P. 1
MOJA

MOJA

|Views: 1,749|Likes:
Published by Jasna Durmic

More info:

Published by: Jasna Durmic on Oct 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/29/2012

pdf

text

original

KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim država, radi svoje krivično pravne zaštite određuje

krivična djela i njihove učinioce i propisuje sankcije prema tim učiniocima. Krivično materijalno pravo, u odnosu na krivično procesno pravo, omogućava da se jedan krivični događaj formira u krivičnu stvar kao predmet krivičnog postupka, te je krivično materijalno pravo pretpostavka krivičnom procesnom pravu. OPĆE NAPOMENE KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: 1. Krivični zakon BiH, FBiH, RS i BD; 2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela - u svim ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva (oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta); 3. U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija; 4. Posebno krivično zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti. Razlika između Zakona i Zakonika – kod zakona, krivična djela su sadržana i u npr. KZ FBiH, KZ Kantona i dr., a kod Zakonika, sva krivična djela su sadržana na jednom mjestu, tj. u jednoj knjizi. NA KOGA SE MOŽE PRIMIJENITI KZ FBIH (teritorijalna primjena) – na čitavo područje Federacije...kopnena teritorija, zračni prostor iznad te teritorije, obalne vode, vodene površine u okviru teritorije Federacije... KO JE DIJETE, KO JE MALOLJETNIK I ZAŠTO JE TO ZNAČAJNO? Dijete - svaka osoba do 14 godina. Dijete nije krivično odgovorno. Ne postoji ni odgovornost roditelja, staratelja za djela koja su počinila djeca. Maloljetnik – svaka osoba od 14 do 18 godina. Maloljetnici jesu krivično odgovorni. Postoje i mladji maloljetnici (od 14 do 16) godina i na njih se mogu primijeniti samo vaspitne preporuke (nije sankcija nego mjera) i vaspitne mjere (sankcija), nema maloljetničkog zatvora.

1|Page

BROJ IZVRŠILACA KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG DJELA? Udruženje – 3 i više lica; Više lica – 2 ili više lica Skupina – 5 ili više lica; Grupa – udruženje od najmanje troje ljudi koji su povezani radi trajnog, privremenog ili povremenog činjenja krivičnih djela (ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni); Organizovana grupa – grupa koja nije nastala spontano već formalno radi vršenja krivičnih djela, unutar nje nema podjele uloga; Zločinačka organizacija – nastala formalno, ne spontano, a radi vršenja krivičnih djela i to onih djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 ili više godina. TAJNA? Ovdje je riječ o tajnosti isprava ili podataka. Razlikujemo četiri vrste tajni: a) tajne Federacije BiH, kantona i opštine (odluku o tajnosti donosi nadležni organ) b) vojne tajne (odluku o tajnosti donosi neki organ, princip legaliteta), c) službene tajne (odluku o tajnosti donosi nadležni organ pravnog lica, organ ovlašten za to pravnim aktom),
d) te profesionalne tajne (advokat, ljekar, vjerski ispovjednik, nema formalnog akta,

obaveza tajnosti se pretpostavlja)

Prema ZKP-u postoje tri kategorije: a) lica koja nikako ne mogu biti svjedoci (tu dolazi do efekta tajna!), b) lica koja ne moraju biti svjedoci, te c) lica koja ne moraju odgovarati na pojedina pitanja. Krivično djelo odavanja tajne: Kumulativno djelo, gdje prvo treba utvrditi postojanje obaveze čuvanja tajne. Dakle, prvo su utvrđuje tajnost. To se u suđenju zove isključenje javnosti. O tome odlučuje sudsko vijeće. POKRETNE STVARI? (mogu li telefonski impulsi biti predmet krađe?) Svaka stvar koja se može odvojiti od drugih predmeta (u skladu sa stvarnim pravom), ali i energija, telefonski impulsi (krivično djelo krađe struje, npr.). NAČELO ZAKONITOSTI? Krivično djelo i krivične sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena krivična sankcija za djelo koje u trenutku izvršenja nije bilo propisano kao krivično djelo

2|Page

domaćim ili međunarodnim propisima (Nullum crimen nulla poena sine lege) – zakonitost u materijalnom smislu. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA? (obavezna primjena blažeg zakona)! Na počinioca krivičnog djela primjenjuje se propis ili zakon koji je važio u vrijeme počinjenja krivičnog djela (in tempore criminis). PROBLEMATIKA RETROAKTIVNE PRIMJENE KZ-a? (primjena blažeg zakona) Ako je između počinjenja i suđenja (do donošenja pravosnažne presude!) došlo do izmjene zakona, onda se na počinioca primjenjuje blaži zakon! Ali koji je blaži zakon? To uvijek zavisi od konkretnog slučaja.
1. zakon koji dekriminiše dato krivično djelo (primjer krivičnog djela kockanja kao

zanimanja, nekad bilo krivično djelo, danas samo prekršaj), 2. zakon koji proširuje osnove za isključenje krivične odgovornosti, dakle zakon koji propisuje širi osnov za ublažavanje kazne i/ili zakon koji predviđa širi osnov za oslobađanje od kazne (primjer odgovornosti službenog lica u slučaju prisile), 3. zakon koji predviđa manju mogućnost izricanja „akcesornih“ sankcija (na primjer, mjere bezbjednosti) Kada se jednom odredi blaži zakon, onda se on primjenjuje u potpunosti, nema fragmentarnog primjenjivanja više različitih krivičnih zakona!

IZUZETAK OD RETROAKTIVNE PRIMJENE (zabrana retroaktivne primjene) Ne može se krivično djelo „stvarati“ nakon što je počinjeno, takvo djelo nemoguće je naknadno sankcionisati – ali samo načelno, jer postoji izuzetak od tog pravila: Slučaj Mektouf: odluka Ustavnog suda iz 2007. godine, apelacija (obraćanje građana po osnovu povrede ljudskih prava – pritvor, pravično suđenje, retroaktivna primjena krivičnog zakona). Maktouf je suđen za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koje je počinio u vrijeme kada Krivični zakon FBiH nije postojao, a tada važeći Krivični zakon SFRJ predviđao je mogućnost izricanja smrtne kazne. Suština zahtjeva: učinio djelo ratnog zločina u periodu SFRJ kada je za to djelo predviđana smrtna kazna. U međuvremenu je donešen i naš zakon i Vašingtonski sporazum, kojima je ukinuta smrtna kazna, te se Krivičnim zakonom BiH predviđa kazna dugotrajnog zatvora za djelo ratnih zločina. Apelant je u ovom slučaju tražio da se na njega primijeni entitetski Zakon (KZ FBiH), kao blaži, jer entitetski zakon predviđa kaznu do 20 godina za djelo ratnih zločina. ECHR (Evropska konvencija o ljudskim pravima) u članu 7. stav 1. isključuje retroaktivnu primjenu krivičnog zakona, ali u ovom slučaju Ustavni sud donosi odluku da je član 7. stav 2. predvidio izuzetak u slučaju krivičnih djela ratnih zločina i krivičnih djela protiv humanosti, ako se radi o „normama koje su prihvatili civilizirani narodi“.

3|Page

KRIVIČNO DJELO? Elementi krivičnog djela
a) Protivpravno djelo - postupanje protivno pozitivnim pravnim propisima, kršenje

određene zabrane ponašanja ili povreda određenih zaštićenih sloboda, vrijednosti ili stvari. Protivpravnost nije tipična samo za krivična djela, postoje i prekršaji kao vidovi protupravnog ponašanja, ali stepen ugrožavanja zaštićenih dobara nije tako velik kao kod krivičnih djela.
b) Djelo zakonom propisano kao krivično djelo (poštivanje načela zakonitosti) c) Djelo čija su obilježja propisana zakonom, u posebnom dijelu krivičnog zakona ali i u

drugim zakonima na nivou Federacije i Kantona (npr. u Blanketnim odredbama ZOOBS)
d) Djelo za koje je zakonom propisana određena kazna

UPUĆUJUĆE NORME - BLANKETNA DISPOZICIJA? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upućuju. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne, nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. To su u stvari propisi i u njima mogu biti propisana krivična djela, npr. propisi koji se tiču građenja, protivpravnog prekida trudnoće i sl. Krivični zakon upućuje na neki drugi propis, više (kod ratnih zločina ili povreda humanitarnog prava – pozivanje na konvencije na međunarodnom nivou) ili niže pravne snage od zakona, gdje se tek kombinacijom Krivičnog zakona i tog drugog propisa dolazi do pune identifikacije datog krivičnog djela. Najbolji primjeri su krivična djela iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, gdje se mora pozvati na odgovarajući Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOOBS – blanketna dispozicija, akt), ili krivično djelo protupravnog prekida trudnoće, gdje se mora pozvati na odgovarajući pravilnik, ili krivično djelo nastalo povredom odgovarajućih propisa o mjerama zaštite na radu. Kod nekih krivičnih djela traži se određeno svojstvo, na primjer svojstvo službenog lica kod krivičnog djela pronevjere (službeno lice je tada često definisano internim pravnim aktom datog pravnog lica); odgovornost predsjednika kantona za krivično djelo zloupotrebe službenog ovlaštenja, koje ovlaštenje je propisano odgovarajućim zakonom i internim aktom. Načelni pravni stavovi Vrhovnog suda FBiH: nisu obavezujući za druge sudove u Federaciji, imaju samo „upućujuću“ snagu, obavezuju samo sudska vijeća samog Vrhovnog suda (dakle, riječ je o sekundarnom izvoru prava) – naime, šta je „znatna imovinska korist“, „znatno ugrožavanje bezbjednosti“?? RADNJA KRIVIČNOG DJELA? Način na koji se krivično djelo realizuje u stvarnosti, način izvršenja krivičnog djela; razlikujemo: alternativno određenu (ko sačini lažnu ispravu, ko preinači stvarnu ispravu ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu) i

4|Page

kumulativno određenu (krivično djelo šumske građe čini onaj „ko u šumi, radi krađe, posiječe jedno ili više stabala, a ukupna drvna masa prelazi određeni broj kubika“; ili krivično djelo prevare, gdje se traži umišljaj, lažno prikazivanje činjenica, dovođenje u zabludu, te uslijed toga vršenje neke radnje na vlastitu štetu), dakle više radnji kumulativno ispunjenih. POSLJEDICA KRIVIČNOG DJELA? Da bi krivično djelo bilo izvršeno, potrebno je da proizvede posljedicu! Posljedica može biti:
1. konkretna (materijalna) – dešava se promjena u realnoj stvarnosti, npr. ubistvo. 2. apstraktna – nema promjene u realnoj stvarnosti, npr. krivično djelo organizovanja

otpora, gdje se u zakonu ne traži neki rezultat Da bi neko djelo bilo svršeno, moraju se ostvariti sva obilježja tog krivičnog djela, inače se radi samo o pokušaju krivičnog djela! UZROČNA VEZA IZMEĐU RADNJE I POSLJEDICE KRIVIČNOG DJELA (kauzalitet)? Moraju se isključiti sve druge okolnosti i događaji da bi bilo nedvojbeno jasno da je radnja izvršenja dovela do nastupanja zabranjene ili štetne posljedice (teorija ekvivalencije: ukoliko je radnja izvršenja ušla u neprekinuti lanac događaja, onda kasnije eventualne mogućnosti ili događaji nisu relevantni niti prekidaju kauzalnu vezu). npr. ubistvo i teška tjelesna povreda – treba tačno utvrditi usljed čega je došlo do smrti, da li baš usljed te teške tjelesne povrede I da li se smrt eventualno mogla spriječiti. npr. neko lice je ranjeno i drugo lice da vozi u bolnicu, no međutim vozi kao luđak i u vožnji zgazi neko treće lice koje podlegne. U tom slučaju, ne može onaj ko je odgovoran za ranjavanje lica koje je prevoženo u bolnicu biti kriv i za ovu saobraćajku i njene posljedice. SUBJEKT IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Fizička (svi osim djece) i pravna (novi institut, riječ je uglavnom o nekom posrednom izvršenju, mora postojati krivična odgovornost fizičke osobe unutar pravnog lica) lica; Neka krivična djela mogu počiniti sva ili bilo koje fizičko lice (tzv. opšti subjektivitet), dok druga krivična djela mogu počiniti samo određene osobe, koje imaju traženo svojstvo ili traženu okolnost, npr. čedomorstvo (samo majka), zloupotreba službenog položaja (odgovorno lice unutar pravnog lica), to je tzv. posebni subjektivitet. Djeca, neuračunljivi, maloumni…nisu krivično odgovorni. NAČIN IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA?
1. Činjenjem – aktivna radnja (poduzimanjem aktivne radnje kojom dolazi do neke

promjene u realnoj stvarnsti), npr. sačinjavanje falsifikovane isprave;
2. Nečinjenjem – pasivna radnja (kada počinilac, koji je pravno obavezan, propusti da učini

određenu radnju, pa dođe do nastupanja neke zabranjene posljedice, a ta posljedica

5|Page

Sud je vezan za subjektivni i objektivni identitet optužnog akta. Subjektivni i objektivni identitet optužnog akta – ko je počinilac (generalije) i dispozitiv (činjenični opis djela).. da bi počinilac od sebe ili drugoga odbio istovremeni ili neposredno prijeteći protupravni napad. ali se ne smatra krivičnim djelom. poslodavca da primjeni mjere zaštite na radu. što je. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između odbrane i napada. stav 3. Posjeduje sva obilježja krivičnog djela. željezničara da digne ili spusti rampu. ali ne i za pravnu kvalifikaciju. oslobođen od kazne zbog nekih posebnih okolnosti. te zbog izostanka ili neznatnosti posljedice ne tretira se kao krivično djelo. npr. ali se osuđuje na blažu kaznu.jednaka je izvršenju datog krivičnog djela činjenjem). obaveze majke da hrani svoje dijete. 6|Page . trebala nastupiti posljedica. MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno tamo gdje je učinilac radio ili gdje je bio dužan da radi i mjesto gdje je nastala posljedica izvršenja. Ovo je važno za utvrđivanje mjesne nadležnosti suda! BEZNAČAJNO DJELO? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Djelo koje ima sva obilježja krivičnog djela. niskog stepena krivične odgovornosti (u pravilu nehat). zbog rokova zastare. Jedini slučaj kada sud mijenja činjenični opis optužnog akta je u slučaju primjene instituta nužne odbrane (kada se u činjenični opis unose okolnosti koje konstituišu te institute!). što je.. ali je primjenom člana 26. to jeste da navedeno djelo nije krivično djelo. već samo od kazne!) U izreci presude će stajati: kriv je. Čini ih samo onaj ko je pravno obavezan! VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno onda kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi. neovisno od toga kada je nastupila posljedica djela. po umišljaju počinioca. Ovo je važno zbog utvrđivanja da li je učinilac bio kricično odgovoran u vrijeme izvršenja. te zbog primjene adekvatnog zakona. činjenični opis promijenjen utoliko da se opiše nužna odbrana. ali zbog načina izvršenja. osim u slučajevima prekoračenja nužne odbrane. kod pokušaja i mjesto gdje je pokušao da radi te gdje je. npr. NUŽNA ODBRANA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Odbrana koja je neophodno potrebna. a u slučaju „straha ili jake razdraženosti prouzrokovane napadom“ postoji mogućnost oslobađanja od kazne – ne od krivice. kada postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. koji se na drugi način ne bi mogao odbiti. ili kriv je. Moraju biti kumulativno ispunjena ova tri uvjeta! Ovdje sud donosi oslobađajuću presudu.

u suprotnom se radi o krajnjoj nuždi. niti prijetnje. ako napadač nakon što je napadnutom nanio povrede prestane sa napadom i ode. nije krivično djelo). kao i recimo činjenicu da jedan drugog poznaju. U ovom slučaju postoji realan napad. Pitanje je intenziteta…da li je to bio jedini mogući način odbijanja protivpravnog napada. Znači došlo je do trenutnog prekida u napadu. neuračunljiv. jedan rekao drugom. npr. Nema nužne odbrane u nužnoj odbrani. “fajter”… Stav je Vrhovnog suda da u takvim slučajevima može postojati nužna odbrana Za postojanje nužne odbrane nije od značaja činjenica da li je u momentu napada napadač bio krivično neodgovoran. ali nema srazmjera u napadu. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. pa i fizičku snagu napadača i napadnutog. a ovaj drugi ga onda ubije. to je osveta. a onda ga napadnuti udari npr. uvijek se ide od blažeg sredstva za odbranu da bi se ispoštovala srazmjernost napada i odbrane. nožem u leđa. umišljena. Tu nema stvarnog napada. npr. Putativna nužna odbrana (anticipirana) – nema istovremenog napada. niko nije dužan da trpi tuđi napad ili da bježi. Odbijanje istovremene. muž pratio ženu i njenog švalera i došao na mjesto gdje se oni sastaju sa pištoljem (protivpravnost je u tome što je došao s pištoljem. jer recimo kada je tu prijetnju prijavio policiji. 7|Page . koja opasnost se nije mogla drugačije odbiti. policajac. vatrogasac). KRAJNJA NUŽDA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Kod krajnje nužde naglasak je na neskrivjenoj opasnosti.Kada postoji protivpravnost u postupanju – nema nužne odbrane!!! npr. možda i prepast. trijezan čovjek sa pištoljem u ruci i prema njemu se kreće pijan. U pravilu. Napadnuti može postupati u nužnoj odbrani i u slučaju kada ga recimo napadač tuče pa na moment prestane da bi uzeo drugo sredstvo s kojim će ga nastaviti tuči. ili napada me neko za koga znam da je sklon vršenju krivičnih djela. I onda ga ovaj sa pištoljem ubije umjesto da ga odgurne. “kad skinem fixator ubicu te”. ali će napad nastaviti. to nije nužna odbrana. dignutih ruku. Postojaće nužna odbrana i ako je napadač neuračunljiv. a kod prekoračenja važe pravila kao i kod prekoračenja nužne odbrane (blaže kažnjavanje) Nema pravo pozivanja na krajnju nuždu osoba koja je po službenoj dužnosti obavezna da se izlaže opasnosti (npr. Postupanje u krajnjoj nuždi nije krivično djelo (presuda oslobađajuća. Prijeteća opasnost uglavnom se odnosi na neko dobro ili imovinu. Prekoračenje nužne odbrane npr. naime njega niko nije napao). oni ništa nisu preduzeli. Nužna odbrana je moguća samo u odnosu na napad čovjeka. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između učinjenog zla i zla koje prijeti. Bitno je cijeniti sve okolnosti. Kod nužne odbrane. neskrivljene opasnosti od sebe ili drugoga. Ali.

a i onda kada zakon izričito određuje kažnjavanje za pokušaj. a) Osnovni konstitutivni elemenat pokušaja sastoji se u tome da je učinilac preduzeo radnje kojima je započeto izvršenje krivičnog djela. Za postojanje pokušaja nužno je da je odluka o izvršenju djela definitivna. svršeni ili dovršeni pokušaj . ili kada je započeo daviti žrtvu u namjeri da je ubije. 8|Page . kod onog ko je samo posegnuo. ali radnju ne dovrši. ali zabranjena posljedica nije nastupila.POKUŠAJ? (krivično djelo u pokušaju) Postoji kada je izvršilac pristupio izvršenju krivičnog djela. u fazi pripremanja). lice A puca na lice B. kod razbojništva ili silovanja. izvjesno je da postoji pokušaj u slučaju kada je učinilac pucao u drugoga u namjeri lišenja života i promašio. Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokušaja: 1. ko se samo mašio za pištoljem. Za postojanje pokušaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa: a) da je započeto izvršenje krivičnog djela. KAŽNJAVANJE ZA POKUŠAJ? Učinilac će se za pokušaj kazniti kao da je djelo i izvršio. Nekada će biti dovoljno da je učinilac primijenio neko od sredstava ili načina izvršenja datog djela. ili puca u namjeri da ubije. bilo svojom voljom ili postupanjem trećeg) 2. ali se nije još odlučio da puca. Može se reći da je izvršilac započeo izvršenje kriv. (stoga nema pokušaja npr. konačna. nesvršeni ili nedovršeni pokušaj .postoji kada je učinilac započeo radnju izvršenja. ali promaši. u teoriji je vladajuće shvatanje da je nehatni pokušaj nemoguć. kod kojih pokušaj postoji već samom primjenom sile od strane učinioca). b) da je u pravilu izostala posljedica i c) da je kod učinioca postojao umišljaj odnosno volja da izvrši krivično djelo. jedno od obilježja pokušaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umišljaju ili volji učinioca da izvrši krivično djelo. Kažnjavanje za pokušaj predviđeno je zakonom za sva djela za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna. ili nabavio sredstva za pravljenje falsifikovanog novca. a kod drugih opet sam pokušaj predstavlja izvršenje krivičnog djela (npr. djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obilježja kriv. ali je nije dovršio iz nekih objektivnih razloga (npr. b) Sljedeće obilježje pokušaja sastoji se u tome da krivično djelo nije dovršeno. Budući da je umišljaj konstitutivno obilježje pokušaja.postoji kada učinilac u potpunosti izvrši radnju ali iz nekih objektivnih razloga željena posljedica ne nastupi (npr. ali samo rani žrtvu) c) Najzad. pa je uhvaćen već prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava. Postoje krivična djela koja kod kojih pokušaj nije moguć zato što ta djela po svojoj prirodi ne mogu biti izvršena u vidu pokušaja (npr. zamahne nožem na drugo lice. već eventualno samo da zaprijeti). (npr. napad na ustavni poredak ili ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije). učestvovanje u tuči). djela (npr. ali se može i blaže kazniti.

ali su ga spriječili neki objektivni razlozi. pucaš u leš) c) način izvršenja (npr. a kod dobrovoljnog odustanka je ušao u zabranjenu sferu.. u slučaju da se izrekne jedinstvena novčana kazna. odnosno ne veća od 15. za svaku radnju. Kada se uporede pokušaj i dobrovoljni odustanak važno je obratiti pažnju na slijedeće: kod pokušaja učinilac je ušao u zabranjenu sferu. 3. Sud ga oglašava krivim za svako djelo. izriče se jedinstvena kazna. a izriče se jedinstvena 9|Page . mora biti veća od najviše pojedinačne a manja od zbira svih kazni. onda će mu se izreći samo ta kazna (jedna kazna dugotrajnog zatvora sublimira sve ostale kazne zatvora). STICAJ KRIVIČNIH DJELA? Kada počinilac jednom radnjom počini ili ostvari obilježja više krivičnih djela (idealni sticaj) ili je sa više radnji počinio više krivičnih djela (realni sticaj).. ali nije imao želju da djelo završi. ali se potom predomislio i sam odustao od izvršenja krivičnog djela. Ali ako je npr. ali manja od zbira svih ukupno. prema našem zakonu. za sva ta djela sudit će mu se istovremeno u okviru istog postupka. na kraju jedinstvenu kaznu. Krivična odgovornost se utvrđuje zasebno za svako pojedino krivično djelo. nema želju da djelo završi. pokušavaš ubiti nekog već ubijenog. služio se sredstvom nepodobnim za izvršenje krivičnog djela – neispravan pištolj) b) objekat (npr.„može se odloboditi od kazne“. Za razliku od većine krivičnih zakonodavstava koji u ovom slučaju predviđaju obavezno oslobođenje od kazne. učinilac je ušao u kažnjivu zonu. dakle nije bilo umišljaja. 1. za jedno od djela dosuđen dugotrajni zatvor. sam je odustao. odn. ubistvo čini neko nepodoban – invalid nožem pokušava ubiti nekog jakog. zajednička kazna zatvora mora biti veća od najviše pojedinačne kazne zatvora a manja od zbira. Kod svih nepodobnih pokušaja važno je da učinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti. Dakle. Kod odluke o kazni sud utvrđuje pojedinačne kazne za svako to djelo. niko ga nije spriječio.NEPODOBAN POKUŠAJ? Nepodoban pokušaj može postojati obzirom na: a) sredstvo izvršenja (npr. niko ga nije spriječio. Izreka presude sadrži izreku za svako pojedino krivično djelo. nije u mogućnosti da ga ubije). Konačno.000 KM. ali od izvršenja dobrovoljno odustane. želja da djelo dovrši. onda se kao jedinstvena izriče veća od najveće pojedinačne. tj. ako je više kazni zatvora. DOBROVOLJNI ODUSTANAK? Situacija kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo. Dakle. 2. izvršenje krivičnog djela spriječi. dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za oslobođenje od kazne . odnosno ne veća od 20 godina zatvora (zakonski maximum). pristupio realizaciji i kod njega je postojao umišljaj. kazne se utvrđuju pojedinačno.

teška tjelesna povreda. ukoliko je zakonom predviđeno da se odgovara za nehat. krivično djelo i krivica postoje. U drugom slučaju. neće biti nasilničko i lake tjelesne u sticaju!! *U slučaju opozivanja uvjeta. silovanje) ne može postojati produženo krivično djelo. tada se ono smatra presuđenim. URAČUNLJIVOST Nije uračunljiv počinilac krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan svoje radnje ili nije bio u mogućnosti da upravlja svojim postupcima (npr. onda se ona ne mogu smatrati presuđenima već se ponovo sudi. pri čemu. Kod krivičnih djela koja su vezana za ličnost (ubistvo. a naknadno se sazna da je u tom period imao jos recimo 15 sličnih djela. profesionalni vozač koji zna da će voziti taj dan. s obzirom na način izvršenja i druge okolnosti (poput vremenskog kontinuiteta) ta krivična djela predstavljaju jednu cjelinu. kleptoman. ako je teško djelo može se ponovo suditi i primjenjuju se pravila djela u sticaju. ili npr. npr. samo nema krivične odgovornosti!!). kod njega postoji svijest o učinjenom djelu) Neuračunljiv počinilac krivičnog djela izjednačava se sa djetetom (dakle. Uračunljivost se cijeni prema vremenu izvršenja krivičnog djela (in tempore criminis). *Ako je neko osuđen za produženo krivično djelo. toliko se napije da više nije u stanju upravljati svojim postupcima) uračunljivost se cijeni prema vremenu kada se osoba dovodila u to stanje – krivično odgovoran. ili npr.* PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO? Kada je počinilac sa umišljajem počinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela. 10 | P a g e . s umišljajem ili nehatom. ako bi se to djelo da se za njega znalo uvrstilo u produženo. a naknadno se sazna da je u tom period postojala još jedna radnja krivičnog djela?* Praksa: gleda se težina djela. gdje je izuzetak samo slučaj kada se sva krivična djela odnose na ličnost jednog te istog oštećenog. realni sticaj krivičnog djela prevare u slučaju sastavljanja lažne isprave u cilju izvršenja krivičnog djela prevare.Da li jedno krivično djelo može konzumirati drugo krivično djelo? Ovo je pitanje vezano za realni sticaj. već samo sticaj krivičnih djela. Izuzetak: u slučaju kada počinilac sam sebe namjerno dovodi u stanje neuračunljivosti – kod „samoskrivljene neuračunljivosti“ (npr. Osim u slučaju da se presuđeno produženo krivično djelo sastoji od 2-3 djela. ranije utvrđena kazna i kazna utvrđena za novo djelo zbog kojeg se uvjet i opoziva će se tretirati kao sticaj i izreći će se jedinstvena kazna. za 7 nekih radnji. KRIVIČNA ODGOVORNOST (URAČUNLJIVOST + KRIVICA)? Krivično je odgovoran onaj ko je uračunljiv i kriv! Kriv je ako je postupao sa jednim od dva oblika krivice. Pravna kvalifikacija produženog krivičnog djela određuje se prema pravnoj kvalifikaciji najtežeg krivičnog djela (onog za koje je zapriječena najteža kazna). krivično djelo nasilničko ponašanje…konzumira krivično djelo lake tjelesne povrede. izvršena sun a sličan način. u slučaju plaćanja tuđom ukradenom kreditnom karticom postoji realni sticaj krivičnog djela krađe i krivičnog djela prevare.

dok se može javiti izvršenje krivičnog djela protiv bezbjednosti saobraćaja iz nehata).Razlozi ili osnovi neuračunljivosti: a) trajna duševna bolest (šizofrenija). Dakle. da je znao da će i kakva će nastupiti zabranjena posljedica. Taj neko će sigurno nastradati. afekt). za krađu se ne može odgovarati iz nehata. droga. određuje se pomoću tzv. pristao na njeno nastupanje. d) zaostali duševni razvoj (debil. svjestan je da rukovanje oružjem može dovesti do ozbiljne posljedice. ako NE – nehat. U vojsci svako čišćenje oružja I rukovanje sa njim može rezultirati time da oružje opali I ubije nekoga. ali je obzirom na svoja lična svojstva ili okolnosti morao biti svjestan da će posljedica nastupiti). „FRANKOVE FORMULE“ (analiza da li bi optuženi. ali prihvataš posljedicu. a ti uzmeš oružje i pucaš u vrata. tako da je voz udario u auto koje je prelazilo prugu. ne znaš ko je. Granični slučajevi između eventualnog umišljaja i svjesnog nehata Eventualni umišljaj – pristaje na posljedicu Svjesni nehat – olako drži da će spriječiti posljedicu Granica je veoma tanka. c) privremeni duševni poremećaj (najčešće uslijed alkohola. idiot…) KRIVICA . visoke temperature. imbecil. kod nehata je izvršilac kriv samo ako je zakonom predviđeno kažnjavanje za nehat (npr. s obzirom na intenzitet izvršenja krivičnog djela. b) privremena duševna bolest (manične i/ili depresivne psihoze). odnosi se na neku „voljnu sferu“. Ako DA – umišljaj. Dakle.VINOST (umišljaj ili nehat) UMIŠLJAJ Direktni (počinilac djela bio je svjestan da uslijed njegovih radnji može nastupiti zabranjena posljedica i želio je nastupanje te zabranjene posljedice) ili eventualni (počinilac je svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice i pristaje na njeno nastupanje). ali olako drži da posljedica neće nastupiti ili da će je moći spriječiti) i nesvjesni (izvršilac nije bio svjestan da je moguće nastupanje zabranjene posljedice. 11 | P a g e . ali je olako držao da ipak neće Primjer nesvjesnog nehata: željezničar nije znao a bio je dužan da zna da će voz naići I nije spustio rampu. Pitanje uračunljivosti je pravno pitanje. nenormalan strah. Primjer svjesnog nehata: nesavjesno čišćenje oružja. a nalaz vještaka je samo jedno ponuđeno mišljenje. mjesečarenje. NEHAT Svjesni (izvršilac je bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice. Kod umišljaja je izvršilac svakako kriv. Primjer eventualnog umišljaja: pucanje iz vatrenog oružja bez da se zna u šta se puca (kroz zatvorena vrata). kuca neko na vrata. odnosno da li bi on ipak uradio ono što je uradio). Kod imovinskih i seksualnih delikata uvijek postoji direktni umišljaj. koje se može ali i ne mora prihvatiti. o njemu konačnu osudu donosi isključivo sud.

pa ga liši života. s tim što se vodi računa je li otklonjiva ili neotklonjiva. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Putativna nužna odbrana i stvarna zabluda Kada je osoba u zabludi da napad koji je prestao još uvijek traje i postupa po svom ubjeđenju u nužnoj odbrani. Posebni slučajevi stvarne zablude iz prakse: Error in objectum (zabluda u objektu) npr. izvršilac pogrešno smatra da postoje neke okolnosti. 12 | P a g e . b) Pravna zabluda – osnov za blaže kažnjavanje ili oslobađanje od kazne Počinilac iz opravdanih razloga nije znao da je neko određeno ponašanje zakonom određeno kao krivično djelo. izvršilac nije bio svjestan postojanja nekog zakonom propisanog obilježja krivičnog djela (primjeri rodoskrvnuća. Postoje otklonjive i neotklonjive stvarne zablude. a objektivno napada nema. koje da stvarno postoje. Potpuno je svejedno šta je on mislio. Putativna nužna odbrana se cijeni ne kao nužna odbrana i ne kao prekoračenje nužne odbrane. lišio je života. kada napadač cilja na jedno lice. jer napadač odgovara za svršeni pokušaj prvog i izvršenje drugog krivičnog djela (ubistvo iz nehata). činile bi dotično krivično djelo dozvoljenim (primjer šumske krađe kada osoba pogrešno smatra da je ta šuma njegova ili krađe kada počinilac vjeruje da je dotična stvar njegovo vlasništvo). vanbračne zajednice sa maloljetnom osobom ili dvobračnosti) ili 2. U slučaju otklonjive – blaže se kažnjava. Otklonjiva stvarna zabluda može biti osnov za ublažavanje kazne.ZABLUDA? a) Stvarna zabluda – isključuje postojanje krivične odgovornosti Postoji kada 1. npr. te kao takva isključuje postojanje krivične odgovornosti i donosi se oslobađajuća presuda. kada napadač vjeruje da napada jedno lice. već kao stvarna zabluda. dok se u slučaju neotklonjive – oslobađa. „promašeni udarac“) npr. ne poznaje krivičnopravne propise te države. Nosi dvostruku odgovornost i efekat sticaja. a realizuje djelo prema nekom drugom. to se onda tretira kao pitanje stvarne zablude. a ustvari se radi o nekoj drugoj osobi). Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Aberratio iuctus (tzv. strani državljanin koji dođe u “tuđu” zemlju. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada izvršilac nije znao i nije bio dužan da zna za postojanje dotičnih elemenata.

Kaznit će se I ako djelo nije izvršeno ni pokušano. kod krivičnog djela učestvovanja u tuči. POMAGANJE Ko drugome pomaže u izvršenju krivičnog djela. Pa i ovaj što čuva stražu. 13 | P a g e . iako je pasivan... Može se vršiti na dva načina: stvoriti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (teži slučaj) ili učvrstiti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (malo blaži slučaj) Vrlo je bitan umišljaj. i onaj koji ih je recimo dovezao do mjesta gdje će vršiti tešku krađu je saizvršilac. PODSTREKAVANJE Ko drugoga podstrekava na izvršenje krivičnog djela. npr. spontano. unaprijed obećavanje da će prikriti izvršenje krivičnog djela. obezbijedi sredstvo ili izvršioca krivičnog djela. otklanjanje prepreka.SAUČESNIŠTVO? Načini realizacije: više lica zajedno učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili više lica zajedno na odlučujući način doprinose izvršenju krivičnog djela a) Saizvršilaštvo b) Podstrekavanje c) Pomaganje SAIZVRŠILAŠTVO Kod svakog saučesnika postoji svijest o nastupanju zabranjene posljedice i svaki saučesnik želi tu posljedicu i to djelo kao svoje (subjektivni element). zavisno od situacije). a može se i blaže kazniti. kaznit će se kao da ga je sam počinio u granicama umišljaja. te svaki od njih doprinosi izvršenju tog djela (objektivni element). jedan čuva stražu – svaki od njih je saizvršilac. jedan krade. Podjela uloga je jako bitna kod saizvršilaštva. Tu spada davanje savjeta. Kod podjle uloga između njih postoji SPORAZUM. kaznit će se kao da ga je sam počinio. ukoliko se za to djelo može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 godine ili više. teška krađa – jedan provaljuje. Vrlo je bitan umišljaj. ili čvrst prethodni dogovor ili konkludentni (npr. Isto tako.

Zastara ne teče u toku vremena u kojem se nije moglo poduzeti krivično gonjenje. ne zna kada se djelo vrši (npr. U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. Ovi rokovi zavise od visine zaprijećene kazne za pojedino krivično djelo. Kod „negativnog ekscesa“ . a) zastara krivičnog gonjenja – ne može se preduzeti krivično gonjenje kada protekne zakonom propisani rok za preduzimanje krivičnog gonjenja od dana izvršenja krivičnog djela. može biti oslobođen od kazne. dakle objektivni rok. hoće to djelo kao svoje (subjektivni element). II npr. kada se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru ne uračunava u vrijeme zastare. Ovaj koji krade naišao je na prepreku. odgovara se samo za stvarno učinjeno djelo. ko će ga izvršiti…. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu. III npr. recimo. To je tzv.izvršenje lakšeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. a on izvrši ubistvo. recimo u toku trajanja imuniteta ili postojanje nekog oboljenja kod optuženog. ali za krađu nije znala unaprijed). On vrši tešku krađu I za nju je odgovoran. sve u granicama svog umišljaja. a nikako na ostale saizvršioce. bez obzira da li se u tom trenutku znalo ko je izvršilac krivičnog djela. „kvalitativni eksces“. Saizvršilac. dok kod prikrivanja vrijeme izvršenja krivičnog djela nije poznato. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. podstrekač ili pomagač. ZASTARA? Nastupanjem zastare prestaje mogućnost države da nešto uradi. te su podijelili uloge (objektivni element). zbog čega on nije u mogućnosti da prati suđenje. ili u slučaju čekanja na ekstradiciju. Do prekida zastare dolazi preduzimanjem bilo koje istražne radnje od strane nadležnog organa. I npr. (“pozitivni eksces”) – izvršenje težeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. osoba koja kupuje ukradenu robu. podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu. a izvršilac za krivično djelo razbojništva. Lična svojstva saizvršioca odnose se samo na tog saizvršioca (na primjer neuračunljivost. dakle kažnjava se u granicama umišljaja. a ovaj saizvršilac koji je čuvao stražu odgovara za krađu. maloljetnost). GRANICE KRIVIČNE ODGOVORNOSTI I KAŽNJAVANJE SAUČESNIKA Saizvršioci odgovaraju u granicama svog umišljaja. U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje. Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu. Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca.Razlika između pomaganja i prikrivanja Pomagač unaprijed zna da će se krivično djelo izvršiti. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti». jer su se prethodno dogovorili da će izvršiti krivično djelo krađe. te izvršenjem novog krivičnog djela jednake težine ili težeg krivičnog djela 14 | P a g e . Dakle. dakle u okviru onoga što je učinjeno. ili npr. dogovorili su krađu. koji dobrovoljno spriječi izvršenje krivičnog djela. a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. I došao u situaciju da mora obiti vrata (obilježje teške krađe).

Bitno je u obrazloženju presude pozvati se i osvrnuti na svrhu izrečene krivične sankcije (obrazloženje krivične sankcije i obrazloženje kazne). d) uticaj na svijest građana o štetnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja počinioca. VRSTE KRIVIČNIH SANKCIJA? Kazne.počinje teći od dana pravosnažnosti sudske odluke. Isto tako. 15 | P a g e . kod ovakve vrste djela. Ovo sve gore navedeno se odnosi na relativnu zastaru (gdje je vrijeme zastare određeno zakonom). kada optuženi odgovara za više krivičnopravnih radnji ili krivičnih djela.(određuje se prema visini zapriječene kazne). Kod produženog krivičnog djela i djela počinjenog u sticaju. vaspitne (odgojne) mjere. Zastara spada u materijalnopravne prigovore u postupku. tj. I KAZNE Svrha kažnjavanja: a) ukazivanje na pogubeljnost i društvenu opasnost činjenja krivičnih djela. b) zastara izvršenja krivične sankcije . ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. može se dati amnestija za svako pojedinačno djelo. Apsolutna nastupa kada protekne duplo onoliko vremena koliko je potrebno za relativnu zastaru. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. SVRHA? Generalna prevencija: uticaj na građane da poštuju pravni system I da ne čine krivična djela. ratni zločin i sl. Radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. Zastara može biti relativna i apsolutna. za svaku radnju pojedinačno i ne utiče na druge radnje. b) uticaj na izvršioca da ubuduće ne čini krivična djela. mjere sigurnosti (bezbjednosti). radnje. presude. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. sud po službenoj dužnosti pazi na nastupanje zastare. zastara nastupa sukcesivno. mjere upozorenja. radnju…I to ne utiče na druga djela. Izuzetno. već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. Individualna prevencija: spriječavanje počinioca krivičnog djela u daljem vršenju krivičnih djela I podsticanje optuženog na preodgoj. u kojem slučaju donosi odbijajuću presudu. c) uticaj na ostale građane da ne čine krivična djela.

kada se može 16 | P a g e . može se zamijeniti ovom mjerom rada za opće dobro na slobodi. za izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora može nakon 3/5 izdržane kazne. USLOVNI OTPUST? (mjera) Optuženik podnosi molbu kada odsluži pola kazne. dugotrajni zatvor se ne može izreči počinioci krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja nije bio napunio 21 godinu života. te umanji za porodične obaveze za period od tri mjeseca.KAZNA ZATVORA Kazna lišavanja slobode na određeni vremenski period. Moguć po zakonu pod tri uslova: kada se ponašanje osuđenog lica „toliko popravi“ da se ciljevi izricanja i izvršenja kazne mogu ispuniti i bez daljeg izvršavanja. a najduže 1 godinu i uglavnom se sprovodi u okviru nekih kantonalnih organa. Izriče se u trajanju od 30 dana do 20 godina. Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći samo pod četiri uslova: da se radi o licu koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bilo stariji maloljetnik. kazna zatvora. da se radi o krivičnom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora od 5 godina zatvora ili više. pa ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci. već dostavlja optuženi i podatci ne smiju biti stariji od šest mjeseci. dnevni iznos novčane kazne određuje se individualno. maloljetnički zatvor se može izreći do 10 godina. a do šest mjeseci i na pune dane. može biti kazna dugotrajnog zatvora. te kazna maloljetničkog zatvora. pitanje mentaliteta (?). Sud prilikom određivanja novčane kazne određuje i rok za njeno plaćanje. tako što se odredi prosjek primanja dotičnog lica za tri mjeseca. ukoliko optuženi na to pristane. u dnevnim iznosima može biti od 5 do 360 dnevnih iznosa. Ova mjera može trajati od 10 do 60 dana. kazna dugotrajnog zatvora izriče se za „teške” oblike najtežih krivičnih djela počinjene sa umišljajem. već se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora. dugotrajni zatvor se izriče samo na pune godine. dugotrajni zatvor je zamjena za smrtnu kaznu. izriče se na pune godine. pri čemu se taj rok može produžiti u opravdanim slučajevima.000 KM. da postoji krivična odgovornost počinioca. dnevni iznos ne može biti manji od 1/60 niti veći od 1/3 prosječne plate u FBiH (prema podacima Zavoda za statistiku). kod krivičnih djela učinjenih iz koristoljublja. izuzetno nakon izdržane 1/3 kazne. ako se novčana kazna ne može naplatiti. koji može biti od 15 dana do 6 mjeseci. može se izreći novčana kazna dvostruko veća od te koristi. izriče se na period od 20 do 45 godina. te da zbog teških posljedica i okolnosti djela ne bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru. novčana kazna može se izreći kao sporedna iako nije propisana zakonom (!). Izriče se u dnevnim iznosima ili u nominalnim iznosima. tako što se svakih 50 KM novčane kazne zamjenjuje jednim danom zatvora. ne postoji mogućnost prinudnog izvršenja. ove podatke ne pribavlja sud.000. a kod dugotrajnog zatvora kada se odsluže 3/5 kazne). rijetko se javlja u praksi. postoji mogućnost opozivanja ove mjere i izricanja kazne zatvora od strane suda. Amnestija i uslovni otpust se kod kazne zatvora može tražiti kada se odsluži jedna polovina kazne (izuzetno nakon 1/3 kazne). na primjer u slučaju ne ispunjavanja nekog dodatnog uslova pod kojim je mjera izrečena). Uvijek se izriče kao glavna kazna. NOVČANA KAZNA može se izreći kao glavna ili sporedna. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI? (mjera) Između kazne zatvora I uslovne osude sud će prvo odmjeriti kaznu zatvora. ako je pribavljena protupravna imovinska korist preko 1.

da li je djelo učinjeno u povratu itd. te ako između ranijeg i novijeg djela ne postoji nikakva povezanost!). i ovdje se mogu izreći dodatni uslovi ili obaveze (uzdržavanje od alkohola. ako je u toku istrage htio pristati na sporazum iako je nevin. . Opći minimum i maximum: 30 dana do 20 godina. „motiv iz kojeg je djelo učinjeno“. Ako se uslovni otpust opozove. „lične okolnosti optuženog“. kazna već izrečena – može se opozvati – alternativni osnov. sud često griješi navodeći te okolnosti samo paušalno i isuviše uopšteno („porodičan čovjek“. ili ako je mijenjao iskaze (svoju odbranu). dakle presuda pravosnažna. UBLAŽAVANJE KAZNE? Odmjeravanje kazne: u okviru zakonom propisanog miniuma i maximuma. Posebni minimum i maximum: “kazniće se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina” i “kazniće se kaznom zatvora do 3 godine” Pogrešno je uzeti kao otežavajuću okolnost to što se optuženi brani šutnjom! Ili npr. OPOZIVANJE USLOVNOG OTPUSTA Uslovni otpust se opoziva u dva slučaja: . O uslovnom otpustu odlučuje odgovarajuća komisija pri Ministarstvu pravde FBiH. posjećivanje savjetovališta. pa će mu izreći jedinstvenu kaznu zatvora po pravilima o sticaju krivičnih djela (pri čemu se od kazne zatvora odbija onaj period koji je već odslužio prije uslovnog otpusta). nikada se obilježje krivičnog djela ne može tretirati kao otežavajuća okolnost. U obrazloženju presude moraju se jasno navesti koje olakšavajuće a koje otežavajuće okolnosti se uzimaju u obzir.ako osuđeni u toku izdržavanja kazne počini krivično djelo I izrečena mu je nova kazna zatvora veća od 1 godine– mora se opozvati – fakultativni osnov. sud će utvrditi novu kaznu zatvora za novo počinjeno krivično djelo.). Ublažavanje: izrečene kazne u trajanju kraćem i po vrsti lakšem nego predviđena. „ranija osuđivanost" – pogotovo ako je ranije krivično djelo počinjeno iz nehata. 17 | P a g e . OPŠTA PRAVILA ZA ODMJERAVANJE KAZNE? Upućuju sud na koji način da odmjeri kaznu unutar datog zakonski propisanog okvira. školovanje i sticanje odgovarajuće spreme). te opozivanje uslovnog otpusta i nastavljanje izdržavanja kazne zatvora. pobude. jačinu ugrožavanja zaštićenih dobara. Osuđenom licu se izriče kazna lakša po vrsti ili kraća po mjeri u odnosu na zakonom propisani okvir.te ako osuđeni izvrši novo krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora do godinu dana.očekivati da će počinilac na slobodi biti primjerenog ponašanja i da ubuduće neće činiti krivična djela. mjera kazne određuje se uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti (naročito stepen krivične odgovornosti.

prijavljivanja krivičnog djela od strane saizvršioca ili saučesnika). Na isti način se postupa u slučaju da osuđeno lice počini novo krivično djelo u toku izdržavanja kazne. ispod zakonom propisanog okvira. što viši sudovi u drugostepenom postupku prihvataju i potvrđuju.). Po mjeri: izriče se zakonom propisana vrsta kazne. ukoliko počini djelo za koje se može izreći kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna. Bitno je da u samoj izreci presude stoji pozivanje na odgovarajuće odredbe o ublažavanju kazne. Poseban je slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata. umjesto zatvora se izrekne novčana). primjer nužne odbrane. utvrđuje se kazna za novootkriveno djelo. kod pravne zablude). ali da se oslobađa od kazne. te b) sudsko ublažavanje kazne (u slučaju kada sud utvrdi postojanje „posebne olakšavajuće okolnosti“. u tom slučaju se ublažavanje kazne može vršiti i bez uvažavanja pravila za ublažavanje (može se kazna ublažiti i više nego što je propisano).. pri čemu se već odsluženo vrijeme u zatvoru uračunava u jedinstvenu izrečenu kaznu. OSLOBOĐENJE OD KAZNE? Institut koji se primjenjuje samo kada je to zakonom propisano i dozvoljeno (primjer nužne odbrane i krajnje nužde. ako zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne. odgovornost za odštetni zahtjev. ali u kraćem trajanju. Postoje dva pravna osnova: a) zakonsko ublažavanje kazne (kada je to zakonom propisano. onda se prva kazna zatvora uzima kao utvrđena. svi elementi krivične odgovornosti ostaju (krivična evidencija. Postoji jedan izuzetak. Često pitanje: Šta je razlika između instituta za odmjeravanje i ublažavanje kazne? Kod odmjeravanja kazne radi se o odmjeravanju u zakonski propisanom okviru (opšti ili posebni minimum i maksimum). kod ublažavanja kazne radi se o odmjeravanju kazne van. da je optuženi kriv.. dakle. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU? 1. te da se podrobno obrazloži u samom obrazloženju presude. u tom slučaju se može izreći disciplinska mjera. pokušaja ili odustanka od krivičnog djela. 18 | P a g e . izricanja kazne i upućivanja na izdržavanje kazne utvrdi da je osuđeno lice počinilo još jedno krivično djelo prije stupanja na izvršenje. 2. Ako se nakon suđenja. da se svrha krivičnopravnih sankcija očigledno ne bi ostvarila izricanjem kazne“. tj. pod uslovom da „posljedice krivičnog djela tako teško pogađaju počinioca. izriče se druga (npr. bilo u zatvoru ili tokom dopusta ili izlaska. pa će se izreći jedinstvena kazna zatvora prema pravilima za krivična djela počinjena u sticaju. samo se kazna ukida. nekada sud sve obične olakšavajuće okolnosti uzima kao jednu „posebno“ olakšavajuću okolnost (osobitu).Po vrsti: umjesto zakonom propisane. izreka presude utvrđuje postojanje krivične odgovornosti.

