno vrijeme smatra se. prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme. Može dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo uz saglasnost zakupodavca. Moraju se navesti razlozi otkaza i rok za pražnjenje poslovnih prostorija. po isteku vremena na koje je zaključen. a ako taj rok nije određen ugovorom. PRESTANAK NA OSNOVU ODUSTANKA Zakupodavac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme. odnosno po prestanku zakupa. Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana po isteku toga vremena. zakupodavac može tužbom kod nadležoog suda tražiti predaju ispražnjenih prostorija. Uručenje otkaza: Otkaz se suprotnoj strani uručuje preko nadležnog suda. gdje navodi razloge da zakupodavac to recimo čini iz obijesti. U suprotnom slučaju. Ako otkazuje zakupac – navode se razlozi i rok za preuzimanje ispražnjenih prostorija. Sporovi po tužbi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim. Punovažnost otkaza: biće punovažan kada između dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakup protekne vrijeme određeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). dana u mjesecu. Kada sud uruči OTKAZNI NALOG zakupcu. nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije. U tom slučaju. Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispražnjene i predate. Ukoliko u parničnom postupku sud utvrdi da su razlozi zakupca opravdani i da je on u pravu. zakupac ima pravo na prigovor.Ne može vršiti izmjene ili prepravke poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca. ili 15. sud bi nalog PODRŽAO. 81 | P a g e . neovisno je li ugovorom zaključen na određeno ili na neodrđeno vrijeme ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i to: a) ako zakupac i nakon opomene poslovne prostorije koristi suprotno ugovoru ili poslovnim prostorijama nanosi znatnu štetu. a zakupodavac se tome ne protivi. sve ide na parnicu.Po isteku ugovora. sud će UKINUTI OTKAZNI NALOG.

ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati. Ova prava su prenosiva. dramska. zbirke pa čak i zbirke sudskih odluka. Autorom se smatra osoba čijim je imenom i prezimenom ili pseudonimom djelo označeno. druga strana ustaje tužbom tražiti prava. političke ili umjetničke prirode. Ukoliko se neka od strana na ovo ogluši. VRSTE AUTORSKIH PRAVA 1. OSTALE ODREDBE O PRESTANKU UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija može prestati ako je poslovna prostorija eksproprisana ili je u stanju da predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi. a pravna lica mogu biti samo NOSIOCI PRAVA..individualno određena tvorevina iz raznih oblasti (književnosti. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. moralna I IMOVINSKA – sadrže ovlaštenja autora na iskorištavanje. Autorsko djelo . umjetnička djela. brošure.b) ako zakupac u roku od dva mjeseca i nakon opomene ne plati zakupninu zakupodavcu. U tom slučaju treće lice postaje zakupodavac. književni tekstovi. Autor može biti samo fizičko lice. Ukoliko se radi o djelu pod pseudonimom čiji autor nije poznat. saobraćaj ili okolne objekte (npr. umnožavanje. Strana koja odustaje od ugovora dužna je obavijestiti suprotnu stranu i odrediti rok preuzimanja odnosno pedaje poslovnih prostorija. Ugovor o zakupu ne prestaje kada treće lice kupovinom ili po drugom osnovu postane vlasnikom zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. postoji opasnost od rušenja). imovinska 2. Razlozi za PSEUDONIM mogu biti lične. Taj rok ne može biti kraći od 30 dana od dana obavještenja o odustanku.. Zakupac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa. Autor djela – lice koje je stvorilo određenu intelektualnu tvorevinu. izvođenje. članci. Ovim zakonom regulisani su autorskopravni odnosi.raznih djela. Naslov djela je zaštićen kao i samo djelo. autorsko pravo pripada tada izdavaču djela. 82 | P a g e . Autorska djela su pisana djela. knjige. nauke. I prevodi dijela. reprodukovanje. način i oblik izražavanja). muzičke obrade i druge prerade umjetničkih djela koja čine novo djelo.

dovršeno.. Ništav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskorištavanja svih svojih budućih djela. skraćenju ili bilo kojem mijenjanju djela kao i to da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijeđa njegov ugled. kompozitora. Imovinska prava autor može prenijeti na fizičko ili pravno lice i TESTAMENTOM. ovlaštenje autora čije je pravo predmet spora. autorska imovinska prava mogu koristiti nasljednici u rokovima predviđenim u Zakonu o autorskim pravima. nosioci autorskog prava i organizacija kojima je autor pripadao. Nasljeđuju ih djeca.. Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnošenje tužbe kod suda za zaštitu autorskih prava. Lice na koje je preneseno autorsko pravo. Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno. tj. pravo da se usprotivi deformiranju. Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo on mora biti u pisanom obliku. 83 | P a g e . autorska imovinska prava postaju državno vlasništvo. ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA Lice čije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu tog prava kao i naknadu štete. Dužnost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdržava od postupaka koji bi korisnika ometali u vršenju prenesenog autorskog prava. Zaštitu svojih prava autor može ostvarivati tužbom kod suda.. odnosno iskorištavanje autorskog djela a) ne može to pravo prenositi na treća lica bez saglasnoti autora. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima. Pravo na zaštitu imaju pored autora: koautori. pa ta lica stiču status nosioca autorskog prava. organizacije autora moraju imati posebnu PUNOMOĆ.Za njihov prenos potreban je UGOVOR. Pravo autora na iskorištavanje djela može se u potpunosti ili djelimično uz naknadu ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za određeno vrijeme. filmskih umjetnika. Poslije smrti autora. njihovi nasljednici. Jednako su zaštićena i imovinska i moralna autorska prava. Mogu se prenijeti i zakonskim NASLJEĐIVANJEM. bračni drug. Ugovor koji nije u pisanoj formi ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Protekom tih rokova. Ukoliko nema nasljednika. ako ugovorom nije drugačije određeno. djelo postaje slobodno i njime se može koristiti svako lice bez ograničenja. autorska moralna prava mogu vršiti i organizacije autora: savezi književnika. Poslije smrti autora. II MORALNA – sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora da bude priznat i označen kao autor pod svojim imenim ili pseudonimom. b) nije ovlašteno da prilikom korištenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene. roditelji.

Kod zloupotrebe prava problem je u vrsenju odnosno u nacinu vrsenja tog prava. onda se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima u kojem je regulisana naknada štete. U slučaju povrede moralnog autorskog prava. tako i po pravilima o sticanju bez osnova. NAČELO SAVJESNOSTI I POŠTENJA To načelo ukljucuje da su ugovorne strane pri zasnivanju obligacionih odnosa savjesne. Sud uvijek odlučuje cijeneći sve okolnosti u skladu sa Zakonom o autorskim pravima i Zakonom o obligacionim odnosima. iskrene i otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. Znaci. NAČELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA Zabranjeno je vrsenje prava u obligacionim odnosima protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno i priznato. autor može zahtijevati plaćanje ugovorene ili za tu vrstu posla uobičajene naknade uvećane za 200 %. umjetnosti. obijest. To vrsenje prava ne smije ukljucivati samovolju.U slučaju povrede imovinskog autorskog prava izvršene namjerno ili iz nepažnje. Oni bi bili aktivno legitimirani da ustanu tužbom ukoliko bi došlo do skrnavljenja. bez obzira na to da li mu je zbog povrede pričinjena materijalna šteta. OSNOVNA NAČELA? NAČELO RAVNOPRAVNOSTI Znači da su stranke odnosno ucesnici u obligacionim odnosima potpuno ravnopravni tj. po prestanku autorskog prava autora. nepaznju. 84 | P a g e . sud može dosuditi naknadu nematerijalne štete po pravilima Zakona o obligacionim odnosima. Ukoliko je šteta nastala. Zaštitu moralnih autorskih prava pored autora mogu preuzeti i akademije nauka. da ni jedna od njih ne smije da iskoristava svoj jaci ekonomski ili neki drugi polozaj koristeci se time da nametne obavezu drugoj strani koju inace ne bi po redovnoj strani prihvatili. mora se vrsiti na nacin kojim se ne dovodi u nepovoljniji polozaj suprotna strana. Takvo ponasanje se iziskuje od obje strane. Zakonom je predviđeno i izdavanje privremenih mjera. Lice čije je autorsko pravo povrijeđeno može zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju štete.

Ako kupite sliku i za nju date vecu vrijednost nego sto je njena prava vrijednost. Isto tako kod ugovora na srecu i besplatnih ugovora vrijedi. opet nema prava na pobijanje ugovora. Pažnja dobrog privrednika je pravni standard koji se odosi na pravna lica i vrsioce samostalnih djelatnosti. Ako je nesto kupljeno na javnoj drazbi pa je data neuporedivo veca cijena od stvarne vrijednosti stvari koja je kupljena i prema tome doslo do prekomjernog ostecenja a time i povrede nacela ekvivalencije. u ovoj situaciji ne moze se traziti. NAČELO ZABRANE PROUZROKOVANJA ŠTETE Necelo da se svako mora uzdrzavati od postupka koji nanosi stetu. 1. ugovor pobijati zbog prekomjernog ostecenja. Paznja dobrog sturcnjaka. NAČELO EKVIVALENCIJE (jednake vrijednosti uzajamnog davanja) Ovo nacelo dolazi do izrazaja kod dvostranih teretnih ugovora sto znaci da ono sto je obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane. Ova paznja zavisi od vrste preduzetih obaveza. Vi ste dobrovoljno pristali na nesto i vi dajete ogromnu vrijednost za to. Duzni su se ponasati tako da ne ometaju izvrsenje obaveze od strane drugih osoba. Ucesnici u obligacionim odnosima duzni su da ostvarivanju svojih prava uzdrzavaju se od postupaka kojim bi se otezalo izvrsenje obveza drugog ucesnika.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi. Ovo nacelo dolazi do izrazaja i kod zelenaskih ugovora. ili se obje strane međusobno obavezuju da izvrše određene činidbe. kod ugovora na srecu ili na javne drazbe. Ovo nacelo ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora. Preuzete obaveze se moraju do kraja ispostovati na ugovoreni nacin i u dogovorenom roku.tada je ugovor rusljiv. Za posljedicu ima rusljivost. Duznost i obaveza da se preuzete obveze ispune. NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA? Ugovori . sve sto trebaju obavljati u skladu dobog domacina.NAČELO ZABRANE ISKORIŠTAVANJA MONOPOLNOG POLOŽAJA Zabranjeno je iskoristavanje monopolnog polozaja kojim se sticu materijlne i druge koristi koji se ne temelje na radu ili stvaraju neravnopravan polozaj u poslovanju. sporazumom ili na temelju zakona kada on to propisuje. Stranka prodala kucu po nerealnoj cijeni a nije znala za pravu vrijednost . Preuzeta obaveza moze prestati samo saglsanom voljom tj. Povreda ovog nacela najcesce se manifestuje kao prekomjerno ostecenje. jer je kupljena recimo iz emotivnih razloga. Svako se mora uzdrzavati od ucinjenja stete drugom u obligacionom odnosu. na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna ugovrna strana (dužnik) drugoj strani (povjeriocu) izvrši određenu činidbu. paznja dobrog domacina odnosi se na gradane u svakodnevnim njihovim aktivnosima. ucesnika u pravnom prometu. 85 | P a g e . Pri izvrsenju preduzetih obaveza ucesnici u obligacionim odnosima duzni su se ponasati sa paznjom dobrog privrednika ili odnosno dobrog domacina ili sa povecanom paznjom dobrog strucnjaka. profesionalca .to je paznja koja se zatjeva od strucnih lica. One su odgovorne za ispunjenje obaveza.

obvezuje dr. u pravilu (dužnik).bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao. Pored ovoga. vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog . strani (povjeriocu) izvršiti određ. cinjenje ili trpljenje moguc. Može biti nužno i korisno. bitno je da se strane u ugovoru poslovno sposobne (poslovna sposobnost stiče se sa 18 godina pod pretpostavkom da je osoba duševno sposobna. 5. Sticanje bez osnova . uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. oglas da se pronađe izgubljena stvar. tj da je sposobna da se sama stara o svojim pravnim interesima). nagrada za najbolji roman). pri čemu je štetnik dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima . ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. Pravna lica poslovnu sposobnost stiču upisom u javne knjige. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana. 1 UGOVOR? Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određ. djelimicno je sposobno time sto moze zakluciti punovazan ugovor o radu i slobodono raspolagati svojom zaradom. PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUČENJE PUNOVAŽNOG UGOVORA Za zakljucenje punovaznog ugovora potrebna je saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora.To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. ili da se nađe u određenoj situaciji (npr. ček. 3. Jednostrana izjava volje . b) Vrijednosni papiri – su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. 86 | P a g e . broj na znaku koji se izdaje u garderobi). karte (ulaznice). konsoman) c) Legitimacioni papiri – su željezničke. pravnih učinaka. uz obavezu sticaoca da je vrati. Ovo se odnosi na fizicka lica. dopusten.To je mješanje u tuđe poslove.To su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov.Prouzrokovanje štete . Poslovodstvo bez naloga . činidbu ili se obje strane obvezuju na vršenje činidbe. lica koja su zaključula brak sa 16 godina. tim momentom stiču poslovnu sposobnost. Čak i ona mldb. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. bonovi i sl. konkurs za izradu projekta. pozorišne i dr. (na ispitu se moraju znati uslovi) 2.To je protupravna radnja kojom se činjenjem ili propuštanjem drugome prouzrokuje šteta. Lice starije od 15 god. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. ili da postigne neki uspjeh. 4. Tu spadaju: a) Javno obećanje nagrade – kojim se neodređeni krug lica poziva da za nagradu poduzme neku radnju. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. odreden ili odrediv. da je predmet obveze davnje.

Osnovna karatkteristika obligacionog prava da ono nije pravo na stvari vec licno pravo na neke stvari. Pozitivne cinidbe mogu se sastojati u davanju (kod kupoprodajnih ugovora). odredena ili odrediva. te u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. U trpljenju kada npr. mogu ali i ne moraju dovesti do zaključivanja ugovora. kada je po odredbama Porodičnog zakona potrebo da organ starateljstva odobri otuđenje imovine lica koje je pod starateljstvom. Pregovarači su pregovore dužni voditi ozbiljno. Negativne cinidbe mogu se sastojati u necinjenju. Cilja zasnivanja ne može biti suprotan osnovnim načelima obligacionog prava. b) uobičajenim znacima (rukovanjem. tj odredeno pozitivno ili negativno ponasanje duznika. Pregovori koji predhode zaključivanju ugovora ne obavezuju. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr. Zasnivanjem obligacionog pravnog odnosa stice se samo pravni osnov za pribavljanje stvari odnosno. mogao da trpi da susjed crpi vodu sa njegovog imanja. za sticanje stvarnog prava. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili naknadno (kao odobrenje). Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude. ali od toga odustane bez osnovanog razloga. To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru zaključiti ugovor. U pravilu predmet duznikove obveze moze biti svaka cinidba koja je moguca. cinjenu (kod ugovora o djelu). Izjava volje za zaključenje ugovora može se dati: a) riječima. tj. kada kupac na osnovu ponude pošalje prodavcu cijenu). kimanjem glave. ili c) konkludentnim radnjama (npr. ne smije pregovaračima stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti. OPĆA PONUDA To je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica. nekad i šutnjom). IZJAVA VOLJE Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. jer ukoliko tako postupi odgovaraće za štetu prouzrokovanu pregovorima. IZLAGANJE ROBE 87 | P a g e . Zasnivanjem stvarnog prava stice se pravo na stvar. dopustena.Predmet obligacionog odnosa moze biti cinidba. Npr. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor. sa namjerom da se zaključi ugovor. I taj prijedlog sadrzi bitne sastojke ugovora i vazi kao ponuda ukoliko drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja i obicaja. Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjena nekom licu koja mora da sadrzi sve bitne elemente ugovora tako da bi se njenim prihvatom mogao zakljuciti ugovor. kod prodaje su to predmet i cijena). za punovažnost ugovora je osim izjave volje potrebna i saglasnost trećeg lica. U nekim slučajevima.

Moze se odrediti i rok za prihvatanje. prividan (fiktivan) ugovor. takav ugovor je rusljiv i moze se traziti njegovo ponistenje. Kakvo dejstvo imaju mane volje na punovažnost ugovora? PRIJETNJA Ukoliko je ugovorna strana ili neko treci pod ovim okolnostima izazvao opravdan strah kod suprotne strane....u tom slučaju odgovara za štetu. FORMA PONUDE U obliku koji se zahtijeva za ugovor koji se treba zaključiti. ponuđenog. MANE VOLJE Prijetnja. već samo poziv da se učini ponuda pod navedenim uslovima. kada ponuđeni posalje stvar ili plati cijenu. zavisi od prirode ugovora. SLANJE OGLASA I KATALOGA Sa cjenovnikom i tarifom. KAKO SE TUMAČI ŠUTNJA PONUĐENOG? - Šutnja ne znaci prihvatanje ponude. oglasi putem štampe. ako to pismo nije datirano. a ponuđać se ogluši.To je jedna vrsta ponude. letaka. onda se racuna od dana predaje pošti. TV-a. Sa oznacenjem cijene smatra se kao ponuda. bitna zabluda. pa je ona zbog toga zakljucila ugovor. Ponuda se moze opozvati ako je ponuđeni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom.oni ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora. Ako je prihvatanje ponude izvrseno sa zakasnjenjem to ce se tretirati kao nova ponuda od strane suprotne strane. tj. DO KADA PONUDA OBAVEZUJE? Ponuda pobavezuje ponudioca do isteka roka.. Nema dejstva odredba u ponudi u kojoj ponudilac upozorava ponuđenog da ce sutnju smatrati prihvatanjem ponude. Ako nema roka. Ovo je od značaja za valjanost ugovora. KADA JE PONUDA PRIHVAĆENA? kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu. onda se smatra da teče od datuma oznacenog u ponudi. nesporazum. 88 | P a g e . tj. Ako ponuđeni prihvati ponudu. prevara.

zakljuce ugovor o prodaji a zele ugovor o poklonu a sve u cilju obmane trece strane. Radi se o zakljucenju ugovora bez namjere da se time ostvari neki cilj. FIKTIVNI UGOVOR Svjesni sporazumni nesklad volja i njegovog ocitovanja. kupujete zlatnu narukvicu a ona je samo pozlacena. ZABLUDA Može biti bitna i ona djeluje na punovažnost ugovora. a u stvari zaključile ugovor o ostavi. od strane druge strane ili trećeg lica. Posljedice su rušljivi ugovori!! Bitno je da je doslo do zablude kod bitnih elemenata ugovora. ugovorne strane htjele da zaključe ugovor o zajmu.. Ovaj ugovor nema učinka!! On je nepostojeći! 89 | P a g e . situacija kada kupujete neku nekretninu. ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. ja mislim kupujem za jednu cijenu a u ugovor unesena druga cijena. sa ciljem da se stvori lazna predstava kod trecih lica. odredenu parcelu. Zabluda o licu – npr. a u ugovor se unosi druga parcela ili kad je u pitanju cijena.Strah mora biti opravdan. to dakle vi mislite. Moze se traziti ponistenje ugovora. vi ste u uvjerenju da kupujete jednu parcelu. kako bi se na taj način došlo do zaključenja ugovora. Ako je prevaru učinilo treće lice..npr. Zakljucuju ugovor koji ne zele (simulirani). a u stvari zele drugi ugovor (desimulirani). ozbiljna prijetnja. Samo izgleda da su zakljucili ugovor iako fakticki ugovorne strane ne zele zakljuciti ugovor. Zabluda o bitnim svojstvima glavnog predmeta – npr. Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna. a fakticki sklapate ugovor sa licem C. sklapate ugovor sa licem A ili B. Moze biti zabluda o glavnom predmetu . PREVARA Namjerno dovođenje u zabludu ili držanje u zabludi nekoga.npr. Nesuglasnost između određene predstave i faktickog stanja koja se odnosi na bitne elemente ugovora. Zabluda o prirodi pravnog posla – npr.

pa se uslov ispuni. a propustile su da ovaj dogovor ispostuju samo u dijelu kojim su se obvezale da ce ugovor saciniti u pisanom obliku ali su neovisno od toga preuzete obveze ispunile u cjelost. moralu drustva. a forma nije ispoštovana. ne proizvode pravno dejstvo. ugovor se može zaključiti i pod uslovom. POSLJEDICE Ugovori koji nisu zakljuceni u zakonom prpoisanoj formi su ništavi. Ako je ugovor zakljucen pod odložnim uslovom. Ukoliko je nesto dato na temelju nistavog ugovora. Ako to nije moguce onda se daje naknada u novcu po cijenama u vrijeme donosenja sudske odluke. Ako je zakonom propisana forma ona se mora ispostovati. Ukoliko su ugovorene strane pored ostalog ugovorile da ce ugovor zakljuciti u pisanom obliku i pri tome su se dogovorili o svim bitnim elemetnima ugovora. Nedopušteni i nemogući uvjeti? Ništav je ugovor u kome je postavljen odlozni ili raskidni uslov suprotan ustavu. vracanje datog.. onda je ugovor ništav. npr. Medutim. Posljedica ako ugovor zaključi osoba koja nema poslovnu sposobnost? Ništav ugovor! FORMA UGOVORA? Pravilo je da su ugovori neformalni ukoliko posebnim zakonom nije propisana određena forma.. Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma. ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja. Tada ispunjenjem obveza ugovor ostaje na snazi (konvalidira). Takvi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem preuzetih obaveza. Zakon o naslijedivanju takode. ako su strane pisanom formom uvjetovale punovaznost ugovora. USLOVI KAO NAČINI OGRANIČENJA UGOVORA Ako nastanak ugovora zavisi od neizvjesne činjenice. Zakon o prometu nepokretnosti propisuje određenu formu ugovora. ugovor pretaje vaziti kad se uslovi ispune. SREDSTVA OSIGURANJA UGOVORA? 90 | P a g e .Subjektivni rok se racuna od dana saznanja za povrede bitnih elementata. prinudnim porpisima. pravilo je restitucija tj. jer ovo uvjetovanje punovažnosti ugovora formom ima isto dejstvo kao da je forma zakonom uvjetovana. Ako je zakljucen pod raskidnim uslovom.

koji jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. najcesce novac. Predugovor mora da sadrzi sve bitne elemente glavnog ugovora. Primalac kapare stice pravo vlasnistva na toj imovini koja je data kao kapara (na novcu najčešće) DEJSTVO KAPARE Obezbjeđuje izvršenje ugovora i u pravilu se uračunava u cijenu. dok suprotna strana stiče određena prava. ako ga ne izvrši primalac kapare: davalac može po izboru tražiti izvršenje ugovora ili naknadu štete i vraćanje kapare ili iznos dvostruke kapare. Ona strana koja je dala kaparu (kaparisala). dakle kada se ugovor ne izvrši. Ako nije određen rok za davanje odustance. ne moze se dati odustanca. U slučaju neispunjenja. PREDUGOVOR? Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljucenje glavnog ugovora. ako ga ne izvrši davalac kapare: druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora. POSLJEDICE - U slučaju ispunjenja ugovornih obaveza. Nakon što se počnu ispunjavati obaveze iz ugovora. Odustancu je duzna dati istovremeno sa davanjem izjave o odustajanju. Ako strana koja je primila kaparu ne ispuni obaveze iz ugovora stiče obaveze. a ako to nije moguće onda naknadu štete. sve zavisno od prirode posla. U njemu treba odrediti i rok za zakljucenje glavnog ugovora. kapara se vraća ili se uračunava. ODUSTANCA Davanjem odustance svaka ugovorna strana moze se ovlastiti da odustane od ugovora. Ako nije odreden rok onda se opet uzima 6 mjeseci ili neki drugi rok. onda ovlastena strana moze odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreden za ispunjenje ugovora. Zakljucenje glavnog ugovora moze se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zakljucenje.KAPARA Određena imovinska vrijednost. 91 | P a g e . ne moze odustati od ugovora. Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj da ce dati odustanicu ona poslije toga vise ne moze zahtijevati izvrsenje ugovora. Preugovor mora biti zakljucen u obliku (formi) koji je propisan za zakljucenje glavnog ugovora. Unaprijed se dogovaraju da ce isplatom odredenog iznosa moci da odustanu od ugovora.

Prenosenje zastupanja na drugog jemoguće samo ako mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. U tom zahtjevu sudu treba da stoje dvije stvari: obveza za zaključenje (tuženi se obavezuje na zaključenje). jedino tada prestaje obveza na zakljucenje ugovora. 3) na osnovu izjave volje zatupanog . Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor.Kakav zahtjev se još može postaviti? Ukoliko jedna strana neće da zaključi ugovor u predviđenom roku. a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete). zakljuci kao punomocnik u ime drugog bez njegovog ovlastenja. a ne i na izvršenje glavnog ugovora! Izuzetak . Ukoliko nema ni naknoadnog odobrenja u takvoj pravnoj situaciji strana sa kojom je ugovor zakljucen moze od neovlastenog punomocnika traziti nakandu stete ukoliko je u 92 | P a g e . Dejstvo zastupanja? Ugovor koji zakljuci zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlastenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. ako se ne postupi po tome onda presuda zamjenjuje glavni ugovor. Obvezuje samo na zaključenje.sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. Ako ugovor zakljuci neovlastena osoba. Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja. onda se može tražiti sudskim putem da sud obaveže tu drugu stranu na zaključenje ugovora.Ako su se u vremenu od zaljucenja predugovora do momenta kada je trebao da se zakljuci glavni ugovor izmjenile okolnosti toliko da predugovor ne bi bio ni zakljucen da su te okolnosti ranije postojale. 2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa.zakonsko zastupanje (npr. ZASTUPANJE (PUNOMOĆNIK) Ugovor kao drugi pravni posao moze se zakljuciti i preko zastupnika (punomocnika).zastupanje na osnovu punomoći. obavljeni po samom zastupanom licu. Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga. obvezivace neovlasetno zastupanog samo ukoliko je naknadno ugovor odobrio. Zastupanje može nastati: 1) na osnovu zakona . u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) .

c) vanredna . Posljedice prekoračenja ovlaštenja? Kada zastupnik prekoraci granice ovlastenja zastupani je u obavezi samo ako je to prekoračenje odobrio. isključujući otuđenje i raspolaganje. preuzimanje mjenične obaveze. i njome ovlastiti punomoćnika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su uobičajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica.izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima davaoca punomoći (npr. PUNOMOĆ Davanje punomoći Punomoć je .može se učiniti izjavom bez posebne forme. 3. smrću odn.izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog poslovanja (npr.trenutku zakljucenja ugovora bila savjesna. Punomoćnik može biti i pravna osoba. pravna osoba. prestankom pravne osobe kao punomoćnika. Forma punomoći Ugovor o punomoćstvu je u pravilu neformalan ugovor. opozivom punomoći od strane vlastodavca . smrću odn. 2. Punomoć mora imati odgovarajuću formu samo ako se odnosi na ovlaštenje zaključenja ugovora za koje je zakonom predviđena posebna (najčešće pismena) forma. Punomoć prestaje 1. a to znaci da nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlastenja za zastupanje. jer se za takva ovlaštenja zahtjeva specijalna punomoć. sklapanje ugovora o jemstvu. - 93 | P a g e . upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca). prestankom pravne osobe koja je punomoć dala – osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljedbenike. S obzirom na opseg ovlaštenja. u granicama zakona. ugovora o poravnanju).izdaje se u slučajevima kada posao za vlastodavca ima poseban ekonomski značaj (npr.otuđenje i raspolaganje dobrima vlastodavca).ovlaštenje za zastupanje što ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomoćstvu) daje punomoćniku. Poslovna punomoć Poslovnu punomoć može dati. punomoć može biti: a) opšta (generalna) . b) posebna (specijalna) .

U donošenju ovakve odluke. ali ta ograničenja imaju učinak prema trećem samo ako je za njih znao ili mora znati. trgovački putnik ima samo ovlaštenje na posredovanje da bi došlo do zaključenja ugovora koji će sklopiti njegov poslodavac. kada su prilikom zaključenja ugovora postojale mane volje (prijetnja. jedna strana po osnovu ovakvog pravnog posla dala šta drugoj strani. ako nije dobio posebnu punomoć za svaki takav posao. a pravo na isticanje prigovora ništavosti ne zastarjeva. ništav je). U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje. prinudnim propisima. sud vodi računa o savjesnosti! Dakle. - Trgovački putnik Trgovački putnik ima ovlaštenje posredovanja i nastojanja pronalaženja kupaca. ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. Pravo da zahtjeva utvrđenje ništavosti ima svako zainteresovano lice i nadležni tužilac. Poslovna punomoć može biti ograničena na određenu vrstu poslova ili na određene poslove. u slučaju prekomjernog oštećenja. vrši prodaju na kredit. i odlučiti da se to preda općini prebivališta. preuzeti mjenične obveze ili obveze jamstva. bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim. a donosi se deklaratorna presuda. tj. 94 | P a g e . Djelimična ništavost – npr..Poslovni punomoćnik ne može otuđiti ili opteretiti nekretnine. tada se može odbiti zahtjev strane koja je šta primila na osnovu takvog ugovora. kod tzv. Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. Prema tome. samo neka odredba ugovora je ništava. OBORIVI) UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba (lica između 14 i 18 godina koja nisu zaključila brak po odobrenju suda. onda se samo ta odredba i ima smatrati ništavom a ugovor ostaje na snazi. moralu društva. dužna je to vratiti – restitucija! Ako je ništavost zbog suprotnosti ustavnom poretku i dr. dakle vrši sve pripreme za zaključenje ugovora. RUŠLJIVI (POBOJNI. Paulijanske tužbe i dr. dok u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje. naplati cijenu.). NIŠTAVI UGOVORI Ugovor je ništav ako je protivan ustavnom uređenju. On nema pravo da zaključuje ugovor. Posljedice ništavosti: U slučaju ništavog ugovora. ili kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izričito za pojedinačne slučajeve (npr. prikupljanja naredbi. uzeti zajam i voditi spor. kao i punoljetna lica kojima je ograničena poslovna sposobnost).

može tražiti poništenje ugovora u zakonom propisanom roku: subjektivi rok – 1 godina od dana saznanja za razloge rušljivosti. Izuzetak – ukoliko je do prometa došlo na javnoj dražbi pa je neko iz sentimentalnih razloga npr.Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena. Bitno je da je u vrijeme zaključenja ugovora došlo do očigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima. Ovdje je bitno rukovoditi se načelom ekvivalencije i ukoliko je ono narušeno ima za posljedicu rušljiv pravni posao! Pojavljuje se kod dvostranih pravnih poslova. objektivni rok – 3 godine od dana zaključenja rušljivog ugovora. može se zahtjevati novačana naknada. kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde. Najčešći slučaj je kod prometa nekretninama. Oštećena strana može tražiti od suprotne strane da izvrši nadopunu cijene do prave vrijednosti stvari ili da traži poništenje pravnog posla. Ugovor se može i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog ugovarača). objektivni rok – 3 godine od zaključenja. teško materijalno stanje. a savjesna je samo ako u času zaključenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor. Posljedica zelenaškog ugovora Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. Načela povrijeđena ovakvim ugovorom su načelo zakonitosti i načelo savjesnosti i poštenja. Posljedice poništenja Posljedica poništenja je restitucija primljenog. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE Očigledan nesrazmjer uzimanja i davanja. ako za to postoje zakonom propisani uslovi: 95 | P a g e . te su samim tim ništavi. nedovoljno iskustvo. a ako to nije moguće. lakomislenost ili zavisnost druge strane. kupio nešto „iznad stvarne cijene“. Samo savjesna strana u času zaključenje ugovora može postaviti ovakve zahtjeve. Poništenje se može tražiti u zakonom određenim rokovima za poništenje rušljivih ugovora: subjektivni rok – 1 godina od saznanja. ZELENAŠKI UGOVOR Zelenaški ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor.

zbog prekomjernog oštećenja. Dejstvo promijenjenih okolnosti na raskid ugovora Ako je nakon zaključenja ugovora došlo do nepredviđenih. povjerilac može tražiti raskid ugovora. a ako se radi o skrivenim nedostacima. zbog neispunjenja. a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja.uglavnom do okolnosti koje ne zavise od ugovornih strana).. tj.. Ako ni u naknadnom roku obaveza ne bude ispunjena. Raskid ugovora zbog neispunjenja Ako se radi o fiksnom roku ispunjenja ugovora (bitni element tog ugovora je ispunjenje obaveze u određenom roku) a dužnik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku. ograničenje uvoza. 2. Dužnik može i po proteku roka da ispuni obavezu. samo u tim slučajevima se može tražiti raskid ugovora! ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na dvostranoobavezne teretne ugovore. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari. mora dati dužniku naknadni rok. Ako nije došlo do ispunjenja. Kupac je dužan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom stručnom na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana. 3. ali ako povjerilac hoće da raskine ugovor.1. a kod ugovora u privredi bez odlaganja. kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor raskida ako ugovorna strana ne plati određeni novčani iznos). ugovor se raskida automatski. u drugim slučajevima koji su zakonom propisani. tj. Ovo sve važi i ako rok nije fixno određen. Ako su obje stranke prisutne pregledu kupac je dužan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka. 1. 5. ugovor se smatra raskinutim. Odgovornost za materijalne (fizičke) nedostatke Postoji ako stvar koja je predmet ugovora: a) nema izričito ugovorena svojstva ili b) nema uobičajena svojstva. 96 | P a g e . zbog promjenjenih okolnosti. vanrednih situacija (poplava. tako da primalac (kupac) ne može koristiti stvar na predviđeni način. po samom zakonu istekom tog roka. ukoliko bez odlaganja obavijesti dužnika da želi ispunjenje ugovora. 6. Ali i u ovom slučaju povjerilac može održati ugovor na snazi i po isteku roka. 4. koje otežavaju jednoj strani da ispuni obavezu. pod uvjetom da su te okolnosti nastupile prije isteka roka za ispunjenje ugovornih obaveza – samo u tim slučajevima te promijenjene okolnosti imaju dejstvo na raskid ugovora. onda u roku od 8 dana računajući od dana kada je nedostatak otkrio.

umanjuje ili ograničava. Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava trećeg lica na stvari. Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni takav nedostatak (npr. da prenese pravo vlasništva na njega). kupac ima pravo i na naknadu štete ako je pretrpio štetu zbog nedostatka stvari (npr. ili b) ako na stvari postoji neki teret odn. Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju) Postoji ako je primalac (kupac) od strane trećeg lica onemogućen u redovnoj upotrebi stvari. pravo (npr. Nema objektivnog roka. a ne one strane koja je napravila formular. kupac može tražiti raskid ugovora ili smanjenje cijene. kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu je mogao biti nepoznat. Osim navedenih prava. c) Tražiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku stvari bez nedostatka. U situaciji da treće lice oduzme stvar od kupca. nije mogao upotrebljavati stvar sa nedostatkom i stoga nije ostvario prihode – izgubljena dobit). TUMAČENJE UGOVORA Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg lica koje kupčevo pravo isključuje. Međutim. pravo služnosti) koje ograničava kupčevo pravo (vlasništva). Dakle radi se o subjektivnom roku. 2. Nejasne odredbe ugovora zaključenog prema unaprijed odštampanom formularu tumačit će se u korist druge strane.Prodavac neće odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu. Ne treba se doslovno držati riječi. tj. Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo (kupčeva prava): a) Tražiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu drugu stvar bez nedostatka. ugovor između prodavca i kupca se raskida. već tražiti zajedničku namjeru ugovarača i odredbu shvatiti kako to odgovara načelima Zakona o obligacionim odnosima. b) Umjesto toga može tražiti od prodavca da se smanji cijena na iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da će zadržati stvar sa tim nedostatkom. a u slučaju kada su prava kupca umanjena ili ograničena. Stvar ima pravni nedostatak: a) ako prodavac nema pravo vlasništva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom koji može od kupca zahtijevati predaju stvari (tužba rei vindicatio). 97 | P a g e .

UGOVORNA KAZNA (ima značaj u privrednim sporovima) Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvrđen iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dužnik obećava da isplati povjeriocu u slučaju da ugovorenu nenovčanu obavezu: a) ne ispuni ili b) neuredno je ispuni ili c) zakasni sa njenim ispunjenjem. povjerilac može alternativno zahtjevati od dužnika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da plati ugovornu kaznu. teret dokazivanja je na oštećenom! Mldb. to je pravilo. Ako dužnik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni način. Izuzetno. Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjeriočevog potraživanja. OPĆE PRAVILO 98 | P a g e . 2 UZROKOVANJE ŠTETE Šteta se može javiti kao materijalna šteta u vidu smanjenja nečije imovine (obična šteta) ili spriječavanja njenog povećanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna šteta . a moguće je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni. neodgovoran je ako nije svojom krivnjom doveden u takvo stanje. ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo. Odgovornost mldb.nanošenje fizičke ili psihičke boli ili straha. jer na novčanim potraživanjima se kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuje kamata. Često se predviđa u samom ugovoru kao posebna klauzula. Neodgovorna lica: koja nisu sposobna za rasuđivanje zbog npr. bio sposoban za rasuđivanje. Ako je prolazno nesposoban. Odnosi se samo na nenovčana potraživanja. paritet forme). Dakle. oštećeni može da dokaže da je u času prouzrokovanja štete mldb. I djeca do 7 godina su neodgovorna. za štetu? Ne odgovaraju ni djeca između 7 i 14 godina. odgovara prema općem pravilu odgovornosti za štetu. a poseban značaj ima u privrednim sporovima. I prolazna nesposobnost ima značaja.Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumačiti u smislu koji je manje težak za dužnika. a kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja sa ispunjenjem obaveze. zaostalosti i sl. Mora biti ugovorena u formi predviđenoj za ugovor iz koga proizilazi dužnikova obaveza (tzv.

ovdje se krivnja ne dokazuje. MOTORNO VOZILO – odgovornost za štetu 99 | P a g e . Oslobođenje od odgovornosti – ukoliko imalac dokaže da šteta potiče od uzroka same stvari. Tada sud može obzirom na materijalno stanje štetnika (npr. djelatnosti. tj. Ukoliko je stvar nekome povjerena. bogat ali nije odgovoran) i oštećenog. U slučaju nužne odbrane. Dakle. Ne odgovaraju ako je šteta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu ili ustanovi. osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje. čije se dejstvo nije moglo predvidjeti. npr.. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu od te stvari odn. Sav ostali teret dokazivanja je na štetniku. obvezati štetnika na naknadu štete. za nju i odgovara. udario pješaka koji je „izletio“.Onaj ko je prouzrokovao štetu. onda z štetu odgovara onaj ko je stvar protivpravno oduzeo (ukrao). onda za štetu odgovara taj kome je stvar povjerena. Dakle. ne treba dokazivati krivnju). (dakle. Za dijete starije od 7 godina odgovaraju po općim pravilima odgovornosti. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Za nesposobne odgovaraju drugi. To znači da je imalac opasne stvari odn. Oštećeni je dužan da dokaže samo uzročnu vezu između učinioca i štete. Imalac opasne stvari – to je vlasnik stvari. situacija kada je štetu prouzrokovalo lice koje nije odgovorno. a lice koje vrši nadzor nad njim nije u mogućnosti da naknadi štetu. (Ovo je princip subjektivne odgovornosti) – odgovornosti po osnovu krivnje. ako je stvar ukradena. ali se može osloboditi od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. RODITELJI Za štetu koju je prouzrokovali dijete do 7 godina uvijek odgovaraju po pravilu objektivne odgovornosti. odgovara onaj ko je dužan da se po zakonu ili odlukom nadležnog organa ili ugovorom ima nadzor nad njima. ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVIČNOSTI npr. štetnik nije dužan naknaditi štetu napadaču.. obvezuje neodgovorno lice! (subjektivna odgovornost) ŠTETA NASTALA DJELOVANJEM OPASNIH STVARI ILI DJELATNOSTI Princip objektivne odgovornosti. Može se osloboditi te odgovornosti ako dokaže da je vršio nadzor u skladu sa obavezama i da bi šteta nastala i pri najbrižljivijem staranju. Oštećeni mora dokazati samo uzročno posljedičnu vezu između djelovanja opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete. a ovaj ga nije mogao izbjeći niti se zaustaviti. Onda se ide po principu pravičnosti. otkloniti.

pripada mu pravo na naknadu tih izdataka. velika razlika između radnih mjesta). NEMATERIJALNA ŠTETA Ova naknada se u pravilu dosuđuje za pretrpljene fizičke bolove. 100 | P a g e . Oštećenom u ovom slučaju pripada pravo na razliku između zarade koju je ranije ostvarivao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede. dosuđuje naknada u novcu. Razlika se dosuđuje u obliku rente. duševne boli i strah. povrede. b) gubitak zarade – koja se kao naknada dosuđuje oštećenom koji je pretrpio povredu zbog čega ima smanjenu radnu sposobnosti. a ako nije moguće onda naknada u novcu. NAKNADA ŠTETE MATERIJALNA ŠTETA U pravilu se ide na uspostavljanje ranijeg stanja kakvo je bilo prije štete. Solidarno se odgovara za štetu nanesenu trećem licu. Ovaj vid štete se manifestuje kao: a) izgubljeno izdržavanje ili pomaganje – koje se određuje licu koga je npr. da bi se kroz taj period uspostavilo normalno stanje. Može biti doživotno ili na određeno vrijeme. d) renta se može davati kao naknada za pojačanu ishranu. Visina dosuđene rente može se mijenjati zavisno od promijenjenih okolnosti (npr. Naknada se u obliku rente U slučaju smrti.Pravilo je da se odgovara po osnovu subjektivne odgovornosti (ispituje se krivnja). poginuli član porodice izdržavao a na teret štetnika u obliku rente. a kao posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. Obaveza naknade štete dospijeva u momentu nastanka štete! Ali i ako se npr. Uvijek se postavlja zahtjev i sud donosi odluku. c) renta se može dosuditi i ako oštećeni ima nepokrivene troškove liječenja i dr. e) ako je neko određeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih poslova potrebnih za održavanje lične higijene. invalidnost i gubitak sposobnosti). oštećenja zdravlja. Odgovornost je srazmjerna stepenju krivnje. sud može odrediti visinu štete prema vrijednosti koliku je ta stvar imala za oštećenog. f) moguće je dosuditi naknadu zbog nemogućnosti napredovanja u poslu (npr. pa u tu svrhu mora angažovati drugu osobu. kamata se dosuđuje od dana donošenja sudske odluke po cijenama u vrijeme presuđenja. • kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom učinjenim s umišljajem.