. Sudska opomena Svrha sudska opomene je da se počiniocu krivičnog djela uputi opomena u onom slučaju kada kažnjavanje nije nužno za ostvarivanje krivičnopravne zaštite. Formalni uslovi za sudsku opomenu: za djela zapriječena kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom. a uslovna osuda može trajati do pet godina (tzv. Uslovna osuda moguća je i kod krivičnih djela počinjenih u sticaju. Sudska opomena se izriče rješenjem (ne sadrži i ne može sadržavati odluku o krivici).. ranije i prekršajna kazna) mora se uračunati u izrečenu kaznu zatvora. ličnim svojstvima počinioca. ponašanjem optuženog nakon izvršenja krivičnog djela. „rok kušnje“). da se svrha krivičnopravne sankcije može ostvariti na ovaj način. Uslovna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja se ni primjenom pravila o ublažavanju kazne ne može izreći kazna zatvora manja od godine dana. može uvjetna osuda ali samo ukoliko se zakonski kazna može ublažiti. okolnostima samog djela. sud se ovdje rukovodi stepenom krivične odgovornosti. Ukoliko je za počinjeno krivično djelo zakonom zaprijećena kazna u trajanju od 10 godina I više. II MJERE UPOZORENJA 1. koja se neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenskom periodu od . Dakle. (Ako bi se u ovom slučaju izrekao uvjet.. To je maximalni rok kušnje. 19 | P a g e . Uslovna osuda Svrha uslovne osude je das u uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojom se ostvaruje svrha krivičnopravne sankcije.. Formalni uslovi za uvjetnu osudu: za krivična djela zapriječena kaznom zatvora do dvije godine.. OPOZIV UVJETNE OSUDE 1. uglavnom odmah u samoj presudi ili naknadnim rješenjem suda. Mora se opozvati ako je za novopočineno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od 2 godine ili više. 2. Opozivanje zbog novog krivičnog djela. ne počini novo krivično djelo“). sadrži prijetnju da će se kazna izvršiti. a može se opozvati ako je za novopočineno djelo zaprijećena kazna zatvora u trajanju do 2 godine. Izriče se presudom (izreka presude glasi ovako: „izriče se uslovna osuda kojom se utvrđuje kazna zatvora od .. to bi bila nepravilna primjena materijalnog zakona).. koja su izvršena pod takvim olakšavajućim okolnostima.URAČUNAVANJE PRITVORA U KAZNU? Svako lišavanje slobode vezano za krivično djelo (pritvor. ekstradicijski pritvor. njegovog odnosa prema oštećenima.

tj. Uvjetna osuda može biti i sa zaštitnim nadzorom. c) zabrana vršenja poziva. c) posjećivanje psihijatrijskog savjetovališta. Vrste: a) obavezno psihijatrijsko liječenje (kada je počinilac djelo počinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti. b) uzdržavanje od alkohola I droge. neke se ne uračunavaju u kaznu. Ukoliko je novootkriveno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude. dakle u toku izdržavanja kazne. Ove upute nisu obaveze. Ako optuženi ne ispunjava obaveze koje su mu uvjetnom osudom određene. Tada se uz uvjet određuju i neke upute. ili u toku mjere sui generis rada za opće dobro na slobodi. uz uvjet ili rad za opće dobro na slobodi. mogu se izricati uz kaznu. uglavnom traje maximalno dok traje kazna ili izrečena mjera. e) prihvatanje zaposlenja. aktivnosti ili funkcije (kada je počinilac djelo počinio zloupotrebom službenog poziva i imovine. uz rad za opće dobro na slobodi… Neke traju zajedno sa kaznom. rok kušnje. a) liječenje u zdravstvenoj ustanovi. Ide nakon izdržane kazne ili izrečene mjere. onda opozivanje uvjeta nije neophodno. pa se smatra da će i dalje u takvom stanju činiti krivična djela ukoliko se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju). Rok za opoziv je rok provjere.2. ili uz uvjetnu osudu. 20 | P a g e . f) raspolaganje platom. b) obavezno liječenje od ovisnosti (kada je počinilac djelo počinio pod „odlučujućim uticajem“ opojnih sredstava. 3. a postoji opasnost da će uslijed ovisnosti ponovo počiniti krivično djelo). uz uslovnu osudu. ali u slučaju neispunjenja uputa sud može odrediti i težu uputu ili opozvati uvjet. dakle. nisu mjere. III MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) Svrha: Otklanjanje stanja ili uvjeta koji su uticali na počinioca da počini krivično djelo ili koji mogu uticati na počinioca da ubuduće čini krivična djela Izriču se presudom (uz oglašavanje krivim). d) osposobljavanje za rad. Ide uz kazne. oduzimanje vozačke dozvole). a postoji mogućnost ponovnog činjenja takvog krivičnog djela). Određuje ih sud i mogu trajati od 6 mjeseci do 2 godine. Ova mjera ide ili u ustanovi za izdržavanje kazne. a neke nakon kazne (npr.

staratelji i dr. staratelja…stekli uvjeti za nadzor nad mldb. Ova mjera obustavit će se ako se utvrdi das u se kod roditelja.. zasnovani su na pravilu da niko ne može zadržati protupravnu imovinsku korist koju je stekao izvršenjem krivičnog djela. OSNOVI ZA ODUZIMANJE PREDMETA 1. Sada treba da vrše nadzor nad mldb. te kada postoji opasnost da bi počinilac upravljanjem motornim vozilom ubuduće ponovo mogao ugroziti saobraćaj). ne praznicima.d) zabrana upravljanja motornim vozilom (kada je počinalac izvršio krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. ide uz sankciju a izvršava se nakon izvršenja sankcije. a ti predmeti se nalaze u vlasništvu optuženog. Traju određeni broj sati. usvojitelji i sl. ili koji potiču od izvršenja krivičnog djela. 3. usvojitelji. ili je moglo znati da je predmet pribavljen krivičnim djelom). Ovaj nadzor može trajati do 3 godine. da je počinio neko “lakše” djelo. e) oduzimanje predmeta (odnosi se na predmete koji su upotrebljeni ili bili namjenjeni izvršenju krivičnog djela. potiču iz krivičnoh djela…) IV VASPITNE (ODGOJNE) MJERE MALOLJETNICI? Vaspitne (odgojne) mjere izriču se i odnose na maloljetne počinioce krivičnih djela. zbog mjera bezbjednosti (ako su ti predmeti namijenjeni daljem vršenju krivičnih djela. ali su to ranije recimo propustili. nisu u stanju da vrše nadzor nad mldb. Centar za socijalni rad pruža pomoć. 2. Ove mjere su u slučaju da ponašanje mldb. s tim što se mogu oduzeti i od trećeg lica ako je to lice znalo. naknada štete oštećenom.. može se vratiti I novac umjesto nakota ako nakita recimo nema. ako postoji opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela. a neprekidno ne mogu trajati duže od 20 dana – I sve to u specijaliziranoj ustanovi. u slučaju da roditelji. – u slučaju kada imaju mogućnost da nadziru mldb. To su: a) disciplinske mjere – upućuju se Centru za maloljetnike. Centru sa socijalni rad. ili za nadzorom nema više potrebe. Sud može naložiti Centru za socijalni rad da obavlja nadzor nad tim pojačanim nadzorom roditelja. već je prodat. Centar za socijalni rad može pratiti izvršenje ove mjere. ili kada se radi o razlozima zaštite opšte sigurnosti ili morala. nije baš devijantno. u tom slučaju on ide drugoj porodici. Izriče se za sve kategorije. usvojitelja i dr. nije potrebno potpuno odvojiti od svakodnevnog života. 2. škole… b) mjere pojačanog nadzora – upućuju se roditeljima. usvojiteljima. roditelji. ali ovo nije isto što I naknada štete oštećenom. koji ostaje u porodici. starateljima… 1. mldb. 21 | P a g e . mogu trajati par sati ne duže od 30 dana.

c) zavodske mjere 1. Maloljetnički zatvor. posjećivanje odgovarajućih savjetovališta (izriče ih sud).. Traju najduže do 1 godine. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje izriče se mldb. kojem je potrebno liječenje. 22 | P a g e . kojem je potrebna pojačana mjera preodgoja.3. liječenje u odgovarajućim ustanovama. koji može biti stresan i koji može imati negativne posljedice po ličnost maloljetnika. Poenta je zaštita interesa maloljetnika. VASPITNE I ODGOJNE PREPORUKE (mjera) Izriču se maloljetnim počiniocima krivičnih djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 3 godine. upućivanje u odgojno-popravni dom sud izriče mldb. onda Centar za socijalni rad preuzima nadzor nad mldb. da ubuduće ne čini krivična djela. Vrste preporuka: obaveza izvinjenja oštećenom. može ostati do svoje 23-e godine. One nisu krivične sankcije. jer nije u krugu porodice. 2. Ovaj slučaj ne najmanje koristan za mldb. uz uslov da maloljetnik priznaje izvršenje krivičnog djela i ako je spreman da se pomiri sa oštećenim. smještaj u drugu porodicu/dom/ustanovu. Traje od 6 mjeseci do 3 godine. Traje ne manje od 1 godine. U toj ustanovi mldb. te da se njima vaspitno djeluje na mldb. SANKCIJE? (maloljetnici) 1. ali ne više od 3 godine. Njihov cilj je individualna prevencija. koji ima problem u duševnom razvoju. Traje od 1 godine do 5 godina 3. kojem je potreban stalni nadzor stručnog odgojitelja. te uvijek treba krenuti od one najblaže. a nema niti druge porodice koja bi to radial. upućivanje u odgojnu ustanovu sud izriče mldb. rad u korist humanitarne organizacije ili zajednice. Vaspitne (odgojne) mjere. organi socijalne zaštite. gdje je generalna pervencija potpuno stavljena u drugi plan. u slučaju da roditelji I dr. prihvatanje određenog zaposlenja. Treba voditi računa da se ovim preporukama ne ometa školovanje ili posao maloljetnika. Sve ove preporuke su u interesu maloljetnika. nisu u stanju vršiti nadzor. Svrha: ove mjere se izriču bez vođenja krivičnog postupka. Poenta je u odgoju mldb. naknada štete oštećenom i redovno pohađanje škole (specifično da ih može izreći Tužilaštvo). 2.

može se suditi za djelo koje su počinili kao mldb.MALOLJETNIČKI ZATVOR? Može se izreći samo starijim maloljetnicima. privrednim društvima. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE? Nastpaju onda kada je presuda pravosnažna. Molba se dostavlja sudu koji je donio presudu. Potreban je visok stepen krivične odgovornosti. sve dok ne navrše 21 godinu. Zabrana sticanja prava zabrana vršenja poslova u firmama. gubitak odlikovanja. Pomilovanje daje se rješenjem koje donosi Predsjednik Federacije u skladu sa zakonom. zbog počinjenog krivičnog djela za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora u trajanju od 5 godina ili više. Gubitak prava prestanak vršenja dužnosti. Onim maljoljetnicima koji su nakon počinjenja krivičnog djela postal punoljetni. daje je zakonodavno tijelo. To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo npr. Sud pribavlja mišljenje kaznenopopravne ustanove. na osnovu molbe zainteresiranog lica ili njegovih srodnika ili ex officio. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome. gubitak posla. Ogleda se u gubitku ili u zabrani sticanja nekih prava. Maximalna dužina trajanja posljedica je 10 godina. Maloljetnički zatvor traje od 1 do 10 godina. i u toku suđenja i ako nije stupio na izdržavanje kazne. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. das u nastupile teške posljedice tako da izricanje vaspitne (odgojne) mjere nije opravdano. AMNESTIJA I POMILOVANJE? Amnestija je akt kojim se neograničenom broju lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. Domašaj pomilovanja je nešto uži od 23 | P a g e . određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. sticanja zvanja u službi. zvanja. dakle onima od 16 do 18 godina. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. potpuno ili djelomično oslobađanje od kazne. Uvjet i sudska opomena ne proizvode pravne posljedice osude. Amnestija se donosi zakonom. izbjegavanje vojne obaveze. dobijanja dozvola Ove posljedice nisu trajnog karaktera. a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. vlasti. zamjena izrečene kazne blažom. Prestaju brisanjem osude.

Brčko distrikta. entiteta. Osnov za ublažavanje kazne – ako odgovorno lice prizna da je ta pravna osoba počinila krivično djelo. Kazne za pravna lica: 1. a uzima se u obzir i privredna snaga pravne osobe. Konačno. Pomilovanje se odnosi na određena lica. fizičko lice.amnestije. učinjeno kao produženo krivično djelo ili odgovornost za saučesništvo (više pravnih lica). 3. Objavljuje se u službenim novinama. 3. Može se izreći i uvjetna osuda. učinio krivično djelo u ime. ako su odgovorni organi izgubili nadzor nad radom zaposlenika. pomilovanje može i za ukidanje mjera bezbjednosti (sigurnosti). oduzimanje predmeta. KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA? Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica . - 24 | P a g e . zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. novčana kazna. ako raspolaže protivpravnom imovinskom koristi.osim države. općina i mjesnih zajednica. prestanak pravnog lica. Pravne posljedice osude: - zabrana rada na osnovu dozvole. Odmjeravanje kazne – primjenjuju se opća pravila. ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije. Pomilovanjem se oslobađa od krivičnog gonjenja ili se izrečena kazna zamjenjuje blažom. kantona. Mjere bezbjednosti za pravna lica: 1. 2. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi. Za razliku od amnestije. ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole. 2. Osnov odgovornosti postoji: a) b) c) d) ako je učinilac. Postoji i odgovornost pravnog lica i za djelo učinjeno u pokušaju. oduzimanje imovine. sudsko mišljenje ne obavezuje organ koji donosi odluku o pomilovanju. i ako učinilac nije krivično odgovoran. za račun ili u korist pravne osobe. gradova. objavljivanje sudske presude.

Australija itd. Mogla se donijeti samo osuđujuća presuda ako optuženi prizna ili ako postoje dva svjedoka kao neposredni očevici događaja. U tom postupku je zadržano inkvizitorsko načelo koje podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrđivanju istine na način da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke. inkvizitorski 3. i prvenstvena je obaveza suda u tom postupku da se stara o disciplini u sudnici. ). Aktuelni akuzatosko-inkvizitorski postupak (mjesoviti) . Nastao je na način što je prvo Francuska preuzela nakon čuvene Francuske revolucije brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske a onda se to proširilo po kontinentalnoj Europi. Adversarni sistem (odnosi se na ove prostore). Suđenje se odvijalo na način da je uvijek sud prvo ispitivao optuženog i svjedoke. suđenje se samo svodilo na to da se formalno na osnovu onih dokaza koji su prikupljeni u istrazi donese presuda. akuzatorski (optužni) 2. sud oglasava optuženog da je oslobođen i time se postupak završava i nema nikakvog žalbenog postupka. U tom postupku postoji mogućnost da optuženi bude ispitan kao svjedok i to samo pod uvjetom ako on to želi. U tom postupku branitelji faktički nisu ni postojali već se nastojalo da se od optuženog ishodi priznanje na bilo koji nacin uključujući razne torture i mučenja. Kanada.FORME KRIVIČNOG POSTUPKA? 1. akuzatorko-inkvizitorski ili mješoviti krivični postupak AKUZATORSKI Akuzatorski ili optužni postupak je najstarija forma krivičnog postupka koji je svoju izgrađenu formu dobio u straroj Grčkoj i Rimu ali se trajno zadržao u zemljama angloameričkog pravnog sistema (Engleska. orijentalnog porijekla. Ako porota objavi da optuženi nije kriv. postavljati pitanja i td. vodi računa o redoslijedu postupka i posebno se brine da eventaualno ne bude izveden neki nezakoniti dokaz. odbrana faktički nije postojala i konačno. Sam postupak ima karakter spora između dvije strane a odluku o krivnji donosi porota. SAD. a tek onda su stranke i branitelji dobivali mogućnost da i oni postavljaju pitanja.kod nas se primjenjuje 25 | P a g e . a ne sud. Kod suda su bile koncentrirane sve funkcije i to funkcija gonjenja (nije bilo tužitelja) . U pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu građu. nakon čega ukoliko porota optuženog oglasi krivim sudija izriče krivičnopravnu sankciju. MJEŠOVITI Uvođenjem nekih pravila iz akuzatorkog postupka u kontinentalnoj Evropi je nastao mješoviti krivični postupak. INKVIZITORSKI Ovaj postupak predstavlja uredovanje suda i dijeli se na dva dijela: istragu i sudenje.

Iz svega ovoga proizilazi kljucno zakljucak a to je da se jedino pravomocnom presudom kojom se optuzeni oglasava krivim moze osporiti odnosno oboriti predpostavka nevinosti. Misao ove zakonske odredbe podrazumjeva i pravo osumnjicenog odnosno optuzenog da on nije duzan da dokazuje svoju nevinost i da je tuzitelj duzan da izvodi dokaze i dokaze da je optuzeni ucinio krivicno djelo. glavni procesni subjekti su : sud. vjestaci. organ nadlezan za pitanje soc. a sa druge strane da i organi vlasti znaju koje radnje i mjere mogu preduzimati. Osim ovih nacela koja su u zakonu izricito propisana i definirana postoje i nacela koja proizilaze iz drugih odredaba zakona u krivicnom postupku kao sto su prije svega nacelo kontradiktornosti. NAČELO PRETPOSTAVKE (PREZUMPCIJE) NEVINOSTI U pitanju je nacelo koje je ugradeno u medunarodne dokumente i znaci da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. PROCESNI SUBJEKTI I UČESNICI U POSTUPKU? Postupak je pojmovno namjenjen da se utvrdi da li je optuzena osoba ucinila krivicno djelo pa ako jeste da joj se izrekne krivicno pravna sankcija. Ovakvo nacelo mora postojati kako bi svaki građanin unaprijed mogao racunati kakva ce radnja ili mjera prema njemu biti preduzeta u slucaju postojanja osnovane sumnje da je ucinio krivicno djelo. u korist optuženog) Po zakononu je ovo nacelo izricito definirano na nacin da se sumnja u pogledu cinjenica koje predstavljaju bitna obiljezja krivicnog djela ili od kojih ovisi primjena krivicnog zakonodavstva rjesava na nacin koji je pogodniji za optuzenog. Cinjenice koje 26 | P a g e . mogucnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i td. kontradiktornosti i td. nacelo legaliteta i td. nacelo jednakosti u postupanju. Na glavnom pretresu se primjenjuju mnoga nacela kao sto je nacelo usmenosti. javnosti. teret dokazivanja na tužitelju. NAČELO ZAKONITOSTI Ovo nacelo u procesnom pravu znaci da sva postupanja drzavnih organa vlasti moraju biti utemeljena na nekoj pravnoj normi ukljucujuci i situacije kada se primjenjuje pravna analogija. Ovo se sve odnosi i na ostale ucesnike u postupku. Slijedece promjene su te da u toku postupka dominiraju akuzatrski elementi i uvedene su novine kao sto je to izjasnjavanje o krivnji. punomocnici OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) U KRIVIČNOM POSTUPKU? Kada su u pitanju nacela krivicnog postupka treba naglasiti da jedan broj nacela zakonodavac izricito propisuje i definira kao sto su nacelo zakonitosti. Dakle. osumnjičeni odnosno optuzeni i tuzitelj 2.Najveca promjena u aktuelno mjesovitom postupku jeste to sto je tuzitelj preuzeo vođenje istrage (ranije je to radio istrazni sudija kojeg vise nema). usmenosti i td. 3. staranja i pravna ili fizicka osoba od koje je oduzeta imovinska korist. neposrednosti. U samom krivicnom postupku postoje procesni subjekti i ucesnici u postupku i to: 1. sporedni procesni subjekti su : osteceni . NAČELO IN DUBIO PRO REO (u sumnji. ucesnici u postupku su : ostale osobe: svjedoci. a primjenjuje se i modificirano inkvizitorsko nacelo.

U obrnutom slucaju ako je pravomocno okoncan krivicni postupak. onda on ne moze naknadno poslije pravomocnosti presude za taj isti dogadaj ovu osobu ponovo optuziti za krivicno djelo pokusaja ubistva i pored toga sto se u stvarnosti zaista radilo o tom krivicnom djelu. To nacelo podrazumjeva da niko ne moze biti dva puta suden ili kaznjen u istoj krivicnoj stvari. Ako je optuzeni osuden za prekrsaj tu se jedino moze ako optuzeni bude oglasen krivim u krivicnom postupku ta kazna izrecena u prekrsajnom postupku mora se uracunati prema cl . Kada je u pitanju ovo nacelo isto se ne moze primjenjivati za preksraj i za krivicno djelo pa uzeti da se radi o presudenoj stvari npr.predstavljaju obiljezja krivicnog djela se nalaze u cinjenicnom opisu optuzbe a cinjenice od kojeg ovisi primjena krivicnog zakonodavstva se utvrduju u obrazlozenju presude. Osoba koja je lisena slobode mora biti obavjestena o razlozima lisenja slobode i to na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije. a nije navedeno „ za krivicna djela“ sto je od posebnog znacaja. U pogledu takvih cinjenica moze nastati dvojba odnosno sumnja da li one postoje ili ne postoje i ova sumnja se uvijek odnosi na postojanje samo odlucnih cinjenica ( pravno relevantnih cinjenica) a te dvojbe treba rjesavati na slijedeci nacin: a) ako se radi o cinjenicama koje su na teretu otuzenog one moraju biti utvrdene sa potpunom sigurnoscu. b) a u slucaju da se radi o cinjenicama koje bi isle u prilog optuzenom dovoljno je da su one samo vjerovatne Ovo nacelo i ocjena cinjenica u pogledu njihovog postojanja ili nepostojanja usko je vezana sa nacelom slobodne ocjene dokaza. 57. 27 | P a g e . nadalje da ima pravo na branitelja kao i pravo da obitelj te osobe ili konzularni predstavnik (ako je stranac) ili neka druga osoba koju osoba lisena slobode odredi bude obavjestena o okolnostima njenog lisavanja slobode. U sastavu ove zakonske definicije je dovedeno je da niko ne moze biti suden za djelo. a prekrsajni postupak nije onda se isti obustavlja. NAČELO NE BIS IN IDEM (ne dvaput o istom ili zabrana ponovnog suđenja) Jedno od vrlo vaznih nacela u nasem krivicnom postupku je princip ne bis in idem. 2 KZ FBiH u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja. zatim mora biti poucena da nije duzna dati iskaz. Sve ovo je garantirano ne samo ovim nacelom vec i međunarodnim dokumentima. Pravno relevantne cinjenice = odlučne činjenice. NAČELO PRAVA OSOBE LIŠENE SLOBODE Ovim nacelom su predvidena prava osobe koja je lisena slobode. Lisenje slobode je moguce samo pod predvidenim zakonskim uvjetima a to je: da postoje osnovi sumnje da je nek osoba ucinila krivicno djelo i da postoji neki od razloga za pritvor. U odredbi ovog clana je predvideno da niko ne moze biti ponovo suden za djelo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravomocna sudska odluka. st. Na ovo nacelo se moze pozvati samo osoba na koju se odnosi pravomocna presuda (osuđeni). Ovo zbog toga jer ako tuzitelj podigne optuznicu protiv nekoga i navede cinjenicni opis iz kojeg proizilazi da je zenskoj osobi metalnom polugom nanesen udarac po glavi snaznim zamahom pa tog optuzenog prema cinjenicnom opisu optuzuje za krivicno djelo teske tjelesne povrede i nasilnickog ponasanja.

28 | P a g e . NAČELO ZAKONITOSTI DOKAZA U toku krivicnog postupka od znacaja su samo zakoniti dokazi. postavlja pitanja svjedocima ili vjestacima. zatim 2. predlaze saslusanje svjedoka ili vjestaka. Pravno nevaljani dokazi su : a. Po svojoj obaveznosti odbrana moze biti: 1. Optuzeni mora biti posebno upozoren da ukoliko se odluci da da iskaz. podnosi zalbe i dr. materijalna odbrana (pravo optuzenog da se sam brani) 2.kada optuzeni moze ali i ne mora imati branitelja sto ovisi od njega. NAČELO PRAVA OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG PRILIKOM PRVOG ISPITIVANJA Prilikom prvog ispitivanja osumnjičeni mora biti obavjesten o djelu za koje se tereti i osnovama sumnje koje postoje protiv njega. da njegov iskaz moze biti koristen u daljem toku krivicnog postupka kao dokaz (ovo samo pod uvjetom ako je bio prisutan njegov branitelj). jer se samo na takvim dokazima moze zasnivati presuda. obligatorna . pravo na formalnu ili strucnu odbranu (da se brani uz pomoc branitelja) Ukoliko u toku postupka postoje istovremeno obje odbrane tj. a jedan od oblika ove odbrane jeste pravo na odbranu siromasnih. a u slucaju da nastanu neke razlike bitno je ono sta je naveo optuzeni. NAČELO PRAVA NA ODBRANU Ovo nacelo garantira osumnjicenom odnosno optuzenom pravo na odbranu. a u slucaju ako se odluci da iznese svoju odbranu mora mu se omoguciti da se izjasni o cinjenicama i okolnostima i to kako onim koje ga terete tako i o onima koje mu idu u korist. fakultativna odbrana . Branitelj ne moze odustati od zalbe jer ne moze raditi na stetu branjenika.Isto tako osoba lisena slobode mora biti poucena da moze postaviti zahtjev da joj se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti ako prema svom imovnom stanju ne moze da plati branioca. onda treba naglasiti da ove dvije odbrane jedna drugu dopunjuju. Materijalna odbrana tj. u tome da podnosi prethodne prigovore.sto se odnosi na one situacije kada zakon izricito predviđa da optuzeni mora imati branitelja. osumnjiceni odnosno optuzeni sam se brani i istovremeno koristi pomoc branitelja. zatim da nije duzan iznijeti svoju odbranu (princip nemo prodere se ipsum). dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nacin . Odbrana moze biti: 1.ako su ti dokazi pribavljeni tako da je od optuzeog ili neke druge osobe iznudeno priznanje ili neka druga izjava. odbrana optuzenog se sastoji npr.

Ovo nacelo je usko vezano za nacelo akuzatornosti. Kod nas se primjenjuje nacelo mutabiliteta. Uvođenjem ovog nacela razdvojena je ta funkcija na: 1. i ukoliko da izjavu da odustaje od krivicnog gonjenja ili optuzbe. Uvodenjem ovog nacela ne znaci da je kod nas prihvaćen akuzatorski postupak (vidi prethodna objasnjenja).dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda i bitnim povredama odredaba krivicnog postupka. Do takvog zakljucka tuzitelj moze doci i u toku glavnog pretresa.b. da tuzitelj kada pokrene krivicni postupak ne moze odustati od krivicnog gonjenja. Prema ovom nacelu dakle. funkciju odbrane 3. organi koji ucestvuju u krivicnom postupku moraju ex officio da izvode dokaze kako u korist tako i na stetu optuzenog. funkciju gonjenja 2. Nasuprot nacela mutabiliteta postoji nacelo imutabiliteta i znaci suprotno tj. sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. Tuzitelj moze odustati do zavrsetka glavnog pretresa. Ovo nacelo se zove jos i optuzno nacelo i njegovim uvodenjem nastale su slijedece posljedice tj doslo je do razdvajanja funkcije gonjenja odnosno doslo je do razdvajanja u inkvizotorskom postupku koji je ranije bio i gdje je sve funkcije obavljao sud. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo nacelo jednakosti u postupanju podrazumjeva obavezu suda. a ovo nacelo se primjenjuje u nekim zemljama Zapadne Europe. tuzitelja i dr. Ovo je ustvari modificirano inkvizitorsko nacelo zbog kojeg je nas krivicni postupak pro forme mjesoviti postupak ili akuzatorko-inkvizitorski postupak. U istrazi se prikupljaju dokazi. a na glavnom pretresu se izvode dokazi!!!!!! PRINCIP AKUZATORNOSTI – OPTUŽNO NAČELO Po definiciji ovo nacelo se sastoji u tome da se krivicni postupak ne moze pokrenuti i provesti bez zahtjeva tuzitelja. funkciju presuđenja 29 | P a g e . Presuda se ne moze zasnovati ni na dokazima koji su dobijeni na temelju nezakonitih dokaza. ne samo sud vec i tuzitelj i dr. organa koji ucestvuju u postupku da sa jednakom paznjom ispituju i utvrđuju cinjenice kako one koje terete optuzenog tako i one koje mu idu u korist. NAČELO MUTABILITETA Ovaj princip podrazumijeva pravo tuzitelja da odustane od krivicnog gonjenja do zavrsetka glavnog pretresa. nezakoniti dokazi .

30 | P a g e . to rjesenje ovog pravnog pitanja ne obavezuje nadlezni organ da u redovnoj proceduri rijesi to pitanje. Smisao ovog nacela jeste da sud prilikom donosenja presude ima obavezu ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u međusobnoj povezanosti i na osnovu takve cinjenice izvesti zakljucak da li je neka cinjenica dokazana ili nije. djelo obuhvaceno amnestijom) ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. ako se postavi pitanje drzavljanstva optuzene osobe. treca pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste i odnosi se na izuzetke od principa legaliteta kada tuzitelj moze primjeniti nacelo oportuniteta (cjelishodnosti) a koje znaci to da on nema pravo na neki proizvoljan izbor vec samo na ocjenu da li je gonjenje dozvoljeno. zatim odredene situacije kada su u pitanju maloljetnici. U takvim situacijama sud moze postupiti na dva nacina i to • npr. ako je za krivicno gonjenje potrebno odobrenje. PREJUDICIJALNA PITANJA (PRETHODNA PITANJA) U toku krivicnog postupka mogu se pojaviti neka pravna pitanja za koja je nadlezan da rjesava neki drugi sud ili organ (npr. 3. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Jedno od najvaznijih nacela i ono znaci da u krivicnom postupku vrijednost dokaza nije unaprijed odredena i da se to nacelo primjenjuje kako od strane suda tako i od strane tuzitelja. Ako sud to pitanje rijesi u toku krivicnog postupka. a) sud može sacekati da to rijesi nadlezni organ b) ali isto tako moze po pravilima koji vaze u krivicnom postupku da rijesi to pitanje. 1. prva pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste da postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo. 2.. u parnicnom postupku pitanje postojanja vanbracne zajednice) ili to moze biti pitanje koje bi trebalo rjesavati u upravnom postupku. Ovo sve znaci da pravo suda. tuzitelja i drugih organa koji ucestvuju u krivicnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima. Prema tom nacelu tuzitelj je obavezan da preduzme krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo osim u slucaju ako je to u zakonu drugacije odredeno. druga pretpostavka jeste da je tuzitelj obavezan primjeniti ovo nacelo ali ne i u slucaju ako postoje zakonske smetnje da se preduzme krivicno gonjenje (npr. Treca pretpostavka se odnosi na situaciju kada tuzitelj ima pravo da da imunitet svjedoku.NAČELO LEGALITETA KRIVIČNOG GONJENJA U pitanju je nacelo koje iskljucivo obavezuje samo tuzitelja. zatim ako nastane mogucnost da se predmet ustupi na sudenje stranoj drzavi. nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja. Ta ocjena obuhvata njihovu psiholosku i logicku ocjenu i dosljedno tome u obrazlozenju presude mora biti odgovarajuce obrazlozenje.

preduzeća. “oštećeni” je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo. policijskih organa Federacije. odnosno vještaka. “istraga” obuhvata aktivnosti poduzete od tužitelja ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom. Dakle. zabilježene magnetskim impulsima. u procjeni da li ce u nekom predmetu suditi sudija pojednac ili vijece bitno je koje su cinjenice i okolnosti djela navedene u cinjenicnom opisu iz optuzbe jer na osnovu toga sud procjenjuje o kojem se krivicnom djelu radi. odnosno optuženi. fotokopirane. mora se prvo izvesti pravni zakljucak o kojem se djelu radi. riječi ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom. odštampane. uključujući: korporacije. “osnovana sumnja” je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo. FUNKCIONALNA NADLEŽNOST SUDA (SASTAV SUDA)? Da bi sud mogao primjenjivati odredbe o funkcionalnoj nadleznosti tj. c) “osuđeni” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo. mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka. b) “optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena. “zabilješke” i “spisi” su slova. “direktno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. “ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar državne granične službe. odnosno vještaka. Ako se ispostavi da je u pitanju krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina sudi sudija pojedinac. odnosno branitelja. uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza. d) “sudija za prethodni postupak” je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) kada je to propisano ovim zakonom. fotografirane.OSNOVNI POJMOVI? a) “osumnjičeni” je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo. Ovakvu procjenu sud vrsi na temelju cinjenicnog opisa djela iz optuzbe jer nije vezan u pogledu pravne ocjene djela koju je naveo tuzitelj. 31 | P a g e . “stranke” su tužitelj i osumnjičeni. kao i carinskih organa. poreskih organa i organa vojne policije. odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka. “sudija za prethodno saslušanje” je sudija koji nakon podizanja optuženice postupa u slučajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak. udruženja i ortakluka i druge pravne osobe.. predsjednik vijeca. da li ce to biti sudija pojednac. otkucane pisaćom mašinom. organa finansijske policije. “pravne osobe” su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH. koja je pozvala svjedoka. “unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. sudske policije. Za ostala krivicna djela sudi sud u vijecu sastavljenom od trojice sudija. vijece i td. odrediti ko ce u okviru suda postupati po nekom predmetu tj.

IZ VAŽNIH RAZLOGA Moguce su situacije kada se sudi u nekom krivicnom predmetu da dode do uznemirenja građana pa se oni okupljaju ispred suda i ometaju njegovo normalno funkcioniranje i jos neke slicne situacije pa u tom slucaju moze doci do prenosenja nadleznosti iz vaznih razloga. npr. Prenosenje nadleznosti iz vaznih razloga. bolest svih sudija ili je sud ostecen krivicnim djelom . PRENOŠENJE NADLEŽNOSTI? IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA Moguce je da je u nekom krivicnom predmetu sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa. a isto tako moguce je da sud ne moze postupati zbog nekih stvarnih razloga kao sto je npr. na svom podrucju odrediti neki drugi stvarno nadlezni sud da postupa. Ovo prenosenje nadleznosti se zove jos nužna delegacija i do njene realizacije dolazi samo onda ako su pravni ili stvarni razlozi trajnijeg karaktera tj. Sudija za prethodni postupak.U ovakvim situacijama sud koji vodi postupak je po saslusanju stranaka i branitelja duzan da o tome obavjesti neposredno visi sud koji ce onda ukoliko su razlozi opravdani. Ako se moze prenijeti nadleznost na podrucju jednog suda na drugi sud na podrucju istog kantona onda ce u ovoj delegaciji odluciti kantonalni sud. kada su u pitanju stvarni razlozi. onda o tome odlucuje Vrhovni sud Federacije. to je isto troje sudija. sudija za prethodno saslusanje i predsjednik suda postupaju u onim slucajevima za koje predvideno da postupaju po zakonu. U obrnutom slucaju ako vijece na glavnom pretresu ustanovi da je u pitanju krivicno djelo za koje je nadlezan sudija pojedinac. ako je potrebno izvrsiti prenosenje nadleznosti sa jednog opcinskog suda u jednom kantonu na opcinski sud u drugom kantonu. bolest sudija koja duze traje (6 mjeseci). POSLJEDICE NENADLEŽNOSTI? 32 | P a g e . kod malih sudova izuzece svih sudija ili istek mandata nekih sudija (odlazak u penziju).. Kada je u pitanju zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka o njemu odlucuje izvanraspravno vijece suda koje je donijelo prvostepenu presudu . Protiv rjesenja o prenosenju nadleznosti bilo da se radi o nuznoj delegaciji ili o delegaciji iz vaznih razloga nije dozvoljena zalba. ovisno od faze postupka. vrsi sudija za prethodni postupak u istrazi. a na prijedlog stranaka i branitelja. ne prekida pretres i ne dostavlja predmet sudiji pojednicu vec donosi presudu. U drugom stepenu vijece je sastavljeno od trojice sudija. nakon podizanja optuznice sudija za prethodno saslusanje i td.Ako se u toku sudenja kada sudi sudija pojedinac ispostavi da se ipak radi o krivicnom djelu za koje je nadlezno vijece onda je sudija pojedinac obavezan da prekine glavni pretres i predmet dostavi vijecu na sudenje koje mora provesti postupak iz pocetka. Medutim. Kao pravni razlozi mogu biti npr.

vec administrativnim putem dostavlja prijedlog za rjesavanje sukoba nadleznosti zajednickom neposredno visem sudu. da se zahtjev za izuzece odnosi na tacno odredenog sudiju ili predsjednika suda koji moraju poimenice biti navedeni u zahtjevu. nije vec ranije bio podnesen. takvog sadrzaja.Sud je obavezan da pazi na svoju nadleznost po sluzbenoj duznosti kako na stvarnu tako i na mjesnu. u zahtjevu se navodi da je optuzeni u nekoj svađi sa sudijom koji mu je komsija ili slicno) pa je onda potebno da se o tim navodima pismeno izjasni sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. b. i cim primijeti da nije nadlezan donosi rjesenje o nenadleznosti protiv kojeg je dovoljena zalba. Zajednicki neposredno visi sud za dva suda na podrucju jednog kantona jeste kanotnalni sud a ako se radi o sudovima koji se nalaze na teritorijama razlicitih kantona zajednicki neposredno visi sud je Vrhovni sud Federacije. tj. pokrenuce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti administrativnim putem (ne donosi nikakvo rjesenje). isti odbacuje izvanrasparvno vijece rješenjem protiv koga je nije dozvoljena zalba. pismenim putem izjasni o tom zahtjevu (npr. Taj zajednicko neposredno visi sud odlucuje o sukobu nadleznosti donosenjem rjesenja protiv kojeg nije dozvoljena zalba. ZAHTJEV ZA IZUZEĆE (po zahtjevu stranaka ili branitelja)? Da bi stranke i branitelji mogli uspjesno podnijeti zahtjev za izuzece potrebno je da se ispune slijedeci uslovi : a. Ako je po zalbi protiv rjesenja kojim se neki sud oglasio mjesno nenadleznim odlucivao zajednicki neposredni visi sud. 33 | P a g e . Ukoliko ocjeni da ni jedan od ovih sudova nije nadlezan. d. sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovore u tom pravcu. U protivnom. POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE SUKOBA NADLEŽNOSTI? Sud kojem je predmet dostavljen od nekog suda koji je donio rjesenje o nenadleznosti. Nakon sto optuznica bude potvrđena. i da taj zahtjev. da su u zahtjevu navedene cinjenice i dokazi u smislu nekog od razloga za izuzece. ODLUČIVANJE PO ZAHTJEVU ZA IZUZEĆE Nakon podnosenja zahtjeva za izuzece potrebno je u vezi s njim da se sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. O zahtjevu za izuzece odlucuje opca sjednica (kod Vrhovog suda Federacije) a kod drugih sudija kolegij suda i to samo onda ako postoji mogucnost upustanja u meritum stvari (ne postoje uvjeti za odbacivanje zahtjeva za izuzece o kome odlucuje izvanraspravno vijece). onda onaj sud na koga se odnosi rjesenje ne moze uspjesno pokrenuti postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti. ako zahtjev za izuzece ne sadrzi neki od tih elemenata. da taj sudija ili predsjednik suda postupa u tom krivicnom predmetu. c. odrediće neki treci sud ako je taj sud stvarno ili mjesno nadlezan.

POSTAVLJANJE BRANITELJA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA U pitanju je fakultativna odbrana koju osumnjiceni odnosno optuzeni moze koristiti ukoliko su ispunjeni odredeni uvjeti. Ovisno od faze postupka rjesenje o postavljenju branitelja po sluzbenoj duznosti donosi sudija za prethodni postupak. osunjiceni odnosno optuzeni moze postaviti zahtjev da mu se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti pod uvjetom da prema svojim imovinskim prilikama nije u mogucnosti da sebi placa branitelja. 34 | P a g e . OPTUŽENI/OSUMNJIČENI MORA IMATI BRANITELJA - - Prije svega optuzeni mora imati branitelja ako je nijem. radi se o tome da uopce od volje optuzenog ne ovisi da li ce on imati branitelja. U rjesavanju po zahtjev za izuzece ne moze ucestvovati sudija cije se izuzece trazi! OBLIGATORNA (OBAVEZNA) ODBRANA U nasem krivicnom zakonodavstvu su predvidene situacije kad je odbrana obavezna tj. Ako osumnjiceni odnosno optuzeni sam nije izabrao branioca onda ce se on pozvati da sa predocene liste sam izabere branitelja a to se radi radi toga kako bi se izbjegli eventualni naknadni prigovori osumnjicenog odnosno optuzenog da mu je sud nametnuo nekog branitelja koji nije iskusan ili koji se bavi građanskim pravom ili slicno. gluh ili je u pitanju krivicno djelo za koje se oze izreci kazna dugotrajnog zatvora. Ovo je odbrana koja je izvan onih okvira koji se odnose na obligatornu odbranu kada zakon propisuje slucajeve kada optuzeni mora imati branitelja. Ovakav zahtjev za postavljanje branitelja siromasnom moze se podnijeti tokom cijelog krivicnog postupka i ako uspije sa tim svojim zahtjevom on moze na kraju biti obavezan da plati troskove odbrane ukoliko se dokaže da je u mogućnosti da ih plati. Zakon je predvidio i da siromasni optuzeni moze postaviti zahtjev za branitelja kada to zahtjevaju interesi pravičnosti i ocigledno je da su to one situacije gdje je propisana kazna zatvora ispod 3 godine. Osumnjiceni odnosno optuzeni mora imati branitelja ako sud utvrdi da je u pitanju slozen predmet ili ako je to potrebno zbog dusevnih smtenji osumnjicenog odnosno optuzenog ili drugih okolnosti koje su u interesu pravicnosti. Ni protiv tog rjesenja nije dozvoljena zalba. sudija za prethodno saslusanje i td. Osumnjiceni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optuznice ako je u pitanju krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna. - - Radi se o krivicnim djelima za koja je propisana kazna zatvora od 3 god ili teza kazna.Opca sjednica odnosno kolegij sudija moze donijeti rjesenje kojim se zahtjev usvaja ili odbija a protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Osumnjičeni odnosno optuzeni mora imati branitelja prilikom izjasnjenja o prijedlogu za odredivanje pritvora za vrijeme dok pritvor traje. Ako zahtjev za izuzece ne sadrzi ono sto je sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati onda o njemu odlucuje izvanraspravno vijece rjesenjem kojim zahtjev za izuzece odbacuje.

npr. da se predstavi i obavjesti vlasnika stana iz koje je policijske uprave i da mu uruci naredbu o pretresu stana. npr. • Ovlastena sluzbena osoba ima pravo da pronadene predmete zbog kojih je vrsen pretres privremeno oduzme i da o tome vlasniku tih predmeta preda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. ali ako ti predmeti ukazuju da je mozda ucinjeno neko drugo krivicno djelo i to se konstatuje u zapisnik odnosno oduzimaju se i ti predmeti a vlasniku se izdaje potvrda. POSTUPAK IZVRŠENJA NALOGA O PRETRESU? Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba dobije nalog za pretres nekog stana ili dr. odnosno optuzeni uspije sa svojim zahtjevom do izbora branitela dolazi na isti nacin kao i kod obavezne odbrane (sud će ga pozvati da sa predočene liste izabere branioca. Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba nije duzna da postupa na navedeni nacin. stan prazan ili ovlastena sluzbena osoba opravdano smatra da je prazan ili ako u naredbi izricito pise da ta osoba nije duzna da tako postupa. nakon sto je vrata otvorio vlasnik stana. Sluzbena osoba je duzna da sacini zapisnik o pretresu stana a svjedoci prije nego sto se potpisu mogu staviti primjedbe na zapisnik. droge ili drugih spornih stvari) u toku sudenja postane sporna. Uloga svjedoka prilikom pretresa stana? oni pazljivo prate tok pretresanja kako bi mogli uociti da li je ovlastena sluzbena osoba zaista prilikom pretresa u stanu pronasla npr. Moguce je da prilikom pretresa ovlastena sluzbena osoba pronađe i neke druge predmete povodom kojih ne vrsi pretres. ukoliko smatraju da njegov sadrzaj nije tacan.Ako ovakav osumnjiceni. drogu. Ukoliko vlasnik stana pravi probleme i protivi se pretresu onda ovlastena sluzbena osoba ima pravo da upotrijebi silu. onda se pozivaju ovi svjedoci da se izjasne o tome da li je zaista droga pronađena.ovlastena sluzbena osoba treba. prostorija i sl. a ako se ono vrsi u vojnom objektu naredba se dostavlja vojnim vlastima i pretrazi mora prisustvovati najmanje jedna vojna osoba. pretres stana . Da bi pretres stana bio zakonit potrebna su i dva svjedoka da prisustvuju tom pretresu. PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG? 35 | P a g e . Ovo je vrlo znacajno ukoliko ova okolnost (nalaženje npr. Ako se pretraga vrsi u sluzbenim prostorijama? Onda istoj trebaju prisustvovati starjesina ili rukovoditelj.

Psihijatrijsko vjestacenje se moze obaviti u kancelariji tuzitelja ili u ambulanti. imovnog stanja osobe koja daje jemstvo te osobnih i obiteljskih prilika optuzenog. sud donosi rjesenje o propasti jemstva i ukoliko je polozeno u novcanom iznosu isti se uplacuje u prihod proracuna Federaciji. ako se pojavi sumnja da je smanjena ili iskljucena uracunljivost osumnjIcenog odnosno optuzenog. Ako se nekome ima odrediti pritvor ili se vec nalazi u pritvoru samo zbog opasnosti od bjegstva. Prilikom placanja tj. 36 | P a g e . zatim stavljanju hipoteke i td. Ukoliko optuzeni pobjegne. 3. Tek ako bi prilikom tog vjestacenja vjestak naveo da je u pitanju osumnjiceni koji mora biti na posmatranju na psihijatrijskoj klinici onda nastaje cinjenicna osnova da se takvo vjestacenje i odredi. U ovakvom slucaju osumnjiceni. ako se pojavi sumnja da je osumnjiceni odnosno optuzeni ucinio krivicno djelo usljed ovisnosti od alkohola ili droge. U pogledu stavljenog prijedloga za odredivanje jamstva sud moze donijeti rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva odbija ili rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva usvaja. ako se pojavi sumnja da osumnjicni odnosno optuzeni zbog dusevnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku. jasmtvo uvijek glasi na novcani iznos a njegova visina ovisi prije svega od tezine krivicnog djela. moze se ostaviti na slobodi ilii pustiti iz pritvora uz jemstvo (materijalne garancije i obecanje optuženog/osumnjičenog da se nece kriti ili bez odobrenja napustiti mjesto boravka). odnosno optuzeni se ponovno stavlja u pritvor a jemstvo se vraca. zatim ako se otkrije da optuzeni sprema bjegstvo ili ako se urednom pozivu ne odazove a svoj izostanak ne opravda. a ako ne onda u slucaju ako mu bude izrecena kazna zatvora onda mu se to vrijeme uracunava u tu kaznu. JEMSTVO? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) Jedna od mjera za obezbjedenje prisustva osumnjicenog odnosno optuzenog u krivičnom postupku. Zakonodavac je predvidio tri moguca slucaja kada se moze odrediti psihijatrijsko vjestacenje osumnjicenog odnosno optuzenog a to su: 1. ovisno o tezini slucaja. 2. Naime. Rjesenje o ukidanju jemstva: ako se pojavi novi osnov za pritvor. Ukoliko se osumnjiceni protivi da ode u psihijatrijsku bolnicu na posmatranje. prilikom davanja jamstva ono se moze dati u gotovom novcu.Moze se vrsiti samo u slucajevima samo ako za takvo nesto postoje odgovarajuci razlozi. a boravak osumnjicenog na psihijatrijskoj klinici moze trajati najduze dva mjeseca. postoji mogucnost da u toku istrage sudija za prethodni postupak donese odgovarajuće rjesenje i da se osumnjiceni prinudno smjesti u bolnicu. U ovom drugom rjesenju. ako osumnjičeni tuzitelju donese neku potvrdu da ima neke lakse dusevne smetnje ne smije se takav osumnjiceni smijestati u psihijatrijsku kliniku radi vjestacenja jer je ocigledno da bi se takvo vjestacenje moglo obavljati u kancelariji tuzitelja ili ambulanti. Vrijeme koje on provede u bolnici mu se uracunava u vrijeme trajanja pritvora ako se nalazi u pritvoru.

15 dana. a o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje izvanraspravno vijece tog suda u roku od 48 sati.Ovakvo rjesenje o ukidanju jamstva donosi se i u slucaju ako je optuzeni osuden na kaznu zatvora i nakon pravomocnosti presude kao osudenik stupi na izdrzavanje kazne. Ovo rješenje ne zadržava izvršenje. Ukoliko se pokaze potreba da pritvor i dalje traje isti moze na prijedlog tuzitelja biti produzen jos za dva mjeseca. ali o zalbi koja moze biti podnesena u roku od tri dana rjesava neposredno visi sud. Protiv tog rjesenja dozvoljena je zalba izvanraspravnom vijecu istog suda u roku od 24 sata. Ovo rjesenje donosi izvanraspravno vijece istog suda. To rjesenje se urucuje pritvorenoj osobi u trenutku pritvaranja s tim sto tome mora prethoditi posebno rociste na kome se mora omoguciti osumnjicenom i njegovom branitelju da se izjasne po prijedlogu tuzitelja za odredivanje pritvora. stav 1. U pravilu se duzina pritvora odreduje na jedan mjesec ali je po zakonu moguće da to bude i krace. PRITVOR? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Pritvor se može odrediti samo na prijedlog tuzitelja ukoliko sud utvrdi da su ispunjeni opci (postojanje osnovane sumnje) i posebni uvjeti za pritvor ( neki od razloga za pritvor) koji su predvideni u članu 146 ZKP FBiH. tuzitelj moze Vrhovnom sudu Federacije predloziti jos dva puta uzastopno produzenje pritvora za po tri mjeseca ali uz taj 37 | P a g e . TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Po rjesenju sudije za prethodni postupak pritvor moze trajati najduze mjesec dana i to rjesenje se zove Rjesenje o određivanju pritvora. Određuje se rješenjem. npr. U slucaju da istraga nije dovrsena tužitelje moze staviti prjedlog za produzenje pritvora za jos tri mjeseca. tacka a) (bjegstvo). ali pod dodatnim uvjetima a to je: da se radi o krivicnom djelu za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna i ako postoje narocito vazni razlozi. O tom prijedlogu odlucuje Vrhovni sud Federacije BiH i protiv rjesenja koje bude doneseno dozvoljena je zalba u roku od tri dana. Novina je u nasem zakonu da se izuzetno i u izrazito slozenim predmetima kada su u pitanju krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Kad se uspjesno moze podnijeti zahtjev za jemstvo? Pod uvjetom da mu je pritvor odreden na osnovu člana 146. Protiv tog rjesenja je dozvoljena zalba u roku od 24 sata racunajuci od casa primitka tog rjesenja.

38 | P a g e . sudio opcinski sud optuzenom koji je u pritvoru pa se u toku sudenja ispostavilo da taj sud nije stvarno nadlezan vec kantonalni sud . Prema zakonu sudija za prethodni postupak ima ovlastenja da odredi pritvor a isto tako ima ovlastenja da ukine pritvor. on tada uz presudu ovisno od situacije moze odrediti. Imajuci to u vidu dakle da je propisano da sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja kao i sudija za prethodni postupak onda on moze isto tako odrediti i ukiniti pritvor ali ne moze produziti pritvor jer u zakonu mu tako ovlastenje nije dato. Sto se tice samog trajanja pritvora nakon potvrdivanja optuznice isti moze trajati : - jednu godinu za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina. ako je oglasen krivim a osoboden od kazne ili ako je uracunavanjem pritvora vec izdrzao kaznu koja mu je izrecena (bio u pritvoru jednu godinu a osuden na kaznu zatvora od pola godine). onda nece doci do ukidanja pritvora bez obzira sto se optužba odbija). PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se moze odrediti. Istekom ovih rokova. dvije godine za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina ali ne i dugotrajni zatvor. Prema odredbama o krivicnom zakonu sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja koja ima i sudija za prethodni postupak. Kada prvostepeni sud donese presudu.prijedlog mora imati i izjavu kolegija tuziteljstva o mjerama koje ce biti preduzete kako bi istraga bila okoncana. Zbog toga rjesenje o produzenju pritvora nakon potvrdivanja optuznice moze donijeti samo vijece. onda pritvor moze trajati jos jednu godinu za potrebe drugostepenog suda (pozivanje. osim u slucaju nenadleznosti (npr. zatim u slucaju ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda. On nema ovlastenja da produzava pritvor jer je to dato u iskljucivu nadleznost vijecu. a vijece je duzno da o toj zalbi odluci u roku od 48 sati. odrzavanje pretresa). Pritvor se obavezno ukida ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija. Nakon izricanja prvostepene presude pritvor moze trajati najduze devet mjeseci. produžiti ili ukinuti. novcana kazna. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage sudija za prethodni postupak nakon saslusanja tuzitelja ima pravo da donese rjesenje o ukidanju pritvora protiv kojeg bi rjesenja tuzitelj imao pravo zalbe izvansrasparvnom vijecu istog suda u roku od tri dana. jednu godinu i sest mjeseci za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina. odnosno ako u tom roku drugostepeni sud ne donese presudu kojom se prvostepena presuda potvrduje ili preinacuje pritvor mora biti ukinut. produziti ili ukinuti pritvor. tri godine za krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. protvor mora biti ukinut. Ako prije isteka onih devet mjeseci prvostepena presuda bude ukinuta. kao i ovlastenja koja su dodatno propisana da ima sudija za prethodno saslusanje.

pravo da svjedok sam sebe tereti i tako izlozi krivicnom gonjenju a sa druge strane. U pokusaju da se razrijesi situacija zakonodavac je dao ovlaštenje tuzitelju da u ovom slucaju. 39 | P a g e . pa postoji mogucnost da se on moze koristiti ovim benificijama. Ako se odluci da ne daje iskaz s obzirom na mogucnost da bude izlozen krivicnom gonjenju. Tuzitelj mora ovu osobu ispitati bez odlaganja (naravno pod uvjetima ako nakon potrebnih upozorenja osumnjicena osoba na to pristane) i mora u roku od 24 sata odluciti da li ce tu osumnjicenu osobu pustiti ili ce sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odredivanje pritvora.ODUZIMANJE (LIŠENJE) SLOBODE I ZADRŽAVANJE? Ovlastena sluzbena osoba mora nekoj osobi oduzeti slobodu (lišiti je slobode) ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta a to je: 1. mora tuzitelja obavjestiti o razlozima lisavanja slobode. Ovlastena sluzbena osoba. ako je doneseno rjesenje o odredivanju pritvora (nakon odrzanja rocista u prisutnosti branitelja na kome im je bilo omoguceno da se izjasne o prijedlogu tuzitelja) osumnjiceni ili optuzeni mogu izjaviti zalbu o kojoj izvanraspravno vijece mora odluciti u roku od 48 sati. Ovaj imunitet u toku istrage se zove tajni imunitet s obzirom da za njega niko ne zna. Slijedeci taj princip zakonom je propisano da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izlozio krivicnom gonjenju. a nakasnije u roku od 24 sata nakon lisenja slobode tu osobu sprovesti tuzitelju. pravo drzavnih organa da se sazna istina. u roku od 24 sata donijeti odluku o tom prijedlogu. U suprotnom. Na ovo pravo svjedok mora biti upozoren. kada se svjedok pozove na ovu benificuju. ako postoji neki od razloga za pritvor (opasnost od bjegstva. kada osobu lisenu slobode predaje tuzitelju. ponudi svjedoku imunitet ukoliko ovaj da iskaz i to istinit. Prema novin zakonskim rjesenjima taj imunitet svjedocima moze dati samo glavni tuzitelj a ne i njegovi zamjenici i tuzitelji. Sudija za prethodni postupak mora. ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba ucinila krivicno djelo 2. a sluzbena osoba nije bila iz objektivnih razloga u mogucnosti da tu osobu u propisanim rokovima preda tuzitelju. U slucaju ako istice taj rok. Kako je propisano da u ovakvom slucaju svjedok nije duzan da daje odgovore na pitanja ocigledno je da je zakonodavac primat dao ovakvom pravu svjedoka da sam sebe ne tereti i izlozi krivicnom gonjenju. Izuzetno ako se radi o krivicnim djelima terorizma to mora uciniti najkasnije u roku od 72 sata. onda ocigledno dolazi do sukoba dva prava a to su sa jedne strane.) Ovlastena sluzbena osoba je duzna bez odlaganja. osnovana bojazan da ce ponoviti krivicno djelo i td. ukoliko bude stavljen takav prijedlog. a ona moze biti da donese rjesenje kojim se odbija prijedlog za odredivanje pritvora. mora je pustiti na slobodu. protiv kojeg tuzitelj moze izjaviti zalbu s tim sto se ova osoba mora pustiti na slobodu i zalba tuzitelja ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA? Nas procesni zakon dosljedno slijedi princip nemo prodere se ipsum (niko nije duzan pruzati dokaze protiv sebe).

podatke o ucinitelju krivicnog djela ukoliko su poznati. Dakle. postojece dokaze.Ovaj imunitet tuzitelj moze dati i smije dati samo onom svjedoku koji mu je zaista potreban. onda ovom svjedoku koji se pozvao na zakonsku benificiju glavni tuzitelj ne smije dati imunitet. 5. U zakonu je propisan sadrzaj ove naredbe pa je navedeno da ista mora sadrzavati: 1. ISTRAGA? O pokretanju istrage odlucuje tuzitelj. Pored toga. Tuzitelj ce uvijek donijeti naredbu o sprovodenju istrage ako postoje osnovi sumnje da je krivicno djelo ucinjeno. 4. NAREDBA O PROVOĐENJU ISTRAGE U slucaju ako postoje osnove sumnje da je pocinjeno krivicno djelo tuzitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage. vec je to diskreciono pravo tuzitelja. Ako takav imunitet glavni tuzitelj dadne svjedoku za vrijeme sudenja on se zove javni imunitet. Da je to zaista tako vidi se iz zakonske odredbe u kojoj je propisano da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude ispitan (naravno ovo podrazumijeva i situaciju kada on nakon upozorenja o svojim pravima izjavi da nece dati iskaz). Dakle temeljni uvjet za sprovodenje istrage je postojanje osnovane sumnje a izvori o njenom postojanju mogu biti svi oni izvori saznanja koja predvida zakon i koja su povezana sa konkretnim krivicnim djelom. okolnosti koje potvrduju postojanje osnove sumnje. jer npr. a niti to smije sugerisati i predlagati odbrana. 2. zakonski naziv krivicnog djela. kao glavni preduvjet za sprovođenje istrage jeste da postoje osnovi sumnje da je ucinjeno krivicno djelo a ona se opisuje kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na određenim okolnostima i koji ukazuje na mogucnost postojanja krivicnog djela i neke osobe kao moguceg ucinitelja. ima samo neke materijalne dokaze i dva tri slaba svjedoka a nedostaje mu jedan kvalitetan svjedok. 3. Imunitet glavni tuzitelj uvije daje odlukom. Tu odluku tuzitelj donosi samostalno i to je jedan znacajna novina u nasem ZKP-u. vec i u odnosu na njega mora preduzeti krivicno gonjenje. opis djela iz kojeg prizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela (činjenični opis). u naredbi moraju biti sadrzane i okolnosti koje treba istraziti i koje istrazne radnje treba preduzeti. Ovakva situacija se moze pojaviti i u toku sudenja kada sud ne smije ni na koji nacin sugerisati da tuzitelj nekom svjedoku da imunitet kako bi ovaj svjedocio ( radi se o svjedoku koji se pozvao na ovu benificiju). 40 | P a g e . Prema tome ako nasuprot tome tuzitelj ima iskaze nekoliko kvalitetnih svjedoka i materijalne dokaze na osnovu kojih moze dokazati da je osumnjiceni protiv koga se vodi istraga ucinio krivicno djelo. to je advokat ukoliko svjedok nije u mogucnosti da pravilno koristi svoja prava koja je dobio odlukom tuzitelja. a ovakvom svjedoku moze biti odreden pravni savjetnik za vrijeme ispitivanja. Iz zakonskog odredenja da u naredbi o sprovođenju istrage treba navesti podatke o ucinitelju ukoliko su poznati proizilazi da se istraga moze voditi i protiv nepoznatog ucinitelja krivicnog djela.

ako je zastupila zastarjelost.• Ukoliko se u toku sprovodenja istrage pojave okolnosti koje upucuju na postojanje osnova sumnje da je osumnjiceni pored onog krivicnog djela za koje se vodi istraga ucinio jos neko krivicno djelo. Ovo zbog toga jer onda sve te zapisnike o saslusanjima ili pribavljeni nalaz i misljenje vjestaka tuzitelj moze koristiti za potrebe sudenja. rekonstrukciju i druge radnje. onda o tome mora u roku od 3 dana obavjestiti ostecenog i podnositelja prijave koji u roku od 8 dana imaju pravo podnijeti prituzbu Uredu tuzitelja. vjestake. ZADRŽAVANJE NA MJESTU POČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Postoje određene situacije kada ovlastena sluzbena osoba na mjestu ucinjenja krivicnog djela zatekne odredene osobe. onda u tom slucaju ovlastena osoba moze uzimati otiske prstiju i od uposlenika banke kako bi se nakon 41 | P a g e . Tako moze saslusati osumnjicenog. ispitivati ostecene svjedoke. PROVOĐENJE ISTRAGE Nakon donosenja naredbe o sprovođenju istrage ili eventualno i proširenju istrage tuzitelj moze preduzimati brojne istrazne radnje odnosno prikupljati dokaze. Pri tome treba naglasiti da o svakoj preduzetoj radnji mora biti sacinjen zapisnik. a u pitanju su osobe koje mogu dati podatke o ucinitelju krivicnog djela. - Kada tuzitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. djelo obuhvaceno amnestijom. tuzitelj mora donijeti naredbu o proširenju istrage. Isto tako. Ukoliko bi tuzitelj bez te naredbe o prosirenju istrage vodio istragu i za to kivicno djelo onda bi to predstavljalo ozbiljno krsenje prava osumnjicenog. nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba ucinila krivicno djelo. pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. obaviti uvidaj. tuzitelj i u tom slucaju mora donijeti naredbu o prosirenju istrage. zatim da od te osobe uzme otiske prstiju a moze i objaviti fotografiju te osobe. okolnostima pod kojima se desilo to krivicno djelo i o drugim vaznim okolnostima. U zakonu je sada uvedena jedna novina a to je da u slucaju ako se osumnjiceni nalazi u prtivoru moze izdati naredbu za njegovo dovodenje s tim sto o tome mora obavjestiti sudiju za prethodni postupak. • Nasuprot ovim situacijama postoje i slucajevi kada ce tuzitelj donijeti naredbu o nesprovođenju istrage. a to ce biti onda ako: prijavljeno djelo nije krivicno djelo. Isto tako ima pravo da onu osobu za koju postoje osnovi sumje da je pocinila krivicno djelo kasnije u policijskoj upravi fotografira. Takve osobe ovlastena sluzbena osoba ima pravo da zadrzi na licu mjesta najduze 6 sati i o tome mora obavjestiti tuzitelja. ali samo pod uvjetom ako za takvo nesto dobije odobrenje tuzitelja. Takođe moze preduzeti i odgovarajuce mjere koje osiguravaju sigurnost svjedoka a moze odrediti i potrebna vjestacenja. ukoliko se u toku istrage pojave okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je pored osumnjicenog predmetno krivično djelo za koje se vodi sitraga ucinila jos neka osoba ili vise njih. Moguce su situacije da bude izvrseno razbojnistvo u nekoj banci.

ono se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja. sudsko obezbjedenje dokaza. Naime. EKSHUMACIJA U onim situacijama kada postoji sumnja ili je ocigledno da je neka smrt prouzrokovana krivicnim djelom ili je u vezi sa krivicnim djelom (nasilna smrt). prvenstveno u toku istrage se primjenjuje ovaj procesni institut pod uvjetima da je u interesu pravde da se svjedok saslusa u toku istrage kako bi se njegov iskaz mogao koristiti na glavnom pretresu zato sto kasnije nece biti dostupan sudu za vrijeme suđenja (npr. da je u interesu pravde da se svjedok saslusa (to ce biti ako je u pitanju vazan svjedok a ne i u slucaju ako su mu poznate nebitne okolnosti). tuzitelj mora obavezno narediti pregled lesa i vrsenja obdukcije. Bilo koja osoba prema kojoj sluzbena osoba preduzima neku od naprijed navedenih radnji ima pravo da podnese prituzbu tuzitelju. zatim o saobracaju i td.pronadenih otisaka prstiju na raznim predmetima npr. i pod uvjetom da nece biti dostupan sudu za vrijeme sudenja. Zadatak je ovlastene sluzbene osobe da obavi uvidaj u takvim situacijama ali prethodno mora obavjestiti tuzitelja. u fazi istrage sudija za prethodno saslušanje mora donijeti rjesenje. UVIĐAJ I VJEŠTAČENJE Svakodnevno se desavaju razna krivicna djela pocev od krivicnh djela protiv zivota i tijela. Sve radnje koje se preduzimaju tokom uvidaja moraju biti konstatovane u zapisnicima i u posebnom sluzbenom izvjestaju koji sacinjava ovlastena sluzbena osoba – zapisnik o uviđaju. tuzitelj u slucaju potrebe mora zatraziti od sudije za prethodni postupak odgovarajucu naredbu za ekshumaciju da bi se naknadno izvršio pregled leša i obdukcija. Ako sud prihvati saslusanje ovog svjedoka. a u slucaju da odbije takav prijedlog. PREGLED. Da bi sud obavio radnju sudskog obezbjedenja dokaza potrebno je : - da stranke ili branitelj stave prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. SUDSKO OSIGURANJE (OBEZBJEĐENJE) DOKAZA U reformisanom krivicnom zakonodavstvu se pojavio novi institut. u vezi kojih je potrebno obaviti uviđaj i vjestacenja. U slucaju ako je les vec zakopan. od vjestaka za tehnicku ispravnost vozila zatraziti da pregleda vozilo i da svoje nalaz i misljenje). 42 | P a g e . protiv kojeg rjesenja je dozvoljena zalba izvanraspravnom vijecu u roku tri dana. dnevnim stolovima i td. Ovo zbog toga jer i tuzitelj moze ako zeli doci na mjesto dogadaja i tom prilikom zahtjevati da se obave odredene radnje za koje smatra da su potrebne. svjedok zivi u Kanadi i izjavi da nema namjeru više dolaziti u BiH). OBDUKCIJA. eliminirali otisci uposlenika i doslo do otisaka koji njima ne pripadaju i koji moguce ukazuju da pripadaju ucinitelju krivicnog djela . Sto se tice odredivanja vjestacenja od strane ovlastenih sluzbenih osoba oni to mogu uciniti samo za vrijeme trajanja uvidaja (npr.

O obustavi istrage tuzitelj mora obavjestiti podnositelja prijave i osumnicenog ukoliko je ispitan. Kada to sve stigne na sud. Konacno jos treba dodati da. ukoliko takav svjedok pristupi na takav pretres. OKONČANJE ISTRAGE U slucaju ako tuzitelj nije donio naredbu o obustavi istrage. Pod tim mjerama se podrazumjeva se to da se procjeni da li istraga nije okoncana iz subjektivnih razloga (tuzitelj nije bio dovoljno aktivan da okonca istragu ) ili se radi o objektivnim razlozima kada treba u rjesavanju predmeta ukljuciti jos jednog ili vise tuzitelja ovisno od tezine predmeta kako bi se ta istraga okoncala. ako je potrebno izvrsiti analizu neke materije koja vremenom gubi određena svojstva (neke vrste droge). onda je u tom slucaju potrebano da on obavjesti glavnog tuzitelja koji treba sazvati kolegij tuzitelja kako bi se preduzele mjere za okoncanja istrage. OBUSTAVA ISTRAGE U toku istrage tuzitelj donosi naredbu za obustavu istrage pod tačno određenim uvjetima: - ako djelo koje je pocinio osumnjiceni nije krivicno djelo. unakrsno i dodatno ispitivanje. Naravno u toj obavjesti o obustavi istrage mora navesti konkretne i jasne razloge zbog cega je ista donesena. ako je djelo obuhvaceno amnestijom. onda on pravi jednu zabiljesku u spisu predmeta o tome da je istraga okoncana. U vezi ovako donesene naredbe postoji obaveza tuzitelja da o obustavljenoj istrazi obavjesti ostecenog koji nakon toga ima pravo da podnese prituzbu uredu tuzitelja. uz dokaze na kojima se zasniva optuznica. a ako smatra da u tom predmetu treba podici optuznicu. tuzitelj sacinjava optuznicu u dovoljnom broju primjeraka za osumnjicenog ili vise njih i za njihove branitelje i to sve dostavlja sudu. Ovo je bitno da bi se moglo procjeniti da li tuzitelj poduzima dalje aktivnosti u smislu sacinjavanja optuznice. osumnjiceni i njegov branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze kao i pravo da traze fotokopiranje pojedinih 43 | P a g e . ranije data izjava moze biti koristena za direktno.Ovo sudsko osiguranje moze se sprovesti i u drugim slucajevima npr. Nakon sto je istraga obustavljena zakonodavac je predvidio mogucnost njenog ponovnog otvaranja ali samo pod uvjetom ako se pojave novi dokazi ali ne i u ostalim slucajevima koji su naprijed nabrojani i koji su bili osnova za donosenje naredbe o obustavi istrage. pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Po zakonu je predvideno da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude saslusan a pod tim treba podrazumijevati ne samo situaciju kada je on nakon upozorenja pristao i dao svoj iskaz vec i situaciju kada je koristio svoje pravo da ga ne daje. PODIZANJE OPTUŽNICE? Kada su ispunjeni svi potrebni uvjeti. Postoje nekada situacije kada tuzitelj ne okonca istragu u roku od 6 mjeseci i od dana donosenja naredbe za provodenje istrage. ako nema dovoljno dolaza da je osumjiceni ucinio krivicno djelo.

). ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI? Predmet zajedno sa optuznicom i dokazima koje je tuzitelj dostavio se dostavljaju sudiji za prethodno saslusanje. (činjenični opis djela). izjasnjenje o krivnji. poricanje o krivnji. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da ispita formalnu ispravnost optuznice tj. I Njegova prvenstvena obaveza jeste da provjeri da li je sud stvarno ili mjesno nadlezan kao i to da li je djelo obuhvaceno amnestijom. U ovakvoj situaciji kada je sve uredu (nadleznost i dr. Protiv tog rjesenja tuzitelj ima zalbu u roku od tri dana. prethodni prigovori. U toj optuznici nakon navođenja imena i prezimena osumnjicenog i njegovih osobnih podataka slijedi navođenje opisa djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela odnosno u njemu su sadrzane sve cinjenice neophodne da se krivicno djelo sto blize odredi. SADRŽAJ OPTUŽNICE U zakonu je taksativno nabrojano sta optuznica treba da sadrzi pocev o naziva suda pa do dokaznih prijedloga. III Ukoliko sudija za prethodno saslusanje konstatira da je naprijed pomenuto uredu (nadleznost i td. Podnosenjem optuznice i drugih potrebnih dokaza pocinje nova faza krivicnog postupka a to je postupak optuživanja koji se sastoji u slijedecim : - - upucivanje optuznice sudiji za prethodno saslusanje. Najednostavniji nacin da se 44 | P a g e . obaveza je sudije za prethodno saslusanje da u roku od 8 dana pregleda sve te dokaze. ) onda pregleda dokaze na kojima je tuzitelj zasnovao svoju optuznicu kako bi procjenio da li postoji osnovana sumnja da je osumnjiceni ucino krivicno djelo za koje ga tuzitelj tereti. predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno krivicno djelo i td. zastarom ili eventualno postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Ukoliko optuznica ne sadrzi sve ono sto je propisano u zakonu ona se tretira kao i svaki drugi neuredan podnesak. ovo je jedan od podnesaka cija je forma u zakonu strogo propisana uz obavezno navodenje o kojem se krivicnom djelu radi. vrijeme i mjesto izvrsenja. pomilovanjem. sporazum o priznanju krivnje. potvrđivanje ili odbijanja svih ili pojedninih tacaka optuznice. i da odluci da li ce potvrditi optuznicu. da li optuznica sadrzi sve ono sto je u zakonu propisano da mora sadrzavati. a u slozenim slucajevima u roku od 15 dana. koji su to dokazni prijedlozi i td. I u ovoj fazi postupka nakon podizanja optuznice stranke i branitelj mogu staviti prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. pregovaranje o krivnji. II Tek nakon toga.dokaza koji su im potrebni za odbranu. Dakle. ako se ispostavi da je sud nadlezan i da ne postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Ukoliko primjeti da optuznica ima nekih formalnih nedostataka sa istom postupa kao i sa svakih neurednim podneskom na nacin sto pismenim putem poziva tuzitelja da optuznicu ispravi u smislu nedostataka koje je uocio (i ujedno ga treba upozoriti ukoliko tako ne postupi u odredenom roku da ce ta optuznica biti odbacena). povlacenje optuznice.

II Nakon tih upoznavanja i provjera obaveza je sudije za prethodno saslusanje da utvrdi da li optuzenom treba biti postavljen branitelj zbog slozenosti predmeta. dusevnog stanja optuzenog ili drugih okolnosti u interesu pravicnosti (jedan od oblika obavezne odbrane). ime sudije. a ako se ne izjasni o krivnji ili prica nesto sto nema veze sa pitanjem onda sudija za prethodno saslusanje u zapisnik unosi po sluzbenoj duznosti da je ovaj izjavio da nije kriv. „nisam kriv“. ovakvo potvrdivanje optuznice nekada nije moguce u slucaju ako sudija za prethodno saslusanje smatra da neku tacku optuznice treba odbiti. Uz optuznicu sud dostavlja i obavjest u kojoj ga obavjestava da moze podnijeti prethodne prigovore u roku od 15 dana a sudija za prethodno saslusanje o njima mora odluciti u roku od 8 dana. oduzimanje imovinske koristi. U ovoj fazi optuzeni moze podnijeti i prijedloge o dokazima koje namjerava izvesti na glavnom pretresu a o cemu mora biti poucen od strane sudije za prethodno saslusanje. da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko-pravni zahtjev. datum. Ovo isto se odnosi i na slucaj ako smatra da treba odbiti potvrđivanje kompletne optuznice i u ova dva poslijednja slucaja to moze uciniti samo rjesenem protiv kojeg je dozvoljena zalba u roku od 24 sata. Medutim. V Potvrđena optuznica se dostavlja optuzenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata.optuznca potvrdi jeste stavljanje štembilja na optuznicu na kome je naveden broj. IV Onoga momenta kada je sudija potvrdio komletnu optuznicu štembiljem ili je donio rjesenje kojim je potvrdio jednu tacku a drugu nije osumnjiecni dobiva status optuzenog. odnosno da li on razumije te posljedice a to su: - da se priznanjem krivnje odrice on prava na suđenje. troskove krtivicnog postupka. IZJAŠNJENJE O KRIVNJI? Izjava o krivnji je novina u nasem zakonodavstvu i nju optuzeni daje sudiji za prethodno saslusanje u prisutnosti tuzitelja i branitelja.). kao i na mogucnost da pod odredenim uvjetima bude osloboden obaveze njihovog placanja. Konacno. III1 Samo izjasnjenje o krivnji je novi koncept koji je iz angloamerickog pravnog sistema uveden kod nas reformisan krivicnim zakonodavstvom i svodi se na izjasnjavanje optuzenog: „kriv sam „ . I Vazno je napomenuti da prije nego sto optuzeni da izjavu o krivnji da on od strane sudije za prethodno saslusanje mora biti upozoren o posljedicama priznanja krivnje. Ukoliko odbije prethodne prigovore ili istekne rok za njegovo podnosenje prelazi se na uzimanje izjave o krivnji od optuzenog. nakon odbijanja svih ili pojedini tacaka optuznice tuzitelj moze podnijeti novu optuznicu koja mora biti zasnovana na novim dokazima i ista ponovno prolazi kroz redovnu procedutu (provjere potvrđivanja i td. a o njoj mora odluciti izvanraspravno vijece u roku od 72 sata. Isto tako provjerava da li eventualno postoje uvjeti da se optuzenom odredi branitelj po osnovu prava na odbranu siromasnima. Za razliku od angloamerickog pravnog sistema koji predstavlja spor izmedu strana u postupku kod nas je isti ustrojen kao spor (zbog mjesanja suda u toku postupka a posebno 45 | P a g e .

da li postoji dovoljno dokaza da je optuzeni ucinio krivicno djelo (ovo pokazuje da priznanje krivnje optuzenog ne predstavlja autonoman dokaz. odnosno predsjedniku vijeca. IV U slucaju kada se optuzeni izjasni da je kriv. sudija za prethodno saslusanje predmet dostavlja sudiji. 46 | P a g e . a u ostalim slucajevima vijecu. recimo uvjetna osuda). da li je optuzeni upoznat i da li razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrice prava na sudenje. po istom principu. Podnosenjem optuznice zaista nastaje spor jer je u pitanju krivnje zaista sporno između dvije strane. po propisanoj proceduri razmatra i u slucaju prihvatanja optuženog da mu se izrekne krivicno pravna sankcija (npr.na glavnom pretresu). U slucaju ako prihvati izjavu o priznanju krivnje na osnovu prethodnih provjera onda ce nastaviti sa pretresom za izricanje krivicno pravne sankcije. PREGOVARANJE O KRIVNJI? Kao jedan od novih elemenata u nasem krivicnom postupku jeste pregovaranje o krivnji koji procesni instiitut vodi porijeklo iz angloamerickog pravnog sistema. V Ako optuzeni porekne krivnju onda se predmet upucuje sudiji. jer su pored tog priznanja potrebn i drugi dokazi). zatim to saopcava strankama i branitelju. ona predložena u optužnom aktu. Izjava o priznanju krivnje se ne moze koristiti kao dokaz u ovom poslijednjem slucaju kada je sud odbacio izjavu o priznanju krivnje. s tim sto dokaze kojima je tuzitelj potkrijepio svoju optuznicu sudija za prethodno saslusanje vraca tuzitelju. da li je optuzeni razumio i da li je upoznat o mogucim posljedicama vezanim za imovinsko pravni zahtjev i o oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom. predmet se dostavlja sudiji. III2 Medutim. ali radi suđenja. Glavni pretres mora biti zakazan u roku od 30 dana a izuzetno taj rok se produzava za jos 30 dana. a u protivnom ako smatra da nisu ispunjeni takvi uvjeti odbacuje izjavu o priznanju krivnje. Ako je u pitanju krivicno djelo sa zaprijecenom kaznom do 10 god. Radi toga je zakon predvidio da se u takvim situacijama ne raspravlja o krivnji vec da se nakon toga ista (krivnja). svjedno i sa razumjevanjem. ako optuzeni prizna krivnju onda spora nema. da li je optuzeni upoznat sa odlukom o naknadi troskova i pravom da bude osloboden od plaćanja istih. Ta provjera se vrsi na posebnom rocistu na kome sud provjerava : - - - da li do izjave kojom optuzeni priznaje krivnju doslo dobrovoljno.. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE? Razmatranje izjave o priznanju krivnje je u funkciji provjere da li je optuzeni upoznat i razumio koje su sve posljedice davanja izjave da priznaje krivnju. odnosno vijecu (ovisno od tezine krivicnog djela). Sud moze prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili je moze odbaciti.

onda ga oni razmatraju tj. . Ako taj sporazum bude prihvacen. svjesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa mogucim posljedicama ukljucujuci i one vezane za imovinsko-pravni zahtjev. ako optuzeni izjavi zalbu i tvrdi da nije ucinio krivicno djelo onda ce sud koristeci njegovu izjavu o priznanju krivnje. odnosno optuzeni i njegov branitelj jos u istrazi o uvjetima priznanja krivnje. ako krivicno pravna sankcija nije u skladu sa onom koja je predvidena u sporazumu. izjava optuzenog se konstatira u zapisnik i nastavlja se sa pretresom o izricanju krivicno pravne sankcije.da li je predvidena krivicno prava sankcija u skladu sa zakonom. njenu provjeru i postojanje drugih dokaza lako odgovoriti na taj zalbeni prigovor.da li je do sporazuma doslo dobrovoljno. . uvjetnu osudu. . Sto se tice mogucnosti za izjavljivanje žalbe. optuzeni i njegov branitelj mogu izjaviti zalbu i iz drugih pravnih osnova a sasvim je drugo pitanje da li mogu uspjeti sa takvom zalbom. U protivnom. zalbu moze izjaviti tuzitelj. tuzitelj ne moze ponuditi izricanje krivicno pravne sankcije koja se u konkretnom slucaju ne moze izreci. onda se prelazi na zakazivanje glavnog pretresa. . U protivnom.da li on razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrice od prava na suđenje.da ne moze izjaviti zalbu zbog krivicne prave sankcije koja mu bude izrecena presudom. odnosno ako je blaza. O svemu ovome se obavjestava osteceni. To njihovo pregovaranje mora biti iskljucivo u okvirima krivicnog zakona tj. Tada nastaje situacija da taj sporazum razmatra sudija za prethodno saslusanje. . a moze se razmatrati tek nakon njenog potvrđivanja. Dakle. a ako je teza zalbu moze izjaviti optuzeni. Prilikom razmatranja samog sporazuma provjerava se : . Tako npr. Izvan ovoga tuzitelj. a predvidena je u sporazumu o priznanju krivnje.da li je ostecenom pruzena mogucnost da se pred tuziteljem izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu.da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuzenog. kada je odbacen sporazum. oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i troskove krivicnog postupka. osudu za neko tesko krivicno djelo za koje je propisan kazna zatvora najmanje 3 godine. a nakon sto dostavi predmet sudiji odnosno vijecu koji naknadno dobiju takav sporazum. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU 47 | P a g e . Sporazum o priznanju krivnje ukoliko bude postignut predstavlja jednu vrsu ugovora i dostavlja se uz optuznicu. Takođe se i u ovom slucaju. a sa druge strane tuzitelj mu moze ponuditi izricanje kazne ispod zakonom odredenog minimuma kazne zatvora za to krivicno djelo ili umjesto kazne zatvora blazu krivicno pravnu sankciju npr.O krivnji mogu pregovarati osumnjiceni. mogu ga prihvatiti ili odbaciti. ako taj sporazum bude odbacen. kao npr. sa jedne strane osumnjiceni odnosno optuzeni na ovaj nacin se upoznaje sta bi mogao dobiti u slucaju ako prizna krivnju. sigurno je da ni tuzitelj ni optuzeni odnosno njegov branitelj ne mogu uspjesno izjaviti zalbu zbog krivicno pravne sankcije ako je ona previdena u sporazumu. priznanje optuzenog ne moze koristiti kao dokaz.

. ako bude kaznjen tuzitelj ima pravo zalbe na rjesenje u roku od tri dana. uzece se po sluzbenoj duznosti kao da taj prigovor postoji. poziva ga da dode i izjavom na zapisnik opravda svoj izostanak. a isti je od koristi i za onog optuzenog koji ga nije podnio. kako po sluzbenoj duznosti tako i po prigovorima stranaka i branitelja. ako je u zapisniku na glavnom pretresu konstatirano da je glavni pretres odlozen zbog toga sto su sve sudnice bile zauzete a ne i zbog izostanka tuzitelja. NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES 48 | P a g e .zahtjevati spajanje i razdvajanje postupka.staviti prigovor u pogledu odluke kojom je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po sluzbenoj duznosti. obavjestava se Visoko sudsko i tuzilacko vijece. . Sudija za prethodno saslusanje o tim prigovorima odlucuje rjesenjem u roku od 8 dana i protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Taj pritvor traje do objavljivanja presude. Nakon toga sudija provjerava da li je tuzitelj koji je pozvan uredno obavjesten pa ako jeste. Ukoliko je kaznjen tuzitelj.mogu se isticati prigovori u pogledu toga da je djelo obuhvaceno amnestijom. Ukoliko tuzitelj ne opravda svoj izostanak on moze biti kaznjen novcano do 5. U suprotnom. ljekarsko uvjerenje da mu je tog dana pozlilo i slicno). ali i pod uvjetom da je glavi pretres upravo odlozen zbog izostanka tuzitelja. onda se glavni pretres odlaze. Tako npr. .moze se ukazivati na formalne nedostatke optuznice. zastarom ili da postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Ako sud utvrdi da optuzeni ocigledno izbjegava da dode na sud (situacija kada sudska policija sa naredbom dođe njegovoj kuci. pomilovanjem. U zakonu postoji jedna velika novina u odnosu na ranija rjesenja a to je da se u slucaju ako samo jedan od optuzenih podnese prigovor i uspije sa tim prigovorom.osporavanje nadleznosti (odnosi se samo na stvarnu nadleznost) jer je optuznica potvrdena i ne moze se mjenjati mjesna nadleznost. osporavati zakonitost dokaza. a on iskoci kroz prozor i pobjegne) onda se moze u tom slucaju optuzenom odrediti pritvor. . Umjesto dolaska tuzitelj moze poslati pismeni podnesak i eventualno dokaz zbog cega je izostao (npr. u protivnom ako i pored takvog poziva ne pristupi na glavni pretres sud naređuje njegovo privodenje naredbom o prinudnom dovodenju.O prethodnim prigovorima odlucuje sudija za prethodno saslusanje u roku od 8 dana i taj sudija ne moze ucestvovati u sudenju. NEDOLAZAK TUŽITELJA ILI OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI PRETRES U slucajevima kada tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne dode na glavni pretres. Prethodni prigovori se mogu podnijeti i odnose se na: . NEDOLAZAK OPTUŽENOG NA GLAVNI PRETRES Obaveza je optuzenog da pristupi na glavni pretres pod uvjetom da je uredno pozvan. Protiv rjesenja o ovom pritvoru je dozvoljena zalba u roku od 3 dana. a najduze 30 dana. onda ga sud ne moze kazniti. 000 KM nakon sto se sud uvjeri da je ovaj bio uredno obavjesten.

Ukoliko ne uspije da opravda svoj izostanak moze biti kaznjen novcanom kaznom do 5. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ovaj model ispitivanja je preuzet iz angloamerickog pravnog sistema ali se analizom odredaba koje reguliraju ovakvo ispitivanje uocava da postoje i elementi inkvizitorskog 49 | P a g e . Tako npr. unakrsno i dodatno ispitivanje. Za razliku od toga optuzeni i njegov branitelj uvodno izlaganje mogu dati samo onda ako to zele tj. ako smatra da je to u interesu pravicnosti. Poslije toga tuzitelj je obavezan da iznese uvodno izlaganje i to na nacin koji je razumljiv i za optuzenog. 000 KM . model unakrsnog ispitivanja koji podrazumijeva direktno. Optuznicu cita tuzitelj. Nakon sto optuznica bude procitana predsjednik vijeca poziva optuzenog da se izjasni da li je razumio optuznicu pa ako utvrdi i zakljuci da nije onda ce mu on razmljivim jezikom pojasniti njen sadrzaj. pa onda dokazi optuzbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika). ali je isto tako propisana mogucnost da predsjednik vijeca moze u interesu pravicnosti odrediti da taj redoslijed ide drugacije. DIREKTNO. pa za drugo krivicno djelo i td. ako ima vise optuzenih i vise krivicnih djela predsjednik vijeca ima ovlascenja da odredi. mogu biti i prinudno dovedeni a mogu biti kaznjeni i novcanom kaznom do 5. Inace. NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJEŠTAKA NA GLAVNI PRETRES Ako svjedok ili vjestak ne dode na glavni pretres iako su uredno obavjesteni a svoj izostanak ne opravdaju. U zakonu je tacno odredeno kojim redoslijedom ti dokazi se izvode. nisu obavezni kao tuzitelj da daju uvodna izlaganja. GLAVNI PRETRES? ČITANJE OPTUŽNICE I UVODNO IZLAGANJE Glavni pretres pocinje citanjem optuznice. Gdje god se u zakonu nalazi rječica „će“ to znaci mora. nadalje dokazi cije je izvodenje nalozio sudija odnosno vijece i konacno svi dokazi relevantni za izricanje krivicno pravne sankcije. da se prvo izvode dokazi za jedno krivicno djelo. potom dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika). U svim ovim slucajevima se primjenjuje tzv. 000 KM i o tome se obavjestava advokatska komora. IZVOĐENJE DOKAZA U procesnim pravilima je odredeno da stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. redovno se primjenjuje onaj nacin izvodenja dokaza po kome se prvo izvode dokazi optuzbe.Ako branitelj ne dode na glavni pretres iako je uredno pozvan ili glavni pretres napusti bez odobrenja suda i on mora biti pozvan da opravda svoj izostanak. U angloamerickom pravnom sistemu to je redovan slucaj koji se koristi iz taktickih razloga. Protiv rjesenja o novcanom kaznjavanju imaju pravo zalbe u roku od 3 dana. zatim dokazi odbrane.

Njime se nastoje dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog (glavnog) ispitivanja. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. Moze se desiti da svjedok opisuje cijeli dogadaj iako je vidio samo dio tog dogadaja. U toku citavog ispitivanja postoji mogucnost da se sud ukljucuje i postavlja svoja pitanja. 50 | P a g e . unakrsnog i dodatnog ispitivanja. pa to treba otkriti.). sam postupak se odvija tako da mu prvo pitanja postavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka a oni ga prvi ispituju kako bi dokazali istinitost svoje tvrdnje. Nema privođenja tih svjedoka. Ako svjedok odgovori izvan toga. dusevno oboljela. Glavno ili direktno ispitivanje. Pitanja se ogranicavaju na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja.. to je prema adversalnom sistemu irelevantno za cinjenicna utvrdenja. (prigovor!) Moze se nastojati prilikom tog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. U toku ispitivanja svjedoka (isto tako i vjestaka). b) ako sud ne dozvoli postavljanje takvih pitanja. Dodatno ispitivanje Konacno. traziti da svjedok ode u hodnik i predloziti da ga se salusa kao svjedoka odbrane kroz direktno ili glavno ispitivanje. glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. Unakrsno ispitivanje Kao i glavno ili direktno ispitivanje potice iz angloamerickog pravnog sistema. ne moze se pronaci ili je njen dolazak znatno otezan (nalazi se u Kanadi). Pravi izuzeci od neposrednog izvodenja dokaza su situacije kada se zapisnici iz istrage mogu citati na glavnom pretresu. da laze). utvrdivanja alibija).sistema (pravo suda da prikuplja procesnu gradu. vjestacima i td. Dakle. U zakonu se pominje mogucnost postavljanja pitanja „ u korist vlastitih tvrđenja „ sto bi se moglo protumaciti da pitanja mogu ici i u drugom pravcu (npr. postavlja pitanja svjedocima. samo tokom unakrsnog ispitivanja. od toga da ponovo odgovara na pitanja na koja je odgovorio. Medutim u odnosu na to zakonodavac je napravio određene izuzetke i to tako sto je dopustio koristenje iskaza svjedoka koji su prikupljeni u istrazi na glavnom pretresu prilikom direktnog. IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOĐENJA DOKAZA Poznato je da je u skladu sa nacelom neposrednosti na sudenju potrebno neposredno izvoditi dokaze. sugestivna pitanja moguce je postavljati po odobrenju sudije odnosno predsjednika vijeca. Svjedoka treba zastiti od maltretiranja tj. i to u slučajevima ako je ispitana osoba umrla. stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka moraju dobiti priliku da svjedoka ispitaju u smislu utvrđenja pravog smisla (znacenja) odgovora koje je davao prilikom unakrsnog ispitivanja. Ako sud to ne bi dozvolio moguce je preduzeti slijedece: a) traziti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija argumentima da je to ekonomicno i sl.

i i navesti da mu je taj udarac zadan nozem ako naravno za takvo nesto postoje dokazi. onda je to tzv. SUBJEKTIVNI IDENTITET Izmedu presude i optuzbe mora postojati subjektivni identitet. VEZANOST PRESUDE ZA OPTUŽBU? ( pitanje objektivnog identiteta presude i optuzbe ) Kada govorimo o identitetu presude i optuzbe valja reci da postoji subjektivni i objektivni identitet presude i optuzbe. Ukoliko cinjenicni opis pored odlucnih cinjenica sadrzi neke druge nevazne cinjenice. umjesto onoga sta se navodi u optuznici da je ostecenom zadao udarac sjekirom to izmjenit. Ovo je jasno zbog toga sto je iskljucivo tuzitelj nadlezan da odreduje opseg i predmet sudenja. one koje predstavljaju obiljezja krivicnog djela krađe. Naravno. i tužitelj vrsi izmjenu takvih cinjenica. Medutim. 51 | P a g e . a niti optuzeni ili njegov branitelj mogu staviti bilo kakve prigovore u pogledu tog prava tuzitelja. dok pravni identite ne mora postojati. Ovo sve zbog toga sto promjena tih cinjenica i okolnosti nista ne mijenja na teze u odnosu na optuzenog i prvna kvalifiacija ostaje ista. a to znaci da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuzena. Pravilo je da postoji stroga vezanost izmedu cinjenicnog opisa presude i optužbe. Iz takvih zakonskih naloga jasno proizilazi da je diskreciono pravo tuzitelja da on o tome odlucuje i to njegovo pravo nije ovisno od toga da li se na glavnom pretresu izmjenila sadrzina izvedenog dokaza (npr. Ovo iz razloga jer u zakonu pise da tuzitelj moze izmjeniti optuzbu ako ocjeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo cinjenicno stanje. ako na glavnom pretresu nece da daje iskaz. OBJEKTIVNI IDENTITET Podrazumjeva da se presuda mora odnositi na onaj događaj koji je predmet optuzbe. preciziranje optuzbe. U pogledu ovog zahtjeva sud nema ovlastenje da zabrani tuzitelju izmjenu optuzbe. sudska praksa je prihvatila shvatanje da se u okviru jednog krivicnog djela mogu mijenjati njegova konstitutivna obiljezja i tako da sud moze (iako je to bila obaveza tuzitelja). Tacno da ce on nekada iz tih razloga izvrsiti izmjenu optuzbe ali on to moze uciniti i u slucaju ako su svjedoci ponovili svoje iskaze iz istrage.Konacno je predvidena mogucnost citanja iskaza optuzenog kojeg je dao u istrazi kao osumnjiceni u prisustvu branitelja. Isto tako moze umjesto navoda da je optuzeni ucinio krivicno djelo teske krade obijanjem (razvaljivanjem brave na vratima) to ucino provaljivanjem (uskakanjem u stan kroz otvoren prozor). Pod izmjenom optuzbe se podrazumijeva da tuzitelj u cinjenicnom opisu djela mijenja odlucne cinjenice npr. izmjena optuzbe mora se odnositi na genusno isto djelo (isti dogadaj) i tuzitelj ne moze mijenjati optuzbu u smislu da umjesto jednog događaja optuzenog tereti za drugi događaj. iskljucivo je ovlastenje tuzitelja da on na glavnom pretresu zatrazi da mu se dozvoli izmjena optuzbe. svjedok promijenio svoj iskaz u odnosu na onaj koji je dao u istrazi). IZMJENA OPTUŽBE Kada je u pitanju izmjena optuzbe. (nije isao iz jednog pravca vec iz drugog). kada se ispostavi da je optuzeni.

Konacno sud moze ispustiti nedokazana kvalifikatorna obiljezja iz krivicnog djela teske krade (da je izvrseno provaljivanje ili obijanje) i djelo prekvalifikovati kao krađu. ako djelo za koje se optuzeni optuzuje nije zakonom propisano kao krivicno djelo . da je djelo ucinjeno uz obijanje ili provaljivanje necijeg stana i optuzenog osuditi za djelo teske krade). Ovo zbog toga jer se samo na taj nacin moze omoguciti primjena nacela kontradiktornosti i suprotnoj strani omoguciti da ispita svjedoka. DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA? Sud temelji svoju presudu samo na onim dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu. Tu presudu sud donosi u slijedecim slucajevima: 1. U slucaju ako bi sud u cinjenicni opis unio kvalifikatorne elemente onda bi to predstavljalo povredu objektivnog identiteta presude i optuzbe i dosljedno tome bitnu povredu odredaba krivicnog postupka. Meritorne presude imaju tri a to su: a) presuda kojom se optuzni oslobada od optuzbe. meritorne presude Formalna presuda je samo jedna kojom se optuzba odbija. upravnopravnom odnosu. u punom kapacitetu mora se postivati nacelo neposrednosti. c) utvrdujuca presuda (donosi se u posebnom postupku za osobe koje su tesko dusevno bolesne. Sto se tice pravnog identiteta sud nije vezan za pravnu ocjenu tuzitelja koju je on naveo u svojoj optuzbi i uvijek moze djelo kvalifikovati onako kako smatra da ga treba kvalifikovati prema cinjenicnom opisu djela. kojima je potrebno lijecenje i koje su protupravno djelo ucinile u neuracunljivom stanju). Sud nikada ne moze uz konstitutivne elemente npr. VRSTE PRESUDA? PRVOSTEPENA PRESUDA Postoje: 1. pravno irelevantnom odnosu. I PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OD OPTUŽBE Jedna od prvostepenih presuda jeste presuda kojom se optuzeni oslobada od optuzbe. b) presuda kojom se optuzeni oglasava krivim. krivicnog djela krađe sam dodavati kvalifikatorne elemente (npr. a samo u onim slucajevima kada to zakon dozvoljava dokaze provoditi na posredan nacin. formalne ili procesne presude 2. Dakle. ako nedostaje neki od elemenata konkretnog krivicnog djela ili neki od elemenata opceg pojma krivicnog 52 | P a g e .to ce biti slucajevi ako se prema opisu djela radi o građanskopravnom odnosu.

Kada analiziramo krivicne zakone BiH i druge krivicne zakone u BiH mozemo vidjeti da za ovakve osobe nije predvidena nikakva krivicno pravna sankcija ukljucujuci i mjere sigurnosti obaveznog lijecenje i cuvanja. Dakle.djela ili je djelo ucinjeno u nuznoj odbrani. da im je potrebno lijecenje.ucinjenje) u neuracunljivom stanju. 2. sto nije predvidena mogucnost izricanja krivicno pravne sankcije.* 53 | P a g e . Utvrđuje ih sud!!! Skup odlučnih činjenica je činjenično stanje. kod te osobe nedostaje krivična odgovornost i upravo radi toga i u zakonu pise da ta osoba moze uciniti protupravno djelo (a ne krivicno djelo). Protiv ovog rjesenja kao i presude dozvoljena je zalba u oku od 15 dana. Ako je to tako onda je jasno da i sa aspekta krivicnog zakona ovakve osobe ne mogu uciniti krivicno djelo i to: 1. Utvrđeno činjenično stanje se nalazi samo u presudi. U toku samog postupka protiv ovih osoba nuzno je utvrditi ne samo njihovo tesko psihicko stanje. ako nije dokazano da je optuzeni pocinio krivicno djelo za koje se optuzuje. 3. Po zakonu je predvideno da i protiv ovakvih osoba tuzitelj podnosi optuznicu u kojoj stavlja prijedloge da je ta osoba ucinila protupravno djelo u stanju neuracunljivosti kao i u prijedlog da se toj osobi privremeno odredi prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi i u odnosu na tu osobu se potvrduje optuznica. II POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U toku istrage moze se otkriti da je ucinitelj nekog djela tesko dusevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijecenje i koja je protupravno djelo ucinila u neuracunljivom stanju. Ovakva osoba ne moze uciniti krivicno djelo vec samo protupravno djelo iz razloga sto takve osobe nisu krivično odgovorne zbog njihovog teskog psihickog stanja. Odlučne činjenice . sto kod njih ne postiji krivična odgovornost. ali ta osoba ne moze dati izjavu o krivnji iz razloga sto zbog teskog dusevnog stanja nije imala psihicki odnos prema djelu. krajnjoj nuzdi ili je u pitanju beznacajno djelo. jer ako tako ne bi postupio sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija.činjenice od kojih ovisi primjena neke zakonske odredbe. Tek kada se to sve utvrdi donosi se utvrdujuca presuda u kojoj se ne izrice krivicno prvna sankcija i pored toga ce donijeti rjesenje da se toj osobi privremeno odreduje prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi u periodu od 6 mejseci. stvarna zabluda ili neuracunljivost. Ukoliko bi se na glavnom pretresu ispostavilo da se ne radi o tesko dusevno bolesnoj osobi i neuracunljivoj osobi tuzitelj mora odmah mijenjati svoje prijedloge koje su naprijed navedeni u optuznici. one koje predstavljaju obilježja konkretnog krivičnog djela. *Riješiti pravni spor znači utvrditi odlučne činjenice. vec i to da su ostvarili objektivni ucin djela (ono sto je bilo u stvarnosti . Da ta osoba ne moze uciniti krivicno djelo vidimo i po tome sto je krivicni postupak pojmovno namjenjen da se ucinitelju krivicnog djela izrekne krivicno pravna sankcija. ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost a to su: npr. 2.

. jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar. karakteristika obligacionog prava je odnos između određenih subjekata (inter partes) npr.u slučaju da taj „novi“ posjednik bude uznemiravan. Posjed može biti neposredan i posredan.OPŠTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opštih pravnih normi koje regulišu subjektivna stvarna prava. između prodavca i kupca povodom zaključenog ugovora o prodaji. ako imam stambeni prostor i njegov sam posjednik i onda ga dam nekom drugom – ustupim mu stan. Ima ga svaka osoba koja neposredno ima tu neku određenu stvar. Za razliku od stvarnog prava. NEPOSREDAN – kada neko stvar koju posjeduje drži i koristi. i on ima pravo na zaštitu. Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno. korištenja i raspolaganja (koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari ). POSREDAN – kada se po nekom pravnom osnovu (pokretna ili nepokretna) stvar ustupi nekome drugom na korištenje (npr. 54 | P a g e . POSJED Posjed je faktička vlast na stvari.. Sastoji se od posjedovanja.

pa prema tome nema ni pravo na posjedovnu zaštitu. korištenja električnih usluga u stambenoj zgradi. Detentor. ZAKONIT – ako je zasnovan na punovažnom pravnom osnovu. iako nije faktički posjednik u tom momentu. Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu. nije faktički. iako vrši faktičku vlast nad stvari ne smatra se faktičkim posjednikom iako tu stvar ima u posjedu. Od posjeda treba razlikovati DETENCIJU . pripada mu pravo na zaštitu u odnosu na osobu koja ga ometa. a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda. Ova tužba se podnosi sudu u zakonom predviđenom roku. Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši faktičku vlast nad stvari koja je u vlasništvu druge osobe i postupa po uputama te osobe.). počinje teči od dana učinjenog smetanja. To je IDEALNI POSJED. tj. U slučaju da jedan suposjednik ometa drugoga u vršenju prava. prevarom i zloupotrebom prava). KADA PRESTAJE POSJED.držanje stvari. 55 | P a g e . clam i precario (što znači silom. npr. POSJED PRAVA postoji i kod npr. Međutim. i jedan i drugi posjed imaju pravo na POSJEDOVNU ZAŠTITU u odnosu na svakoga ko ga ometa u vršenju posjeda ili mu posjed oduzima (uznemiravanje i oduzimanje). elementarna nepogoda i sl. koji može služiti za sticanje prava vlasništva. SUPOSJEDNICI – više osoba koje imaju posjed na istoj stvari. Postoje dva roka: . SAVJESTAN – kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju drži nije njegova. dakle ima posjed prava stvarne služnosti. pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu.objektivni – 1 godina.Dakle. . onda im pripada pravo zaštite u odnosu na tu treću osobu. Ukoliko su suposjednici ometani od strane treće osobe. ukoliko određenim okolnostima nije spriječen da vrši faktičku vlast (npr. Tu su svi stanari te zgrade SUPOSJEDNICI toga prava. vlasnika. posjed može biti savjestan/nesavjestan i zakonit. POSJED PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe. Nadalje. KAKO SE OSTVARUJE POSJEDOVNA ZAŠTITA? Posjedovna zaštita se ostvaruje TUŽBOM zbog smetanja ili oduzimanja posjeda kod suda. Nasljednik postaje posjednik određene stvari u času smrti ostavioca.služi se prolazom preko tuđe livade. pod pretpostavkom da nije pribavljen vi. Postoji i posjed prava. Savjestan posjednik može sticati određena prava. KADA SE GUBI? Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari. NESAVJESTAN – nesavjestan posjednik ne može sticati prava. dakle. Savjesnost se pretpostavlja! Ukoliko misliš da je neko nesavjestan posjednik. bolest. trebaš to i dokazati.subjektivni – 30 dana i teče od dana saznanja za izvršeno smetanje i saznjanja o učiniocu.

a tuženi osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan). faktičkog mirnog posjeda i čina smetanja. 2.Tužitelj je posjednik (aktivno legitimisan). Sud pruža zaštitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda. U postupku po tužbi za smetanje posjeda. U tužbi zbog smetanja posjeda tužitelj. MORA NAVESTI 2) .. KADA SE TUŽBA PODNESE PO PROTEKU OVIH ROKOVA? 56 | P a g e . traži se vraćanje.čin smetanja. to može utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tužbi zbog smetanja posjeda. raspravljanje je ograničeno samo na utvrđenje: 1. odluke nadležnog organa ili uz pristanak posjednika. I suposjednik može ustati sa ovakvom tužbom protiv trećeg lica ali i protiv drugog suposjednika! GRANICE PRUŽANJA POSJEDOVNE ZAŠTITE? Tužbeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. kao i da naknadi troškove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja.vrijeme smetanja i . . 1) MORA DA DOKAŽE da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari i da ga je učinilac ometao u posjedu. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed. tužitelj traži od suda da na temelju utvrđenih dokaza donese rješenje kojim će se utvrditi da se tužitelj nalazi u mirnom faktičkom posjedu i da ga je tuženi omeo u posjedu.osobu koja je to uradila. Kada je oduzeta stvar. Ovaj postupak je HITAN! Nema osnova za posjedovnu zaštitu ako je smetanje učinjeno: a) b) c) na osnovu zakonskog ovlaštenja. Dakle. te da mu se naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubuduće kani takvog i sličnog smetanja pod prijetnjom novčane kazne (ovo stoji u Rješenju zbog smetanja posjeda)..

sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku. tj.. oružja i sl. koristi .. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr. da je samopomoć nužna i 3. RJEŠENJE kojim se ZAHTJEV ODBIJA.). Vlasnik pri korištenju svoje stvari treba da se uzdrži od ometanja drugih vlasnika u korištenju njihovih stvari. uključujući i ubiranje plodova 3. buke. nedozvoljenih štetnih emisija u vidu dima. 1. okoline ili kulturno-historijske baštine. POSJEDNIK IMA PRAVO I NA SAMOPOMOĆ. KADA I PROTIV KOGA? Protiv onoga ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed pod uvjetom. MOŽE LI SE OGRANIČITI ILI ODUZETI? Može izuzetno.što znači vrši faktičku vlast na stvari. Tako je posebnim propisima predviđena obaveza da poljoprivrednici obrađuju (iskorištavaju) poljoprivredno zemljište. Ovdje se radi o uzdržavanju od tzv. VLASNIŠTVO ŠTA JE VLASNIŠTVO? Vlasništvo je pravna vlast na određenoj stvari. 57 | P a g e . 2. promet likova. posjeduje . a u protivnom se ono može dati na privremeno korištenje drugom. 2. da je opasnost neposredna. 1. ako je npr.. a ukoliko nije moguće postići dogovor o visini naknade. sud donosi meritornu odluku. da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima. Posebnim propisima se može i posebno urediti način korištenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske baštine. .Sud prvo kada dobije ovakvu tužbu provjerava je li podnijeta u zakonom propisanom roku. i sa njom raspolaže . u javnom interesu recimo u slučaju exproprijacije (izvođenje općekorisnih radova) i u takvoj pravnoj situaciji vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po tržišnim cijenama u vrijeme oduzimanja. Posebna su ograničenja prava vlasništva u javnom interesu radi zaštite prirodnih bogatstava. To je pravo vlasnika da stvar... odnosno zabranjeno ga je vršiti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno. smrada i sl. „srazmjerna napadu“ (kao kod nužne odbrane u krivici).a sve u skladu sa prirodom i namjenom stvari. Ukoliko je podnijeta po proteku rokova..što znači ekonomsko upotrebljavanje i služenje svojom stvari.što znači troši svoju stvar (sve do uništenja) i otuđenje stvari.