U sporovima povodom određivanja nematerijalne štete angažuju se vještaci – stručnjaci medicinske struke koji utvrđuju postojanje bolova i straha. odnosno uvjerenje da ima obavezu nešto da plati. dakle ne kao saizvršioci.i njihovom trajanju. Za slučaj smrti ili teškog invaliditeta – pravo na naknadu za duševni bol imaju samo članovi uže porodice (bračni drug. d) isplata jednog duga dva puta. Kada se može tražiti vraćanje za sticanje bez osnova i ko može tražiti? 101 | P a g e . ali ako to nije moguće. roditelji). djeca. Moguće je da pravo na tu vrstu naknade steknu braća i sestre.. I ona lica koja su prouzrokovala štetu radeći nezavisno jedan od drugog. Sud uvijek pokušava da utvrdi udio svakog od saizvršilaca. njihov intenzitet i trajanje. u situaciji ako plati više od svog udjela koji je bio dužan platiti. 3) da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani. i to: 1) da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine. Može li se naslijediti potraživanje nematerijalne štete? Može se naslijediti samo ako je utvrđeno pravomoćnom presudom. ukoliko se ne može utvrditi tačan doprinos svakog pojedinačno.. ukoliko je među njima postojala trajna zajednica života. c) izostanak protučinidbe. ODGOVORNOST VIŠE LICA ZA ISTU ŠTETU Odgovornost je solidarna. onda naknađuju štetu u jednakim dijelovima. I u ovakvim slučajevima može doći do primjene principa pravičnosti. straha. Tako isto podstrekač ili pomagač.Vodi se računa o jačini bolova. neku obavezu. 3 STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni određeni uslovi. Pojedini slučajevi sticanja bez osnova su: a) isplata nepostojećeg duga (nedugovanog). b) naknadni prestanak osnova. 2) da kod osiromašene strane postoji zabluda ili neznanje. može tražiti od ostalih sudužnika da mu plate – REGRESNA PARNICA. Solidarni dužnik – npr. a na drugoj do umanjenja (osiromašenja).

ili c) da se nađe u određenoj situaciji (npr. poslovođa bez naloga je dužan to završiti i tada mu pripada pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova kao i naknada za izdatke koje je imao. nužno poslovodstvo bez naloga . izuzev: a) ako je u tom momentu zadržao pravo da traži vraćanje ili b) ako je to učinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraćanje). pod uslovom da je u vrijeme plaćanja bio savjestan.izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. Dužan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem tog posla (u slučaju npr. vrijednosni papiri i legitimacioni papiri. zbog čega između ta dva lica nastaje obligacionopravni odnos.Vraćanje može tražiti onaj koji izvrši isplatu.postoji ako neko poduzima posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to čini. nagrada za najbolji roman). da je bio u uvjerenju da je dužan to učiniti. oglas da se pronađe izgubljena stvar. a onaj ko je prije opozivanja učinio izvjesne izdatke radi izvršenja radnje određene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka. 2. Javno obećanje nagrade Poziv kojim se javnim oglasom neodređeni krug lica poziva da za nagradu: a) poduzme neku radnju. niti je mogao znati da je obećanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obećana nagrada. vjetar odnio krov). tj. prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je želio kupiti). ili b) da postigne neki uspjeh. a ukoliko on neće to da nastavi. korisno poslovodstvo bez naloga . 4 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je neovlašteno miješanje u tuđe poslove vršenjem nekog posla u korist drugog lica. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla . U slučaju poslovodstva protivnog zabrani gospodara posla. 3. ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. Međutim.postoji ako je nezvano vršenje tuđeg posla poduzeto radi otklanjanja neposredno predstojeće štete. ne može tražiti vraćanje datog onaj ko je izvršio isplatu znajući da nije dužan. međutim. Tu spadaju: javno obećanje nagrade. vršilac posla pribavi nešto bez ovlaštenja ali jw to korisno za poslodavca (npr. Opoziv: Obećanje se može opozvati na način na koji je učinjeno kao i ličnim saopćenjem. konkurs za izradu projekta. onaj ko je dato obećanje ispunio a nije znao. 5 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Jednostrane izjave volje su . Razlikujemo: 1.postoji ako nije nužno već korisno za drugo lice. nema pravo na ove naknade i još je obavezan da nadoknadi eventualnu štetu. U slučajevima nužnog i korisnog poslovodstva – vršiocu tog posla pripadaju i neka prava. 102 | P a g e . znači o poslu koji ne trpi odlaganje (npr. ako je vjetar odnio krov pa komšije pristupe jer pada kiša).

bonovi i sl. KAMATE Naknada za korištenje tuđeg novca ili za korištenje drugih zamjenjivih stvari. Ne odgovara za ispunjenje i ne jamči ispunjenje obveza iz ugovora ovoga koji je preuzeo (prijemnika). istupa iz ugovora. može ustupiti ugovor nekom trećem. konsoman. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). Pristanak na ustupanje je punovažan ako je dat u formi ugovora iz kojeg proističe. tovarni list i dr. 103 | P a g e . Ugovor prelazi na PRIJEMNIKA i ta druga strana. Legitimacioni papiri Željezničke. kada je pristala na ustupanje. Ustupilac odgovara za punovažnost ugovora. taj treći stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku. Ugovarač ima pravo od dužnika zahtijevati da izvrši obavezu u korist trećeg. Vrste: Ugovorene kamate Predviđene ugovorom. ako šta drugo nije ugovoreno. Istovremeno ona ima i karakter naknade štete zbog toga što je kod novčane obaveze povjerilac lišen upotrebe svog novca. USTUPANJE UGOVORA Svaka strana u dvostranom ugovoru ako na to pristane druga strana. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. karte (ulaznice). Ne može biti veća od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju. Dužan je platiti dužnik kada zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze.). Taj treći (treće lice) tada postaje nosilac svih prava i obveza iz ugovora. pozorišne i dr. zatezne kamate Koje predviđa zakon za slučaj postojanja novčane obaveze. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. UGOVOR U KORIST TREĆEG Kada neko u svoje ime ugovori potraživanje u korist trećeg. Zakonske ili tzv.Vrijednosni papiri Pismena izjava kojom se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. jer kamata se dosuđuje do dozvoljenog iznosa. Ugovaranje veće stope od dozvoljene ne čini ugovor ništavim. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. ček.

taj zbir neisplaćenih kamata se posmatra kao glavnica na koju se dodaju kamate. davalac izdržavanja može plaćati izdržavanje ili primiti izdržavano lice u svoje domaćinstvo na izdržavanje. npr. ali da se te obaveze može osloboditi ako isplati određeni iznos. ugovor . ali je dužnik obavezan po svom izboru dati samo jednu od njih da bi se oslobodio obveze. testamentom .ako ostavilac obaveže nasljednika na davanje legata predajom određeneog predmeta. zakonom . Takva izjava se više ne može opozvati. npr. Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaćanje kamate na kamatu. npr.kod sastavljanja legata nasljedniku se može odrediti obaveza da legataru preda određene stvari ili isplati određeni iznos novca. NAČINI PRESTANKA OBAVEZA? 104 | P a g e . npr.u slučaju zakonskog izdržavanja. zakonski . Povjeriocu pripada pravo da tužbom traži zbir neisplaćenih zateznih kamata.kod zaključenja ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti određeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar. FAKULTATIVNA OBAVEZA Kod njih postoji obaveza koja se odnosi samo na jedan predmet uz ovlaštenje dužnika da se svoje obaveze može osloboditi davanjem nekog drugog predmeta koji je određen pravnim poslom ili zakonom. Ova vrsta obaveze može nastati na osnovu ugovora. Ove obaveze mogu nastati ugovorom. ili b) može odustati od ugovora davanjem odustanice. zakona ili testamenta. ALTERNATIVNE OBAVEZE Obveze kod kojih dužnikova obveza ima dva ili više predmeta. To je tužba za naknadu kamata. npr. U stvari.Plaća se na iznos glavnog duga za vrijeme od dospijeća do isplate. po stopi određenoj zakonom koji reguliše tu materiju. jednostranom izjavom volje . to se procesne kamate (koje se dobijaju tužbom). na osnovu zakona ili jednostranom izjavom volje. U ovom slučaju. Izbor se smatra izvršenim u momentu kada je dužnik obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome šta je izabrao.ZOO predviđa odustancu povodom koje dužnik ima dvije mogućnosti: a) može ispuniti ugovornu obavezu.

da su oba potraživanja dospjela (nastupili rokovi). 2 PREBOJ ILI KOMPENZACIJA Da bi došlo do preboja moraju biti ispunjeni uvjeti: 1. U preboj ne mogu potraživanja koja se ne mogu plijeniti po pravilima izvršnog postupka.kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraživanje stavlja u preboj svoje potraživanje. 3 OTPUST DUGA Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje obaveze a dužnik se s time saglasi. otkaz smrt dužnika ili povjerioca 1 ISPUNJENJE OBAVEZA Pod ispunjenjem podrazumjevamo – valjano izvršenje dugovane činidbe. ali da ističe svoje (dužnikovo) potraživanje prema tužitelju i zahtjeva od suda da ta potraživanja prebije. Kada nastupa preboj? Momentom kada se ispune zakonske pretpostavke za prijeboj..1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) ispunjenje obaveza raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija sjedinjenje (konfuzija) nemogućnost ispunjenja protek vremena. 3. da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete. ona potraživanja koja su data dužniku na čuvanje ili posudbu. c) sudska .kada se međusobna potraživanja komenziraju na osnovu sporazuma imaoca tih potraživanja. 105 | P a g e . Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma za punovažnost (nema veze sa formom glavnog ugovora). potraživanja iz namjernog uzrokovanja štete i potraživanja zbog smrti ili teško narušenog zdravlja ili ona iz osnova zakonskog izdržavanja. da postoje međusobne potraživanja. 2.nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuženog da ne osporava potraživanje povjerioca. b) ugovorna . a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom. Vrste: a) jednostrana . koja je predmet dužnikove obaveze.

kada zakupac produži upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupnog odnosa. a ne samo jedne obveze iz ugovora. prestaje i obveza. Kada taj rok istekne. neprekidno kroz određeno vrijeme) sa određenim rokom prestaje. Izuzeci . OTKAZ Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvršenje činidbe koja je predmet obaveze dužnika izvršava stalno. (npr. jer ona prelazi na nasljednike. ugovornoj kazni i sl. a pri tome nova obaveza mora da ima drugačiji predmet i pravni osnov (npr. U slučaju kad jemac postaje povjerilac. obaveza glavnog dužnika ne prestaje. 6 NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogućnost odnosi na ispunjenje svih obveza. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazume da dužnik isplati određeni novčani iznos kao zajam). prestaje samo jemstvo. Odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari! 7 PROTEK VREMENA. 8 SMRT DUŽNIKA ILI POVJERIOCA Smrću dužnika ili povjerioca obaveza ne prestaje. Sporazum povjerioca i dužnika kojim oni mijenjaju rok. – ne smatraju se novacijom. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smrću oca njegov sin postane jedini nasljednik) Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se izvrši upis brisanja.u kojim slučajevima se obaveza gasi njihovom smrću: 106 | P a g e . a zakupodavac se tome ne protivi). važi pravilo da ga svaka strana može prekinuti otkazom (izjavom volje jedne od ugovornih strana).4 OBNOVA (PRENOV. 5 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Obaveza prestaje sjedinjenjem. To su uglavnom događaji koji su doveli do nemogućnosti ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogućnost nastupila u periodu od zaključenja ugovora do vremena kada je obveza trebala biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd). mjesto i način ispunjenja obaveze. (npr. Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed određeno. izuzev kada je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka ovaj odnos može produžiti na neodređeno vrijeme. kada jedno isto lice postane i povjerilac i dužnik. NOVACIJA) Obveza prestaje kada se povjerilac i dužnik saglase da postojeću obvezu zamijene novom (novim ugovorom). Ovo zato što je nemoguće da jemac sam sebi garantuje za ispunjenje obveze. naknadni sporazum o kamatama.

potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvršnog postupka (dio plaće. 3) Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smrću jedne od ugovornih strana (npr. Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja. Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem: kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu. 107 | P a g e . Ne može se izvršiti prenos slijedećih potraživanja: potraživanja vezanih za ličnost povjerioca i potraživanja koja se po svojoj prirodi protive vršenju prenosa. već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. obaveza slikara da izradi portret). Prekluzivni rokovi . naknada neimovinske štete. sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev. ali ako to ne učini. Za punovažnost cesije potrebno je da se između povjerioca (ustupioca) i trećeg lica (prijemnika) zaključen ugovor o cesiji. 2) Ako su povjerilac i dužnik izričito u ugovoru predvidjeli sa obaveza prestaje smrću jednoga od njih. obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju. gubi se pravo na podnošenje tužbe. penzije ne mogu se prenositi.1) Ako je obaveza nastala s obzirom na lična svojstva ili lične sposobnosti dužnika – obaveza se gasi njegovom smrću. ne zahtijeva se njegov pristanak. U tom ugovoru ne učestvuje dužnik. Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost. Na prekluziju sud pazi po službenoj dužnosti! CESIJA? To je promjena povjerioca. tj. ZASTARJELOST? To je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. alimentacija. tj. što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji. Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove. Cesija je ustupanje potraživanja sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice. (npr. već samo po prigovoru dužnika. računa se i vrijeme do smrti ostavioca). a povjerilac podnese tužbu. već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo). ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava. smrću primaoca izdržavanja kod ugovora o doživotnom izdržavanju). Time se ne gasi pravo povjerioca.strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba.

potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju (npr. insolventan. Zbog toga dužnik može istači sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu. Međutim ako je novi dužnik prezadužen. kao i lica iz vanbračne zajednice. srodnika po tazbini. te neke od postupaka nadleznih organa u vezi sa porodicnim odnosima. U pravilu svaki dug se može preuzeti izuzev onog koji je lične prirode. Može se i ugovoriti zabrana prenošenja. već ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dužnikom. pravne ucinke vanbracne zajednice. Ugovor o preuzimanju duga mora biti sačinjen u istom obliku u kojem je bio sačinjen ugovor kojeg preuzima. usvojilaca i usvojenika. starateljstvo. Cesijom se položaj dužnika ne može pogoršati. usvojenje. raniji dužnik se neće osloboditi obveze. To je zajednica koja traje najmanje tri godine ili krace ako je u njoj rođeno dijete. U odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dužnika. Na osnovu ugovora o preuzimanju duga. raniji dužnik se oslobađa obveze. PREUZIMANJE DUGA? To je ugovor između dužnika i trećeg lica kojim treće lice prima na sebe obvezu duga. ugovor o djelu). bracnim odnosima i starateljstvom. Porodicni zakon u FBiH ureduje najprije porodicu. Zakon formulise porodicu kao životnu zajednicu roditelja i djece i drugih krvnih srodnika. 108 | P a g e . Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca. Novi dužnik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraživanja. Pristanak se može dati izričito ili prećutno. znači važi pravilo pariteta. Vanbracna zajednica jeste zajednica zivota zene i muskarca koji nisu u braku ili u vanbracnoj zajednici sa nekom drugom osobom. brak pravne odnose u braku odnose roditelja i djece.

stepena iskljucivo.. maceha i pastorak. i ako se utvrdi da postoje opravdani razlozi sud moze dozvoliti zakljucenje braka. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bracni partner u strahu izazvanom prijetnjom prisiljen ili je bio u zabludi o nekoj bitnoj osobini drugog bracnog partnera. taj pristanak je dobrovoljan. Nasilnicko ponasanje je svako narusavanje fizickog ili psihickog integriteta. Za postojanje braka potrebno je: 1. 3. Ono je opisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova. istinski sto znaci da je produkt svijesti a ne prisile. POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA 109 | P a g e .U porodici je zabranjeno nasilnicko ponasanje bracnog partnera ili bilo koje drugog clana porodice. osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasudivanje. bračni partneri mogu po svojoj volji sklopiti brak i pred vjerskim službenikom. Brak ne mogu sklopiti ni svekar i snaha... da su buduci bracni partneri razlicitog spola. ocuh i pastor. Brak se ne moze zakljuciti ni izmedu krvnih srodnika u ravnoj i pobocnoj liniji do 4. trudnoca zene sa drugim muskarcem. zet i tasta. 2. trajna i neizljeciva spolna nemoc. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA Za punovaznost braka potrebno je: Brak ne moze sklopiti osoba koja je vec u braku. sklapa se saglasnom izjavom volja pred matičarem kao državnim službenikom. Medutim i ovdje zakon pravi izuzetke. Izuzetno moze sklopiti brak i osoba koja je nesposobna za rasudivanje ako se utvrdi da je ona sposobna da shvati znacenje braka i obaveze koje proizilaze iz braka. jer brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik. Najcesce to su teske i krajnje opasne bolesti. Ako nema nekog od ovih uslova. bez obzira da li je i raniji brak prestao. nakon sklapanja građanskog braka. ali i organu starateljstva. ovdje moze doci u obzir i izvrsenje krivicnih djela koja su ucinjena protiv dostojanstva i morala. tako zakljucen brak nema pravnog ucinka! Pravo na tuzbu za utvrdivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes. BRAK? zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. da je pristanak izjavljen pred maticarem. da su buduci bracni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka. Najcesce se ovdje radi o zabludi odnosno okolnosti koje bi bracnog partnera odvratile od zakljucenja braka da je za njih ranije znao. prevare. To vazi i u odnosu na usvojenja. Za odobrenje takvoj osobi da zakljuci brak sem navedenog neophodno je da je i zakljucenje braka ocito u njenom interesu.

te isprava su ispunjeni uslovi za postojanje i punovaznost braka. razvodom. Poslije ovakvog zakljucenog braka bracni partneri mogu zakljuciti brak i pred vjerskim sluzbenicima. RAZVOD BRAKA? Bracni partner moze traziti razvod braka ako su bracni odnosi tesko i trajno poremeceni. tuzbom 2. 4. Maticar na osnovu izjava srednika da zele sklopiti brak i na drugi nacin provjerava uslove da li postoje za punovaznost i za postojanje braka. Nakon toga ako nema prigovora maticar upoznaje bracne partnere sa njihovim pravima. Brak sklapaju bracni partneri uz prisustvo maticara i dva svjedoka.Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu maticaru u opcini u kojoj zele sklopiti brak. zahtjevom za sporazumni razvod braka Muz nema pravo na tuzbu za razvod braka za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 3 godine. Sklapanje braka pocinje izvjestajem maticara da su bracni partneri prisutni. 2. proglasenjem bracnog partnera za umrlog. Razvod braka se moze zahtijevati: 1. Sud ce razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je brak trajao najmanje 6 mjeseci ili ako postoji sporazum bracnih partnera sklopljen u postupku 110 | P a g e . obavezama a i znacenjem braka. da na osnovu njihovih izjava i izjava svjedoka. ponistenjem. smrcu bracnog partnera. 3. PRESTANAK BRAKA Brak prestaje: 1. dogovara sa njima dan sklapanja braka i preporucuje im da se uzajamno obavijeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove bilo iz oblasti zdravstva ili neka savjetovalista. Uz prijavu se podnosi izvod iz matične knjige rodenih a nekada je potrebna i druga dokumentacija. Izuzetno brak se moze zakljuciti i pred jednim bracnim partnerom uz prisustvo punomocnika drugog bracnog partnera.

Muskarac koji je priznao ocinstvo. i notarom. Ovakva tuzba moze se podnijeti sa navrsenih 25 godina zivota djeteta. Ocem djeteta rođenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra se muz majke djeteta. Priznanje moze biti dato i u testamentu. Sud i pored ovih uslova nece dozvoliti razvod braka ako sporazum koji se tice djeteta nije u njegovom interesu (interesu djeteta).posredovanja. Prije pokretanja postupka za razvod braka obaveza je podnijeti zahtjev ovlastenom licu bilo fizickom ili pravnom za posredovanje. OSPORAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Dijete moze osporavati materinstvo ili ocinstvo osobi koja je u maticne knjige rođenih upisana kao njegov roditelj. onda nije dozvoljeno osporavaje takvog utvrđenja (DNK analiza). odnosno srodnicki odnos. kontakata roditelja i djece. Priznanje materinstva i ocinstva je neopozivo! Ocinstvo se moze priznati i prije rođenja djeteta ali ono proizvodi pravno dejstvo samo ako je dijete rođeno zivo. Usvojenjem se zasniva roditeljski. a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo. organom starateljstva. moze podnijeti tuzbu za osporavanje ocinstva. Ono se moze zasnovati kao: 111 | P a g e . Muskarac koji sebe smatra ocem djeteta moze tuzbom osporavati ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje. ali samo uz uslov da se utvrdi njegovo ocinstvo. USVOJENJE? To je poseban oblik porodicno pravne zastite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajuceg roditeljskog stranja. sudom. nacin odrzavanja osobnih odnosa. a odnosi se na ostvarivanje roditeljskog staranja. PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA? Djetetova majka je zena koja ga je rodila. Za priznanje ocinstva i materinstva djeteta koje je navrsilo 14 god. Materinstvo i ocinstvo se moze priznati pred maticarem. potreban je i pristanak djeteta. moze biti dato i poslije smrti djeteta ali samo uz uslov da je dijete ostavilo potomstvo. izdrzavanje djece. Ako je materinstvo i ocinstvo utvrđeno sudskom odlukom.

Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje? Nepotpuno se moze usvojiti dijete do navrsenih 18 godina zivota. Usvojilac moze biti samo osoba koja je u zivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili ima ogranicenu poslovnu sposobnost. 112 | P a g e . nepotpuno. Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra. prodaja djece. Potpuno usvojiti dijete mogu bracni partneri zajednicki. a sve to ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. RODITELJSKO STARANJE? To je skup odgovornosti. sa izuzetkom da mu roditelji nisu poznati. Potrebna je suglasnost organa socijalne zastite za usvojenje djeteta. U takvom slucaju ako je dijete starije od 10 godina i sposobno je da shvati znacaj usvojenja potreban je i njegov pristanak. Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izricit pristanak i u odnosu na vrstu usvojenja. Ako se suprotno ovog usvajaju djece to je izvoz. Roditeljsko staranje se moze ograniciti ili oduzeti odlukom nadleznog organa. a iz razloga koje propisuje zakon. duznosti i prava roditelja koje ima za cilj zastitu licnih i imovinskih prava i interesa.1. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje dok traje nesposobnost. Zasniva se samo ako je u unteresu usvojenika. potpuno 2. Ne moze se usvojiti ni dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. koja ne pruza dovoljno sigurnosti da ce pravilno ostvarivati roditeljsko stranje. te maceha ili ocuh djeteta koje se usvaja. Posebni uvjeti sa potpuno usvojenje? Potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godina zivota. Roditelji su zajednicki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. 3. Usvojiti ne moze osoba: 1. 2. Usvojilac moze biti i strani drzavljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moze biti usvojeno u BiH. Vanbracni partneri koji zive najmanje 5 godina u vanbracnoj zajednici zajednicki mogu potpuno usvojiti dijete. Postoje i izuzeci da usvojilac moze biti i straiji od 45 godina ali razlika izmedu uvojioca i usvojenika ne smije biti veca od 45 godina.

Izricanjem te mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu osim obaveze izdrzavanja djeteta. ne stara se o djetetu ili napusta dijete pa se time dovede u opasnost zivot djeteta i njegovo zdravlje. Duzni su upoznati dijete o njegovim pravima i obavezama. Roditelji su duzni starati se i o zivotu i zdravlju djeteta. STARATELJSTVO? To je oblik zastite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o svojim pravima. sud ce u vanparnicnom postupku oduzeti roditeljsko staranje. slobode. Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kada bude usvojeno. upravljaju njegovom imovinom i imaju pravo i zivjeti sa djetetom. Roditelji s duzni kontrolisati djetetovo ponasanje i odgajati dijete u duhu mira. tako da je nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot. roditelji su duzni izdrzavati ga dok ta nesposobnost traje. Organ starateljstva sticeniku imenuje staratelja. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja. a moze starateljstvo vrsiti i neposredno sam organ. Ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju roditelji su duzni osigurati mu odrzavanje i nakon punoljetnosti a najduze do navrsene 26 godine. dostojanstva. Staratelj zastupa sticenika samostalno. interesima i obavezama. Punoljetna djeca su duzna izdrzavati svoje roditelje koji su takode nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti. IZDRŽAVANJE DJECE. Roditelji zastupaju djete. a ako ne postignu sporazum o tome odlucuje organ starateljstva. ravnopravnosti. solidarnosti.Roditelji se ne mogu odreci rodieljskog staranja. U rjesenju o imenovanju staratelja odreduju se njegova prava i duznosti. cuvati dijete od svih poroka. tolerancije. a sve to u skladu sa njegovim uzrastom. 113 | P a g e . ne samo o osnovnom i srednjoskolskom. onda se i dijete moze osloboditi izdrzavanja roditelja. Te osobe nazivamo štićenicima. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Roditelj koji zloupotrebljava svoje pravo ili grubo zanemaruje svoje duznosti. Ako takav roditelj nije izdrzavao svoje dijete u vrijeme dok je on bio obavezan da ga izdrzava. Roditelji su duzni da se staraju o obrazovanju svoje djece. Sporazumno mu određuju ime i prezime. nego prema svojim mogucnostima i sposobnostima djeteta i o njegovom visokom obrazovanju. Ako je punoljetno dijete bolesno ili ima fizicke ili psihicke nedostatke. a nemaju dovoljno sredstava za zivot. RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA? Roditelji su duzni izdrzavati maloljetno dijete i pri tome koristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti.

Izuzetno. IZDRŽAVANJE BRAČNOG I VANBRAČNOG DRUGA? Bracni partener koji nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine a nesposoban je za rad i ne moze se zaposliti. Ugovor je jaci pravni osnov od zakona kada je u pitanju bracna stecevina i njena dioba. Bracna stecevina se dijeli najprije predbracnim ili bracnim ugovorom ako postoji.Obveza izdrzavanja postoji izmedu brace. se moze traziti tuzbom i u roku od jedne godine od prestanka braka ako su ti uslovi postojali u vrijeme glavne rasprave. Pravo na izdrzavanje ostvaruje se onim redom kako bi oni bili pozvani na nasljeđivanje. POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA? Pokrece se tuzbom a moze i zahtjevom za sporazumni razvod braka. Pripadnost bracne stecevine u jednakim dijelovima ne odnosi se samo na bracnu stecevinu koja je nastala nakon stupanja na snagu novog zakona nego i na ranije nastalnu bracnu stecevinu tako da je ovaj zakon propisao da ukoliko je u zemljisnim knjigama kao vlasnik bracne stecevine upisan jedan bracni partner drugi moze traziti ispravku upisa. dobitak od igara na srecu i prihodi od intelektualnog vlasnistva. BRAČNA STEČEVINA I PODJELA? Bracni partneri mogu imati bracnu stecevinu i posebnu imovinu. ima pravo na izdrzavanje od svog bracnog partnera srazmjerno njegovim mogucnostima. sestara kao i u odnosu na malodobne osobe. Na ove ugovore uvijek se primjenjuje domace pozitivno pravo i ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave. Bracnim ugovorom se mogu urediti imovinsko pravni odnosi bracnih partnera prilikom sklapanja braka kao i u toku bracne zajednice. Pravo na izdrzavanje prestaje ako izdrzavani razvedeni bracni partner sklopi novi brak ili zasnuje vanbracnu zajednicu. pa bi to izdrzavanje predstavljalo ocitu nepravdu. 114 | P a g e . Bracnu stecevinu cine i pokloni trecih osoba ucinjenih u vrijeme trajanja bracne zajednice. Zahtjev za izdrzavanje moze se postaviti do zakljucenja glavne rasprave u postupku za ponistenje ili razvod braka. Bracni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bracnoj stecevini. odnosno razvedenog bracnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda grubo i nedolicno ponasao u bracnoj zajednici. Bracna stecevina cini imovinu koju su oni stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice kao i prihodi iz takve imovine. Sud moze odbiti zahtjev za izdrzavanje bracnog. Ovo pod uslovom da nisu drugacije ugovorili.

udaljenje iz stana. 115 | P a g e . zdravstveni i socijalni radnici. tuzilac moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog. Duzni su odmah po saznanju prijaviti ucinjeno nasilje nadleznoj policijskoj upravi. obrazovne i druge ustanove koje u obavljanju svoje duznosti saznaju za ucinjeno nasilje. Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarjeva. ali vec zapoceti postupak mogu nastaviti. osiguranje zastite osobi izlozenoj nasilju. Pravo na tuzbu za ponstenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih partnera. kuce ili nekog drugog stambenog prostora. 6. Eventualni dijelovi koji su pisani od druge osobe ili putem masine ne cine testament nevaznim u cjelosti nego samo u dijelu koji su tako napisani. U parnici za razvod braka. 4. nastavnici. zabrana priblizavanja zrtvi nasilja. Protiv ucinioca nasilja u porodici mogu se izreci zastitne mjere: 1. Uslov je dakle. Testament je jaci pravni osnov pozivanja na naslijede u odnosu na zakon. a uz njegov pristanak dok se postupak pravomocno ne zavrsi (dok se ne odluci po zalbi). obaveza psihosocijalnog tretmana. 2. zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izlozene nasilju. vaspitaci. Nije ograniceno niti rokom a ni uvjetima.Za sudenje u bracnim sporovima nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni partneri imali poslijednje zajednicko prebivaliste. 3. ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI Zastitu od nasilnickog ponasanja duzni su pruziti policija. organ starateljstva i sud. obavezno lijecenje od ovisnosti bilo koje vrste. 5. SVOJERUČNI TESTAMENT On je punovazan ako ga je testator napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. svojerucno pisanje.

oznaciti datum i staviti pecat. rasudivanja. odnosno da nije u stanju da procita testament. OPOZIVANJE TESTAMENTA To je izjava volje kojom zavjestilac mijenja ili u cjelosti ukida svoj raniji testament. U prvom slucaju (ako je pismen). Nakon toga sudija potvrduje da je testator testament procitao i potpisao u njegovom prisustvu. Ovaj testament sacinjava sudija. majka. 116 | P a g e . Valjan je ovakav testament i kada testator koji je inace pismen. SUDSKI TESTAMENT To je redovni javni testament sastavljen po zelji testatora pred sudom. Ako testator nije u stanju da procita testament sudija ce procitati testament u prisusustvu dva svjedoka koji se takode na testamentu potpisuju. a zatim ce i sam sudija potpisati testament. SPORAZUM O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA? Predak moze pravnim poslom za života ustupiti i razdijeliti imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. Ovaj testament je sigurniji od svojerucnog testamenta zbog manje vjerovatnosti da ce se pogrijesiti. Uvjeti forme ovog testamenta zavisni su od toga da li testator zna da cita i pise ili ne. Ova vrsta testamenta najcesce se cuva u sudu. potrebna su dva svjedoka. opcepoznati pseudonim ili jednostavno otac. nisu potrebni testamentarni svjedoci a u drugom slucaju (ako je nepismen). Prije sacinjavanja testamenta. a ako nema isprava onda putem izjava svjedoka koji imaju svoje javne isprave. Ako testator zna da cita i pise sudija ce testament dati testatoru da ga procita i potpise. nadimak. Moze se staviti nadimak. eventualnih fizickih nedostataka i da li je pismen. Svjedoci moraju biti istovremeno prisutni citanju i potpisivanju testamenta. sudija objasni testatoru pripise koji ogranicavaju raspolaganje ali i na mogucnost iskljucenja iz nuznog dijela nuznih nasljednika. stavi otisak kaziprsta. Nakon toga sudija utvrđuje sposobnost osobe da punovazno sacini testament pitanje godina zivota. Testament se moze opozvati i sacinjavanjem novog testamenta a najjednostavniji i nejsigurniji nacin za opozivanje testamenta je njegovo fizicko unistenje. Kazivanje testatora se vjerno unosi i to po mogucnosti rijecima samog testatora. Svjedoci su punoljetne osobe i ne mogu biti potomci testatora. On najprije utvrduje identitet testatora i to putem javnih isprava sa fotografijom. Obicno se to cini u onoj formi u kojoj je testament i sacinjen. U slucaju vise testamenata vazan elemenat u odlucivanju koji testament je punovazan je datum. a zbog bolesti ne moze da se potpise. Ne mora se stavljati ni datum kada je testament sacinjen ali je korisno da on bude naznacen. Mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezan sud bez obzira odlakle je testator.Na kraju testamenta testator obicno stavlja puno ime i prezime ali i drugacije stavljanje imena i prezimena ne cini testament nepunovaznim.

Ovaj ugovor ima pismenu formu i obavezu ovjere kod sudije. Ovaj ugovor se moze zakljuciti samo izmedu predaka i njegove djece i drugih potomaka i to onih koji bi u momentu zakljucenja ugovora po zakonu bili nasljednici i to samo prvog nasljednog reda. Premdet ovog ugovora moze biti samo ona imovina koja je bila u vlasnistvu pretka u vrijeme zakljucenja ugovora. a kada ugovorne strane zive zajedno ugovor se moze raskinuti i kada se njihovi odnosi toliko poremete da je zajednicki zivot nepodnosljiv. Karakteristicno je da nakon zakljucenja ovog ugovora dakle ustupanja i raspodjele imovine medu njima nastaje obaveza jemstva u odnosu na ustupljenu imovinu. Dovoljno je da je za jednu ugovornu stranu zajednicki zivot postao podnosljiv. bilo da je u pitanju naknada stete. a ovaj primalac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio pod suspenzivnim rokom predaje koja se ima izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja. U svakom slucaju ugovor se moze raskinuti kada ugovorne strane ne ispunjavaju svoje obaveze iz ugovora. Takav ugovor po svojoj pravnoj prirodi zadrzava obligaciono pravni karakter i smatra se kao ugovor o poklonu. Mora biti zakljucen u pismenoj formi i ovjeren kod sudije. Moze to biti i neka treca osoba. Sporazum moze obuhvatiti i bracnog partnera. Ako jedna od ugovornih strana nije bracni partner. Potomci ne odgovaraju za dugove ustupioca ali se i to moze ugovoriti. Steta nastaje protipravnom djelatnoscu i kada je ona nastala onda je to naknada stete. bilo da se radi o sticanju bez osnova. Ako samo jedan od potomaka nije saglasan sa ugovorom nema ni punovaznog ugovora u pogledu stvarnopravnog odnosno nasljednog odnosa. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU? To je dvostran pravni posao gdje se davalac izdrzavanja obavezuje da ce dozivotno izdravati primaoca izdrzavanja. Karakter ovog ugovora je i obligaciono pravni a ima i elemente stvarnog prava jer se imovina razdjeljuje i ustupa.Ugovor je punovazan ako su se sva djeca i drugi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na naslijedivanje po zakonu sa ugovorom saglasili. Ovaj ugovor nema elemente ugovora o nasljedivaju. NASLJEĐIVANJE AUTORSKOG PRAVA 117 | P a g e . Potomak koji nije dao saglasnost moze je dati naknadno u istoj formi. Kod raskida ugovora svaka ugovorna strana ima pravo traziti naknadu po pravilima oblogacionog prava. Ugovor se moze raskinuti sporazmom ugovaraca. Ni kod ovog ugovora davalac izdrzavanja ne odgovara za obaveze primaoca izdrzavanja. Sudija mora procitati sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma. Sporazum je punovazan samo ako su sa njime saglasni svi akteri. I nakon zakljucenja ugovora primalac izdrzavanja ostaje vlasnik a to samo upucuje da se radi o dvostrano teretnom ugovoru. moze se nastaviti ovaj ugovor. onda u vezi sa ovakvim ugovorom zakon daje zastitu u pogledu nuznog dijela. Kada umre davalac izdrzavanja.

Poslije smrti autora autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU? Nakon sto se raspravi zaostavstina sud donosi rjesenje o nasljedivanju koje sadrzi podatke o umrloj osobi. Prije oca umre njegovo jedno dijete. Npr. Negativna vazi i za potomke nasljednika. Ona moze biti pozitivna i negativna. nasljednicima uz oznaku nasljednih dijelova koji im pripadaju. Oni nasljeđuju na jednake djelove. Odricanje od nasljedstva ne moze biti djelimicno niti pod bilo kojim uslovima. U takvom slucaju omogucice se nasljedstvo. a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca. Poslije smtri autora nasljednici mogu koristiti imovinska prava ali samo u rokovima predvidenim zakonom o autorskom pravu. naljeđuju njegova djeca (pravo predstavljanja). njegov bracni partner i njegovi roditelji i to po nasljednim redovima koji su zakonom odredeni. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca). Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima. Ako zaostavstinu cine nepokretnosti. 118 | P a g e . nasljedni red Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). U slucaju nasljedivanja po zakonu. Protekom tih rokova autorsko djelo postaje slobodno djelo tako da se njime moze koristiti svaka osoba i bez ogranicenja. ZAKONSKI NASLJEDNICI I. donosi se rjesenje da se zaostavstina preda opcini. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrsti umre njegovo djete. medutim ako nije data slobodnom voljom vec pod prinudom. NASLJEDNIČKA IZJAVA? To je izjava nasljednika pred sudom da li se prihvata ili odrice nasljeda. na jednake djelove. Ako nema tih nasljednika autorska imovina postaje drzavno vlasnistvo. prijetnjom ili prevarom moguce je u paricnom postupku traziti ponistenje takve izjave. U rjesenju ce se takode navesti da li i koji nasljednici nasljeđuju zaostavstinu po osnovu zakona ili testamenta. A ako nekoj osobi pripada legat. koji ima svoju djecu. umrlog nasljeduju samo njegova djeca. a u odredenom roku se niko ne pojavi. tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). Ova izjava se ne moze opozvati. a ako nasljednik da izjavu samo u svoje ime takva izjava ne veze njegove potomke. njegovoj zaostavstini. pravomocno rjesenje se dostavalja i zemljisnoknjiznom uredu radi provođenja. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. plodouzivanje ili neko drugo pravo oznacice se i ta osoba kome to pripada. Osnov nasljedivanja moze biti zakon a i testament autora.

braca i sestre - oni ostvaruju pravo na nuzni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nuznih sredstava za zivot. pa i zakonski nasjednik ali se on samo tada zove prelegat. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca .tretiraju se primjenom pravila o nuznim nasljednicima. ugovor o poklonu. niti su oni ostavili nekog potomka.to su apsolutni nuzni nasjednici i njihov dio iznosi ½ od onog dijela koji bi im pripadao po zakonu. Da bi se legat ostvario legatar treba da nadzivi ostavioca. Legatar moze biti svako lice a sto znaci i testamentarni nasljednik.a to su u stvari braća i sestre ostavioca. nasljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje. U suprotnom predmet legata ostaje osobi koja je bila duzna da izvrsi legat. njegovi roditelji. Njihov nuzni dio iznosi 1/3.nasljeđuju njegovi djedovi i nane. Nuzni nasljednici se razvrstavaju u dva kruga: 1. Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji. 2.II. ZAPIS ILI LEGAT? Legat je posljednja volja kojom zavjestalac ostavlja nekoj osobi (legataru) određenu imovinsku vrijednost iz ciste zaostavstine. III. njegovi usvojenici. Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavstine na koji imaju pravo nuzni nasljednici uprkos pravilima o zakonskom i testamentarnom nasljedivanju. praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ½). legat. unučad. ustupanju. Moguce je da ostavilac iz nasljedstva iskljuci nuznog nasljednika ako se on od ostavioca teze ogrijesio. ako je ucinio neko krivicno djelo. U odnosu na teretne pravne poslove kao sto su ugovor o prodaji. ne postoji ogranicenje ostavioca da raspolaze svojom imovinom u cjelosti. NUŽNI NASLJEDNICI Su odredeni najblizi srodnici umrlog koji imaju pravo na nuzni dio. zamjeni i dozivotnom izdrzavanju. naljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu. prvi krug cine djeca umrlog i njegov bracni partner . 119 | P a g e . Testament. niti bračnog partnera . ako nije obuhvacen bracni partner . pa i ako se odao neradu ili nepostenom zivotu. da se prihvati legata i da bude dostojan. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca. a to pravo mogu ostvariti samo ako nema nuznih nasljednika prvog nasljednog kruga. drugi krug cine potomci umrlog.

samo stranke imaju pravo da predlažu dokaze). Novi ZPP teži ka formalnoj. Novi ZPP je donesen za „dobre sudije“. te mogu brže i efikasnije završavati slučajeve.. 120 | P a g e . a pravda je promjenjiva kategorija. a ne materijalnoj istini (daje mogućnost strankama da one odrede mjeru zaštite svojih građanskih prava. Ako se odrekne legata ili legatar postane nedostojan pravo na legat utvrduje se rjesenjem o nasljedivanju ili se utvrduje samo postojanje legata i ne naređuje njegovo izvrsenje.. istina je ono što stranke dokažu u postupku..Pravo na legat se gasi ako legatar umre prije ostavioca.. koji dobro vladaju pravom.