Stvari u općoj upotrebi su stvari koje nisu prometu a to su npr. putevi. građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi. smatra se da je nepokretnost sve ono što je uzidano. ali samo ako je tu u javnom interesu. Postoje i nepokretnosti po namjeni – to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika služi iskorištavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. ribe i dr. mašine. alati itd. statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom. stanovi. parkovi.STVARI U PROMETU I STVARI U OPĆOJ UPOTREBI? Stvari u prometu su stvari na kojima postoji pravo vlasništva.). prozori. šume. Pokretne su one stvari koje se mogu premještati sa jednog mjesta da drugo bez oštećenja njihove suštine. Njime se može odrediti da su neke stvari recimo isključivo u vlasništvu Federacije ili u vlasništvu nekih fizičkih osoba. stvari oko nas. a taj posjed se može steči na osnovu koncesije (dozvole) nadležnog organa. PREDMET PRAVA VLASNIŠTVA? Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari. Svako fizičko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo. slobodni dijelovi prirode smatraju se državnim vlasništvom. tj. NOSIOCI PRAVA VLASNIŠTVA (Ko ima pravo vlasništva?) Nosilac prava vlasništva može biti fizičko i pravno lice. Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa. poslovni prostori i sl. na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Vlasniku recimo zgrade pripada pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade. dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljišta. Tijela pravnih lica vrše vlasnička ovlaštenja saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano. Koje su stvari u općoj upotrebi i način korištenja tih stvari uređuje se posebnim zakonom. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasničko-pravnim odnosima kada se na njima stekne posjed. promet na nekretninama koje su u vlasništvu. javni trgovi i sl. Isto tako. prikovano ili na drugi način trajno spojeno sa zgradom (vrata. Zakonom se može ograničiti npr.). instalacije i sl). SUVLASNIŠTVO POJAM SUVLASNIŠTVA? 58 | P a g e . divljač. Mineralna voda.

hipoteka i sl. Da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom suvlasničkom dijelu. OBAVEZE SUVLASNIKA? Suvlasnik je dužan da u slučaju prodaje svog dijela najprije ponudi svoj dio ostalim suvlasnicima (dakle. Da traži fizičku diobu stvari u svako doba izuzev u nevrijeme. s tim da je taj njihov dio unaprijed određen. dakle ne proizvodi pravno dejstvo. Kako se ponuda dostavlja i šta sadrži? 59 | P a g e . prodaja. u slučajevima kada fizička dioba stvari nije moguća.. ¼ . a za sve što prelazi granice redovnog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika (npr. ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine). sud može stvar dodijeliti jednom od suvlasnika s tim da on ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova. tj.. Ne može tada. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu usjevima) – ovo je izuzetak od pravila! Klauzula o odricanju? Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odriče prava na diobu je ništav. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. s tim da u slučaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine. Ti dijelovi se zovu IDEALNI DIJELOVI i izrazavaju se kao ½. prenamjena. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva. ali i kada se ti dijelovi ne znaju unaprijed ali su odredivi. tj. održavanje i sl. Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke. Civilna dioba stvari? Po odluci suda. tada postoji suvlasništvo. u vrijeme kada bi se diobom nanosila šteta stvari (npr. izdavanje. Sud o tome odlučuje u izvršnom postupku. a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili trećoj osobi. mogu se odrediti. Ukoliko je stvar jako mala pa se iz tih razloga ne može izvršiti dioba. pa odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je recimo pšenica već izrasla. stvar se proda i suvlasnicima se da ono što im pripada srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.). Da upravlja sa stvari zajedno sa ostalim suvlasnicima. Organizuje se javna dražba. svaki suvlasnik može zahtjevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½.) Ako se ne postigne ovakva saglasnost. PRAVA SUVLASNIKA? Da raspolaže svojim dijelom bez saglasnosti drugih suvlasnika. a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari.Kada dvije ili više osoba imaju pripadajući dio na nepodijeljenoj stvari. i sl.

vodovodne i druge instalacije i sl. tu stvar pripada nekoliko lica ali dijelovi nisu određeni. električne. npr. Ukoliko se u tom roku od 30 dana ne izjasni. koji služe zgradi kao cjelini. tj.. Dakle. suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora. Uzajamnji odnosi etažnih vlasnika se regulišu ugovorom (mora biti u pismenoj formi i potpisi ovjereni). STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine: 1. kao što su: temelji. etažno vlasništvo. smatrae se da ponudu ne prihvata. broj katastarske čestice i općina kojoj pripada). zajedničkim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori).Ponuda mora biti sačinjena u pisanom obliku. U takvoj pravnoj situaciji. od kojih potpisuje oba primjerka i na jedan stavlja datum potpisa. cijenu i ostale uvjete prodaje. Ovaj datum je bitan jer je ponuđeni suvlasnik dužan da u roku od 30 dana od prijema ponude obavijesti ponudioca da li ponudu prihvata ili ne prihvata. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom.originarno: a) stvaranjem nove stvari (prerada) b) miješanjem (sjedinjavanje) c) građenjem na tuđem zemljištu d) dosjelošću e) sticanjem od nevlasnika f) okupacijom napuštene stvari 60 | P a g e . stepenište. zajednička imovina bračnih drugova (do diobe). Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu. zajednička imovina nasljednika (do donošenja rješenja o nasljeđivanju). već su odredivi. s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac.. Etažno vlasništvo (vlasništvo nad dijelovima zgrada) Ova materija je regulisana Zakonom o vlasništvu nad dijelovima zgrada. njihove odnose uređuje sud u vanparničnom postupku. ali pod istim ili nepovoljnijim uvjetima. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima. Etažni vlasnici su vlasnici na posebnim. te mora sadržavali identitet parcele (broj parcele. Dostavlja se preporučenom pošiljkom ili se predaje lično drugom suvlasniku ili suvlasnicima u dva primjerka. tavan. po samom zakonu . prodavac može prodati svoj dio trećem licu. a ako oni ne postignu saglasnost da zaključe takav ugovor.

g) odvajanjem plodova 2. Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari.. VAŽNA JE SAVJESNOST STICAOCA PRAVA!!! 3. svojim radom načini novu stvar – stvar mu može pripasti ako: je to lice bilo savjesno (nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika). I a. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo) – tada ta stvar pripada vlasniku materijala. kada neko. 1. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika). sticalac svoje pravo IZVODI iz prava prednika (npr. Mješanjem (spajanjem) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Spajanje postoji kada dva ili više vlasnika spoje svoje stvari u jednu. sticalac svoje pravo NE IZVODI iz prava prednika. Ako je prilikom mješanja stvari jedan od vlasnika bio nesavjestan. Kod derivativnog sticanja prava vlasništva. svoj materijal preda drugom licu da to lice svojim radom izradi novu stvar (npr. zaključenjem ugovora o prodaji). - je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. tako da se te spojene stvari više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr. na osnovu pravnog posla . a drugi savjestan? 61 | P a g e . Vlasnici spojenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem/spajanjem. nasljeđivanjem 4. kada neko od tuđeg materijala. nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari. srazmjerno vrijednosti pojedinih spojenih stvari.derivativno 3. - I b. a može biti i drugačije ugovoreno. na osnovu zaključenog ugovora. kojom postaje određena nova stvar. 2.ukoliko su vrijednost rada i materijala jednake.. odlukom nadležnog organa Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva. Stvaranjem nove stvari (prerada) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala. kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – on je i vlasnik te stvari.

znaci da je znao i mogao je znati da ovaj gradi na njegovom zemljištu. Savjestan graditelj na ovaj način postaje vlasnik na zgradi ili drugom izgrađenom objektu. tj. Subjektivni rok za podnošenje tužbe je 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju. Graditelj može postati vlasnik samo ako je SAVJESTAN. vlasnik zemljišta. a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta. . ako rušenje ne bi bilo opravdano obzirom na vrijednost objekta ili obzirom na ponašanje graditelja ili vlasnika zemljišta (npr. u slučaju b) . Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka gradnje objekta. b) da graditelj sruši objekat i vrati zemljište u prvobitno stanje. Kada se postavi neki od ovih zahtjeva. graditelj je naknadno saznao da gradi na tuđem zemljištu).kada vlasnik zahtjeva od graditelja da sruši objekat. Ako je graditelj bio NESAVJESTAN. zemljištu na kojem je objekat sagrađen i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta SAVJESNI – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta: 62 | P a g e .U tom slučaju. c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljišta. obzirom na lokaciju. može alternativno zahtjevati: a) da objekat pripadne njemu. sud može i ODBITI zahtjev po svojoj procjeni. I c. da je vlasnik NESAVJESTAN. potrebno je i odgovarajuće ponašanje vlasnika zemljišta. kao npr. Kakva prava ima vlasnik zemljišta u ovom slučaju? Ima pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljišta po cijenama koje su bile u vrijeme donošenja sudske odluke. 1. ako nije znao niti je mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. objektivni 10 godina od završetka gradnje. Da bi savjestan graditelj mogao steći pravo vlasništva. uz obavezu naknade prometne vrijednosti stvari. Ima pravo podnijetu tužbu za naknadu i to u zakonom propisanom roku. Građenjem na tuđem zemljištu – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odnosno vlasnika zemljišta. savjestan vlasnik može u roku od jedne godine od izvršenog spajanja ZAHTIJEVATI da: a) mu pripadne cijela stvar u vlasništvo.u ovom slučaju je vlasnik zemljišta dužan graditelju isplatiti naknadu u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta u vrijeme donošenja sudske odluke. ili da b) stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. 3. tj. bez obzira da li je savjestan ili ne. 2.

a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju.onaj koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari. I d. zakonom predviđeno vrijeme. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen). kome je potrebniji). precario. i 20 godina – za nekretnine. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari. 63 | P a g e . b) Savjestan i nezakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 6 godina – za pokretnu stvar. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni posjednici.. ali je dužan da vlasniku zemljišta isplati naknadu u visini prometne vrijednosti zemljišta. zamjeni) i 2) ako nije pribavljen vi. Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. a završava se protekom posljednjeg dana zakonom propisanog roka. bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu. pa ako neko ističe nesavjesnost.. Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova: 1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji. poklonu. Dosjelost – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno. b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud može dosuditi objekat vlasniku zemljišta i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta obzirom na lokaciju gdje je izgrađen. a) Savjestan i zakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 3 godine – za pokretnu stvar. ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. i 10 godina – za nekretnine. Savjesnost posjeda se predpostavlja. c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju. c) Nesavjestan posjednik. clam. dužan je da to i dokaže.

potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno): a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. on mora dokazati sve prethodno. naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla. mora se raditi o pokretnoj stvari. zlatar koji vrši prodaju nakita). smrti ostavioca. prijašnje vlasništvo prestaje. za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. Ukoliko onaj koji je dosjelošću postao vlasnik želi da se upiše u zemljišne knjige. posudbi. I f. stvar je uspomena od oca. npr. podnosi TUŽBU ZA UTVRĐIVANJE da je stekao pravo vlasništva dosjelošću. Raniji vlasnik stvari. posluzi). Presuda je samo dekleratorna i služi za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. I e. koji moraju biti kumulativno ispunjeni: 1. Dakle. u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći od trenutku otvaranja nasljeđa tj. poklona) Uz navedene opšte uslove. b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu. Onim momentom kada je postao vlasnik. tj. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni. 3. Okupacija napuštene stvari – sticanje prava vlasništva kod pokretne stvari 64 | P a g e . 2. c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva.Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). sticalac mora biti savjestan. može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost). iako je na njoj izgubio pravo vlasništva. npr. uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari. Sticanje prava vlasništva od nevlasnika – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu.

derivatno Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva. Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar. a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca.Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. POKRETNE STVARI Pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist). Međutim. Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova). I g. Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari. Do odvajanja. ugovor je ništavan. jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo. Ako je ugovor potpisan. Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. onda su oni vlasnici odvojenih plodova. NEKRETNINE Potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda. Međutim. II. Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke. u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama. plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari. Ako postoji više savjesnih sticalaca (npr. Mogu biti prirodni i civilni. a stiče se različito. Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. pravilo je restitucije. Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini. Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla . nekretnina je prodata nekolicini lica). pravo na upis ima onaj koji je prvi predao ugovor za upis u zemljišnu knjigu. pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed. a potpisi nisu ovjereni na sudu. ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika. ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu. Kao samostalni objekt prava. a ukoliko niko nije ušao u posjed nekretnine. ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze. Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan. 65 | P a g e . plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. prema Zakonu o notarima. bacanjem u smeće). a savjesnost se pretpostavlja.

te 3. Za oduzeto pravo vlasništva. po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju). koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora. ARONDACIJA Ili zaokruživanje.). uručenjem nekog dijela stvari (npr. Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji. III. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. Postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa. kao i pravo na posjedovnu zaštitu koje stiče samim nasljeđivanjem. ključeva automobila). Izuzetak od navedenog pravila. IV. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade. Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca. ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. predajom isprave (tovarnog lista. -kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica. kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva. a nezamljoradniku naknada u novcu. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija. i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta. a ako se sporazum ne postigne. ranijem vlasniku pripada pravo naknade. sipanje određenih količina pšenice u vreće).). koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. radi racionalnije obrade zemljišta. ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. EKSPROPRIJACIJA Prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo. arondacija. a tim momentom nasljednik postaje i idealni posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) te mu pripadaju sva vlasnička prava i prava posjeda. KOMASACIJA 66 | P a g e . Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi. je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica. Za oduzeto pravo vlasništva. su 3 slučaja tzv. -kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. komesacija i uzurpacija. skladišnice i sl. željeznice i sl. fiktivne prodaje: -kada se stvar od ranije nalazi u posjedu sticaoca. po osnovu ugovora o čuvanju). 2. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu.Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari: 1. izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr.

njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti vlasničkim tužbama.tužba za vraćanje stvari u posjed – SUD DONOSI RJEŠENJE Ovu tužbu može podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran). Postupak sprovodi nadležna opštinska služba. REI VINDICATIO . Te tužbe ne zastarijevaju. jer je smatrao da je stvar njegova.nevlasnika koji stvar drži bez pravnog osnova (pasivno legitimiran). bez obzira u čijem su vlasništvu. formira manji broj većih i pravilnih parcela. - Obaveze posjednika (tuženog) zavise od njegove savjesnosti. 1. Uzurpantu odn. ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja. Savjestan posjednik: − − − dužan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani. te troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari (uz mogućnost da traži odvajanje ako je ono moguće). komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela. tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase.Način uređivanja zemljišnih površina. − može stvar zadržati dok mu vlasnik ne nadoknadi nužne i korisne troškove. UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu Svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta koje je u državnom vlasništvu. ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. TUŽBENI ZAHTJEV: da mu se stvar preda u posjed. protiv posjednika . 67 | P a g e . korisnih troškova u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. tako da se na određenom (tzv. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak). odrediti identitet stvari i dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova.

onda jači pravni osnov ima onaj ko je prvi podnio tužbu. dok nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. u odnosu na osobu koja je stvar stekla bez tereta (ugovor o poklonu). onda jači pravni osnov ima osoba kod koje se stvar nalazi. kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova. a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. 68 | P a g e . kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora. a pravo na naknadu korisnih troškova samo ako su korisni lično za vlasnika. Jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretom (ugovor o prodaji).Nesavjestan posjednik: − dužan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja. da je tražena stvar individualno određena.tužba za predaju stvari radi jačeg prava (tužba pretpostavljenog vlasnika) – SUD DONOSI RJEŠENJE To je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. protiv osobe koja ima slabiji pravni osnov. otuđio ili uništio. Ako ni jedan nije u posjedu stvari. TUŽBENI ZAHTJEV: predaju stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova (npr. Ako su pravni osnovi iste vrijednosti. 2. a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potrošio. ali kupac nije postao vlasnik jer nije izvršio upis u zemljišnoj knjizi (kod prodaje nekretnina. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i izvršen. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena. − − dužan je naknaditi štetu koja je nastala na stvari. ACTIO PUBLICIANA . kupio stvar a nije je uknjižio) Tužitelj mora dokazati: - da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja). dužan je vlasniku platiti naknadu. Pravo da se potražuju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku. Tužilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. Na podnošenje tužbe aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar na zakonit način na temelju pravnog posla. ima pravo na naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. da je posjed tuženog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. već momentom upisa u zemljišnu knjigu) Ako je u ovom slučaju. osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. tada kupac (predpostavljeni vlasnik) može podnijeti ovu tužbu i tražiti da sud obaveže tog posjednika da mu preda stvar u posjed. Npr.

da mu vlasnik poslužnog dobra dozvoli korištenje prilaza preko svog dvorišta i sl. propašću stvari. - U postupku po ovoj tužbi sud odlučuje presudom kojom se konstatuje da je izvršeno uznemiravanje. ACTIO NEGATORIA . vlasnika poslužnog dobra (npr. te se izriče zabrana daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne. oduzimanje stvari u javnom interesu u slučajevima eksproprijacije. kako. da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretninama drugog vlasnika. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA - kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima u postupku određenom zakonom. ako je drugim zakonom to posebno određeno (npr. komasacije i uzurpacije). - STVARNE SLUŽNOSTI Pojam. prestanak. tj.) ili da zahtijeva da 69 | P a g e .tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja prava vlasništva – SUD DONOSI PRESUDU Ovu tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari. ko ga je izvršio. može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. arondacije. sticanje.3. zaštita? POJAM Pravo vlasnika povlasnog dobra (određene nekretnine). da je tuženi učinio uznemiravanje kojim ometa ili ograničava njegovo pravo vlasništva. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari. nakon čega se donosi rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena). TUŽBENI ZAHTJEV: da sud utvrdi da je tuženi izvršio uznemiravanje i da je dužan da sa uznemiravanjem prestane. te da se ubuduće uzdrži od uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne Tužilac mora dokazati: da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik.

npr. Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava služnosti. Može se ustanoviti na određeno ili na neodređeno vrijeme. ako je postala nepotrebna) ako se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra to poštuje i ne vrši služnost. Ukoliko dođe do podjele povlasnog dobra. stvarna služnost ostaje u korist svih dijelova. odnosno prati pravo vlasništva. troškove snosi vlasnik povlasnog dobra. prolazom. ODLUKOM SUDA ILI DRUGOG NADLEŽNOG ORGANA . kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimično ne može koristiti svoje dobro bez korištenja nekretnine drugog lica (npr.. vlasnik povlasnog dobra nema prilaz sa javnog puta). tada služnost prestaje protekom perioda od 3 godine. a za nastanak služnosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljišnu knjigu . to može biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. kroz period duži od 20 godina i da se vlasnik poslužnog dobra cijelo to vrijeme nije protivio tom korištenju. tj. Svaka služnost vrši se na način da se što manje ometa vlasnik poslužne nekretnine.sud će svojom odlukom zasnovati pravo služnosti kada je to nužno.se vlasnik poslužnog dobra suzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. STICANJE PRAVNIM POSLOM – dogovaraju se pod kojim uvjetima. Ukoliko dođe do podjele poslužnog dobra. propašću jednog od dobara. DOSJELOŠĆU – potrebno je da budu ispunjena dva uvjeta: da se vlasnik povlasnog dobra služio npr. PRESTANAK kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra. Može se ustanoviti u korist određenog lica (lična) ili u korist svakog vlasnika određene nekretnine (stvarna). a ukoliko je to korisno i za vlasnika poslužnog dobra onda troškove snose srazmjerno korištenju. u vrijeme kosidbe. ako je utvrđeno da je konstituisana služnost postala nepotrebna (vlasnik poslužnog dobra ima pravo zahtijevati da služnost prestane. Ako je za korištenje poslužnog dobra potrebno montirati neki uređaj. nevršenje služnosti stečene dosjelošću kroz period od 20 godina. mada zakonom može biti određeno i drugačije. ZAŠTITA Štiti se vlasničkom tužbom zbog smetanja posjeda (Actio Negatoria) koja mora biti u zakonom propisanom roku (30 dana – subjektivni rok i 1 godina – objektivni rok). onda stvarna služnost ostaje samo na parceli na kojoj je konstituisana. pravo služnosti se stiče pravosnažnošću odluke. Stvarna služnost uvijek prati povlasno dobro. godišnje. U tom slučaju. 70 | P a g e . Također se štiti posebnom konfesornom tužbom. sporazumno. odlukom suda.

Vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslužnog dobra, ali i protiv trećih lica koja ga ometaju u korištenju prava. Podnosi se radi utvrđenja već stečenog prava služnosti, najčešće ako je pravo stečeno dosjelošću, pa se od suda traži da to utvrdi (konstatuje). TUŽBENI ZAHTJEV: da se utvrdi da tužitelju kao vlasniku povlasnog dobra pripada pravo služnosti, npr. korištenje pješačkog prolaza, preko poslužnog dobra tuženog (određuje se precizno koja je širina i dužina tog prolaza), a u pravilu se i pravi skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglašava. Tužilac mora dokazati: postojanje prava služnosti, da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tuženi vlasnik poslužnog dobra, te da ima pravni interes za podnošenje tužbe (najčešće je to osporavanje du mu pripada pravo služnosti). Ako vlasnik poslužnog dobra smatra da je pravo služnosti nepotrebno, onda tužba utvrđivanja nepotrebnosti prava služnosti.

PRAVO ZALOGA
Pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari ili na tuđem pravu, na osnovu kojeg prava zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari, odnosno prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene. Predmet zaloga: POKRETNE STVARI I PRAVA (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl.) – pravo zaloga na ovim stvarima je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima; NEKRETNINE (hipoteka) – pravo zaloga na ovim stvarima regulisano je Zakonom o vlasničko pravnim odnosima HIPOTEKA - pojam, nastanak, hipotekarni dužnik... Pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Hipoteka nastaje:
1) 2) 3)

pravnim poslom sudskom odlukom – (vrši se upis u javnu knjigu) po zakonu

Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.

71 | P a g e

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. Može se zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Može se i prenijeti na drugog, zajedno sa prenosom potraživanja koje je osigurano tom hipotekom. Za jedno potraživanje može se zasnovati više hipoteka na više stvari, tj. nekretnina u slučaju kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti. Ukoliko bi došlo do podjele nekretnine opterećene hipotekom, nema smetnje za ostvarenje prava hipotekarnog povjerioca. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze – nedjeljivost hipoteke. Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. Hipotekarni dužnik se ne može odreći prava vlasništva na nekretnini opterećenoj hipotekom. HIPOTEKARNI POVJERILAC Uvijek je hipotekarni povjerilac banka, te joj pripada pravo da se iz hipoteke namiri kada dođe vrijeme. Realizacija takvog ovlaštenja (namirenja), ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva na namirenje u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku. Kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac može zasnivati hipoteku na već postojećoj hipoteci u korist treće osobe, bez pristanka hipotekarnog dužnika – NADHIPOTEKA. Služi za obezbjeđenje duga koji hipotekarni povjerilac ima prema nadhipotekarnom povjeriocu. Dakle, njome se zasniva pravni odnos između hipotekarnog i nadhipotekarnog povjerioca. U slučaju da hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac može tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja, dakle, može tražiti prinudnu naplatu svog potraživanja. PRESTANAK HIPOTEKE

1)

kada prestane obaveza, ispuni se tražbina (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom)

72 | P a g e

2)

kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javne knjige gdje je hipoteka upisana – općinski sud) 3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari 4) kada propadne nekretnina koja je opterećena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su: One kojima hipotekarni povjerilac ugovara ubiranje plodova na nekretnini opterećenoj hipotekom, ili tu nekretninu iskorištava na drugi način ili odredbe kojima za slučaj neizmirenja potraživanja stiče pravo vlasništva na toj nekretnini.

PRAVA STRANIH LICA
Strane fizičke i pravne osobe mogu pod zakonom određenim uslovima sticati pravo vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica, ako to zakonom nije drugačije određeno, ali i na nekretninama. Strani državljani mogu to svoje pravo prenijeti i na nasljednike. Oni koji obavljaju neku privrednu djelatnost na području Federacije, mogu sticati pravo vlasništva na stanovima, poslovnim zgradama, poslovnim prostorima, na zemljištu na kojima se ti objekti nalaze. IZUZETAK od ovoga je to da se može odrediti posebnim zakonom da stranci ne mogu steći pravo vlasništva na određenim teritorijama, npr. na nekim zaštićenim područjima. Sticanje prava vlasništva može biti ograničeno RECIPROCITETOM. Evidenciju o pravima stranih pravnih i fizičkih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Odobrenja ili saglasnosti za sticanjeprava vlasništva daje Federalni ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova, koji vode računa o tome da li za sticanje nekih prava postoji reciprocitet. ZAKUP Daje se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministarstva

73 | P a g e

pravde, koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogućnost zasnivanja dugoročnog zakupa na period od 5 do 50 godina.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak prometa nekretninama. NEPOKRETNOSTI u smislu ovog Zakona su: poljoprivredna dobra, građevinska zemljišta, šume, šumska zemljišta, neplodna zemljišta, zgrade, stanovi, stambene zgrade, poslovne zgrade, posebni dijelovi zgrada... Nekretnine u općoj upotrebi nisu u prometu. PROMET NEKRETNINA - prenos prava vlasništva na nekretninama u svojini građana. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasništvu, slobodan je pod uvjetima određenim zakonom. Prenosom prava vlasništva na građevinskom objektu, zgradi, prenosi se i pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Prenosom prava vlasništva na nekretnini koja je izgrađena na državnom zemljištu, stiče se pravo korištenja na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Zemljište koje služi redovnoj upotrebi zgrade – smatra se ono zemljište koje je predviđeno regulacionim planom, a ako plan nije donešen onda zemljište određeno Rješenjem nadležnog organa općine. Prodaja nekretnina koje su u državnoj svojini vrši se JAVNIM NADMETANJEM, tj. pismenim ponudama, ili neposrednom pogodbom samo onda kada je otuđenje putem javnog nadmetanja bilo bezuspješno. Ugovori suprotni ovoj odredbi su ništavi.

74 | P a g e

UGOVOR Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti sačinjen u pisanom obliku i potpisi ugovorača moraju biti ovjereni u nadležnom sudu. Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Ustaje se tužbom za utvrđivanje ništavosti, presuda ima deklaratoran karakter. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. Ovim zakonom određeno je da su punovažni ugovori (odnosi se na ugovore zaključene prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona)
1. zaključeni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sačinjeni u pisanom obliku

ukoliko su ugovarači potpisali ugovor, a bez ovjere, ukoliko su obje ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili pretežno. Pretežno je znatno više od pola. 2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršile ovjeru potpisa. Ova pravila se primjenjuju i na predmete zatečene u radu, dakle ako u prvostepenom postupku nije donesena pravosnažna presuda, odnosno ako je prvostepena presuda ukinuta. Tada se gleda jesu li stranke svoje obaveze ispunile bar pretežno.

PRAVO PREČE KUPOVINE Prema ovom Zakonu postoji ukoliko je konstituisana na suvlasnika ili u odnosu na treću osobu (npr. na zakupca koji je tu nekretninu koristio najmanje 5 godina) Suvlasnik – može raditi sve sa svojim dijelom, ali kada dođe do prodaje, on mora napraviti ponudu u pisanom obliku, u koju unosi sve tačne podatke o nekretnini i sve uvjete prodaje. Tu ponudu mora dostaviti suvlasniku (potencijalnom kupcu) preporučeno ili u dva primjerka od kojih jedan potpisuje kupac i na njega upisuje datum kada je potpisao, a koji datum je bitan zbog toga što ako kupac u roku od 30 dana po prijemu ponude ne da nikakav odgovor na ponudu, smatraće se da ponudu ne prihvata, pa prodavac može po proteku navedenog roka nekretninu prodati trećem licu pod istim uvjetima navedenim u ponudi, ali ne i pod povoljnijim uvjetima. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima (nižoj cijeni), suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodata trećem licu, s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Ovaj ugovor je rušljiv. Dakle, postoje dvije vrste ugovora u prometu nekretnina koji ne proizvode pravno dejstvo: - ništavi (ustaje se tužbom za utvrđenje) - rušljivi (ustaje se tužbom za poništenje)

75 | P a g e

GLAVNA KNJIGA 2. Katastarsku općinu čini određena teritorija u koju se upisuju zemljišta i zgrade jednog ili više naselja. Ta izjava mora biti potpuno slobodna (ne prinudna.1991. ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasništva.1991. Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zaključeni nakon 30.ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Izjava o odricanje se daje pred nadležnim organom općine. ZBIRKA ISPRAVA 3. 76 | P a g e . Prema tome. Zemljišnoknjižni ulošci su dijelovi Glavne knjige koji čine pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljišnoknjižno tijelo. Ne može se odreći prava vlasništva ako na nekretnini postoje tereti. a pravo služnosti koje prati sudbinu nekretnine nije prepreka.04. Vode se u zemljišnoknjižnim uredima općinskih sudova. godine (dakle za vrijeme ratnih dejstava) kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude. U ovakvim slučajevima mogu se tražiti i BRISOVNE TUŽBE. Ništavost pravnih poslova zaključenih nakon 30. Ukoliko bi bila data pod bilo kakvim pritiskom. Svako zemljišnoknjižno tijelo ima svoj poseban zemljišnoknjižni uložak sa posebnim brojem. REGISTRI I GLAVNA KNJIGA Zbir zemljišnoknjižnih uložaka jedne katastarske općine. prevare i sile prenio pravo vlasništva na drugo fizičko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo. Zemljišnu knjigu čini: 1. a sastoji se iz više katastarskih čestica.04. data prevarom. Zemljišnoknjižno tijelo je ukupnost nekretnina jednog ili više vlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj općini i čine jedno pravno jedinstvo. Nakon toga se donosi Rješenje i dostavlja se u Zemljišnoknjižni ured. odnosno takvi pravni poslovi su ništavi. da se izvrši brisanje unosa u knjigama iz ratnog perioda. One su javne. bila bi ništava. ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA ZEMLJIŠNE KNJIGE Knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine. pod manama volje).

sadrži evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara (pravo vlasništva. Uknjižba ili intabulacija – to je konačan upis sticanja.) Uknjižba koja se ne temelji na punovažnom pravnom poslu. pravo korištenja). pa stoga ovlaštenoj osobi pripada pravo na brisovnu tužbu. šuma. 2) List B ili vlastovnica . otkupa. realni tereti ili neka obligaciona prava (npr. Predbilježba ili prenotacija – to je uvjetni upis koji ima privremeni karakter upisa. parničnom. Zabilježba ili abnotacija – to je upis informativnog karaktera kako bi se publikovali važni lični odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninom (npr. prekupa itd. sticanja. npr.upisuju se nepokretnosti sa podacima koji označavaju broj katastarske čestice. 77 | P a g e . tj. sudska odluka. pravo služnosti). vlasniku oduzeta poslovna nesposobnost). presuda na osnovu koje se vrši upis još nije pravosnažna ili ugovor odnosno potpisi u ugovoru nisu ovjereni). 3. Predmetom uknjižbe mogu biti stvarna prava.). zgrada. registri parcela. VRSTE UPISA 1. stavljanje nekoga pod starateljstvo. POSTUPAK ZA UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU Da bi se mogli izvršiti ovi upisi. površinu nekretnine i eventualne promjene (otpisi katastarskih čestica u drugi zemljišnoknjižni uložak). spisak titulara upisanih u zemljišne knjige. opis nekretnine (oranica.ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK čine: 1) List A ili posjedovnica . produženje roditeljskog prava. sudskih i drugih odluka) na temelju kojih su izvršeni upisi u zemljišnoj knjizi. III REGISTRI Pomoćne knjige koje olakšavaju pronalaženje podataka. izvršnom ili krivičnom postupku. oni se mogu dozvoliti na osnovu Rješenja zemljišnoknjižnog ureda suda kod kojeg se vode knjige ili na osnovu sudske odluke donijete u vanparničnom. dvorište).. II ZBIRKA ISPRAVA Skup isprava (ugovora. pravo preče kupovine. postojanje nekog spora). prenosa ili prestanka zemljišnoknjižnog prava (npr. hipoteka. U ovaj list se upisuju i podaci vezani za ograničenja raspolaganja obzirom na ličnost vlasništva (npr. 3) List C ili teretovnica – upisuju se tereti koji opterećuju nekretninu (pravo zaloga. Unose se i podaci o pravnom osnovu na temelju koga je neko lice steklo neko pravo (ugovor o prodaji. red prvenstva otuđivanja. prenosa ili prestanka nekog zemljišnoknjižnog prava. koja se ne temelji na pravnom osnovu nije pravno valjana. oduzimanje poslovne sposobnosti. katastarskih čestica. 2.. Ovim se omogućava trećim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za zaključenje ugovora i sl. o darovanju). Uknjižba mora biti na temelju punovažnog pravnog posla (poklon.

Bez ove klauzule se ne može vršiti upis u zemljišnu knjigu. tj. katastarskom prihodu i posjednicima. Katastar se sastoji od: 1. klasi. katastarskih operata. Upis se vrši na osnovu zahtjeva. a ista molba odnosi se prema licu koje je upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlanik (prethodnik). Svrha ove evidencije je ostvarenje tehničkih. bilo da se radi o poklonu. tj. molbe osobe koja mora navesti kakav upis traži zajedno sa podacima o nekretnini i zajedno sa ispravom na osnovu koje traži upis. U katastar se upisuju posjednici. a to je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvrši prijenos vlasništva sa njega na novog vlasnika (kupca). Osnovna i najmanja jedinica u katastru je katastarska parcela ili katastarska čestica.Svaki ugovor na osnovu koga se vrši prenos prava vlasništva. To je dio zemljišta koji pripada jednom posjedniku. itd. Katastar također posjeduje registar radi lakšeg snalaženja u podacima sadržanim u katastarskoj evidenciji. nadležni organi općine vode katastarsku evidenciju. a on počinje od 1 pa na dalje. onda će ona biti 100/5. 78 | P a g e . bonitetu. poreskih. a kad dođe do cijepanja. Ovo načelo omogućava da se stranke ne pozivaju na zabludu. Prema tome. na temelju čega. Katastarski operat .čini zbirka popisa i pregleda koji sadrže podatke o površini parcele. zamjeni. katastarskih planova i 2. onda ona (parcela ili čestica). Prema tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova. pored glavnog broja dobija još i podbroj. tj. Dakle. a u Zemljišne knjige prava vlasništva. mora da sadrži klauzulu intabulandi. Katastraski planovi . a sticalac upisao kao novi vlasnik. plodnosti. NAČELA Načelo javnosti Zemljišne knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. KATASTARSKA EVIDENCIJA Pored Zemljišnih knjiga. oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. ekonomskih. nitko se ne može pozivati na nepoznavanje onog što je upisano u Zemljišnim knjigama. izrada Zemljišnih knjiga. kvalitetu. Molbu za upis podnosi lice koje na osnovu punovažnog pravnog posla. statističkih ciljeva. odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu. Katastarske čestice su označene brojem.sadrže podatke o polažaju i obliku zemljišta i objekata na tom zemljištu koji pripadaju jednoj katastarskoj općini. Postupak za upis i promjene u posjedovnoj evidenciji katastra vrše se po pravilima upravnog postupka. pravno valjanog osnova treba biti upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlasnik (sticalac). molbu podnosi sticalac kako bi se prethodnik izbrisao kao vlasnik. Uz molbu se prilaže isprava koja može poslužiti kao pravni osnov za upis (na temelju čega). podjele parcela. Ovo načelo je jako značajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali.

To je odstupanje od načela upisa. Na molbi se osim datuma prijema bilježi i čas kada je molba primljena. Prioritet se računa po vremenu prijema molbe za upis u zemljišnoknižnom uredu. Zakup poslovnih zgarad i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom između zakupodavca i zakupca. a druga odbiti. Poslovne prostorije se mogu davati pod zakup na zakonom određen način i vrijeme. jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani s ciljem da njoj ili kome drugom izda poslovnu prostoriju u zakup. odnosno. prenijeti i prestati upisom u Zemljišne knjige (derivatni način sticanja prava vlasništva). u ovakvim slučajevima novi vlasnik ustaje tužbom da bi se upisao. Može se zaključiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Ovo načelo se ne odnosi na površinu katastarskih čestica. Ako su istog dana primljene dvije molbe. vidjeti da se radi o punovažnom pravnom osnovu i ako je zahtjev.Načelo upisa Prema ovom načelu zemljišnoknjižno pravo može se steći. Ovlaštene osobe u zemljišnoknjižnom uredu dužne su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen. Načelo legaliteta To znači da se upis može dozvoliti na osnovu isprave iz koje se može jasno zaključiti. jer Zemljišne knjige ne garantiraju istinitost tih podataka. Izuzetak – kada vlasnik postaje dosjelošću. To su klauzule: . u knjizi još uvijek upisan prijašnji vlasnik iako mu je pravo vlasništva prestalo. odnosno sadržaj za upis u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem. Načelo prioriteta Jače pravo ima onaj ko je ranije upisan. za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvažit će se. tj. 79 | P a g e . Načelo pouzdanja u zemljišne knjige Sve što je upisano u Zemljišnim knjigama u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ovim zakonom uređuju su uvjeti i način pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. Poslovna prostorija – prostorija (jedna ili više) namjenjena za vršenje poslovne djelatnosti koja po pravilu čini jednu građevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. UGOVOROM O ZAKUPU Ovaj ugovor mora biti sačinjen u pisanom obliku. U ovaj ugovor mogu se unijeti i ništave klauzule i u tom slučaju ugovor ne proizvodi pravno dejstvo.kojima se npr. Poslovna zgrada – zgrada namijenjena za vršenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretežnim dijelom koristi u tu svrhu. Neka prava se mogu steči i na originaran način dosjelošću ili građenjem na tuđem zemljištu).

Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvrši popravku. na teret zakupodavca. zakupac gubi ovo pravo izbora. zakupac tada ima pravo da popravku izvrši na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. a ako to vrijeme nije odredeno ugovorom onda je dužan zakupninu plaćati unaprijed svakog mjeseca. ili da na teret zakupodavca poslovnu prostoriju dovede u stanje potrebno za normalno obavljanje djelatnosti. kao npr. i to najkasnije do petog u mjesecu. Ovo pravo mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca. Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja poslovne prostorije do koga je došlo usljed njenog redovnog korištenja. - 80 | P a g e .- kojima zakupodavac ili treće lice obećavaju zakupcu imovinsku korist ukoliko isprazni poslovnu prostoriju i preda je zakupodavcu ili trećoj osobi. Ukoliko je nanio neku štetu u poslovnoj prostoriji.ako u toku trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji izvrši popravka. PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA Zakupodavac je dužan . Bez ove prethodne obavijesti. a to je npr. Posredovanje pri zaključivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vršiti samo organizacije udruženog rada koje se bave tom djelatnošću. ima pravo na naknadu troškova za učinjene popravke redovnog održavanja koje ne padaju na njegov teret. onda zakupac ima određena prava. Bez ove odgovornosti (za štetu) može postupiti samo ako se radi o hitnoj stvari. da odustane od ugovora. Zakupac je dužan: - plaćati zakupninu . Zakupac ove popravke može izvršiti na teret zakupodavca i kada ga prethodno nije obavijestio. zakupac je dužan obavijestiti zakupodavca o toj potrebi za popravkom i odrediti primjeren rok za vršenje popravke. dužan je da je otkloni. da obavijesti zakupodavca o potrebi popravke . kojima se jednoj strani obećava imovinska korist ukoliko odustane od ugovora. ili da traži srazmjerno smanjenje zakupnine. Ukoliko poslovnu prostoriju ne preda u takvom stanju. U toj situaciji odgovara za štetu koju je tim propuštanjem nanio zakupodavcu. odnosno davanja primjerenog roka. zakupac je dužan prethodno odrediti primjeren rok zakupodavcu da poslovnu prostoriju dovede u stanje u kakvom ju je bio dužan predati. a može ih ostvariti prebijanjem tih troškova sa iznosom zakupnine koji se odnosi na održavanje. - Zakupac u ovakvim situacijama ima i određena prava. u skladu sa odredbama ugovora.da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju da se ona može koristiti u svrhu određenu ugovorom. - zakupodavcu omogućiti preduzimanje radnji potrebnih za redovno održavanje – zakupodavac je dužan pri vršenju tih radnji voditi računa da te radnje obavi na način na koji će što manje ometati zakupca.u vrijeme određeno ugovorom. Da bi se koristio ovim svojim pravima u ovakvoj situaciji. Dužan je plaćati održavanje zajedničkih prostorija i uređaja. poslovnu prostoriju koristiti samo u svrhu predviđenu ugovorom – i pri tome postupati sa pažnjom dobrog domaćina.

dana u mjesecu. zakupodavac može tužbom kod nadležoog suda tražiti predaju ispražnjenih prostorija. PRESTANAK UGOVORA OTKAZOM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na neodređeno vrijeme ne može prestati otkazom prije isteka roka od 1 godine od dana zaključenja. 81 | P a g e . Kada sud uruči OTKAZNI NALOG zakupcu. sud će UKINUTI OTKAZNI NALOG. otkazni rok iznosi 6 mjeseci.Po isteku ugovora. odnosno po prestanku zakupa. Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispražnjene i predate. zakupac ima pravo na prigovor. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU - - istekom ugovorenog vremena otkazom odustankom PRESTANAK ISTEKOM UGOVORENOG VREMENA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na određeno vrijeme smatra se. nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije. U tom slučaju. po isteku vremena na koje je zaključen. a ako taj rok nije određen ugovorom. gdje navodi razloge da zakupodavac to recimo čini iz obijesti. sud bi nalog PODRŽAO. Može dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo uz saglasnost zakupodavca. ili 15. Punovažnost otkaza: biće punovažan kada između dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakup protekne vrijeme određeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). Rok za podnošenje prigovora je 8 dana od dana dostave naloga. Ukoliko u parničnom postupku sud utvrdi da su razlozi zakupca opravdani i da je on u pravu. dužan je poslovnu prostoriju predati u stanju u kojem je bila kada ju je uzeo u zakup. prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme. a zakupodavac se tome ne protivi. Moraju se navesti razlozi otkaza i rok za pražnjenje poslovnih prostorija. U suprotnom slučaju. Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana po isteku toga vremena. sve ide na parnicu. Ako otkazuje zakupac – navode se razlozi i rok za preuzimanje ispražnjenih prostorija. ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju. PRESTANAK NA OSNOVU ODUSTANKA Zakupodavac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme.Ne može vršiti izmjene ili prepravke poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca. Sporovi po tužbi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim. neovisno je li ugovorom zaključen na određeno ili na neodrđeno vrijeme ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i to: a) ako zakupac i nakon opomene poslovne prostorije koristi suprotno ugovoru ili poslovnim prostorijama nanosi znatnu štetu. Otkazni rok može teći samo od 1. Uručenje otkaza: Otkaz se suprotnoj strani uručuje preko nadležnog suda.

. OSTALE ODREDBE O PRESTANKU UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija može prestati ako je poslovna prostorija eksproprisana ili je u stanju da predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. postoji opasnost od rušenja). dramska. članci. Autor može biti samo fizičko lice. književni tekstovi. Autorom se smatra osoba čijim je imenom i prezimenom ili pseudonimom djelo označeno. Autorsko djelo . muzičke obrade i druge prerade umjetničkih djela koja čine novo djelo. 82 | P a g e . umjetnička djela. saobraćaj ili okolne objekte (npr. Autor djela – lice koje je stvorilo određenu intelektualnu tvorevinu. druga strana ustaje tužbom tražiti prava. a pravna lica mogu biti samo NOSIOCI PRAVA. brošure. izvođenje. knjige. Ukoliko se radi o djelu pod pseudonimom čiji autor nije poznat. reprodukovanje.b) ako zakupac u roku od dva mjeseca i nakon opomene ne plati zakupninu zakupodavcu. U tom slučaju treće lice postaje zakupodavac. političke ili umjetničke prirode. umnožavanje. Taj rok ne može biti kraći od 30 dana od dana obavještenja o odustanku. autorsko pravo pripada tada izdavaču djela. Ukoliko se neka od strana na ovo ogluši. Ugovor o zakupu ne prestaje kada treće lice kupovinom ili po drugom osnovu postane vlasnikom zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. Autorska djela su pisana djela. Zakupac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa. I prevodi dijela.individualno određena tvorevina iz raznih oblasti (književnosti.raznih djela. način i oblik izražavanja). Ovim zakonom regulisani su autorskopravni odnosi. Naslov djela je zaštićen kao i samo djelo. VRSTE AUTORSKIH PRAVA 1. imovinska 2. moralna I IMOVINSKA – sadrže ovlaštenja autora na iskorištavanje. ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati. Strana koja odustaje od ugovora dužna je obavijestiti suprotnu stranu i odrediti rok preuzimanja odnosno pedaje poslovnih prostorija. nauke. zbirke pa čak i zbirke sudskih odluka. Razlozi za PSEUDONIM mogu biti lične.. Ova prava su prenosiva.

83 | P a g e .. ako ugovorom nije drugačije određeno. nosioci autorskog prava i organizacija kojima je autor pripadao. autorska imovinska prava postaju državno vlasništvo. dovršeno. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima. Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo on mora biti u pisanom obliku. bračni drug.. Mogu se prenijeti i zakonskim NASLJEĐIVANJEM. Pravo autora na iskorištavanje djela može se u potpunosti ili djelimično uz naknadu ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za određeno vrijeme. Dužnost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdržava od postupaka koji bi korisnika ometali u vršenju prenesenog autorskog prava. ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA Lice čije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu tog prava kao i naknadu štete. njihovi nasljednici. Ugovor koji nije u pisanoj formi ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. organizacije autora moraju imati posebnu PUNOMOĆ. pravo da se usprotivi deformiranju. Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno.. Nasljeđuju ih djeca. Jednako su zaštićena i imovinska i moralna autorska prava. kompozitora. b) nije ovlašteno da prilikom korištenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene. odnosno iskorištavanje autorskog djela a) ne može to pravo prenositi na treća lica bez saglasnoti autora. skraćenju ili bilo kojem mijenjanju djela kao i to da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijeđa njegov ugled. filmskih umjetnika. Lice na koje je preneseno autorsko pravo. pa ta lica stiču status nosioca autorskog prava. djelo postaje slobodno i njime se može koristiti svako lice bez ograničenja. Poslije smrti autora. Zaštitu svojih prava autor može ostvarivati tužbom kod suda. autorska imovinska prava mogu koristiti nasljednici u rokovima predviđenim u Zakonu o autorskim pravima. Ukoliko nema nasljednika. Protekom tih rokova. tj.Za njihov prenos potreban je UGOVOR. autorska moralna prava mogu vršiti i organizacije autora: savezi književnika. Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnošenje tužbe kod suda za zaštitu autorskih prava. II MORALNA – sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora da bude priznat i označen kao autor pod svojim imenim ili pseudonimom. Pravo na zaštitu imaju pored autora: koautori. Poslije smrti autora. ovlaštenje autora čije je pravo predmet spora. Ništav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskorištavanja svih svojih budućih djela. Imovinska prava autor može prenijeti na fizičko ili pravno lice i TESTAMENTOM. roditelji.

Zakonom je predviđeno i izdavanje privremenih mjera. U slučaju povrede moralnog autorskog prava. umjetnosti. Kod zloupotrebe prava problem je u vrsenju odnosno u nacinu vrsenja tog prava. tako i po pravilima o sticanju bez osnova. Ukoliko je šteta nastala. bez obzira na to da li mu je zbog povrede pričinjena materijalna šteta. Zaštitu moralnih autorskih prava pored autora mogu preuzeti i akademije nauka. po prestanku autorskog prava autora. Sud uvijek odlučuje cijeneći sve okolnosti u skladu sa Zakonom o autorskim pravima i Zakonom o obligacionim odnosima. obijest. OSNOVNA NAČELA? NAČELO RAVNOPRAVNOSTI Znači da su stranke odnosno ucesnici u obligacionim odnosima potpuno ravnopravni tj.U slučaju povrede imovinskog autorskog prava izvršene namjerno ili iz nepažnje. autor može zahtijevati plaćanje ugovorene ili za tu vrstu posla uobičajene naknade uvećane za 200 %. sud može dosuditi naknadu nematerijalne štete po pravilima Zakona o obligacionim odnosima. To vrsenje prava ne smije ukljucivati samovolju. Oni bi bili aktivno legitimirani da ustanu tužbom ukoliko bi došlo do skrnavljenja. 84 | P a g e . nepaznju. onda se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima u kojem je regulisana naknada štete. Znaci. mora se vrsiti na nacin kojim se ne dovodi u nepovoljniji polozaj suprotna strana. NAČELO SAVJESNOSTI I POŠTENJA To načelo ukljucuje da su ugovorne strane pri zasnivanju obligacionih odnosa savjesne. Takvo ponasanje se iziskuje od obje strane. NAČELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA Zabranjeno je vrsenje prava u obligacionim odnosima protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno i priznato. iskrene i otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. da ni jedna od njih ne smije da iskoristava svoj jaci ekonomski ili neki drugi polozaj koristeci se time da nametne obavezu drugoj strani koju inace ne bi po redovnoj strani prihvatili. Lice čije je autorsko pravo povrijeđeno može zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju štete.

ili se obje strane međusobno obavezuju da izvrše određene činidbe. NAČELO EKVIVALENCIJE (jednake vrijednosti uzajamnog davanja) Ovo nacelo dolazi do izrazaja kod dvostranih teretnih ugovora sto znaci da ono sto je obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane. Pažnja dobrog privrednika je pravni standard koji se odosi na pravna lica i vrsioce samostalnih djelatnosti. Duzni su se ponasati tako da ne ometaju izvrsenje obaveze od strane drugih osoba. paznja dobrog domacina odnosi se na gradane u svakodnevnim njihovim aktivnosima. Ova paznja zavisi od vrste preduzetih obaveza. Pri izvrsenju preduzetih obaveza ucesnici u obligacionim odnosima duzni su se ponasati sa paznjom dobrog privrednika ili odnosno dobrog domacina ili sa povecanom paznjom dobrog strucnjaka. Svako se mora uzdrzavati od ucinjenja stete drugom u obligacionom odnosu. Paznja dobrog sturcnjaka. Duznost i obaveza da se preuzete obveze ispune. na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna ugovrna strana (dužnik) drugoj strani (povjeriocu) izvrši određenu činidbu. Ovo nacelo dolazi do izrazaja i kod zelenaskih ugovora. ugovor pobijati zbog prekomjernog ostecenja. sve sto trebaju obavljati u skladu dobog domacina. One su odgovorne za ispunjenje obaveza. Povreda ovog nacela najcesce se manifestuje kao prekomjerno ostecenje. opet nema prava na pobijanje ugovora. jer je kupljena recimo iz emotivnih razloga. u ovoj situaciji ne moze se traziti. Preuzete obaveze se moraju do kraja ispostovati na ugovoreni nacin i u dogovorenom roku. profesionalca . NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA? Ugovori . NAČELO ZABRANE PROUZROKOVANJA ŠTETE Necelo da se svako mora uzdrzavati od postupka koji nanosi stetu.tada je ugovor rusljiv. 85 | P a g e . Ovo nacelo ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora. sporazumom ili na temelju zakona kada on to propisuje. kod ugovora na srecu ili na javne drazbe. ucesnika u pravnom prometu.NAČELO ZABRANE ISKORIŠTAVANJA MONOPOLNOG POLOŽAJA Zabranjeno je iskoristavanje monopolnog polozaja kojim se sticu materijlne i druge koristi koji se ne temelje na radu ili stvaraju neravnopravan polozaj u poslovanju. Isto tako kod ugovora na srecu i besplatnih ugovora vrijedi. Stranka prodala kucu po nerealnoj cijeni a nije znala za pravu vrijednost . Preuzeta obaveza moze prestati samo saglsanom voljom tj.to je paznja koja se zatjeva od strucnih lica. Ako je nesto kupljeno na javnoj drazbi pa je data neuporedivo veca cijena od stvarne vrijednosti stvari koja je kupljena i prema tome doslo do prekomjernog ostecenja a time i povrede nacela ekvivalencije. Za posljedicu ima rusljivost.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi. Ucesnici u obligacionim odnosima duzni su da ostvarivanju svojih prava uzdrzavaju se od postupaka kojim bi se otezalo izvrsenje obveza drugog ucesnika. 1. Vi ste dobrovoljno pristali na nesto i vi dajete ogromnu vrijednost za to. Ako kupite sliku i za nju date vecu vrijednost nego sto je njena prava vrijednost.

3. Ovo se odnosi na fizicka lica. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana. Tu spadaju: a) Javno obećanje nagrade – kojim se neodređeni krug lica poziva da za nagradu poduzme neku radnju. u pravilu (dužnik). ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. ček. 86 | P a g e .To je protupravna radnja kojom se činjenjem ili propuštanjem drugome prouzrokuje šteta. bitno je da se strane u ugovoru poslovno sposobne (poslovna sposobnost stiče se sa 18 godina pod pretpostavkom da je osoba duševno sposobna. lica koja su zaključula brak sa 16 godina. konkurs za izradu projekta. strani (povjeriocu) izvršiti određ.To je mješanje u tuđe poslove. karte (ulaznice). pravnih učinaka. 4. Pravna lica poslovnu sposobnost stiču upisom u javne knjige. cinjenje ili trpljenje moguc. odreden ili odrediv. Poslovodstvo bez naloga . vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog .To su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake.bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao. uz obavezu sticaoca da je vrati. Čak i ona mldb. 1 UGOVOR? Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određ. pozorišne i dr. obvezuje dr.To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. broj na znaku koji se izdaje u garderobi).Prouzrokovanje štete . Pored ovoga. Lice starije od 15 god. Jednostrana izjava volje . Sticanje bez osnova . oglas da se pronađe izgubljena stvar. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. tj da je sposobna da se sama stara o svojim pravnim interesima). činidbu ili se obje strane obvezuju na vršenje činidbe. PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUČENJE PUNOVAŽNOG UGOVORA Za zakljucenje punovaznog ugovora potrebna je saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora. tim momentom stiču poslovnu sposobnost. 5. b) Vrijednosni papiri – su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. (na ispitu se moraju znati uslovi) 2. konsoman) c) Legitimacioni papiri – su željezničke. ili da postigne neki uspjeh. pri čemu je štetnik dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima . dopusten. Može biti nužno i korisno. djelimicno je sposobno time sto moze zakluciti punovazan ugovor o radu i slobodono raspolagati svojom zaradom. da je predmet obveze davnje. ili da se nađe u određenoj situaciji (npr. bonovi i sl. nagrada za najbolji roman).

za sticanje stvarnog prava. dopustena. IZLAGANJE ROBE 87 | P a g e . Zasnivanjem obligacionog pravnog odnosa stice se samo pravni osnov za pribavljanje stvari odnosno. U pravilu predmet duznikove obveze moze biti svaka cinidba koja je moguca. jer ukoliko tako postupi odgovaraće za štetu prouzrokovanu pregovorima. mogu ali i ne moraju dovesti do zaključivanja ugovora. Izjava volje za zaključenje ugovora može se dati: a) riječima. cinjenu (kod ugovora o djelu). nekad i šutnjom). U nekim slučajevima. I taj prijedlog sadrzi bitne sastojke ugovora i vazi kao ponuda ukoliko drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja i obicaja. kod prodaje su to predmet i cijena). Zasnivanjem stvarnog prava stice se pravo na stvar. Pregovori koji predhode zaključivanju ugovora ne obavezuju. ili c) konkludentnim radnjama (npr. kada je po odredbama Porodičnog zakona potrebo da organ starateljstva odobri otuđenje imovine lica koje je pod starateljstvom. za punovažnost ugovora je osim izjave volje potrebna i saglasnost trećeg lica.Predmet obligacionog odnosa moze biti cinidba. tj odredeno pozitivno ili negativno ponasanje duznika. te u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. mogao da trpi da susjed crpi vodu sa njegovog imanja. Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjena nekom licu koja mora da sadrzi sve bitne elemente ugovora tako da bi se njenim prihvatom mogao zakljuciti ugovor. Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude. tj. Pregovarači su pregovore dužni voditi ozbiljno. kimanjem glave. Pozitivne cinidbe mogu se sastojati u davanju (kod kupoprodajnih ugovora). ne smije pregovaračima stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili naknadno (kao odobrenje). To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru zaključiti ugovor. IZJAVA VOLJE Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr. Negativne cinidbe mogu se sastojati u necinjenju. U trpljenju kada npr. OPĆA PONUDA To je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica. Npr. Cilja zasnivanja ne može biti suprotan osnovnim načelima obligacionog prava. Osnovna karatkteristika obligacionog prava da ono nije pravo na stvari vec licno pravo na neke stvari. ali od toga odustane bez osnovanog razloga. sa namjerom da se zaključi ugovor. b) uobičajenim znacima (rukovanjem. kada kupac na osnovu ponude pošalje prodavcu cijenu). Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor. odredena ili odrediva.

FORMA PONUDE U obliku koji se zahtijeva za ugovor koji se treba zaključiti. već samo poziv da se učini ponuda pod navedenim uslovima. SLANJE OGLASA I KATALOGA Sa cjenovnikom i tarifom. MANE VOLJE Prijetnja. Ako nema roka.. prevara. Ponuda se moze opozvati ako je ponuđeni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. 88 | P a g e . Nema dejstva odredba u ponudi u kojoj ponudilac upozorava ponuđenog da ce sutnju smatrati prihvatanjem ponude. KADA JE PONUDA PRIHVAĆENA? kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu. Ako je prihvatanje ponude izvrseno sa zakasnjenjem to ce se tretirati kao nova ponuda od strane suprotne strane. KAKO SE TUMAČI ŠUTNJA PONUĐENOG? - Šutnja ne znaci prihvatanje ponude. oglasi putem štampe. tj. Moze se odrediti i rok za prihvatanje. Ako ponuđeni prihvati ponudu. tj. zavisi od prirode ugovora. bitna zabluda.To je jedna vrsta ponude. Sa oznacenjem cijene smatra se kao ponuda. Kakvo dejstvo imaju mane volje na punovažnost ugovora? PRIJETNJA Ukoliko je ugovorna strana ili neko treci pod ovim okolnostima izazvao opravdan strah kod suprotne strane. ako to pismo nije datirano. letaka. a ponuđać se ogluši. onda se smatra da teče od datuma oznacenog u ponudi.. onda se racuna od dana predaje pošti. nesporazum.oni ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora. ponuđenog.. Ovo je od značaja za valjanost ugovora. prividan (fiktivan) ugovor.u tom slučaju odgovara za štetu. DO KADA PONUDA OBAVEZUJE? Ponuda pobavezuje ponudioca do isteka roka. TV-a. kada ponuđeni posalje stvar ili plati cijenu.. takav ugovor je rusljiv i moze se traziti njegovo ponistenje. pa je ona zbog toga zakljucila ugovor.

ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru.. Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna. situacija kada kupujete neku nekretninu. Nesuglasnost između određene predstave i faktickog stanja koja se odnosi na bitne elemente ugovora. Ovaj ugovor nema učinka!! On je nepostojeći! 89 | P a g e . ja mislim kupujem za jednu cijenu a u ugovor unesena druga cijena. Posljedice su rušljivi ugovori!! Bitno je da je doslo do zablude kod bitnih elemenata ugovora. Samo izgleda da su zakljucili ugovor iako fakticki ugovorne strane ne zele zakljuciti ugovor. Moze se traziti ponistenje ugovora. a fakticki sklapate ugovor sa licem C. ozbiljna prijetnja.npr.Strah mora biti opravdan. a u stvari zaključile ugovor o ostavi.. Zabluda o licu – npr. sa ciljem da se stvori lazna predstava kod trecih lica. kupujete zlatnu narukvicu a ona je samo pozlacena. Zabluda o bitnim svojstvima glavnog predmeta – npr. FIKTIVNI UGOVOR Svjesni sporazumni nesklad volja i njegovog ocitovanja. od strane druge strane ili trećeg lica. Ako je prevaru učinilo treće lice. Moze biti zabluda o glavnom predmetu . Zakljucuju ugovor koji ne zele (simulirani). a u ugovor se unosi druga parcela ili kad je u pitanju cijena.npr. zakljuce ugovor o prodaji a zele ugovor o poklonu a sve u cilju obmane trece strane. Radi se o zakljucenju ugovora bez namjere da se time ostvari neki cilj. kako bi se na taj način došlo do zaključenja ugovora. to dakle vi mislite. vi ste u uvjerenju da kupujete jednu parcelu. PREVARA Namjerno dovođenje u zabludu ili držanje u zabludi nekoga. ZABLUDA Može biti bitna i ona djeluje na punovažnost ugovora. sklapate ugovor sa licem A ili B. a u stvari zele drugi ugovor (desimulirani). Zabluda o prirodi pravnog posla – npr. ugovorne strane htjele da zaključe ugovor o zajmu. odredenu parcelu.

ugovor se može zaključiti i pod uslovom. ako su strane pisanom formom uvjetovale punovaznost ugovora. pravilo je restitucija tj. Zakon o naslijedivanju takode. Takvi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem preuzetih obaveza. Medutim. Ako je zakonom propisana forma ona se mora ispostovati. Ako je zakljucen pod raskidnim uslovom. a forma nije ispoštovana.. Nedopušteni i nemogući uvjeti? Ništav je ugovor u kome je postavljen odlozni ili raskidni uslov suprotan ustavu. USLOVI KAO NAČINI OGRANIČENJA UGOVORA Ako nastanak ugovora zavisi od neizvjesne činjenice. Ukoliko su ugovorene strane pored ostalog ugovorile da ce ugovor zakljuciti u pisanom obliku i pri tome su se dogovorili o svim bitnim elemetnima ugovora. Ukoliko je nesto dato na temelju nistavog ugovora.Subjektivni rok se racuna od dana saznanja za povrede bitnih elementata. a propustile su da ovaj dogovor ispostuju samo u dijelu kojim su se obvezale da ce ugovor saciniti u pisanom obliku ali su neovisno od toga preuzete obveze ispunile u cjelost.. npr. Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma. jer ovo uvjetovanje punovažnosti ugovora formom ima isto dejstvo kao da je forma zakonom uvjetovana. ne proizvode pravno dejstvo. Zakon o prometu nepokretnosti propisuje određenu formu ugovora. Ako je ugovor zakljucen pod odložnim uslovom. ugovor pretaje vaziti kad se uslovi ispune. SREDSTVA OSIGURANJA UGOVORA? 90 | P a g e . onda je ugovor ništav. Tada ispunjenjem obveza ugovor ostaje na snazi (konvalidira). Posljedica ako ugovor zaključi osoba koja nema poslovnu sposobnost? Ništav ugovor! FORMA UGOVORA? Pravilo je da su ugovori neformalni ukoliko posebnim zakonom nije propisana određena forma. vracanje datog. prinudnim porpisima. pa se uslov ispuni. POSLJEDICE Ugovori koji nisu zakljuceni u zakonom prpoisanoj formi su ništavi. moralu drustva. ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja. Ako to nije moguce onda se daje naknada u novcu po cijenama u vrijeme donosenja sudske odluke.

Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj da ce dati odustanicu ona poslije toga vise ne moze zahtijevati izvrsenje ugovora. ako ga ne izvrši primalac kapare: davalac može po izboru tražiti izvršenje ugovora ili naknadu štete i vraćanje kapare ili iznos dvostruke kapare. ODUSTANCA Davanjem odustance svaka ugovorna strana moze se ovlastiti da odustane od ugovora. Ako nije određen rok za davanje odustance. POSLJEDICE - U slučaju ispunjenja ugovornih obaveza. 91 | P a g e . a ako to nije moguće onda naknadu štete. dakle kada se ugovor ne izvrši. koji jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. ako ga ne izvrši davalac kapare: druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora. Ako strana koja je primila kaparu ne ispuni obaveze iz ugovora stiče obaveze. Primalac kapare stice pravo vlasnistva na toj imovini koja je data kao kapara (na novcu najčešće) DEJSTVO KAPARE Obezbjeđuje izvršenje ugovora i u pravilu se uračunava u cijenu. Zakljucenje glavnog ugovora moze se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zakljucenje. U slučaju neispunjenja. Ako nije odreden rok onda se opet uzima 6 mjeseci ili neki drugi rok. Predugovor mora da sadrzi sve bitne elemente glavnog ugovora. dok suprotna strana stiče određena prava. onda ovlastena strana moze odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreden za ispunjenje ugovora.KAPARA Određena imovinska vrijednost. Nakon što se počnu ispunjavati obaveze iz ugovora. Preugovor mora biti zakljucen u obliku (formi) koji je propisan za zakljucenje glavnog ugovora. najcesce novac. Ona strana koja je dala kaparu (kaparisala). Odustancu je duzna dati istovremeno sa davanjem izjave o odustajanju. ne moze odustati od ugovora. sve zavisno od prirode posla. PREDUGOVOR? Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljucenje glavnog ugovora. Unaprijed se dogovaraju da ce isplatom odredenog iznosa moci da odustanu od ugovora. kapara se vraća ili se uračunava. U njemu treba odrediti i rok za zakljucenje glavnog ugovora. ne moze se dati odustanca.

jedino tada prestaje obveza na zakljucenje ugovora.Ako su se u vremenu od zaljucenja predugovora do momenta kada je trebao da se zakljuci glavni ugovor izmjenile okolnosti toliko da predugovor ne bi bio ni zakljucen da su te okolnosti ranije postojale. a ne i na izvršenje glavnog ugovora! Izuzetak . Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor. Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja.zastupanje na osnovu punomoći.sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. Ukoliko nema ni naknoadnog odobrenja u takvoj pravnoj situaciji strana sa kojom je ugovor zakljucen moze od neovlastenog punomocnika traziti nakandu stete ukoliko je u 92 | P a g e .zakonsko zastupanje (npr. zakljuci kao punomocnik u ime drugog bez njegovog ovlastenja. u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) . obvezivace neovlasetno zastupanog samo ukoliko je naknadno ugovor odobrio. Prenosenje zastupanja na drugog jemoguće samo ako mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. Dejstvo zastupanja? Ugovor koji zakljuci zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlastenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. 3) na osnovu izjave volje zatupanog .Kakav zahtjev se još može postaviti? Ukoliko jedna strana neće da zaključi ugovor u predviđenom roku. Ako ugovor zakljuci neovlastena osoba. 2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa. Zastupanje može nastati: 1) na osnovu zakona . Obvezuje samo na zaključenje. ako se ne postupi po tome onda presuda zamjenjuje glavni ugovor. ZASTUPANJE (PUNOMOĆNIK) Ugovor kao drugi pravni posao moze se zakljuciti i preko zastupnika (punomocnika). U tom zahtjevu sudu treba da stoje dvije stvari: obveza za zaključenje (tuženi se obavezuje na zaključenje). a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete). onda se može tražiti sudskim putem da sud obaveže tu drugu stranu na zaključenje ugovora. obavljeni po samom zastupanom licu. Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga.

u granicama zakona.otuđenje i raspolaganje dobrima vlastodavca). b) posebna (specijalna) .ovlaštenje za zastupanje što ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomoćstvu) daje punomoćniku. Punomoć mora imati odgovarajuću formu samo ako se odnosi na ovlaštenje zaključenja ugovora za koje je zakonom predviđena posebna (najčešće pismena) forma. prestankom pravne osobe kao punomoćnika. sklapanje ugovora o jemstvu. c) vanredna . punomoć može biti: a) opšta (generalna) . ugovora o poravnanju).izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima davaoca punomoći (npr. preuzimanje mjenične obaveze. S obzirom na opseg ovlaštenja. pravna osoba.može se učiniti izjavom bez posebne forme. upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca). - 93 | P a g e .izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog poslovanja (npr. opozivom punomoći od strane vlastodavca . jer se za takva ovlaštenja zahtjeva specijalna punomoć. isključujući otuđenje i raspolaganje. smrću odn. Poslovna punomoć Poslovnu punomoć može dati. Forma punomoći Ugovor o punomoćstvu je u pravilu neformalan ugovor.trenutku zakljucenja ugovora bila savjesna. smrću odn. prestankom pravne osobe koja je punomoć dala – osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljedbenike. i njome ovlastiti punomoćnika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su uobičajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica. PUNOMOĆ Davanje punomoći Punomoć je . Punomoć prestaje 1. a to znaci da nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlastenja za zastupanje. 2.izdaje se u slučajevima kada posao za vlastodavca ima poseban ekonomski značaj (npr. Posljedice prekoračenja ovlaštenja? Kada zastupnik prekoraci granice ovlastenja zastupani je u obavezi samo ako je to prekoračenje odobrio. 3. Punomoćnik može biti i pravna osoba.

ako nije dobio posebnu punomoć za svaki takav posao. Prema tome. Pravo da zahtjeva utvrđenje ništavosti ima svako zainteresovano lice i nadležni tužilac. tada se može odbiti zahtjev strane koja je šta primila na osnovu takvog ugovora. Poslovna punomoć može biti ograničena na određenu vrstu poslova ili na određene poslove. ili kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izričito za pojedinačne slučajeve (npr. trgovački putnik ima samo ovlaštenje na posredovanje da bi došlo do zaključenja ugovora koji će sklopiti njegov poslodavac. a donosi se deklaratorna presuda. preuzeti mjenične obveze ili obveze jamstva. - Trgovački putnik Trgovački putnik ima ovlaštenje posredovanja i nastojanja pronalaženja kupaca. Paulijanske tužbe i dr. bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim. samo neka odredba ugovora je ništava. kada su prilikom zaključenja ugovora postojale mane volje (prijetnja. onda se samo ta odredba i ima smatrati ništavom a ugovor ostaje na snazi. dok u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje. uzeti zajam i voditi spor. On nema pravo da zaključuje ugovor. ali ta ograničenja imaju učinak prema trećem samo ako je za njih znao ili mora znati. a pravo na isticanje prigovora ništavosti ne zastarjeva.). prinudnim propisima. vrši prodaju na kredit. U donošenju ovakve odluke. Posljedice ništavosti: U slučaju ništavog ugovora. moralu društva. ništav je). dakle vrši sve pripreme za zaključenje ugovora. u slučaju prekomjernog oštećenja. ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. kao i punoljetna lica kojima je ograničena poslovna sposobnost).. OBORIVI) UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba (lica između 14 i 18 godina koja nisu zaključila brak po odobrenju suda. tj. sud vodi računa o savjesnosti! Dakle. i odlučiti da se to preda općini prebivališta. 94 | P a g e . RUŠLJIVI (POBOJNI. naplati cijenu. NIŠTAVI UGOVORI Ugovor je ništav ako je protivan ustavnom uređenju. U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje. Djelimična ništavost – npr. jedna strana po osnovu ovakvog pravnog posla dala šta drugoj strani. Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. prikupljanja naredbi.Poslovni punomoćnik ne može otuđiti ili opteretiti nekretnine. kod tzv. dužna je to vratiti – restitucija! Ako je ništavost zbog suprotnosti ustavnom poretku i dr.

Samo savjesna strana u času zaključenje ugovora može postaviti ovakve zahtjeve. RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor. nedovoljno iskustvo. ZELENAŠKI UGOVOR Zelenaški ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor. a savjesna je samo ako u času zaključenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. može se zahtjevati novačana naknada. kupio nešto „iznad stvarne cijene“. te su samim tim ništavi. objektivni rok – 3 godine od dana zaključenja rušljivog ugovora. Ugovor se može i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog ugovarača). lakomislenost ili zavisnost druge strane. Poništenje se može tražiti u zakonom određenim rokovima za poništenje rušljivih ugovora: subjektivni rok – 1 godina od saznanja. Bitno je da je u vrijeme zaključenja ugovora došlo do očigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima. Oštećena strana može tražiti od suprotne strane da izvrši nadopunu cijene do prave vrijednosti stvari ili da traži poništenje pravnog posla. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE Očigledan nesrazmjer uzimanja i davanja. teško materijalno stanje. Posljedice poništenja Posljedica poništenja je restitucija primljenog. Ovdje je bitno rukovoditi se načelom ekvivalencije i ukoliko je ono narušeno ima za posljedicu rušljiv pravni posao! Pojavljuje se kod dvostranih pravnih poslova. a ako to nije moguće. kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde. može tražiti poništenje ugovora u zakonom propisanom roku: subjektivi rok – 1 godina od dana saznanja za razloge rušljivosti. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. Izuzetak – ukoliko je do prometa došlo na javnoj dražbi pa je neko iz sentimentalnih razloga npr. Najčešći slučaj je kod prometa nekretninama. Načela povrijeđena ovakvim ugovorom su načelo zakonitosti i načelo savjesnosti i poštenja. Posljedica zelenaškog ugovora Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. ako za to postoje zakonom propisani uslovi: 95 | P a g e . objektivni rok – 3 godine od zaključenja.Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena.

a kod ugovora u privredi bez odlaganja. zbog prekomjernog oštećenja.. Dužnik može i po proteku roka da ispuni obavezu. samo u tim slučajevima se može tražiti raskid ugovora! ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na dvostranoobavezne teretne ugovore. zbog promjenjenih okolnosti. 2. 3. tj. zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari. Kupac je dužan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom stručnom na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana. u drugim slučajevima koji su zakonom propisani. ugovor se raskida automatski. zbog neispunjenja. povjerilac može tražiti raskid ugovora. ograničenje uvoza. koje otežavaju jednoj strani da ispuni obavezu. vanrednih situacija (poplava. ugovor se smatra raskinutim. Ako su obje stranke prisutne pregledu kupac je dužan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka. Ako ni u naknadnom roku obaveza ne bude ispunjena. Raskid ugovora zbog neispunjenja Ako se radi o fiksnom roku ispunjenja ugovora (bitni element tog ugovora je ispunjenje obaveze u određenom roku) a dužnik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku. a ako se radi o skrivenim nedostacima. Dejstvo promijenjenih okolnosti na raskid ugovora Ako je nakon zaključenja ugovora došlo do nepredviđenih.uglavnom do okolnosti koje ne zavise od ugovornih strana).1. 4. pod uvjetom da su te okolnosti nastupile prije isteka roka za ispunjenje ugovornih obaveza – samo u tim slučajevima te promijenjene okolnosti imaju dejstvo na raskid ugovora. tj. onda u roku od 8 dana računajući od dana kada je nedostatak otkrio. Ovo sve važi i ako rok nije fixno određen. ali ako povjerilac hoće da raskine ugovor. 5. mora dati dužniku naknadni rok. tako da primalac (kupac) ne može koristiti stvar na predviđeni način. a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. 6. Odgovornost za materijalne (fizičke) nedostatke Postoji ako stvar koja je predmet ugovora: a) nema izričito ugovorena svojstva ili b) nema uobičajena svojstva. kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor raskida ako ugovorna strana ne plati određeni novčani iznos). 1.. ukoliko bez odlaganja obavijesti dužnika da želi ispunjenje ugovora. po samom zakonu istekom tog roka. Ako nije došlo do ispunjenja. Ali i u ovom slučaju povjerilac može održati ugovor na snazi i po isteku roka. 96 | P a g e .

a u slučaju kada su prava kupca umanjena ili ograničena. kupac može tražiti raskid ugovora ili smanjenje cijene. Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava trećeg lica na stvari. Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni takav nedostatak (npr. 2. Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju) Postoji ako je primalac (kupac) od strane trećeg lica onemogućen u redovnoj upotrebi stvari. Međutim. c) Tražiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku stvari bez nedostatka. ugovor između prodavca i kupca se raskida. U situaciji da treće lice oduzme stvar od kupca. Ne treba se doslovno držati riječi. Stvar ima pravni nedostatak: a) ako prodavac nema pravo vlasništva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom koji može od kupca zahtijevati predaju stvari (tužba rei vindicatio). 97 | P a g e . ili b) ako na stvari postoji neki teret odn. pravo služnosti) koje ograničava kupčevo pravo (vlasništva). tj. umanjuje ili ograničava. Nema objektivnog roka. nije mogao upotrebljavati stvar sa nedostatkom i stoga nije ostvario prihode – izgubljena dobit). Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo (kupčeva prava): a) Tražiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu drugu stvar bez nedostatka. a ne one strane koja je napravila formular. Osim navedenih prava. već tražiti zajedničku namjeru ugovarača i odredbu shvatiti kako to odgovara načelima Zakona o obligacionim odnosima. pravo (npr. kupac ima pravo i na naknadu štete ako je pretrpio štetu zbog nedostatka stvari (npr. da prenese pravo vlasništva na njega). kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu je mogao biti nepoznat.Prodavac neće odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu. TUMAČENJE UGOVORA Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. Dakle radi se o subjektivnom roku. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg lica koje kupčevo pravo isključuje. Nejasne odredbe ugovora zaključenog prema unaprijed odštampanom formularu tumačit će se u korist druge strane. b) Umjesto toga može tražiti od prodavca da se smanji cijena na iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da će zadržati stvar sa tim nedostatkom.

Ako dužnik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni način. za štetu? Ne odgovaraju ni djeca između 7 i 14 godina. a poseban značaj ima u privrednim sporovima.nanošenje fizičke ili psihičke boli ili straha. neodgovoran je ako nije svojom krivnjom doveden u takvo stanje. oštećeni može da dokaže da je u času prouzrokovanja štete mldb. zaostalosti i sl. povjerilac može alternativno zahtjevati od dužnika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da plati ugovornu kaznu. bio sposoban za rasuđivanje. a moguće je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni. jer na novčanim potraživanjima se kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuje kamata. I prolazna nesposobnost ima značaja. UGOVORNA KAZNA (ima značaj u privrednim sporovima) Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvrđen iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dužnik obećava da isplati povjeriocu u slučaju da ugovorenu nenovčanu obavezu: a) ne ispuni ili b) neuredno je ispuni ili c) zakasni sa njenim ispunjenjem. to je pravilo. paritet forme). Dakle. Neodgovorna lica: koja nisu sposobna za rasuđivanje zbog npr. a kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja sa ispunjenjem obaveze. Ako je prolazno nesposoban. 2 UZROKOVANJE ŠTETE Šteta se može javiti kao materijalna šteta u vidu smanjenja nečije imovine (obična šteta) ili spriječavanja njenog povećanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna šteta . Izuzetno. Odnosi se samo na nenovčana potraživanja. Mora biti ugovorena u formi predviđenoj za ugovor iz koga proizilazi dužnikova obaveza (tzv. Odgovornost mldb. ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo. I djeca do 7 godina su neodgovorna. odgovara prema općem pravilu odgovornosti za štetu. Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjeriočevog potraživanja. teret dokazivanja je na oštećenom! Mldb. OPĆE PRAVILO 98 | P a g e . Često se predviđa u samom ugovoru kao posebna klauzula.Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumačiti u smislu koji je manje težak za dužnika.

Oštećeni je dužan da dokaže samo uzročnu vezu između učinioca i štete. Ukoliko je stvar nekome povjerena. tj. RODITELJI Za štetu koju je prouzrokovali dijete do 7 godina uvijek odgovaraju po pravilu objektivne odgovornosti. a lice koje vrši nadzor nad njim nije u mogućnosti da naknadi štetu. npr. ne treba dokazivati krivnju). a ovaj ga nije mogao izbjeći niti se zaustaviti. To znači da je imalac opasne stvari odn. Dakle. Tada sud može obzirom na materijalno stanje štetnika (npr. MOTORNO VOZILO – odgovornost za štetu 99 | P a g e .. štetnik nije dužan naknaditi štetu napadaču. Može se osloboditi te odgovornosti ako dokaže da je vršio nadzor u skladu sa obavezama i da bi šteta nastala i pri najbrižljivijem staranju. osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje. Onda se ide po principu pravičnosti. Imalac opasne stvari – to je vlasnik stvari. onda za štetu odgovara taj kome je stvar povjerena. (Ovo je princip subjektivne odgovornosti) – odgovornosti po osnovu krivnje. (dakle.. bogat ali nije odgovoran) i oštećenog.Onaj ko je prouzrokovao štetu. udario pješaka koji je „izletio“. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Za nesposobne odgovaraju drugi. obvezuje neodgovorno lice! (subjektivna odgovornost) ŠTETA NASTALA DJELOVANJEM OPASNIH STVARI ILI DJELATNOSTI Princip objektivne odgovornosti. Oštećeni mora dokazati samo uzročno posljedičnu vezu između djelovanja opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete. ako je stvar ukradena. Sav ostali teret dokazivanja je na štetniku. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu od te stvari odn. onda z štetu odgovara onaj ko je stvar protivpravno oduzeo (ukrao). obvezati štetnika na naknadu štete. ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVIČNOSTI npr. djelatnosti. za nju i odgovara. ovdje se krivnja ne dokazuje. Za dijete starije od 7 godina odgovaraju po općim pravilima odgovornosti. Oslobođenje od odgovornosti – ukoliko imalac dokaže da šteta potiče od uzroka same stvari. ali se može osloboditi od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. čije se dejstvo nije moglo predvidjeti. U slučaju nužne odbrane. Dakle. otkloniti. Ne odgovaraju ako je šteta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu ili ustanovi. situacija kada je štetu prouzrokovalo lice koje nije odgovorno. odgovara onaj ko je dužan da se po zakonu ili odlukom nadležnog organa ili ugovorom ima nadzor nad njima.

Naknada se u obliku rente U slučaju smrti. Oštećenom u ovom slučaju pripada pravo na razliku između zarade koju je ranije ostvarivao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede. velika razlika između radnih mjesta). duševne boli i strah. sud može odrediti visinu štete prema vrijednosti koliku je ta stvar imala za oštećenog. Razlika se dosuđuje u obliku rente. Uvijek se postavlja zahtjev i sud donosi odluku. Solidarno se odgovara za štetu nanesenu trećem licu. a ako nije moguće onda naknada u novcu. b) gubitak zarade – koja se kao naknada dosuđuje oštećenom koji je pretrpio povredu zbog čega ima smanjenu radnu sposobnosti. kamata se dosuđuje od dana donošenja sudske odluke po cijenama u vrijeme presuđenja. Može biti doživotno ili na određeno vrijeme. f) moguće je dosuditi naknadu zbog nemogućnosti napredovanja u poslu (npr. Visina dosuđene rente može se mijenjati zavisno od promijenjenih okolnosti (npr. Obaveza naknade štete dospijeva u momentu nastanka štete! Ali i ako se npr. povrede. poginuli član porodice izdržavao a na teret štetnika u obliku rente. 100 | P a g e . invalidnost i gubitak sposobnosti). e) ako je neko određeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih poslova potrebnih za održavanje lične higijene. Ovaj vid štete se manifestuje kao: a) izgubljeno izdržavanje ili pomaganje – koje se određuje licu koga je npr. pripada mu pravo na naknadu tih izdataka.Pravilo je da se odgovara po osnovu subjektivne odgovornosti (ispituje se krivnja). pa u tu svrhu mora angažovati drugu osobu. Odgovornost je srazmjerna stepenju krivnje. c) renta se može dosuditi i ako oštećeni ima nepokrivene troškove liječenja i dr. NAKNADA ŠTETE MATERIJALNA ŠTETA U pravilu se ide na uspostavljanje ranijeg stanja kakvo je bilo prije štete. a kao posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. NEMATERIJALNA ŠTETA Ova naknada se u pravilu dosuđuje za pretrpljene fizičke bolove. oštećenja zdravlja. • kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom učinjenim s umišljajem. dosuđuje naknada u novcu. da bi se kroz taj period uspostavilo normalno stanje. d) renta se može davati kao naknada za pojačanu ishranu.

3 STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni određeni uslovi. Pojedini slučajevi sticanja bez osnova su: a) isplata nepostojećeg duga (nedugovanog). U sporovima povodom određivanja nematerijalne štete angažuju se vještaci – stručnjaci medicinske struke koji utvrđuju postojanje bolova i straha. 3) da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani.Vodi se računa o jačini bolova. I u ovakvim slučajevima može doći do primjene principa pravičnosti. d) isplata jednog duga dva puta. b) naknadni prestanak osnova. Moguće je da pravo na tu vrstu naknade steknu braća i sestre. Može li se naslijediti potraživanje nematerijalne štete? Može se naslijediti samo ako je utvrđeno pravomoćnom presudom. Za slučaj smrti ili teškog invaliditeta – pravo na naknadu za duševni bol imaju samo članovi uže porodice (bračni drug. djeca. ali ako to nije moguće. Solidarni dužnik – npr. roditelji). Tako isto podstrekač ili pomagač. odnosno uvjerenje da ima obavezu nešto da plati. c) izostanak protučinidbe. njihov intenzitet i trajanje. ukoliko je među njima postojala trajna zajednica života. Kada se može tražiti vraćanje za sticanje bez osnova i ko može tražiti? 101 | P a g e . dakle ne kao saizvršioci. onda naknađuju štetu u jednakim dijelovima. može tražiti od ostalih sudužnika da mu plate – REGRESNA PARNICA. neku obavezu. u situaciji ako plati više od svog udjela koji je bio dužan platiti. 2) da kod osiromašene strane postoji zabluda ili neznanje. ODGOVORNOST VIŠE LICA ZA ISTU ŠTETU Odgovornost je solidarna. i to: 1) da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine.i njihovom trajanju. I ona lica koja su prouzrokovala štetu radeći nezavisno jedan od drugog.. a na drugoj do umanjenja (osiromašenja). ukoliko se ne može utvrditi tačan doprinos svakog pojedinačno. straha.. Sud uvijek pokušava da utvrdi udio svakog od saizvršilaca.

Opoziv: Obećanje se može opozvati na način na koji je učinjeno kao i ličnim saopćenjem. a onaj ko je prije opozivanja učinio izvjesne izdatke radi izvršenja radnje određene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka. ne može tražiti vraćanje datog onaj ko je izvršio isplatu znajući da nije dužan. poslovođa bez naloga je dužan to završiti i tada mu pripada pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova kao i naknada za izdatke koje je imao. međutim. korisno poslovodstvo bez naloga . da je bio u uvjerenju da je dužan to učiniti.postoji ako je nezvano vršenje tuđeg posla poduzeto radi otklanjanja neposredno predstojeće štete. nagrada za najbolji roman). Razlikujemo: 1. konkurs za izradu projekta. Tu spadaju: javno obećanje nagrade. U slučajevima nužnog i korisnog poslovodstva – vršiocu tog posla pripadaju i neka prava. vjetar odnio krov). ili b) da postigne neki uspjeh. ako je vjetar odnio krov pa komšije pristupe jer pada kiša).postoji ako nije nužno već korisno za drugo lice. U slučaju poslovodstva protivnog zabrani gospodara posla. niti je mogao znati da je obećanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obećana nagrada. oglas da se pronađe izgubljena stvar. Dužan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem tog posla (u slučaju npr. tj. nema pravo na ove naknade i još je obavezan da nadoknadi eventualnu štetu. ili c) da se nađe u određenoj situaciji (npr. nužno poslovodstvo bez naloga . znači o poslu koji ne trpi odlaganje (npr. 3. prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je želio kupiti).izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. Međutim. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla . 102 | P a g e .postoji ako neko poduzima posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to čini. pod uslovom da je u vrijeme plaćanja bio savjestan. 2. 5 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Jednostrane izjave volje su . onaj ko je dato obećanje ispunio a nije znao. 4 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je neovlašteno miješanje u tuđe poslove vršenjem nekog posla u korist drugog lica. ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. vrijednosni papiri i legitimacioni papiri. Javno obećanje nagrade Poziv kojim se javnim oglasom neodređeni krug lica poziva da za nagradu: a) poduzme neku radnju.Vraćanje može tražiti onaj koji izvrši isplatu. vršilac posla pribavi nešto bez ovlaštenja ali jw to korisno za poslodavca (npr. a ukoliko on neće to da nastavi. izuzev: a) ako je u tom momentu zadržao pravo da traži vraćanje ili b) ako je to učinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraćanje). zbog čega između ta dva lica nastaje obligacionopravni odnos.

može ustupiti ugovor nekom trećem. tovarni list i dr.). UGOVOR U KORIST TREĆEG Kada neko u svoje ime ugovori potraživanje u korist trećeg. Taj treći (treće lice) tada postaje nosilac svih prava i obveza iz ugovora. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. Ne odgovara za ispunjenje i ne jamči ispunjenje obveza iz ugovora ovoga koji je preuzeo (prijemnika). Vrste: Ugovorene kamate Predviđene ugovorom. jer kamata se dosuđuje do dozvoljenog iznosa. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. Ne može biti veća od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju. Ustupilac odgovara za punovažnost ugovora. karte (ulaznice).Vrijednosni papiri Pismena izjava kojom se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. Pristanak na ustupanje je punovažan ako je dat u formi ugovora iz kojeg proističe. Ugovarač ima pravo od dužnika zahtijevati da izvrši obavezu u korist trećeg. ček. Zakonske ili tzv. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. pozorišne i dr. Legitimacioni papiri Željezničke. Dužan je platiti dužnik kada zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. taj treći stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku. zatezne kamate Koje predviđa zakon za slučaj postojanja novčane obaveze. kada je pristala na ustupanje. Ugovor prelazi na PRIJEMNIKA i ta druga strana. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. USTUPANJE UGOVORA Svaka strana u dvostranom ugovoru ako na to pristane druga strana. 103 | P a g e . istupa iz ugovora. bonovi i sl. KAMATE Naknada za korištenje tuđeg novca ili za korištenje drugih zamjenjivih stvari. ako šta drugo nije ugovoreno. Ugovaranje veće stope od dozvoljene ne čini ugovor ništavim. Istovremeno ona ima i karakter naknade štete zbog toga što je kod novčane obaveze povjerilac lišen upotrebe svog novca. konsoman.

npr. npr.ako ostavilac obaveže nasljednika na davanje legata predajom određeneog predmeta. to se procesne kamate (koje se dobijaju tužbom). zakonski .Plaća se na iznos glavnog duga za vrijeme od dospijeća do isplate. Povjeriocu pripada pravo da tužbom traži zbir neisplaćenih zateznih kamata. Ova vrsta obaveze može nastati na osnovu ugovora. FAKULTATIVNA OBAVEZA Kod njih postoji obaveza koja se odnosi samo na jedan predmet uz ovlaštenje dužnika da se svoje obaveze može osloboditi davanjem nekog drugog predmeta koji je određen pravnim poslom ili zakonom. U stvari. po stopi određenoj zakonom koji reguliše tu materiju. jednostranom izjavom volje . ali da se te obaveze može osloboditi ako isplati određeni iznos. zakonom . Ove obaveze mogu nastati ugovorom. Takva izjava se više ne može opozvati. Izbor se smatra izvršenim u momentu kada je dužnik obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome šta je izabrao. ili b) može odustati od ugovora davanjem odustanice.ZOO predviđa odustancu povodom koje dužnik ima dvije mogućnosti: a) može ispuniti ugovornu obavezu. To je tužba za naknadu kamata. Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaćanje kamate na kamatu. na osnovu zakona ili jednostranom izjavom volje.u slučaju zakonskog izdržavanja.kod sastavljanja legata nasljedniku se može odrediti obaveza da legataru preda određene stvari ili isplati određeni iznos novca. ali je dužnik obavezan po svom izboru dati samo jednu od njih da bi se oslobodio obveze. taj zbir neisplaćenih kamata se posmatra kao glavnica na koju se dodaju kamate. npr. testamentom . ugovor . npr.kod zaključenja ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti određeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar. npr. ALTERNATIVNE OBAVEZE Obveze kod kojih dužnikova obveza ima dva ili više predmeta. zakona ili testamenta. NAČINI PRESTANKA OBAVEZA? 104 | P a g e . U ovom slučaju. davalac izdržavanja može plaćati izdržavanje ili primiti izdržavano lice u svoje domaćinstvo na izdržavanje.

105 | P a g e . U preboj ne mogu potraživanja koja se ne mogu plijeniti po pravilima izvršnog postupka. Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma za punovažnost (nema veze sa formom glavnog ugovora). da su oba potraživanja dospjela (nastupili rokovi). 2 PREBOJ ILI KOMPENZACIJA Da bi došlo do preboja moraju biti ispunjeni uvjeti: 1.kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraživanje stavlja u preboj svoje potraživanje.1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) ispunjenje obaveza raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija sjedinjenje (konfuzija) nemogućnost ispunjenja protek vremena. otkaz smrt dužnika ili povjerioca 1 ISPUNJENJE OBAVEZA Pod ispunjenjem podrazumjevamo – valjano izvršenje dugovane činidbe. b) ugovorna . 3 OTPUST DUGA Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje obaveze a dužnik se s time saglasi. Vrste: a) jednostrana . da postoje međusobne potraživanja.. a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom. 2.nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuženog da ne osporava potraživanje povjerioca. 3. koja je predmet dužnikove obaveze. Kada nastupa preboj? Momentom kada se ispune zakonske pretpostavke za prijeboj. ali da ističe svoje (dužnikovo) potraživanje prema tužitelju i zahtjeva od suda da ta potraživanja prebije. da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete. ona potraživanja koja su data dužniku na čuvanje ili posudbu. c) sudska . potraživanja iz namjernog uzrokovanja štete i potraživanja zbog smrti ili teško narušenog zdravlja ili ona iz osnova zakonskog izdržavanja.kada se međusobna potraživanja komenziraju na osnovu sporazuma imaoca tih potraživanja.

NOVACIJA) Obveza prestaje kada se povjerilac i dužnik saglase da postojeću obvezu zamijene novom (novim ugovorom). (npr. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazume da dužnik isplati određeni novčani iznos kao zajam). ugovornoj kazni i sl. jer ona prelazi na nasljednike. (npr. a ne samo jedne obveze iz ugovora. kada zakupac produži upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupnog odnosa. neprekidno kroz određeno vrijeme) sa određenim rokom prestaje. Sporazum povjerioca i dužnika kojim oni mijenjaju rok. prestaje samo jemstvo. izuzev kada je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka ovaj odnos može produžiti na neodređeno vrijeme. Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed određeno. mjesto i način ispunjenja obaveze. kada jedno isto lice postane i povjerilac i dužnik. obaveza glavnog dužnika ne prestaje. U slučaju kad jemac postaje povjerilac. Odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari! 7 PROTEK VREMENA. Izuzeci . Ovo zato što je nemoguće da jemac sam sebi garantuje za ispunjenje obveze. 5 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Obaveza prestaje sjedinjenjem. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smrću oca njegov sin postane jedini nasljednik) Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se izvrši upis brisanja. naknadni sporazum o kamatama.u kojim slučajevima se obaveza gasi njihovom smrću: 106 | P a g e . OTKAZ Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvršenje činidbe koja je predmet obaveze dužnika izvršava stalno. važi pravilo da ga svaka strana može prekinuti otkazom (izjavom volje jedne od ugovornih strana). a zakupodavac se tome ne protivi). Kada taj rok istekne. prestaje i obveza. To su uglavnom događaji koji su doveli do nemogućnosti ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogućnost nastupila u periodu od zaključenja ugovora do vremena kada je obveza trebala biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd).4 OBNOVA (PRENOV. 6 NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogućnost odnosi na ispunjenje svih obveza. 8 SMRT DUŽNIKA ILI POVJERIOCA Smrću dužnika ili povjerioca obaveza ne prestaje. – ne smatraju se novacijom. a pri tome nova obaveza mora da ima drugačiji predmet i pravni osnov (npr.

što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji. a povjerilac podnese tužbu. već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. U tom ugovoru ne učestvuje dužnik. Prekluzivni rokovi . penzije ne mogu se prenositi. 2) Ako su povjerilac i dužnik izričito u ugovoru predvidjeli sa obaveza prestaje smrću jednoga od njih. Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost. sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev. ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava. 107 | P a g e . Ne može se izvršiti prenos slijedećih potraživanja: potraživanja vezanih za ličnost povjerioca i potraživanja koja se po svojoj prirodi protive vršenju prenosa. tj. već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava. Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo). Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove. Na prekluziju sud pazi po službenoj dužnosti! CESIJA? To je promjena povjerioca. već samo po prigovoru dužnika. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja. ali ako to ne učini. 3) Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smrću jedne od ugovornih strana (npr. tj. Za punovažnost cesije potrebno je da se između povjerioca (ustupioca) i trećeg lica (prijemnika) zaključen ugovor o cesiji. ZASTARJELOST? To je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. smrću primaoca izdržavanja kod ugovora o doživotnom izdržavanju). Time se ne gasi pravo povjerioca.strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba.1) Ako je obaveza nastala s obzirom na lična svojstva ili lične sposobnosti dužnika – obaveza se gasi njegovom smrću. alimentacija. gubi se pravo na podnošenje tužbe. računa se i vrijeme do smrti ostavioca). (npr. potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvršnog postupka (dio plaće. obaveza slikara da izradi portret). obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju. naknada neimovinske štete. ne zahtijeva se njegov pristanak. Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem: kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu. Cesija je ustupanje potraživanja sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice.

potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju (npr. raniji dužnik se oslobađa obveze. Novi dužnik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraživanja. U odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dužnika. Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca. 108 | P a g e . usvojenje. bracnim odnosima i starateljstvom. pravne ucinke vanbracne zajednice. kao i lica iz vanbračne zajednice. već ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dužnikom. PREUZIMANJE DUGA? To je ugovor između dužnika i trećeg lica kojim treće lice prima na sebe obvezu duga. To je zajednica koja traje najmanje tri godine ili krace ako je u njoj rođeno dijete. Ugovor o preuzimanju duga mora biti sačinjen u istom obliku u kojem je bio sačinjen ugovor kojeg preuzima. usvojilaca i usvojenika. srodnika po tazbini. Cesijom se položaj dužnika ne može pogoršati. Može se i ugovoriti zabrana prenošenja. Vanbracna zajednica jeste zajednica zivota zene i muskarca koji nisu u braku ili u vanbracnoj zajednici sa nekom drugom osobom. Pristanak se može dati izričito ili prećutno. Međutim ako je novi dužnik prezadužen. starateljstvo. te neke od postupaka nadleznih organa u vezi sa porodicnim odnosima. Zbog toga dužnik može istači sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu. ugovor o djelu). znači važi pravilo pariteta. Porodicni zakon u FBiH ureduje najprije porodicu. Na osnovu ugovora o preuzimanju duga. insolventan. brak pravne odnose u braku odnose roditelja i djece. Zakon formulise porodicu kao životnu zajednicu roditelja i djece i drugih krvnih srodnika. U pravilu svaki dug se može preuzeti izuzev onog koji je lične prirode. raniji dužnik se neće osloboditi obveze.

Najcesce to su teske i krajnje opasne bolesti. prevare. Medutim i ovdje zakon pravi izuzetke. Ono je opisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova. trajna i neizljeciva spolna nemoc. sklapa se saglasnom izjavom volja pred matičarem kao državnim službenikom. da su buduci bracni partneri razlicitog spola.. da je pristanak izjavljen pred maticarem. tako zakljucen brak nema pravnog ucinka! Pravo na tuzbu za utvrdivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes. BRAK? zakonom uređena zajednica života žene i muškarca.. trudnoca zene sa drugim muskarcem. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bracni partner u strahu izazvanom prijetnjom prisiljen ili je bio u zabludi o nekoj bitnoj osobini drugog bracnog partnera. Ako nema nekog od ovih uslova. zet i tasta. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA Za punovaznost braka potrebno je: Brak ne moze sklopiti osoba koja je vec u braku. maceha i pastorak. 2. Brak ne mogu sklopiti ni svekar i snaha. Brak se ne moze zakljuciti ni izmedu krvnih srodnika u ravnoj i pobocnoj liniji do 4. Za odobrenje takvoj osobi da zakljuci brak sem navedenog neophodno je da je i zakljucenje braka ocito u njenom interesu. istinski sto znaci da je produkt svijesti a ne prisile. nakon sklapanja građanskog braka. Najcesce se ovdje radi o zabludi odnosno okolnosti koje bi bracnog partnera odvratile od zakljucenja braka da je za njih ranije znao. POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA 109 | P a g e . Izuzetno moze sklopiti brak i osoba koja je nesposobna za rasudivanje ako se utvrdi da je ona sposobna da shvati znacenje braka i obaveze koje proizilaze iz braka. bračni partneri mogu po svojoj volji sklopiti brak i pred vjerskim službenikom. ovdje moze doci u obzir i izvrsenje krivicnih djela koja su ucinjena protiv dostojanstva i morala. da su buduci bracni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka.. bez obzira da li je i raniji brak prestao. ocuh i pastor. Za postojanje braka potrebno je: 1. taj pristanak je dobrovoljan. ali i organu starateljstva. To vazi i u odnosu na usvojenja. Nasilnicko ponasanje je svako narusavanje fizickog ili psihickog integriteta. 3. i ako se utvrdi da postoje opravdani razlozi sud moze dozvoliti zakljucenje braka. osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasudivanje. jer brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik.U porodici je zabranjeno nasilnicko ponasanje bracnog partnera ili bilo koje drugog clana porodice. stepena iskljucivo.

zahtjevom za sporazumni razvod braka Muz nema pravo na tuzbu za razvod braka za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 3 godine. PRESTANAK BRAKA Brak prestaje: 1. tuzbom 2. Nakon toga ako nema prigovora maticar upoznaje bracne partnere sa njihovim pravima. RAZVOD BRAKA? Bracni partner moze traziti razvod braka ako su bracni odnosi tesko i trajno poremeceni. te isprava su ispunjeni uslovi za postojanje i punovaznost braka. Izuzetno brak se moze zakljuciti i pred jednim bracnim partnerom uz prisustvo punomocnika drugog bracnog partnera. da na osnovu njihovih izjava i izjava svjedoka. Poslije ovakvog zakljucenog braka bracni partneri mogu zakljuciti brak i pred vjerskim sluzbenicima. Razvod braka se moze zahtijevati: 1. obavezama a i znacenjem braka. Sud ce razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je brak trajao najmanje 6 mjeseci ili ako postoji sporazum bracnih partnera sklopljen u postupku 110 | P a g e . Brak sklapaju bracni partneri uz prisustvo maticara i dva svjedoka. dogovara sa njima dan sklapanja braka i preporucuje im da se uzajamno obavijeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove bilo iz oblasti zdravstva ili neka savjetovalista. Uz prijavu se podnosi izvod iz matične knjige rodenih a nekada je potrebna i druga dokumentacija. proglasenjem bracnog partnera za umrlog. Sklapanje braka pocinje izvjestajem maticara da su bracni partneri prisutni. 2. ponistenjem. smrcu bracnog partnera.Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu maticaru u opcini u kojoj zele sklopiti brak. 3. Maticar na osnovu izjava srednika da zele sklopiti brak i na drugi nacin provjerava uslove da li postoje za punovaznost i za postojanje braka. 4. razvodom.

Priznanje moze biti dato i u testamentu. moze podnijeti tuzbu za osporavanje ocinstva. a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo. Prije pokretanja postupka za razvod braka obaveza je podnijeti zahtjev ovlastenom licu bilo fizickom ili pravnom za posredovanje. odnosno srodnicki odnos. Usvojenjem se zasniva roditeljski. Ovakva tuzba moze se podnijeti sa navrsenih 25 godina zivota djeteta. a odnosi se na ostvarivanje roditeljskog staranja. OSPORAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Dijete moze osporavati materinstvo ili ocinstvo osobi koja je u maticne knjige rođenih upisana kao njegov roditelj. PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA? Djetetova majka je zena koja ga je rodila. Sud i pored ovih uslova nece dozvoliti razvod braka ako sporazum koji se tice djeteta nije u njegovom interesu (interesu djeteta). Ako je materinstvo i ocinstvo utvrđeno sudskom odlukom. Za priznanje ocinstva i materinstva djeteta koje je navrsilo 14 god. Ocem djeteta rođenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra se muz majke djeteta. ali samo uz uslov da se utvrdi njegovo ocinstvo. potreban je i pristanak djeteta. Muskarac koji sebe smatra ocem djeteta moze tuzbom osporavati ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje. kontakata roditelja i djece. Priznanje materinstva i ocinstva je neopozivo! Ocinstvo se moze priznati i prije rođenja djeteta ali ono proizvodi pravno dejstvo samo ako je dijete rođeno zivo. moze biti dato i poslije smrti djeteta ali samo uz uslov da je dijete ostavilo potomstvo. USVOJENJE? To je poseban oblik porodicno pravne zastite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajuceg roditeljskog stranja. organom starateljstva. i notarom. Materinstvo i ocinstvo se moze priznati pred maticarem. Muskarac koji je priznao ocinstvo. sudom. nacin odrzavanja osobnih odnosa. izdrzavanje djece.posredovanja. onda nije dozvoljeno osporavaje takvog utvrđenja (DNK analiza). Ono se moze zasnovati kao: 111 | P a g e .

duznosti i prava roditelja koje ima za cilj zastitu licnih i imovinskih prava i interesa. sa izuzetkom da mu roditelji nisu poznati. Potrebna je suglasnost organa socijalne zastite za usvojenje djeteta. Ne moze se usvojiti ni dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili ima ogranicenu poslovnu sposobnost. Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje? Nepotpuno se moze usvojiti dijete do navrsenih 18 godina zivota. RODITELJSKO STARANJE? To je skup odgovornosti. Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra. Roditeljsko staranje se moze ograniciti ili oduzeti odlukom nadleznog organa. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje dok traje nesposobnost. Usvojiti ne moze osoba: 1. Roditelji su zajednicki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. koja ne pruza dovoljno sigurnosti da ce pravilno ostvarivati roditeljsko stranje. Usvojilac moze biti i strani drzavljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moze biti usvojeno u BiH. prodaja djece. a iz razloga koje propisuje zakon. te maceha ili ocuh djeteta koje se usvaja. Postoje i izuzeci da usvojilac moze biti i straiji od 45 godina ali razlika izmedu uvojioca i usvojenika ne smije biti veca od 45 godina. Vanbracni partneri koji zive najmanje 5 godina u vanbracnoj zajednici zajednicki mogu potpuno usvojiti dijete. 2. Usvojilac moze biti samo osoba koja je u zivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Ako se suprotno ovog usvajaju djece to je izvoz. 3. potpuno 2. U takvom slucaju ako je dijete starije od 10 godina i sposobno je da shvati znacaj usvojenja potreban je i njegov pristanak. Potpuno usvojiti dijete mogu bracni partneri zajednicki. 112 | P a g e . Zasniva se samo ako je u unteresu usvojenika. a sve to ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. nepotpuno. Posebni uvjeti sa potpuno usvojenje? Potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godina zivota.1. Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izricit pristanak i u odnosu na vrstu usvojenja.

slobode. RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA? Roditelji su duzni izdrzavati maloljetno dijete i pri tome koristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. a ako ne postignu sporazum o tome odlucuje organ starateljstva. Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kada bude usvojeno. nego prema svojim mogucnostima i sposobnostima djeteta i o njegovom visokom obrazovanju. a moze starateljstvo vrsiti i neposredno sam organ. Te osobe nazivamo štićenicima. tolerancije.Roditelji se ne mogu odreci rodieljskog staranja. roditelji su duzni izdrzavati ga dok ta nesposobnost traje. 113 | P a g e . solidarnosti. Organ starateljstva sticeniku imenuje staratelja. Duzni su upoznati dijete o njegovim pravima i obavezama. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja. IZDRŽAVANJE DJECE. ne stara se o djetetu ili napusta dijete pa se time dovede u opasnost zivot djeteta i njegovo zdravlje. U rjesenju o imenovanju staratelja odreduju se njegova prava i duznosti. cuvati dijete od svih poroka. a nemaju dovoljno sredstava za zivot. Ako takav roditelj nije izdrzavao svoje dijete u vrijeme dok je on bio obavezan da ga izdrzava. a sve to u skladu sa njegovim uzrastom. STARATELJSTVO? To je oblik zastite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o svojim pravima. ravnopravnosti. Roditelji zastupaju djete. Ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju roditelji su duzni osigurati mu odrzavanje i nakon punoljetnosti a najduze do navrsene 26 godine. Roditelji su duzni starati se i o zivotu i zdravlju djeteta. Roditelji su duzni da se staraju o obrazovanju svoje djece. Sporazumno mu određuju ime i prezime. tako da je nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot. Izricanjem te mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu osim obaveze izdrzavanja djeteta. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Roditelj koji zloupotrebljava svoje pravo ili grubo zanemaruje svoje duznosti. Staratelj zastupa sticenika samostalno. Punoljetna djeca su duzna izdrzavati svoje roditelje koji su takode nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti. dostojanstva. Ako je punoljetno dijete bolesno ili ima fizicke ili psihicke nedostatke. sud ce u vanparnicnom postupku oduzeti roditeljsko staranje. onda se i dijete moze osloboditi izdrzavanja roditelja. Roditelji s duzni kontrolisati djetetovo ponasanje i odgajati dijete u duhu mira. upravljaju njegovom imovinom i imaju pravo i zivjeti sa djetetom. ne samo o osnovnom i srednjoskolskom. interesima i obavezama.

Bracnim ugovorom se mogu urediti imovinsko pravni odnosi bracnih partnera prilikom sklapanja braka kao i u toku bracne zajednice.Obveza izdrzavanja postoji izmedu brace. Ovo pod uslovom da nisu drugacije ugovorili. BRAČNA STEČEVINA I PODJELA? Bracni partneri mogu imati bracnu stecevinu i posebnu imovinu. Bracna stecevina se dijeli najprije predbracnim ili bracnim ugovorom ako postoji. Izuzetno. IZDRŽAVANJE BRAČNOG I VANBRAČNOG DRUGA? Bracni partener koji nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine a nesposoban je za rad i ne moze se zaposliti. Bracnu stecevinu cine i pokloni trecih osoba ucinjenih u vrijeme trajanja bracne zajednice. sestara kao i u odnosu na malodobne osobe. Ugovor je jaci pravni osnov od zakona kada je u pitanju bracna stecevina i njena dioba. ima pravo na izdrzavanje od svog bracnog partnera srazmjerno njegovim mogucnostima. Pravo na izdrzavanje ostvaruje se onim redom kako bi oni bili pozvani na nasljeđivanje. Bracni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bracnoj stecevini. pa bi to izdrzavanje predstavljalo ocitu nepravdu. POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA? Pokrece se tuzbom a moze i zahtjevom za sporazumni razvod braka. se moze traziti tuzbom i u roku od jedne godine od prestanka braka ako su ti uslovi postojali u vrijeme glavne rasprave. dobitak od igara na srecu i prihodi od intelektualnog vlasnistva. odnosno razvedenog bracnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda grubo i nedolicno ponasao u bracnoj zajednici. Na ove ugovore uvijek se primjenjuje domace pozitivno pravo i ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave. 114 | P a g e . Sud moze odbiti zahtjev za izdrzavanje bracnog. Zahtjev za izdrzavanje moze se postaviti do zakljucenja glavne rasprave u postupku za ponistenje ili razvod braka. Pripadnost bracne stecevine u jednakim dijelovima ne odnosi se samo na bracnu stecevinu koja je nastala nakon stupanja na snagu novog zakona nego i na ranije nastalnu bracnu stecevinu tako da je ovaj zakon propisao da ukoliko je u zemljisnim knjigama kao vlasnik bracne stecevine upisan jedan bracni partner drugi moze traziti ispravku upisa. Pravo na izdrzavanje prestaje ako izdrzavani razvedeni bracni partner sklopi novi brak ili zasnuje vanbracnu zajednicu. Bracna stecevina cini imovinu koju su oni stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice kao i prihodi iz takve imovine.

zdravstveni i socijalni radnici. Testament je jaci pravni osnov pozivanja na naslijede u odnosu na zakon. 6. zabrana priblizavanja zrtvi nasilja. Pravo na tuzbu za ponstenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih partnera. vaspitaci. U parnici za razvod braka. obavezno lijecenje od ovisnosti bilo koje vrste. a uz njegov pristanak dok se postupak pravomocno ne zavrsi (dok se ne odluci po zalbi). 5. 115 | P a g e . obaveza psihosocijalnog tretmana. zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izlozene nasilju. organ starateljstva i sud. osiguranje zastite osobi izlozenoj nasilju. kuce ili nekog drugog stambenog prostora. udaljenje iz stana. Nije ograniceno niti rokom a ni uvjetima. Protiv ucinioca nasilja u porodici mogu se izreci zastitne mjere: 1. 3. ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI Zastitu od nasilnickog ponasanja duzni su pruziti policija. 2.Za sudenje u bracnim sporovima nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni partneri imali poslijednje zajednicko prebivaliste. svojerucno pisanje. 4. ali vec zapoceti postupak mogu nastaviti. Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarjeva. obrazovne i druge ustanove koje u obavljanju svoje duznosti saznaju za ucinjeno nasilje. Duzni su odmah po saznanju prijaviti ucinjeno nasilje nadleznoj policijskoj upravi. SVOJERUČNI TESTAMENT On je punovazan ako ga je testator napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Eventualni dijelovi koji su pisani od druge osobe ili putem masine ne cine testament nevaznim u cjelosti nego samo u dijelu koji su tako napisani. nastavnici. Uslov je dakle. tuzilac moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog.

Ovaj testament sacinjava sudija. Ako testator zna da cita i pise sudija ce testament dati testatoru da ga procita i potpise. Ako testator nije u stanju da procita testament sudija ce procitati testament u prisusustvu dva svjedoka koji se takode na testamentu potpisuju. Ne mora se stavljati ni datum kada je testament sacinjen ali je korisno da on bude naznacen. Svjedoci su punoljetne osobe i ne mogu biti potomci testatora. Ova vrsta testamenta najcesce se cuva u sudu. Obicno se to cini u onoj formi u kojoj je testament i sacinjen. a zatim ce i sam sudija potpisati testament. Nakon toga sudija utvrđuje sposobnost osobe da punovazno sacini testament pitanje godina zivota. opcepoznati pseudonim ili jednostavno otac. Moze se staviti nadimak. 116 | P a g e . U prvom slucaju (ako je pismen). potrebna su dva svjedoka. nisu potrebni testamentarni svjedoci a u drugom slucaju (ako je nepismen). majka. rasudivanja. Svjedoci moraju biti istovremeno prisutni citanju i potpisivanju testamenta.Na kraju testamenta testator obicno stavlja puno ime i prezime ali i drugacije stavljanje imena i prezimena ne cini testament nepunovaznim. nadimak. SPORAZUM O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA? Predak moze pravnim poslom za života ustupiti i razdijeliti imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. eventualnih fizickih nedostataka i da li je pismen. Testament se moze opozvati i sacinjavanjem novog testamenta a najjednostavniji i nejsigurniji nacin za opozivanje testamenta je njegovo fizicko unistenje. Mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezan sud bez obzira odlakle je testator. OPOZIVANJE TESTAMENTA To je izjava volje kojom zavjestilac mijenja ili u cjelosti ukida svoj raniji testament. odnosno da nije u stanju da procita testament. Kazivanje testatora se vjerno unosi i to po mogucnosti rijecima samog testatora. stavi otisak kaziprsta. Uvjeti forme ovog testamenta zavisni su od toga da li testator zna da cita i pise ili ne. sudija objasni testatoru pripise koji ogranicavaju raspolaganje ali i na mogucnost iskljucenja iz nuznog dijela nuznih nasljednika. On najprije utvrduje identitet testatora i to putem javnih isprava sa fotografijom. SUDSKI TESTAMENT To je redovni javni testament sastavljen po zelji testatora pred sudom. Prije sacinjavanja testamenta. Nakon toga sudija potvrduje da je testator testament procitao i potpisao u njegovom prisustvu. Valjan je ovakav testament i kada testator koji je inace pismen. oznaciti datum i staviti pecat. a ako nema isprava onda putem izjava svjedoka koji imaju svoje javne isprave. Ovaj testament je sigurniji od svojerucnog testamenta zbog manje vjerovatnosti da ce se pogrijesiti. a zbog bolesti ne moze da se potpise. U slucaju vise testamenata vazan elemenat u odlucivanju koji testament je punovazan je datum.