Prigovor nedostatka stvarne legitimacije je materijalno-pravne prirode i o njemu se odlučuje presudom. Poslovna sposobnost je izjednačena kod fizičkih i pravnih lica. 121 | P a g e . Tužba se uvijek odbacuje (cjenjenje procesnih pretpostavki) putem rješenja. Parnična sposobnost je uža od stranačke sposobnosti. a o njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. Ako sud utvrdi da lice nema stranačku sposobnost.ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU STRANKE U POSTUPKU Da bi neko fizičko ili pravno lice bilo stranka u postupku. međutim. Stranačka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u postupku. međutim dovoljno je da „tuženi poduzme radnje u pravcu ispravljanja tužbe“). Stvarna legitimacija može biti aktivna i pasivna. sva nadležnost u oblasti parnice je na opštinskim sudovima. i kao takva je procesna pretpostavka uopšte za vođenje postupka. To je odnos materijalno-pravne prirode samih stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte građansko-pravnog odnosa. i punoljetna lica mogu imati ograničenu poslovnu sposobnost i ona su tada u postupku sposobna samo u granicama svoje poslovne sposobnosti. a kod pravnih lica u skladu sa materijalnim propisom i upisom u registar pravnih lica. taj nedostatak – ukoliko je otklonjiv – otklonit će i nastaviti sa postupkom. postoji i građansko-pravna legitimacija koja se zove stvarna legitimacija. a obrnuto nije uvijek slučaj. Rok za ispravljanje tužbe ne može biti duži od osam dana (čini se da je prekluzivan rok. s tim što i stranke mogu istaći takav prigovor. a tužbeni zahtjev se odbija (meritorno odlučivanje) putem presude. Kod fizičkih lica stiče se rođenjem. STVARNA LEGITIMACIJA Za razliku od stranačke i parnične sposobnosti. Parnična sposobnost je sposobnost stranke da sama preduzima radnje u postupku. Tu sposobnost imaju sva lica koja imaju mogućnost sticanja prava i obaveza na području građansko-pravnih odnosa. NADLEŽNOST Prema važećem zakonodavstvu. Ako je pak nedostatak neotklonjiv. Stranačka sposobnost pretpostavlja potpunu poslovnu sposobnost. osim postupka priznavanja stranih sudskih odluka. sud će rješenjem ukinuti sve do tada provedene radnje koje su zahvaćene tim nedostatkom. ono mora imati stranačku i parničnu sposobnost. Ona može biti djelomično ili potpuno ograničena (kao kod lica do 14 godina ili kod lica kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost). te odbaciti tužbu. te možemo zaključiti da svako lice koje je parnično sposobno istovremeno je i stranački sposobno. koje predstavljaju procesnu legitimaciju.

Privremenog zastupnika postavlja organ starateljstva. Punomoćnici zastupaju lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom parničnom sposobnošću preko njihovih zakonskih zastupnika. tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci. ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici i ako njihova prava i obaveze proističu iz istog činjeničnog i pravnog osnova. a samo izuzetno to ovlaštenje ima sud. Punomoćnik može biti svako parnično sposobno fizičko lice. suprotni interesi stranke i zakonskog zastupnika. Privremeni zastupnik može se postaviti u određenim slučajevima. ona ima pravno dejstvo u odnosu na sve suparničare. Svi formalni suparničari su obični. Novi ZPP uvodi zabranu advokatu da ovlasti drugoga advokata na njegovu zamjenu u preduzimanju radnji zastupanja na glavnoj raspravi bez izričitog ovlaštenja stranke.ZASTUPNICI STRANAKA To su lica koja vode parnicu umjesto stranke i u njeno ime. Obim punomoći je važno pitanje na ispitu. SUPARNIČARSTVO (SUPARNIČARI) Suparničarstvo može biti materijalno. te kada tuženi nema određeno prebivalište. a njihova prava i obaveze ne proizilaze iz istog činjeničnog i pravnog osnova. Ograničenje postoji i za fizička lica koje bi imale status punomoćnika (to mogu biti samo bračni drug. Kada jedan ovakav suparničar preduzme neku radnju u postupku. čime se spriječava nadripisarstvo u ovoj oblasti. nedostatak zakonskog zastupnika. kao i u toku revizionog postupka) po službenoj dužnosti pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomoćnik ovlašteno za zastupanje. Formalni suparničari su ona lica među kojima izvan parnice ne postoji pravna zajednica. kao i parnično sposobne stranke kada ih one ovlaste. bračni drugovi). sud tokom cijelog postupka (u toku prvostepenog i drugostepenog. nalazi se u inostranstvu. Riječ je o procesnoj zajednici. Karakteristično je da se spor kod materijalnih suparničara može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. te dostava nije uspjela. kada se radi o zahtjevu iste vrste i istom stvarno i mjesno nadležnom sudu (npr. a u vezi sa predmetom spora (npr. obično i formalno. međutim ima slučajeva kada i materijalni suparničari mogu biti obični (npr. vanbračni drug. grupa radnika koja zahtjeva ista prava iz radnog odnosa kod istog poslodavca). Lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom sposobnošću zastupaju zakonski zastupnici. To ovlaštenje stranka može dati u punomoći ili naknadno. Zakon je odredio slučajeve u kojima se može postaviti privremeni zastupnik – ograničenje poslovne sposobnosti. ali samo tuženoj stranci. Prema zakonu. Obični suparničari su ona lica protiv kojih se može donijeti sadržajno različita presuda. a ne prema zastupnicima lično. suvlasnici. a izuzetno i pravno lice (npr. ??). sunasljednici. Materijalni suparničari su više lica koja mogu jednom tužbom tužiti ili biti tuženi. kao i odgovornost advokata i odgovornost fizičkog lica. advokatska društva). Ti suparničari su se i prije i izvan parnice nalazili u nekoj pravnoj zajednici. srodnici po krvi ili tazbini). što znači da tužbeni zahtjev može biti usvojen ili odbijen. UMJEŠAČ 122 | P a g e .

kao i rokova zastarjelosti i dospjelosti. odreći se od tužbenog zahtjeva. to važi i za tužbu. Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom na odgovor. sklopiti poravnanje i u tom pogledu su njegova dispozitivna prava široka. kojom se pokreće parnični postupak u cilju zaštite određenog subjektivnog prava. Sa druge strane. Ne mogu se podnijeti niti teći dvije parnice po istom zahtjevu i između istih stranaka. Što važi po opštim pravilima za sve podneske. parnični postupak se ne može pokrenuti po službenoj dužnosti. Tužba je podnesak kao i svaki drugi. d) nema povlačenja tužbe bez pristanka tuženog. Umiješanjem u parnicu on je prihvata u onom stanju u kakvom je ona bila u trenutku miješanja. pri čemu nije potrebno da tužilac dokazuje pravni interes.. b) iscrpljuje se pravo alternativnog izbora obaveza. priznati tužbeni zahtjev. Isti slučaj je u postojanju presuđene stvari (res iudicata). Tužilac može povući tužbu. Materijalno-pravne posljedice dostave tužbe na odgovor: a) nastaje prekid prekluzivnih rokova za podnošenje tužbe. c) savjesni posjednik postaje nesavjestan. Umješač se može pridružiti parnici sve do pravosnažnosti presude. kojima se traži ispunjenje određene obaveze tuženog da nešto učini. a prigovor mogu podnijeti i stranke. VRSTE TUŽBI Tužbe se dijele na građansko-pravne i procesno-pravne.. niti više od onoga što je tražila. c) ako stranka otuđi stvar u toku postupka. sud raspravlja i odlučuje samo u granicama zahtjeva iz tužbe i eventualne protutužbe. sud po službenoj dužnosti pazi na postojanje takve parnice (litispendencija). Ona može biti data i usmeno na zapisnik kod parničnog suda. PARNIČNI POSTUPAK? TUŽBA Podnošenje tužbe Tužba je prva procesna radnja. b) pitanje presuđene stvari.Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče pobijedi ili uspije jedna stranka. Za razliku od drugih postupaka. Momentom dostave tužbe tuženom na odgovor nastaju slijedeće procesno-pravne posljedice: a) pitanje prigovora litispendencije. Po svom sadržaju mogu biti: a) Kondemnatorne ili obvezujuće. trpi ili propusti. jer i tu sud pazi po službenoj dužnosti. 123 | P a g e . a i stranke po tom osnovu mogu podnijeti prigovor sudu. što znači da se stranci ne može dosuditi ono što nije tražila. to ne spriječava sud da vodi parnicu između istih stranaka.

pravni osnov. ne može promijeniti zahtjev. Odluka suda je vezana samo za procesnu građu koju su prikupile stranke. Ovdje se radi o strogom legalitetu i sud nema nikakvih diskrecionih ovlaštenja. Pravni interes postoji kada se isti rezultat ne može postići kondemnatornom tužbom. kojima se traži utvrđivanje nekog sadržaja. sada više to ne smije činiti!). Zakon propisuje uslove podnošenja ovih tužbi. a u drugom jeste!!) c) Raspravno načelo daje strankama svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala. pa i onda kada njih same stranke nisu predložile. d) Načelo traženja istine. kao i sve ostale elemente koje sadrže podnesci. činjenice i dokaze. Sud nije ovlašten da postupak provodi po načelima pravičnosti (!). stečajnog. Po ranijem zakonu sud je u skladu sa načelom oficijelnosti bio dužan da utvrđuje činjenice i izvodi dokaze koji su relevantni za rješavanje spora. kojima se traži ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili njegova promjena ili razvrgnuće. utvrđujuće ili prejudicione. dostavljanje tužbe. Ovdje je važno naglasiti da sud nije vezan za pravni osnov. To su obično tužbe iz imovinsko-pravnih odnosa i porodičnog prava. jer ako tužilac nema pravni interes. iz kojeg proizilazi pravo ili pravni odnos. ne može iznositi nove činjenice i predlagati dokaze (to dovodi do situacija u praksi kada se u vrlo sličnim slučajevima donose različite presude. sud će tužbu odbaciti. vrijednost spora. tužbeni zahtjev. za razliku od presuda po osnovu kondemnatornih i konstitutivnih tužbi! c) Konstitutivne ili preobražajne tužbe. tu se sud ne smije držati pasivno. Što nije predviđeno u zakonu. Sve parnične radnje moraju se zasnivati na zakonu. 124 | P a g e . ostavinskog i drugih postupaka. SADRŽAJ TUŽBE Tužba mora sadržavati osnov za nadležnost. Tužilac ovdje mora imati pravni interes. Prema novom ZPP-u. b) Načelo oficijelnosti se odnosi samo na procesne radnje koje sud sam preduzima po službenoj dužnosti. Na taj način se dolazi do formalne istine (dok je po ranijem zakonu sud mogao dati upute procesno-pravne prirode neukoj stranci. NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA a) Načelo zakonitosti. pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava. a obično su to tužbe iz izvršnog. Presude po osnovu deklaratornih tužbi ne mogu biti predmet izvršenja.b) Deklaratorne. po kojem sud više nije dužan da utvrđuje činjenice koje stranka nije iznijela. koje podrazumijeva zahtjev stroge primjene zakona. U tom dijelu je sud samo pasivni posmatrač i na osnovu takvog raspravljanja donosi svoju odluku. jer u jednom slučaju stranka jeste istakla neki prigovor. Sud ne može pokrenuti parnicu. to u parničnom postupku u pravilu nije ni dopušteno. ovo načelo je jako ograničeno i objektivizirano i obuhvata slijedeće radnje: ispitivanje tužbe.

izuzeće sudije). stranačke i parnične sposobnosti. ili eventualnoj ili alternativnoj obavezi (facultas alternativa). Delegacija može biti nužna (npr.Kada je u pitanju nadležnost. kojem je predmet ustupljen kao nadležnom. Pravni osnov je također obavezan elemenat tužbe. dostavu tužbe tuženom na odgovor. Predmet dokazivanja su tvrdnje o činjenicama. Sud nije vezan za pravni osnov kojeg je tužilac naznačio u tužbi. iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se traži tužbom. to se ne odnosi na neku ispravku npr!! Tužbeni zahtjev predstavlja jedan od osnovnih elemenata tužbe. smatra se nenadležnim i za rješavanje nadležnosti predmet proslijeđuje višem sudu. o kojoj sud treba da donese odluku. 125 | P a g e . Prigovor mjesne nadležnosti stranka može istaći najkasnije u odgovoru na tužbu. potpisan od strane stranaka. Izmjena pravnog osnova ne predstavlja preinačenje tužbe ili promjenu tužbenog zahtjeva!!! Postupanje po tužbi? Odmah nakon prijema tužbe započinje pripremanje glavne rasprave. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti samo kada za taj spor postoji isključiva mjesna nadležnost drugog suda (npr. Mjesna nadležnost može biti opšta. Prethodno ispitivanje tužbe obuhvata ispitivanje da li je tužba razumljiva i potpuna. tužba se ne može vratiti na ispravku. U nedostatku ovog elementa. vrste postupka i prava na reviziju. U tužbi se može podnijeti više tužbenih zahtjeva i u takvim slučajevima se radi o objektivnoj kumulaciji. uglavnom se misli na mjesnu. Primjer: Isključiva mjesna nadležnost s obzirom na mjesto gdje se nalazi nekretnina postoji samo u slučaju postojanja spora o nepokretnosti. te blagovremenosti podnošenja tužbe. a ne i na stvarnu nadležnost (ovo iz razloga što je to pitanje rješio Zakon o sudovima u FBiH dajući svu tu nadležnost opštinskim sudovima). To je procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne pomoći. Delegacija nadležnosti je moguća kada viši sud odredi drugi mjesno nadležni sud za rješavanje. svrshishodna (npr. sudija je stranka u sporu) i generalna (drugi razlozi). mora se ticati određenog spora ili više određenih sporova koji bi proizilazili iz istog pravnog odnosa. Moguć je i sporazum o mjesnoj nadležnosti. isključiva i supsidijarna. koji mora biti u pismenom obliku. odnosno pravne zaštite. Tužbeni zahtjev mora biti određen. a ne same činjenice. jer se njime traži pravosnažno odlučivanje o jednoj pravnoj posljedici. ali i kada nije naveden sud će postupiti po tužbi. Vrijednost spora je kriterij za određivanje troškova postupka. Sukob nadležnosti postoji kada sud. ispitivanje stvarne nadležnosti. Te pripreme obuhvataju: prethodno ispitivanje tužbe. pravilnosti zastupanja. Činjenični osnov čine pravno relevantne činjenice. izberiva. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. sporovi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi) i najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu.

Objektivno preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva.Tužba je potpuna ako ima oznaku suda. Preinačenje tužbe ? Može biti objektivno preinačenje. sadržaj izjave i potpis podnosioca. preinaka je moguća ako sud utvrdi da tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije i ako je tuženi u mogućnosti da odmah raspravlja po preinačenoj tužbi. Ako se podnese tužba zbog nedospjele obaveze. što znači da se ista može ponovo podnijeti. ako pripremno ročište nije održano. Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba. onda se traži i njegov pristanak na ovakvu preinaku tužbe. Preinačenje je moguće najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave. a od materijalno-pravnih činjenica zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. O procesno-pravnim pretpostavkama sud vodi računa po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka. e) da je o istom zahtjevu već pravosnažno završen postupak. 126 | P a g e . već će se odbiti tužbeni zahtjev. nakon toga samo ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena ka odugovlačenju postupka i ako tuženi na to pristane. b) da je tužba neblagovremena. Subjektivno preinačenje tužbe postoji kada tužilac pored ili umjesto ranije označenog tuženog označi drugo lice. te h) da nepostoji pravni interes kod tužbe za utvrđivanje. Tužba se ne može odbaciti zbog „preuranjenosti“ tužbenog zahtjeva. ili iz drugih sličnih razloga. prebivalište ili boravište ili sjedište. Od procesno-pravnih elemenata zavisi dopuštenost tužbe. g) da se tužilac odrekao tužbenog zahtjeva. d) da o istom zahtjevu već teče parnica. Ako tuženi ne pristane na preinačenje. Novotuženi mora pristati da stupi u parnicu. predmet spora. Svi ovi elementi su procesno-pravne prirode i oni se razlikuju od materijalno-pravnih činjenica. ili zato što još nije formirana neka služba. Povlačenje tužbe? Povlačenje tužbe je moguće bez pristanka tuženog prije dostavljanja tužbe tuženome. proširenje postojećeg zahtjeva ili isticanje novog zahtjeva. Povlačenje tužbe može biti djelomično ili u cjelosti. a ako je prvotuženi se upustio već u parnicu i dao odgovor na tužbu. na primjer zato što još nije donesen neki zakon. koje se odnosi na tužbeni zahtjev. c) da je tužba povučena. tužba se neće odbaciti. i subjektivno preinačenje. ime i prezime ili naziv pravnog lica. f) da je sklopljena sudska nagodba. kao da tužba nije ni podnesena. ili uz pristanak tuženog sve do zaključenja glavne rasprave. Povlačenje tužbe znači da je tužilac odustao od svoga prava na određenu pravnu zaštitu. koje se odnosi na stranke. osim u brakorazvodnim sporovima. Načelno se tužba ne može povući nakon zaključenja glavne rasprave. Tužba se odbacuje rješenjem kada sud utvrdi: a) da nije nadležan.

ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti. pa sud u takvom slučaju donosi presudu zbog odricanja. Protivtužba je samo mogućnost. Pripremno ročište se zakazuje nakon prijema odgovora na tužbu. a samo izuzetno se glavna rasprava može zakazati bez pripremnog ročišta. Pripremno ročište? To je završna faza pripremanja za glavnu raspravu. Zakazivanje pripremnog ročišta uglavnom je obavezno. kompenzirati (npr. Rješenje o zakazivanju mora sadržavati posljedice eventualnog izostanka sa pripremnog ročišta i upozoravaju stranke da najkasnije na tom ročištu mogu iznijeti činjenice i predložiti dokaze. Ovakva presuda ima učinak pravosnažne presude. Tok pripremnog ročišta? 127 | P a g e . te ako je po srijedi nadležnost istog suda. tj. Dostavljanje odgovora je obavezno. Predviđeno je da se postupak u pravilu sastoji od dva ročišta: pripremnog ročišta i ročišta za glavnu raspravu.Za razliku od izjave tužioca o povlačenju tužbe. jer se takvi zahtjevi mogu ostvariti i u posebnoj parnici. važi i za protivtužbu. a ne i dužnost. jer ako se ne dostavi odgovor na tužbu moguće je donijeti presudu zbog propuštanja. iako je uredno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak). Sve što važi za tužbu. tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu. nedolazak tužioca na pripremno ročište. zakon poznaje i takozvanu presumpciju ili fikciju povlačenja tužbe (npr. pa tužilac ne može ponovno podnijeti tu istu tužbu. Zakon predviđa obaveznu konsultaciju sa strankama. Odgovor na tužbu? Nakon prijema tužbe sa prilozima. koja se odnosi na datum zakazivanja. Dostavljanjem odgovora na tužbu tuženi se upušta u raspravljanje. Protivtužba? Radi se o samostalnom zahtjevu protiv tužioca kojeg je tuženi u parnici koju je tužilac pokrenuo protiv njega istakao pred istim sudom. Protivtužbu je moguće podnijeti ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa zahtjevom iz tužbe. i to u roku od 30 dana. Pripremno ročište se uvijek zakazuje kada nema odgovora na tužbu. Odricanje od tužbenog zahtjeva? To je izjava tužioca kojom se definitivno odriče prava na pravnu zaštitu određenog sadržaja. ali i na neformalan plan suđenja. novčani zahtjevi).

nakon izlaganja odgovora na tužbu prvo se pristupa saslušanju stranaka. ali može biti zakazana i održana i odmah nakon pripremnog ročišta. koje se preduzimaju radi utvrđenja relevantnih činjenica na koje će sud primjeniti materijalno pravo prilikom donošenja svoje odluke. Odgoda. i to prvo svjedoci koje je predložio tužilac. a najkasnije u roku od pet godina od dana njenog zaključenja. Nakon što se glavna rasprava otvori. Medijacija? Novi ZPP poznaje i alternativno rješavanje sporova putem medijacije. kojim se uređuje i materijalno-pravni i procesnopravni odnos. Ona predstavlja jednu vrstu ugovora. Sud mora paziti na nepristrasnost u svom nastojanju da stranke zaključe sudsku nagodbu. Zatim se odlučuje o pitanjima koja će se raspravljati na ročištu za glavnu raspravu i o dokazima koji će se izvesti. Nakon okončanja svih ovih faza zaključuje se glavna rasprava. Sudska nagodba nastaje kada je stranke potpišu. ima karakter pravosnažne presude i predstavlja izvršni naslov. Sudska nagodba? Sudska nagodba se može zaključiti u toku cijelog postupka. Medijaciju može predložiti sud. Na ročištu ukratko tužilac izlaže tužbu. Zatim se saslušavaju svjedoci. Prema odredbama o redoslijedu izvođenja dokaza. a onda o prijedlozima stranaka i činjenicama kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge. Novi ZPP ne daje mogućnost ponovnog otvaranja glavne rasprave. a čija je posljedica pravosnažnost. Glavna rasprava? Predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda. odlaganje i nastavak ročišta? 128 | P a g e . a tuženi potom izlaže svoj odgovor na tužbu. Sudska nagodba se pobija tužbom u roku od tri mjeseca od dana saznanja.Na pripremnom ročištu se otklanjaju sve smetnje koje spriječavaju dalje postupanje suda. Zatim se raspravlja o procesnim pitanjima. Glavna rasprava se zakazuje 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. a potrebna je saglasnost stranaka. Po zaključenju glavne rasprave sudija mora obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude. a zatim tuženi izlaže odgovor na tužbu. a potom svjedoci koje je predložio tuženi. ako takav prijedlog postoji. Potom prvo tužilac ukratko izlaže bitna pitanja iz tužbe i pročita isprave. Postoji i Zakon o medijaciji sa popratnim podzakonskim propisima. obznani se predmet raspravljanja te se utvrdi da li su pozvane stranke i prisutne.

Presudom se meritorno odlučuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se vodi parnica (tužbeni zahtjev. na temelju pravne logike!). Ne može se rasprava odložiti na period duži od 30 dana. tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlaže. a i na raspravi koja je zakazana povodom žalbe pred drugostepenim sudom. te prigovor prebijanja). Ova presuda se može donijeti sve do zaključenja glavne rasprave. ZPP poznaje slijedeće presude: a) Presuda na osnovu priznanja Presuda na osnovu priznanja donosi se na temelju jednostrane izjave volje tuženog kojom on priznaje tužbeni zahtjev.. Novi ZPP razlikuje odgodu od odlaganja. kojom se on odriče od toga da sud zaštiti neko njegovo subjektivno pravo. Odgoda predstavlja odluku suda da se glavno ročište ne otvara. a može se opozvati do donošenja presude. Priznanje tužbenog zahtjeva moguće je do zaključenja glavne rasprave. a ne samo činjenice iz kojih proizilazi osnovanost tužbenog zahtjeva. isprave. b) Presuda na osnovu odricanja Presuda na osnovu odricanja predstavlja izjavu tužioca. Dokazna sredstva su: uviđaj. Sudske odluke? Parnične radnje kojima se rješavaju pojedina pravna pitanja iz građanskog spora.Odgoda i odlaganje su novim ZPP-om znatno ograničeni. protivtužbeni zahtjev. datu pismeno ili usmeno. Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju ocjenjuje izvedene dokaze i donosi zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije dokazana (naravno. saslušanja parničnih stranaka. Oblik odluke je presuda i rješenje. jer se samo na njima može zasnivati donošenje odluke. i to pitanja materijalno-pravne i procesno-pravne prirode. Dokazivanje? U postupku treba dokazivati samo pravno relevantne činjenice. svjedoci. vještačenja (samo jedan vještak jedne struke!). kako u pogledu razloga.. Sud će odbiti donošenje presude na osnovu priznanja kada je u pitanju zahtjev sa kojim stranke ne mogu raspolagati. iako izreka glasi da se tužbeni zahtjev odbija. a odlaganje podrazumijeva situaciju kada se ročište već vodi. 129 | P a g e . niti uslovljeno bilo čime. Nakon pravosnažnosti ove presude ona ima dejstvo presuđene stvari (res iudicata). ZPP također poznaje i institut osiguranja dokaza. Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tužbenog zahtjeva. Priznanje ne smije biti vezano za neki rok.

ali tuženi može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. nego samo osnovanost prijedloga za povrat u prijašnje stanje.c) Presuda zbog propuštanja Ova presuda je novost u našem procesnom pravu. takvom žalbom ne može se pobijati sam meritum presude. Žalbeni rok počinje teći 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. te drugim očitim pogreškama u pisanju i računanju. Dopunska presuda se donosi samo na prijedlog stranke.). brojevima. Ako sud odbije prijedlog za povraćaj. Izuzetak su presude zbog propuštanja i presude donesene u drugostepenom postupku na sjednici vijeća... Stranke nemaju pravo žalbe na ovu presudu. Ako prijedlog pak nije osnovan. Ako sud usvoji prijedlog za povraćaj. Ispravljanje presude? Prilikom izrade presude može doći do greške u imenima. protiv takvog rješenja tuženom je dopuštena žalba. Ako je prijedlog neblagovremen. sud će ga odbaciti rješenjem. sud će ga opet rješenjem odbiti (ne cijeni se osnovanost. Da bi sud mogao donijeti ovu presudu potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi. bez obzira kada je preuzimanje presude izvršeno (zloupotreba u praksi. Međutim. Ispravljanje presude vrši sud po službenoj dužnosti. ako neki od uslova nije ispunjen. Njome se sankcioniše pasivnost tuženog. Preuzimanje presude? Preuzimanje presude vrše stranke. sud će odbiti donošenje ove presude. Donošenje presude? Obaveza je suda da izradi presudu u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. sud je dužan o tome izvjestiti predsjednika suda i navesti razloge propuštanja. već samo da li je pitanje raspravljeno). a ne po službenoj dužnosti suda. Takve greške ne smiju imati uticaja na suštinu presude. koja zamjenjuje raniju presudu zbog izostanka. donijet će i rješenje kojim se ukida presuda zbog propuštanja. 130 | P a g e . Ako je zahtjev očigledno neosnovan i ako sa njim stranke ne mogu raspolagati. sud može odbiti tužbeni zahtjev. jer nije dao odgovor na tužbu. odnosno njihovi punomoćnici u zgradi suda. Određivanje roka za izradu presude je novost u ZPP i od tog roka počinje teći i rok za žalbu. Dopunska presuda? Ova presuda se donosi kada sud propusti da odluči o dijelu tužbenog zahtjeva ili o svim tužbenim zahtjevima o kojima mora da odluči i o kojima je već raspravljeno. a i po prijedlogu stranaka. Rok za podnošenje ovog prijedloga je 30 dana. izigravanje ovog roka putem uvođenja dostavljanja presude. U slučaju propuštanja ovog roka.

Odredbe koje se odnose na presudu na odgovarajući način valja primjenjivati i na rješenja. kojom se pobija prvostepena presuda i od suda traži njena izmjena ili ukidanje ili preinačenje. a ako se žalba na presudu odnosi samo na okolnosti ispravke.Prijedlog za ispravak nije vezan rokom. Dopuna žalbe mora biti podnijeta u roku za žalbu. naznaku da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelini. tako da se ispravak može vršiti u bilo koje vrijeme. Rješenja? Odlukom u formi rješenja sud u pravilu odlučuje o procesnim pitanjima. Rok za podnošenje žalbe je prekluzivan. a meritorno samo u postupku smetanja posjeda. a pod propisanim uslovima i umješači. Sadržina žalbe? Žalba mora sadržavati oznaku presude protiv koje se izjavljuje. Stranka se može odreći žalbe ili odustati od žalbe. U pravilu se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. Žalba protiv presude? Redovan pravni lijek. onda takvu žalbu sud uzima i tretira kao prijedlog za ispravku. Zakon strogo propisuje formu žalbe (traži se pismena forma i navedeni su svi elementi žalbe koji su obavezni). Protiv rješenja o ispravci dopuštena je posebna žalba. Pravo na žalbu imaju stranke. kada upravlja parnicom. dispozitivna stranačka radnja. razloge žalbe i potpis podnosioca žalbe. izuzetak je samo kada ih podnosilac žalbe bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zaključenja glavne rasprave. Žalbeni razlozi: a) Povreda odredaba parničnog postupka (koja je uticala na pravilnost donesene odluke!) b) Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje c) Pogrešna primjena materijalnog prava Drugi su razlozi žalbe kada je u pitanju presuda na osnovu priznanja ili odricanja: a) Povreda postupka b) Izjava o priznanju ili odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare 131 | P a g e .

nepotpunu ili nedozvoljenu (putem rješenja) 2. a ne i rješenje! Raspravu pred drugostepenim sudom vodi sudija-izvjestilac u sastavu istog vijeća koje je odlučilo da se otvori ova rasprava. Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (putem rješenja. ovo nije uvažavanje žalbe!!) 4. Zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada utvrdi da radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja jeste potrebno utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze. potpunu i dozvoljenu žalbu dostavi na odgovor protivnoj stranci. Drugostepeni sud odluke donosi na sjednici vijeća ili nakon održane glavne rasprave. kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom.Postupak prvostepenog suda po žalbi? Izjavljivanjem žalbe počinje postupak po žalbi. Drugostepeni sud nije u mogućnosti drugačijom ocjenom izvedenih dokaza na sjednici vijeća donijeti drugačiju odluku! Mogućnost održavanja rasprave pred drugostepenim sudom postoji samo u slučaju kada se pobija presuda. koji traje od podnošenja žalbe do donošenja drugostepene odluke. Odlučujući po žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave drugostepeni sud može: 1. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. pa stigne nadležnom sudu nakon žalbenog roka. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu (putem presude) 3. Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu 5. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Prvostepeni sud je obavezan da blagovremenu. smatra se da je blagovremeno podnijeta. Ovo samo u slučaju ako se takvo podnošenje žalbe može pripisati neznanju ili očiglednoj omaški podnosioca žalbe. Ako se blagovremena žalba dostavi nenadležnom sudu. 132 | P a g e . Preinačiti prvostepenu presudu. a protivna stranka nije dužna iskoristiti mogućnost odgovora. Postupak pred drugostepenim sudom? Kada se spis prvostepenog suda sa žalbom dostavi drugostepenom sudu. Obično ovaj sudija i predsjedava raspravi. započinje postupak pred drugostepenim sudom.

devolutivan. tako da nedostatak bilo kojeg od tih elemenata reviziju čini nepotpunom (kada se vraća na ispravak ili dopunu) ili nedozvoljenom.000 KM. što se odnosi samo na vrijednost onog djela presude koja se pobija!! U izuzetnim slučajevima zakon dopušta reviziju i kada je vrijednost spora manja od 10. samostalan. ako je samo ta stranka podnijela žalbu. Dopustivost revizije Reviziju stranka može podnijeti protiv drugostepene presude samo ukoliko je ona izrečena na njenu štetu. Ako su obje stranke podnijele žalbu. Revizija je dozvoljena samo ukoliko vrijednost spora prelazi 10. izjava da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelosti. razlozi revizije i potpis revidenta. ograničeni i dvostrani pravni lijek. Uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti. Žalba protiv rješenja? Ako zakonom nije izričito propisano da žalba protiv određenog rješenja prvostepenog suda nije dozvoljena.Zabrana reformatio in peius???? Sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. Obavezni elementi revizije su: označenje presude koja se pobija i protiv koje se izjavljuje revizija. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje 3. a po potrebi predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno postupanje Revizija? Vanredan. Kada zakon propisuje da nije dozvoljena posebna žalba. ova zabrana ne postoji. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. Za reviziju je propisana stroga pismena forma i obavezni elementi. i to samo ako je riječ o predmetu gdje je primjena zakona značajna i za druge slučajeve 133 | P a g e . Ako nema nekog od ovih elemenata revizija je nepotpuna i u takvom slučaju vraća se na ispravak ili dopunu. nesuspenzivan. stranka na koju se odnosi to rješenje može uvijek izjaviti žalbu protiv takvog rješenja.000 KM. nepotpunu ili nedozvoljenu 2. takvo rješenje se može pobijati u žalbi protiv odluke prvostepenog suda. Sve odredbe koje uređuju žalbu na presudu odnose se i na žalbu na rješenje. Rješavajući po žalbi protiv prvostepenog rješenja drugostepeni sud može: 1. Podnosi se protiv pravosnažne presude drugostepenog suda donesene u povodu žalbe.

ali ne i u predmetima iz oblasti u kojima revizija nije dozvoljena po zakonu koji uređuje tu oblast. O ovoj povredi sud vodi računa samo na zahtjev revidenta i u takvom slučaju se preinačava drugostepena presuda. Prekoračenje tužbenog zahtjeva pred drugostepenim sudom Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno pred prvostepenim sudom nije razlog za reviziju..(član 273. Odgovornost sudije u slučaju primjene ZOO: može odgovarati za štetu ako je protiv njega vođen disciplinski postupak. U tom smislu sud može: 134 | P a g e . Povreda mora da bude učinjena pred drugostepenim presudom. odnosno o ocjeni dopustivosti revizije sud odlučuje i kada to stranka u reviziji nije navela. Pojam pogrešne primjene materijalnog prava određuje sam zakon i on propisuje da ta povreda postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kada odredbu nije pravilno primjenio. potpuna i dopuštena. ili ako je namjerno pogrešno primjenio materijalno pravo (analogna primjena odredaba o odgovornosti organa uprave). Odluke revizionog suda Revizioni sud najprije ispituje da li je revizija blagovremena. prekoračenje mora biti učinjeno pred drugostepenim sudom. a Ustavni sud BiH cijeni imovinu! To je posljedica činjenice nepostojanja Vrhovnog suda BiH. Revizija se izuzetno može dopustiti u svim predmetima ispod određenog limita. jer Vrhovni sud FBiH cijeni vlasništvo. Razlozi za reviziju a) Povreda odredaba parničnog postupka koja je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom b) Pogrešna primjena materijalnog prava c) Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom U reviziji se ne mogu iznositi problemi činjenične prirode. Dakle. što je daleko od presuđivanja na osnovu striktnih (entitetskih) propisa.3). Zakon o stečajnom postupku.. Revizioni sud prvo cijeni dopuštenost revizije po ovom kriteriju. koja po osnovu apelacije cijeni drugostepene presude sa aspekta „ljudskih prava“ u skladu sa Evropskom konvencijom. dakle ako sud ocijeni da bi odluka po reviziji mogla biti od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima. Zakon o zemljišnim knjigama ne poznaju reviziju!! Ustavni sud BiH se ustanovio kao „četvrta instanca“. Zakon o vanparničnom postupku (osim jedino u postupcima eksproprijacije). Zakon o izvršnom postupku.

Po novom ZPP-u je revizijski sud sam nadležan da svoje odluke dostavlja strankama. nehuman. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se onom sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. kao i obratno. POKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA 135 | P a g e . uvijek je dopuštena revizija.1. jer pravosnažnost te presude nije bila ni dovedena u pitanje 2. te predmet vratiti drugostepenom sudu (u praksi je moguće da revizioni sud ukine i drugostepenu i prvostepenu presudu) 3.. Uvažiti reviziju. i to onih postupaka koji su završeni pravosnažnom odlukom (presudom ili rješenjem). te presudu može preinačiti i kada revident traži njeno ukidanje. Uvažiti reviziju i preinačiti drugostepenu presudu Revizijski sud nije vezan prijedlozima podnosioca revizije. bez obzira iz kojih razloga je ta žalba odbačena b) revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim je potvrđeno rješenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe Ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka traži se prijedlogom. te odbaciti tužbu 4. naročito odredbe o hipoteki. Drugostepena rješenja protiv kojih je revizija uvijek dopuštena: a) ako je protiv rješenja drugostepenog rješenja žalba odbačena.. bez potrebe da se u izreci odluke drugostepena presuda potvrđuje. ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Nov zakon. ukinuti i drugostepenu i prvostepenu presudu. Nakon te dostave se spis sa jednim primjerkom te odluke dostavlja i prvostepenom sudu. Odbiti reviziju kao neosnovanu. a jedan primjerak te odluke dostavlja se drugostepenom sudu. Uvažiti reviziju i ukinuti presudu drugostepenog suda.

ŽALBA Redovan pravni lijek. PRIGOVOR TREĆEG LICA Lice koje tvrdi da u predmetu izvršenja ima takvo pravo. U pogledu mogućnosti pokretanja i vođenja postupka nema bitnih promjena u odnosu na raniji zakon. što znači da o njemu odlučuje isti sud koji je donio rješenje. te predmet. vrsta. osim ako ZIP-om nisu isključeni. pod određenim uslovima imaju pravo podnijeti i treća lica koja imaju pravni interes. može podnijeti prigovor. Prigovor je bilateralan. PRIGOVOR Rješenja donesena u izvršnom postupku u prvom stepenu mogu se pobijati samo prigovorom. Izvršna notarska isprava. Devolutivan pravni lijek. kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito predviđeno.Izvršni postupak se pokreće po prijedlogu tražioca izvršenja. I žalbu i prigovor osim stranaka. 136 | P a g e . jer o njemu odlučuje drugostepeni sud. Na prigovor se stranke izjašnjavaju u roku od osam dana i sud u izvršnom postupku najčešće podnosioca prigovora upućuje na parnicu. koje bi sprječilo izvršenje. u dijelu kojim je pozitivno odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu. koji sprječava pravosnažnost rješenja. jer u pravilu odlaže izvršenje. On je i remonstrativan pravni lijek. Rok za prigovor je prekluzivan. ali ne sprječava provođenje rješenja. IZVRŠNE ISPRAVE? a) Izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba. Suspenzivno dejstvo u pravilu ima samo prigovor. Druga isprava koja je zakonom predviđena kao izvršna (poravnanje iz medijacije). obim i vrijeme ispunjenja obaveze. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. Prigovor je redovan i samostalan pravni lijek. b) c) d) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako je na njoj označen tražilac izvršenja i izvršenik. Prigovor je dvostran pravni lijek. Sudska odluka može biti presuda i rješenje. tražioca izvršenja i izvršenika. Ovaj prigovor se podnosi do završetka izvršnog postupka. ali i po službenoj dužnosti. jer se ne može pristupiti njegovom rješavanju prije isteka roka za odgovor. i to samo u odnosu na namirenje tražioca izvršenja. Izvršna odluka donesena u upravnom postupku i nagodba ako glase na ispunjenje novčane obaveze. te suspenzivan. I odluka krivičnog suda može biti izvršna isprava. jer se dostavlja drugoj strani na odgovor.

Prodaja se vrši usmenim javnim nadmetanjem. izvršenje je moguće do 2/3 primanja. Najprije se popisuju i plijene pokretne stvari. priznanja. pa i izvodi iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga. lična pisma. zakupnine. Izvršenje se provodi pljenidbom i prenosom potraživanja. druga ordenja. ZEMLJIŠNI DUG 137 | P a g e . a i suvlasnički dio može biti samostalan predmet izvršenja. a po novom ZIP-u je moguće izvršenje do 1/2. zatim računi. IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA Predmet ovog izvršenja ne mogu biti predmeti koji su neophodni i potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (hrana. Novim ZIP-om je napušteno načelo socijalnosti. IZVRŠENJE NA NOVČANIM POTRAŽIVANJIMA Novčana potraživanja su primanja izvršenika po osnovu radnog odnosa. zatim utvrđenjem vrijednosti nepokretnosti. autorske naknade. Po novom ZIP-u to su mjenica i ček. sa protestom i povratnim računom. posebno kada se radi o bankarskim kreditima koji se osiguravaju hipotekom. penzije. Ne mogu biti predmet izvršenja ni medalje. Svrha ovih isprava je pojednostavljenje postupka.VJERODOSTOJNE IZPRAVE Izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. U oba slučaja ovo se odnosi na primanja izvršenika do 1000 KM mjesečno. ogrijev. Novi ZIP je radikalno izmjenio pravila o izuzimanju od izvršenja. IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTIMA Za ovakva izvršenja nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. Po ranijem ZIP-u bilo je moguće izvršenje do iznosa 1/3 primanja izvršenika. a moguće je izvršenje i na zajedničkom vlasništvu. ratne spomenice. a zatim u roku od 15 dana vrši njihova prodaja. Ako pak primanja prelaze ovaj iznos. Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina.). Za provođenje ovog postupka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika. ono naročito ne postoji u našoj kreditnoj praksi. a nekada i neposrednom pogodbom. Izvršenje se provodi zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi. jer je njome princip srazmjernosti značajno ugrožen. vjenčani prsten. isl. I sl. a provodi se u onom obimu koji je potreban za namirenje konkretnog potraživanja. te prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja.