Dovoljno je da je za jednu ugovornu stranu zajednicki zivot postao podnosljiv. a kada ugovorne strane zive zajedno ugovor se moze raskinuti i kada se njihovi odnosi toliko poremete da je zajednicki zivot nepodnosljiv.Ugovor je punovazan ako su se sva djeca i drugi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na naslijedivanje po zakonu sa ugovorom saglasili. U svakom slucaju ugovor se moze raskinuti kada ugovorne strane ne ispunjavaju svoje obaveze iz ugovora. Karakter ovog ugovora je i obligaciono pravni a ima i elemente stvarnog prava jer se imovina razdjeljuje i ustupa. Mora biti zakljucen u pismenoj formi i ovjeren kod sudije. Kod raskida ugovora svaka ugovorna strana ima pravo traziti naknadu po pravilima oblogacionog prava. Ako samo jedan od potomaka nije saglasan sa ugovorom nema ni punovaznog ugovora u pogledu stvarnopravnog odnosno nasljednog odnosa. Sporazum moze obuhvatiti i bracnog partnera. bilo da se radi o sticanju bez osnova. Ovaj ugovor nema elemente ugovora o nasljedivaju. Potomci ne odgovaraju za dugove ustupioca ali se i to moze ugovoriti. Ni kod ovog ugovora davalac izdrzavanja ne odgovara za obaveze primaoca izdrzavanja. I nakon zakljucenja ugovora primalac izdrzavanja ostaje vlasnik a to samo upucuje da se radi o dvostrano teretnom ugovoru. Karakteristicno je da nakon zakljucenja ovog ugovora dakle ustupanja i raspodjele imovine medu njima nastaje obaveza jemstva u odnosu na ustupljenu imovinu. Potomak koji nije dao saglasnost moze je dati naknadno u istoj formi. NASLJEĐIVANJE AUTORSKOG PRAVA 117 | P a g e . Ovaj ugovor se moze zakljuciti samo izmedu predaka i njegove djece i drugih potomaka i to onih koji bi u momentu zakljucenja ugovora po zakonu bili nasljednici i to samo prvog nasljednog reda. a ovaj primalac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio pod suspenzivnim rokom predaje koja se ima izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja. Sporazum je punovazan samo ako su sa njime saglasni svi akteri. onda u vezi sa ovakvim ugovorom zakon daje zastitu u pogledu nuznog dijela. Premdet ovog ugovora moze biti samo ona imovina koja je bila u vlasnistvu pretka u vrijeme zakljucenja ugovora. Ako jedna od ugovornih strana nije bracni partner. Steta nastaje protipravnom djelatnoscu i kada je ona nastala onda je to naknada stete. Takav ugovor po svojoj pravnoj prirodi zadrzava obligaciono pravni karakter i smatra se kao ugovor o poklonu. Kada umre davalac izdrzavanja. Sudija mora procitati sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma. Ovaj ugovor ima pismenu formu i obavezu ovjere kod sudije. Moze to biti i neka treca osoba. bilo da je u pitanju naknada stete. Ugovor se moze raskinuti sporazmom ugovaraca. moze se nastaviti ovaj ugovor. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU? To je dvostran pravni posao gdje se davalac izdrzavanja obavezuje da ce dozivotno izdravati primaoca izdrzavanja.

U takvom slucaju omogucice se nasljedstvo. koji ima svoju djecu. 118 | P a g e . Osnov nasljedivanja moze biti zakon a i testament autora. pravomocno rjesenje se dostavalja i zemljisnoknjiznom uredu radi provođenja. A ako nekoj osobi pripada legat.Poslije smrti autora autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike. plodouzivanje ili neko drugo pravo oznacice se i ta osoba kome to pripada. Oni nasljeđuju na jednake djelove. Ako zaostavstinu cine nepokretnosti. U rjesenju ce se takode navesti da li i koji nasljednici nasljeđuju zaostavstinu po osnovu zakona ili testamenta. Negativna vazi i za potomke nasljednika. Npr. Odricanje od nasljedstva ne moze biti djelimicno niti pod bilo kojim uslovima. Ako nema tih nasljednika autorska imovina postaje drzavno vlasnistvo. medutim ako nije data slobodnom voljom vec pod prinudom. Ona moze biti pozitivna i negativna. Ova izjava se ne moze opozvati. nasljedni red Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca. a u odredenom roku se niko ne pojavi. donosi se rjesenje da se zaostavstina preda opcini. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU? Nakon sto se raspravi zaostavstina sud donosi rjesenje o nasljedivanju koje sadrzi podatke o umrloj osobi. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. a ako nasljednik da izjavu samo u svoje ime takva izjava ne veze njegove potomke. prijetnjom ili prevarom moguce je u paricnom postupku traziti ponistenje takve izjave. na jednake djelove. Protekom tih rokova autorsko djelo postaje slobodno djelo tako da se njime moze koristiti svaka osoba i bez ogranicenja. naljeđuju njegova djeca (pravo predstavljanja). Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrsti umre njegovo djete. Prije oca umre njegovo jedno dijete. U slucaju nasljedivanja po zakonu. njegov bracni partner i njegovi roditelji i to po nasljednim redovima koji su zakonom odredeni. nasljednicima uz oznaku nasljednih dijelova koji im pripadaju. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca). Poslije smtri autora nasljednici mogu koristiti imovinska prava ali samo u rokovima predvidenim zakonom o autorskom pravu. umrlog nasljeduju samo njegova djeca. tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). njegovoj zaostavstini. NASLJEDNIČKA IZJAVA? To je izjava nasljednika pred sudom da li se prihvata ili odrice nasljeda. Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima. ZAKONSKI NASLJEDNICI I.

legat. U suprotnom predmet legata ostaje osobi koja je bila duzna da izvrsi legat. drugi krug cine potomci umrlog. da se prihvati legata i da bude dostojan. 2. prvi krug cine djeca umrlog i njegov bracni partner . Njihov nuzni dio iznosi 1/3. ustupanju.to su apsolutni nuzni nasjednici i njihov dio iznosi ½ od onog dijela koji bi im pripadao po zakonu. praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ½). Da bi se legat ostvario legatar treba da nadzivi ostavioca. ako nije obuhvacen bracni partner . U odnosu na teretne pravne poslove kao sto su ugovor o prodaji. njegovi usvojenici. niti su oni ostavili nekog potomka. Testament. Nuzni nasljednici se razvrstavaju u dva kruga: 1.II. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca. nasljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje. Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavstine na koji imaju pravo nuzni nasljednici uprkos pravilima o zakonskom i testamentarnom nasljedivanju. Moguce je da ostavilac iz nasljedstva iskljuci nuznog nasljednika ako se on od ostavioca teze ogrijesio. niti bračnog partnera . ZAPIS ILI LEGAT? Legat je posljednja volja kojom zavjestalac ostavlja nekoj osobi (legataru) određenu imovinsku vrijednost iz ciste zaostavstine. pa i ako se odao neradu ili nepostenom zivotu. braca i sestre - oni ostvaruju pravo na nuzni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nuznih sredstava za zivot. pa i zakonski nasjednik ali se on samo tada zove prelegat. 119 | P a g e .nasljeđuju njegovi djedovi i nane.tretiraju se primjenom pravila o nuznim nasljednicima. NUŽNI NASLJEDNICI Su odredeni najblizi srodnici umrlog koji imaju pravo na nuzni dio. naljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu. III. ne postoji ogranicenje ostavioca da raspolaze svojom imovinom u cjelosti. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca . a to pravo mogu ostvariti samo ako nema nuznih nasljednika prvog nasljednog kruga. Legatar moze biti svako lice a sto znaci i testamentarni nasljednik. ugovor o poklonu. Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji. ako je ucinio neko krivicno djelo. zamjeni i dozivotnom izdrzavanju.a to su u stvari braća i sestre ostavioca. njegovi roditelji. unučad.

120 | P a g e . a ne materijalnoj istini (daje mogućnost strankama da one odrede mjeru zaštite svojih građanskih prava... Ako se odrekne legata ili legatar postane nedostojan pravo na legat utvrduje se rjesenjem o nasljedivanju ili se utvrduje samo postojanje legata i ne naređuje njegovo izvrsenje. Novi ZPP teži ka formalnoj. a pravda je promjenjiva kategorija. Novi ZPP je donesen za „dobre sudije“.. koji dobro vladaju pravom. istina je ono što stranke dokažu u postupku. samo stranke imaju pravo da predlažu dokaze)..Pravo na legat se gasi ako legatar umre prije ostavioca. te mogu brže i efikasnije završavati slučajeve.

To je odnos materijalno-pravne prirode samih stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte građansko-pravnog odnosa. Tu sposobnost imaju sva lica koja imaju mogućnost sticanja prava i obaveza na području građansko-pravnih odnosa. koje predstavljaju procesnu legitimaciju. Kod fizičkih lica stiče se rođenjem.ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU STRANKE U POSTUPKU Da bi neko fizičko ili pravno lice bilo stranka u postupku. a obrnuto nije uvijek slučaj. STVARNA LEGITIMACIJA Za razliku od stranačke i parnične sposobnosti. međutim dovoljno je da „tuženi poduzme radnje u pravcu ispravljanja tužbe“). Stvarna legitimacija može biti aktivna i pasivna. te odbaciti tužbu. Ako sud utvrdi da lice nema stranačku sposobnost. a kod pravnih lica u skladu sa materijalnim propisom i upisom u registar pravnih lica. 121 | P a g e . a o njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. Ako je pak nedostatak neotklonjiv. a tužbeni zahtjev se odbija (meritorno odlučivanje) putem presude. i punoljetna lica mogu imati ograničenu poslovnu sposobnost i ona su tada u postupku sposobna samo u granicama svoje poslovne sposobnosti. i kao takva je procesna pretpostavka uopšte za vođenje postupka. te možemo zaključiti da svako lice koje je parnično sposobno istovremeno je i stranački sposobno. Rok za ispravljanje tužbe ne može biti duži od osam dana (čini se da je prekluzivan rok. Poslovna sposobnost je izjednačena kod fizičkih i pravnih lica. osim postupka priznavanja stranih sudskih odluka. taj nedostatak – ukoliko je otklonjiv – otklonit će i nastaviti sa postupkom. Stranačka sposobnost pretpostavlja potpunu poslovnu sposobnost. Ona može biti djelomično ili potpuno ograničena (kao kod lica do 14 godina ili kod lica kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost). sud će rješenjem ukinuti sve do tada provedene radnje koje su zahvaćene tim nedostatkom. postoji i građansko-pravna legitimacija koja se zove stvarna legitimacija. međutim. Prigovor nedostatka stvarne legitimacije je materijalno-pravne prirode i o njemu se odlučuje presudom. Parnična sposobnost je uža od stranačke sposobnosti. s tim što i stranke mogu istaći takav prigovor. Tužba se uvijek odbacuje (cjenjenje procesnih pretpostavki) putem rješenja. NADLEŽNOST Prema važećem zakonodavstvu. Parnična sposobnost je sposobnost stranke da sama preduzima radnje u postupku. sva nadležnost u oblasti parnice je na opštinskim sudovima. Stranačka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u postupku. ono mora imati stranačku i parničnu sposobnost.

Zakon je odredio slučajeve u kojima se može postaviti privremeni zastupnik – ograničenje poslovne sposobnosti. Riječ je o procesnoj zajednici. čime se spriječava nadripisarstvo u ovoj oblasti. grupa radnika koja zahtjeva ista prava iz radnog odnosa kod istog poslodavca). sud tokom cijelog postupka (u toku prvostepenog i drugostepenog.ZASTUPNICI STRANAKA To su lica koja vode parnicu umjesto stranke i u njeno ime. Svi formalni suparničari su obični. tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci. ??). To ovlaštenje stranka može dati u punomoći ili naknadno. Prema zakonu. a u vezi sa predmetom spora (npr. a izuzetno i pravno lice (npr. a samo izuzetno to ovlaštenje ima sud. Materijalni suparničari su više lica koja mogu jednom tužbom tužiti ili biti tuženi. kao i parnično sposobne stranke kada ih one ovlaste. Kada jedan ovakav suparničar preduzme neku radnju u postupku. ona ima pravno dejstvo u odnosu na sve suparničare. Punomoćnik može biti svako parnično sposobno fizičko lice. međutim ima slučajeva kada i materijalni suparničari mogu biti obični (npr. bračni drugovi). vanbračni drug. Formalni suparničari su ona lica među kojima izvan parnice ne postoji pravna zajednica. Obim punomoći je važno pitanje na ispitu. Ti suparničari su se i prije i izvan parnice nalazili u nekoj pravnoj zajednici. ali samo tuženoj stranci. Lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom sposobnošću zastupaju zakonski zastupnici. te dostava nije uspjela. sunasljednici. a ne prema zastupnicima lično. što znači da tužbeni zahtjev može biti usvojen ili odbijen. obično i formalno. nalazi se u inostranstvu. te kada tuženi nema određeno prebivalište. suprotni interesi stranke i zakonskog zastupnika. srodnici po krvi ili tazbini). nedostatak zakonskog zastupnika. Obični suparničari su ona lica protiv kojih se može donijeti sadržajno različita presuda. kao i u toku revizionog postupka) po službenoj dužnosti pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomoćnik ovlašteno za zastupanje. a njihova prava i obaveze ne proizilaze iz istog činjeničnog i pravnog osnova. ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici i ako njihova prava i obaveze proističu iz istog činjeničnog i pravnog osnova. Ograničenje postoji i za fizička lica koje bi imale status punomoćnika (to mogu biti samo bračni drug. Privremeni zastupnik može se postaviti u određenim slučajevima. advokatska društva). Karakteristično je da se spor kod materijalnih suparničara može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. kada se radi o zahtjevu iste vrste i istom stvarno i mjesno nadležnom sudu (npr. suvlasnici. SUPARNIČARSTVO (SUPARNIČARI) Suparničarstvo može biti materijalno. Privremenog zastupnika postavlja organ starateljstva. kao i odgovornost advokata i odgovornost fizičkog lica. Punomoćnici zastupaju lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom parničnom sposobnošću preko njihovih zakonskih zastupnika. Novi ZPP uvodi zabranu advokatu da ovlasti drugoga advokata na njegovu zamjenu u preduzimanju radnji zastupanja na glavnoj raspravi bez izričitog ovlaštenja stranke. UMJEŠAČ 122 | P a g e .

. to ne spriječava sud da vodi parnicu između istih stranaka. Isti slučaj je u postojanju presuđene stvari (res iudicata). sud po službenoj dužnosti pazi na postojanje takve parnice (litispendencija). Materijalno-pravne posljedice dostave tužbe na odgovor: a) nastaje prekid prekluzivnih rokova za podnošenje tužbe. Sa druge strane.. Momentom dostave tužbe tuženom na odgovor nastaju slijedeće procesno-pravne posljedice: a) pitanje prigovora litispendencije. odreći se od tužbenog zahtjeva. Ona može biti data i usmeno na zapisnik kod parničnog suda. a i stranke po tom osnovu mogu podnijeti prigovor sudu. sklopiti poravnanje i u tom pogledu su njegova dispozitivna prava široka. Po svom sadržaju mogu biti: a) Kondemnatorne ili obvezujuće. PARNIČNI POSTUPAK? TUŽBA Podnošenje tužbe Tužba je prva procesna radnja. priznati tužbeni zahtjev. b) iscrpljuje se pravo alternativnog izbora obaveza. jer i tu sud pazi po službenoj dužnosti. c) savjesni posjednik postaje nesavjestan. Umiješanjem u parnicu on je prihvata u onom stanju u kakvom je ona bila u trenutku miješanja. Što važi po opštim pravilima za sve podneske. parnični postupak se ne može pokrenuti po službenoj dužnosti. b) pitanje presuđene stvari. trpi ili propusti. VRSTE TUŽBI Tužbe se dijele na građansko-pravne i procesno-pravne. Za razliku od drugih postupaka. Tužba je podnesak kao i svaki drugi. Tužilac može povući tužbu. c) ako stranka otuđi stvar u toku postupka. sud raspravlja i odlučuje samo u granicama zahtjeva iz tužbe i eventualne protutužbe. a prigovor mogu podnijeti i stranke. niti više od onoga što je tražila. kojima se traži ispunjenje određene obaveze tuženog da nešto učini. Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom na odgovor. pri čemu nije potrebno da tužilac dokazuje pravni interes. d) nema povlačenja tužbe bez pristanka tuženog. Umješač se može pridružiti parnici sve do pravosnažnosti presude. kojom se pokreće parnični postupak u cilju zaštite određenog subjektivnog prava. kao i rokova zastarjelosti i dospjelosti. što znači da se stranci ne može dosuditi ono što nije tražila.Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče pobijedi ili uspije jedna stranka. to važi i za tužbu. Ne mogu se podnijeti niti teći dvije parnice po istom zahtjevu i između istih stranaka. 123 | P a g e .

a obično su to tužbe iz izvršnog. pravni osnov. pa i onda kada njih same stranke nisu predložile. sada više to ne smije činiti!). Odluka suda je vezana samo za procesnu građu koju su prikupile stranke. ovo načelo je jako ograničeno i objektivizirano i obuhvata slijedeće radnje: ispitivanje tužbe. d) Načelo traženja istine. Presude po osnovu deklaratornih tužbi ne mogu biti predmet izvršenja. koje podrazumijeva zahtjev stroge primjene zakona. to u parničnom postupku u pravilu nije ni dopušteno. NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA a) Načelo zakonitosti. ne može promijeniti zahtjev. kao i sve ostale elemente koje sadrže podnesci. Prema novom ZPP-u. To su obično tužbe iz imovinsko-pravnih odnosa i porodičnog prava. Na taj način se dolazi do formalne istine (dok je po ranijem zakonu sud mogao dati upute procesno-pravne prirode neukoj stranci. jer u jednom slučaju stranka jeste istakla neki prigovor. jer ako tužilac nema pravni interes. tužbeni zahtjev. za razliku od presuda po osnovu kondemnatornih i konstitutivnih tužbi! c) Konstitutivne ili preobražajne tužbe. U tom dijelu je sud samo pasivni posmatrač i na osnovu takvog raspravljanja donosi svoju odluku. utvrđujuće ili prejudicione. Što nije predviđeno u zakonu. SADRŽAJ TUŽBE Tužba mora sadržavati osnov za nadležnost. Tužilac ovdje mora imati pravni interes. iz kojeg proizilazi pravo ili pravni odnos. kojima se traži utvrđivanje nekog sadržaja. Po ranijem zakonu sud je u skladu sa načelom oficijelnosti bio dužan da utvrđuje činjenice i izvodi dokaze koji su relevantni za rješavanje spora.b) Deklaratorne. kojima se traži ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili njegova promjena ili razvrgnuće. Ovdje je važno naglasiti da sud nije vezan za pravni osnov. dostavljanje tužbe. a u drugom jeste!!) c) Raspravno načelo daje strankama svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala. 124 | P a g e . tu se sud ne smije držati pasivno. Sve parnične radnje moraju se zasnivati na zakonu. b) Načelo oficijelnosti se odnosi samo na procesne radnje koje sud sam preduzima po službenoj dužnosti. pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava. Ovdje se radi o strogom legalitetu i sud nema nikakvih diskrecionih ovlaštenja. Pravni interes postoji kada se isti rezultat ne može postići kondemnatornom tužbom. Sud ne može pokrenuti parnicu. stečajnog. po kojem sud više nije dužan da utvrđuje činjenice koje stranka nije iznijela. ne može iznositi nove činjenice i predlagati dokaze (to dovodi do situacija u praksi kada se u vrlo sličnim slučajevima donose različite presude. činjenice i dokaze. ostavinskog i drugih postupaka. vrijednost spora. Sud nije ovlašten da postupak provodi po načelima pravičnosti (!). Zakon propisuje uslove podnošenja ovih tužbi. sud će tužbu odbaciti.

stranačke i parnične sposobnosti. izuzeće sudije). Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti samo kada za taj spor postoji isključiva mjesna nadležnost drugog suda (npr. Vrijednost spora je kriterij za određivanje troškova postupka. koji mora biti u pismenom obliku. Sud nije vezan za pravni osnov kojeg je tužilac naznačio u tužbi. isključiva i supsidijarna. ali i kada nije naveden sud će postupiti po tužbi. sudija je stranka u sporu) i generalna (drugi razlozi). Sukob nadležnosti postoji kada sud. mora se ticati određenog spora ili više određenih sporova koji bi proizilazili iz istog pravnog odnosa. 125 | P a g e . izberiva. Te pripreme obuhvataju: prethodno ispitivanje tužbe. tužba se ne može vratiti na ispravku. Izmjena pravnog osnova ne predstavlja preinačenje tužbe ili promjenu tužbenog zahtjeva!!! Postupanje po tužbi? Odmah nakon prijema tužbe započinje pripremanje glavne rasprave. odnosno pravne zaštite.Kada je u pitanju nadležnost. Delegacija može biti nužna (npr. Predmet dokazivanja su tvrdnje o činjenicama. Primjer: Isključiva mjesna nadležnost s obzirom na mjesto gdje se nalazi nekretnina postoji samo u slučaju postojanja spora o nepokretnosti. iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se traži tužbom. vrste postupka i prava na reviziju. Delegacija nadležnosti je moguća kada viši sud odredi drugi mjesno nadležni sud za rješavanje. sporovi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi) i najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu. To je procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne pomoći. jer se njime traži pravosnažno odlučivanje o jednoj pravnoj posljedici. Činjenični osnov čine pravno relevantne činjenice. ili eventualnoj ili alternativnoj obavezi (facultas alternativa). Prethodno ispitivanje tužbe obuhvata ispitivanje da li je tužba razumljiva i potpuna. a ne same činjenice. svrshishodna (npr. pravilnosti zastupanja. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. Pravni osnov je također obavezan elemenat tužbe. te blagovremenosti podnošenja tužbe. U nedostatku ovog elementa. U tužbi se može podnijeti više tužbenih zahtjeva i u takvim slučajevima se radi o objektivnoj kumulaciji. smatra se nenadležnim i za rješavanje nadležnosti predmet proslijeđuje višem sudu. Tužbeni zahtjev mora biti određen. Mjesna nadležnost može biti opšta. kojem je predmet ustupljen kao nadležnom. ispitivanje stvarne nadležnosti. potpisan od strane stranaka. dostavu tužbe tuženom na odgovor. uglavnom se misli na mjesnu. a ne i na stvarnu nadležnost (ovo iz razloga što je to pitanje rješio Zakon o sudovima u FBiH dajući svu tu nadležnost opštinskim sudovima). Moguć je i sporazum o mjesnoj nadležnosti. to se ne odnosi na neku ispravku npr!! Tužbeni zahtjev predstavlja jedan od osnovnih elemenata tužbe. Prigovor mjesne nadležnosti stranka može istaći najkasnije u odgovoru na tužbu. o kojoj sud treba da donese odluku.

g) da se tužilac odrekao tužbenog zahtjeva. i subjektivno preinačenje. 126 | P a g e . ili zato što još nije formirana neka služba. f) da je sklopljena sudska nagodba. b) da je tužba neblagovremena. predmet spora. te h) da nepostoji pravni interes kod tužbe za utvrđivanje. sadržaj izjave i potpis podnosioca. Ako se podnese tužba zbog nedospjele obaveze.Tužba je potpuna ako ima oznaku suda. Preinačenje je moguće najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave. što znači da se ista može ponovo podnijeti. Povlačenje tužbe može biti djelomično ili u cjelosti. Tužba se ne može odbaciti zbog „preuranjenosti“ tužbenog zahtjeva. Preinačenje tužbe ? Može biti objektivno preinačenje. tužba se neće odbaciti. d) da o istom zahtjevu već teče parnica. ako pripremno ročište nije održano. Svi ovi elementi su procesno-pravne prirode i oni se razlikuju od materijalno-pravnih činjenica. Od procesno-pravnih elemenata zavisi dopuštenost tužbe. a ako je prvotuženi se upustio već u parnicu i dao odgovor na tužbu. Načelno se tužba ne može povući nakon zaključenja glavne rasprave. prebivalište ili boravište ili sjedište. proširenje postojećeg zahtjeva ili isticanje novog zahtjeva. O procesno-pravnim pretpostavkama sud vodi računa po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka. preinaka je moguća ako sud utvrdi da tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije i ako je tuženi u mogućnosti da odmah raspravlja po preinačenoj tužbi. a od materijalno-pravnih činjenica zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. Ako tuženi ne pristane na preinačenje. ili uz pristanak tuženog sve do zaključenja glavne rasprave. Povlačenje tužbe? Povlačenje tužbe je moguće bez pristanka tuženog prije dostavljanja tužbe tuženome. Tužba se odbacuje rješenjem kada sud utvrdi: a) da nije nadležan. već će se odbiti tužbeni zahtjev. Povlačenje tužbe znači da je tužilac odustao od svoga prava na određenu pravnu zaštitu. c) da je tužba povučena. ili iz drugih sličnih razloga. kao da tužba nije ni podnesena. Objektivno preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva. e) da je o istom zahtjevu već pravosnažno završen postupak. onda se traži i njegov pristanak na ovakvu preinaku tužbe. ime i prezime ili naziv pravnog lica. Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba. koje se odnosi na stranke. Novotuženi mora pristati da stupi u parnicu. koje se odnosi na tužbeni zahtjev. nakon toga samo ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena ka odugovlačenju postupka i ako tuženi na to pristane. osim u brakorazvodnim sporovima. Subjektivno preinačenje tužbe postoji kada tužilac pored ili umjesto ranije označenog tuženog označi drugo lice. na primjer zato što još nije donesen neki zakon.

Protivtužbu je moguće podnijeti ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa zahtjevom iz tužbe. i to u roku od 30 dana. Dostavljanje odgovora je obavezno. nedolazak tužioca na pripremno ročište. Odgovor na tužbu? Nakon prijema tužbe sa prilozima. važi i za protivtužbu. jer ako se ne dostavi odgovor na tužbu moguće je donijeti presudu zbog propuštanja. te ako je po srijedi nadležnost istog suda. kompenzirati (npr. Protivtužba je samo mogućnost. a ne i dužnost. koja se odnosi na datum zakazivanja.Za razliku od izjave tužioca o povlačenju tužbe. Ovakva presuda ima učinak pravosnažne presude. tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu. Pripremno ročište se uvijek zakazuje kada nema odgovora na tužbu. jer se takvi zahtjevi mogu ostvariti i u posebnoj parnici. zakon poznaje i takozvanu presumpciju ili fikciju povlačenja tužbe (npr. Protivtužba? Radi se o samostalnom zahtjevu protiv tužioca kojeg je tuženi u parnici koju je tužilac pokrenuo protiv njega istakao pred istim sudom. tj. iako je uredno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak). Zakon predviđa obaveznu konsultaciju sa strankama. pa tužilac ne može ponovno podnijeti tu istu tužbu. a samo izuzetno se glavna rasprava može zakazati bez pripremnog ročišta. Tok pripremnog ročišta? 127 | P a g e . Pripremno ročište? To je završna faza pripremanja za glavnu raspravu. Rješenje o zakazivanju mora sadržavati posljedice eventualnog izostanka sa pripremnog ročišta i upozoravaju stranke da najkasnije na tom ročištu mogu iznijeti činjenice i predložiti dokaze. ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti. Sve što važi za tužbu. Pripremno ročište se zakazuje nakon prijema odgovora na tužbu. Odricanje od tužbenog zahtjeva? To je izjava tužioca kojom se definitivno odriče prava na pravnu zaštitu određenog sadržaja. Zakazivanje pripremnog ročišta uglavnom je obavezno. Dostavljanjem odgovora na tužbu tuženi se upušta u raspravljanje. pa sud u takvom slučaju donosi presudu zbog odricanja. Predviđeno je da se postupak u pravilu sastoji od dva ročišta: pripremnog ročišta i ročišta za glavnu raspravu. novčani zahtjevi). ali i na neformalan plan suđenja.

Zatim se saslušavaju svjedoci. Sudska nagodba? Sudska nagodba se može zaključiti u toku cijelog postupka. Prema odredbama o redoslijedu izvođenja dokaza. Nakon što se glavna rasprava otvori. Sudska nagodba nastaje kada je stranke potpišu. Na ročištu ukratko tužilac izlaže tužbu. Nakon okončanja svih ovih faza zaključuje se glavna rasprava. i to prvo svjedoci koje je predložio tužilac. Glavna rasprava se zakazuje 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. kojim se uređuje i materijalno-pravni i procesnopravni odnos.Na pripremnom ročištu se otklanjaju sve smetnje koje spriječavaju dalje postupanje suda. a onda o prijedlozima stranaka i činjenicama kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge. Medijaciju može predložiti sud. a tuženi potom izlaže svoj odgovor na tužbu. Sud mora paziti na nepristrasnost u svom nastojanju da stranke zaključe sudsku nagodbu. Novi ZPP ne daje mogućnost ponovnog otvaranja glavne rasprave. a zatim tuženi izlaže odgovor na tužbu. Sudska nagodba se pobija tužbom u roku od tri mjeseca od dana saznanja. Odgoda. Po zaključenju glavne rasprave sudija mora obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude. Glavna rasprava? Predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda. nakon izlaganja odgovora na tužbu prvo se pristupa saslušanju stranaka. a potrebna je saglasnost stranaka. Postoji i Zakon o medijaciji sa popratnim podzakonskim propisima. ali može biti zakazana i održana i odmah nakon pripremnog ročišta. Potom prvo tužilac ukratko izlaže bitna pitanja iz tužbe i pročita isprave. ima karakter pravosnažne presude i predstavlja izvršni naslov. odlaganje i nastavak ročišta? 128 | P a g e . a čija je posljedica pravosnažnost. koje se preduzimaju radi utvrđenja relevantnih činjenica na koje će sud primjeniti materijalno pravo prilikom donošenja svoje odluke. a najkasnije u roku od pet godina od dana njenog zaključenja. Medijacija? Novi ZPP poznaje i alternativno rješavanje sporova putem medijacije. Zatim se raspravlja o procesnim pitanjima. ako takav prijedlog postoji. obznani se predmet raspravljanja te se utvrdi da li su pozvane stranke i prisutne. a potom svjedoci koje je predložio tuženi. Ona predstavlja jednu vrstu ugovora. Zatim se odlučuje o pitanjima koja će se raspravljati na ročištu za glavnu raspravu i o dokazima koji će se izvesti.

niti uslovljeno bilo čime. Dokazna sredstva su: uviđaj. Priznanje tužbenog zahtjeva moguće je do zaključenja glavne rasprave. Oblik odluke je presuda i rješenje. Presudom se meritorno odlučuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se vodi parnica (tužbeni zahtjev. Odgoda predstavlja odluku suda da se glavno ročište ne otvara. iako izreka glasi da se tužbeni zahtjev odbija. Nakon pravosnažnosti ove presude ona ima dejstvo presuđene stvari (res iudicata).. jer se samo na njima može zasnivati donošenje odluke. Sud će odbiti donošenje presude na osnovu priznanja kada je u pitanju zahtjev sa kojim stranke ne mogu raspolagati. isprave. a ne samo činjenice iz kojih proizilazi osnovanost tužbenog zahtjeva. tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlaže. b) Presuda na osnovu odricanja Presuda na osnovu odricanja predstavlja izjavu tužioca. Priznanje ne smije biti vezano za neki rok. vještačenja (samo jedan vještak jedne struke!). a i na raspravi koja je zakazana povodom žalbe pred drugostepenim sudom. datu pismeno ili usmeno. i to pitanja materijalno-pravne i procesno-pravne prirode. Ova presuda se može donijeti sve do zaključenja glavne rasprave. te prigovor prebijanja). protivtužbeni zahtjev. kako u pogledu razloga. Novi ZPP razlikuje odgodu od odlaganja. Dokazivanje? U postupku treba dokazivati samo pravno relevantne činjenice. Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju ocjenjuje izvedene dokaze i donosi zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije dokazana (naravno. Sudske odluke? Parnične radnje kojima se rješavaju pojedina pravna pitanja iz građanskog spora. saslušanja parničnih stranaka. ZPP također poznaje i institut osiguranja dokaza. 129 | P a g e . na temelju pravne logike!). Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tužbenog zahtjeva. Ne može se rasprava odložiti na period duži od 30 dana. kojom se on odriče od toga da sud zaštiti neko njegovo subjektivno pravo.Odgoda i odlaganje su novim ZPP-om znatno ograničeni.. a odlaganje podrazumijeva situaciju kada se ročište već vodi. a može se opozvati do donošenja presude. ZPP poznaje slijedeće presude: a) Presuda na osnovu priznanja Presuda na osnovu priznanja donosi se na temelju jednostrane izjave volje tuženog kojom on priznaje tužbeni zahtjev. svjedoci.

c) Presuda zbog propuštanja Ova presuda je novost u našem procesnom pravu. Međutim.. sud može odbiti tužbeni zahtjev. već samo da li je pitanje raspravljeno). Ako je prijedlog neblagovremen.). Žalbeni rok počinje teći 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. protiv takvog rješenja tuženom je dopuštena žalba. jer nije dao odgovor na tužbu. Ispravljanje presude? Prilikom izrade presude može doći do greške u imenima. takvom žalbom ne može se pobijati sam meritum presude. bez obzira kada je preuzimanje presude izvršeno (zloupotreba u praksi. ako neki od uslova nije ispunjen. Određivanje roka za izradu presude je novost u ZPP i od tog roka počinje teći i rok za žalbu. sud će ga odbaciti rješenjem. Izuzetak su presude zbog propuštanja i presude donesene u drugostepenom postupku na sjednici vijeća. izigravanje ovog roka putem uvođenja dostavljanja presude. Donošenje presude? Obaveza je suda da izradi presudu u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. 130 | P a g e . Rok za podnošenje ovog prijedloga je 30 dana. Preuzimanje presude? Preuzimanje presude vrše stranke. te drugim očitim pogreškama u pisanju i računanju. Takve greške ne smiju imati uticaja na suštinu presude. Ako sud odbije prijedlog za povraćaj. brojevima. ali tuženi može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. a ne po službenoj dužnosti suda.. sud će odbiti donošenje ove presude. koja zamjenjuje raniju presudu zbog izostanka. Stranke nemaju pravo žalbe na ovu presudu. Ako sud usvoji prijedlog za povraćaj. Ispravljanje presude vrši sud po službenoj dužnosti. Ako prijedlog pak nije osnovan. donijet će i rješenje kojim se ukida presuda zbog propuštanja. Ako je zahtjev očigledno neosnovan i ako sa njim stranke ne mogu raspolagati. Dopunska presuda se donosi samo na prijedlog stranke. odnosno njihovi punomoćnici u zgradi suda. nego samo osnovanost prijedloga za povrat u prijašnje stanje. sud je dužan o tome izvjestiti predsjednika suda i navesti razloge propuštanja. a i po prijedlogu stranaka. sud će ga opet rješenjem odbiti (ne cijeni se osnovanost. Njome se sankcioniše pasivnost tuženog. Dopunska presuda? Ova presuda se donosi kada sud propusti da odluči o dijelu tužbenog zahtjeva ili o svim tužbenim zahtjevima o kojima mora da odluči i o kojima je već raspravljeno. Da bi sud mogao donijeti ovu presudu potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi. U slučaju propuštanja ovog roka.

Rješenja? Odlukom u formi rješenja sud u pravilu odlučuje o procesnim pitanjima. a meritorno samo u postupku smetanja posjeda. Odredbe koje se odnose na presudu na odgovarajući način valja primjenjivati i na rješenja. Rok za podnošenje žalbe je prekluzivan. Protiv rješenja o ispravci dopuštena je posebna žalba. Dopuna žalbe mora biti podnijeta u roku za žalbu. Žalbeni razlozi: a) Povreda odredaba parničnog postupka (koja je uticala na pravilnost donesene odluke!) b) Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje c) Pogrešna primjena materijalnog prava Drugi su razlozi žalbe kada je u pitanju presuda na osnovu priznanja ili odricanja: a) Povreda postupka b) Izjava o priznanju ili odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare 131 | P a g e . a pod propisanim uslovima i umješači. dispozitivna stranačka radnja. naznaku da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelini. Zakon strogo propisuje formu žalbe (traži se pismena forma i navedeni su svi elementi žalbe koji su obavezni). kojom se pobija prvostepena presuda i od suda traži njena izmjena ili ukidanje ili preinačenje. tako da se ispravak može vršiti u bilo koje vrijeme. izuzetak je samo kada ih podnosilac žalbe bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zaključenja glavne rasprave. a ako se žalba na presudu odnosi samo na okolnosti ispravke. kada upravlja parnicom. U pravilu se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. onda takvu žalbu sud uzima i tretira kao prijedlog za ispravku. razloge žalbe i potpis podnosioca žalbe. Žalba protiv presude? Redovan pravni lijek. Stranka se može odreći žalbe ili odustati od žalbe. Pravo na žalbu imaju stranke. Sadržina žalbe? Žalba mora sadržavati oznaku presude protiv koje se izjavljuje.Prijedlog za ispravak nije vezan rokom.

a ne i rješenje! Raspravu pred drugostepenim sudom vodi sudija-izvjestilac u sastavu istog vijeća koje je odlučilo da se otvori ova rasprava. kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu (putem presude) 3. a protivna stranka nije dužna iskoristiti mogućnost odgovora.Postupak prvostepenog suda po žalbi? Izjavljivanjem žalbe počinje postupak po žalbi. 132 | P a g e . Drugostepeni sud nije u mogućnosti drugačijom ocjenom izvedenih dokaza na sjednici vijeća donijeti drugačiju odluku! Mogućnost održavanja rasprave pred drugostepenim sudom postoji samo u slučaju kada se pobija presuda. Obično ovaj sudija i predsjedava raspravi. Prvostepeni sud je obavezan da blagovremenu. smatra se da je blagovremeno podnijeta. ovo nije uvažavanje žalbe!!) 4. Drugostepeni sud odluke donosi na sjednici vijeća ili nakon održane glavne rasprave. Postupak pred drugostepenim sudom? Kada se spis prvostepenog suda sa žalbom dostavi drugostepenom sudu. Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu 5. nepotpunu ili nedozvoljenu (putem rješenja) 2. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. koji traje od podnošenja žalbe do donošenja drugostepene odluke. Odlučujući po žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave drugostepeni sud može: 1. Ako se blagovremena žalba dostavi nenadležnom sudu. Preinačiti prvostepenu presudu. potpunu i dozvoljenu žalbu dostavi na odgovor protivnoj stranci. Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (putem rješenja. pa stigne nadležnom sudu nakon žalbenog roka. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. započinje postupak pred drugostepenim sudom. Zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada utvrdi da radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja jeste potrebno utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze. Ovo samo u slučaju ako se takvo podnošenje žalbe može pripisati neznanju ili očiglednoj omaški podnosioca žalbe.

izjava da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelosti. a po potrebi predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno postupanje Revizija? Vanredan. i to samo ako je riječ o predmetu gdje je primjena zakona značajna i za druge slučajeve 133 | P a g e .Zabrana reformatio in peius???? Sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. ako je samo ta stranka podnijela žalbu. takvo rješenje se može pobijati u žalbi protiv odluke prvostepenog suda. razlozi revizije i potpis revidenta. Sve odredbe koje uređuju žalbu na presudu odnose se i na žalbu na rješenje. Za reviziju je propisana stroga pismena forma i obavezni elementi. Obavezni elementi revizije su: označenje presude koja se pobija i protiv koje se izjavljuje revizija.000 KM. Dopustivost revizije Reviziju stranka može podnijeti protiv drugostepene presude samo ukoliko je ona izrečena na njenu štetu. nepotpunu ili nedozvoljenu 2. što se odnosi samo na vrijednost onog djela presude koja se pobija!! U izuzetnim slučajevima zakon dopušta reviziju i kada je vrijednost spora manja od 10. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. stranka na koju se odnosi to rješenje može uvijek izjaviti žalbu protiv takvog rješenja. Žalba protiv rješenja? Ako zakonom nije izričito propisano da žalba protiv određenog rješenja prvostepenog suda nije dozvoljena. Ako nema nekog od ovih elemenata revizija je nepotpuna i u takvom slučaju vraća se na ispravak ili dopunu. Uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti.000 KM. Revizija je dozvoljena samo ukoliko vrijednost spora prelazi 10. ova zabrana ne postoji. samostalan. ograničeni i dvostrani pravni lijek. Kada zakon propisuje da nije dozvoljena posebna žalba. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje 3. nesuspenzivan. tako da nedostatak bilo kojeg od tih elemenata reviziju čini nepotpunom (kada se vraća na ispravak ili dopunu) ili nedozvoljenom. Podnosi se protiv pravosnažne presude drugostepenog suda donesene u povodu žalbe. Ako su obje stranke podnijele žalbu. devolutivan. Rješavajući po žalbi protiv prvostepenog rješenja drugostepeni sud može: 1.

Revizioni sud prvo cijeni dopuštenost revizije po ovom kriteriju. Pojam pogrešne primjene materijalnog prava određuje sam zakon i on propisuje da ta povreda postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kada odredbu nije pravilno primjenio. U tom smislu sud može: 134 | P a g e . Zakon o vanparničnom postupku (osim jedino u postupcima eksproprijacije).3). jer Vrhovni sud FBiH cijeni vlasništvo. koja po osnovu apelacije cijeni drugostepene presude sa aspekta „ljudskih prava“ u skladu sa Evropskom konvencijom. Odgovornost sudije u slučaju primjene ZOO: može odgovarati za štetu ako je protiv njega vođen disciplinski postupak. Revizija se izuzetno može dopustiti u svim predmetima ispod određenog limita. a Ustavni sud BiH cijeni imovinu! To je posljedica činjenice nepostojanja Vrhovnog suda BiH. ali ne i u predmetima iz oblasti u kojima revizija nije dozvoljena po zakonu koji uređuje tu oblast. Razlozi za reviziju a) Povreda odredaba parničnog postupka koja je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom b) Pogrešna primjena materijalnog prava c) Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom U reviziji se ne mogu iznositi problemi činjenične prirode. Odluke revizionog suda Revizioni sud najprije ispituje da li je revizija blagovremena. ili ako je namjerno pogrešno primjenio materijalno pravo (analogna primjena odredaba o odgovornosti organa uprave).. što je daleko od presuđivanja na osnovu striktnih (entitetskih) propisa. odnosno o ocjeni dopustivosti revizije sud odlučuje i kada to stranka u reviziji nije navela. Zakon o zemljišnim knjigama ne poznaju reviziju!! Ustavni sud BiH se ustanovio kao „četvrta instanca“.. prekoračenje mora biti učinjeno pred drugostepenim sudom. potpuna i dopuštena. Povreda mora da bude učinjena pred drugostepenim presudom. dakle ako sud ocijeni da bi odluka po reviziji mogla biti od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.(član 273. Prekoračenje tužbenog zahtjeva pred drugostepenim sudom Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno pred prvostepenim sudom nije razlog za reviziju. O ovoj povredi sud vodi računa samo na zahtjev revidenta i u takvom slučaju se preinačava drugostepena presuda. Zakon o stečajnom postupku. Dakle. Zakon o izvršnom postupku.

bez potrebe da se u izreci odluke drugostepena presuda potvrđuje. Uvažiti reviziju i ukinuti presudu drugostepenog suda. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se onom sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. nehuman. te odbaciti tužbu 4. naročito odredbe o hipoteki.. uvijek je dopuštena revizija. Odbiti reviziju kao neosnovanu. i to onih postupaka koji su završeni pravosnažnom odlukom (presudom ili rješenjem).. Uvažiti reviziju i preinačiti drugostepenu presudu Revizijski sud nije vezan prijedlozima podnosioca revizije. ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Nov zakon. te presudu može preinačiti i kada revident traži njeno ukidanje. ukinuti i drugostepenu i prvostepenu presudu. Nakon te dostave se spis sa jednim primjerkom te odluke dostavlja i prvostepenom sudu. Uvažiti reviziju. POKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA 135 | P a g e . bez obzira iz kojih razloga je ta žalba odbačena b) revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim je potvrđeno rješenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe Ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka traži se prijedlogom.1. te predmet vratiti drugostepenom sudu (u praksi je moguće da revizioni sud ukine i drugostepenu i prvostepenu presudu) 3. Po novom ZPP-u je revizijski sud sam nadležan da svoje odluke dostavlja strankama. a jedan primjerak te odluke dostavlja se drugostepenom sudu. jer pravosnažnost te presude nije bila ni dovedena u pitanje 2. kao i obratno. Drugostepena rješenja protiv kojih je revizija uvijek dopuštena: a) ako je protiv rješenja drugostepenog rješenja žalba odbačena.

koje bi sprječilo izvršenje. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. Rok za prigovor je prekluzivan. PRIGOVOR TREĆEG LICA Lice koje tvrdi da u predmetu izvršenja ima takvo pravo. Suspenzivno dejstvo u pravilu ima samo prigovor. I odluka krivičnog suda može biti izvršna isprava. te suspenzivan. On je i remonstrativan pravni lijek. PRIGOVOR Rješenja donesena u izvršnom postupku u prvom stepenu mogu se pobijati samo prigovorom. jer se dostavlja drugoj strani na odgovor. I žalbu i prigovor osim stranaka. što znači da o njemu odlučuje isti sud koji je donio rješenje. vrsta. tražioca izvršenja i izvršenika. kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito predviđeno. jer se ne može pristupiti njegovom rješavanju prije isteka roka za odgovor. Prigovor je bilateralan. Izvršna odluka donesena u upravnom postupku i nagodba ako glase na ispunjenje novčane obaveze. Prigovor je dvostran pravni lijek. Na prigovor se stranke izjašnjavaju u roku od osam dana i sud u izvršnom postupku najčešće podnosioca prigovora upućuje na parnicu. može podnijeti prigovor. pod određenim uslovima imaju pravo podnijeti i treća lica koja imaju pravni interes. U pogledu mogućnosti pokretanja i vođenja postupka nema bitnih promjena u odnosu na raniji zakon. ali i po službenoj dužnosti. koji sprječava pravosnažnost rješenja. jer u pravilu odlaže izvršenje. Izvršna notarska isprava. Ovaj prigovor se podnosi do završetka izvršnog postupka. IZVRŠNE ISPRAVE? a) Izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba. Prigovor je redovan i samostalan pravni lijek. Sudska odluka može biti presuda i rješenje. ŽALBA Redovan pravni lijek. 136 | P a g e . jer o njemu odlučuje drugostepeni sud. obim i vrijeme ispunjenja obaveze.Izvršni postupak se pokreće po prijedlogu tražioca izvršenja. osim ako ZIP-om nisu isključeni. ali ne sprječava provođenje rješenja. Devolutivan pravni lijek. te predmet. i to samo u odnosu na namirenje tražioca izvršenja. Druga isprava koja je zakonom predviđena kao izvršna (poravnanje iz medijacije). u dijelu kojim je pozitivno odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu. b) c) d) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako je na njoj označen tražilac izvršenja i izvršenik.

penzije. lična pisma. IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTIMA Za ovakva izvršenja nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. Ne mogu biti predmet izvršenja ni medalje. Prodaja se vrši usmenim javnim nadmetanjem. izvršenje je moguće do 2/3 primanja. posebno kada se radi o bankarskim kreditima koji se osiguravaju hipotekom. isl. a zatim u roku od 15 dana vrši njihova prodaja. a provodi se u onom obimu koji je potreban za namirenje konkretnog potraživanja. I sl. Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina. autorske naknade. IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA Predmet ovog izvršenja ne mogu biti predmeti koji su neophodni i potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (hrana. a nekada i neposrednom pogodbom. IZVRŠENJE NA NOVČANIM POTRAŽIVANJIMA Novčana potraživanja su primanja izvršenika po osnovu radnog odnosa. Izvršenje se provodi zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi. Po ranijem ZIP-u bilo je moguće izvršenje do iznosa 1/3 primanja izvršenika. Novim ZIP-om je napušteno načelo socijalnosti. Po novom ZIP-u to su mjenica i ček. U oba slučaja ovo se odnosi na primanja izvršenika do 1000 KM mjesečno. a moguće je izvršenje i na zajedničkom vlasništvu. vjenčani prsten. sa protestom i povratnim računom. Najprije se popisuju i plijene pokretne stvari. Izvršenje se provodi pljenidbom i prenosom potraživanja.VJERODOSTOJNE IZPRAVE Izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Novi ZIP je radikalno izmjenio pravila o izuzimanju od izvršenja. priznanja. zatim računi. ZEMLJIŠNI DUG 137 | P a g e . zakupnine. ratne spomenice. jer je njome princip srazmjernosti značajno ugrožen. pa i izvodi iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga. ogrijev. ono naročito ne postoji u našoj kreditnoj praksi. druga ordenja. zatim utvrđenjem vrijednosti nepokretnosti. a i suvlasnički dio može biti samostalan predmet izvršenja. te prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja. a po novom ZIP-u je moguće izvršenje do 1/2. Za provođenje ovog postupka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika. Ako pak primanja prelaze ovaj iznos. Svrha ovih isprava je pojednostavljenje postupka.).

ali ga još nema toliko u praksi. vrijedi i za vanparnični postupak. on je ustvari hipoteka ali bez potraživanja. Spominje se u Zakonu o zemljišnim knjigama. što znači da ako je nešto činjenično odlučeno u vanparničnom postupku. Zemljišni dug nije akcesorne prirode kao hipoteka. ZAKON O VANPARNIČNOM POSTUPKU Osnovno pravilo: ovdje se ne raspravlja o činjenicama. a ako je nešto činjenično rješeno u parničnom postupku. 138 | P a g e . Zakonu o stečajnom postupku i Zakonu o notarima.Radi se o stvarno-pravnom osiguranju na nepokretnosti. može se pobijati u parničnom. sva činjenična pitanja upućuju se u parnicu.

Protiv rješenja o oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti dozvoljena je žalba i mogu je izjaviti lica koja su učestvovala u postupku.Vanparnični postupak utvrđuje pravila postupka u kojima sudovi postupaju i odlučuju o ličnim. Karakteristično je da tu žalbu može izjaviti i lice kojem se oduzima poslovna sposobnost. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA? U ovom postupku sud odlučuje o davanju dozvole za zaključenje braka između određenih lica. a iznimno i po službenoj dužnosti. U vanparničnom postupku sud po službenoj dužnosti preduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju. ZADRŽAVANJE NA LIJEČENJU U USTANOVI ZA OBOLJELE? O ovome odlučuje sud kada je zbog prirode bolesti neophodno dotičnom licu ograničiti slobodu kretanja. kao i drugih lica koja nisu u mogućnosti da se sama o sebi brinu. Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica. a tako i vraćena. U tom postupku mora se provesti dokaz po vještaku medicinske struke odgovarajuće specijalnosti. Sud na odgovarajući način ispituje okolnosti koje su od značaja za utvrđenje postojanja slobodne volje i želja maloljetnika za 139 | P a g e . ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Poslovna sposobnost može biti potpuno ili djelimično oduzeta. porodičnim. a starije je od 60 godina. ako su ispunjeni potrebni uslovi. PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI? Umrlim licem proglasit će se lice o čijem životu za poslijednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti. bez obzira na njegovo zdravstveno stanje. U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Postupak se pokreće po prijedlogu maloljetnog lica. te u drugim slučajevima propisanim zakonom. Smrt nekog lica može se dokazivati po odredbama ZVP-a samo kada se smrt ne može dokazati ispravama predviđenim propisima o matičnim knjigama. Postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od sedam dana. imovinskim i drugim pravima i interesima. kada je zakonom propisanom da se brak može zaključiti između tih lica samo na osnovu dozvole suda. koji daje nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje dotičnog lica. osim ako ZVP-om nije drugačije određeno. Rok za žalbu je tri dana od prijema rješenja. Za vođenje postupka nadležan je sud na čijem području lice kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište ili boravište.

u suprotnom je jako teško izvršiti pouzdano mjerenje. UREĐENJE MEĐA? Sud uređuje među između susjednih nekretnina. kada matičar ima obavezu da najkasnije u roku od tri mjeseca dostavi smrtovnicu sudu. Geometar mora imati „stajne tačke“ kao referentne tačke od kojih vrši mjerenje. sud može izvršiti uređenje međe. te posjedovanje tjelesne i duševne sposobnosti maloljetnika za vršenje prava i dužnosti koji proizilaze iz braka. Uređenje međe u vanparničnom postupku moguće je samo ako vrijednost spora iznosi do 3000 KM (tzv. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE? U ovom postupku sud utvrđuje ko su nasljednici ostavioca. Sud nakon „ročišta za pomirenje“ zakazuje ročište na licu mjesta. ako su učesnici postupka saglasni sa time. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti (u teoriji. Rok za žalbu iznosi 15 dana od dana dostavljanja rješenja (ali rok nije prekluzivan!). legatarima i drugim licima. protiv kojih je dozvoljena posebna žalba. Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih nekretnina. sud stranke upućuje na parnični postupak! Ako obje stranke pristanu da se međa uredi prema jačem pravu. Žalba zadržava izvršenje rješenja. Pravičnost ne znači „po pola“. ako su međašni znaci uništeni. nadležan je organ uprave. stranke se ne moraju uputiti na parnicu. te koja prava iz te zaostavštine pripadaju nasljednicima. Drugostepeni sud može odlučiti i o neblagovremenoj žalbi isto kao i prvostepeni sud o blagovremenoj žalbi. 140 | P a g e . 3. ako zakonom nije drugačije određeno. 2. Ako su u toku postupka sporne neke činjenice od kojih zavisi neko pravo na naslijeđe. oštećeni ili pomjereni. malična vrijednost). prema posljednjem posjedu. ako jeste. po pravičnosti. Uređenje međe u gradu zavisi od toga da li je građevinska parcela parcelisana ili nije. koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu. gdje poziva stranke i vještaka geometra. Prvostepeni sud može povodom blagovremene žalbe novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje rješenje. Sud uređuje među: 1. ali u praksi je to uglavnom inicijativa nasljednika). po jačem pravu. već se cijeni prema okolnostima konkretnog slučaja. ako nije.zaključenje braka. ako utvrdi da je žalba osnovana. a time se ne vrijeđaju prava drugih sudionika koja su zasnovana na tom rješenju. Međa se može urediti i prema katastarskim mapama. u suprotnom. sud će postupak prekinuti (jedini slučaj kada se vanparnični postupak prekida!!) i sudionike uputiti na pokretanje parničnog postupka. ŽALBA U VANPARNIČNOM POSTUPKU? U vanparničnom postupku se odluke donose u obliku rješenja.

ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA (Sl. novine FBiH 61/01) 141 | P a g e .Pravosnažnost rješenja donesenog u vanparničnom postupku ne sprječava sudionike da o svom zahtjevu traže zaštitu u parničnom ili u upravnom postupku.

Nakon što ministarstvo zaprimi zahtjev. Ako postoje razlozi za odgodu donošenja rješenja o stranom ulaganju. kultura. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. 142 | P a g e .). U pogledu vlasničkih prava na nekretninama. mora da podnese zahtjev naprijed navedenom ministarstvu za pribavljanje saglasnosti (vojna industrija. OBLICI STRANIH ULAGANJA? 1. strani ulagači imaju jednaka prava i stiču nekretnine kao i domaća pravna i fizička lica. gl. prije nego što pristupi ulaganju i osnivanju privrednog društva. Federalno ministarstvo kulture i sporta. isl. Ukoliko u navedenom roku ne donese rješenje. gl. OBAVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGAČA? Strani ulagač ima pravo da investira dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih i neprivrednih djelatnosti u BiH. regulisano je Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (Sl. Ukoliko ne donese rješenje u ovom roku. Sve ono što nije uređeno ovim zakonom. Strani ulagač.Ovim zakonom uređeni su prava. BiH 21/98. te postupak registracije stranih ulaganja. Nadalje. osim carinskog evidentiranja. Ulaganje u postojeće pravno lice 4. dužno je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje. strani ulagači pod istim uslovima kao i domaći ulagači imaju pravo upravljanja privrednim društvima. Strana ulaganja su oslobođenja plaćanja carina i carinskih obaveza. ministarstvo je dužno da o tome obavijesti podnosioca i u tom slučaju dužno je da donese konačno rješenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. Također. strani ulagači imaju pravo da vrše transfer dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja i poslovanja u FBiH. Strani ulagač može osnovati privredno društvo pod istim uslovima kao i domaći ulagači. informisanje. 34/00). i to bez ograničenja i u konvertibilnoj valuti. obaveze i povlastice stranih ulagača. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2. BiH 17/98). Posebni oblici stranih ulaganja POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA? U FBiH strana ulaganja u sektore koji podliježu restrikcijama odobravaju slijedeća ministarstva: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. u skladu sa važećim zakonima u FBiH i BiH. Ovdje ipak postoje određene restrikcije i to u oblasti vojne industrije i proizvodnje i oblasti javnog informisanja. Restrikcije se odnose na ograničenje uloga stranog ulagača. PRAVA. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. a u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH (Sl. oblici stranih ulaganja. i to pod istim uslovima kao i rezidenti (domaća pravna i fizička lica). koji ne može biti veći od 49% glavnice takvog privrednog društva. Osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3. i to u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ZPD).

autora industrijskog dizajna podrazumijeva pravo da bude naznačen u prijavi i svim drugim ispravama koje se odnose na patent. Moralno pravo pronalazača. on je regulisan članom 2 ovog zakona. Kada govorimo o predmetu zaštite.Odobrenje stranog ulaganja važi bez vremenskog ograničenja!! Strani ulagač je dužan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili drugog akta o ulaganju. u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. odn. rješavaju se pred nadležnim sudovima u BiH. sadržaj i zaštita prava industrijskog vlasništva. novi oblik proizvoda ili njegovog djela štiti se industrijskim dizajnom. a zahtjev se podnosi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. izuzev ako zainteresovane strane ne dogovore arbitražu ili ugovore nadležnost stranog suda. i to patenata. zakona utvrdio jednakost stranih i domaćih lica kada je u pitanju zaštita prava industrijskog vlasništva. znak koji je podoban za razlikovanje roba ili usluga štiti se žigom. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH (Sl. odn. industrijski dizajn. robnih i uslužnih žigova. Zakonodavac je u članu 4. Reciprocitet se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. nosioci prava stiču materijalna i moralna prava. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH. industrijskog dizajna i geografske oznake. registracijom prava industrijskog vlasništva. gl. jednako kao i domaća pravna i fizička lica. Svi sporovi koji eventualno nastanu u vezi sa stranim ulaganjima. Institut također prima prijave kojima se zahtjeva sticanje prava industrijskog vlasništva u inostranstvu. Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasništva obuhvataju isključiva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja. i to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. Pravni učinak priznatih prava industrijskog vlasništva iz takvih prijava 143 | P a g e . Sticanje prava industrijskog vlasništva u BiH može se zahtjevati i prijavom podnesenom u inostranstvu. BiH 3/02) definiše se i uređuje sticanje. ukoliko je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. što znači da strana pravna i fizička lica su izjednačena sa domaćim – ali po principu reciprociteta. Priznanjem. u skladu sa navedenim zakonom. koji kaže da se pronalazak štiti patentom ili patentom sa skraćenim trajanjem. kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana računajući od dana potpisivanja tog akta. U roku od 5 dana računajući od dana podnošenja uredne prijave ministarstvo će donijeti rješenje o odobrenju stranog ulaganja. tj. POSTUPAK STICANJA PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA? Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u BiH ostvaruje se podnošenjem prijave Institutu za standarde. Strani ulagači također imaju i obavezu da poštuju zakone i propise BiH i entiteta.

ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Protiv rješenja Instituta donesenih u drugom stepenu žalba nije dopuštena. Institut vodi za svako pojedinačno pravo industrijskog vlasništva slijedeće registre: 1) Registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasništva 2) Registar priznatih prava industrijskog vlasništva 3) Registar zastupnika za zaštitu industrijskog vlasništva 144 | P a g e . za industrijski dizajn ili žig u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja prve prijave. i to u skladu sa posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. „višestruko pravo prvenstva“.izjednačen je sa pravima industrijskog vlasništva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava. ako to zatraži i to: za patent u roku od 12 mjeseci. Postoji i tzv. koji za isti pronalazak. pripadniku članice Pariske unije ili WTO-a. kao i za pružanje informacijskih usluga. tj. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva vodi se u Institutu. žiga. shodno Konvenciji o međunarodnim izložbama. plaćaju se takse i naknade posebnih troškova postupka. Za postupak sticanja. s tim što se tužba neposredno podnosi Institutu. od dana upotrebe na izložbi prijavljenog pronalaska. kao stvarno-nadležnim sudom. kada podnosilac prijave može zahtjevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranijih podnesenih prijava. odn. „izložbeno ili sajamsko pravo prvenstva“. održavanja. ili upotrijebi znak za označavanje roba i usluga. industrijskog dizajna. priznat će se pravo prvenstva u BiH. Postoji i tzv. Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu dopuštena je žalba Komisiji za žalbe Instituta u roku od 15 dana. odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela. i to u jednoj ili više država članica Pariske unije ili WTO-a. pod uslovima iz člana 8 zakona. može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtjevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja.. kojeg reguliše član 7 zakona: „Lice koje na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi. oblika proizvoda. oblik proizvoda ili njegovog djela ili znak. tj. Kompletan postupak sticanja. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva. održavanja. od datuma podnošenja uredne prijave patenta. koji je u nekoj državi članici Pariske unije ili WTO-a podnio prvu prijavu za isti pronalazak. znak ili oblik proizvoda prijavu podnese kasnije. u BiH ili drugim članicama Međunarodne unije za zaštitu industrijskog vlasništva (Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloži pronalazak. Podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca. a na prijedlog direktora Instituta. odnosno znaka.“ Član 8 zakona govori o „unijskom pravu prvenstva“.. NAČELO PRVENSTVA? Institut radi na osnovu načela prvenstva.

ali uz obavezu podnošenja zahtjeva za hitno ispitivanje. Institut ima i svoj glasnik koji izdaje i u kojem se objavljuju podatci o pravima koja su upisana u navedene registre. prijava se može ispitivati i po hitnom postupku.Treba naglasiti da su registri javni. Izuzetno. usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba. usluga drugog učesnika u privrednom prometu. To mogu biti samo ona pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove utvrđene posebnim propisima. REDOSLIJED ISPITIVANJA PRIJAVA Prijave se ispituju po redoslijedu određenim datumom njihovog podnošenja. da se vode u elektronskoj formi. odn. dostupni trećim licima na uvid. uvezani su u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasništva BiH. Strana pravna i fizička lica ostvaruju prava iz Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH pred Institutom samo preko zastupnika koji su ovlašteni za zastupanje. Ko se može baviti poslovima zastupanja u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom? Mogu se baviti pravna i fizička lica koja moraju biti upisana u registar zastupnika kojeg vodi Institut. i to: 1) U slučaju sudskog ili drugog spora. Znak razlikovanja koji dobije rješenje nadležnog organa je žig. odn. uz koji zahtjev podnosilac mora dostaviti i dokaz o postojanju spora 2) Ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga 3) Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvršiti hitnu registraciju u određenom roku 4) Na poseban zahtjev podnosioca prijave INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO OBUHVATA: a) Patent b) Žig c) Industrijski dizajn d) Geografska oznaka porijekla ŽIG ILI ROBNA MARKA? Pojam žiga: Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba. 145 | P a g e .

KARAKTERISTIKE ŽIGA Žig je vlasničko pravo. putem tržišne inspekcije i putem Uprave za indirektno oporezivanje i carinskih organa. grafički prikazi. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi. ambalaža za proizvode – pod uslovom da su distinktivni – kao i kombinacije svega naprijed navedenog. koji su isti sa ranijim žigovima ili su slični ranijim žigovima za istu ili sličnu vrstu roba ili usluga. Nosilac žiga može zabraniti trećim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju znak koji je isti kao znak ili sličan znaku za robe ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat. 86): Nosilac žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom svojih roba i usluga. posebno u odnosu na geografsko porijeklo. te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu. brojevi. Ovo pravo ima i podnosilac prijave od datuma podnošenja prijave. 146 | P a g e . odn. Žigom se ne mogu zaštititi znakovi: koji su protivni javnom poretku ili moralu. kombinacije boja i njihovih nijansi. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje karakteristika roba ili usluga. katalozima.Žigom se mogu štititi znakovi. koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba ili usluga u privrednom prometu. koji su u vijeme podnošenja prijave žiga za znak opštepoznati u BiH u granicama značenja člana 6 Pariske konvencije. ZAŠTITA ŽIGA Tripartitna – upravnopravna. koji su isti sa ranijim žigovima za istu vrstu roba ili usluga. za koje je žig priznat. koji se ne mogu grafički prikazati. ISKLJUČIVA PRAVA NOSIOCA ŽIGA (čl. a posebno riječi. 3) individualni. oglasima i drugim oblicima ponude. prospektima. koji svojim izgledom ili sadržajem povrijeđuju autorska prava ili druga prava industrijskog vlasništva. slova. Upravnopravna zaštita se ostvaruje putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. 2) figurativni. vrstu. trodimenzionalni oblici. VRSTE ŽIGOVA 1) verbalni. kratice. koji sadržavaju državni ili drugi javni grb. u korespondenciji i drugim oblicima poslovne dokumentacije. kolektivni. amblem. teritorijalno je i vremenski ograničeno (10 godina). ili ga upotrebljavati za obilježavanje tih roba ili usluga. građanskopravna i krivičnopravna. zastavu. ali se može neograničeno obnavljati. koji svojim izgledom ili sadržajem mogu obmanuti javnost. fakturama. na uputstvima. kvalitet ili neko drugo obilježje roba ili usluga. slogani. uključujući i mogućnost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim žigom. Ovo pravo obuhvata i upotrebu žiga na sredstvima za pakovanje. koji su isključivo oblici određeni vrstom proizvoda ili oblici proizvoda potrebni za postizanje određenog tehničkog rezultata ili oblici koji proizvodima daju bitnu vrijednost. osim uz odobrenje nadležnog organa te države ili organizacije. koji predstavljaju ili podražavaju nacionalni ili religiozni simbol. naziv ili kraticu naziva neke države ili međunarodne organizacije. te 4) trodimenzionalni. te isključivo pravo upotrebe žiga u privrednom prometu za te robe i usluge.

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU (29/03) Zakonom o stečajnom postupku uređuju se uslovi za otvaranje stečajnog postupka. 3. prenosi preko granice. Prigovor da je proizvod lošeg kvaliteta. Bitno je istaći da zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik. Prigovor da je proizvod originalan. pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja. 4. Ovom kaznom kaznit će se svako lice koje neovlašteno izrađuje.Krivičnopravna zaštita: „Ko protivno odredbama Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH povrijedi tuđi žig. u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni obaveze plaćanja. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana. a ima za cilj unovčenje imovine stečajnog dužnika radi grupnog namirenja potraživanja stečajnih povjerilaca. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEČAJNOG POSTUPKA? Stečajni postupak se sprovodi iz razloga platežne nesposobnosti ili zbog prijeteće platežne nesposobnosti stečajnog dužnika. stavlja u promet. 2. te stoga po cijeni jeftiniji. nudi.“ Najčešći prigovori tuženog u slučaju neovlaštene upotrebe žiga: 1. uvozi. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (institut preuzeto iz njemačkog stečajnog prava). stečajni postupak. a ne i robnu marku. Platežna nesposobnost je najčešće i osnovni razlog za otvaranje stečajnog postupka i vrijedi za sve kategorije stečajnih dužnika. Osnovna premisa ovog zakona jeste da je imovina stečajnog dužnika ustvari imovina njegovih povjerilaca. 147 | P a g e . pri čemu sud samo stvara uslove za izražavanje autonomne volje povjerilaca. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. Prigovor da tuženi nije znao da uvozi robu sa tuđim žigom. koji ima usklađenu sistematiku i jasan je za primjenjivanje. Zakon o stečaju predstavlja jedan visoko razvijeni mehanizam. pa zbog toga ne može doći do zabune na tržištu. a po svojoj prirodi spada u vanparnične postupke. prema predviđanjima. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako stečajni dužnik. koji je prilagođen slučajevima u praksi. Prigovor pasivne legitimacije. jer tuženi za neovlaštenu upotrebu žiga okrivljuje dobavljača. jer je on od dobavljača naručio samo vrstu robe. industrijski dizajn i geografsku oznaku. kao i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana. skladišti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zaštite.

Ako predlagač ne postupi po nalogu suda. VOĐENJE I TOK STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. Stečajni postupak je u načelu hitan postupak i provodi se na opštinskom sudu pred privrednim odjeljenjem na čijem je području sjedište stečajnog dužnika. b) odrediti odgovarajućeg vještaka. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. S tim u vezi stečajni sudija može: a) imenovati privremenog stečajnog upravnika. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ispuni potraživanje podnosioca prijedloga.Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. Kako se radi o vanparničnom postupku. pa sudu vrati prijedlog koji nije uređen. u stečajnom postupku nema se pravo: 1) na povrat u pređašnje stanje. 3) na reviziju. izuzev nad imovinom FBiH. općina i javnih fondova. 2) na ponavljanje postupka. sud će takav prijedlog odbaciti rješenjem. za otvaranje stečaja nad takvim pravnim licem potrebna je prethodna saglasnost ministra odbrane. sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i otkloni nedostatke u roku od 15 dana. U prethodnom postupku utvrđuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. Ako predlagač u ostavljenom roku ne dostavi uređen prijedlog nikako. Neuredan prijedlog. na prijedlog podnosioca ili samog stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik. nema sudskog vijeća. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA 1) Stečajni sudija Sudski organ koji. 2) nad imovinom dužnika pojedinca (komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću). a koje potraživanje je bilo razlog za podnošenje prijedloga. 148 | P a g e . Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka. U stečajnom postupku razlikujemo dva stadija: 1) prethodni postupak i 2) glavni stečajni postupak. za razliku od ranijeg zakona. smatrat će se da je povukao prijedlog i u tom slučaju troškove snosi predlagač. kao i nepotpun prijedlog. c) rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. Postupak se sprovodi javnim pozivom nad imovinom pravnih lica. Stečajni postupak se sprovodi: 1) nad imovinom pravnog lica. koje mjere kasnije može ukinuti.

3) Skupština povjerilaca Skupštinu povjerilaca saziva stečajni sudija. kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme trajanja stečajnog postupka. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okvirima odluke o otvaranju stečajnog postupka. pristrasan ili ne ispunjava uslove za imenovanje. te da je unovči u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. b) izvrši detaljan popis stečajne mase. Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja. 149 | P a g e . c) vodi poslovne knjige. koji se osniva radi zaštite interesa stečanih povjerilaca. ako postoje razlozi koji upućuju na to da je nepodoban. a kojem je potrebno postavljenje od strane stečajnog sudije. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA Stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Ostale skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to traži stečajni upravnik. koja raspolažu odgovarajućom stručnošću i kvalifikacijama. kao i popis stečajnih povjerilaca za koje je saznao i do kojih je došao na osnovu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika. ali samo do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka (!) Njegova osnovna funkcija jeste imenovanje stečajnog upravnika i vršenje nadzora nad njegovim radom. Skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira članove odbora povjerilaca. Za stečajnog upravnika mogu se imenovati samo fizička lica. kao i potrebnim poslovnim iskustvom. upravlja tom imovinom. Ovu listu vodi federalni ministar pravde i ona se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. Za stečajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste stečajnih upravnika. 4) Odbor povjerilaca (fakultativni organ stečajnog postupka) Kontrolni organ. d) podnosi potrebne izvještaje nadležnim organima. Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. Stečajni upravnik mora imati položen stručni ispit.On vodi i upravlja stečajnim postupkom. Odbor kontroliše i podržava stečajnog upravnika. Na prvoj skupštini koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika. ovlašten da: a) hitno i bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. a naročito da sačini početni bilans. a koja potraživanja nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. Stečajni sudija može odbiti postavljenje izabranog stečajnog upravnika. 2) Stečajni upravnik Operativni organ stečajnog postupka. koja spada u stečajnu masu. a odluke se donose većinom glasova prisutnih povjerilaca. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja.

Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda. te za namirenje povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (to su stečajni povjerioci). čija se potraživanja namiruju iza ostalih stečajnih povjerilaca. 3. i to slijedećim redoslijedom: a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja svih povjerilaca. Stečajni povjerioci viših isplatnih redova. Namirenje povjerilaca iz stečajne mase vrši se po slijedećem redoslijedu: 1. i to u visini najniže plate 2. Neke pravne posljedice su uslovne. pod uslovom da ne spadaju u više ili niže isplatne redove. e) potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomiješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su sa tim izjednačena. a namiruju se za a) potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i b) potraživanja zaposlenika stečajnog dužnika po osnovu radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka. c) novčane kazne i prekršajne kazne.Stečajna masa služi za namirenje troškova stečajnog postupka. b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku. Isticanje rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda ima konstitutivan karakter za nastupanje ovih posljedica i bez ovog čina one ne bi mogle ni nastupiti. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice nastaju ex lege. koji se namiruju prije ostalih stečajnih povjerilaca. U firmi stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“. ovdje se radi o tzv. neke su trajne. Povodom pravnih posljedica zakon definiše tri grupe pitanja: 1) Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka 2) Ispunjenje pravnih poslova 3) Prebijanje i pobijanje Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju radni odnosi zaposlenika. 150 | P a g e . kao i povjerilaca koji u toku trajanja stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema stečajnoj masi (to su povjerioci mase). a neke bezuslovne. To su povjerioci koji su zakonom određeni kao takvi (npr. a neke privremene prirode. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase. Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koje ne pripadaju stečajnom dužniku nije stečajni povjerilac. izlučnom pravu! Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. d) potraživanja koja se odnose na usluge stečajnog dužnika. Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova. koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku. Zaposlenici koji su ostali na radu dok traje stečajni postupak primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi stečajni upravnik. kao i imovinskopravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja. hipotekarni povjerioci ili povjerioci zemljišnog duga).

sada se smatraju dospjelim. on ne donosi nikakvo rješenje o tome (!) i postupak po tom stečajnom planu se nastavlja konkludentno. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. REORGANIZACIJA Stečaj ne znači uvijek primarno gašenje i prestanak stečajnog dužnika. b) ako nema izgleda da će povjerioci prihvatiti stečajni plan. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kojem se vršilo ispitivanje potraživanja (prekluzivan rok!). 151 | P a g e . kojim se stečajnom dužniku omogućava ne samo da preživi i da ozdravi. on sačinjava i podnosi izvještaj stečajnom vijeću za zaključivanje postupka. Novčana i nenovčana potraživanja. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. Kamate na potraživanja koja se namiruju iz stečajne mase prestaju teći (!) Prijavljivanje u stečajnu masu potraživanja prekida zastaru. koji predstavlja izraz volje učesnika u postupku. Danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni dužnik prestaje da postoji. Ako sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE Stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta iz stečajne mase. a kojeg potvrđuje stečajni sudija. a o njoj odlučuju stečajni povjerioci. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. s obzirom da osnovni cilj stečajnog postupka treba biti saniranje stečajnog dužnika. i to u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Uloga suda ovdje je samo potvrđujuće i nadzorne prirode. te se otvara novi račun. Međutim. Protiv stečajnog dužnika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja. gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. već i da nastavi sa svojim poslovanjem. Ako se potraživanje nekog od povjerilaca ospori. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava. onda se taj povjerilac upućuje na parnicu. reorganizacija je poseban pravni institut. Kada se donese stečajni plan. u cijelosti ili djelomično. koja nisu dospjela. Kada stečajni upravnik okonča sve poslove iz stečajnog postupka.Odmah po otvaranju stečajnog postupka uvodi se stečajni upravnik. kao ni mjere prinudnog izvršenja radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava. U tom smislu. pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. koja imaju prednost povremenih davanja. Novčana potraživanja povjerilaca prema dužniku. i to u tri slučaja: a) ako stečajni plan ne poštuje propise o postupku podnošenja ili propise o sadržaju plana. kao i stečajni dužnik. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Stečajno vijeće donosi odluku koja se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti i stečajni upravnik. Povjerioci u tom slučaju prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu.

Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedeći: 1. Nadležan je isti sud kao i za stečajni postupak. U tom slučaju zastupnik društva je obavezan da podnese prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. shodno Zakonu o privrednim društvima. FBiH 29/03) Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak pred nadležnim sudovima u FBiH. Likvidacioni postupak se provodi u slijedećim slučajevima: 1. a to je opštinski sud. gl. Troškovi postupka i sudske takse. a njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora (!). 2. Kada je pravosnažnim rješenjem suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost osnivanja pravnog lica. koji će donijeti rješenje o brisanju.c) ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog plana. Kada je pravnom licu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti. Preostali dio imovine. čiji podatci se također upisuju u registar. a u postupku likvidacije pravnih lica. Vrši se popis imovine i povjerilaca. Potraživanja povjerilaca 3. pokrenut će se stečajni postupak. a po pravosnažnosti rješenja se dostavlja registracijskom sudu. I ovo rješenje o brisanju društva iz registra također se objavljuje u službenim novinama FBiH. a zatim slijedi unovčavanje imovine. prema mjestu sjedišta pravnog lica. Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar društava. 3. Donošenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu. Danom upisa u registar prestaje mandat uprave i drugih organa društva. Ako se prije unovčavanja ustanovi da imovina neće biti dovoljna za pokrivanje potraživanja povjerilaca. izdatci likvidatora i nužni troškovi uprave društva 2. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica. dok se ranije ovaj postupak mogao voditi i u samom privrednom društvu. U slučajevima u kojima se. njegovo privredno odjeljenje. Na rješenje o odbacivanju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od osam dana. Organi likvidacije su: 1. ZAKON O LIKVIDACIONOM POSTUPKU (Sl. Likvidacioni sudija i 152 | P a g e . tj. koji se srazmjerno se dijeli članovima društva Rješenje o zaključivanju postupka likvidacije se objavljuje u službenim novinama FBiH. mora provesti likvidacioni postupak.

likvidator obavlja slijedeće: izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva. organizacije. Likvidator je dužan da dostavi prijavu za upis u registar društava o prestanku društva u roku od 30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvještaja. koji se osnivaju odlukom Komisije. Konačno. statusa. Likvidator je također dužan da podnese na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale imovine dioničarima ili članovima društva. a kada društvo prestaje na osnovu odluke suda. da bez odlaganja podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. i ima status pravnog lica. sastava. ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (39/98. koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje i razrješava Parlament FBiH. 36/99) Ovim zakonom je osnovana Komisija za vrijednosne papire u FBiH. za šta rok ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva. zaključuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva. a isto lice može više puta biti imenovano u sastav Komisije. zastupa društvo. te regulisana pitanja njenog sjedišta. tom istom odlukom sud će imenovati likvidatora. te može zaključivati i nove ugovore ako se isti odnose na raskid nezavršenih poslova. Sjedište joj je u Sarajevu. OVLAŠTENJA KOMISIJE Komisija osigurava primjenu i nadzire provođenje Zakona o vrijednosnim papirima. ako utvrdi da društvo u likvidaciji nije sposobno da izmiri sve obaveze. Komisiju sačinjavaju: predsjednik. zaključuje sporazume o poravnanju sa povjeriocima. Likvidator je ovlašten da u ime društva preduzima i zaključuje samo one poslove i radnje koji se odnose na likvidaciju. zamjenik predsjednika i tri člana. Mandat Komisije traje pet godina. Likvidator Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva. Akti koje donosi Komisija su konačni i protiv njih se može (samo) pokrenuti upravni spor. ali može imati urede van sjedišta. kao i finansiranja. STATUS SASTAV I ORGANIZACIJA KOMISIJE Komisija je samostalna i specijalizovana institucija Federacije BiH. Komisija ima svoj statut. ovlaštenja i odgovornosti. kao i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira. likvidator je dužan. U vršenju svojih ovlaštenja. Također je dužan da objavi poziv za prijavu potraživanja.2. kojim se uređuje upravljanje i organizacija Komisije. a naročito je ovlaštena za: • Regulisanje uslova i načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira • Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira 153 | P a g e . Likvidator može biti samo fizičko lice. Likvidator je dužan da obavijesti sve poznate povjerioce da je društvo u postupku likvidacije.

uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira Regulisanje uslova i načina izdavanja obveznica kantona i opština Propisivanje pravila i nadzor nad prometom vrijednosnim papirima Zaštitu interesa investitora Propisivanje i nadzor nad primjenom standarda upravljanja dioničkim društvima (!) Propisivanje uslova. c) Certifikati Zakon o vrijednosnim papirima se ne odnosi na mjenice i čekove!! 154 | P a g e . a) Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. te nadziranje rada Registra vrijednosnih papira. b) Obveznice Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označena u obveznici ili po naredbi te osobe ili donosicu (ako obveznica glasi na donosioca) isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. investicionih fondova. kantoni i opštine. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti evidentirane kod Registra vrijednosnih papira. a nakon održane osnivačke skupštine. davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora nad radom profesionalnih posrednika i drugih učesnika u prometu vrijednosnim papirima • • • • • Komisija u vršenju ovlaštenja. propisivanje uslova i pravila za promet vrijednosnim papirima.• Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima. emisija i promet vrijednosnim papirima. Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti na dva načina: putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika (berza je dioničko društvo. ima 32 ovlasti. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. Obveznice mogu izdavati Federacija BiH. sadržaj i način prijenosa vrijednosnih papira. davanje dozvola za emisiju vrijednosnih papira. 36/99) Ovim zakonom je propisana forma. Emisiju obveznica Federacija i kanton mogu vršiti na osnovu zakona. Najbitnije ovlasti su nadziranje primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnim papirima. te učesnici u prometu vrijednosnim papirima. sa Registrom obavezno zaključuju ugovor. Vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektronski zapisi. broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je označena u osnivačkom aktu. u skladu sa zakonom. ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98. Temeljem tog ugovora Registar će upisati dioničare određenog dioničkog društva. Dionička društva u pripremama. a ovlašteni predstavnici su brokeri koji rade u tuđe ime i za tuđi račun i dileri koji rade u svoje ime i za svoj račun).

Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni ngo glavni dužnik. Po zakonu to je papir po naredbi. Mjenične radnje Akceptiranje mjenice Akcept se vrši tako d atrasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži upravljačko pravo (dionica). Skladištar je dužan da osobi koja je predala stvar izda skladišnicu. a ni prava prenosa. to je zakonska pretpostavka) i založno pravo. a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. Ona se sastoji iz dva dijela priznanice i založnice i u cjelini gledana u sbi sadrži dva stvarna prava: pravo vlasništva (osoba koja je predala stvar ne mora dokazivati vlasništvo na stvari. onda taj akcept mora biti bezuvjetan. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. MJENICA Ona je isprava. Mjenica uvijek glasi na određeni novčani iznos i izdavalac mjenice (trasant) obavezuje se da će zakonitom imaocu (trasatu) on sam (vlastita mjenica) ili remitent po dospjelosti isplatiti novčani iznos naveden u mjenici. stvaran prava i pravo na upravljanje. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka. ali g amož ograničiti n adio iznosa. Vrijednosni papiri su uvijek formalne isprave. te isprave. Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Ova prava su uvijek inkorporiana u ispravu (sadržana su u njoj) i zakonit imatelj ne mora da dokazuje sadržaj isprave (to je zakonska pretpostavka). Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. pismeno očitovanje obaveze. Mjenična obaveza je samostalna i stroga. obavezuje se da će zakonitom imatelju isprave ispuniti obavezu koja je sadržana u toj ispravi. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi. Forma i bitni sastojci za pojedine vrste isprava se propisuju zakonom. ček). Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. Vrijednosni papiri mogu da sadrže u sebi obligaciona prava. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži stvarno pravo (ZOO ugovor o uskladištenju). Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira). Papir koji osigurava upravljanje u društvu čiju dionicu posjeduje.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Primjer vrijednosnog papira koji u sebi sadrži obligaciju (mjenica. 155 | P a g e . a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. To je i prezentacijski papir .HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRŽINI PRAVA To su isprave koje u sebi sadrže određena prava i izdavalac vrijednosnog papira.

Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. dospjeva po viđenju. ček može da glasi na donosioca. a ne mjeničnopravnog dejstva. Razlika između mjenice i čeka Ček je sredsvo plaćanja. Mjenična radnja. 156 | P a g e . protesti i tužbe mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog. tužba zbog povraćaja mjenice. mjenica je sredstvo kreditiranja. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. Opoziv čeka može vršiti samo trasant. Mjenični prigovori. ne može se umnožavati Kao mjenica. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. Kada isplati mjenicu. ne akceptira se. Aval može biti djelimičan i potpun.Amortizacija mjenice Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom. Indosiranje Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. avalista stiče pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inače jamčio. Avalista solidarno odgovara. Kada se mjenica amortzuije rješenjem. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti. Izražava se riječima „per aval“ – kao jemac. Tužbe trasata protiv trasanta. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice. a može biti i vremenski ograničen. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Može ga dati svako lice. glasi na donosioca. vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost. Između mjeničnihMtužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. Avaliranje Aval je mjenično jemstvo. nema regresa zbog neakceptiranja. ni protesta. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni – pravo na regres.pravnom odnosu.

d.o..d. a fizičko lice koje bi prije upisa stupilo u pravni promet u ime društva odgovaralo bi za takve obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Kod društva sa ograničenom odgovornošću i kod dioničkog društva za obaveze odgovara društvo svojom imovinom. a članovi društva samo do visine svoga udjela u društvu.o. Zakon o osiguranju imovine i lica (d.n. odgovaraju solidarno i svojom ličnom imovinom. i d.o.o. Sve činjenice sadržane u osnivačkom aktu i drugim aktima jesu faktičke činjenice. koje momentom upisa u registar postaju pravne činjenice. Komanditno društvo 4.. Društvo svoju djelatnost obavlja samostalno.) PRIVREDNO DRUŠTVO? Pravno lice koje obavlja proizvodnju i prodaju proizvoda i vrši usluge na tržištu radi sticanja dobiti (pravni subjektivitet pravnog lica može se utvrditi samo zakonom) Društvo mogu osnovati pravna i fizička lica. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i kod komanditnog društva svaki član društva d. proizvodnja naoružanja i vojne opreme). a izbor djelatnosti vrši se u skladu sa propisanom klasifikacijom djelatnosti. Tu zakonski zastupnik daje izjavu o prihvatu naslijeđa. i d. i komplementar u k.d. domaća i strana (strana pravna lica samo pod uslovima propisanim Zakonom o stranim ulaganjima). 157 | P a g e . Svako društvo obavlja samostalno djelatnost. posebno će se urediti i pitanje ko će maloljetnika zastupati u društvu. Pravni učinak upisa društva u registar nastupa prema trećim licima 16. Prije upisa u sudski registar društvo ne može stupati u pravni promet. Zakon o javnim preduzećima (d. dana od dana objavljivanja upisa u službenim novinama FBiH. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću 3. Danom upisa u registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost i od toga dana odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. ali pravo na naslijeđe se ne može isključiti niti ograničiti. Zakonom može biti određeno da se neke djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenje ili uz prethodnu saglasnost nadležnog organa (npr.d. Dioničko društvo Pravilo je da društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom.o.).). Društvo sa ograničenim odgovornošću 2. Osnivač i član društva može biti samo poslovno sposobno fizičko lice. Ostali propisi iz ove oblasti: Zakon o bankama (d. ORGANIZACIONI OBLICI DRUŠTVA 1.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA 84/08: značajne izmjene Zakona u pogledu dioničkih društava. a jedini izuzetak jeste slučaj maloljetnika koji naslijeđuje udio u društvu.

ali samo u mjeri koja je potrebna za poslovanje društva. OSNIVAČKI KAPITAL Osnovni kapital je onaj kapital kojeg su članovi društva odredili u osnivačkom aktu i koji će. u zavisnosti od vrste društva. Osnovni kapital tokom trajanja društva može biti mjenjan. Na osnovu novčane vrijednosti stvari i prava utvrđuje se novčani iznos sa kojim pojedini osnivač participira u ukupnom kapitalu društva i na osnovu toga se utvrđuje njegov udio u društvu. taj bi pravni posao bio valjan – osim ako je to treće lice znalo ili moralo znati da se radi o poslu izvan redovne djelatnosti. Ukoliko se visina osnovnog kapitala ne povećava iz vlastitih sredstava društva.000 KM).000 KM ukupno. može biti povećan ili smanjen. koji mora unijeti svoj kapital. Zakon propisuje najniži iznos temeljnog kapitala u novcu za dva oblika privrednih društava – za društva sa ograničenom odgovornošću (2. b) kod dioničkog društva. 100 KM za pojedinačni ulog) i za dionička društva (50. U slučaju kada društvo odluči da snizi iznos osnovnog kapitala. Društvo može stupati u pravni promet sa trećim licima samo u okviru ili u vezi sa svojom redovnom djelatnošću. stvari i prava. može se povećati na slijedeći način: a) kod društava sa ograničenom odgovornošću.Društvo može obavljati samo one poslove koji spadaju u okvire registrovane djelatnosti. Udio u društvu izražava se u procentima ili u razlomcima i ta činjenica također se upisuje u registar. može biti dat i u obliku izvršenih usluga. 158 | P a g e . te druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz redovnu djelatnost upisanu u registar. biti dužni da unesu u društvo do dana upisa društva u registar. osnovni kapital se može povećati i pristupanjem novog člana. Iznos udjela u osnivačkom kapitalu mora biti naveden i određen u osnivačkom aktu i po visini i po strukturi. pored novca. dužno je da tu svoju odluku obznani. vrši se vještačenje. Stvari i prava se procjenjuju prije svega saglasnošću volja osnivača. oni se izražavaju i u novčanoj vrijednosti. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udio u osnovnom kapitalu. Ako društvo odluči da snizi osnovni kapital društva kapitala. da je objavi u službenim novinama uz garanciju povjeriocima da će ispuniti svoje obaveze. a ako to nije moguće. prava i novca koji se unose u društvo. u slučaju pozitivnog poslovanja i pod uslovom da se ne naruši zakonom propisani minimum rezervi. pa se novčana vrijednost određuje na osnovu nalaza i mišljenja vještaka. Registarski sud je dužan odbiti upis društva u registar u slijedećim slučajevima: 1) 2) 3) Ako je osnivač većinski vlasnik koji ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ili nepodmirene poreske obaveze Ako je osnivač u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću već komplementar u komanditnom društvu Ako je osnivač jedini član društva sa ograničenom odgovornošću na kojem je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije Kapital: Novčani izraz stvari. Ako bi pak društvo zaključilo pravni posao sa trećim licima izvan registrovane djelatnosti. ne može to učiniti ispod zakonom propisanog minimuma osnovnog kapitala. Kada se u društvo unose stvari i prava. Društva kapitala mogu povećati osnovni kapital i iz vlastitih sredstava.

Podružnica se upisuje u registar kod registarskog suda kod kojeg je upisano i samo društvo. koja pretpostavlja da se firma društva mora jasno razlikovati od firme drugog društva.) potpisi osnivača su mogli biti ovjereni ili kod suda ili kod nadležnog organa. FIRMA Svako društvo osnivačkim aktom utvrđuje svoju firmu. zaštićeni robni znaci. U obavljanju tih poslova mogu sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva. Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama i poslovnoj korespondenciji. Načelo prvenstva ili prioriteta upisa u sudski registar podrazumijeva da je sud dužan prilikom primanja prijave na njoj naznačiti dan i čas prijema (u praksi se dijele brojevi). Sud je po službenoj dužnosti obavezan da pazi na ovo. Do donošenja Zakona o notarima (2002. Društvo sa ranije registrovanom firmom ima pravo na sudsku zaštitu i može zahtjevati brisanje kasnije registrovane firme koja narušava načelo isključivosti. Zakon o upisu privrednih subjekata u registar propisuje da će registarski sud prema sjedištu društva o upisu podružnice obavjestiti sud na čijem se području ta podružnica nalazi. s tim što zakon dopušta mogućnost da se sjedište odredi i statutom. te može sadržavati (samo one) strane riječi koje su uobičajene i za koje ne postoje odgovarajuće riječi u službenim jezicima koji se koriste u Federaciji. a sjedištem se u smislu zakona smatra mjesto koje je upisano u registar (faktička činjenica upisom postaje pravna činjenica).o.osnovni kapital se može povećati i emisijom novih dionica (emisija može biti i zatvorena i otvorena). Društvo će aktom o osnivanju odrediti svoje sjedište. kao i pripremanje nacrta statuta društava. Osnivački akt je strogo formalan akt. kao ime pod kojim društvo posluje. ali je također obavezan da podnosiocu prijave na njegovo traženje omogući uvid u registar i da mu pomogne u izboru odgovarajuće firme. Mora biti napisana na jednom od službenih jezika u Federaciji. što znači da će sud registra odbiti upis društva ukoliko se njegova firma bitno ne razlikuje od firme društva koja je već upisana u registar. OSNIVAČKI AKT U pravilu ugovor.o. Društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo može osnovati i jedno lice. Zakon garantuje isključivost firme svakom pravnom licu. PODRUŽNICE Društvo može imati podružnice kao svoje organizacione jedinice izvan sjedišta društva. Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica./d. ali član 73 Zakona o notarima uređuje da su notari nadležni ili ovlašteni za vršenje obrade i ovjere osnivačkih akata (dakle./k.d. Društva kapitala su društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo.n. a društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo.). U pravnom prometu i u korespondenciji sa trećim licima društvo mora uvijek upotrijebiti firmu prema sadržaju koji je upisan u registar. itd. U firmu se mora unijeti i skraćenica oblika društva (d. sa zakonom propisanom pismenom formom i ovjerenim potpisima osnivača. a mogu imati sve ili neke od poslova u okviru registrovane djelatnosti društva. 159 | P a g e . kada društvo osniva dva ili više lica. kada se kao osnivački akt pojavljuje odluka osnivača (mora sadržavati sve bitne sastojke kao i ugovor o osnivanju).o.).d. osnivački akt je notarska isprava). Zakonom je propisano i koji su to zabranjeni sastojci firme (protivni zakona i morala./d.

Kod d. u smislu da je zastupniku za određene poslove potrebno odobrenje nadležnog organa. Zastupnik društva može prenijeti ovlaštenje za preduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova. Prokura? Postoji još jedna vrsta punomoćnika. a takva promjena mora također biti upisana u registar kod suda. Za obaveze koje preduzme zastupnik odgovara pravno lice. a poslovnu politiku vodi uprava društva. ako je treće lice bilo savjesno. Prokura je u najširem smislu ovlaštenje da se u ime i za račun pravnog lica poduzimaju pravne radnje iz okvira njegovog poslovanja – osim ako bi se radilo o prometu nepokretnosti.o. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom u registar. ali i ne mora. na drugo lice. prokura može biti pojedinačna ili zajednička. a lica koja vrše poslove uprave upisuju se u registar. skupština ima 100 glasova. a prestat će uvijek kada je sa danom otvaranja stečajnog postupka kao pravna posljedica istog prestalo pravo na zastupanje pravnog lica upisanog u registar. pravno lice će odgovarati za ispunjenje obaveza iz pravnog posla.o. Obzirom na vrstu i broj lica. Inače.o. Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom određena za poslovanje. Ukoliko je pak došlo do prekoračenja ovlaštenja. tenije znalo niti je moglo znati da je došlo do prekoračenja. Pravna sposobnost pravnog lica je ograničena djelatnošću koju to pravno lice obavlja. a zastupnik kao vlastodavac. jer za to prokurista mora imati posebno i izričito ovlaštenje.o. prokura se može dati samo fizičkom licu. U svakom slučaju prokura prestaje kada po zakonu prestane postojati i pravno lice za koje je vezana. 160 | P a g e . ZASTUPANJE Uprava rukovodi društvom i njegovim poslovanjem. a to su prokuristi. to može biti zaposlenik pravnog lica. Ta lica su ovlaštena da u ime društva poduzimaju pravne radnje i pravne poslove u okviru ovlaštenja upisanih u registar. može se prenijeti samo sa prenosom društva (slučajevi statusnih promjena društva). Prokura se naravno može i opozvati. a kod zajedničke prokure sve prokuriste moraju nastupati zajednički da bi pravni posao bio valjan (u ovom slučaju se obaveza može ispuniti prema bilo kojem od prokurista. skupštinu društva čine članovi društva. pri čemu kod više pojedinačnih prokura svaki prokurista nastupa odvojeno od drugih. zastupa ga i odgovara za zakonitost poslovanja. iz okvira svoga ovlaštenja. Kod društava kapitala organ upravljanja i odlučivanja je skupština društva. jer se za ispunjenje obaveze ne traži zajedničko primanje obaveze). Poslovna sposobnost pravnog lica prosuđuje se prema ovlaštenjima zastupnika tog pravnog lica. Pravna sposobnost znači sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza. Prokura se upisuje u registar. Lice na koje je preneseno to ovlaštenje u pravnom prometu nastupa kao punomoćnik. Okviri zastupanja mogu biti ograničeni osnivačkim aktom ili statutom. a broj glasova u toj skupštini određen je prema udjelu u osnovnom kapitalu (zakonom je propisano da u d.Firma društva se sama za sebe ne može prenositi na druge privredne subjekte. a poslovna sposobnost jeste sposobnost preduzimanja pravnih radnji i pravnih poslova u skladu sa zakonom. UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE Pravilo je da odluke u društvu donose njegovi osnivači.

onda nadzor nad d.koji se dijele srazmjerno udjelu u kapitalu. ostali članovi društva imaju pravo na tužbu za poništenje takvog ugovora (ova tužba mora obuhvatiti obje ugovorne strane!). Postupak registracije je oblik vanparničnog postupka. tri ili više. kada se radi o novoj emisiji dionica. Dioničko društvo obavezno po zakonu mora da ima upravni odbor.o. dužan je da putem uprave društva učini ponudu ostalim članovima društva. ne može biti ograničeno). Pravo preče kupovine uspostavljeno je zakonom i ne može biti isključeno osnivačkim aktom ili statutom društva. a može se na odgovarajući način urediti i osnivačkim aktom. tj. Međutim. ako je to uređeno osnivačkim aktom i upisano u registar. Društvo sa ograničenom odgovornošću po zakonu mora imati nadzorni odbor. Član d. U slučaju da nasljednici ne prihvataju članstvo u društvu. ovlaštenje za zastupanje može biti podijeljeno među više njih. vrše zajedno svi članovi društva. Ta ponuda mora biti data u pismenom obliku i mora sadržavati uslove prodaje. može bez ograničenja stavljati svoje dionice u promet.o. ne može raspolagati svojom imovinom dok ne protekne zakonom određeno vrijeme.d. upravu može da čini jedna osoba. član d. 161 | P a g e . Kada jedno lice osniva d. njegovim nasljednicima ne može se osnivačkim aktom ograničiti pravo na nasljeđivanje njegove imovine unesene u društvo (nasljeđivanje je univerzalno pravo koje. član ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti društva. nadzorni odbor i odbor za reviziju.o. ali samo pod istim uslovima iz ponude. Ako zakonom nije propisana obaveza formiranja nadzornog odbora. i sudjelovanje u radu skupštine. ali su dužni da istovremeno kod suda deponuju novčani iznos iz ponude koja im je bila učinjena i time izraze volju da pod ponuđenim uslovima otkupe prodati udio.. U privrednim društvima zakonom je dozvoljeno samo organizovanje skupova sindikata! REGISTAR DRUŠTAVA Obuhvata registar podataka (upisnik) i registar isprava. u d. u pravilu. ako je imovina društva izložena javnoj prodaji.d. smatra se da ne žele i ponuđač može tada svoj udio u društvu prodati trećem licu. je ograničen pravom preče kupovine uspostavljenim u korist ostalih članova tog društva. Pravo preče kupovine članovi društva mogu realizovati u izvršnom postupku.o. ali samo ako ima više od deset osnivača i ako mu osnovni kapital prelazi iznos od 15 miliona.o. U pogledu raspolaganja svojim udjelom. Zavisno od oblika i veličine društva. Članovi društva imaju pravo da raspolažu imovinom društva.o. a član d. Kod društava lica pravilo je da članovi društva odlučuju konsenzusom. Osnivač koji ima namjeru da svoj udio u društvu proda u cjelini ili samo dijelom. da bi se time osigurao njihov pravni položaj u smislu dotadašnjeg udjela u osnovnom kapitalu. ako je član društva fizičko lice. ali i obavezu da snosi gubitke i rizik od gubitka u slučaju negativnog poslovanja. Ako međutim trećem licu udio bude prodat pod drugačijim. i to u roku od 15 dana. Nadalje. PRAVNI POLOŽAJ ČLANOVA DRUŠTVA Kod društava kapitala član društva ima pravo na upravljanje.o. povoljnijim uslovima. Pravo preče kupovine imaju i dioničari pod određenim uslovima. ostali članovi su dužni da im isplate novčanu vrijednost imovine koju je njihov ostavilac unio u društvo na dan davanja izjave o neprihvatanju članstva. Sud je dužan da izvrši upis u roku od 15 dana od dana podnošenja uredne prijave. i svaka dionica iste klase nosi određeni broj glasova). Ako se ponuđeni članovi društva u roku od 30 dana ne izjasne da prihvataju ponudu. Prijavu za upis u registar dužan je podnijeti osnivač društva ili drugo lice ovlašteno za podnošenje prijave. je svaki dioničar član skupštine. s tim što je ovo pravo raspolaganja u nekim slučajevima ograničeno zakonom. kada su za to ispunjeni zakonski uslovi (prvenstveno u smislu pozitivnog poslovanja). a kod društava lica sudjeluje u odlučivanju konsenzusom. onda njegove odluke imaju pravni karakter i dejstvo odluke skupštine.o. Članovi uprave su zastupnici pravnog lica.

u smislu da bi novo sjedište bilo na području drugog mjesno nadležnog suda. npr. zabrana obavljanja djelatnosti na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog 162 | P a g e . bez dokazivanja pravnog interesa. koja podrazumijeva da se savjesna treća lica mogu pouzdati u istinitost podataka upisanih u registar.Svaki upis pravnog lica ili relevantne promjene u pravnom licu u registar sud je dužan objaviti po izvršenom upisu u službenim novinama FBiH. sud kod kojeg je to lice bilo upisano u registar dužan je bez odlaganja po službenoj dužnosti dostaviti sve prijave i podatke koji se odnose na taj subjekat. ponavljanja postupka i mirovanja postupka. u smislu postojanja propisanih obrazaca). kao i shodna primjena pravila o parničnom postupku. h) načelo javnosti (osigurava da svako. podjela i spajanje subjekta). Mjesno nadležan je opštinski sud prema mjestu sjedišta poslovnog subjekta. Stvarno nadležan je opštinski sud sa privrednim odjeljenjem. d) načelo formalnosti (registarski sud postupa po pismenim obrascima). prestanak privrednih subjekata. te drugi podatci kada je to određeno zakonom. pripajanje. Ako pravno lice mijenja sjedište. uz izričito isključivanje mogućnosti korištenja vanrednih pravnih sredstava. zadruge. ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA Registar: sadrži bazu podataka i isprave. Subjekti upisa: Poslovni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost. U registar se upisuje: osnivanje privrednih subjekata. podatci koji se odnose na stečaj i likvidaciju. a to je opštinski sud u sjedištu kantonalnog suda. u smislu da registarski sud ne može odbiti urednu i potpunu prijavu za upis u registar). rješavati ih prema redoslijedu zaprimanja prijava). može izvršiti uvid u podatke upisane u registar i može zatražiti prepis tih podataka). c) načelo oficijelnosti (postupanje po službenoj dužnosti. Registarski sud: Sud nadležan za poslove registracije. Pravila postupanja suda prilikom upisa u registar propisana su Zakonom o registraciji. te lica o čijim bi se pravima i obavezama moglo odlučivati u ovom postupku Načela registra: a) načelo obaveznosti. statusne promjene privrednog subjekta (promjena oblika. zadružni savezi. Načelo istinosti ili pouzdanja je (oboriva) zakonska pretpostavka. tj. b) načelo zakonitosti (postupak registracije uređuje se zakonom). e) načelo prvenstva (registarski sud je obavezan postupati po prijavama. a sastoji se iz glavne knjige (upisnik) i zbirke isprava. O upisu promjene sjedišta odlučuje sud na čijem području bi bilo novo sjedište poslovnog subjekta. te druga pravna lica kada je to određeno zakonom Upis u registar: Upis svakog podatka za koje je poslovni subjekat obavezan podnijeti prijavu za upis Učesnici u postupku upisa: Lice koje je podnijelo prijavu za upis. javna preduzeća. f) načelo konstitutivnosti (sve faktičke činjenice sadržane u prijavi i priloženim ispravama danom upisa u registar postaju pravne činjenice i kao takve djeluju prema trećim licima). g) načelo jednoobraznosti (registracija se vrši na jednoobrazan način.

Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u registar može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. U suprotnom.. STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA a) Spajanje dva ili više društava. vrijednost kapitala u stvarima i pravima. U toku postupka ispitivanja prijave za upis u registar. ime/prezime/prebivalište/sjedište osnivača. isključivost firme) i materijalnih (da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom. sud će odbiti prijavu za registraciju. sud nije dužan obrazlagati takvo rješenje (postoje odgovarajući obrasci). Postupajući u okvirima ovog prethodnog ispitivanja. Također se mogu vršiti i zabilježbe o nekim stanjima koja su propisana u zakonu. matični ili identifikacioni broj. iznošenje novih činjenica i novih dokaza tretira se kao nova prijava za upis (jer nema ponavljanja postupka). registarski sud može preinačiti svoje rješenje. Kada ocijeni da su ispunjeni potrebni uslovi za postupanje po prijavi. da li postoji propisani osnivački akt. kantonalnom sudu. Registarski sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu. samo ukoliko tom preinakom ne dira u prava trećih lica utemeljena na dotičnom upisu.. udio svakog od osnivača. b) podjela jednog društva na dva ili više i c) pripajanje jednog društva drugom. Ukoliko se u žalbi protiv prvostepenog rješenja iznose nove činjenice i predočavaju nove isprave. djelatnost. Troškovi postupka: S obzirom da se radi o vrsti vanparničnog postupka. registarski sud dostavlja žalbu drugostepenom. sjedište. utvrditi postojanje i formalnih (identitet podnosioca prijave. Ukoliko u ostavljenom roku podnosilac prijave ne postupi po zaključku suda. Ukoliko pak sud odbija zahtjev za upis. kao i o privremenim mjerama (dakle postoje upisi i zabilježbe!) U glavnu knjigu se upisuju: firma. podatci o prokuri. podatci o podružnicama. sud će o prijavi za upis odlučiti rješenjem. sud može po potrebi održati ročište. sud može zaključkom pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne može biti duži od 30 dana otkloni eventualne nedostatke u prijavi. sudionici u postupku registracije sami snose svoje troškove. Ukoliko sud smatra da je prijava za upis podnesena u skladu sa zakonom. nedopuštenu ili nepotpunu. S obzirom da ovaj zaključak suda spada u domen upravljanja postupkom registracije. priloženost potrebnih isprava uz prijavu. obim ovlaštenja zastupnika. s tim što su rokovi ovdje nešto drugačiji (u svakom slučaju u roku od 60 dana od dana objave upisa). tj. visina kapitala u novcu. 163 | P a g e .organa. oblik ili vrsta poslovnog subjekta.) pretpostavki za upis. ovlaštenost podnosioca prijave. Pravo na žalbu pored subjekta upisa imaju i druga lica sa pravnim interesom. protiv ovog zaključka nije dozvoljena žalba. dužan je takvo rješenje obrazložiti. na koje poziva podnosioca prijave i eventualno lica kojima bi mogle biti poznate sporne okolnosti ili činjenice. datum/dan/čas prijave. propisani oblik prijave. POSTUPAK REGISTRACIJE? Sud je po prijemu prijave dužan ispitati prijavu i u formalnom i u materijalnom smislu. Ukoliko utvrdi da je žalba osnovana.

koji podliježe „notarskoj obradi i ovjeri“. te zahtjev za brisanje dosadašnjeg društva). njegov osnovni kapital pretvorit će se u dionice sa nominalnom vrijednošću koju određuje skupština društva. odnosno donošenjem rješenja stečajnog suda da se odbija zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. 3) Okončanjem stečajnog postupka. tj. ali i svojom imovinom.. može promjeniti svoj oblik samo u smislu da postane komanditno društvo na dionice. koje pripajanjem postaje njegov pravni sljednik.d.. Spajanjem. jer stečajni dužnik nema imovine. Jedno društvo se može podijeliti na dva ili više novih društava prenosom imovine. Osnivači za obaveze društva odgovaraju neograničeno i solidarno. D. Kada d. a svaki član društva. pripajanjem ili podjelom društva. 2) Spajanjem.o.o. a u registar se unosi promjena vezana za osnovni kapital društva. NAČINI PRESTANKA DRUŠTVA 1) Istekom vremena na koje je osnovano.d. pripajanjem ili podjelom prestaju ranija društva i nastaju novi pravni subjekti (pravni sljednici) bez unovčavanja imovine. Novonastali pravni subjekat će biti upisan u registar na osnovu prijave ovlaštenog lica.Oblik može da mijenja društvo sa ograničenom odgovornošću.d. 4) Odlukom skupštine društva. K.o. kao dioničar. 5) Odlukom parničnog suda ili pravosnažnom presudom krivičnog suda kojom je izrečena mjera prestanka društva. što se također upisuje u registar (prijava upisa dva nova pravna lica.) Ovo društvo može osnovati dva ili više lica putem zaključivanja osnivačkog ugovora kao osnivačkog akta. dioničko društvo i komanditno društvo. ovdje postoji izričita zakonska zabrana. Prestanak društva i brisanje društva iz registra su dvije različite i razdvojene činjenice – nakon prestanka društva slijedi brisanje na osnovu donošenja rješenja registarskog suda o brisanju! Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može mijenjati oblik. Društvo se može pripojiti prenosom svojih prava i obaveza na već postojeće društvo. imovinom društva. Uneseni 164 | P a g e . a istovremeno sa prijavom upisa novog subjekta podnosi se prijava za brisanje društava koja prestaju postojati. dobija onaj broj dionica koji odgovara njegovom udjelu u osnovnom kapitalu (ova promjena ne može biti izvršena bez odobrenja Komisije za vrijednosne papire).o. bez likvidacije.n.o. odnosno voljom članova društva (odluka je ovdje osnov za pokretanje postupka likvidacije u svrhu zaštite povjerilaca). kada se primjenjuje obrnut postupak na pretvaranje osnovnog kapitala. odluči da promjeni svoj oblik u smislu da postane d. gdje se također traži odobrenje Komisije za vrijednosne papire. može pretvoriti svoj oblik u d.