138 | P a g e . Zakonu o stečajnom postupku i Zakonu o notarima. a ako je nešto činjenično rješeno u parničnom postupku. ali ga još nema toliko u praksi. Spominje se u Zakonu o zemljišnim knjigama. ZAKON O VANPARNIČNOM POSTUPKU Osnovno pravilo: ovdje se ne raspravlja o činjenicama.Radi se o stvarno-pravnom osiguranju na nepokretnosti. Zemljišni dug nije akcesorne prirode kao hipoteka. može se pobijati u parničnom. vrijedi i za vanparnični postupak. on je ustvari hipoteka ali bez potraživanja. sva činjenična pitanja upućuju se u parnicu. što znači da ako je nešto činjenično odlučeno u vanparničnom postupku.

ZADRŽAVANJE NA LIJEČENJU U USTANOVI ZA OBOLJELE? O ovome odlučuje sud kada je zbog prirode bolesti neophodno dotičnom licu ograničiti slobodu kretanja. kada je zakonom propisanom da se brak može zaključiti između tih lica samo na osnovu dozvole suda. Postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od sedam dana. a tako i vraćena. bez obzira na njegovo zdravstveno stanje. Za vođenje postupka nadležan je sud na čijem području lice kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište ili boravište. Protiv rješenja o oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti dozvoljena je žalba i mogu je izjaviti lica koja su učestvovala u postupku. U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Karakteristično je da tu žalbu može izjaviti i lice kojem se oduzima poslovna sposobnost. porodičnim. U vanparničnom postupku sud po službenoj dužnosti preduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju. kao i drugih lica koja nisu u mogućnosti da se sama o sebi brinu. ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Poslovna sposobnost može biti potpuno ili djelimično oduzeta. Sud na odgovarajući način ispituje okolnosti koje su od značaja za utvrđenje postojanja slobodne volje i želja maloljetnika za 139 | P a g e . PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI? Umrlim licem proglasit će se lice o čijem životu za poslijednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti. a iznimno i po službenoj dužnosti. te u drugim slučajevima propisanim zakonom.Vanparnični postupak utvrđuje pravila postupka u kojima sudovi postupaju i odlučuju o ličnim. Rok za žalbu je tri dana od prijema rješenja. Postupak se pokreće po prijedlogu maloljetnog lica. koji daje nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje dotičnog lica. imovinskim i drugim pravima i interesima. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA? U ovom postupku sud odlučuje o davanju dozvole za zaključenje braka između određenih lica. a starije je od 60 godina. Smrt nekog lica može se dokazivati po odredbama ZVP-a samo kada se smrt ne može dokazati ispravama predviđenim propisima o matičnim knjigama. osim ako ZVP-om nije drugačije određeno. ako su ispunjeni potrebni uslovi. Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica. U tom postupku mora se provesti dokaz po vještaku medicinske struke odgovarajuće specijalnosti.

u suprotnom. ako zakonom nije drugačije određeno. u suprotnom je jako teško izvršiti pouzdano mjerenje. stranke se ne moraju uputiti na parnicu. gdje poziva stranke i vještaka geometra. sud može izvršiti uređenje međe. 2. po jačem pravu. Žalba zadržava izvršenje rješenja. Ako su u toku postupka sporne neke činjenice od kojih zavisi neko pravo na naslijeđe. 3. već se cijeni prema okolnostima konkretnog slučaja. Prvostepeni sud može povodom blagovremene žalbe novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje rješenje. Uređenje međe u gradu zavisi od toga da li je građevinska parcela parcelisana ili nije. Rok za žalbu iznosi 15 dana od dana dostavljanja rješenja (ali rok nije prekluzivan!). Geometar mora imati „stajne tačke“ kao referentne tačke od kojih vrši mjerenje. 140 | P a g e . nadležan je organ uprave. ŽALBA U VANPARNIČNOM POSTUPKU? U vanparničnom postupku se odluke donose u obliku rješenja. ako jeste. prema posljednjem posjedu. Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih nekretnina. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti (u teoriji. te posjedovanje tjelesne i duševne sposobnosti maloljetnika za vršenje prava i dužnosti koji proizilaze iz braka. Drugostepeni sud može odlučiti i o neblagovremenoj žalbi isto kao i prvostepeni sud o blagovremenoj žalbi. protiv kojih je dozvoljena posebna žalba. sud stranke upućuje na parnični postupak! Ako obje stranke pristanu da se međa uredi prema jačem pravu. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE? U ovom postupku sud utvrđuje ko su nasljednici ostavioca. ako su međašni znaci uništeni. ali u praksi je to uglavnom inicijativa nasljednika). sud će postupak prekinuti (jedini slučaj kada se vanparnični postupak prekida!!) i sudionike uputiti na pokretanje parničnog postupka. a time se ne vrijeđaju prava drugih sudionika koja su zasnovana na tom rješenju. Pravičnost ne znači „po pola“. UREĐENJE MEĐA? Sud uređuje među između susjednih nekretnina.zaključenje braka. oštećeni ili pomjereni. ako nije. malična vrijednost). te koja prava iz te zaostavštine pripadaju nasljednicima. koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu. ako utvrdi da je žalba osnovana. kada matičar ima obavezu da najkasnije u roku od tri mjeseca dostavi smrtovnicu sudu. ako su učesnici postupka saglasni sa time. Uređenje međe u vanparničnom postupku moguće je samo ako vrijednost spora iznosi do 3000 KM (tzv. po pravičnosti. Sud uređuje među: 1. Međa se može urediti i prema katastarskim mapama. Sud nakon „ročišta za pomirenje“ zakazuje ročište na licu mjesta. legatarima i drugim licima.

Pravosnažnost rješenja donesenog u vanparničnom postupku ne sprječava sudionike da o svom zahtjevu traže zaštitu u parničnom ili u upravnom postupku. ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA (Sl. novine FBiH 61/01) 141 | P a g e .

strani ulagači pod istim uslovima kao i domaći ulagači imaju pravo upravljanja privrednim društvima. prije nego što pristupi ulaganju i osnivanju privrednog društva. isl. Nadalje. i to bez ograničenja i u konvertibilnoj valuti. Federalno ministarstvo kulture i sporta.). i to u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ZPD). Ako postoje razlozi za odgodu donošenja rješenja o stranom ulaganju. oblici stranih ulaganja. Ukoliko ne donese rješenje u ovom roku. Ovdje ipak postoje određene restrikcije i to u oblasti vojne industrije i proizvodnje i oblasti javnog informisanja. OBLICI STRANIH ULAGANJA? 1. regulisano je Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (Sl. BiH 21/98. Osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3. PRAVA. kultura. Nakon što ministarstvo zaprimi zahtjev. Strani ulagač može osnovati privredno društvo pod istim uslovima kao i domaći ulagači. koji ne može biti veći od 49% glavnice takvog privrednog društva. i to pod istim uslovima kao i rezidenti (domaća pravna i fizička lica). Također. BiH 17/98). a u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH (Sl. 34/00). osim carinskog evidentiranja. 142 | P a g e . u skladu sa važećim zakonima u FBiH i BiH. Restrikcije se odnose na ograničenje uloga stranog ulagača. Sve ono što nije uređeno ovim zakonom. ministarstvo je dužno da o tome obavijesti podnosioca i u tom slučaju dužno je da donese konačno rješenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. gl. dužno je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje. strani ulagači imaju jednaka prava i stiču nekretnine kao i domaća pravna i fizička lica. mora da podnese zahtjev naprijed navedenom ministarstvu za pribavljanje saglasnosti (vojna industrija. Strani ulagač. strani ulagači imaju pravo da vrše transfer dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja i poslovanja u FBiH. obaveze i povlastice stranih ulagača. informisanje. U pogledu vlasničkih prava na nekretninama. te postupak registracije stranih ulaganja. OBAVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGAČA? Strani ulagač ima pravo da investira dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih i neprivrednih djelatnosti u BiH. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2. gl. Posebni oblici stranih ulaganja POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA? U FBiH strana ulaganja u sektore koji podliježu restrikcijama odobravaju slijedeća ministarstva: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Ukoliko u navedenom roku ne donese rješenje. Strana ulaganja su oslobođenja plaćanja carina i carinskih obaveza.Ovim zakonom uređeni su prava. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. Ulaganje u postojeće pravno lice 4.

a zahtjev se podnosi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. gl. industrijski dizajn. ukoliko je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. on je regulisan članom 2 ovog zakona. odn. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. rješavaju se pred nadležnim sudovima u BiH. Strani ulagači također imaju i obavezu da poštuju zakone i propise BiH i entiteta. u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. industrijskog dizajna i geografske oznake. BiH 3/02) definiše se i uređuje sticanje. sadržaj i zaštita prava industrijskog vlasništva. zakona utvrdio jednakost stranih i domaćih lica kada je u pitanju zaštita prava industrijskog vlasništva. novi oblik proizvoda ili njegovog djela štiti se industrijskim dizajnom. kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana računajući od dana potpisivanja tog akta. izuzev ako zainteresovane strane ne dogovore arbitražu ili ugovore nadležnost stranog suda. Priznanjem. Kada govorimo o predmetu zaštite. Pravni učinak priznatih prava industrijskog vlasništva iz takvih prijava 143 | P a g e .Odobrenje stranog ulaganja važi bez vremenskog ograničenja!! Strani ulagač je dužan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili drugog akta o ulaganju. autora industrijskog dizajna podrazumijeva pravo da bude naznačen u prijavi i svim drugim ispravama koje se odnose na patent. Institut također prima prijave kojima se zahtjeva sticanje prava industrijskog vlasništva u inostranstvu. nosioci prava stiču materijalna i moralna prava. robnih i uslužnih žigova. i to patenata. Zakonodavac je u članu 4. POSTUPAK STICANJA PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA? Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u BiH ostvaruje se podnošenjem prijave Institutu za standarde. Moralno pravo pronalazača. i to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. Svi sporovi koji eventualno nastanu u vezi sa stranim ulaganjima. odn. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH. Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasništva obuhvataju isključiva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja. koji kaže da se pronalazak štiti patentom ili patentom sa skraćenim trajanjem. što znači da strana pravna i fizička lica su izjednačena sa domaćim – ali po principu reciprociteta. znak koji je podoban za razlikovanje roba ili usluga štiti se žigom. tj. jednako kao i domaća pravna i fizička lica. registracijom prava industrijskog vlasništva. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH (Sl. Sticanje prava industrijskog vlasništva u BiH može se zahtjevati i prijavom podnesenom u inostranstvu. U roku od 5 dana računajući od dana podnošenja uredne prijave ministarstvo će donijeti rješenje o odobrenju stranog ulaganja. u skladu sa navedenim zakonom. Reciprocitet se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno.

održavanja. kao i za pružanje informacijskih usluga. pod uslovima iz člana 8 zakona. ili upotrijebi znak za označavanje roba i usluga. odn. industrijskog dizajna. za industrijski dizajn ili žig u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja prve prijave. Institut vodi za svako pojedinačno pravo industrijskog vlasništva slijedeće registre: 1) Registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasništva 2) Registar priznatih prava industrijskog vlasništva 3) Registar zastupnika za zaštitu industrijskog vlasništva 144 | P a g e . shodno Konvenciji o međunarodnim izložbama. od dana upotrebe na izložbi prijavljenog pronalaska. kao stvarno-nadležnim sudom. tj. odnosno znaka. Podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca. „višestruko pravo prvenstva“. može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtjevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja. i to u jednoj ili više država članica Pariske unije ili WTO-a. održavanja. priznat će se pravo prvenstva u BiH. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva vodi se u Institutu. znak ili oblik proizvoda prijavu podnese kasnije. ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH.“ Član 8 zakona govori o „unijskom pravu prvenstva“. Protiv rješenja Instituta donesenih u drugom stepenu žalba nije dopuštena. odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela. Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu dopuštena je žalba Komisiji za žalbe Instituta u roku od 15 dana. Za postupak sticanja. Kompletan postupak sticanja. Postoji i tzv. oblik proizvoda ili njegovog djela ili znak. žiga. kada podnosilac prijave može zahtjevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranijih podnesenih prijava. i to u skladu sa posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. NAČELO PRVENSTVA? Institut radi na osnovu načela prvenstva.izjednačen je sa pravima industrijskog vlasništva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava. od datuma podnošenja uredne prijave patenta. u BiH ili drugim članicama Međunarodne unije za zaštitu industrijskog vlasništva (Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloži pronalazak. „izložbeno ili sajamsko pravo prvenstva“. kojeg reguliše član 7 zakona: „Lice koje na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi... a na prijedlog direktora Instituta. ako to zatraži i to: za patent u roku od 12 mjeseci. oblika proizvoda. tj. s tim što se tužba neposredno podnosi Institutu. pripadniku članice Pariske unije ili WTO-a. plaćaju se takse i naknade posebnih troškova postupka. koji za isti pronalazak. Postoji i tzv. koji je u nekoj državi članici Pariske unije ili WTO-a podnio prvu prijavu za isti pronalazak. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva.

145 | P a g e . uz koji zahtjev podnosilac mora dostaviti i dokaz o postojanju spora 2) Ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga 3) Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvršiti hitnu registraciju u određenom roku 4) Na poseban zahtjev podnosioca prijave INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO OBUHVATA: a) Patent b) Žig c) Industrijski dizajn d) Geografska oznaka porijekla ŽIG ILI ROBNA MARKA? Pojam žiga: Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba. da se vode u elektronskoj formi. Strana pravna i fizička lica ostvaruju prava iz Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH pred Institutom samo preko zastupnika koji su ovlašteni za zastupanje.Treba naglasiti da su registri javni. To mogu biti samo ona pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove utvrđene posebnim propisima. usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba. Institut ima i svoj glasnik koji izdaje i u kojem se objavljuju podatci o pravima koja su upisana u navedene registre. dostupni trećim licima na uvid. uvezani su u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasništva BiH. odn. Znak razlikovanja koji dobije rješenje nadležnog organa je žig. ali uz obavezu podnošenja zahtjeva za hitno ispitivanje. prijava se može ispitivati i po hitnom postupku. i to: 1) U slučaju sudskog ili drugog spora. Ko se može baviti poslovima zastupanja u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom? Mogu se baviti pravna i fizička lica koja moraju biti upisana u registar zastupnika kojeg vodi Institut. odn. usluga drugog učesnika u privrednom prometu. Izuzetno. REDOSLIJED ISPITIVANJA PRIJAVA Prijave se ispituju po redoslijedu određenim datumom njihovog podnošenja.

kolektivni. slova.Žigom se mogu štititi znakovi. ambalaža za proizvode – pod uslovom da su distinktivni – kao i kombinacije svega naprijed navedenog. te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi. katalozima. slogani. brojevi. kratice. koji svojim izgledom ili sadržajem mogu obmanuti javnost. koji se ne mogu grafički prikazati. Ovo pravo ima i podnosilac prijave od datuma podnošenja prijave. trodimenzionalni oblici. koji svojim izgledom ili sadržajem povrijeđuju autorska prava ili druga prava industrijskog vlasništva. VRSTE ŽIGOVA 1) verbalni. prospektima. oglasima i drugim oblicima ponude. ZAŠTITA ŽIGA Tripartitna – upravnopravna. grafički prikazi. teritorijalno je i vremenski ograničeno (10 godina). kvalitet ili neko drugo obilježje roba ili usluga. građanskopravna i krivičnopravna. koji su u vijeme podnošenja prijave žiga za znak opštepoznati u BiH u granicama značenja člana 6 Pariske konvencije. Upravnopravna zaštita se ostvaruje putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. fakturama. amblem. te 4) trodimenzionalni. 3) individualni. ISKLJUČIVA PRAVA NOSIOCA ŽIGA (čl. 86): Nosilac žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom svojih roba i usluga. vrstu. KARAKTERISTIKE ŽIGA Žig je vlasničko pravo. te isključivo pravo upotrebe žiga u privrednom prometu za te robe i usluge. u korespondenciji i drugim oblicima poslovne dokumentacije. na uputstvima. koji su isključivo oblici određeni vrstom proizvoda ili oblici proizvoda potrebni za postizanje određenog tehničkog rezultata ili oblici koji proizvodima daju bitnu vrijednost. a posebno riječi. za koje je žig priznat. osim uz odobrenje nadležnog organa te države ili organizacije. koji su isti sa ranijim žigovima za istu vrstu roba ili usluga. ili ga upotrebljavati za obilježavanje tih roba ili usluga. koji su isti sa ranijim žigovima ili su slični ranijim žigovima za istu ili sličnu vrstu roba ili usluga. Ovo pravo obuhvata i upotrebu žiga na sredstvima za pakovanje. posebno u odnosu na geografsko porijeklo. kombinacije boja i njihovih nijansi. koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba ili usluga u privrednom prometu. Nosilac žiga može zabraniti trećim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju znak koji je isti kao znak ili sličan znaku za robe ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje karakteristika roba ili usluga. 146 | P a g e . ali se može neograničeno obnavljati. zastavu. Žigom se ne mogu zaštititi znakovi: koji su protivni javnom poretku ili moralu. uključujući i mogućnost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim žigom. 2) figurativni. putem tržišne inspekcije i putem Uprave za indirektno oporezivanje i carinskih organa. naziv ili kraticu naziva neke države ili međunarodne organizacije. koji sadržavaju državni ili drugi javni grb. odn. koji predstavljaju ili podražavaju nacionalni ili religiozni simbol.

jer tuženi za neovlaštenu upotrebu žiga okrivljuje dobavljača. 4. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako stečajni dužnik. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. Bitno je istaći da zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik. kao i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana. 3. jer je on od dobavljača naručio samo vrstu robe. 147 | P a g e . Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana. stavlja u promet. a ne i robnu marku. ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU (29/03) Zakonom o stečajnom postupku uređuju se uslovi za otvaranje stečajnog postupka. Zakon o stečaju predstavlja jedan visoko razvijeni mehanizam. koji ima usklađenu sistematiku i jasan je za primjenjivanje. uvozi.Krivičnopravna zaštita: „Ko protivno odredbama Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH povrijedi tuđi žig. koji je prilagođen slučajevima u praksi. industrijski dizajn i geografsku oznaku. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. a po svojoj prirodi spada u vanparnične postupke. stečajni postupak. te stoga po cijeni jeftiniji. Prigovor da je proizvod originalan. prema predviđanjima. prenosi preko granice. 2. u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni obaveze plaćanja. pri čemu sud samo stvara uslove za izražavanje autonomne volje povjerilaca. nudi. Osnovna premisa ovog zakona jeste da je imovina stečajnog dužnika ustvari imovina njegovih povjerilaca.“ Najčešći prigovori tuženog u slučaju neovlaštene upotrebe žiga: 1. Prigovor da tuženi nije znao da uvozi robu sa tuđim žigom. Prigovor da je proizvod lošeg kvaliteta. a ima za cilj unovčenje imovine stečajnog dužnika radi grupnog namirenja potraživanja stečajnih povjerilaca. skladišti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zaštite. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (institut preuzeto iz njemačkog stečajnog prava). pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja. Ovom kaznom kaznit će se svako lice koje neovlašteno izrađuje. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes. pa zbog toga ne može doći do zabune na tržištu. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Prigovor pasivne legitimacije. Platežna nesposobnost je najčešće i osnovni razlog za otvaranje stečajnog postupka i vrijedi za sve kategorije stečajnih dužnika. RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEČAJNOG POSTUPKA? Stečajni postupak se sprovodi iz razloga platežne nesposobnosti ili zbog prijeteće platežne nesposobnosti stečajnog dužnika.

VOĐENJE I TOK STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. Neuredan prijedlog. S tim u vezi stečajni sudija može: a) imenovati privremenog stečajnog upravnika. za razliku od ranijeg zakona. Kako se radi o vanparničnom postupku. na prijedlog podnosioca ili samog stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik. U prethodnom postupku utvrđuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. Postupak se sprovodi javnim pozivom nad imovinom pravnih lica. U stečajnom postupku razlikujemo dva stadija: 1) prethodni postupak i 2) glavni stečajni postupak. Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka. smatrat će se da je povukao prijedlog i u tom slučaju troškove snosi predlagač. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA 1) Stečajni sudija Sudski organ koji. c) rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. a koje potraživanje je bilo razlog za podnošenje prijedloga. Ako predlagač ne postupi po nalogu suda. općina i javnih fondova. u stečajnom postupku nema se pravo: 1) na povrat u pređašnje stanje. sud će takav prijedlog odbaciti rješenjem. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ispuni potraživanje podnosioca prijedloga. kao i nepotpun prijedlog. izuzev nad imovinom FBiH. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. b) odrediti odgovarajućeg vještaka. 2) na ponavljanje postupka. Stečajni postupak je u načelu hitan postupak i provodi se na opštinskom sudu pred privrednim odjeljenjem na čijem je području sjedište stečajnog dužnika. koje mjere kasnije može ukinuti. 2) nad imovinom dužnika pojedinca (komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću). sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i otkloni nedostatke u roku od 15 dana.Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Stečajni postupak se sprovodi: 1) nad imovinom pravnog lica. pa sudu vrati prijedlog koji nije uređen. 3) na reviziju. Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. Ako predlagač u ostavljenom roku ne dostavi uređen prijedlog nikako. nema sudskog vijeća. 148 | P a g e . za otvaranje stečaja nad takvim pravnim licem potrebna je prethodna saglasnost ministra odbrane.

a odluke se donose većinom glasova prisutnih povjerilaca. Stečajni upravnik mora imati položen stručni ispit. kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme trajanja stečajnog postupka. upravlja tom imovinom. a naročito da sačini početni bilans. Na prvoj skupštini koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika. 4) Odbor povjerilaca (fakultativni organ stečajnog postupka) Kontrolni organ. c) vodi poslovne knjige. Ovu listu vodi federalni ministar pravde i ona se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. pristrasan ili ne ispunjava uslove za imenovanje. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okvirima odluke o otvaranju stečajnog postupka. ali samo do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka (!) Njegova osnovna funkcija jeste imenovanje stečajnog upravnika i vršenje nadzora nad njegovim radom. kao i popis stečajnih povjerilaca za koje je saznao i do kojih je došao na osnovu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika. Skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira članove odbora povjerilaca. Ostale skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to traži stečajni upravnik. Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. koja raspolažu odgovarajućom stručnošću i kvalifikacijama. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA Stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. ako postoje razlozi koji upućuju na to da je nepodoban. odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. 2) Stečajni upravnik Operativni organ stečajnog postupka. koja spada u stečajnu masu. d) podnosi potrebne izvještaje nadležnim organima. Stečajni sudija može odbiti postavljenje izabranog stečajnog upravnika. 3) Skupština povjerilaca Skupštinu povjerilaca saziva stečajni sudija. b) izvrši detaljan popis stečajne mase. 149 | P a g e . Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja. a koja potraživanja nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. a kojem je potrebno postavljenje od strane stečajnog sudije. Odbor kontroliše i podržava stečajnog upravnika. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Za stečajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste stečajnih upravnika. kao i potrebnim poslovnim iskustvom. koji se osniva radi zaštite interesa stečanih povjerilaca.On vodi i upravlja stečajnim postupkom. ovlašten da: a) hitno i bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. Za stečajnog upravnika mogu se imenovati samo fizička lica. te da je unovči u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca.

koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku. i to slijedećim redoslijedom: a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja svih povjerilaca. 3. ovdje se radi o tzv. Povodom pravnih posljedica zakon definiše tri grupe pitanja: 1) Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka 2) Ispunjenje pravnih poslova 3) Prebijanje i pobijanje Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju radni odnosi zaposlenika. kao i imovinskopravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase. pod uslovom da ne spadaju u više ili niže isplatne redove. a namiruju se za a) potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i b) potraživanja zaposlenika stečajnog dužnika po osnovu radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka. Neke pravne posljedice su uslovne. a neke bezuslovne. Zaposlenici koji su ostali na radu dok traje stečajni postupak primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi stečajni upravnik.Stečajna masa služi za namirenje troškova stečajnog postupka. i to u visini najniže plate 2. Namirenje povjerilaca iz stečajne mase vrši se po slijedećem redoslijedu: 1. U firmi stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“. hipotekarni povjerioci ili povjerioci zemljišnog duga). c) novčane kazne i prekršajne kazne. neke su trajne. Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova. Stečajni povjerioci viših isplatnih redova. a neke privremene prirode. čija se potraživanja namiruju iza ostalih stečajnih povjerilaca. kao i povjerilaca koji u toku trajanja stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema stečajnoj masi (to su povjerioci mase). koji se namiruju prije ostalih stečajnih povjerilaca. To su povjerioci koji su zakonom određeni kao takvi (npr. e) potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomiješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su sa tim izjednačena. d) potraživanja koja se odnose na usluge stečajnog dužnika. Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koje ne pripadaju stečajnom dužniku nije stečajni povjerilac. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice nastaju ex lege. Isticanje rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda ima konstitutivan karakter za nastupanje ovih posljedica i bez ovog čina one ne bi mogle ni nastupiti. Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda. izlučnom pravu! Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. te za namirenje povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (to su stečajni povjerioci). 150 | P a g e . b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku.

Stečajno vijeće donosi odluku koja se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. onda se taj povjerilac upućuje na parnicu. kao ni mjere prinudnog izvršenja radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava. već i da nastavi sa svojim poslovanjem. kojim se stečajnom dužniku omogućava ne samo da preživi i da ozdravi. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti i stečajni upravnik. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. s obzirom da osnovni cilj stečajnog postupka treba biti saniranje stečajnog dužnika. a kojeg potvrđuje stečajni sudija. Uloga suda ovdje je samo potvrđujuće i nadzorne prirode. koji predstavlja izraz volje učesnika u postupku. Danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni dužnik prestaje da postoji. U tom smislu. Novčana i nenovčana potraživanja. on sačinjava i podnosi izvještaj stečajnom vijeću za zaključivanje postupka. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE Stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta iz stečajne mase. te se otvara novi račun. a o njoj odlučuju stečajni povjerioci. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. koja imaju prednost povremenih davanja. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava. Povjerioci u tom slučaju prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu. REORGANIZACIJA Stečaj ne znači uvijek primarno gašenje i prestanak stečajnog dužnika. i to u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Kada se donese stečajni plan. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. Međutim. on ne donosi nikakvo rješenje o tome (!) i postupak po tom stečajnom planu se nastavlja konkludentno. gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika. Ako se potraživanje nekog od povjerilaca ospori. kao i stečajni dužnik.Odmah po otvaranju stečajnog postupka uvodi se stečajni upravnik. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. koja nisu dospjela. Novčana potraživanja povjerilaca prema dužniku. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. u cijelosti ili djelomično. pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja. Ako sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. 151 | P a g e . Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana. i to u tri slučaja: a) ako stečajni plan ne poštuje propise o postupku podnošenja ili propise o sadržaju plana. b) ako nema izgleda da će povjerioci prihvatiti stečajni plan. reorganizacija je poseban pravni institut. sada se smatraju dospjelim. Protiv stečajnog dužnika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kojem se vršilo ispitivanje potraživanja (prekluzivan rok!). Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Kada stečajni upravnik okonča sve poslove iz stečajnog postupka. Kamate na potraživanja koja se namiruju iz stečajne mase prestaju teći (!) Prijavljivanje u stečajnu masu potraživanja prekida zastaru.

ZAKON O LIKVIDACIONOM POSTUPKU (Sl. njegovo privredno odjeljenje. Troškovi postupka i sudske takse. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica. gl. tj. I ovo rješenje o brisanju društva iz registra također se objavljuje u službenim novinama FBiH. izdatci likvidatora i nužni troškovi uprave društva 2. koji se srazmjerno se dijeli članovima društva Rješenje o zaključivanju postupka likvidacije se objavljuje u službenim novinama FBiH. Kada je pravnom licu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti. Danom upisa u registar prestaje mandat uprave i drugih organa društva. prema mjestu sjedišta pravnog lica. 2.c) ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog plana. Organi likvidacije su: 1. pokrenut će se stečajni postupak. Likvidacioni sudija i 152 | P a g e . Vrši se popis imovine i povjerilaca. mora provesti likvidacioni postupak. čiji podatci se također upisuju u registar. Na rješenje o odbacivanju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od osam dana. 3. a to je opštinski sud. U slučajevima u kojima se. Kada je pravosnažnim rješenjem suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost osnivanja pravnog lica. Potraživanja povjerilaca 3. Preostali dio imovine. shodno Zakonu o privrednim društvima. koji će donijeti rješenje o brisanju. Nadležan je isti sud kao i za stečajni postupak. Ako se prije unovčavanja ustanovi da imovina neće biti dovoljna za pokrivanje potraživanja povjerilaca. FBiH 29/03) Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak pred nadležnim sudovima u FBiH. Donošenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu. Likvidacioni postupak se provodi u slijedećim slučajevima: 1. a zatim slijedi unovčavanje imovine. dok se ranije ovaj postupak mogao voditi i u samom privrednom društvu. U tom slučaju zastupnik društva je obavezan da podnese prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. a po pravosnažnosti rješenja se dostavlja registracijskom sudu. a njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora (!). Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar društava. Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedeći: 1. a u postupku likvidacije pravnih lica.

ako utvrdi da društvo u likvidaciji nije sposobno da izmiri sve obaveze. Likvidator može biti samo fizičko lice. Likvidator je ovlašten da u ime društva preduzima i zaključuje samo one poslove i radnje koji se odnose na likvidaciju. sastava. 36/99) Ovim zakonom je osnovana Komisija za vrijednosne papire u FBiH. koji se osnivaju odlukom Komisije. Akti koje donosi Komisija su konačni i protiv njih se može (samo) pokrenuti upravni spor. Mandat Komisije traje pet godina. ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (39/98. organizacije. kao i finansiranja. zaključuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva. Likvidator je također dužan da podnese na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale imovine dioničarima ili članovima društva. Komisiju sačinjavaju: predsjednik. tom istom odlukom sud će imenovati likvidatora. zastupa društvo. Likvidator je dužan da dostavi prijavu za upis u registar društava o prestanku društva u roku od 30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvještaja. zamjenik predsjednika i tri člana. kao i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira. a naročito je ovlaštena za: • Regulisanje uslova i načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira • Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira 153 | P a g e . Sjedište joj je u Sarajevu. statusa. U vršenju svojih ovlaštenja. ali može imati urede van sjedišta. likvidator je dužan. te može zaključivati i nove ugovore ako se isti odnose na raskid nezavršenih poslova. da bez odlaganja podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. kojim se uređuje upravljanje i organizacija Komisije. OVLAŠTENJA KOMISIJE Komisija osigurava primjenu i nadzire provođenje Zakona o vrijednosnim papirima. Konačno. koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje i razrješava Parlament FBiH. STATUS SASTAV I ORGANIZACIJA KOMISIJE Komisija je samostalna i specijalizovana institucija Federacije BiH. a kada društvo prestaje na osnovu odluke suda. a isto lice može više puta biti imenovano u sastav Komisije. likvidator obavlja slijedeće: izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva. za šta rok ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva. Komisija ima svoj statut. Također je dužan da objavi poziv za prijavu potraživanja. ovlaštenja i odgovornosti. zaključuje sporazume o poravnanju sa povjeriocima. Likvidator je dužan da obavijesti sve poznate povjerioce da je društvo u postupku likvidacije.2. Likvidator Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva. i ima status pravnog lica. te regulisana pitanja njenog sjedišta.

Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti na dva načina: putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika (berza je dioničko društvo. davanje dozvola za emisiju vrijednosnih papira. ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98. b) Obveznice Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označena u obveznici ili po naredbi te osobe ili donosicu (ako obveznica glasi na donosioca) isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. a nakon održane osnivačke skupštine. te nadziranje rada Registra vrijednosnih papira. investicionih fondova.• Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima. sa Registrom obavezno zaključuju ugovor. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti evidentirane kod Registra vrijednosnih papira. broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je označena u osnivačkom aktu. sadržaj i način prijenosa vrijednosnih papira. Dionička društva u pripremama. c) Certifikati Zakon o vrijednosnim papirima se ne odnosi na mjenice i čekove!! 154 | P a g e . Emisiju obveznica Federacija i kanton mogu vršiti na osnovu zakona. Vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektronski zapisi. davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora nad radom profesionalnih posrednika i drugih učesnika u prometu vrijednosnim papirima • • • • • Komisija u vršenju ovlaštenja. Obveznice mogu izdavati Federacija BiH. u skladu sa zakonom. kantoni i opštine. emisija i promet vrijednosnim papirima. a) Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. propisivanje uslova i pravila za promet vrijednosnim papirima. 36/99) Ovim zakonom je propisana forma. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. ima 32 ovlasti. a ovlašteni predstavnici su brokeri koji rade u tuđe ime i za tuđi račun i dileri koji rade u svoje ime i za svoj račun). Temeljem tog ugovora Registar će upisati dioničare određenog dioničkog društva. te učesnici u prometu vrijednosnim papirima. Najbitnije ovlasti su nadziranje primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnim papirima. uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira Regulisanje uslova i načina izdavanja obveznica kantona i opština Propisivanje pravila i nadzor nad prometom vrijednosnim papirima Zaštitu interesa investitora Propisivanje i nadzor nad primjenom standarda upravljanja dioničkim društvima (!) Propisivanje uslova.

Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. te isprave. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži stvarno pravo (ZOO ugovor o uskladištenju). Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. Ova prava su uvijek inkorporiana u ispravu (sadržana su u njoj) i zakonit imatelj ne mora da dokazuje sadržaj isprave (to je zakonska pretpostavka). 155 | P a g e . Skladištar je dužan da osobi koja je predala stvar izda skladišnicu. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. Primjer vrijednosnog papira koji u sebi sadrži obligaciju (mjenica. Mjenična obaveza je samostalna i stroga. MJENICA Ona je isprava. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. Papir koji osigurava upravljanje u društvu čiju dionicu posjeduje. a ni prava prenosa. obavezuje se da će zakonitom imatelju isprave ispuniti obavezu koja je sadržana u toj ispravi. a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. Mjenica uvijek glasi na određeni novčani iznos i izdavalac mjenice (trasant) obavezuje se da će zakonitom imaocu (trasatu) on sam (vlastita mjenica) ili remitent po dospjelosti isplatiti novčani iznos naveden u mjenici. pismeno očitovanje obaveze. ali g amož ograničiti n adio iznosa. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži upravljačko pravo (dionica). To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni ngo glavni dužnik. Vrijednosni papiri su uvijek formalne isprave. stvaran prava i pravo na upravljanje. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Vrijednosni papiri mogu da sadrže u sebi obligaciona prava. Mjenične radnje Akceptiranje mjenice Akcept se vrši tako d atrasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše. Forma i bitni sastojci za pojedine vrste isprava se propisuju zakonom. ček). to je zakonska pretpostavka) i založno pravo. Po zakonu to je papir po naredbi.HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRŽINI PRAVA To su isprave koje u sebi sadrže određena prava i izdavalac vrijednosnog papira. onda taj akcept mora biti bezuvjetan. a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. Ona se sastoji iz dva dijela priznanice i založnice i u cjelini gledana u sbi sadrži dva stvarna prava: pravo vlasništva (osoba koja je predala stvar ne mora dokazivati vlasništvo na stvari. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. To je i prezentacijski papir . Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira).

avalista stiče pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inače jamčio. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti.pravnom odnosu. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. Indosiranje Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. Mjenični prigovori.Amortizacija mjenice Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom. 156 | P a g e . Avalista solidarno odgovara. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. nema regresa zbog neakceptiranja. vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost. Između mjeničnihMtužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. ni protesta. Izražava se riječima „per aval“ – kao jemac. imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni – pravo na regres. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. Tužbe trasata protiv trasanta. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja. dospjeva po viđenju. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. ne akceptira se. Aval može biti djelimičan i potpun. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice. Kada se mjenica amortzuije rješenjem. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom. Razlika između mjenice i čeka Ček je sredsvo plaćanja. Avaliranje Aval je mjenično jemstvo. ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. tužba zbog povraćaja mjenice. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. Mjenična radnja. protesti i tužbe mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Može ga dati svako lice. mjenica je sredstvo kreditiranja. glasi na donosioca. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. ček može da glasi na donosioca. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Opoziv čeka može vršiti samo trasant. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. a ne mjeničnopravnog dejstva. ne može se umnožavati Kao mjenica. Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. Kada isplati mjenicu. a može biti i vremenski ograničen.

n. i komplementar u k. Kod društva sa ograničenom odgovornošću i kod dioničkog društva za obaveze odgovara društvo svojom imovinom. Komanditno društvo 4.o. Društvo svoju djelatnost obavlja samostalno. Zakonom može biti određeno da se neke djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenje ili uz prethodnu saglasnost nadležnog organa (npr. Danom upisa u registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost i od toga dana odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA 84/08: značajne izmjene Zakona u pogledu dioničkih društava. i d. a izbor djelatnosti vrši se u skladu sa propisanom klasifikacijom djelatnosti.. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću 3.o.d. a jedini izuzetak jeste slučaj maloljetnika koji naslijeđuje udio u društvu.). ORGANIZACIONI OBLICI DRUŠTVA 1. Sve činjenice sadržane u osnivačkom aktu i drugim aktima jesu faktičke činjenice. Društvo sa ograničenim odgovornošću 2. Tu zakonski zastupnik daje izjavu o prihvatu naslijeđa. Prije upisa u sudski registar društvo ne može stupati u pravni promet. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i kod komanditnog društva svaki član društva d. koje momentom upisa u registar postaju pravne činjenice. i d. proizvodnja naoružanja i vojne opreme).o.d. Zakon o osiguranju imovine i lica (d. Pravni učinak upisa društva u registar nastupa prema trećim licima 16..). Zakon o javnim preduzećima (d. 157 | P a g e . a članovi društva samo do visine svoga udjela u društvu. Svako društvo obavlja samostalno djelatnost. Ostali propisi iz ove oblasti: Zakon o bankama (d. a fizičko lice koje bi prije upisa stupilo u pravni promet u ime društva odgovaralo bi za takve obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Osnivač i član društva može biti samo poslovno sposobno fizičko lice.d. domaća i strana (strana pravna lica samo pod uslovima propisanim Zakonom o stranim ulaganjima).o. Dioničko društvo Pravilo je da društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. dana od dana objavljivanja upisa u službenim novinama FBiH.d.) PRIVREDNO DRUŠTVO? Pravno lice koje obavlja proizvodnju i prodaju proizvoda i vrši usluge na tržištu radi sticanja dobiti (pravni subjektivitet pravnog lica može se utvrditi samo zakonom) Društvo mogu osnovati pravna i fizička lica.o. odgovaraju solidarno i svojom ličnom imovinom. ali pravo na naslijeđe se ne može isključiti niti ograničiti. posebno će se urediti i pitanje ko će maloljetnika zastupati u društvu.

u zavisnosti od vrste društva. osnovni kapital se može povećati i pristupanjem novog člana. pored novca. b) kod dioničkog društva. stvari i prava. 158 | P a g e . prava i novca koji se unose u društvo. dužno je da tu svoju odluku obznani. Registarski sud je dužan odbiti upis društva u registar u slijedećim slučajevima: 1) 2) 3) Ako je osnivač većinski vlasnik koji ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ili nepodmirene poreske obaveze Ako je osnivač u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću već komplementar u komanditnom društvu Ako je osnivač jedini član društva sa ograničenom odgovornošću na kojem je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije Kapital: Novčani izraz stvari. OSNIVAČKI KAPITAL Osnovni kapital je onaj kapital kojeg su članovi društva odredili u osnivačkom aktu i koji će.Društvo može obavljati samo one poslove koji spadaju u okvire registrovane djelatnosti. Iznos udjela u osnivačkom kapitalu mora biti naveden i određen u osnivačkom aktu i po visini i po strukturi. 100 KM za pojedinačni ulog) i za dionička društva (50. vrši se vještačenje. Zakon propisuje najniži iznos temeljnog kapitala u novcu za dva oblika privrednih društava – za društva sa ograničenom odgovornošću (2. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udio u osnovnom kapitalu. Ako bi pak društvo zaključilo pravni posao sa trećim licima izvan registrovane djelatnosti. biti dužni da unesu u društvo do dana upisa društva u registar. te druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz redovnu djelatnost upisanu u registar. pa se novčana vrijednost određuje na osnovu nalaza i mišljenja vještaka. da je objavi u službenim novinama uz garanciju povjeriocima da će ispuniti svoje obaveze. Ako društvo odluči da snizi osnovni kapital društva kapitala. Udio u društvu izražava se u procentima ili u razlomcima i ta činjenica također se upisuje u registar. taj bi pravni posao bio valjan – osim ako je to treće lice znalo ili moralo znati da se radi o poslu izvan redovne djelatnosti. može se povećati na slijedeći način: a) kod društava sa ograničenom odgovornošću. Stvari i prava se procjenjuju prije svega saglasnošću volja osnivača. Na osnovu novčane vrijednosti stvari i prava utvrđuje se novčani iznos sa kojim pojedini osnivač participira u ukupnom kapitalu društva i na osnovu toga se utvrđuje njegov udio u društvu. u slučaju pozitivnog poslovanja i pod uslovom da se ne naruši zakonom propisani minimum rezervi.000 KM ukupno. Ukoliko se visina osnovnog kapitala ne povećava iz vlastitih sredstava društva. oni se izražavaju i u novčanoj vrijednosti. može biti dat i u obliku izvršenih usluga. Kada se u društvo unose stvari i prava. može biti povećan ili smanjen. Osnovni kapital tokom trajanja društva može biti mjenjan. koji mora unijeti svoj kapital. ne može to učiniti ispod zakonom propisanog minimuma osnovnog kapitala.000 KM). U slučaju kada društvo odluči da snizi iznos osnovnog kapitala. Društva kapitala mogu povećati osnovni kapital i iz vlastitih sredstava. ali samo u mjeri koja je potrebna za poslovanje društva. Društvo može stupati u pravni promet sa trećim licima samo u okviru ili u vezi sa svojom redovnom djelatnošću. a ako to nije moguće.