Pristupanje se vrši na osnovu pismene izjave. način izmirivanja troškova osnivanja društva. vrsta i visina udjela. prestanka postojanja ili stečaja jednog od pravnih lica kao članova društva. dok komanditori odgovaraju samo ograničeno. Osnivački akt mora sadržavati podatke o osnivačima. Za izmjene osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih osnivača. Društvom mogu upravljati i/ili ga zastupati svi članovi društva. Za izmjenu osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih članova. prava. podatke o licu ovlaštenom za zastupanje društva. Osniva se ugovorom koji obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima/članovima. s obzirom da se tu radi samo o imovini (komanditori nemaju prava u upravljanju ili zastupanju društva). upravo zbog neograničene solidarne odgovornosti. Društvo koje se sastoji od najmanje dva lica. Prijavu za upis društva u registar potpisuju svi članovi društva. ukoliko njegovi nasljednici ne prihvate da stupe na njegovo mjesto. Također. Prijavu za upis u registar potpisuju svi osnivači. ovo društvo prestaje ako sud odluči o prestanku. te djelatnost. koji onda odgovara za obaveze društva nastale do njegovog istupanja. stvari. Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.) „Tajno društvo“ prema teoriji prava. Svaki član društva dužan je svoj udio unijeti u roku utvrđenom ugovorom. Svaki član društva ima pravo i obavezu da upravlja društvom. U slučaju likvidacije društva. Društvu može pristupiti novi član. Osnivački ugovor obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima. Iz društva može istupiti neki član. Osniva se osnivačkim aktom. za taj posao bi odgovarao isto kao i komplementari. ali u biti nema tu tajnosti. Dobit se u skladu i srazmjerno odredbama osnivačkog ugovora dijeli na dio dobiti za komanditore (dijeli se srazmjerno unesenoj imovini) i dio dobiti za komplementare (dijeli se na jednake dijelove). a vrijednost uloga se unosi u osnivački ugovor. firmu.d. ali samo uz saglasnost ostalih članova društva. ili pak u zakonskom roku od dva mjeseca. djelatnost.) Društvo kapitala. jer se svi članovi upisuju u registar. naznaku koji članovi imaju koji položaj u društvu. Istupanje se vrši putem ugovora. odn. koji onda odgovara za obaveze društva nastale i prije njegovog pristupanja. Samo 165 | P a g e . Ako bi komanditor zaključio neki pravni posao bez ovlaštenja. U društvo se mogu unositi novac. do visine svoga udjela. Ugovorom se može odrediti da za prenos udjela komanditora na treća lica nije potrebna saglasnost komplementara. te podatke o licu koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar. Društvo može prestati i u slučaju smrti fizičkog lica kao člana društva. Društvo će prestati u slučaju smrti člana društva. komanditora i komplementara. Komanditno društvo (k. ili se osnivačkim ugovorom upravljanje i/ili zastupanje može na određeni period povjeriti određenom članu društva. svaki član ima pravo na srazmjeran dio preostale imovine društva. koji može biti ugovor o osnivanju ili odluka o osnivanju. sjedište. prednost u raspodjeli te imovine imaju komanditori. prava i obaveze društva.o.ulozi postaju imovina društva momentom sticanja pravnog subjektiviteta. koja sadrži prava i obaveze novog člana u skladu sa zakonom. te usluge. firmu i sjedište društva. Članovi društva učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka srazmjerno visini svojih udjela. a ostali članovi ne odluče da promjene osnivački ugovor i društvo nastavi postojati. djelatnost društva. koja imaju različit pravni status.o. Komplementari su ti koji odgovaraju za obaveze društva neograničeno i solidarno. dakle i vlastitom imovinom. Udjeli članova su jednaki. Član društva može svoje pravo na upravljanje prenijeti na neko treće lice. te ograničenja pravnog subjektiviteta – ukoliko članovi društva ne odluče drugačije. osnovni kapital i njegovu strukturu. Ovo društvo se izuzetno može transformisati u komanditno društvo na dionice. članovi. U slučaju da preostane imovine nakon provedenog stečajnog postupka. kapital članova društva podijeljen je na udjele (procenti ili razlomci). Za obaveze društva odgovara se samo imovinom društva. nakon što se izmire svi troškovi u postupku likvidacije.

kod ovog društva moguće je da se društvo osnuje na određeno vrijeme, što proizilazi iz zakonskih odredaba o pojedinim vrstama društva (!). Osnovni kapital društva mora iznositi najmanje 2.000 KM, odnosno 100 KM za pojedinačni udio svakog od više članova društva. Do dana podnošenja prijave za upis u registar društava mora biti uplaćena polovica od iznosa osnovnog kapitala propisanog zakonom. Društvo donosi svoj statut, koji se ne mora priložiti uz samu prijavu za upis, ali se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana upisa. Statutom se, između ostalog, reguliše način upravljanja društvom, način mjenjanja visine osnovnog kapitala, način pristupanja društvu, način isključenja i razlozi za isključenje člana društva, itd. Uz prijavu za upis u registar prilaže se osnivački akt, dokaz da je izvršena uplata propisanog dijela osnovnog kapitala (50%), te spisak članova nadzornog odbora (ukoliko ga društvo ima). Članovi društva mogu slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu, s tim što se taj udio ne može prodati u toku prve godine od dana upisa društva u registar, te da postoji pravo preče kupovine ustanovljeno u korist ostalih članova društva. Uprava društva obavezna je prijavljivati sve promjene činjenica i podataka upisanih u registar. Prijenos udjela u društvu vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. U slučaju povrede prava preče kupovine, ostali članovi društva imaju pravo na tužbu radi poništenja ugovora kojim je otuđen dotični udio u društvu. Ukoliko nasljednici umrlog člana društva zahtjevaju isplatu njegovog udjela u društvu, društvo je dužno da tu isplatu izvrši prema tržišnim cijenama. Društvo ne može imati vlastite udjele u društvu. Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno njihovim udjelima, osim ukoliko osnivačkim ugovorom nije drugačije dogovoreno. Član društva može istupiti iz društva, kada ima pravo na isplatu novčane naknade njegovog udjela po tržišnim cijenama, a isto to pravo ima i član društva koji je isključen iz društva. Protiv odluke o isključenju član može tužbom zahtjevati sudsku zaštitu. Dioničko društvo (d.d.) To je društvo kod koga je temeljni kapital podijeljen na dionice. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari. Osniva se ugovorom o osnivanju, a ako je jedna osoba odlukom (ovo su osnivački akti). Formalan je akt, u pisanom obliku i moraju potpisi biti ovjereni kod notara (obrada i ovjera). Osnivački akt treba da sadrži: ime i prezime osnivača sa adresom njegovog prebivališta, odnosno za pravna lica firma i sjedište; firma i sjedište društva; djelatnost društva; prava i obaveze osnivača; iznos temeljnog kapitala; ukupan broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost; depozitnu banku (kod koje će se vršiti upis i uplata dionica); opis i procjenu vrijendosti ulogau stvarima i pravima; ime i prezime osobe koja će zastupati društvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju potpisuju svi osnivači. Odluka i ugovor su osnivački akti i podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Može ga potpisati i punomoćnik osnivača, ali i takva punomoć mora biti ovjerena u skladu sa zakonom. Ako se u d.d. pored novca unose stvari ili prava, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se temeljni kapital podijeli na broj osnivača. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju, a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati. U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo

166 | P a g e

glasa, prioritetna dionica itd.). Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis i koja će zastupati dd. Ugovorom se određuje i banka tzv. depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. simultano osnivanje društva. Ili mogu u skladu sa ugovorom, jedan broj dionica otkupiti osnivači, a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). Ovo je sukcesivno osnivanje društva. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora, a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica, mjesto i način uplate dionica, i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju), a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Osnovni zadatak osnivačke skupštine je: da usvoji izvještaj o osnivanju da usvoji statut da imenuje članove nadzornog odbora i da potvrdi vrijednost uloga u stvarima i pravima.

Izvještaj o osnivanju DD mora da sadrži: Broj upisanih dionica, Njihovu nominalnu vrijednost, Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i pravima.

Ovaj izvještaj je isprava koja je dokaz uspješnosti osnivanja društva i on je jedna od isprava koja će se priložiti prilikom podnošenja prijave za upis u Registar. Osnivačka skupština donosi statut. Sadržaj statuta je određen zakonom i njime se uređuju ona pitanja koja nisu uređena ugovorom o osnivanju, a koja se odnose na: - fukcionisanje skupštine, - na način formiranja i korištenja fondova, - pokriće gubitaka, - postupak statusnih promjena (pripajanje, spajanje i podjela), - sastav i način imenovanja nadzornog i upravnog odbora, - prestanak društva.

167 | P a g e

U roku od 15 dana od održane osnivačke sukuštine uprava DD dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. Uz zahjtev za upis dostavlja se i: - zapisnik osnivačke skupštine; - dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; - statut; - popis članova nadzornog odbora i uprave. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA Javno preduzeće, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzeće posebnim propisom. Djelatnosti od javnog društvenog interesa utvrđuju općina, kanton i Federacija BiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Javna preduzeća mogu se organizirati u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću. UPRAVLJANJE Organi javnog preduzeća: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava (menadžment), kao organi upravljanja i Odbor za reviziju

OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA Temeljni kapitala DD iznosi najmanje 50.000 KM. U ovom iznosu se temeljni kapital unosi u novcu. Nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10 KM. U postupku osnivanja cijena dionice ne može biti ispod ove nominalne vrijednosti. Ovaj temeljni kapital koji je unesen u društvo može se tokom opstanka društva povećavati, a odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora Skupština. Povećanje se može vršiti i iznosom iz rezervi, a može se vršiti i emisijom novih dionica. Procedura za emisiju (mora biti odobrenje za emisiju, mora se odrediti depozitna banka). Ako se ne vrši na ovaj način, može se povećati tako što će se povećati nominalna vrijednost dionice na teret fondova rezervi. Kada se vrši na taj teret mora se voditi računa da iznos rezervi iznosi 25% od ukupnog kapitala.

168 | P a g e

Može se i smanjiti kapital o čemu odluku donosi skupština. U odluci mora biti navedeno zbog čega se smanjuje osnovnii kapital i način njegovog smanjivanja. Taj način smanjivanja je vrlo bitan jer jedan od načina može biti povlačenje dionica. Pravilo je da zaposlenici nisu dioničari. Izuzetno zasposlenici mogu biti dioničari ako je takva mogućnost predviđena statutom. Međutim, oni mogu stjecati dionice ograničeno. Zbir svih dionica zaposlenika ne može preći 5% od osnovnog kapitala. U fazi osnivanja društva osnivači su dioničari. U daljem toku opstanka društva to se može vršiti na tržištu na kome se vrši promet dionica. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva, tako da dioničaru pripada pravo na odlučivanje. Ono podrezumijeva pravo na učestvovanje i odlučivanje na skupštini. Svaka dionica nosi jedan glas. Ne može se izdavati dionica koja nosi više glasova. Na osnovu dionice dioničar ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti. To pravo učestvovanja u dobiti se iskazuje pravom na naplatu od dividende. Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijedosti dionice. O isplati odlučuje skupština kad je DD sposobno da izvršava svoje obaveze. Kod emitovanja dionica (samo u slučaju nove emisije) postojeći dioničari mogu imati pravo preče kupovine pod uslovom da u roku od 30 dana od emisije upišu. Pod određenim uslovima imaju pravo kao manjina na zaštitu. UPRAVLJANJE DD -

-

skupština; nadzorni odbor; uprava i odbor za reviziju.

Društvom upravlja skupština, nadzorni odbor i uprava. Skupštinu DD čine dioničari. Ista se održava u mjestu sjedišta DD najmanje jednom godišnje. Predsjedava predsjednik NO, ili jedan od članova NO ako je predsjednik spriječen. Skupština bira dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik. Predsjednik i članovi NO i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini. Skupštinu saziva NO, uprava, ovlašteni dioničar ili grupa dioničara. Pravo odlučivanja ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije održavanja skupštine. Dnevni red, mjesto i vrijeme odlučivanja objavljuje se najmanje u jendom dnevnom listu u FBiH, najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Obavještenje o odražavanju skupštine se šalje preporučenom pošiljkom svakom dioničaru (može i telefaksom ili elektronskom poštom). Skupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 30 % ukupnog broja sa pravom glasa. Ako po isteku 60 minuta nije postignut taj kvorum, skupština se odgađa, te NO ponovo zakazuje skupštinu u roku koji nije manji od 15 ni duži od 30 dana. Ponono sazvana kupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica. O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: firmu i adresu sjedišta dd; mjesto i vrijeme održavanja skupštine; ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnika i članove odbora za glasanje; dnevni red; odluke; podatke o glasanju; prigovore dioničara i članova NO. Zapisnik se sačinjava u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Potpisuju ga predsjedavajući skupštine, zapisničar i ovjerivači zapisika. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana (uvijek je neparan broj) i imenuje ih skupština na period od 4 godine.Zakonom je propisano ko ne može biti član nadzornog odbora (zbog sukoba interesa). (član 260. lice osuđivano za krivično djelo i

169 | P a g e

privredni prijestup nespojiv sa dužnošću nadzornog odbora, pet godina od dana pravosnažnosti presude; lice kome je presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti NO; i lice straije od 70 godina.). Kandidata za člana NO predlaže dioničar sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pismeno, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine. Predsjednik i članovi biraju se glasanem. Onaj ko ima najviše glasova bira se za predsjednika NO. Direktor i član uprave ne može biti član NO, niti isto lice može biti član NO u više od tri društva. Predsjednik i članovi NO zaključuju sa DD ugovor koji odobrava skupština. Sjednica NO održava najmanje jednom u 3 mjeseca. Funkcija mu je da nadzire rad društva, da nadzire rad uprave, da imenuje upravu, da usvaja izvještaje o poslovanju, predlaže način raspodjele dobiti i druge poslove koji se određeni zakonom i statutom. Njihova odgovornost za vršenje funkcije zakonom je pojačana na način da neograničeno solidarno odgovoaraju za štetu prouzrokovanu društvu neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti. Upravu društva čine direktor i izvršni direktor. Uprava društva organizuje i rukovodi poslovanje društva, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Ako društvo ima i izvršne direktore, onda direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Mandat mu je 4 godine. Ako postoje izvršni direktori, onda se njihov djelokrug poslova koji bi se odnosio na organiziranje rada, zastupanje mora odrediti pismenim aktom. Izvršni direktori su i osobe koje se upisuju u registar privrednih subekta (jer zastupaju društvo). DD ima i sekretara koga imenuje nadzorni odbor. To je osoba koja je dužna da vodi zapisnike, koja čuva dokumente društva i koja je ovlaštena za sprovođenje odluka nadzornog odbora i direktora. Ovdje se obrazuje i Odbor za reviziju. U Odboru ne može biti član nadzornog odbora i osoba koja bi imala neki direktni finansijski interes osim plaće. Vrše revizije finansijskog poslovanja, polugodišnjeg i godišnjeg obračuna a dužni su izvršiti reviziju i kada to zahtijeva određeni broj dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. Fond rezervi – DD je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti a i iz drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala Društva. Godišnje se izdvaja 10% neto dobiti, i sve tako dok fond ne dostigne iznos od 25%. Ukoliko taj iznos ne dostigne do kraja pete poslovne godine, izdvajanje po ovom osnovu se povećava na 20% godišnje neto dobiti. Fond rezervi iznad zakonskog minimuma može se koristiti za: 1. dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala; 2. povećanje nominalne vrijednosti dionica u slučaju povećanja osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica; 3. a može se koristiti i za emisiju besplatnih dionica, u slučaju kad se temeljni kapital povećava emisijom besplatnih dionica umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica. PRESTANAK DD 1. 2. 3. 4. Odlukom Skupštine Spajanjem, pripajanjem i podjelom Odlukom Komisije i suda Okončanjem stečajnog postupka.

170 | P a g e

Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. i *popis vlasnika banke. − dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. Zahtjev podnose osnivači banke. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. a uz njega se podnosi: *ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za • tu banku • d) ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku 171 | P a g e . *podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. *broj i nominalnu vrijednost dionica. • b) ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku (30 dana od dana dobijanja dozvole). osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete. *djelatnost. koji obavezno mora da sadrži *sjedište. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. Agencija je finansijska institucija FBiH. Ako prijava nije podnesena u tom roku. − da izdaje dozvolu da obavlja određene vrste poslova. − da izdaje dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke. − da izdaje dozvolu za statusne promjene banke. odnosno.BANKE? Banka je pravna osoba koja obavlja poslove primanja novčanih depozita. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. *pravo glasa vezano za dionice. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom. *plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti i strukturu otganizacije banke. ona može biti ukinuta rješenjem Agencije u slijedećim slučajevima: • a) na zahtjev banke. Bankarska dozvola se izdaje u obliku rješenja. Bankarska dozvola koju izdaje Agencija je uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata. i *druga pitanja u skladu sa zakonom. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. *podaci o kapitalu. *način rada organa banke. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. Osnivači. *druge vrste kapitala. U banku se mogu unositi i stvari i prava. *dionički kapital. • c) ako je došlo do spajanja. lice ovlašteno za zastupanje. *nacrt statuta. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. Agencija može da ukine datu dozvolu. U postupku osnivanja banke. a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima: − da izdaje dozvolu za osnivanje banke.

Banka može imati filijale izvan sjedišta FBIH. Upravljanje bankom Bankom upravlja Skupština. provodi se postupak likvidacije. Nadzorni odbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. Imenuje se na 4 godine. ali se može ponoviti. Ako je na području Federacije sjedište filijale stranih banaka i one su dužne da podnesu zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja. Djelatnost banke To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. rukovodi poslovanjem. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzorni odbor. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. vrši finansijski lizing. daje sve oblike jemstva. zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. predstavništva i filijale i osobe koje su ovlaštene za zastupanje u prometu. daju kredite. Nadzorni odbor i Uprava. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. Direktor predsjedava upravom. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. Prestanak u postupku stečaja u postupku likvidacije Specifičnost za banke je da prije nego što je pokrenut postupaak likvidacije može uvesti privremenu upravu ako ju uvodi Agencija za bankarstvo s ciljem da se otklone nepravilnosti u radu banke i da se poduzmu mjere da bi se banka dovela u stanje urednog poslovanja. usluge platnog prometa i prenos novca. Mandat je 4 godine. 172 | P a g e . Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove. davanje i uzimanje kredita.• e) ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. finansijski managemant i druge poslove. Ako te mjere nisu mjerodavne. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. Imenuje ih Skupština. glasanja. sazivanja (pogledati u zakonu). lažnih isprava itd. Zakon je uredio način rada Skupštine. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. U rješenju o ukidanju mora se navesti s kojim danom se ukida dozvola i to rješenje se mora objaviti u Službenim novinama. Upisuju se u Registar kod Agencije. kupovinu i prodaju strane valute. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. Položaj. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. U sudski registar upisuju se i organizacioni oblici banke. Skupštinu čine svi dioničari. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Organizaciona struktura banke Banka može imati filijale i može imati predstavništva.

Ako se utvrdi da nema dovoljno sredstva da se završi postupak likvidacije i izmire obaveze koje banka ima, pokrenut će se postupak stečaja. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima Po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži *novčani iznos kredita, *uslove davanja, *uslove korištenja i *uslove vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. ) BANKARSKI POSLOVI To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog... Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu.

173 | P a g e

Bankarska garancija je jednostrani pravni posao kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Treća osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje za određeni pravni posao (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti.

UGOVORI U PRIVREDI
OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI Ugovori u privredi, po svojoj pravnoj privredi, su posebna vrsta ugovora. Odredbe ZOO-a, koje se odnose na ugovore, primjenjuju se i na ove ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izričito drugačije određeno. Ugovori u privredi su ugovori koje privredna društva i druga pravna lica, koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koji sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Strane koje učestvuju u ugovoru najčešće su (obje) pravna lica, međutim, moguće je da jedna od tih ugovornih strana bude i fizičko lice. ZOO razlikuje osnovne ugovore u privredi, i to su oni iz redovne registrovane djelatnosti, te sporedne ili akcesorne ugovore, koji proizilaze iz djelatnosti koje potpomažu potpuno realizovanje registrovane djelatnosti. To su ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. izdavački ugovor, ugovor o prevozu, isl.). Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe (npr. otpremanje, uskladištenje, prevoz, isl.). Oni su u pravnom prometu i društvenom životu vrlo česti, a naročito često se pojavljuje ugovor o prodaji. Ugovori u privredi nisu formalni ugovori i u pravilu se zaključuju usmeno (!), a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare i izraze ponuda i prihvat ponude – bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. Međutim, u ovakvim odnosima, ZOO nekada propisuje formu (npr. kod ugovora o građenju, ugovora o licenci, ugovora o alotmanu, ugovora o bankarskim kreditima, itd.), a nekada pismenu formu ugovore i same ugovorne strane. U privredno-pravnim odnosima pooštrena je odgovornost ugovornih strana u poređenju sa građansko-pravnim odnosima (!). U građanskom pravu predviđena je odgovornost dobrog domaćina, a u privrednom pravu to je odgovornost dobrog privrednika, odn. u izvršavanju obaveza iz profesionalne djelatnosti odgovornost dobrog stručnjaka (to znači da ugovarači snose i određeni profesionalni rizik). Odgovornost u građanskom i privrednom pravu, dakle, nije ista. U građanskom pravu odgovornost je postavljena u dva stepena: onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopšte ne ispuni svoju ugovornu obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti došlo umišljajem (dolusom), ili iz razloga krajnje nepažnje.

174 | P a g e

U privrednom pravu, pak, ta odgovornost se odnosi i na onoga ko je povrijedio odredbe ugovora iz obične nepažnje, što znači ne odgovara se samo za culpa latu, već i za culpa brevis (ugovarač odgovara kao dobar privrednih, a ne kao dobar domaćin!). Karakteristike privredno-pravnih odnosa postoje i kod djeljivih obaveza. Kada postoji više dužnika, i pored toga što je obaveza djeljiva, dužnici odgovaraju solidarno, a to znači da odgovaraju bez prava prigovora redoslijeda (!). Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednoga. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. U slučaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti, a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi (!), a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. Shodno tome, kod ugovora u privredi, rokovi (rokovi zastarjelosti) su kraći, jer tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. Kada se radi o prijemu robe i prenosu vlasništva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način (npr. distanciona prodaja, kod koje kupac najčešće ne vidi robu, ali je dobio papire za tu robu). Predaja stvari kod prenosa prava korištenja na robi često se vrši simboličnom predajom papira (skladišnice, konosmana), a ponekad indosamentom tih papira (mjenice, skladišnice, ako glase po naredbi). Za rješavanje sporova iz ugovora u privredi važi poseban postupak ZPP-a. U načelu, privredni sporovi se razlikuju od građanskih.

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA U PRIVREDI Načelo autonomije: Kao i u građanskom pravu, i u privrednom pravu važi načelo autonomije volje i slobodnog uređivanja obligacionih odnosa. Ukratko, ugovorne strane same i slobodno biraju poslovnog partnera, odlučuju o vrsti ugovora koji će zaključiti, voljama određuju sadržaj ugovora, slobodno određuju arbitražu i izabrani sud (ali ne i redovni sud). PREGOVORI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Pregovori prethode zaključivanju ugovora. Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora, dakle o svim bitnim elementima, te se očekuje da će se pregovori transformisati u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica, a slično je i sa ponudom, jer je ponuda jednostrana izjava volje upućena jednom licu, ali moguća je i ponuda upućena većem, ili čak neodređenom broju lica. Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora (!), jer poziv na pregovore ne sadrži sve bitne elemente ugovora i njegov cilj je da dovede do ponude, koja kao takva mora sadržavati sve bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, a ponuda obavezuje bar za određeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora bilo koji od učesnika može staviti ponudu. Treba naglasiti da pregovori često imaju karakteristike ponude. Pregovarači su dužni voditi pregovore na ozbiljan način, sa namjerom da dođe do zaključenja ugovora, u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor ne smije kod pregovarača stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti, jer ukoliko tako postupi, odgovarat će za štetu prouzrokovanu pregovorima. To znači da se odgovara i za pregovore (!), ali

175 | P a g e

samo u smislu ako neko ulazi u njih da bi drugome prouzrokovao štetu. U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu, tj. za onu štetu koja je stvarno nastala, a ne za buduću štetu, tj. onu koja će nastati. Dakle, za razliku od ugovornih odnosa u građanskom pravu, gdje se izmakla dobit uvijek nadoknađuje, u ugovorima u privredi to nije slučaj. Osnov odgovornosti kod pregovora: Po svojoj pravnoj prirodi, odgovornost kod pregovora spada u kategoriju deliktne odgovornosti (!), a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici štetnika. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu, on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala, a štetnik dokazuje da nije kriv. PONUDA ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Ponuda je jednostrana izjava volje, koja je kao prijedlog za zaključivanje ugovora upućena određenom licu, sa ciljem zaključenja ugovora. Kao takva, ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor. Ponuda se može izraziti ne samo izričitom voljom, već i svim drugim načinima kojima se volja može izraziti. Kod jednostrane izjave onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostrane izjave može se odgovarati i za tuđu obavezu (npr. jamac koji odgovara za dužnika). Ponudilac je slobodan u svom izboru lica kojima će uputiti ponudu. Međutim, pravo preče kupnje je svojevrstan vid ograničenja. Osim ugovorom, za određena lica pravo preče kupnje može biti određeno i samim zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju preče kupnje moraju biti pismeno obavještena o namjeravanoj prodaji, kao i njenim uslovima. Pored posebne ponude, koja se upućuje jednoj određenoj osobi, postoji i opšta ponuda, koja se upućuje neodređenom broju osoba, a koja sadrži sve bitne sastojke ugovora. Tu ponudu karakteriše kontinuitet, tj. stalnost, jer se ona neće ugasiti ako jedno lice prihvati ponudu. Izlaganje robe bez označavanja cijene ne znači da je učinjena ponuda. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih vrsta obavještenja, oglasa putem štampe, radija i TV-a, ne smatraju se ponudom, već samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga što nije određena količina, koja je jedan od bitnih elemenata ugovora. Ponuda obavezuje ponuđača do momenta od kojeg je ponuđač ne može opozvati, što znači od prispjeća ponude ponuđenom, jer od tog trenutka ponuda postaje neopoziva. U ponudi se može odrediti rok trajanja ponude, i u tom slučaju ponuda obavezuje ponuđača do isteka tog roka. Prihvatanje ponude, koje je ponuđaču stiglo sa zakašnjenjem, u načelu ne dovodi do zaključivanja ugovora. Takvo prihvatanje ponude smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuđenog. Ponuda ugovora za čije zaključenje zakon zahtjeva posebnu formu, obavezuje ponuđača samo ako je učinjena u toj propisanoj formi. Prihvat ponude: Jednostrana izjava volje kojom ponuđena strana daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor zaključen. Prihvat ponude po sadržini treba da odgovara samoj ponudi, što konkretno znači da su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda često ima i elemente koji nisu bitni, dakle sporedne elemente. Prihvat ponude se ne odnosi na ove sporedne elemente, pa se oni mogu određivati i nakon prihvata ponude. Prihvat ponude mora biti bezuslovan (!); ako je ponuda prihvaćena pod nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom. Volja za zaključenje ugovora može biti data, tj. prihvat ponude se može izraziti na izričit način, pismeno ili usmeno, ili na prešutan način, konkludentnim radnjama (npr. kod javne prodaje dizanjem ruku). Svi ugovori se ne mogu zaključiti konkludentnim radnjama; odnosno, konkludentnim radnjama mogu se zaključiti samo neformalni ugovori. U privrednom pravu ne važi načelo da šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude (!), ali kod ovog pravila postoje i izuzetci, kada se šutnja ponuđenog smatra prihvatom ponude (!), i to u dva slučaja: a) ako se radi o dugogodišnjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u pogledu određene robe, kada se smatra da je ponuđeni prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u ostavljenom roku odbio; te b) kod ugovora o

176 | P a g e

osiguranju, kada osiguranik obavijesti da želi da zaključi ugovor, a osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zaključen i za slijedeći rizični period pod istim uslovima kao i u periodu koji je upravo istekao. Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Bitno je da te izjave volja moraju biti date slobodno i ozbiljno. VRIJEME ZAKLJUČENJA UGOVORA Ugovor je zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu; međutim, ugovorne strane mogu predvidjeti i drugo vrijeme zaključenja ugovora. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica; tada je ugovor zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu, a treći saglasnost može dati prije zaključenja ugovora (kao dozvolu za zaključenje), ili nakon zaključenja ugovora (kao saglasnost sa zaključenjem). MJESTO ZAKLJUČENJA UGOVORA Smatra se da je ugovor zaključen u mjestu u kojem je ponuđač imao svoje sjedište, odnosno prebivalište, u trenutku kada je učinio ponudu. (tzv. opšte načelo). Pored toga, ugovorne strane mogu ugovorom odrediti i neko drugo mjesto zaključenja ugovora. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora biti dopušten, moguć, te određen ili odrediv – u suprotnom, ugovor je ništav.

NIŠTAVOST UGOVORA U PRIVREDI a) Ako je ugovor protivan načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima i moralu društva b) Ako je predmet ugovorne obaveze nemoguć, nedopušten, te neodređen ili neodrediv c) Ako osnov ugovora ne postoji, ili ako postoji, ali je nedopustiv d) Ako postoje mane volje (ugovarač je potpuno poslovno nesposobno lice) e) Ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji f) Ako ugovor nije zaključen u zakonom predviđenoj formi Ništav ugovor ne konvalidira ni u slučaju naknadnog prestanka navedenih nedostataka!! Ako je pak nedostatak minoran, a ugovorne obaveze ispunjene, ugovor će postojati i ne može se tražiti utvrđivanje ništavosti takvog ugovora. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti. Prigovor ništavosti može istaći svako zainteresovano lice, pa i lice koje nema pravni interes. Od ništavosti treba razlikovati rušljivost – ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost, a rušljiv ugovor jeste nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se može pobijati.

177 | P a g e

taj ugovor se može smatrati valjanim i proizvodit će pravno dejstvo. kao što su javna prodaja nadmetanjem. ili većina njih. Ako su ugovorne strane ispunile takav ugovor (sa ugovorenom formom). a u slučaju nekretnina potreban je upis u zemljišne knjige. te Zakonom o zalogu na pokretnim stvarima (ZZPS). u načelu. zaključenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni odnos. onda je ona uslov punovažnosti ugovora. takav ugovor neće proizvoditi pravno dejstvo. Također. Kada zakon traži formu. takav ugovor nije ni zaključen. osiguranje. a ugovor nije zaključen u toj formi. Svi ugovori u privredi.* Postoje još i posebni slučajevi. jer mu nedostaje bitan elemenat. ugovor o trgovinskom zastupanju. izmjene ugovora ne moraju biti učinjene u formalno. bankarska garancija. takav ugovor je suprotan prinudnim normama i stoga je ništav. i to za slijedeće ugovore: ugovor o građenju. alotman. licitacija ili aukcija. Dakle. 178 | P a g e . Za pojedine od ovih ugovora zakonom se traži određena forma. tj. Ipak. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA U PRIVREDI Ova sredstva se dijele na sredstva radi zaključenja ugovora i na sredstva radi ispunjenja ugovora (ugovorna kazna. a predaja stvari predstavlja način sticanja (modus acquirendi). načini zaključenja ugovora. ili su u pretežnom dijelu izvršile svoje ugovorne obaveze. Ova sredstva su regulisana ZOO-om. dokumentarni akreditiv i zalog). pismenom obliku. *Ovdje postoji samo jedna razlika – kod zakonske forme svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti učinjena na isti način. jesu dvostrano-obvezujući i pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje ugovornih obaveza. a za prenos prava vlasništva potrebna je predaja robe. Kada zakon traži pismenu formu. tada se takav ugovor ne može raskinuti neformalnim sporazumom. jamstvo. kada zakon traži formu. a kada su strane ugovorile određenu formu.FORMA UGOVORA U PRIVREDI Ovi ugovori su. Ako su ugovorne strane dogovorile formu. ZVPO-om. a u slučaju ugovorene forme moguć je neformalni oblik raskida. Kod sporazumnog raskida ugovora. neformalni i konsenzualni. jer je bitna saglasnost volja ugovarača. Sudska praksa kaže da – ako u oglasu o javnom nadmetanju nije izričito navedno – onaj ko je dao taj oglas nije dužan da zaključi ugovor čak ni sa najpovoljnijim ponuđačem (!). i takav ugovor je nepostojeći. jer je ugovor samo pravni osnov. a ugovor nije zaključen u toj formi. kredit. To znači da zaključeni ugovori predstavljaju samo pravni osnov (iustus titulus) za sticanje stvarnih prava. bez obzira da li formu predviđa zakon ili dogovor stranaka. u praksi se ovi ugovori najčešće zaključuju u pismenoj formi. što zavisi od toga kako je učinjena ponuda. uglavnom pismena. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu. Ako ugovor nije zaključen u zakonom propisanoj ili ugovorenoj formi. a ne stvarno-pravno dejstvo. te ugovor o prodaji sa obročnim otplatama cijene. dakle u pismenom obliku. ugovor se može raskinuti neformalno (!). ugovor o licenci. PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo. zaključenjem ugovora o prodaji ne prenosi se pravo vlasništva nad robom. jamstvo. Licitacija ili aukcija se može sprovesti pismeno ili usmeno.

onda oni odgovaraju solidarno. dok se u nekim slučajevima jamstvo predviđa zakonom. bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana.garancije“. 179 | P a g e . njena valjanost zavisi od glavne obaveze radi koje je data. povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze. a ugovorna kazna je manja od nastale štete. Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne jeste da se povreda ugovorne obaveze može pripisati krivici dužnika (!). b) u slučaju kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. Ugovorna kazna je po svojoj prirodi akcesorna. Ovaj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca – čak i protivno volji dužnika. što znači da odredba o ugovornoj kazni predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze. povjerilac ima pravo tražiti i ugovornu kaznu i naknadu štete u vidu razlike do visine štete. u privrednom pravu jamac odgovara kao platac (!). dok dužnik može dokazivati da nije kriv. Ako je zbog neispunjenja ili zakašnjenja pretrpio štetu. Uvijek se izražava u novcu i njena forma je pismena. Postoje i tzv. Ako nema štete. i povjerilac je ne mora dokazivati. Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena. i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. Ova garancija je akcesorne prirode. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni podrazumijeva: a) u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze. Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. U pravilu do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora zaključenog između povjerioca i jamca. „super. Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi. Daje se za svaku pravovaljanu obavezu. bez obzira na njen sadržaj. i jamac nema pravo na prigovor redoslijeda (!). gdje jamac supsidijarno odgovara. kao davaoca garancije. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje. dakle daje se i za uslovnu obavezu. Može biti izražena u novcu ili u predmetima. Za razliku od građanskog prava. ili je ispuni sa zakašnjenjem. koju je jedna ugovorna strana dužna isplatiti drugoj ugovornoj strani. Ugovorna kazna je određena suma novca ili neka druga imovinska korist. ako ne ispuni svoju ugovornu obavezu. što znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika i jamca.UGOVORNA KAZNA Spada u grupu najčešćih i najvažnijih sredstava obezbjeđenja ispunjenja ugovora u robnom prometu. Povjerilac može tužiti jamca. a neke od njih tretira ZOO. Najširu primjenu ima kod ugovora o prodaji i ugovora o građenju. a ako su utuženi i jamac i glavni dužnik. on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. kao i za buduću određenu obavezu. BANKARSKA GARANCIJA Izjava banke. U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu. kada korisnik garancije može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih dviju banaka. Postoje razne vrste bankarskih garancija. i to u slučaju kada postojeću garanciju potvrdi druga banka. a da istovremeno ne tuži glavnog dužnika. Ugovornom kaznom se obezbjeđuje ispunjenje nenovčanih obaveza. JAMSTVO Nastaje ugovorom i zakonom. Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno!). Dužnikova krivica se ne utvrđuje. povjerilac ima pravo na ugovorenu kaznu. Karakteristična je tzv. „garancija na prvi poziv bez prigovora“. ona se pretpostavlja.

Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima. Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. novac. jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi (!). opoziv je ako ništa nije ugovoreno. nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. kao što je slučaj kod ugovora o prevozu robe. Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novčana naknada koju kupac plaća prodavcu za isporučenu robu. Povjerilac založnog prava. ne mora sudskim putem tražiti ostvarenje toga prava. a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja istu vrati neoštećenu zalogodavcu.DOKUMENTARNI AKREDITIV Prihvatanjem naloga za otvaranje akreditiva. Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. Određuje se za jedinicu po 180 | P a g e . pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi. Roba koja je predmet prevoza ujedno je i založena. Nije mu potreban izvršni naslov. Subjekti zaloga mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. koje se nalaze u prometu (pokretne stvari. ZALOG Založno pravo na pokretnim stvarima jedan je od najznačajnijih oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi. Predmet založnog prava mogu biti individualno određene i nepotrošne pokretne stvari. Zalogodavac može biti lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari. Nasuprot tome. a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. sudska presuda. odn. tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasništva. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu. jači u pravu“. Ovo načelo se primjenjuje radi jednostavnijeg i lakšeg uređenja stvari. Na jednoj stvari može se zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima. potraživanja. Fiksna može biti određena neposredno ili posredno. isl. da bi ostvario založno pravo na stvari koja je založena. Može biti fiksna i promjenljiva. Ponekad se odstupa od načela „prvi u vremenu. da bi prodao založenu stvar. Ugovorom o zalogu obavezuje se dužnik ili neko treće lice (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da će mu predati neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasništva. da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti u slučaju da potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. UGOVORI UGOVOR O PRODAJI Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje. Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. i to nije slučaj kada je u pitanju zalog na nepokretnostima (hipoteka).).

Ovo se dešava u određenim slučajevima. nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. pregled stvari može biti odgođen do njenog prispjeća. To je slučaj i kod novačnih obaveza. može isti raskinuti i tražiti naknadu štete. zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac. Od ovog pravila ima i izuzetaka. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znači da nema cijene kao bitnog elementa. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. Cijena je zavisna od kvaliteta robe. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet. odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti. Ako u ugovoru o prodaji cijena nije određena niti odrediva ugovor nema pravni učinak. ali kupac koji nije znao niti morao znati. U takvim slučajevima. franco). dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno. Prodaja se može odnositi i na buduću stvar. a nije je preuzeo. čim je to prema redovnom toku stvari moguće. momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema. tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava klauzulama (npr. kao da je robu preuzeo kada je trebao. jer kupac tada plaća cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora. ograničiti. iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega. a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe. a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. inače gubi pravo koje mu pripada. Pregled stvari – Kupac je dužan primljenu stvar pregledati na uobičajeni način ili je dati na pregled. a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oštećenje ili propast stvari.). Ako je kupac otpremio stvar dalje. Dakle. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka. te je ništav ugovor o prodaji stvari van prometa. kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. nego da dio krivice snosi i druga strana. *Drugi slučaj.479-kad postoje materijalni nedostaci. Ako je pegled izvršen u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopćiti odmah. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu. prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. nego i izmakla korist. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete. *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu. u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom. (čl. Nestanak. a usljed te situacije ne može ostvariti svrhu ugovora. Za prodaju stvari čiji je promet ograničen važe posebni propisi. Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma.količini ili za ukupnu količinu. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva. jer se štiti savjesna strana. Recimo. i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom1. ako je kupac preuzeo robu. ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu. a ako se ni ona ne može utvrditi onda cijenu određuje sud prema oklnostima konkretnog slučaja. i obavijestiti prodavca bez odgađanja. Prodaja tuđe stvari obavezuje ugovaratelja. Zakon propisuje 1 181 | P a g e . *Kod odgovornosti za prelazak rizka važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv. Razumna cijena je tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora. krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem.

Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. U praksi. Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. Može da raskine ugovor U svakom slučaju. rok je 3 godine. Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. Da li je nedostatak neznatan ili ne.kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zaključenja ugovora. Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. jer se najlkaše rješavaju stvari. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). 182 | P a g e . Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. Sve ove norme nisu prisilne naravi. Nejćešče prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. Stvar je ispravno upotrebljavana. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. a došlo je do kvara. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: 1. po zakonu. konkretan i upućen na siguran način. daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. Ovdje odgovara i prodavac i garant. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. Ako je poslato običnom pošiljkom može biti upitno pravo kupca. To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka. Nabolje je kada postoji servis. količine i poslati preporučenom poštom. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. Prigoovr mora biti blagovremen. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe. nema drugog primjerenog roka. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. 2. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke. Kada rok nastupi ugovor prestaje. Dakle. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. kupac ima pravo na naknadu štete. a ne za neki njen nedostatak. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima.

U takvim slučajevima. Konosman Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od njega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica. da traži nakanadu pretrpljene štete. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno. Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. brodar je dužan da izda konosman ili teretnicu. Docnja? Dužnička docnja Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu.Zaštita od evikcije – odgovornost za pravne nedostatke U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. Ako je rok ugovoren. ugovor se po zakonu smatra raskinutim. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. i tada kupac može tražiti vraćanje stvari. sniženje cijene. onda brodar ili krcatelj imaju 183 | P a g e . prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. Kada je u pitanju fiksni ugovor. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograničena. Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. a ako se radi o stvarima određenim po rodu. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu korist. ali nema pravo na naknadu štete. Povjerilačka docnja Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima. kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. U ovim slučajevima kupac može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. da mu isporuči drugu stvar. ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. Ako rok nije određen. ne samo zato što on to neće. U slučaju raskida ugovora. Njom se potvrđuje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj označen. U tom slučaju dolazi do sankcija. naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete. on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca. protekom roka on se raskida po samom zakonu. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe). protekom roka koji je određen. Ako krcatelj nije tražio izdavanje teretnice.

Skladišnica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje. U oba slučaja radi se o izdavanju robe. Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. OSTALI UGOVORI UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. Tovarni list Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne. bilo o prodaji ili kupovini robe. Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. zajmova itd. ali on je samostalni imenovani ugovor. Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca.pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice. Kod tog pravnog posla postoji interni. kao i neispravnom ambalažom. Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. 184 | P a g e . naknadu potrebnih. najprije se mora prenijeti varant (založnica). Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese. a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). Ako tako glasi. u oba slučaja je prenosivi tovarni list. Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor. dvostran je i teretan i neformalan. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. a moguće i odvojeno. Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. Odgovornost skladištara je objektivna. Naknada se određuje ugovorom. On mora dokazati da je šteta na robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. Kada se prenosi odvojeno. nužnih i korisnih troškova. eksterni i završni odnos. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita.

onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. ne i pravnu. Nalogodavac može da opozove nalog sve dok on nije izvršen. On postupa sa pažnjom dobrog privrednika. pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja.Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun . onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom određena. UGOVOR O POSREDOVANJU Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zaključenju određenog ugovora. a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno. tehničkog znanja ili iskustva. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence. odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. onda poprima obilježja ugovora o djelu. izuzev ako nije drugačije ugovorena. Posrednik ne zaključuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktičke radnje. Ako naknada za posredovanje nije određena ugovorom. U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. onda kažemo da je u pitanju podlicenca. Razlika između posredovanja i zastupanja je slijedeća: . U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. Ako se ugovor na takav način. pravo iskorištavanja pronalazaka. uzorka ili modela. Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. ona se određuje prema radu posrednika i učinjenoj usluzi. Stvara samo komercijalnu vezu. UGOVOR O USKLADIŠTENJU 185 | P a g e . a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata.Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun . proviziji. ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. Dužan je da se pridržava naloga i upustava nalogodavca. žiga. UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi. a odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica. Ako se ne može tako odrediti. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan.Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan. ona se određuje tarifom ili lokalnim običajima. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena. davalac licence može raskinuti ugovor. pored odgovornosti za izbor trećeg lica. Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno. Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom.Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. pojačani komision (delkvedere komision) gdje komisionar. u cjelini ili djelimično. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu.

Prethodne radnje . ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu štetu. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva. a može ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzečem registrovanim za tu djelatnost. Osim elaborata investitor mora pribaviti i građevinsku dozvolu. Povjerilac je ostavodavac. a skladištar ipak preda ostaviocu istu količinu. vrstu i kvalitet stvari. a ne tržišne vrijednosti robe. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna. Ako to nije slučaj. Međutim. radnjom trećeg lica. karakteristikama robe primljene na uskladištenje i ambalaže. Bitni elementi . on je neformalan. bilo da ih pribavi putem kredita. potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. što znači da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. materijala. a ne vjerovatna. a skladištar se može exkulpirati odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala usljed više sile. Drugačije je ako je u pitanju individualno određena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije dužan primiti drugu sličnu stvar. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr. a ne formalan ugovor. a ostavilac da za stručno čuvanje i održavanje stvari isplati skladištaru ugovorenu naknadu. Stranke su dakle: investitor (naručilac) i građevinar (izvođač). Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju. Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. koju izdaje nadležni općinski organ. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu. ako postoje elementi na osnovu kojih se ona može odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna važećim propisima i dobrim poslovnim običajima. To je konsezulan. Skladištar odgovoara po načelu objektivne odgovornosti. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obavezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i šteta. nego ispunjenje ugovorene obaveze. Elaborat može izraditi sam investitor. u praksi se najčešće zaključuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladištar.To je ugovor kojim skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju drugom subjektu. usljed promjene u cijeni rada. Kao izvođač može se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za građenje odgovarajućih građevina. a naručailac se obavezuje da mu za to plati određenu cijenu. ZOO ne priznaje eventualnu štetu kao vid štete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj šteti. I eventualna šteta je buduća ali je neizvjesna. Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva). I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene). odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove. Naknađuje se obična šteta i izmakla korist. to nije naknada naturalne štete. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. Skladištar nadoknađuje štetu ostavodavcu po principu stvarne. a ne realan ugovor. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova.Izvođenju građevinskih radova može se pristupiti na osnovu investicionog programa – elaborata. bilo iz vlastitih izvora. iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi.Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenljivih stvari. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. Obavezna je pismena forma. nije dužan da dokazuje krivicu skladištara. 186 | P a g e .

Ugovor o alotmanu mora biti zaključen u pismenoj formi. odgovarajućim propisima ili pravilima struke. 4. investitora). Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. Odgovornost građevinara je pooštrena. Ako uoči nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je matreijal upotrebljen. pruži ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj određenu proviziju. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. Osim što treba da se pridržava projekta. UGOVOR O PREVOZU U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU 187 | P a g e . bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi. 3. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. Dakle. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu. Turistička agencija može odustati od korišenja smještajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme pošalje obavještenje o odustanku od korištenja određenih kapaciteta. djelujući pažnjom dobrog stručnjaka. ako odstupi od projekta. U slučaju akutne opasnosti može i obustaviti radove. a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruženih usluga ukoliko je koristila angažovane hotelske kapacitete. treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora).Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. 5. Ukoliko je ugovorom predviđena posebna obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete. Sve to mora da učini pošteno i savjesno. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. izvođač odgovara i za rad podizvođača. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije. ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadležni inspekcijski organ. UGOVOR O ALOTMANU Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku određenog vremena stavi na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja u određenom objektu. jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne može ne znati sve gore navedeno. Pridržavanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati odobrenje investitora. 2. mora da poštuje i javno pravne propise koji se na njih odnose.

Tovarni list po pravilu nije prenosiv. U praksi se zaključuje pismeno izdavanjem tovarnog lista. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zaključenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz. Brodar odgovara za štetu samo ako je kriv. Ugovor o prijevozu nije formalan. Dopušteno je ugovorom pooštriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi viši iznos. Stranke su brodar i naručilac prijevoza. dvostrano je obavezan i teretan. a naručilac prijevoza da plati vozarinu. UGOVOR O PREVOZU MOREM ILI UNUTRAŠNJIM VODAMA Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja. ali se u praksi često zaključuje u pismenom obliku. Osnov za to je zajednica rizika koju čine: sopstvenik broda. ali ne može se u većoj mjeri ograničiti brodareva odgovornost. pomorskih nezgoda. ratnih događanja. ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti. Bitni elementi su predmet i vozarina. štrajka. međunarodnog zločina na moru. brodar i korisnici prevoza. nemira. Štetu i troškove generalne havarije snose zajednički svi učesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu. Radi se o svjesnom žrtvovanju manjeg da bi se spasilo veće.. Visina naknade štete se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti stvari. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadržaj ugovora o prijevozu. odnosno na dan kada je morao stići. pobuna. više sile. Zajednička havarija je svjesno prouzrokovana šteta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe. 188 | P a g e . a po cijenama mjesta odredišta na dan kada je brod stigao u luku. Tovarni list može da glasi po naredbi ili na donosioca. On nije formalan. Bitni elementi su cijena i predmet. Oslobađa se od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati. Poatojanje ugovora o prijevozu može se dokazivati i drugim sredstvima.Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze određenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlaštenom licu kojeg primalac odredi a pošiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu.. a u cilju spašavanja broda i robe. Krivica brodara za štetu se pretpostavlja – princip subjektivne pretpostavljene krivice.. Posebna havarija nastaje višom silom.

Olaksana naturalizacija 189 | P a g e . Usvojenje ovdje se mora raditi o potpunom usvojenju dijetete koje je mlade od 18 godiina 4.ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH STICANJE DRŽAVLJANSTVA 1. Naturalizacijom 5. Olaksanom naturalizacijom 6. da mu nije izrecena sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz BiH e. da nije osudivan na izdrzavanje kazne zatvora za krivicno djelo ucinjeno sa umisljajem na period duze od 3 godine u periodu od 8 godina od dana podnosenja zahtjeva f. Porijeklom 2. Rođenjem 3. Rođenje drzavljanstvo BiH stice se rodenjem ako je dijete rodeno ili nadeno na teritoriji BiH a cija su oba roditelja nepoznata ili su oba roditelja nepoznatog drzvaljanstva 3. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH d. Putem medunarodnih sporazuma 1. Naturalizacija radi se o strancu koji je podnio zahtjev za u prijem u drzavljanstvo BiH ali da bi bio primljen u drzavljanstvo BiH mora ispunjavati uvjete: a. Usvajanjem 4. da je prije podnosenja zahtjeva imao prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH c. da se ta osoba odrekla ili na drugi nacin izgubila drzavljanstvo BiH 5. Porijeklo ako je dijete u vrijeme rodenja a bez obzira na mjesto rodenja oba roditelja bili drzavljani BiH Ako je u vrijeme rodenja jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno na teritoriji BiH Ako je jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno u inozemstvu 2. da ima 18 godina b.

prva i druga generacija potomaka emigranata Isto tako drzavljasntvo BiH mogu steci osobe ako ne ispunjavaju ove uvjete ako su od neke posebne koristi za BiH. 4.uvjeti za prijem : a.uvjeti osoba koja trazi otpust iz drzavljanstva BiH mora imati 18 godina protiv te osobe ne moze se voditi kazneni postupak zbog ucinjenog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti mora izmiriti poreske obaveze. emigranti koji su se vratili u BiH b. da se odrekao ili je na neki drugi nacin izgubio svoje ranije drzavljanstvo Zakon je propisao da odredene osobe mogu steci drzavljanstvo BiH i ako ne ispunjavaju ove uvjete koji su propisani kada je u pitanju naturalizacija i ilaksana naturalizacija a to su osobe: a. 2. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA 1. 5..ovdje se radi o bracnom drugu drzavljana BiH . po sili zakona odricanjem otpustom oduzimanjem medunarodnim sporazumom 1. skrivanja dokaza a akoji su relevantni za sticanje drzavljanstva BiH ako drzavljanin BiH ucestvuje u nekim oruzaim snagama neke druge drzave a da za to nema suglasnost nadleznih organa BiH 190 | P a g e . odricanjem osoba koja napuni 18 godina a koja zivi u inozemstvu moze se odreci drzavljanstva BiH ali pod jednim uvjetom ko ima drzavljanstvo te drzave ili ako joj je zagarantovano drzavljanstvo te drzave kada su u pitanju djeca mora biti suglasnost oba roditelja i mora imati drzavljanstvo te drzave ili da mu je zagarantirano na neki drugi nacina drzavljanstvo te drzave 3. 3. sve doprinose ili sve druge obavze koje su joj odredene pravomocnom odlukom suda da je ta osoba strekla ili joj je zagarantirano drzavljanstvo te druge drzave 4. da ima stalno mjesto boravistva na teritoriji BiH 3 godine prije odnosenja zahtjeva c. laznih dokaza. da brak traje 5 godina prije podnosenja zahtjeva u prijem za drzavljanstvo b. oduzimanje drzavljanstva moze se oduzeti ako je to drzavljanstvo steceno na osnovu ili pomocu laznih informacija. otpust. po sili zakona drzavljanstvo BiH prestaje po sili zakona dobrovoljnim sticanjem ako osoba stekne drzavljanstvo neke druge osobe a bilateralnim sporazumom izmedu te drzave i BiH nije uredeno dvojno drzavljanstvo 2.

Isto tako. Uredbama se ureduju najvaznija pitanja iz nadleznosti vlade i osnivaju neke druge strucne sluzbe vlade federacije ( npr ured za zakonodavstvo). Predsjedništvo BiH. Prema ustavu FBiH sastav Federalne vlade je slijedeci: 8 Bosnjaka. donosi uredbe. Vlada FBiH Izvršna u vlast u kantonu – Vlada kantona Izvršna u vlast u općini i gradu – Načelnik općine i gradonačelnik ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH 38/02) - VIJEĆE MINISTARA To je izvršna vlast BiH. Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za premijera. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku. 5 Hrvata i 