/d. Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama i poslovnoj korespondenciji. Zakonom je propisano i koji su to zabranjeni sastojci firme (protivni zakona i morala.osnovni kapital se može povećati i emisijom novih dionica (emisija može biti i zatvorena i otvorena). te može sadržavati (samo one) strane riječi koje su uobičajene i za koje ne postoje odgovarajuće riječi u službenim jezicima koji se koriste u Federaciji. a mogu imati sve ili neke od poslova u okviru registrovane djelatnosti društva. itd. Načelo prvenstva ili prioriteta upisa u sudski registar podrazumijeva da je sud dužan prilikom primanja prijave na njoj naznačiti dan i čas prijema (u praksi se dijele brojevi).) potpisi osnivača su mogli biti ovjereni ili kod suda ili kod nadležnog organa. Zakon o upisu privrednih subjekata u registar propisuje da će registarski sud prema sjedištu društva o upisu podružnice obavjestiti sud na čijem se području ta podružnica nalazi. ali je također obavezan da podnosiocu prijave na njegovo traženje omogući uvid u registar i da mu pomogne u izboru odgovarajuće firme. FIRMA Svako društvo osnivačkim aktom utvrđuje svoju firmu. Društva kapitala su društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo. s tim što zakon dopušta mogućnost da se sjedište odredi i statutom./d. Društvo će aktom o osnivanju odrediti svoje sjedište. a sjedištem se u smislu zakona smatra mjesto koje je upisano u registar (faktička činjenica upisom postaje pravna činjenica). sa zakonom propisanom pismenom formom i ovjerenim potpisima osnivača. kao i pripremanje nacrta statuta društava. Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica. Podružnica se upisuje u registar kod registarskog suda kod kojeg je upisano i samo društvo. U firmu se mora unijeti i skraćenica oblika društva (d.n.d. Sud je po službenoj dužnosti obavezan da pazi na ovo.d. kada društvo osniva dva ili više lica. kada se kao osnivački akt pojavljuje odluka osnivača (mora sadržavati sve bitne sastojke kao i ugovor o osnivanju). 159 | P a g e . Društvo sa ranije registrovanom firmom ima pravo na sudsku zaštitu i može zahtjevati brisanje kasnije registrovane firme koja narušava načelo isključivosti.). ali član 73 Zakona o notarima uređuje da su notari nadležni ili ovlašteni za vršenje obrade i ovjere osnivačkih akata (dakle. OSNIVAČKI AKT U pravilu ugovor. što znači da će sud registra odbiti upis društva ukoliko se njegova firma bitno ne razlikuje od firme društva koja je već upisana u registar.). U pravnom prometu i u korespondenciji sa trećim licima društvo mora uvijek upotrijebiti firmu prema sadržaju koji je upisan u registar. U obavljanju tih poslova mogu sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva.o./k. kao ime pod kojim društvo posluje. Osnivački akt je strogo formalan akt.o.o. a društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo. Do donošenja Zakona o notarima (2002. koja pretpostavlja da se firma društva mora jasno razlikovati od firme drugog društva. Mora biti napisana na jednom od službenih jezika u Federaciji. osnivački akt je notarska isprava). PODRUŽNICE Društvo može imati podružnice kao svoje organizacione jedinice izvan sjedišta društva. Društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo može osnovati i jedno lice. Zakon garantuje isključivost firme svakom pravnom licu. zaštićeni robni znaci.

a poslovna sposobnost jeste sposobnost preduzimanja pravnih radnji i pravnih poslova u skladu sa zakonom. Pravna sposobnost znači sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza. U svakom slučaju prokura prestaje kada po zakonu prestane postojati i pravno lice za koje je vezana. skupština ima 100 glasova. Za obaveze koje preduzme zastupnik odgovara pravno lice. Prokura se naravno može i opozvati. Prokura se upisuje u registar. jer za to prokurista mora imati posebno i izričito ovlaštenje.Firma društva se sama za sebe ne može prenositi na druge privredne subjekte. Obzirom na vrstu i broj lica. Kod društava kapitala organ upravljanja i odlučivanja je skupština društva. ali i ne mora. a prestat će uvijek kada je sa danom otvaranja stečajnog postupka kao pravna posljedica istog prestalo pravo na zastupanje pravnog lica upisanog u registar. pri čemu kod više pojedinačnih prokura svaki prokurista nastupa odvojeno od drugih. Ta lica su ovlaštena da u ime društva poduzimaju pravne radnje i pravne poslove u okviru ovlaštenja upisanih u registar. Ukoliko je pak došlo do prekoračenja ovlaštenja. Prokura je u najširem smislu ovlaštenje da se u ime i za račun pravnog lica poduzimaju pravne radnje iz okvira njegovog poslovanja – osim ako bi se radilo o prometu nepokretnosti. a lica koja vrše poslove uprave upisuju se u registar. Kod d. prokura može biti pojedinačna ili zajednička. UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE Pravilo je da odluke u društvu donose njegovi osnivači.o. Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom određena za poslovanje. 160 | P a g e . Prokura? Postoji još jedna vrsta punomoćnika. može se prenijeti samo sa prenosom društva (slučajevi statusnih promjena društva). na drugo lice. jer se za ispunjenje obaveze ne traži zajedničko primanje obaveze). a zastupnik kao vlastodavac. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom u registar. a to su prokuristi. pravno lice će odgovarati za ispunjenje obaveza iz pravnog posla. Okviri zastupanja mogu biti ograničeni osnivačkim aktom ili statutom.o. Zastupnik društva može prenijeti ovlaštenje za preduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova. u smislu da je zastupniku za određene poslove potrebno odobrenje nadležnog organa. iz okvira svoga ovlaštenja. zastupa ga i odgovara za zakonitost poslovanja. ZASTUPANJE Uprava rukovodi društvom i njegovim poslovanjem. ako je treće lice bilo savjesno. a kod zajedničke prokure sve prokuriste moraju nastupati zajednički da bi pravni posao bio valjan (u ovom slučaju se obaveza može ispuniti prema bilo kojem od prokurista. skupštinu društva čine članovi društva. prokura se može dati samo fizičkom licu. Lice na koje je preneseno to ovlaštenje u pravnom prometu nastupa kao punomoćnik. Pravna sposobnost pravnog lica je ograničena djelatnošću koju to pravno lice obavlja.o. tenije znalo niti je moglo znati da je došlo do prekoračenja. a poslovnu politiku vodi uprava društva.o. a takva promjena mora također biti upisana u registar kod suda. to može biti zaposlenik pravnog lica. Inače. Poslovna sposobnost pravnog lica prosuđuje se prema ovlaštenjima zastupnika tog pravnog lica. a broj glasova u toj skupštini određen je prema udjelu u osnovnom kapitalu (zakonom je propisano da u d.

onda njegove odluke imaju pravni karakter i dejstvo odluke skupštine. Član d. član d. upravu može da čini jedna osoba. Međutim. povoljnijim uslovima. i to u roku od 15 dana. Kod društava lica pravilo je da članovi društva odlučuju konsenzusom. Sud je dužan da izvrši upis u roku od 15 dana od dana podnošenja uredne prijave. i svaka dionica iste klase nosi određeni broj glasova). Članovi uprave su zastupnici pravnog lica. PRAVNI POLOŽAJ ČLANOVA DRUŠTVA Kod društava kapitala član društva ima pravo na upravljanje.o. Pravo preče kupovine članovi društva mogu realizovati u izvršnom postupku. Pravo preče kupovine imaju i dioničari pod određenim uslovima. smatra se da ne žele i ponuđač može tada svoj udio u društvu prodati trećem licu. u d.d.o. vrše zajedno svi članovi društva. može bez ograničenja stavljati svoje dionice u promet. ali samo ako ima više od deset osnivača i ako mu osnovni kapital prelazi iznos od 15 miliona. ovlaštenje za zastupanje može biti podijeljeno među više njih. član ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti društva. ali i obavezu da snosi gubitke i rizik od gubitka u slučaju negativnog poslovanja.o. kada se radi o novoj emisiji dionica. ali samo pod istim uslovima iz ponude. a član d. 161 | P a g e .o. u pravilu. Ako zakonom nije propisana obaveza formiranja nadzornog odbora. Postupak registracije je oblik vanparničnog postupka. a kod društava lica sudjeluje u odlučivanju konsenzusom..o. Dioničko društvo obavezno po zakonu mora da ima upravni odbor. Prijavu za upis u registar dužan je podnijeti osnivač društva ili drugo lice ovlašteno za podnošenje prijave. Nadalje. tj.o. da bi se time osigurao njihov pravni položaj u smislu dotadašnjeg udjela u osnovnom kapitalu. nadzorni odbor i odbor za reviziju. ali su dužni da istovremeno kod suda deponuju novčani iznos iz ponude koja im je bila učinjena i time izraze volju da pod ponuđenim uslovima otkupe prodati udio. U pogledu raspolaganja svojim udjelom. Zavisno od oblika i veličine društva. Društvo sa ograničenom odgovornošću po zakonu mora imati nadzorni odbor.d. dužan je da putem uprave društva učini ponudu ostalim članovima društva. ako je član društva fizičko lice. njegovim nasljednicima ne može se osnivačkim aktom ograničiti pravo na nasljeđivanje njegove imovine unesene u društvo (nasljeđivanje je univerzalno pravo koje. ne može biti ograničeno). i sudjelovanje u radu skupštine. tri ili više. U privrednim društvima zakonom je dozvoljeno samo organizovanje skupova sindikata! REGISTAR DRUŠTAVA Obuhvata registar podataka (upisnik) i registar isprava.o. ostali članovi društva imaju pravo na tužbu za poništenje takvog ugovora (ova tužba mora obuhvatiti obje ugovorne strane!).o.koji se dijele srazmjerno udjelu u kapitalu. Pravo preče kupovine uspostavljeno je zakonom i ne može biti isključeno osnivačkim aktom ili statutom društva. ako je imovina društva izložena javnoj prodaji. onda nadzor nad d. Ako se ponuđeni članovi društva u roku od 30 dana ne izjasne da prihvataju ponudu. je ograničen pravom preče kupovine uspostavljenim u korist ostalih članova tog društva. ne može raspolagati svojom imovinom dok ne protekne zakonom određeno vrijeme. je svaki dioničar član skupštine. a može se na odgovarajući način urediti i osnivačkim aktom. Ako međutim trećem licu udio bude prodat pod drugačijim. Osnivač koji ima namjeru da svoj udio u društvu proda u cjelini ili samo dijelom. ako je to uređeno osnivačkim aktom i upisano u registar. Članovi društva imaju pravo da raspolažu imovinom društva. Kada jedno lice osniva d. kada su za to ispunjeni zakonski uslovi (prvenstveno u smislu pozitivnog poslovanja). Ta ponuda mora biti data u pismenom obliku i mora sadržavati uslove prodaje. ostali članovi su dužni da im isplate novčanu vrijednost imovine koju je njihov ostavilac unio u društvo na dan davanja izjave o neprihvatanju članstva. U slučaju da nasljednici ne prihvataju članstvo u društvu. s tim što je ovo pravo raspolaganja u nekim slučajevima ograničeno zakonom.

c) načelo oficijelnosti (postupanje po službenoj dužnosti.Svaki upis pravnog lica ili relevantne promjene u pravnom licu u registar sud je dužan objaviti po izvršenom upisu u službenim novinama FBiH. e) načelo prvenstva (registarski sud je obavezan postupati po prijavama. te drugi podatci kada je to određeno zakonom. g) načelo jednoobraznosti (registracija se vrši na jednoobrazan način. Mjesno nadležan je opštinski sud prema mjestu sjedišta poslovnog subjekta. te lica o čijim bi se pravima i obavezama moglo odlučivati u ovom postupku Načela registra: a) načelo obaveznosti. sud kod kojeg je to lice bilo upisano u registar dužan je bez odlaganja po službenoj dužnosti dostaviti sve prijave i podatke koji se odnose na taj subjekat. b) načelo zakonitosti (postupak registracije uređuje se zakonom). ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA Registar: sadrži bazu podataka i isprave. rješavati ih prema redoslijedu zaprimanja prijava). bez dokazivanja pravnog interesa. ponavljanja postupka i mirovanja postupka. h) načelo javnosti (osigurava da svako. pripajanje. zadruge. podjela i spajanje subjekta). u smislu postojanja propisanih obrazaca). Subjekti upisa: Poslovni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost. Pravila postupanja suda prilikom upisa u registar propisana su Zakonom o registraciji. kao i shodna primjena pravila o parničnom postupku. zadružni savezi. f) načelo konstitutivnosti (sve faktičke činjenice sadržane u prijavi i priloženim ispravama danom upisa u registar postaju pravne činjenice i kao takve djeluju prema trećim licima). a to je opštinski sud u sjedištu kantonalnog suda. U registar se upisuje: osnivanje privrednih subjekata. d) načelo formalnosti (registarski sud postupa po pismenim obrascima). koja podrazumijeva da se savjesna treća lica mogu pouzdati u istinitost podataka upisanih u registar. tj. npr. zabrana obavljanja djelatnosti na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog 162 | P a g e . O upisu promjene sjedišta odlučuje sud na čijem području bi bilo novo sjedište poslovnog subjekta. u smislu da bi novo sjedište bilo na području drugog mjesno nadležnog suda. a sastoji se iz glavne knjige (upisnik) i zbirke isprava. u smislu da registarski sud ne može odbiti urednu i potpunu prijavu za upis u registar). Stvarno nadležan je opštinski sud sa privrednim odjeljenjem. te druga pravna lica kada je to određeno zakonom Upis u registar: Upis svakog podatka za koje je poslovni subjekat obavezan podnijeti prijavu za upis Učesnici u postupku upisa: Lice koje je podnijelo prijavu za upis. može izvršiti uvid u podatke upisane u registar i može zatražiti prepis tih podataka). podatci koji se odnose na stečaj i likvidaciju. Načelo istinosti ili pouzdanja je (oboriva) zakonska pretpostavka. javna preduzeća. statusne promjene privrednog subjekta (promjena oblika. Registarski sud: Sud nadležan za poslove registracije. uz izričito isključivanje mogućnosti korištenja vanrednih pravnih sredstava. prestanak privrednih subjekata. Ako pravno lice mijenja sjedište.

registarski sud može preinačiti svoje rješenje. sud će odbiti prijavu za registraciju. Ukoliko utvrdi da je žalba osnovana. matični ili identifikacioni broj. iznošenje novih činjenica i novih dokaza tretira se kao nova prijava za upis (jer nema ponavljanja postupka). utvrditi postojanje i formalnih (identitet podnosioca prijave. Troškovi postupka: S obzirom da se radi o vrsti vanparničnog postupka. POSTUPAK REGISTRACIJE? Sud je po prijemu prijave dužan ispitati prijavu i u formalnom i u materijalnom smislu. b) podjela jednog društva na dva ili više i c) pripajanje jednog društva drugom. s tim što su rokovi ovdje nešto drugačiji (u svakom slučaju u roku od 60 dana od dana objave upisa). oblik ili vrsta poslovnog subjekta. S obzirom da ovaj zaključak suda spada u domen upravljanja postupkom registracije. kantonalnom sudu. podatci o prokuri. dužan je takvo rješenje obrazložiti. propisani oblik prijave. Ukoliko u ostavljenom roku podnosilac prijave ne postupi po zaključku suda. 163 | P a g e . Ukoliko se u žalbi protiv prvostepenog rješenja iznose nove činjenice i predočavaju nove isprave. Registarski sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu. obim ovlaštenja zastupnika. ime/prezime/prebivalište/sjedište osnivača.organa. sud će o prijavi za upis odlučiti rješenjem.. visina kapitala u novcu. sudionici u postupku registracije sami snose svoje troškove. podatci o podružnicama. vrijednost kapitala u stvarima i pravima. Također se mogu vršiti i zabilježbe o nekim stanjima koja su propisana u zakonu. ovlaštenost podnosioca prijave. Pravo na žalbu pored subjekta upisa imaju i druga lica sa pravnim interesom. sud može zaključkom pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne može biti duži od 30 dana otkloni eventualne nedostatke u prijavi. sud može po potrebi održati ročište. kao i o privremenim mjerama (dakle postoje upisi i zabilježbe!) U glavnu knjigu se upisuju: firma. Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u registar može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. datum/dan/čas prijave. isključivost firme) i materijalnih (da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom. registarski sud dostavlja žalbu drugostepenom. U suprotnom. nedopuštenu ili nepotpunu. sjedište. Ukoliko sud smatra da je prijava za upis podnesena u skladu sa zakonom. Postupajući u okvirima ovog prethodnog ispitivanja. na koje poziva podnosioca prijave i eventualno lica kojima bi mogle biti poznate sporne okolnosti ili činjenice. udio svakog od osnivača. STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA a) Spajanje dva ili više društava. U toku postupka ispitivanja prijave za upis u registar. protiv ovog zaključka nije dozvoljena žalba. tj. Ukoliko pak sud odbija zahtjev za upis.) pretpostavki za upis. sud nije dužan obrazlagati takvo rješenje (postoje odgovarajući obrasci). samo ukoliko tom preinakom ne dira u prava trećih lica utemeljena na dotičnom upisu. priloženost potrebnih isprava uz prijavu. da li postoji propisani osnivački akt. Kada ocijeni da su ispunjeni potrebni uslovi za postupanje po prijavi.. djelatnost.

a u registar se unosi promjena vezana za osnovni kapital društva. jer stečajni dužnik nema imovine. a istovremeno sa prijavom upisa novog subjekta podnosi se prijava za brisanje društava koja prestaju postojati. odluči da promjeni svoj oblik u smislu da postane d. K. gdje se također traži odobrenje Komisije za vrijednosne papire..) Ovo društvo može osnovati dva ili više lica putem zaključivanja osnivačkog ugovora kao osnivačkog akta.o. D. kao dioničar. odnosno donošenjem rješenja stečajnog suda da se odbija zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. a svaki član društva. koji podliježe „notarskoj obradi i ovjeri“. 3) Okončanjem stečajnog postupka. ali i svojom imovinom.d. 4) Odlukom skupštine društva. NAČINI PRESTANKA DRUŠTVA 1) Istekom vremena na koje je osnovano. može pretvoriti svoj oblik u d. Uneseni 164 | P a g e . 2) Spajanjem. pripajanjem ili podjelom društva. Jedno društvo se može podijeliti na dva ili više novih društava prenosom imovine. 5) Odlukom parničnog suda ili pravosnažnom presudom krivičnog suda kojom je izrečena mjera prestanka društva. Spajanjem. te zahtjev za brisanje dosadašnjeg društva). ovdje postoji izričita zakonska zabrana.o. Društvo se može pripojiti prenosom svojih prava i obaveza na već postojeće društvo. koje pripajanjem postaje njegov pravni sljednik. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može mijenjati oblik. može promjeniti svoj oblik samo u smislu da postane komanditno društvo na dionice. što se također upisuje u registar (prijava upisa dva nova pravna lica.Oblik može da mijenja društvo sa ograničenom odgovornošću. Novonastali pravni subjekat će biti upisan u registar na osnovu prijave ovlaštenog lica. njegov osnovni kapital pretvorit će se u dionice sa nominalnom vrijednošću koju određuje skupština društva. kada se primjenjuje obrnut postupak na pretvaranje osnovnog kapitala.o. Osnivači za obaveze društva odgovaraju neograničeno i solidarno.o. tj.. dioničko društvo i komanditno društvo. pripajanjem ili podjelom prestaju ranija društva i nastaju novi pravni subjekti (pravni sljednici) bez unovčavanja imovine.d.d. Kada d. Prestanak društva i brisanje društva iz registra su dvije različite i razdvojene činjenice – nakon prestanka društva slijedi brisanje na osnovu donošenja rješenja registarskog suda o brisanju! Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d. imovinom društva.o. odnosno voljom članova društva (odluka je ovdje osnov za pokretanje postupka likvidacije u svrhu zaštite povjerilaca). dobija onaj broj dionica koji odgovara njegovom udjelu u osnovnom kapitalu (ova promjena ne može biti izvršena bez odobrenja Komisije za vrijednosne papire). bez likvidacije.n.

djelatnost. U društvo se mogu unositi novac. Komanditno društvo (k. Osnivački akt mora sadržavati podatke o osnivačima. dakle i vlastitom imovinom. Društvo koje se sastoji od najmanje dva lica. Svaki član društva dužan je svoj udio unijeti u roku utvrđenom ugovorom. ali samo uz saglasnost ostalih članova društva. Udjeli članova su jednaki. a vrijednost uloga se unosi u osnivački ugovor. stvari. s obzirom da se tu radi samo o imovini (komanditori nemaju prava u upravljanju ili zastupanju društva). te ograničenja pravnog subjektiviteta – ukoliko članovi društva ne odluče drugačije.o. Prijavu za upis društva u registar potpisuju svi članovi društva. Osniva se osnivačkim aktom. Svaki član društva ima pravo i obavezu da upravlja društvom. prestanka postojanja ili stečaja jednog od pravnih lica kao članova društva. svaki član ima pravo na srazmjeran dio preostale imovine društva. Za obaveze društva odgovara se samo imovinom društva. do visine svoga udjela.) „Tajno društvo“ prema teoriji prava. Samo 165 | P a g e . dok komanditori odgovaraju samo ograničeno. Za izmjene osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih osnivača. za taj posao bi odgovarao isto kao i komplementari.o. odn. ukoliko njegovi nasljednici ne prihvate da stupe na njegovo mjesto. koji onda odgovara za obaveze društva nastale do njegovog istupanja. način izmirivanja troškova osnivanja društva. koja imaju različit pravni status. upravo zbog neograničene solidarne odgovornosti. kapital članova društva podijeljen je na udjele (procenti ili razlomci). Društvo sa ograničenom odgovornošću (d. koji može biti ugovor o osnivanju ili odluka o osnivanju. Društvo će prestati u slučaju smrti člana društva. Društvo može prestati i u slučaju smrti fizičkog lica kao člana društva. naznaku koji članovi imaju koji položaj u društvu. podatke o licu ovlaštenom za zastupanje društva. prava i obaveze društva. te usluge. ali u biti nema tu tajnosti. ili se osnivačkim ugovorom upravljanje i/ili zastupanje može na određeni period povjeriti određenom članu društva. U slučaju da preostane imovine nakon provedenog stečajnog postupka. U slučaju likvidacije društva. Za izmjenu osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih članova. te podatke o licu koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar. koja sadrži prava i obaveze novog člana u skladu sa zakonom. koji onda odgovara za obaveze društva nastale i prije njegovog pristupanja. Iz društva može istupiti neki član. Ugovorom se može odrediti da za prenos udjela komanditora na treća lica nije potrebna saglasnost komplementara. Osnivački ugovor obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima. Komplementari su ti koji odgovaraju za obaveze društva neograničeno i solidarno. Član društva može svoje pravo na upravljanje prenijeti na neko treće lice. nakon što se izmire svi troškovi u postupku likvidacije. firmu i sjedište društva. a ostali članovi ne odluče da promjene osnivački ugovor i društvo nastavi postojati. Društvu može pristupiti novi član. Pristupanje se vrši na osnovu pismene izjave.) Društvo kapitala. Osniva se ugovorom koji obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima/članovima. te djelatnost. članovi. djelatnost društva. ovo društvo prestaje ako sud odluči o prestanku. Društvom mogu upravljati i/ili ga zastupati svi članovi društva. Članovi društva učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka srazmjerno visini svojih udjela. Ovo društvo se izuzetno može transformisati u komanditno društvo na dionice. osnovni kapital i njegovu strukturu.d. firmu. sjedište. jer se svi članovi upisuju u registar. prednost u raspodjeli te imovine imaju komanditori.ulozi postaju imovina društva momentom sticanja pravnog subjektiviteta. prava. Također. Dobit se u skladu i srazmjerno odredbama osnivačkog ugovora dijeli na dio dobiti za komanditore (dijeli se srazmjerno unesenoj imovini) i dio dobiti za komplementare (dijeli se na jednake dijelove). vrsta i visina udjela. Istupanje se vrši putem ugovora. komanditora i komplementara. ili pak u zakonskom roku od dva mjeseca. Ako bi komanditor zaključio neki pravni posao bez ovlaštenja. Prijavu za upis u registar potpisuju svi osnivači.

kod ovog društva moguće je da se društvo osnuje na određeno vrijeme, što proizilazi iz zakonskih odredaba o pojedinim vrstama društva (!). Osnovni kapital društva mora iznositi najmanje 2.000 KM, odnosno 100 KM za pojedinačni udio svakog od više članova društva. Do dana podnošenja prijave za upis u registar društava mora biti uplaćena polovica od iznosa osnovnog kapitala propisanog zakonom. Društvo donosi svoj statut, koji se ne mora priložiti uz samu prijavu za upis, ali se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana upisa. Statutom se, između ostalog, reguliše način upravljanja društvom, način mjenjanja visine osnovnog kapitala, način pristupanja društvu, način isključenja i razlozi za isključenje člana društva, itd. Uz prijavu za upis u registar prilaže se osnivački akt, dokaz da je izvršena uplata propisanog dijela osnovnog kapitala (50%), te spisak članova nadzornog odbora (ukoliko ga društvo ima). Članovi društva mogu slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu, s tim što se taj udio ne može prodati u toku prve godine od dana upisa društva u registar, te da postoji pravo preče kupovine ustanovljeno u korist ostalih članova društva. Uprava društva obavezna je prijavljivati sve promjene činjenica i podataka upisanih u registar. Prijenos udjela u društvu vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. U slučaju povrede prava preče kupovine, ostali članovi društva imaju pravo na tužbu radi poništenja ugovora kojim je otuđen dotični udio u društvu. Ukoliko nasljednici umrlog člana društva zahtjevaju isplatu njegovog udjela u društvu, društvo je dužno da tu isplatu izvrši prema tržišnim cijenama. Društvo ne može imati vlastite udjele u društvu. Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno njihovim udjelima, osim ukoliko osnivačkim ugovorom nije drugačije dogovoreno. Član društva može istupiti iz društva, kada ima pravo na isplatu novčane naknade njegovog udjela po tržišnim cijenama, a isto to pravo ima i član društva koji je isključen iz društva. Protiv odluke o isključenju član može tužbom zahtjevati sudsku zaštitu. Dioničko društvo (d.d.) To je društvo kod koga je temeljni kapital podijeljen na dionice. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari. Osniva se ugovorom o osnivanju, a ako je jedna osoba odlukom (ovo su osnivački akti). Formalan je akt, u pisanom obliku i moraju potpisi biti ovjereni kod notara (obrada i ovjera). Osnivački akt treba da sadrži: ime i prezime osnivača sa adresom njegovog prebivališta, odnosno za pravna lica firma i sjedište; firma i sjedište društva; djelatnost društva; prava i obaveze osnivača; iznos temeljnog kapitala; ukupan broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost; depozitnu banku (kod koje će se vršiti upis i uplata dionica); opis i procjenu vrijendosti ulogau stvarima i pravima; ime i prezime osobe koja će zastupati društvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju potpisuju svi osnivači. Odluka i ugovor su osnivački akti i podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Može ga potpisati i punomoćnik osnivača, ali i takva punomoć mora biti ovjerena u skladu sa zakonom. Ako se u d.d. pored novca unose stvari ili prava, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se temeljni kapital podijeli na broj osnivača. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju, a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati. U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo

166 | P a g e

glasa, prioritetna dionica itd.). Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis i koja će zastupati dd. Ugovorom se određuje i banka tzv. depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. simultano osnivanje društva. Ili mogu u skladu sa ugovorom, jedan broj dionica otkupiti osnivači, a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). Ovo je sukcesivno osnivanje društva. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora, a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica, mjesto i način uplate dionica, i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju), a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Osnovni zadatak osnivačke skupštine je: da usvoji izvještaj o osnivanju da usvoji statut da imenuje članove nadzornog odbora i da potvrdi vrijednost uloga u stvarima i pravima.

Izvještaj o osnivanju DD mora da sadrži: Broj upisanih dionica, Njihovu nominalnu vrijednost, Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i pravima.

Ovaj izvještaj je isprava koja je dokaz uspješnosti osnivanja društva i on je jedna od isprava koja će se priložiti prilikom podnošenja prijave za upis u Registar. Osnivačka skupština donosi statut. Sadržaj statuta je određen zakonom i njime se uređuju ona pitanja koja nisu uređena ugovorom o osnivanju, a koja se odnose na: - fukcionisanje skupštine, - na način formiranja i korištenja fondova, - pokriće gubitaka, - postupak statusnih promjena (pripajanje, spajanje i podjela), - sastav i način imenovanja nadzornog i upravnog odbora, - prestanak društva.

167 | P a g e

U roku od 15 dana od održane osnivačke sukuštine uprava DD dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. Uz zahjtev za upis dostavlja se i: - zapisnik osnivačke skupštine; - dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; - statut; - popis članova nadzornog odbora i uprave. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA Javno preduzeće, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzeće posebnim propisom. Djelatnosti od javnog društvenog interesa utvrđuju općina, kanton i Federacija BiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Javna preduzeća mogu se organizirati u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću. UPRAVLJANJE Organi javnog preduzeća: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava (menadžment), kao organi upravljanja i Odbor za reviziju

OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA Temeljni kapitala DD iznosi najmanje 50.000 KM. U ovom iznosu se temeljni kapital unosi u novcu. Nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10 KM. U postupku osnivanja cijena dionice ne može biti ispod ove nominalne vrijednosti. Ovaj temeljni kapital koji je unesen u društvo može se tokom opstanka društva povećavati, a odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora Skupština. Povećanje se može vršiti i iznosom iz rezervi, a može se vršiti i emisijom novih dionica. Procedura za emisiju (mora biti odobrenje za emisiju, mora se odrediti depozitna banka). Ako se ne vrši na ovaj način, može se povećati tako što će se povećati nominalna vrijednost dionice na teret fondova rezervi. Kada se vrši na taj teret mora se voditi računa da iznos rezervi iznosi 25% od ukupnog kapitala.

168 | P a g e

Može se i smanjiti kapital o čemu odluku donosi skupština. U odluci mora biti navedeno zbog čega se smanjuje osnovnii kapital i način njegovog smanjivanja. Taj način smanjivanja je vrlo bitan jer jedan od načina može biti povlačenje dionica. Pravilo je da zaposlenici nisu dioničari. Izuzetno zasposlenici mogu biti dioničari ako je takva mogućnost predviđena statutom. Međutim, oni mogu stjecati dionice ograničeno. Zbir svih dionica zaposlenika ne može preći 5% od osnovnog kapitala. U fazi osnivanja društva osnivači su dioničari. U daljem toku opstanka društva to se može vršiti na tržištu na kome se vrši promet dionica. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva, tako da dioničaru pripada pravo na odlučivanje. Ono podrezumijeva pravo na učestvovanje i odlučivanje na skupštini. Svaka dionica nosi jedan glas. Ne može se izdavati dionica koja nosi više glasova. Na osnovu dionice dioničar ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti. To pravo učestvovanja u dobiti se iskazuje pravom na naplatu od dividende. Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijedosti dionice. O isplati odlučuje skupština kad je DD sposobno da izvršava svoje obaveze. Kod emitovanja dionica (samo u slučaju nove emisije) postojeći dioničari mogu imati pravo preče kupovine pod uslovom da u roku od 30 dana od emisije upišu. Pod određenim uslovima imaju pravo kao manjina na zaštitu. UPRAVLJANJE DD -

-

skupština; nadzorni odbor; uprava i odbor za reviziju.

Društvom upravlja skupština, nadzorni odbor i uprava. Skupštinu DD čine dioničari. Ista se održava u mjestu sjedišta DD najmanje jednom godišnje. Predsjedava predsjednik NO, ili jedan od članova NO ako je predsjednik spriječen. Skupština bira dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik. Predsjednik i članovi NO i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini. Skupštinu saziva NO, uprava, ovlašteni dioničar ili grupa dioničara. Pravo odlučivanja ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije održavanja skupštine. Dnevni red, mjesto i vrijeme odlučivanja objavljuje se najmanje u jendom dnevnom listu u FBiH, najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Obavještenje o odražavanju skupštine se šalje preporučenom pošiljkom svakom dioničaru (može i telefaksom ili elektronskom poštom). Skupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 30 % ukupnog broja sa pravom glasa. Ako po isteku 60 minuta nije postignut taj kvorum, skupština se odgađa, te NO ponovo zakazuje skupštinu u roku koji nije manji od 15 ni duži od 30 dana. Ponono sazvana kupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica. O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: firmu i adresu sjedišta dd; mjesto i vrijeme održavanja skupštine; ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnika i članove odbora za glasanje; dnevni red; odluke; podatke o glasanju; prigovore dioničara i članova NO. Zapisnik se sačinjava u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Potpisuju ga predsjedavajući skupštine, zapisničar i ovjerivači zapisika. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana (uvijek je neparan broj) i imenuje ih skupština na period od 4 godine.Zakonom je propisano ko ne može biti član nadzornog odbora (zbog sukoba interesa). (član 260. lice osuđivano za krivično djelo i

169 | P a g e

privredni prijestup nespojiv sa dužnošću nadzornog odbora, pet godina od dana pravosnažnosti presude; lice kome je presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti NO; i lice straije od 70 godina.). Kandidata za člana NO predlaže dioničar sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pismeno, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine. Predsjednik i članovi biraju se glasanem. Onaj ko ima najviše glasova bira se za predsjednika NO. Direktor i član uprave ne može biti član NO, niti isto lice može biti član NO u više od tri društva. Predsjednik i članovi NO zaključuju sa DD ugovor koji odobrava skupština. Sjednica NO održava najmanje jednom u 3 mjeseca. Funkcija mu je da nadzire rad društva, da nadzire rad uprave, da imenuje upravu, da usvaja izvještaje o poslovanju, predlaže način raspodjele dobiti i druge poslove koji se određeni zakonom i statutom. Njihova odgovornost za vršenje funkcije zakonom je pojačana na način da neograničeno solidarno odgovoaraju za štetu prouzrokovanu društvu neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti. Upravu društva čine direktor i izvršni direktor. Uprava društva organizuje i rukovodi poslovanje društva, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Ako društvo ima i izvršne direktore, onda direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Mandat mu je 4 godine. Ako postoje izvršni direktori, onda se njihov djelokrug poslova koji bi se odnosio na organiziranje rada, zastupanje mora odrediti pismenim aktom. Izvršni direktori su i osobe koje se upisuju u registar privrednih subekta (jer zastupaju društvo). DD ima i sekretara koga imenuje nadzorni odbor. To je osoba koja je dužna da vodi zapisnike, koja čuva dokumente društva i koja je ovlaštena za sprovođenje odluka nadzornog odbora i direktora. Ovdje se obrazuje i Odbor za reviziju. U Odboru ne može biti član nadzornog odbora i osoba koja bi imala neki direktni finansijski interes osim plaće. Vrše revizije finansijskog poslovanja, polugodišnjeg i godišnjeg obračuna a dužni su izvršiti reviziju i kada to zahtijeva određeni broj dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. Fond rezervi – DD je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti a i iz drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala Društva. Godišnje se izdvaja 10% neto dobiti, i sve tako dok fond ne dostigne iznos od 25%. Ukoliko taj iznos ne dostigne do kraja pete poslovne godine, izdvajanje po ovom osnovu se povećava na 20% godišnje neto dobiti. Fond rezervi iznad zakonskog minimuma može se koristiti za: 1. dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala; 2. povećanje nominalne vrijednosti dionica u slučaju povećanja osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica; 3. a može se koristiti i za emisiju besplatnih dionica, u slučaju kad se temeljni kapital povećava emisijom besplatnih dionica umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica. PRESTANAK DD 1. 2. 3. 4. Odlukom Skupštine Spajanjem, pripajanjem i podjelom Odlukom Komisije i suda Okončanjem stečajnog postupka.

170 | P a g e

BANKE? Banka je pravna osoba koja obavlja poslove primanja novčanih depozita. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. a uz njega se podnosi: *ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete. *podaci o kapitalu. Ako prijava nije podnesena u tom roku. − da izdaje dozvolu za statusne promjene banke. • b) ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku (30 dana od dana dobijanja dozvole). − da izdaje dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke. koji obavezno mora da sadrži *sjedište. i *popis vlasnika banke. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. Agencija može da ukine datu dozvolu. • c) ako je došlo do spajanja. U postupku osnivanja banke. Bankarska dozvola koju izdaje Agencija je uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata. ona može biti ukinuta rješenjem Agencije u slijedećim slučajevima: • a) na zahtjev banke. Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. *plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti i strukturu otganizacije banke. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom. Osnivači. *pravo glasa vezano za dionice. *način rada organa banke. lice ovlašteno za zastupanje. odnosno. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. Zahtjev podnose osnivači banke. U banku se mogu unositi i stvari i prava. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. *nacrt statuta. a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. *djelatnost. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za • tu banku • d) ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku 171 | P a g e . *broj i nominalnu vrijednost dionica. *podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima: − da izdaje dozvolu za osnivanje banke. *dionički kapital. Agencija je finansijska institucija FBiH. *druge vrste kapitala. − da izdaje dozvolu da obavlja određene vrste poslova. i *druga pitanja u skladu sa zakonom. Bankarska dozvola se izdaje u obliku rješenja. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. − dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke.

rukovodi poslovanjem. finansijski managemant i druge poslove. Skupštinu čine svi dioničari. provodi se postupak likvidacije. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. 172 | P a g e . Banka može imati filijale izvan sjedišta FBIH. predstavništva i filijale i osobe koje su ovlaštene za zastupanje u prometu. sazivanja (pogledati u zakonu). Ako te mjere nisu mjerodavne. usluge platnog prometa i prenos novca. U sudski registar upisuju se i organizacioni oblici banke. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. kupovinu i prodaju strane valute. Upisuju se u Registar kod Agencije. Nadzorni odbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. daje sve oblike jemstva. glasanja.• e) ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. daju kredite. U rješenju o ukidanju mora se navesti s kojim danom se ukida dozvola i to rješenje se mora objaviti u Službenim novinama. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. davanje i uzimanje kredita. Upravljanje bankom Bankom upravlja Skupština. Ako je na području Federacije sjedište filijale stranih banaka i one su dužne da podnesu zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja. Nadzorni odbor i Uprava. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzorni odbor. Položaj. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. Zakon je uredio način rada Skupštine. Imenuje se na 4 godine. Djelatnost banke To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. lažnih isprava itd. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Prestanak u postupku stečaja u postupku likvidacije Specifičnost za banke je da prije nego što je pokrenut postupaak likvidacije može uvesti privremenu upravu ako ju uvodi Agencija za bankarstvo s ciljem da se otklone nepravilnosti u radu banke i da se poduzmu mjere da bi se banka dovela u stanje urednog poslovanja. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. vrši finansijski lizing. ali se može ponoviti. Organizaciona struktura banke Banka može imati filijale i može imati predstavništva. Imenuje ih Skupština. Mandat je 4 godine. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Direktor predsjedava upravom. zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove.

Ako se utvrdi da nema dovoljno sredstva da se završi postupak likvidacije i izmire obaveze koje banka ima, pokrenut će se postupak stečaja. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima Po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži *novčani iznos kredita, *uslove davanja, *uslove korištenja i *uslove vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. ) BANKARSKI POSLOVI To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog... Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu.

173 | P a g e

Bankarska garancija je jednostrani pravni posao kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Treća osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje za određeni pravni posao (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti.

UGOVORI U PRIVREDI
OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI Ugovori u privredi, po svojoj pravnoj privredi, su posebna vrsta ugovora. Odredbe ZOO-a, koje se odnose na ugovore, primjenjuju se i na ove ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izričito drugačije određeno. Ugovori u privredi su ugovori koje privredna društva i druga pravna lica, koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koji sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Strane koje učestvuju u ugovoru najčešće su (obje) pravna lica, međutim, moguće je da jedna od tih ugovornih strana bude i fizičko lice. ZOO razlikuje osnovne ugovore u privredi, i to su oni iz redovne registrovane djelatnosti, te sporedne ili akcesorne ugovore, koji proizilaze iz djelatnosti koje potpomažu potpuno realizovanje registrovane djelatnosti. To su ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. izdavački ugovor, ugovor o prevozu, isl.). Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe (npr. otpremanje, uskladištenje, prevoz, isl.). Oni su u pravnom prometu i društvenom životu vrlo česti, a naročito često se pojavljuje ugovor o prodaji. Ugovori u privredi nisu formalni ugovori i u pravilu se zaključuju usmeno (!), a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare i izraze ponuda i prihvat ponude – bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. Međutim, u ovakvim odnosima, ZOO nekada propisuje formu (npr. kod ugovora o građenju, ugovora o licenci, ugovora o alotmanu, ugovora o bankarskim kreditima, itd.), a nekada pismenu formu ugovore i same ugovorne strane. U privredno-pravnim odnosima pooštrena je odgovornost ugovornih strana u poređenju sa građansko-pravnim odnosima (!). U građanskom pravu predviđena je odgovornost dobrog domaćina, a u privrednom pravu to je odgovornost dobrog privrednika, odn. u izvršavanju obaveza iz profesionalne djelatnosti odgovornost dobrog stručnjaka (to znači da ugovarači snose i određeni profesionalni rizik). Odgovornost u građanskom i privrednom pravu, dakle, nije ista. U građanskom pravu odgovornost je postavljena u dva stepena: onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopšte ne ispuni svoju ugovornu obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti došlo umišljajem (dolusom), ili iz razloga krajnje nepažnje.

174 | P a g e

U privrednom pravu, pak, ta odgovornost se odnosi i na onoga ko je povrijedio odredbe ugovora iz obične nepažnje, što znači ne odgovara se samo za culpa latu, već i za culpa brevis (ugovarač odgovara kao dobar privrednih, a ne kao dobar domaćin!). Karakteristike privredno-pravnih odnosa postoje i kod djeljivih obaveza. Kada postoji više dužnika, i pored toga što je obaveza djeljiva, dužnici odgovaraju solidarno, a to znači da odgovaraju bez prava prigovora redoslijeda (!). Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednoga. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. U slučaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti, a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi (!), a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. Shodno tome, kod ugovora u privredi, rokovi (rokovi zastarjelosti) su kraći, jer tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. Kada se radi o prijemu robe i prenosu vlasništva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način (npr. distanciona prodaja, kod koje kupac najčešće ne vidi robu, ali je dobio papire za tu robu). Predaja stvari kod prenosa prava korištenja na robi često se vrši simboličnom predajom papira (skladišnice, konosmana), a ponekad indosamentom tih papira (mjenice, skladišnice, ako glase po naredbi). Za rješavanje sporova iz ugovora u privredi važi poseban postupak ZPP-a. U načelu, privredni sporovi se razlikuju od građanskih.

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA U PRIVREDI Načelo autonomije: Kao i u građanskom pravu, i u privrednom pravu važi načelo autonomije volje i slobodnog uređivanja obligacionih odnosa. Ukratko, ugovorne strane same i slobodno biraju poslovnog partnera, odlučuju o vrsti ugovora koji će zaključiti, voljama određuju sadržaj ugovora, slobodno određuju arbitražu i izabrani sud (ali ne i redovni sud). PREGOVORI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Pregovori prethode zaključivanju ugovora. Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora, dakle o svim bitnim elementima, te se očekuje da će se pregovori transformisati u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica, a slično je i sa ponudom, jer je ponuda jednostrana izjava volje upućena jednom licu, ali moguća je i ponuda upućena većem, ili čak neodređenom broju lica. Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora (!), jer poziv na pregovore ne sadrži sve bitne elemente ugovora i njegov cilj je da dovede do ponude, koja kao takva mora sadržavati sve bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, a ponuda obavezuje bar za određeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora bilo koji od učesnika može staviti ponudu. Treba naglasiti da pregovori često imaju karakteristike ponude. Pregovarači su dužni voditi pregovore na ozbiljan način, sa namjerom da dođe do zaključenja ugovora, u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor ne smije kod pregovarača stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti, jer ukoliko tako postupi, odgovarat će za štetu prouzrokovanu pregovorima. To znači da se odgovara i za pregovore (!), ali

175 | P a g e

samo u smislu ako neko ulazi u njih da bi drugome prouzrokovao štetu. U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu, tj. za onu štetu koja je stvarno nastala, a ne za buduću štetu, tj. onu koja će nastati. Dakle, za razliku od ugovornih odnosa u građanskom pravu, gdje se izmakla dobit uvijek nadoknađuje, u ugovorima u privredi to nije slučaj. Osnov odgovornosti kod pregovora: Po svojoj pravnoj prirodi, odgovornost kod pregovora spada u kategoriju deliktne odgovornosti (!), a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici štetnika. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu, on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala, a štetnik dokazuje da nije kriv. PONUDA ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Ponuda je jednostrana izjava volje, koja je kao prijedlog za zaključivanje ugovora upućena određenom licu, sa ciljem zaključenja ugovora. Kao takva, ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor. Ponuda se može izraziti ne samo izričitom voljom, već i svim drugim načinima kojima se volja može izraziti. Kod jednostrane izjave onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostrane izjave može se odgovarati i za tuđu obavezu (npr. jamac koji odgovara za dužnika). Ponudilac je slobodan u svom izboru lica kojima će uputiti ponudu. Međutim, pravo preče kupnje je svojevrstan vid ograničenja. Osim ugovorom, za određena lica pravo preče kupnje može biti određeno i samim zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju preče kupnje moraju biti pismeno obavještena o namjeravanoj prodaji, kao i njenim uslovima. Pored posebne ponude, koja se upućuje jednoj određenoj osobi, postoji i opšta ponuda, koja se upućuje neodređenom broju osoba, a koja sadrži sve bitne sastojke ugovora. Tu ponudu karakteriše kontinuitet, tj. stalnost, jer se ona neće ugasiti ako jedno lice prihvati ponudu. Izlaganje robe bez označavanja cijene ne znači da je učinjena ponuda. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih vrsta obavještenja, oglasa putem štampe, radija i TV-a, ne smatraju se ponudom, već samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga što nije određena količina, koja je jedan od bitnih elemenata ugovora. Ponuda obavezuje ponuđača do momenta od kojeg je ponuđač ne može opozvati, što znači od prispjeća ponude ponuđenom, jer od tog trenutka ponuda postaje neopoziva. U ponudi se može odrediti rok trajanja ponude, i u tom slučaju ponuda obavezuje ponuđača do isteka tog roka. Prihvatanje ponude, koje je ponuđaču stiglo sa zakašnjenjem, u načelu ne dovodi do zaključivanja ugovora. Takvo prihvatanje ponude smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuđenog. Ponuda ugovora za čije zaključenje zakon zahtjeva posebnu formu, obavezuje ponuđača samo ako je učinjena u toj propisanoj formi. Prihvat ponude: Jednostrana izjava volje kojom ponuđena strana daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor zaključen. Prihvat ponude po sadržini treba da odgovara samoj ponudi, što konkretno znači da su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda često ima i elemente koji nisu bitni, dakle sporedne elemente. Prihvat ponude se ne odnosi na ove sporedne elemente, pa se oni mogu određivati i nakon prihvata ponude. Prihvat ponude mora biti bezuslovan (!); ako je ponuda prihvaćena pod nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom. Volja za zaključenje ugovora može biti data, tj. prihvat ponude se može izraziti na izričit način, pismeno ili usmeno, ili na prešutan način, konkludentnim radnjama (npr. kod javne prodaje dizanjem ruku). Svi ugovori se ne mogu zaključiti konkludentnim radnjama; odnosno, konkludentnim radnjama mogu se zaključiti samo neformalni ugovori. U privrednom pravu ne važi načelo da šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude (!), ali kod ovog pravila postoje i izuzetci, kada se šutnja ponuđenog smatra prihvatom ponude (!), i to u dva slučaja: a) ako se radi o dugogodišnjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u pogledu određene robe, kada se smatra da je ponuđeni prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u ostavljenom roku odbio; te b) kod ugovora o

176 | P a g e

osiguranju, kada osiguranik obavijesti da želi da zaključi ugovor, a osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zaključen i za slijedeći rizični period pod istim uslovima kao i u periodu koji je upravo istekao. Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Bitno je da te izjave volja moraju biti date slobodno i ozbiljno. VRIJEME ZAKLJUČENJA UGOVORA Ugovor je zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu; međutim, ugovorne strane mogu predvidjeti i drugo vrijeme zaključenja ugovora. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica; tada je ugovor zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu, a treći saglasnost može dati prije zaključenja ugovora (kao dozvolu za zaključenje), ili nakon zaključenja ugovora (kao saglasnost sa zaključenjem). MJESTO ZAKLJUČENJA UGOVORA Smatra se da je ugovor zaključen u mjestu u kojem je ponuđač imao svoje sjedište, odnosno prebivalište, u trenutku kada je učinio ponudu. (tzv. opšte načelo). Pored toga, ugovorne strane mogu ugovorom odrediti i neko drugo mjesto zaključenja ugovora. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora biti dopušten, moguć, te određen ili odrediv – u suprotnom, ugovor je ništav.

NIŠTAVOST UGOVORA U PRIVREDI a) Ako je ugovor protivan načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima i moralu društva b) Ako je predmet ugovorne obaveze nemoguć, nedopušten, te neodređen ili neodrediv c) Ako osnov ugovora ne postoji, ili ako postoji, ali je nedopustiv d) Ako postoje mane volje (ugovarač je potpuno poslovno nesposobno lice) e) Ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji f) Ako ugovor nije zaključen u zakonom predviđenoj formi Ništav ugovor ne konvalidira ni u slučaju naknadnog prestanka navedenih nedostataka!! Ako je pak nedostatak minoran, a ugovorne obaveze ispunjene, ugovor će postojati i ne može se tražiti utvrđivanje ništavosti takvog ugovora. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti. Prigovor ništavosti može istaći svako zainteresovano lice, pa i lice koje nema pravni interes. Od ništavosti treba razlikovati rušljivost – ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost, a rušljiv ugovor jeste nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se može pobijati.

177 | P a g e

tj. Ova sredstva su regulisana ZOO-om. licitacija ili aukcija. ZVPO-om. a kada su strane ugovorile određenu formu. ili većina njih. a u slučaju ugovorene forme moguć je neformalni oblik raskida. Ako su ugovorne strane dogovorile formu. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA U PRIVREDI Ova sredstva se dijele na sredstva radi zaključenja ugovora i na sredstva radi ispunjenja ugovora (ugovorna kazna. onda je ona uslov punovažnosti ugovora. *Ovdje postoji samo jedna razlika – kod zakonske forme svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti učinjena na isti način. a predaja stvari predstavlja način sticanja (modus acquirendi). u praksi se ovi ugovori najčešće zaključuju u pismenoj formi. jamstvo. kao što su javna prodaja nadmetanjem. jer je ugovor samo pravni osnov.* Postoje još i posebni slučajevi. PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo. dokumentarni akreditiv i zalog). ugovor se može raskinuti neformalno (!). u načelu. alotman. 178 | P a g e . zaključenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni odnos. Ako su ugovorne strane ispunile takav ugovor (sa ugovorenom formom). Također. pismenom obliku. a ne stvarno-pravno dejstvo. jamstvo. Kada zakon traži formu. taj ugovor se može smatrati valjanim i proizvodit će pravno dejstvo. Kod sporazumnog raskida ugovora. jer mu nedostaje bitan elemenat. jer je bitna saglasnost volja ugovarača. ugovor o trgovinskom zastupanju. Dakle.FORMA UGOVORA U PRIVREDI Ovi ugovori su. jesu dvostrano-obvezujući i pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje ugovornih obaveza. Kada zakon traži pismenu formu. ugovor o licenci. tada se takav ugovor ne može raskinuti neformalnim sporazumom. zaključenjem ugovora o prodaji ne prenosi se pravo vlasništva nad robom. neformalni i konsenzualni. a za prenos prava vlasništva potrebna je predaja robe. Ako ugovor nije zaključen u zakonom propisanoj ili ugovorenoj formi. ili su u pretežnom dijelu izvršile svoje ugovorne obaveze. bankarska garancija. i to za slijedeće ugovore: ugovor o građenju. Ipak. izmjene ugovora ne moraju biti učinjene u formalno. kada zakon traži formu. a ugovor nije zaključen u toj formi. te Zakonom o zalogu na pokretnim stvarima (ZZPS). Sudska praksa kaže da – ako u oglasu o javnom nadmetanju nije izričito navedno – onaj ko je dao taj oglas nije dužan da zaključi ugovor čak ni sa najpovoljnijim ponuđačem (!). Svi ugovori u privredi. što zavisi od toga kako je učinjena ponuda. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu. dakle u pismenom obliku. osiguranje. takav ugovor je suprotan prinudnim normama i stoga je ništav. takav ugovor neće proizvoditi pravno dejstvo. kredit. načini zaključenja ugovora. Licitacija ili aukcija se može sprovesti pismeno ili usmeno. uglavnom pismena. a u slučaju nekretnina potreban je upis u zemljišne knjige. To znači da zaključeni ugovori predstavljaju samo pravni osnov (iustus titulus) za sticanje stvarnih prava. a ugovor nije zaključen u toj formi. i takav ugovor je nepostojeći. bez obzira da li formu predviđa zakon ili dogovor stranaka. Za pojedine od ovih ugovora zakonom se traži određena forma. te ugovor o prodaji sa obročnim otplatama cijene. takav ugovor nije ni zaključen.

kao davaoca garancije. ili je ispuni sa zakašnjenjem. i jamac nema pravo na prigovor redoslijeda (!).UGOVORNA KAZNA Spada u grupu najčešćih i najvažnijih sredstava obezbjeđenja ispunjenja ugovora u robnom prometu. Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. ako ne ispuni svoju ugovornu obavezu. što znači da odredba o ugovornoj kazni predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze. Karakteristična je tzv. i to u slučaju kada postojeću garanciju potvrdi druga banka. Najširu primjenu ima kod ugovora o prodaji i ugovora o građenju. i povjerilac je ne mora dokazivati. Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika.garancije“. Povjerilac može tužiti jamca. u privrednom pravu jamac odgovara kao platac (!). Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne jeste da se povreda ugovorne obaveze može pripisati krivici dužnika (!). Može biti izražena u novcu ili u predmetima. Daje se za svaku pravovaljanu obavezu. Ako je zbog neispunjenja ili zakašnjenja pretrpio štetu. „garancija na prvi poziv bez prigovora“. njena valjanost zavisi od glavne obaveze radi koje je data. Uvijek se izražava u novcu i njena forma je pismena. Ova garancija je akcesorne prirode. i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena. bez obzira na njen sadržaj. dok dužnik može dokazivati da nije kriv. Za razliku od građanskog prava. povjerilac ima pravo tražiti i ugovornu kaznu i naknadu štete u vidu razlike do visine štete. gdje jamac supsidijarno odgovara. povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. Postoje i tzv. onda oni odgovaraju solidarno. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje. bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana. JAMSTVO Nastaje ugovorom i zakonom. kada korisnik garancije može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih dviju banaka. on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni podrazumijeva: a) u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze. Ovaj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca – čak i protivno volji dužnika. Postoje razne vrste bankarskih garancija. Ugovornom kaznom se obezbjeđuje ispunjenje nenovčanih obaveza. dok se u nekim slučajevima jamstvo predviđa zakonom. a neke od njih tretira ZOO. BANKARSKA GARANCIJA Izjava banke. Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi. Ako nema štete. povjerilac ima pravo na ugovorenu kaznu. dakle daje se i za uslovnu obavezu. kao i za buduću određenu obavezu. 179 | P a g e . Dužnikova krivica se ne utvrđuje. U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu. „super. a da istovremeno ne tuži glavnog dužnika. a ako su utuženi i jamac i glavni dužnik. koju je jedna ugovorna strana dužna isplatiti drugoj ugovornoj strani. što znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika i jamca. b) u slučaju kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze. Ugovorna kazna je određena suma novca ili neka druga imovinska korist. povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno!). a ugovorna kazna je manja od nastale štete. U pravilu do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora zaključenog između povjerioca i jamca. ona se pretpostavlja. Ugovorna kazna je po svojoj prirodi akcesorna.

Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. ne mora sudskim putem tražiti ostvarenje toga prava. Fiksna može biti određena neposredno ili posredno. opoziv je ako ništa nije ugovoreno. jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi (!).DOKUMENTARNI AKREDITIV Prihvatanjem naloga za otvaranje akreditiva.). Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novčana naknada koju kupac plaća prodavcu za isporučenu robu. odn. a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja istu vrati neoštećenu zalogodavcu. koje se nalaze u prometu (pokretne stvari. da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti u slučaju da potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. UGOVORI UGOVOR O PRODAJI Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje. Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima. Određuje se za jedinicu po 180 | P a g e . Nasuprot tome. tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasništva. nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. Zalogodavac može biti lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari. Na jednoj stvari može se zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima. Subjekti zaloga mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. i to nije slučaj kada je u pitanju zalog na nepokretnostima (hipoteka). Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. kao što je slučaj kod ugovora o prevozu robe. jači u pravu“. sudska presuda. potraživanja. novac. Ugovorom o zalogu obavezuje se dužnik ili neko treće lice (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da će mu predati neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasništva. isl. ZALOG Založno pravo na pokretnim stvarima jedan je od najznačajnijih oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi. Roba koja je predmet prevoza ujedno je i založena. Ovo načelo se primjenjuje radi jednostavnijeg i lakšeg uređenja stvari. Ponekad se odstupa od načela „prvi u vremenu. da bi ostvario založno pravo na stvari koja je založena. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi. Predmet založnog prava mogu biti individualno određene i nepotrošne pokretne stvari. Nije mu potreban izvršni naslov. pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. Povjerilac založnog prava. Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. Može biti fiksna i promjenljiva. a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. da bi prodao založenu stvar. ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva.

odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti. U takvim slučajevima. jer kupac tada plaća cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora. Prodaja se može odnositi i na buduću stvar. nego i izmakla korist. Ovo se dešava u određenim slučajevima. i obavijestiti prodavca bez odgađanja. inače gubi pravo koje mu pripada. Zakon propisuje 1 181 | P a g e .količini ili za ukupnu količinu. Pregled stvari – Kupac je dužan primljenu stvar pregledati na uobičajeni način ili je dati na pregled. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta. Za prodaju stvari čiji je promet ograničen važe posebni propisi. To je slučaj i kod novačnih obaveza. prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oštećenje ili propast stvari. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma. momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. *Drugi slučaj. Nestanak. zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete. te je ništav ugovor o prodaji stvari van prometa. jer se štiti savjesna strana. (čl. dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno. a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema. tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava klauzulama (npr. ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu. Ako je pegled izvršen u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopćiti odmah. Prodaja tuđe stvari obavezuje ugovaratelja.). čim je to prema redovnom toku stvari moguće. a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe. i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom1. ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. Razumna cijena je tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora. nego da dio krivice snosi i druga strana. Dakle. Ako je kupac otpremio stvar dalje. a nije je preuzeo. ako je kupac preuzeo robu.479-kad postoje materijalni nedostaci. kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete. franco). može isti raskinuti i tražiti naknadu štete. Ako u ugovoru o prodaji cijena nije određena niti odrediva ugovor nema pravni učinak. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka. u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom. Recimo. Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva. ali kupac koji nije znao niti morao znati. pregled stvari može biti odgođen do njenog prispjeća. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet. Cijena je zavisna od kvaliteta robe. Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja. *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu. iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega. Od ovog pravila ima i izuzetaka. kao da je robu preuzeo kada je trebao. a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac. a ako se ni ona ne može utvrditi onda cijenu određuje sud prema oklnostima konkretnog slučaja. ograničiti. krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. *Kod odgovornosti za prelazak rizka važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znači da nema cijene kao bitnog elementa. a usljed te situacije ne može ostvariti svrhu ugovora.

Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe. Ako je poslato običnom pošiljkom može biti upitno pravo kupca. konkretan i upućen na siguran način.kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe. 182 | P a g e . Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. 2. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. jer se najlkaše rješavaju stvari. Sve ove norme nisu prisilne naravi. U praksi. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. Kada rok nastupi ugovor prestaje. To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka. rok je 3 godine. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: 1. Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke. kupac ima pravo na naknadu štete. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). Ovdje odgovara i prodavac i garant. da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. Stvar je ispravno upotrebljavana. nema drugog primjerenog roka. stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. a ne za neki njen nedostatak. po zakonu. količine i poslati preporučenom poštom. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Nabolje je kada postoji servis. a došlo je do kvara. Dakle. Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. Da li je nedostatak neznatan ili ne. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). Može da raskine ugovor U svakom slučaju. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. Prigoovr mora biti blagovremen. Nejćešče prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zaključenja ugovora.

naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete. on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca. nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. a ako se radi o stvarima određenim po rodu. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. da traži nakanadu pretrpljene štete. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. Ako rok nije određen. u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2. da mu isporuči drugu stvar. onda brodar ili krcatelj imaju 183 | P a g e . ne samo zato što on to neće. sniženje cijene.Zaštita od evikcije – odgovornost za pravne nedostatke U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. brodar je dužan da izda konosman ili teretnicu. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe). U takvim slučajevima. protekom roka koji je određen. protekom roka on se raskida po samom zakonu. Docnja? Dužnička docnja Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od njega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica. Konosman Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda. U tom slučaju dolazi do sankcija. Kada je u pitanju fiksni ugovor. Ako krcatelj nije tražio izdavanje teretnice. kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. ali nema pravo na naknadu štete. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograničena. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. Povjerilačka docnja Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2. ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu korist. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg. U ovim slučajevima kupac može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora. Njom se potvrđuje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj označen. U slučaju raskida ugovora. ugovor se po zakonu smatra raskinutim. Ako je rok ugovoren. i tada kupac može tražiti vraćanje stvari.

najprije se mora prenijeti varant (založnica). a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. Tovarni list Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca. eksterni i završni odnos. bilo o prodaji ili kupovini robe. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. dvostran je i teretan i neformalan. 184 | P a g e . Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita. nužnih i korisnih troškova. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor.pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice. Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese. da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi. a moguće i odvojeno. u oba slučaja je prenosivi tovarni list. OSTALI UGOVORI UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. Odgovornost skladištara je objektivna. i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne. Ako tako glasi. naknadu potrebnih. Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. Naknada se određuje ugovorom. On mora dokazati da je šteta na robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. kao i neispravnom ambalažom. zajmova itd. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. Kod tog pravnog posla postoji interni. Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). Kada se prenosi odvojeno. U oba slučaja radi se o izdavanju robe. ali on je samostalni imenovani ugovor. Skladišnica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje.

Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom određena. tehničkog znanja ili iskustva. izuzev ako nije drugačije ugovorena. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom. ona se određuje prema radu posrednika i učinjenoj usluzi. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence. Dužan je da se pridržava naloga i upustava nalogodavca. onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja. a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata. pored odgovornosti za izbor trećeg lica. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu. Ako se ugovor na takav način. ne i pravnu. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. uzorka ili modela. ona se određuje tarifom ili lokalnim običajima. pojačani komision (delkvedere komision) gdje komisionar. ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. UGOVOR O USKLADIŠTENJU 185 | P a g e .Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena. Ako naknada za posredovanje nije određena ugovorom. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. Razlika između posredovanja i zastupanja je slijedeća: .Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun . odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla. pravo iskorištavanja pronalazaka. U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima.Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan. U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. onda kažemo da je u pitanju podlicenca. Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. onda poprima obilježja ugovora o djelu. Nalogodavac može da opozove nalog sve dok on nije izvršen.Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun . onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno. proviziji. UGOVOR O POSREDOVANJU Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zaključenju određenog ugovora. On postupa sa pažnjom dobrog privrednika. Stvara samo komercijalnu vezu. Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. Ako se ne može tako odrediti. UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi. pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja. u cjelini ili djelimično. žiga. Posrednik ne zaključuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktičke radnje. a odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica. davalac licence može raskinuti ugovor.

Izvođenju građevinskih radova može se pristupiti na osnovu investicionog programa – elaborata. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva. nije dužan da dokazuje krivicu skladištara. Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i šteta. ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. Drugačije je ako je u pitanju individualno određena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije dužan primiti drugu sličnu stvar. Naknađuje se obična šteta i izmakla korist. radnjom trećeg lica. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu štetu. Skladištar nadoknađuje štetu ostavodavcu po principu stvarne. bilo iz vlastitih izvora. a ne vjerovatna. Kao izvođač može se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za građenje odgovarajućih građevina. a skladištar se može exkulpirati odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala usljed više sile. Osim elaborata investitor mora pribaviti i građevinsku dozvolu. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu. a skladištar ipak preda ostaviocu istu količinu. Skladištar odgovoara po načelu objektivne odgovornosti. Povjerilac je ostavodavac. materijala. bilo da ih pribavi putem kredita. ako postoje elementi na osnovu kojih se ona može odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna važećim propisima i dobrim poslovnim običajima. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. nego ispunjenje ugovorene obaveze. u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene). iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi. a može ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzečem registrovanim za tu djelatnost. Ako to nije slučaj. Bitni elementi . a ostavilac da za stručno čuvanje i održavanje stvari isplati skladištaru ugovorenu naknadu. u praksi se najčešće zaključuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladištar. a ne tržišne vrijednosti robe. usljed promjene u cijeni rada. 186 | P a g e . I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. karakteristikama robe primljene na uskladištenje i ambalaže. Obavezna je pismena forma. Elaborat može izraditi sam investitor. Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. I eventualna šteta je buduća ali je neizvjesna. odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju. a ne realan ugovor. a naručailac se obavezuje da mu za to plati određenu cijenu. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. vrstu i kvalitet stvari.Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku. to nije naknada naturalne štete. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obavezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. što znači da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr. ZOO ne priznaje eventualnu štetu kao vid štete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj šteti. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. Prethodne radnje . Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava. potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. on je neformalan. To je konsezulan. a ne formalan ugovor. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenljivih stvari. koju izdaje nadležni općinski organ. Međutim. Stranke su dakle: investitor (naručilac) i građevinar (izvođač). Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva).To je ugovor kojim skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju drugom subjektu. ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu.

Pridržavanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati odobrenje investitora. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. U slučaju akutne opasnosti može i obustaviti radove. UGOVOR O PREVOZU U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU 187 | P a g e . 3. Ukoliko je ugovorom predviđena posebna obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete. Sve to mora da učini pošteno i savjesno. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije. Ako uoči nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je matreijal upotrebljen. investitora). UGOVOR O ALOTMANU Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku određenog vremena stavi na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja u određenom objektu. Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. pruži ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj određenu proviziju. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu. Turistička agencija može odustati od korišenja smještajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme pošalje obavještenje o odustanku od korištenja određenih kapaciteta. izvođač odgovara i za rad podizvođača. jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne može ne znati sve gore navedeno. 5. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. 2. 4. odgovarajućim propisima ili pravilima struke. Osim što treba da se pridržava projekta. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. Odgovornost građevinara je pooštrena. ako odstupi od projekta. a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruženih usluga ukoliko je koristila angažovane hotelske kapacitete. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadležni inspekcijski organ. mora da poštuje i javno pravne propise koji se na njih odnose. onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. Dakle.Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. Ugovor o alotmanu mora biti zaključen u pismenoj formi. treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. djelujući pažnjom dobrog stručnjaka. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi. bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu.

štrajka. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zaključenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz. a naručilac prijevoza da plati vozarinu. Radi se o svjesnom žrtvovanju manjeg da bi se spasilo veće. Osnov za to je zajednica rizika koju čine: sopstvenik broda. Tovarni list može da glasi po naredbi ili na donosioca. Ugovor o prijevozu nije formalan. Tovarni list po pravilu nije prenosiv. ratnih događanja. Brodar odgovara za štetu samo ako je kriv. nemira..Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze određenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlaštenom licu kojeg primalac odredi a pošiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu. a u cilju spašavanja broda i robe. Bitni elementi su predmet i vozarina. Štetu i troškove generalne havarije snose zajednički svi učesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu. Krivica brodara za štetu se pretpostavlja – princip subjektivne pretpostavljene krivice. ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti. Bitni elementi su cijena i predmet. Zajednička havarija je svjesno prouzrokovana šteta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe. Dopušteno je ugovorom pooštriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi viši iznos. pobuna. Poatojanje ugovora o prijevozu može se dokazivati i drugim sredstvima. 188 | P a g e . Posebna havarija nastaje višom silom. a po cijenama mjesta odredišta na dan kada je brod stigao u luku. Stranke su brodar i naručilac prijevoza. pomorskih nezgoda.. ali se u praksi često zaključuje u pismenom obliku. Visina naknade štete se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti stvari.. međunarodnog zločina na moru. brodar i korisnici prevoza. više sile. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadržaj ugovora o prijevozu. odnosno na dan kada je morao stići. ali ne može se u većoj mjeri ograničiti brodareva odgovornost. U praksi se zaključuje pismeno izdavanjem tovarnog lista. dvostrano je obavezan i teretan. On nije formalan. UGOVOR O PREVOZU MOREM ILI UNUTRAŠNJIM VODAMA Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja. Oslobađa se od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati.

Olaksana naturalizacija 189 | P a g e . da mu nije izrecena sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz BiH e. da se ta osoba odrekla ili na drugi nacin izgubila drzavljanstvo BiH 5. da nije osudivan na izdrzavanje kazne zatvora za krivicno djelo ucinjeno sa umisljajem na period duze od 3 godine u periodu od 8 godina od dana podnosenja zahtjeva f. Naturalizacijom 5. da je prije podnosenja zahtjeva imao prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH c. Rođenje drzavljanstvo BiH stice se rodenjem ako je dijete rodeno ili nadeno na teritoriji BiH a cija su oba roditelja nepoznata ili su oba roditelja nepoznatog drzvaljanstva 3. da ima 18 godina b. Porijeklo ako je dijete u vrijeme rodenja a bez obzira na mjesto rodenja oba roditelja bili drzavljani BiH Ako je u vrijeme rodenja jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno na teritoriji BiH Ako je jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno u inozemstvu 2. Putem medunarodnih sporazuma 1.ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH STICANJE DRŽAVLJANSTVA 1. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH d. Naturalizacija radi se o strancu koji je podnio zahtjev za u prijem u drzavljanstvo BiH ali da bi bio primljen u drzavljanstvo BiH mora ispunjavati uvjete: a. Usvojenje ovdje se mora raditi o potpunom usvojenju dijetete koje je mlade od 18 godiina 4. Olaksanom naturalizacijom 6. Rođenjem 3. Porijeklom 2. Usvajanjem 4.

PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA 1. skrivanja dokaza a akoji su relevantni za sticanje drzavljanstva BiH ako drzavljanin BiH ucestvuje u nekim oruzaim snagama neke druge drzave a da za to nema suglasnost nadleznih organa BiH 190 | P a g e . laznih dokaza. sve doprinose ili sve druge obavze koje su joj odredene pravomocnom odlukom suda da je ta osoba strekla ili joj je zagarantirano drzavljanstvo te druge drzave 4. da se odrekao ili je na neki drugi nacin izgubio svoje ranije drzavljanstvo Zakon je propisao da odredene osobe mogu steci drzavljanstvo BiH i ako ne ispunjavaju ove uvjete koji su propisani kada je u pitanju naturalizacija i ilaksana naturalizacija a to su osobe: a. odricanjem osoba koja napuni 18 godina a koja zivi u inozemstvu moze se odreci drzavljanstva BiH ali pod jednim uvjetom ko ima drzavljanstvo te drzave ili ako joj je zagarantovano drzavljanstvo te drzave kada su u pitanju djeca mora biti suglasnost oba roditelja i mora imati drzavljanstvo te drzave ili da mu je zagarantirano na neki drugi nacina drzavljanstvo te drzave 3. oduzimanje drzavljanstva moze se oduzeti ako je to drzavljanstvo steceno na osnovu ili pomocu laznih informacija.uvjeti za prijem : a. 2. 4. po sili zakona drzavljanstvo BiH prestaje po sili zakona dobrovoljnim sticanjem ako osoba stekne drzavljanstvo neke druge osobe a bilateralnim sporazumom izmedu te drzave i BiH nije uredeno dvojno drzavljanstvo 2. da ima stalno mjesto boravistva na teritoriji BiH 3 godine prije odnosenja zahtjeva c. da brak traje 5 godina prije podnosenja zahtjeva u prijem za drzavljanstvo b. po sili zakona odricanjem otpustom oduzimanjem medunarodnim sporazumom 1. 5. 3.ovdje se radi o bracnom drugu drzavljana BiH . emigranti koji su se vratili u BiH b..uvjeti osoba koja trazi otpust iz drzavljanstva BiH mora imati 18 godina protiv te osobe ne moze se voditi kazneni postupak zbog ucinjenog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti mora izmiriti poreske obaveze. otpust. prva i druga generacija potomaka emigranata Isto tako drzavljasntvo BiH mogu steci osobe ako ne ispunjavaju ove uvjete ako su od neke posebne koristi za BiH.

Izvršna u vlast u BIH – Vijeće Ministra. Vlada FBiH Izvršna u vlast u kantonu – Vlada kantona Izvršna u vlast u općini i gradu – Načelnik općine i gradonačelnik ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH 38/02) - VIJEĆE MINISTARA To je izvršna vlast BiH. donosi uredbe. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. 191 | P a g e . Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. radio aktivnih materija itd. Nakon tih konsultacija tu odluku potvrduje zastupnicki odnosno predstavnicki dom Federacije. dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. odluke. Odlukama se ureduju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere ili se jos moze davati suglasnot na neka akta odlukom.Odluke. Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije. rjesenja i zakljucke. Predsjedništvo BiH. AKTI VLADE FEDERACIJE Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom kao sto je to propisano u Ustavu Federacije. Uredbama se ureduju najvaznija pitanja iz nadleznosti vlade i osnivaju neke druge strucne sluzbe vlade federacije ( npr ured za zakonodavstvo). Centralna banka BiH Izvršna u vlast u FBIH – Predsjednik FBIH. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine.- ako je drzavljuanstvo BiH steceno suprotno odredbama koje reguliraju sticanje drzavljanstva naturalizacijom i olaksanom naturalizacijom moze se oduzeti ako je osoba osudena pravomocnom presudom nadleznog suda a radi se o poduzimanju radnji kojima se narusava ustavni poredak i sigurnost BiH ako postoji pravomocna presuda za odredena krivicna djela i to npr. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. Isto tako. cijelo Vijeće ministara je u ostavci. nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za premijera. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Vijeća ministara. AKTI VIJEĆA MINISTARA . a odluku o imenovanju također potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. 5 Hrvata i 3 Srbina. rješenja. Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skupštini. Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. eksploziva. krijumcarenje vatrenog oruzja. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. zaključci. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Federacije je izvrsni organ vlasti a cine je premijer i ministri. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku. a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Prema ustavu FBiH sastav Federalne vlade je slijedeci: 8 Bosnjaka.

Rješenjem se odlucuje o imenovanjima i i razrjesenjima iz nadleznosti Vlade Federacije kao i o drugim pitanjima o kojima se rjesava pojednacnim aktom. Zakljuckom se ureduju neki stavovi o pitanjima od znacaja za provodenje unutarnjih odnosa u Vladi i odreduju neki zadaci federalnim organima uprave ( npr. zakljucak o smanjivanju troskova). Sjediste Vlade Federacije je u Mostaru i Sarajevu.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA
Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vrši operativne poslove policije iz nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrđene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zaštitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine. 13. Federalno ministarstvo prostornog uređenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nalaze se Federalna uprava za šumarstvo i Federalni zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi.

192 | P a g e

15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

ZAKON O MINSTARSTVIMA BIH
Ministarstva na nivou BiH To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarsvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.

Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava.

ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE FBIH
Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH, kantonu, općini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. Nadležnost federalnih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. Koje poslove obavljaju organi uprave? 123456izvrsavanje zakona i drugih propisa vrsenje upravnog nadzora donosenja podzakonskh propisa davanje odgovora zakonodavnim organima pracenje stanja u oblasti za koje su osnovani i druge poslove koje su porpisani zakonom i podzakonskim aktom

Kada su u pitanju Federalni organi oni izvrsavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvrsavanje federalnih zakona ako su ti poslovi koji su propisani tim zakonom preneseni na kanton, grad odnosno opcinu. Kantonalni organi uprave oni takode neposredno izvrsavaju kantonalne zakone kao i federalne propise ako je taj dio nadleznosti iz federalnog zakona prenesen na kanton.

193 | P a g e

Opcine izvrsavaju propise koje donose gradska odnosno opcinska vijeca kao i poslove koji su im preneseni od strane federacije, odnosno kantona. BiH jedan dio svoje nadleznosti moze prenijeti na Federaciju i na kantone. Upravni nadzor obuhvata nadzor nad zakonitoscu upravnih akata koje donose institucije koje imaju javna ovlascenja i inspekcijski nadzor. Organi uprave donose podzakonske akte samo u slucaju ko je to propisano u zakonu. Svaki organ uprave prati stanje iz oblasti za koju je taj organ uprave osnovan. Kakve su nadležnosti organa uprave kod prenosa ovlaštenja, a koje obaveze? Povjeravanje javnih ovlastenja to znaci da organi uprave jedan dio svoje nadleznosti mogu povjeriti nekom drugom pravnom subjektu i to povjeravanje jednog dijela svoje nadleznosti zovemo povjeravanje javnih ovlastenja povjeravanje javnih ovlastenja moze se vrsiti samo zakonom, medutim, organi uprave jedan dio ipak ne mogu povieriti odredenim pravnim subjektima a to su inspekcijski poslovi, ali u okviru tih poslova organi uprave mogu zatraziti strucnu pomoc odredenih specijaliziranih institucija. – mogu se povjeriti ekspertize, analize...iz razloga sto organi uprave tehnicki ni strucno nisu osposobljeni za obavljanje tih poslova nadleznosti organa uprave prema njima: daju strucna misljenja, uputstva, tumacenje propisa, rjesavaju po zalbama, daju odredene instrukcije a taj ima obavezu da podnosi sestomjesecne odnosno godisnje izvjestaje s tim sto organi uprave mogu zatrazitio odreden informacije i obavjestenja i mimo tih izvjestaja koji se dostavljaju svakih 6 mjeseci odnossno svaku godinu dana. Ako ti subjekti ne izvrsavaju to, onda ce organ uprave pokrenuti postupak izmjene zakona kojim je izvrseno povjeravanje tog djela nadleznosti

-

-

Kako se osnivaju organi uprave? Organi uprave osnivaju se zakonom. Zakonom se osnivaju organi uprave na razini drzave, federalni organi uprave i kantonalni organi uprave, a gradske i opcinske sluzbe za upravu propisom gradskog odnosno opcinskog vijeca. Zakonom o osnivanju uprave propisuje se nadleznost organa uprave. Organi uprave osnivaju se na način koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i stručnih poslova iz okvira nadležnosti Federacije, kantona, općine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvršavanja obaveza građana i pravnih lica. Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvrđuje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su  federalna ministarstva i  federalne uprave.

194 | P a g e

Federalne upravne organizacije su:  federalni zavodi,  federalne direkcije i  federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su:  kantonalni zavodi,  kantonalne direkcije i  kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva.

Osnivanje općinskih organa uprave i općinskih upravnih organizacija Općinski organi uprave su općinske službe za upravu. U općini se mogu, samo izuzetno, osnivati općinski zavodi, općinske direkcije i općinske agencije kao općinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu općinske službe za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Općinski organi uprave i općinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje odlukom općinskog vijeća a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske službe za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvrđuje odlukom gradskog vijeća o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. ZADATAK: Ministar dođe na zadatak da se osnuje novo ministarsvo - treba se pripremiti zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonanim ministarstvima u kojim se dodje jos jedno ministarstvo i njegove nadleznosti. Obradivac zakona je resorno ministarstvo (Postupak donosenja zakona ne pita na ispitu..)

195 | P a g e

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa uprave (sistematizacija)? Unutranja organizacija uprave ureduje se pravilnikom (jedinice, sistematizacija radnih mjesta, uslovi., opsi radnih mjesta, broj izvrsilaca...) Ko rukovodi organima uprave, upravom i upravnom organizacijom? Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja, odnosno, nadležnosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se bliže propisuje način postupanja, a instrukcijom također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima.

Propisi koje donose organi uprave (pitanje) Donose pravilnike a pravilnicima se blize propisuju pojednine odredbe zakona. Osim pravilnika donose uputstvo kojim bi se popisivao nacin izvrsavanja odredenih poslova. Instrukcija - utvrduju se pravila o nacinu obavljanja nekog posla. Naredba - moze se nesto narediti ili zabraniti. Od pojediniacnih akata donose rjesenja i zakljucke. To donosi rukovoditelj organa uprave. Oni mogu ovlastiti rukovodece drzavne sluzbenike ili druge sluzbenike da donose pojedinacni akt.

Odnos organa uprave prema građanima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti? Odnosi organa uprave prema građanima Organi uprave zahtjeve građana rješavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave dužni su u kontaktima sa građanima postupati na način da se u svakoj situaciji poštuje dostojanstvo ljudske ličnosti i njihov moralni integritet.

196 | P a g e

Organi uprave dužni su građanima pružati potrebnu pravnu pomoć i davati odgovarajuća objašnjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. a bez njegove krivnje službena radnja radi koje je pozvan nije obavljena. Ako državni službenici u organima uprave zahtjeve građana ne rješavaju u propisanim rokovima. Kad se građanin odazove pozivu organa uprave. odnosno gradonačelniku i općinskom načelniku. Uvjerenja se izdaju odmah. 197 | P a g e . jer podatke o tim činjenicama državni službenici dužni su pribaviti po službenoj dužnosti. oni dužni pribavljati po službenoj dužnosti. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.Ovakve radnje državnih službenika predstavljaju težu povredu službene dužnosti. ili ako na bilo koji drugi način odugovlače sa rješavanjem zahtjeva građana. dužni su na pisani ili usmeni zahtjev građana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje se rješenjem na osnovu propisa kojim su uređene naknade troškova svjedocima u upravnom postupku. s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodećih državnih službenika. s tim da ti troškovi ne mogu biti veći od visine službene dnevnice utvrđene za državne službenike. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. odnosno u gradu . Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke. ili traže dokaze koje su. građani imaju pravo da u vezi sa takvim ponašanjem državnih službenika podnesu pritužbe rukovodiocu organa uprave. Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. Organi uprave ne smiju od građana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o činjenicama o kojima organi vode službene evidencije.Protiv takvog rješenja građanin može izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rješenja. a u općini . Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. ima pravo zahtijevati naknadu nastalih troškova koji obuhvataju troškove prijevoza i troškove ishrane za vrijeme boravka u sjedištu organa uprave. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlaštenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode službene evidencije o određenim činjenicama.općinskom načelniku. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah. ili od građana traže nepotrebne i suvišne dokaze. Opće odredbe o inspekcijskom nadzoru? Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava. a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva.Građani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji. a u okviru njih inspektori. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona.gradonačelniku. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao građanina. ispitati tu pritužbu i ako utvrdi da je osnovana. dužan je preduzeti zakonom predviđene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema državnom službeniku na čiji se rad pritužba odnosi i istovremeno podnosiocu pritužbe obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama. a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritužbe.

Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vršenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana. postivanje pravila ustavnog postupka. Upravna inpekcija? nalazi se pri Federalnom min pravde a kanotnalna pri kantonalnom.  donijeti rješenje o zabrani rada. i o primjeni kojeg zakona je riječ (federalni ili kantonalni).Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje. Upravne i druge mjere inspektor naređuje donošenjem pisanog rješenja.  sprovođenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku. primjena propisa o radnim odnosima.  zahtjev za prekršaj.  izreći novčanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom. Zapisnik koji sacini upravni inpektor dostavlja se rukovoditelju organa uprave i nezadovoljna stranka moze izjaviti zalbu federalnom min pravde. Doneseno rješenje je konačno. Lice kod kojeg je izvršen inspekcijski nadzor može izjaviti žalbu u roku od 8 dana nadležnom organu.. rjesavanje stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku.  radne odnose državnih službenika i namještenika.  privredni prijestup.-)):  sprovođenje zakona o organizaciji uprave. i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH.  može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove. gradskim i općinskim organima uprave i upravnim organizacijama. kancelarijsko poslovanje i nacin provodenja administrativnog izvrsenja. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće:  donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast.  krivičnu prijavu. Kojem organu se izjavljuje žalba zavisi od toga da li je rješenje donio federalni ili kantonalni inspektor. Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za (član 139-10 nabrajanja... Nadleznost – primjena propisa o drzavnoj upravi. UPRAVNI POSTUPAK Načela upravnog postupka? • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene upravne oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) 198 | P a g e .

Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. • • • • • • • • Posebni postupak? Predstavlja odstupanje od ZUP-a. Pravila posebnog postupka ne mogu bitzi protivna nacelima ZUP-a. I takvo rješenje može se izmjeniti.poreski zakoni. Načelo dvostepenosti . Posebni postupak prospisuje se u zakonima kojima se regulise odredena upravna materija npr.• Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak. Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga. u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima u konkretnom slučaju koje su važne za donošenje rješenja. Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. Nadleznost u upravnom postupku? 199 | P a g e . Supsidijarna primjena ZUP-a? Znaci da odredbe ZUP-a imaju dopunski ili supsidijarni karakter u odnosu na posebni postupak utvrđen nekim drugim zakonom. zakon o penzijsko inv zakonu-posto je to jedna posebna upravna oblast i posto je ona kompleksna materija i specificna ona zahtjeva posebna pravila procedure kako bi se efikasnije provodio zakon. carinski zakon . postupa se po odredbama tog zakona. zako o penzijsko inv osiguranju i sl. Ako je to nuzno za drukcije postupanje u tim pitanjima. ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.pravilo je da se protiv svakog I stepenog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba. zakon o zdravstenom osiguranju. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom. na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza. Radi se o tome da se pojedina pitanja postupka za odredenu upravnu oblast mogu posebnim zakonom regulisati drukcije u odnosu na ZUP. zakon o soc zastiti. Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. To prakticno znaci da se u konkretnom slucaju primarno primjenjuju odredbe posebnog upravnog postupka a u odosu na druga pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju se pravila ZUP-a. Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba. Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje. Npr.

koje su federalnim zakonom stavljene u nadleznost tih organa. Odredbe o izuzecu sluzbenog lica shodno se primjenjuju i na izuzece zapisnicara. Pokretanje postupka rjesavanja sukoba nadleznosti moze biti po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke. Kantonalni organi uprave nadlezni su da u prvom stepenu rjesavaju u stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u njihovu nadleznost i upravnim stvarima koje su federalnim zakonom sa Federacije prenesene na kantone. Prema tome u upravnom postupku postoji tri grupe stranaka: 200 | P a g e . Postoji vise pravila o tome koji organi rjesavaju o odredenim upravnim stvarima. kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su kantonalnim zakonom prenesene na federalne organe. Dok se ne odluci o zahtjevu za izuzece sluzbeno lice moze preduzimati samo one radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. odnosno gradsko ili opcinsko vijece. organizacioni propis. kantona i opstina. odnosno kantona . Povreda propisa o nadleznosti ima za posljedicu ponistavanje rjesenja po sluzbenoj duznosti. ( to su situacije o srodstvu). Pravilo je prvo da Federalni organi uprave u pravom stepenu rjesavaju u onim upravnim stvarima iz iskljucive nadleznosti Federacije i zajednicke nadleznosti Federacije i kantona. Stvarna nadleznost odreduje se u propisima kojima se pravno regulise odredena upravna oblast ili po propisima kojima se regulise nadleznost pojedinih organa tzv.Postoji stvarna i mjesna nadleznost. O izuzecu sluzbenog lica odlucuje starjesina organa uprave a o izuzecu starjesine organa urave odlucuje vlada Federacije. Organi uprave duzni su u toku cijelog postupka da paze na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost. Izuzeće službene osobe? To je institut kojim se zeli osigurati objektivnost u rjesavanju upravnih stvari. To su vanredni pravni lijekovi. Pripis na kome se temelji stvarna nadleznost donosioca rjesenja mora se naznaciti u uvodu rjesenja. U prvoj situaciji radi se o pozitivnom sukobu nadleznosti a u drugom o negativnoj. Postoji obavezno i fakultativno izuzece. Protiv zajljucka kojim se zajljucuje o izuzecu nije dozvoljena zalba. O izuzecu zapisnicara odlucuje sluzbeno lice koji vodi postupak. Sukob nadleznosti? Javlja se u situaciji kad dva ili vise organa tvrde da su nadlezni za rjesavanje iste pravne stvari ili kad svi ti organi odbijaju da rjesavaju u odredenoj upravnoj stvari. Slucajevi obaveznog izuzeca utvrdeni su u cl 42 ZUP-a. U zakonu su precizno odredeni organi koji rjesavaju sukobe nadleznosti zavisno od nivoa vlasti. Stranka u upravnom postupku – ko ne može biti stranka? Stranka je lice po cijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv kojeg se vodi upravni postupak ili lice koje radi zastite svojih prava i interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku. Mjesna nadležnost oznacava podrucje na kojem pojedini organi mogu da vrse poslove iz svoje nadleznosti. Sluzbeno lice cim sazna da postoji razlog za izuzece duzno je prekinuti rad na predmetu i o otme obavjestiti lice ili organ koji je nadlezan da odluci o izuzecu. Utvrduje se u pravilu propisima o teritorijalnom uredenju federalnih jedinica. Fakultativno izuzece postoji u slucaju kad druge okolnosti dovode u sumnju nepristrasnost sluzbenog lica. Stvarna nadleznost je pravo i duznost jednog organa da upravne stvari rjesava u upravnom postupku.

Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadrži slijedeće podatke: naziv organa. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. Ako njih nema pismeno se moze predati susjedu ako on na to pristane ili licu koja radi na istom radnom mjestu sa primaocem pismena. Pročita se strankama. Zapisnik u upravnom postupku – šta sadrži? O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. Time se dostava smatra izvrsenom. Ako se utvrdi da ovo lice ne moze izvrsiti dostavljanje jer je trazeno lice odsutno pismeno ce se vratiti organu uz naznacenje gdje se trazeno lice nalazi. naselja i sl. ukratko će se upisati sadržaj datih primjedaba.u slucaju da lice kome se dostavljanje vrsi nije prisutno pismeno se predaje nekom odraslom clanu domacinstva. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranka u postupku ako mogu biti nosoci prava i obaveza o kojim se rjesava u upravnom postupku. izjave stranaka. kratak sadržaj svih provedenih radnji. pasivna i 3. predmet. Fizicko lice koje je potpuno poslovno sposobno moze samo obavljati radnje u postupku. Dostavljanje pismena u toku postupka – kako se vrši? Postoje tri nacina dostavljanja: 1. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe. vještaka. Pravno lice u postupku obavlja radnje preko sovh predstavnika odnosno zakonskog zastupnika koji se odreduje opstim aktom tog lica. a ako ima više stranica – numerišu se. aktivna . drustva. On ima pravo da pregleda sva sluzbena dokumenta koja se odnose na pravne spise i zahtijevati dostavu informacija. osnovne jedinice privrednih drustava. Ako dostavljac u stanu ili na radnom mjestu ne nade trazeno lice on ce nekom od odraslih ukucana ostaviti pismeno obavjestenje o tome da trazeno lice u odredeni dan i sat bude prisutno u svom stanu ili radnom mjestu 201 | P a g e . dodatvati. osobe koje su prisutne. obavezno licno dostavljanje. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju. 2. Za procesno nesposobno lice radnja u postuoku obavlja zajonski zastupnik . ili ako jesu. osim nacrta rješenje. vrijeme i mjesto gdje se sačinjava. Ako boraviste tog lica postane nepoznato i pored preduzetog istrazivanja organ ce tom licu postaviti privremenog zastupnika kojem ce uruciti pismeno. zainteresovana. Stranka moze biti bilo koje pravno ili fizicko lice.1. 2. Organi uprave drugi organi. a postar ce a vratima stana staviti saopstenje o tome gdje se pismeno nalazi. prilog zapisnika. tj. nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. Ako se dostavljanje ne moze izvrsiti ni na ovaj nacin a nije utvrdno da je to lice odsutno pismeno se predaje nadleznom organu opstine prema boravistu te osobe. Spisi se mogu razgledati. dokumenata i spisa u vezi konkretne upravne stvari. To je procesna sposobnost.vrsi se licno licu kome je pismeno namjenjeno u slucaju kad je to odredeno zakonom ili kada od dana dostavljanja tece rok koji se po zakonu ne moze produziti. Ombusmen nije stranka u upravnom postupku ali u tom postupku moze prisustvovati radi ostvarivanja zastite prava i sloboda gradana. posredno dostavljanje.

( ako izgubis rjesenje o polozenom pravosudnom ispitu) 202 | P a g e . Stavljanjem saopstenja na vrata smatra se da je pismeno uruceno bez obzira na eventualna ostecenja ili unustenja tog saopstenja. O dostavljanju na ovaj nacin obavjesitti ce se organ koji je naredio dostavljanje. posebni postupak)? Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke. a cinjenice su utvrdene ili bar ucinjene vjerovatnim. Nakon proteka tri mjeseca roka ne moze se traziti povracaj. Osim toga orga moze javno saopstenje objaviti i u novinama i drugim sredstvima informisanja. odnosno sluzbenih podataka kojima raspolaze organ uprave. Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat. žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ. stranka je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja i prilozila je isprave na kojem temelji svoj zahtjev. Smatra se da je dostavljanje pismena izvrseno portekom 15 dana od dana isticanja saopstenja na oglasnoj ploci. Uz prijedlog za povracaj stranka je duzna priloziti podnesak koji je trebala podnijeti. a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Koje postupke sprovodi organ uprave prije donošenja rješenja (kad se sprovodi postupak. a nije potrebno posebno saslusanje stranke. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. Povraćaj u priješnje stanje – kome se podnosi? Stranka koja iz opravdanih razloga propusti da izvrsi neku radnju moze podnijeti prijedlog za povrat u prijasnje stanje. skraceni postupak – se vodi u slucaju kada je stranka u svom zahjevu navela sve cinjenice na osnovu kojih se moze utvrditi stanje ili ako se cinjenicno stanje moze utvrditi na osnovu cinjenica koje su poznate organu uprave. 3. Ako nadležni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po važećim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka. kojim će se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Upravni postupak je pokrenut čim je nadležni organ izvršio ma koju radnju radi vođenja postupka. Ovaj postupak se provodi i u slucaju preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati. Ako i poslije toga dostavljac ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvrsiti on ce na vratima stana ostaviti pismeno saopstenje u kome se naznacava gdje se pismeno nalazi. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana od dana prestanka razloga za propustanje. Na tom saopstenju dostavljac ce staviti potpis i datum stavljanja na vrata.radi prijema pismena. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba. Npr. donijet će o tome zaključak. posebni slucajevi dostavljanja *dostavljane pismena javnim saopstenjem Ako se radi o licu ili vise lica koja orhanu nisu poznata dostavljanje ce se izvrsiti javnim saopstenjem na oglasnoj ploci organa. U prijedlogu stranka je duzna iznjeti okolnosti zbog kojih je bila sprijecena da u roku izvrsi propustenu radnju i da te okolnosti ucini bar vjerovatnim. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje.

Sluzbeno lice je ovlasteno da u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti naredi izvodenje dokaza ako nade da je to potrebno radi razjasnjenja stvari. Usmena rasprava je jedna od najvaznijih radnji u posebnom ispitnom postupku. Orga uprave ce produzizi vodenje postupka ako ocjeni da je to potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna strana. Kad naiđe na takvo pitanje organ uprave moze postupiti na dva nacina: a. Sluzbeno lice duzno je po sluzbenoj duznosti o tome upozoriti stranke. pocev od nacela materijalne istine. U tom slucaju organ uprave zakljuckom obustavlja postupak i o tome obavjestava protivnu stranu ako je ima.posebni ispitni postupak. utvrdivanje ocinstva ili kad je to zakonom odredeno. Sluzbeno lice je duzno po sluzbenoj duznosti pribaviti podatke o cinjenicama o kojima taj ili drugo organ vodi sluzbene evidencije. Ako ne dozvoli nagodbu sluzbeno lice o tome donosi zaljucak. pomoc neukoj stranci. saslusanja stranke. javnog morala ili pravnog interesa trecih lica. Stranka odustaje od zahtjeva podnosenjem pismene izjave organu ili usmeno na zapisnik. a od cijeg rjesavanja zavisi rjesavanje te upravne stvari. Poravnanje ili nagodba? Ako u postupku ucestvuju dvije ili vise stranaka sa suprotnim zahtjevima sluzbeno lice koje vodi postupak u toku cijelog postuoka nastojace da se stranke nagode potpuno ili bar u nekim spornim tackama. organ uprave ne moze rjesavati ova pitanja kao 203 | P a g e . da sam rijesi prethodno pitanje ili b. Ovaj postupak provodi se na nacin kako to odredi sluzbeno lice. Nagodba ima snagu izvrsnog rjesenja u upravnom postupku. Nagodba mora biti jasna i odredena i ne smije biti na stetu javnog interesa. Odustanak od zahtjeva ? Stramka moze odustati od zahtjeva u toku cijelog postuoka. pruzanje mogucnosti strankama da stite svoja prava i interese na usmenoj raspravi najvise dolaze do izrazaja nacela upravnog postupka. da prekine upravni postupak dok nadlezni organ ne rijesi prethodno pitanje ako se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivicnog djela. Usmena rasprava? Odreduje se na inicjativu organa ili na prijedlog stranke.provodi se kad je to potrebno radi utvrdivanja cinjenica kojima se utvrduje cinjenicno stanje ili kada je to potrebno radi saslusanja stranke. utvrdivanje cinjenica b. Ona ima dva cilja: a. saslusanje svjedoka ili vjestaka. Usmena rasprava mora se odrediti ako u postupku ucestvuju dvije ili vise sranaka sa protivnim interesima kad se ima izvrsiti uvidaj . Nagodba se upisuje u zapisnik i smatra se da je zakljucena kad je stranke nakon procitanog zapisnika potpisu. te upotrebe jezika i pisma. postojanje braka. Prethodno pitanje? To je pitanje koje cini posebnu pravnu cjelinu za cije rjesavanje je nadlezan sud ili neki drugi organ. efikasnosti i ekonomicnosti. Kad je nagodba zakljucena organ donosi zakljucak kojim postupak obustavlja.

2. Izjava stranke? 204 | P a g e . Ako se isprava nalazi kod treceg lica organ ce ga pozvati da na raspravi pokaze ispravu. javne isprave uvjerenja izjave svjedoka uvidaj vjestacenje saslusanje stranke nece se utvrdivati nesporne cinjenice. U ovim slucajevima on je duzan prekiuti upravni postupak i sacekati odluku nadleznog organa. uvjerenja koja se izdaju po cinjenicama o kojima se ovd eslutzbene evidencije 2. opstepoznate cinjenice i cinjenice cije postojanje zakon predpostavlja. smatra se da je odustala od zahtjeva pa ce se postupak obustaviti. novcano kaznjavanje. 3. 4. Ako trece lice bez opravdanog razloga odbije da pokaze ispravu postupice se kao u slucaju svjedoka koji odbije da svjdeoci tj. Uvjerenja o cinjenicama o kojima se ne vode sluzbene evidencije izdaju se samo kad je to zakonom odredeno. Ako stranka ne podnese ispravu sluzbeno lice ce cijeniti od kakvog je uticaja ta cinjenica na rjesavanje konkretne stvari. Dokazna sredstva mogu biti: 1. 3. Sluzbeno lice koje vodi postuopak poziva stranku koja se poziva na ispravu da je podnese na uvid. cinejnice od kojih zavisi rjesavanje uprave stvari. Javne isprave? Isprava koju u propisnom obliku izdaje organ u granicama svoje nadleznosti dokazuje on sto se u njoj navodi. Rok za izdvanje ovih uvjerenja je 8 dana. Uvjerenjima se utvrduju ili potvrduju odredene cinjenice. Ako stranka ne postupi na taj nacin. Trece lice moze uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjeok moze uskratiti svjedocenje. Postoje dvije vrste uvjerenja: 1. 5. uvjerenja o kojima se ne vode sluzbene evidencije uvjerenja koja se izdaju na osnovu sluzbenoh evoidencija imaju karakter javnih isprava i izdaju se na usmeni zahtjev a moze i na pismeni i to istog dana kad se zatraze a najkasnije u roku od 5 dana. U tom slucaju stranka je duzna organu uprave donijeti dokaz da je zatrazila pokretanje postupka. Ova uvjerenja namaju snagu javne isprave te njihovu vjerodostojnost organi utvrduju odgovarajucim drugim dokazima. Dokazivanje u upravnom postupku? U upravnom postupku utvrduju se pravno relevantne cinjenice tj. Takva isprava je javna isprava. Ako se portupak vodi po zahtjevu stranke a organ naide na prethodno pitanje organ moze zakljuckom naloziti jednoj od stranaka da kod nadleznog organa pokrene rjesavanje prethodnog pitanja u odredenom roku. Uvjerenja u upravnom postupku? Uvjerenje je poseban vid isprave koja se izdaje radi dokazivanja u postupcima.prethodna pitanja. Organi i institucije duzni su na trazenje organa dostaviti ispravu ako se nalazi kod njih.

Uputstvo o pravnom lijeku . propis o stvarnoj naldeznosti organa. Vjestacenje kao dokazno sredstvo? Provodi se kad je za utvrdivanje ili ocjenu neke cinjenice vazne za rjesavanje upravne stvari potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak. jasan i odreden kako bi bio podoban za izvrsenje. u kom roku se zalba izjavljuje i kom organu se podnosi. rok za podnosenje tuzbe i iznos takse. dispozitiv ili izreka 4. Sastavni dijelovi rjesenje su: 1.sadrzi obavjestenje o tome da li je protiv tog rjesenja zalba dozvoljena ili ne. Uvidaj se vrsi uz prisustvvo vjestaka. zatim razlozi koji su bili odlucujuci koji su bili odlucujuci kod ocjene dokaza . te razlozi zbog kojih nije uvazen neki od zahtjeva i slicno. uputstvo o pravnom lijeku 6. 205 | P a g e . Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo i ustvarima molog znacaja. Rješenje? To je upravni akt kojim se okoncava upravni postupak. Uviđaj ili očevid? Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice potrebno neposredno opazanje sluzbenog lica koje vodi postupak. ime odnosno imena stranaka i njihovih zastupnika i kratko oznacenje predmeta. Ako se u dispozitivu nalaze izvrsenje neke radnje mora se odrediti rok za njeno izvrsenje. broj i datum donosenja rjesenja. Ako to uskrati sluzbeno lice ce novcano kazniti vlasnika odnosno drzaoca stvari. U slucaju da je protiv rjesenja moguce pokrenuti upravni spor. Donosi se na temelju cinjenica utvrdenih u toku postupka. Dispozitiv ili izreka rjesenja . kao i o troskovima postupka. Ako se radi o situaciji da zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja to se mora naznaciti u dispozitivu. Uvod rjesenja – sadrzi naziv organa. U obrazlozenju navodi se kratko izlaganje stranaka. potpis sluzbene osobe 7. obrazlozenje 5. te da je u donosenju rjesenja ucestvovalo dva ili vise organa.je dio rjesenja u kojem se rjesava o predmetu i o svim zahtjevima stranaka. u pouci potrebno je tacno naznaciti sud i njegovo sjediste kome se tuzba podnosi. uvod 3. zaglavlje 2. Vlasnik ili dralac stvari prostorija ili zemljista koje se trebaju razgledati ili preko kojih treba preci do mjesta uvidaja duzan je dopustiti prilaz i obavljenje uvidaja. U uvodu se navodi da li je rjesenje doneseno po zahtjevu stranke ili po sluzbenoj duznosti. otisak pecata organa Zaglavlje rjesenja sadrzi naziv organa. Dispozitiv mora biti kratak. Izjavu stranke organ cijeni po slobodnoj ocjeni.Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo ako za utvrdivanje odredene cinjenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva cinjenica ne moze utvrditi drugim dokaznim sredstvima. izvedeni dokazi i utvrdene cinjenice.

U praksi to se rjesava na taj nacin da jedan od organa sacini nacrt rjesenja koji dostavlja tim drugim organima . saglasnot ili misljenje. u tom slucaju stranka ima pravo zalbe. 206 | P a g e . Takvo rjesenje donosi se na podlozi podataka u casu njegovog donosenja. ti organi su dzni da u roku od 15 dana na dostavljneo rjesenje daju potvrdu. U uvodu ovakvih rjesenja obavezno se navodi da e rjesenje doneseno uz potvrdu . odobrenje ili misljenje organa ciji se nazivi moraju naznaciti. Sva tri ova rjesenja po svojoj prirodi su samostalna u pogledu pravnih lijekova i izvrsenja. svaki od tih organa je duzan rjesiti o toj stvari. privremeno rjesenje donosi se kad je potrebno prije okoncanja postupka donijeti rjesenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi. U skracenom postupku rok je 15 dana. dopunsko rjesenje donosi se kad organ nije odlucio o svim pitanjima koja su bila premdet postupka . U nazivu ovog rjesenja navodi se da je privremeno. Donosenje rjesenja od strane dva ili vise organa? Kad je propisano da o jednoj upravnoj stvari rjesavaju dva ii vise organa . U toj situaciji ti organi ce se sporazumjeti kji ce od njih izdati rjesenje. odnosno odobrenje. tada organ moze po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke donijeti dopunsko rjesenje u pogledu tacaka koje nisu obuhvacene prvobitnim rjesenjem 3. Ove situacije rjesavaju se na nacin da drugi organ ili organi daju potvrdu ili saglasnost ili misljenje. saglasost. djelimicno rjesenje donosi se kad zahtjev sadrzi vise tacaka a samo su neke od njih dozrele za rjesavanje a organ ocjeni da je cjelishodno da se o tim tackama donose posebno rjesenja. Usmeno rjesenje? Organ uprave moze donijeti rjesenje i usmeno narediti njegovo izvrsenje bez odlaganja kad je to potrebno radi preduzimanja hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi i imovine. Ukoliko ti organi u ovom roku ne postupe na ovaj nacin smatra se da je dato odobrenje . Rok za izdavanje rjesenja? Rok za izdavanje rjesenja je 30 dana a u slucaju posebnog ispitnog postupka 60 dana. potvrda . U tom slucaju organ je duzan donijeti pisano rjesenje u narednom roku od 8 dana.Vrste rješenja? Postoji vise vrsta podjela rjesenja ali su u praksi najznacajnija: 1. Ako orga uprave u okviru ovih rokova ne donese rjesenje i ne dostavi ga stranci smatra se da je njen zahtjev odbijen . To mogu uciniti posebnim aktom a mogu i na samom dostavljenom rjesenju. 2. saglasnot ili misljenje. Donosenjem rjesenja o glavnoj stvari ukida se privremeno rjesenje. Osnovni pravni lijek i redovni pravni lijekovi? Žalba? Jedino zakonom se moze iskljuciti zalba.

Postoji situacija kada iako uoci nedostatak moze da vrati na prvostepeni organ ako misli da on moze postupati brze od njega samog. to zavisi od koje se materiji radi. 207 | P a g e . Stranka moze u zalbi isticati nove dokaze s tim da mora navesti razloge zbog kojih nije ranije iznijela te dokaze Da li se zalba dostavlja na odgovor trecem licu? Da. iz kojeg razloga pobija rjesenje i obim u kojem kojim se rjesenje pobija. Odluke drugostepenog organa: . Ako prvostepeni organ utrdi da je doslo do povrede moze da izmjeni svoje rjesenje samo u slucaju kad su u pitanju jednostranacki predmeti. Kad prvostepeni organ dobije zalbu.bitno Kad se radi o drugostepenom postupku.veoma bitno Zalba se izjavljuje protiv rjesenja prvostepenom organu drugostepenom rganu s tim da se dostavlja i prvostepenom organu.moze rjesenje izmjeniti ako bi drugostepeni organ dosao do saznanja da neke cinjenice nisz praviolno ocjenjene drugostepeni organ otklanja sve to sam. Ima slucaj da su sve cinjenice dobro utvrdene ali je pogresno primjenjeno materijalno pravo ili pogresno izveden zakljucak. ne dostavlja prvosteopenom oprganu. Nadleznost drugostepenog organa zavisi od toga koje je materijlane propise primjenio prvostepeni organ kad je donosio prvostepena rjesenja. Rok za zalbu je 15 dana a moze biti i kraci.kad dobije rjesenje od prvostepenog organa provjerava da li je blagovoremean i ako nije on ce zalbu odbaciti.moze ponistiti rjesenje djelimicno .Protvi rjesenja domova parlamenta Ferderacija. Zakon ne trazi posebno kada se radi o sadrzaju zalbe. Ako stranka navede da nije pravilno proveden postupak svjedoci se ne mogu saslusavati van rasprave. jer se radi o novim cinjenicama i dokazima i to moramo trecoj strani prezentirati.zakon je rekao da je prvostepeni organ mora procitati zalbu da dovede u pitanje zakonitost njegovog rjesenja. Dobvoljo je da se u toj zalbi naznaci orga koji je donio rjesenje. gradskog i opcinskog vijeca kao i rjesenja federacije vlade i kantona ne moze se izjaviti zalba.moze ponisiti rjesneje u cjelosti . On se racuna od dana dostavljanja stranci istog. Kad moze prvostepeni organ moze izmjeniti svoje rjesenje? .ponistava i vraca Drugostepeni organ moze ponistiti rjesenje provstepenog organa i donijeti svoje rjesenje po kojem se treba da potupa. on postupa tako sto prikupi spise i posalje drgostepenom organu na rjesavanje. Otisak prsta moze samo se uzeti punomoci . broj i datum rjesenja.

Ako nisu opravdani razlozi tada drugostepeni organ preuzima ulogu provstepenog organa i mora u u meritumu rjesuiti stvari ili odbiti zahtjev. kada prvostepeni organ odgvoori tada drugostepeni organ cijeni jesu li opravdani razlozi ili ne. stranka podnosi zalbu drugostepenom organu. tada se postupak zakljuckom obustavlja.Moze li se rjesavajuci zalbu rijesiti na stetu onog koji se zali? moze (to rjesenje na koje se stranka zali je nistavo) Ćutanje uprave? Prvostepeni organ dobio zahtjev a ne moze u zakonskom roku da ga rijesi (15. a u slucaju zalbe drugostepenom organu) Obnova postupka se vodi po prijedlogu kada stranka podnosi prijedlog. Ovdje je predviden rok od 30 dana a kada je saznala za nove cinjenice ili dokaze ili stranka koja je trebala ucestvovati u postupku. Dva temeljna su: . Ima 11 zakonskih razloga za obnovu postupka. Rok zalbe je 30 dana. Organ moze odmah rijesiti stvar i donijeti rjesenje o odbijanju obnove postupka. ako jsu tada ce drugostepeni organ rjesenjem naloziti da se u roku 15 dana rijesi status. ispituje da je blagovremen.ako stranka sazna nove cinjenice ili pribavi nove dokaze za koje nije znala u vrijeme kada je provoden upravni postupak a da je znala drugacije bi se provodio postupak(nove cinjenice tj stare cinjenice ali nisu bile poznate ili nije znao u vrijeme to za njih) . Vanredni pravni lijekovi? Obnova postupka Koje se rjesenje moze obnoviti? Protiv rjesenja koja su postala konacna u upravnom postupku. da li je od ovlastenog lica.da se stranci koja je u postupku trebala da ucestvuje u u pravnom postupku nije pruzila mogucnost da ucestvuje u postupku a koja je trebala da ucestvuje u postupku obnovu postupka moze straziti stranka prije svega stranka ali i sluzbeno lice. i da li je okolnost na kojima temelji ucinila vjerovatnim. Zakon kaze da organ rjesavajuci po prijedlogu za obnovi postupka moze ostaviti na snazi ranije rjesenje ili rjesenje moze izmneiti sto podrazumjeva sda ga moze ukinuti ili ponisititi Da li podnosenje prijedloga za obnovu postupka odlaze izvrsenje rješenja? 208 | P a g e . Tada drugostepeni organ pita drugostepeni organ pita prvostepeni organ zasto nije rijesio taj zahtjev.30 i 60) dana. Koji organ je nadlezan za donosenje rjesenja o obnovi postupka? Onaj organ koji je donio konacno rjesenje (moze biti prvostepeni i drugostepeni. stranka moze odustatti od zalbe do donosenja rjesenje.

a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo. dužan je da o tome obavijesti stranku. Zahtjev za zastitu zakonitosti? Ovdje se radi o rjesenju protiv koga se ne moze voditi npr spor. zakonom iskljuceno tada se primjenjuje zahtjev za zastitu zakonitosti. Ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke? ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo.ako je mjesno nenadlezni organ rjesavao. protiv rog rješenja može se pokrenuti upravni spor. Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmijeni. Kod vanrednih radi se o izvrsnom rjesenju .Ako je rjesenje donio nenadlezni organ .ako je u istoj stvari doneseno pravnosnazno rjesenje . Ako je rjesenje donijeto na osnovu izjave stranke i utvrdimo da je stranka lagala tu se radi o obnovi postupka. Ima 5 razloga za ponistavanje a 1 za ukidanje. Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donio prvostepeni organ.tu nema roka ukidanje rjesenja razlika je zbog pravnih posledica ukinuce rjesenje ako dode do saznaja da je rkesenje doneseno uz povredu materijalnog zakona ali mu je rok samo jednu godinu. Na zahtjev stranke.ako se radi o rjesenju o kojem se nije trazila saglasnost .ako se radi o slozenom rjesenju .jedna godina .ako je doneseno na osnovu ucjene. može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno po stranku. Mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi sa upravnim sporovima? Kada drugostepeni organ dobije tuzbu stranke onda se obavezno dostavi tom organu na odogovor i kada on utvrdi da je tuzba osnovana on moze sam izmjeniti svoje rjesenje i poslati stranci i sudu. može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijeđa pravo treće osobe. Stranka u upravnom postupku – nauciti definiciju!! 209 | P a g e .vanredno ukidanje rjesenja Ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora? Po pravu nadzora nema zalbe. prinude. To je krivino djelo. Ako je rješenje donio drugostepeni organ. Drugostepeni organ vrseci nadzor moze ponistavati provstepena rjesenja koja su konacna.Po pravilu ne. To radi drugostepeni organ. odnosno ako je rješenje prvostepenog organa konačno. ako organ ocjeni da ce stranka uspjeti u obnovi postupka moze odloziti izvrsenje rjesenja. 5 razloga: .

Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). žalba koju podnose bilo koja od tih stranaka sprečava izvršnost rješenja. dostavom stranci.ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). ako žalba ne odgađa izvršenje. Izuzetno. odnosno za poništavanje. dužan je bez odgađanja da o tome obavijesti organ nadležan za pokretanje postupka i donošenje rješenja. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Ako se rješenje odnosi na dvije ili više stranaka koje u postupku učestvuju sa istovjetnim zahtjevima. a u slučajevima predviđenim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvršenje). 3. rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. ako žalba nije dopuštena. Prvostepeno rješenje postaje izvršno: 1. 210 | P a g e . ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja . ali samo protiv osobe koja je učestvovala u zaključivanju poravnanja. ukidanje ili mijenjanje rješenja. Izvršenje se može provesti i na temelju zaključenog poravnanja. Izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obaveza. poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo . Izvršenje rješenja? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. istekom roka za žalbu. 2. 4. Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se administrativnim putem. dostavom stranci . ako žalba nije izjavljena. a povreda može biti razlog za obnovu postupka. Organ koji sazna za rješenje kojim je povrijeđen zakon.Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? Poništavanjem rješenja i oglašavanjem rješenja ništavim. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo do dana ukidanja. izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja iz primanja na osnovu radnog odnosa može se provesti administrativnim putem po pristanku izvršenika. Drugostepeno rješenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Ako rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje. Izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem.od dana donošenja (ex tunc).

Izvršenje radi osiguranja izvršenja . upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. Pored toga.može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo u pravnom 211 | P a g e . potrebno je da organ nadležan za provođenje administrativnog izvršenja donese po službenoj dužnosti ili na zahtjev tražioca izvršenja zaključak o dozvoli izvršenja. dostavi se račun organu.prisila novčanim naknadama ( koja prvi put ne može biti veća od 50 KM) . ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo. Izvršenje nenovčanih obaveza Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom). Organi uprave uspostavljaju pravo služnosti.Administrativno izvršenje provodi organ uprave koji je o stvari rješavao u prvom stupnju. Da bi se moglo pristupiti izvršenju rješenja. Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku. Rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jeste osnov za sudsko izvršenje. sudu).ako neće onda se ide preko angažovanjem drugog lica (sruši. To izvršenje provodi se po propisima koji važe za sudsko izvršenje. postoje dva načina: . određeno naselje. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata kojima rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – fizičko lice i pravno lice. Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršti postalo izvršno i određuje način izvršenja. ako bi bez toga moglo biti osujećeno ili znatno oteženo izvršenje nakon što rješenje postane izvršno. Protiv ovog zaključka dopuštena je žalba nadležnom drugostepenom organu. Ako stranka neće da izvrši rješenje. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. organ čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvšnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnom za izvršenje. UPRAVNI SPOR ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 2/98 i 8/00 Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta. proteknu rokovi. To su prije svega skupine građana.

Postoji treća stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana. pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federalni zavod za PIO). o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. Međutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba. tako da i zainteresovano lice ima u sporu položaj stranke Ko rješava upravne sporove? Kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. zavodi. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. stranka može pokrenuti upravni spor.. upravne organizacije (direkcije. agencije. grada ili općine. Primjer: povrat stana.oni nisu pravna lica same po sebi. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja. stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu. 212 | P a g e .. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog. Vodi se spor između njih. Ko sudi? U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena. Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije.. Ćutanje administracije? . Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. Može i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena žalba. Kantona. Protiv čega se pokreće upravni spor? Samo protiv upravnog akta. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen. Postaju pravna lica ako se to reguliše.). najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva). Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Izuzetno. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tužbom u upravnom sporu. općinske službe. koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu.Šta kada prvostepeni i drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu. gradske službe..postupku.

Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. propis zasnovan na zakonu ili opci akt.Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora. Ovaj rok važi i za ombudsmene i za pravobranioce. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi. a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. 2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa. 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi. on je samo tužena strana. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava. Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. Ako sud odbije odgodu.postupak? Pokreće se tužbom. 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. Upravni spor . ako im je upravni 213 | P a g e . nema prava na žalbu. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja (a najčešće se radi o carinama i porezima). Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta? Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja.

Tužba se dostavlja u dva primjerka. jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor. Može se izjaviti i na zapisnik kod nadležnog suda. Šta sve može tužilac? O upravnim sporovima sud rješava nejavno. Prstoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć.i ako već postoji sudska odlika o istoj stvari. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku (odgovara se u roku koji nije duži od 20 dana) Tuženi je dužan da dostavi upravne spise sudu. Sud može poništiti upravni akt i bez dostavljanja tužbe na odgovor.ako je stranka podnijela tužbu a imala je pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila.ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. . Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke. ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka. Može se desiti da iz neznanja ili omaškom da tužba bude predata drugom organu – u tom slučaju se smatra da je predata u roku. prijevremena (ćutanje administracije). U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. Ako stranka u sporu zatraži da prisustvuje nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava. Uz tužbu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija. (Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu. Kada se žalbaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze. tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. . . podnesena od neovlaštenog lica. Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka. . Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. naznaku tuženog. zakonske razloge za pobijanje akta.. o 214 | P a g e . .akt dostavljen. Tada sud rješenjem obustavlja postupak. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. A ako im akt nije dostavljen tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u čiju je koris akt i donesen. sud je dužan obavjestiti stranke i zainteresirana lica. ako ih ima. koji upravni akt se osporava. ako nađe da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti. donosioca akta.ili da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). dakle teret dokazivanja je na strankama. po sudiji pojedincu ili na sjednici.ako se radi o stvari o kojoj se ne može po odredbama zakona voditi upravni spor.

Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupak ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijeća.datumu nejavnog rješavanja i njihovom pravu da tom rješavanju prisustvuju. odnosno održati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka.Stranke u sporu mogu zatražiti da prisutvuju nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. clanova vijeca i zapisnicara. Također može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. Sud odlučuje većinom glasova sudskog vijeća. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i zapisničar. nego sud. Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti tuženom ili prvostepenom organu na ponovno rješavanje kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja. Rješavanje suda po tužbi? Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. oznacenje stranaka i njihovih zastupnika. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnk. 215 | P a g e . presuđuje u meritumu. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. sud može. obrazlozenje i pouku o zalbi. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. ako je zalba dozvoljena. te sam rješiti upravnu stvar. dispozitiv. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti kao i izreka odluke. ako su za to ispunjeni uvjeti. broj i datum. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). Ko i kako rješava upravni spor? Spor se rješava presudom. Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. odnosno rjesenje sadzi: oznacenje suda. Kad je u predmetu odlučivano nejavno. uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca. kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda. tako što se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Šta presuda sadrži? Presuda. Presudom se tužba može uvažiti na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar tj. odnosno rjesenje izreceno i objavljeno. na sjednici ili po sudiji pojedincu. Zakonitost osporenog akta? Z Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe.

akorješava kantonalni sud onda koji nisu ucestvovali u donosenju odluke. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku. Ako to ne učini u ostavljenom roku. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravosnazne sudske odluke kantonalnog suda.U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe. predmet vraca na ponovni postupak. odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. Ako Vrhovni sud Federacije ili kantonalni ukine sudsku odluku. i koji je nedozvoljen. neblagovremen ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba. 4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna. Ponavljanje postupka Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke: 1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice. a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Zahtjev se moze podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. u nejavnoj sjednici. tek onda donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev. po pravilu. a ti su nedostaci takvi da sprječavaju rad suda. Nadležni sud rjesava o zahtjevu. Nadležni sud ce odbaciti rjesenjem zahtjev koji je: - - neurednu i to nakon što je pozvato podnosioca zahtjeva koji je bio nepotpun ili nerazumljiv da te nedostatke otkloni. Presuda. sud moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Presudom se odbija ili uvažava zahtjev. vjestak ili 216 | P a g e . Presudom kojom se zahtjev uvazava. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlucuje nadležni sud vijecu sastavljenom od trojice sudija. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom punomocnom sudskom odlukom. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Pravni lijekovi? 1. 3. Kantonalnom sudu stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. Zahtjev sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze. 2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu. donesene u upravnom sporu stranka moze. Originalnu presudu. ili ako je svjedok. kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje. 2. odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar.Protiv odluke donesene u upravnom sporu žalba se ne može izjaviti. 3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari. Žalba . Vrhovnom sudu Federacije stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke.

Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. a ako on to neće da izvrši. odnosno. Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine. Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak. nema više vraćanja predmeta upravnom organu. 5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni način i utvrđuje određene mjere kako bi se otklonile te negativne posljedice. 6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja (200-800 KM). a odluka suda se zasniva na tom iskazu. Osim pojedinačnih akata. Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako se to zaista utvrdi. Po proteku pet godina od pravosnaznosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podliježe izvršenju). onda sud može da preuzme izvršenje tog rješenja. stranka može podnijeti tužbu. stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud.stranka. a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma). isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude. Ako upravni organ nije slijedio upute suda. i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog razloga zakonom određenih. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati. Sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka. Ako on to ne učini. Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Obaveznost presude? Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu. Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH. Izuzetno. a sud tu stvar mora riješiti u meritumu. Odlučuje se rješenjem. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. ili donese rješenje protivno uputama iz presude. O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. 217 | P a g e . ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz.

 pravo na porodičnu penziju i  prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću.1991. nepuno radno vrijeme. – 22. Vrste staža: − − − − poseban staž (beneficirani) – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH.ZAKON O PENZIONO INVALIDSKOM OSIGURANJU Prava iz PIO:  pravo na starosnu penziju. odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću.04.1995. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. a te promjene nastale su zbog: povrede na radu.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. djeca do 15 godina. godine staž osiguranja (sa uvećanim trajanjem) koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada staž osiguranja sa efektivnim trajanjem .  pravo na invalidsku penziju. 218 | P a g e .12. Porodična penzija – pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje. muškarac preko 65 godina). Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom. profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti. osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen. Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja. povrede van rada. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

d) učinkovitost i ekonomičnost.ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Proporcionalna zastupljenost U organima državne službe Bošnjaci. Državni službenici mogu biti: Državni službenici i rukovodeći državni službenici. sudije kantonalnih sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine. pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni. b) transparentnost i javnost. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni službenici. članovi Vlade Federacije. Zakonski principi Državna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: a) zakonitost. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. e) profesionalna nepristrasnost. Zapošljavanje i unapređenje Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. sekretar organa uprave. članovi skupština kantona. f) politička nezavisnost. Izuzeće u primjeni – na koga se ne primjenjuje? Članovi Parlamenta Federacije. sudije Ustavnog suda Federacije. sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. 219 | P a g e . Članovi općinskih vijeća. Članovi kantonalne vlade. c) odgovornost. predsjednik i potpredsjednici Federacije. Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove. pripadnike policije i oružanih snaga. općinski načelnik svake općine i sudije općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Hrvati i Srbi.

Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu. odlučuje rukovodilac organa državne službe. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta. Kako se vrši popuna radnih mjesta? Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih 220 | P a g e . na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa. stručni saradnici. ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji. 3. viši stručni saradnici i stručni savjetnici. primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja. a izuzetno i nametnut. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe. a kod rukovodećih državnih službenika može preuzimati samo ove rukovodeće državne službenike: sekretara organa državne službe. 4. uz saglasnost državnog službenika koji se premješta. 2. osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe). pomoćnika rukovodioca organa državne službe i glavnog federalnog i kantonalnog inspektora koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovijetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku.Ostali državni službenici su: inspektori. državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. Interni premještaj državnog službenika 1. 3. O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnoga odnosa. 2. Premještaj može biti dobrovoljan. Ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika? Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika 1. kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta. O pravima i dužnostima donosi se rješenje.

smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja. Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti. odnosno ako se popuna ne vrši na taj način. ovog zakona . Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije.1. Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija. ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom. u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta. u skladu sa zakonom (posebnim zakonom). Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe. 221 | P a g e . 2. u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa. rok i mjesto njihovog podnošenja. dana prije krajnjeg roka za prijave u “Sl. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši Internim premještajem i sporazumnim preuzimanjem dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe. Novinama FBiH” i u najmanje 2 dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na službenoj internet stranici Agencije. a nije dalje raspoređen.opće uvjete iz čl.naziv i opis upražnjenog radnog mjesta . te na naknadu za slučaj nezaposlenosti.spisak potrebnih dokumenata. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15. 4. Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs. u skladu sa ovim zakonom. u skladu sa zakonom. Javno oglašavanje 1.  ukoliko je privremeno penzionisanje nemoguće rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može izjaviti žalbu Odboru za žalbe i tražiti preispitivanje svog razrješenja.  ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se može:  rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi agencija za sve organe državne službe u FBiH.posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji . 25. Javni konkurs sadrži: . Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bi moglo popuniti sa liste prekobrojnih.  državni službenik koji je proglašen prekobrojnim. 3. državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje. prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu državne službe. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i unapređenjka državnog službenika 2.

na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja. Javni konkurs sadrži: a) ispit općeg znanja. Ko vrši postavljenje rukovodečih službenika? Postavljenje državnog službenika 222 | P a g e . kao rezultat disciplinske mjere. od kojih su najmanje dva člana državni službenici iz organa državne službe. da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto. stepen) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi. Vlada Federacije. na prijedlog Agencije. način i program polaganja ispita općeg znanja.  Izuzetno od ovih uvjeta. lica sa višom stručnom spremom (VI. na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:      da je državljanin Bosne i Hercegovine. od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta. stepena stručne spreme. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana. mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona. da ima univerzitetsku diplomu najmanje VII. da nije obuhvaćeno odredbom člana IX.Koje uvjete mora da ispunjava državni službenik? Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika . podzakonskim aktom utvrđuje uvjete. lice nije otpušeno iz državne službe. 2. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provedbi javnog konkursa. b) stručni ispit. da je stariji od 18 godina. Komisije za izbor 1. dok se ostali članovi imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. da u posljednje tri godine. od kojih je jedan član predstavnik sindikata. Javni konkurs Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog konkursa.1 Ustava Bosne i Hercegovine.

Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe. rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika. 4. Ocjena rada 223 | P a g e . 4. Prije preuzimanja dužnosti. Ukoliko je ocjena rada: a) zadovoljavajuća. sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti. postavljeni državni službenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenoga državnog službenika. državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. 5. Probni period 1. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe. 3. 5. b) nezadovoljavajuća. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea državnog službenika. 2. 6. Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. općinski načelnik i gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs.1. koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. Razriješeni državni službenik ima pravo uložiti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke. 3. rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Period probnog rada državnog službenika obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci. c) naziv radnog mjesta i platni razred. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije. 2. Probnom radu ne podliježu pripravnici. b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen. Rješenje o postavljenju sadrži: a) ime i prezime državnog službenika. Tekst zakletve utvrđuje Agencija.

Odmori i odsustva? Odsustvo i godišnji odmor 224 | P a g e . Radni odnos na određeno vrijeme U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koji traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu. po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. najmanje svakih 12 mjeseci. Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja razrješenja. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne. Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika. Pripravnici Rukovodilac organa držane službe može zatražiti od Agencije da u državnu službu primi pripravnika. uspješno i izuzetno uspješno. Propisi o radu i socijalnom osiguranju Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu.Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe. na prijedlog neposredno nadređenog službenika.Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa. porodiljsko odsustvo i sl.Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće. razrješava dužnosti državnog službenika.Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs. rukovodilac organa državne službe. koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni službenik. ovog zakona. zadovoljavajuće. u skladu sa članom 65. Prijem u radni odnos prvo se vrši sa liste prekobrojnih a tek onda javnim oglašavanjem. Radni odnos na određeno ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme. osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. Svi državni službenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u ličnom dosjeu.

odnosno navršenjem 40 godina penzijskog staža. f) odbijanja polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana. Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo. Stručno obrazovanje i usavršavanje Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju. c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine. j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi. b) ispunjavanja zakonskih godina života. i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci. e) prekobrojnošću. 225 | P a g e . Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. h) dvije uzastopno negativne ocjene rada. vodeći pri tom računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika. za koje se kasnije pokaže da su lažni. k) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu. g) nezadovoljavajući probni period.Rukovodeći državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini Ostali državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. Prestanak radnih odnosa državnih službenika? Prestanak radnog odnosa državnog službenika Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima: a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe. O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe. d) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima.

Disciplinske mjere U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: a) javna disciplinska opomena. d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. ovog zakona. Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije. Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa državne službe ili lice koje on odredi. može. prema prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine. Protiv odluke Disciplinske komisije državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi.Članove Disciplinske komisije imenuje Agencija. 226 | P a g e . Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju. Naknade Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku. e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi. osim u slučajevima prekobrojnosti. a rukovodilac organa državne službe ne može biti član Komisije. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Disciplinski postupak Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovodiocu organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu. Ko rješava po disciplinskoj odgovornosti? Disciplinska odgovornost Državni službenik može se smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom. Komisiju čine tri člana.Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. koja mora biti obrazložena. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinska komisija i izriče disciplinske mjere. podnijeti žalbu Odboru za žalbe. Državni službenik kome prestaje radni odnos.Postupak za prestanak radnog odnosa Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe. c) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva do 30 dana. nastalih kao rezultat njegove krivice.

Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa. Nezavisna komisija za izbor kandidata. organizacijskih poboljšanja i razvoja. na zahtjev i u skladu sa potražnjom organa državne službe. Član Odbora za žalbe je: a) nezavisan i nepristran. f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje. Agencija vrši sljedeće poslove: a) postavlja državne službenike u organima državne službe u Federaciji. na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe. g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Odbor državne službe za žalbe Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od tri člana. najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora. koju imenuje Vlada Federacije. 227 | P a g e . u skladu sa zakonom. b) planira i realizira proces zapošljavanja državnih službenika. c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u organima državne službe. kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika.ADS – Agencija za državnu službu? Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije. d) organizira edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji predstavlja uvjet za rad u organu državne službe. bira članove Odbora za žalbe. e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike. kao i razvoj državne službe.

b) dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja. b) organa državne službe gdje državni službenik obavlja svoju dužnost i c) Agencije. 228 | P a g e . U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovine. Odluke Odbora za žalbe su: a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. Odbor za žalbe. Odbor za žalbe: a) saslušava podnosioca želbe. u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima. b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke. c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije. koja je pokrenuta uslijed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za žalbe. 4) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije. odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini. odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodioca organa državne službe. 2) da je punoljetna. 3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta.b) ne može bit na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno. preduzeta ili propuštena radnja odnosi. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos (ko odlučuje)? O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. Primaju se na rad putem ADS. ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Namještenci su osobe sa SSS i VŠS. c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa. ukoliko je to primjereno situaciji. d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''. i to na zahtjev: a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka.

Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe. Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije. dužnostima i odgovornostima 229 | P a g e . radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života. Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa. odnosno u Bosni i Hercegovini. 4) rok trajanja oglasa. Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži: 1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos. 2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja. Rok za javni oglas ne može biti kraći od 15 dana. Javno oglasavanje vrsi rukovodilac a ne agencija.5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe prvo se vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas. 5) trajanje probnog rada i 6) datum stupanja na posao. Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno. 5) adresu za podnošenje prijava na oglas. 3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas. 6) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1. 4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme). Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja. 2) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta. s tim što o pravima. O pravima. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa državne službe. Ustava Bosne i Hercegovine. Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe. 3) platni razred. dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa odlučuje rukovodilac organa državne. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji. Interni oglas sadrži: 1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta.

Prestanak radnog odnosa? Sve je isto kao i kod državnih službenika. dužnostima i odgovornostima namještenika odlučuje se rješenjem. Protiv rješenja namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi žalbu Odboru državne službe za žalbe. Žalba odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno. Godisnji odmor najmanje može trajati 18 a najviše 30 dana. Izuzetno. Ugovor o radu ne moze se sklopiti sa licem koje nije navrsilo 15 godina zivota. ili privremenih. Lice izmedju 15 i 18 godina zivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moze se zaposliti pod uvjetom da od 230 | P a g e . O pravima. a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem pripravnik polaže stručni ispit. Za obavljanje izvanrednih. zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine. ili povremenih poslova. a koji nisu trajnijeg karaktera. Rješenje Odbora za žalbe je konačno. Probni rad je kraći (3 mjeseca). namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom. Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po žalbi. Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave i drugostepena komisija koju firmira vlada. može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata. odnosno gradonačelnik. Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu. ZAKON O RADU Poslodavac je fizička i pravna osoba koja daje posao. Odnosno ako se radi o namjesetnicima iz kantona onda vlada kantona. Disciplinski postupak pokreče rukovoditelj. ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao. a zaposlenik je osoba koja obavlja određeni posao. odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u toku produženog probnog rada o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje. Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravničkog staža koji za pripravnike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci.namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik.

Ugovor o radu koji ne sadrzi podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. trajanje ugovora o radu 3. mjesto rada 5. otkaz ugovora o radu. na odredjeno vrijeme. Ako je ugovoren probni rad. Ako poslodavac ne zaključi ugovor sa zaposlenikom on je dužan zaposleniku uručiti pismenu izjavu koja sadrži sve podatke koje sadrži i ugovor. Elementi ugovora o radu? 1. porodiljsko odsustvo. dopust sa posla ukoliko je dao saglasnost poslodavac.ovlastenog lijecnika ili nadlezne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. opis poslova 7. ako kolektivnim ugovorom nije drugacije odredjeno. razdoblje između dva zaključena ugovora koje nije duže od 15 dana kod istog poslodavca. otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Probni rad ne moze trajati duze od sest mjeseca. Ako zaposlenik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredjeno vrijeme sa istim poslodavcem. takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. naziv radnog mjesta 6. početak rada 4. godišnji odmori i sve vrste odmora i odsustva 10. odsustvo sa rada. bolovanje. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad. naziv i sjedište poslodavca 1. 2. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme ne moze se sklopiti za period duzi od dvije godine. na neodredjeno vrijeme. odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredjeno vrijeme na period duzi od dvije godine bez prekida. ime i prezime zaposlenika 2. 231 | P a g e . Ugovor o radu zakljucuje se: 1. Prekidom ugovora o radu ne smatra se ako se zaposlenik nalazi na godišnjem odomoru. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik utpocne da radi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodredjeno vrijeme. plaća i naknade na plaću 9. Pismenu izjavu poslodavac je dužan uručiti zaposleniku: 1. raspored radnog vremena 8.

Ta osoba ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 80% od najniže plaće i može da zaključi ugovor o obavljanju volonterskog rada. puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze. Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana. najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na odredjeno vrijeme. Kopija se dostavlja nadležnom organu za zapošljavanje. Imaju pravo na zdravstvenu zaštitu za povredu na radu i zaštita od profesionalnih oboljenja.2. mogu otići i 42 dana prije.Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično 2.znači da zaposlenik može da zaključi ugovor još kood jednog ili dva poslodavca. pod zemljom. Prije poroda 28 dana. Nepuno . Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena. 232 | P a g e . Ako zaposlenik odlazi u inozemstvo mora u ugovoru regulirati u kojoj valuti će se isplaćivati. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine. prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom.i 3. takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Ako poslodavac ne uruči tu pismenu izjavu a radi se o zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme. Imaju pravo na trudničko. Maloljetne ne mogu prekovremeno raditi. Poslodavac može da zaključi ugovor sa pripravnikom ako je potrebno radno iskustvo ili polaganje ispita. Prekovremeni rad može iznositi sedmično najviše 10 sati + 10 sati uz saglasnost zaposlenika. vodom. Ako priroda posla to zahtijeva. Noćni rad se smatra rad od 22. s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. koliko traje taj rad i pod kojim uvjetima se taj zaposlenik može vratiti na posao.00 do 06. o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona). smatraće se da je zaključen na neodređeno vrijeme. ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. porodiljsko.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati). Puno . Skraćeno – ako se radi o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada i računa se kao puno vrijeme. Radno vrijeme? 1. a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno. Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice. Zaštita maloljetnih osoba i žena Žene ne mogu da rade noću.

usvojeno. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika. smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici. teze bolesti i smrti clana uze obitelji.placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak.placeno odsustvo. 4. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti . bolovanje. s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place . vanbracno. a drugi dio se može koristiti do 30. ovog clana. otac. Prestanak ugovora o radu? 1. 3. 3.. odnosno domacinstva. Za vrijeme odsustva iz stava 1. Poslodavac moze zaposleniku. dijete (bracno. dedo i nana (po ocu i majci).. Clanom uze obitelji. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona. porodaja supruge. ovog clana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada. Plaćeno odsustva sa rada Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini . sporazumom poslodavca i zaposlenika. ocuh. Plaća se utvrđuje ugovorom o radu: za vrijeme bolovanja. Naknada plaće: plaćeno odsustvo.Vrste odmora? 1. usvojilac. pravilnikom. 7. radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. juna naredne godine. dnevni odmor između dva radna dana sedmični odmor godišnji. prvi ne može biti kraći od 12 dana. 2. majka. Neplaćena se reguliraju Pravilnikom. 5. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri 233 | P a g e . kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. godišnji odmor. u smislu stava 1. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja odnosno navrsi 40 godina staza osiguranja. Plaće? Utvrduju se ugovorom. Zaposlenik ima pravo na naknadu godisnji odmor. plaćenog odsustva i godišnjeg. Izuzetno. 6. bolovanje. 4. poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini. Odsustvo može biti plaćeno i neplaćeno. braca i sestre. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme. na njegov zahtjev. 2. pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje). maceha.neplaceno odsustvo. odobriti odsustvo sa rada bez naknade place . Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. smrcu zaposlenika. ako se poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore. miruju. placena odsustva.

a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada. umjesto otpremnine iz. Otkaz Mogu dati i zaposlenik i poslodavac. obrazloziti otkaz zaposleniku. Otpremnina se utvrduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. ili za tezu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu. narocito. zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa. Poslodavac 14 dana.pocetkom primjene te mjere. uvjeti i rokovi isplate otpremnine. 8. a sadrzi. slijedece podatke: 234 | P a g e . U slucaju laksih prijestupa ili laksih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu. Akt u pisanoj formi dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku. tehnickih ili organizacijskih razloga za vise od 10% zaposlenika otkaze ugovore o radu. bez obaveze postivanja otkaznog roka. poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri mjeseca . a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih. a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od posodavca da nastavi radni odnos. Izuzetno. Nacin. osim ako se ugovor otkazuje zbog krsenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika. ako: 1. duzan se konsultirati sa vijecem zaposlenika. ali najmanje peterici zaposlenika. a ako kod poslodavca nije formirano vrijece zaposenika. utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca. s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih. za svaku navrsenu godinu rada kod tog poslodavca. u slucaju da je zaposlenik odgovoran za tezi prijestup. Poslodavac je obavezan. tehnickih ili organizacijskih razloga. ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. ili 2. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika.danom stupanja na izdrzavanje kazne. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Progrma zbrinjavanja je akt u pisanoj formi i priprema ga poslodavac. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika. u pismenoj formi. Otkaz se daje u pismenoj formi. Zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok. a zaposlenik 7 dana. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti. 9. Pravo na otremninu Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme.mjeseca . ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.

smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. Štrajk? Zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku. duzan je stetu naknaditi. prije zaposljavanja drugih lica æe ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima ciji su ugovori o radu otkazani. Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete. Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika. Naknada štete? Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu. a može i kod suda u roku od godinu dana. Ako je vise zaposlenika prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem. svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao. 235 | P a g e . O pravima i dužnostima zaposlenika odlučuje poslodavac. poslodavac moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete. Privremeni i povremeni poslovi .to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine i koji se predviđaju pravilnikom ili kolektivnim ugovorom. Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga nacin kako je propisano zakonom o strajku. mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zaposljavanja kod drugog poslodavca. broj i kategoriju zaposlenika za cije je ugovore predvidjen otkaz. mjere. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu.− − − − − razloge za predvidjeno otkazivanje ugovora o radu. Zaposlenik može tražiti zaštitu svojih prava kod poslodavca. Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troskove. a ako nema 15 tu funkciju obavlja sindikat. za stetu odgovaraju solidarno. mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci zaposlenicima da nadju zaposlenje kod drugog poslodavca. za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvidjeni otkazi (npr. prekvalifikacija gdje je to potrebno. poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme. rasporedjivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca. privremeno skracivanje radnog vremena). Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu. Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao. Vijeće zaposlenika? Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava preko 15 zaposlenika mogu formirati vijeće zaposlenika.

Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba 236 | P a g e . Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena. drugom propisu. Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitraznim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. Izdaje se na zahtjev te osobe. Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika.Arbitraža? Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi. osim ako strane u sporu ne odluce drugacije. kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu. a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena. Radna knjižica Može se izdati osobi koja ima 15 godina života. Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada.

kao i u drugim međunarodnim organizacijama. 3. 1995. a stupila na snagu 1953. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. SAD. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99.12. zakona i podzakonskih akata (tzv. Zasniva se na principu podjele vlasti. Ustav BiH je potpisan. nije usvojen.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuje odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Princip kontinuiteta BiH (član I Ustava BiH) . nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ustavni principi su: 1. godine.2 ustava BiH.trodioba vlasti na zakonodavnu. godine. Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a. Član II. izvršnu i sudsku vlast.11. 14. Princip vladavine prava (zakona) (član I. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II. 5. Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju. godine od strane 14 zemalja vijeća Evrope. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti. a potpisan u Parizu.hijerarhija zakonskih akata) Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) EKLJP je donesena 1950. on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadrži 11 anexa (Dayton-ski sporazum).RBiH čije je ime zvanično ime od sada BiH 2. Ustav BiH je parafiran 21. ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava. garancija demokratije. Samostalna sudska vlast-znači da niko ne može odlučivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema.1995 u Daytonu. 4.USTAVNI SISTEM OPĆENITO O USTAVU BIH Uvod Ustav je najviši pravni akt. Princip podjele vlasti . 6. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i 237 | P a g e . On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala organizirati država. Nezavisna sudska vlastznači da je nezavisna od svega osim zakona i morala.

Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. Imamo i Brčko distrikt kao rezultat arbitražne odluke. Nakon zakona idu propisi na nivou države. dolazimo na zakone. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima.2 Ustava BiH .prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. 238 | P a g e . S obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH čini Ustav BiH. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3. nije ga donijela Ustavotvorna skupština. (Član II. Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima. kantonalni propisi. Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem BiH se sastoji od 2 entiteta (pogrešno je reći da je podijeljena na 2 entiteta). zakone RS i zakone Brčko distrikta. a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH. koji trebaju da budu usklađeni sa istom. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). u Brčko distriktu . kantonalne zakone. općinski propisi.Parlamentarna skupština BiH. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4. federalne zakone. imamo kantonalno uređenje federacije: 1. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7.prioritetno. Ustavi kantona u FBiH. na nivou FBiH Parlament FBiH. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5. na nivou grada . Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10. Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet.Skupština Brčko distrikta. Ustavi entiteta. u RS – Narodna skupština RS. nije ustavna kategorija.Gradsko vijeće. federalni propisi. Statut Brčko Distrikta. na nivou kantona – Skupština kantona. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8. propisi gradova. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Federalni ustav Washingtonski ustav. Imamo državne zakone. Poslije ustava. Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2.

Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . Ljudske slobode po EKLJP 239 | P a g e . 6. 7. (i) Reguliranje prometa izmedju entiteta. (h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima. 5. 3. (j) Kontrola zracnog prometa. pravo na sklapanje braka (član 12).o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud. Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku. 4. pravo na život (član 2). (f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja. pa je tako u nadležnosti BiH odbrana (pa imamo ministra odbrane BiH).pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci. Ljudska prava po EKLJP 1. pravo na jednakost pred zakonom. Visoko sudsko i tužilačko vijeće i granična policija. ukljucujuci odnose s Interpolom. 2. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta. (b) Vanjskotrgovinska politika. (c) Carinska politika. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) – objavljena je u SG BIH 6/99. Samostalnost suda .Koje su nadležnosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine: (a) Vanjska politika. (g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta. izbjeglica i azila. pravo na pravično suđenje (član 6). pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. pravo na slobodu i sigurnost (član 5). pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13). Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. Dodatna nadležnost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti u nadležnost ustanovama BiH. obrazovanim na osnovu zakona. (d) Monetarna politika (e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnjom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»).

zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). sloboda okupljanja i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP 1. Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. sloboda misli. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). sloboda izražavanja (član 10) i 3. 4. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. U ranijem sistemu je postojala. zabrana mučenja (član 3). Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava (budžeta) za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju međunarodnih ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta. 3.) Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata. Kvorum čini većina svih zastupnika. s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. Protokoli EKLJP najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine.1. NIVOI VLASTI U BiH ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. 2. a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. IZVRŠNA VLAST BiH Izvršnu vlast BiH čini predsjedništvo i Vijeće ministara. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. 2. savjesti i vjeroispovjesti (član 9). a 1998. 240 | P a g e . zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17).

Nadležnost F (isključiva) je (državljanstvo F. socijalna politika. na obrazovanje. utvrđivanje gospodarske politike. sa izborne liste svake registrirane stranke. Mandat je 4 godine. 241 | P a g e . provođenje socijalne politike. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i politika zaštite čovjekove okoline). Vijece ministara. Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. Članovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce. Kantonalna nadležnost (obrazovanje. zajednička nadležnost F i kantona i kantonalna nadležnost. na imovinu. S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske. donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta. razvoj kantonalnog turizma) ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem. donošenje propisa o finansijama. na zdravstvenu zaštitu. stambena politika. te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani.Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Zajednička nadležnost F i kantona (zdravstvo. Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje NIVOI VLASTI U FBiH Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana). Nadležnost Predsjedništva BiH • • • • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti. fiskalna politika F. Članovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu. na socijalnu zaštitu). korištenje prirodnih bogatstava. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. slobodu. turizam. korištenje zemljišta na federalnoj razini). na osnivanje i pripadanje političkim partijama. od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije. Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. On utvrđuje ljudska prava i slobode (pravo na život. energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine. Podjela nadležnosti – isključiva nadležnost F.

Predsjednik Federacije. ukljucujuci zamjenika premijera. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima. Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije. 242 | P a g e . a onda Dom naroda. imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. KANTONALNO UREĐENJE FBIH FBiH je jedan od entiteta države BiH. bilo vecinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. koji je predsjednik Vlade. Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije. Nijedan zamjenik. Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu. klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. Nadležnosti Predsjednika FBIH • • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima Vlada Federacije sastoji se od premijera. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom. uz suglasnost Dopredsjednika Federacije. odnosno po zahtijevu 2/3 clanova svakog doma. u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije. ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu.Nadležnosti Parlamenta FBIH su • • • • • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova Donošenje budžeta FBiH Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva potpredsjednika. Ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost. zamjenika premijera i ministara. od kojih svaki ima zamjenika.

Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona. Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH. Nadležnosti kantonalne skupštine • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti Usvaja budžet kantona IZVRŠNA VLAST KANTONA 1.1994. vlada kantona – vladu imenuje predsjednik a odobrava skupština kantona većinom glasova. Oni ostaju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. predsjednik kantona – bira se većinom glasova skupštine među kandidatima što ih predlažu zastupnici.Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma. godine). PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH? 243 | P a g e . 2. NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada Bira gradonačelnika Donosi budžet grada Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine Usvaja općinski budžet Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH To su zakoni.03. odnosno. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. Mandat je 2 godine i ne može biti izabran više od dva puta zaredom. drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis.

Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni).Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. zakon stupa na snagu 8. ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH. Vacatio Legis . Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova. PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju. a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke!!!!* ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA SUDSKI SISTEM U BIH OPĆENITO Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni. Vrhovni sud RS. Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. Doboj. Bijeljina.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati. dana od dana objavljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. iako je stupio na snagu npr. 244 | P a g e . Banja Luka. većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda. AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali. Vlada FBiH. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA? Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano. Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS. *Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH). Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima. Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje. a zakonom propisuju.

Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu 10. i Brčko distrikta. 2. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu 6. dva entiteta (unutar FBiH – kantona). To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Goraždu. Banja Luka. Općinski sud u Gračanici. Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba 245 | P a g e . a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta.Po sadašnjem ustavnom sistemu. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. Općinski sud u Tešnju. Mostaru. U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. Tuzli. Općinski sud u Zenici 5. Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton. Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom 9. Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku. Općinski sud u Žepču. Općinski sud u Sanskom Mostu.Mreža sudova? Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. 2 zatvorska sistema. Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). 7. Trenutno postoje 4 sudska sistema. SUDSKI SISTEM U FBIH . mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. BiH nema trgovačke sudove. Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću. Bijeljina. Općinski sud u Cazinu. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3. Širokom Brijegu. Općinski sud u Kiseljaku 8. Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću. Sjedište Općinskih sudova: 1. Sarajevu i Livnu. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. Orašju. Općinski sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) 4. Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Travniku. Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu). Zenici. Općinski sud u Čapljini. Općinski sud u Konjicu. Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku). 4 krivične procedure. Općinski sud u Velikoj Kladuši.

Goraždu. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. usluga. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji. Tuzli. Orašju. b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama. e. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). STVARNA NADLEŽNOST OPĆINSKIH SUDOVA? U krivičnim predmetima: a. 246 | P a g e . Travniku.Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana. Zenici. ali izvan njegovog sjedišta. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani. d. Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona). osim sporova o prijevozu putnika c) u sporovima koji se odnose na avione. SN FBIH 38/05). c. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku U privrednim predmetima a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba. Sudski dani Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda. Širokom Brijegu. srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f) privredne prijestupe g) u postupcima stečaja i likvidacije. U građanskim predmetima a. b. vrijednosnih papira. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. g. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda. osim sporova o prijevozu putnika d) sporove iz autorskog prava. h. f. Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice. Mostaru.

da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 4. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija). Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. odgovorne osobe u preduzeću. a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. Da obavlja druge poslove određene zakonom. da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice za djela iz nadležnosti kantonalnog suda. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. ustanovi. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona2 i kasaciona nadležnost). da određuje mjere osiguranja c. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. odnosno. Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2. da odlučuje u svim upravnim sporovima. 7. Postupa po molbama za pomilovanje 5. da vrši druge poslove određene zakonom MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST KANTONALNIH SUDOVA? Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. 3.U drugim predmetima: a. 2. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. 6. 2 247 | P a g e . da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona. Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita.IKS referat) b. da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor.

da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi su 6. i to ⇒ da se utvrdi je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu. ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane.). Funkcija proširene opće sjednice Vrhovnog suda je – zauzimanje načelnih stavova i ujednačavanje prakse u primjeni federalnih zakona.kantonalni predsjednik ili . izmedju kantona i federalne vlasti. . On je također ustavna kategorija. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti.1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona. Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije. i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom. izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti Postupak pred Ustavnim sudom može pokrenuti: I . Prema navedenom. organizirani kriminal i sl. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim stvarima (terorizam.premijer i zamjenik Premijera. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. 3. 2. 4. Proširena opća sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sačinjava je Predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova. 5.predsjednik i potpredsjednik FBiH.VRHOVNI SUD FBiH? Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1.1/3 članova bilo kog doma parlamenta FBiH i to ⇒ radi utvrđivanja da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa ovim ustavom. izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti. . . izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti. u skladu sa ovim ustavom.premijer i zamjenik premijera. izmedju opcine i grada. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona. II . da obavlja i druge poslove. te 248 | P a g e . Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova: a) b) c) d) e) f) izmedju kantona. da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova. USTAVNI SUD FBiH? Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. Ustavom FBiH je predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost. Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce.

Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuće. Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti: samo clan Predsjednistva. Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. Nakon toga. ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. Nadležnosti ustavnog suda BiH? - Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta. Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. a Ustavnom sudu FBiH ne može. gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. Od šest domaćih. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3.da li usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne. a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine. Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine. predsjednik Vijeca ministara. ili među ustanovama Bosne i Hercegovine. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju. 249 | P a g e . USTAVNI SUD BiH? Sastav Ustavnog suda BiH Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca. da se radi o kršenju ustavnog prava 2. četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

za krivična djela utvrđena zakonim FBiH. te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda. 3. suverenitet. nepristrasno i profesionalno pravosuđe. upravnu i apelacionu nadležnost. . sudija Vrhovnog suda RS.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH. RS i Brčko Distrikta ako ta djela ugrožavaju teritorijalni integritet. 4.SUD BIH? Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadležnosti države BiH i poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji. 250 | P a g e . 11. . sudija Vrhovnog suda FBiH. 7.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH. 10. Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. tužilac Federalnog tužilaštva. . nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne štetne posljedice na privredu BiH. Upravna nadležnost . 12.za krivična djela utvrđena KZ BiH. između entiteta. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno.ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH. Sjedište je u Sarajevu. sudija Suda BiH. Krivična nadležnost . 2. . izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka. tužilac tužilaštva BiH. Sud BiH ima krivično. Sud BiH ima krivičnu. upravno i apelaciono odjeljenje. sudija kantonalnog ili općinskog suda FBiH. sudija ili tužilac Brčko Distrikta. tužilac republičkog tužilaštva RS. . i sudova entiteta i sudova Distrikta Brčko. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH)? Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). advokat kojeg bira advokatska komora RS. advokat kojeg bira advokatska komora FBiH. između entiteta i Brčko Distrikta.odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda BiH. 6. političku nezavisnost. 9. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. . tužilac kantonalnog tužilaštva FBiH. sudija Okružnog ili Osnovnog suda RS. tužilac okružnog tužilaštva RS.rješava imovinske sporove između države i entiteta.odlučuje po tužbama konačnih upravnih akata ili kada se radi o šutnji institucija BiH. 8. 5. Apelaciona nadležnost . On je i prvostepeni i drugostepeni sud.rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta. Vijeće čini 15 članova: 1. 13. između države i Brčko Distrikta.

imenuje glavne tužioce. odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca. vodi disciplinske postupke. Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo. Mandat članova Vijeća je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata. Mandat je 4 godine. jedan član kojeg bira Vijeće ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara. odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija. Vijeće ima sljedeće nadležnosti    imenuje sudije. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Članovi vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji. navršenje određenih godina života.(nabrojano je 30 tački u zakonu)       Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tužiteljske funkcije su: državljanstvo BiH. zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva u Bosni i Hercegovini. određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine. Može prestati ostavkom. I td. navršenjem određenih godina života. sudija porotnika. sudijama porotnicima. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. razrješenjem. diploma pravnog fakulteta. daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. razrješenjem. Može prestati ostavkom. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca. 15.14. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina. jedan član kojeg bira predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skupštine BiH. ako je pravni fakultet završen u drugoj državi obavezna je nostrifikacija. 251 | P a g e . navršenje određenih godina života. Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. s tim da može biti reimenovan. razrješenjem. sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove Bosne i Hercegovine uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. dodatnim sudijama i tužiocima. nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca. Može prestati ostavkom. i predsjednike sudova. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. položen pravosudni ispit i uvjeti stručne obuke koje propisuje VSTV. utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. dodatnih sudija i tužilaca.

Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. goni potencijalne učinioce krivičnih djela i privrednih prijestupa). osiguranju prisustva svjedoka. privatne tužbe 252 | P a g e . Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH. postoji i Zakon o sudskoj policiji. SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija. Sjedište Centra je u Sarajevu. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni (preduzima potrebne istražne radnje. Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. Tužilaštvo goni za sva krivična djela.(u ovoj funkciji treba da se spriječi neko desavanje) Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. privođenju optuženih osoba. a organ rukovođenja je direktor. Odgovarajuće prostorije. FUNKCIJA SUDOVA? Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja. Pored ustava. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukacija sudija i tužilaca. Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga. Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH.(nešto se već dogodilo pa slijedi sankcija). Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta). te izvršavanju sudskih naloga. opremu i godišnji budžet za rad Centra obezbijedit će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.VSTV daje mišljenje o programu edukacije. Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH.CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŽITELJA? Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra. kao i ombudsmenima. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima. održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda.

Federalnom tužilaštvu podnose izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta. U RS postoji: 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS. ukinuta su Općinska tužilaštva. a mandat je neograničen. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). Što se tiče ostalih krivičnih djela. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Funkciju Federalnog tužilaštva vrši glavni federalni tužilac i zamjenici glavnog federalnog tužioca. Federalni pravobranitelj može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnosima. Organizacija tužilaštava Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. postupa pred Vrhovnim sudom. Funkciju kantonalnog vrši Glavni kantonalni tužilac i kantonalni tužioci. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. kantonalna tužilaštva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava. Nema više zamjenika. Glavni federalni tužilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivična djela. Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. glavni federalni tužilac postupa pred svim sudovima u skladu sa odredbama ovog zakona. Glavni federalni tužilac nadzire rad kantonalnih tužilaštava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. a općinsko – općini. oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova mogućnost). Na zahtjev glavnog federalnog tužioca. 253 | P a g e . FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH. Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija. Glavni federalni tužilac rješava o sukobu nadležnosti između dva kantonalna tužilaštva. naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu. u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom. u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH.više nema. U njemu imamo i međunarodne tužitelje. njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. tužilac. a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika. Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. uz potvrdu Parlamenta FBiH. Glavni kantonalni tužioci redovno. a najmanje jednom u šest mjeseci. te federalni tužioci.

godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ. 5. 254 | P a g e . U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva. ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH. osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu. Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenje FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1. Organizacija? Postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane. • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Statuta. ispunjava slijedeće uvjete: • državljanin BiH.za Tuzlanski i Posavski kanton U Bihaću . • završen pravni fakultet (do 22. Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton U Tuzli . • da nije u radnom odnosu. 4.za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja.1992.05.za Sarajevo i Goražde U Mostaru . • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti. Imenik advokata je javna knjiga. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima. U Sarajevu . godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ. oproštene ili zastarjele kazne. a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos. službene dužnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.05. a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). • da ima položen pravosudni ispit (do 22. 3. 2. Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne osobe.za HNK. • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi.1992. a nakon toga nostrifikacija diplome). Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore (advokatski ispit). • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi. sudu.za Unsko-sanski kanton U Zenici . Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave.Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja? izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH).

odbrana u krivičnom. 3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. Advokat će uvijek odbiti zastupanje: 1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet. 4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija. Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova. pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi. potpisa) 3. arbitražama te pravnim osobama. sastavljanje raznih isprava (ugovori. Obavljaju tri vrste poslova: 1. žalbe i dr. 6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je. podnesak je pismeno van ročišta). o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. 2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova.Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta. 5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem. u sukobu sa interesima zastupane stranke.. i 7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore. tužilac. ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave. 255 | P a g e . molbe. Notarska obrada isprava 2. ili može biti. Potvrda (npr. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih isprava. Notar mora biti osiguran na 250. tužbe. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi. drugim državnim organima. Notari su javna služba? . NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe. Ovjera (npr. zastupanje stranaka u svim parničnim.zato što su organi uprave i pravosuđa prenijeli na njih svoje ovlasti.). testamenti i dr.

nadomješta izvršenjem obećane činidbe. u ovom slučaju. c) pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme. povjeriti vršenje i drugih poslova. nisu sačinjene notarski obrađene isprave. popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase.Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su: a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova. osobito dobrovoljne prodaje. uz njegovu saglasnost. 3. za koje. e) osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta. Tu spadaju naročito: 1. Pravni poslovi. čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama. kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici. 256 | P a g e . d) pravne poslove. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku. (bračni i predbračni ugovor) b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica. 2. ništavi su. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku. koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru. kao i svaka promjenastatuta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful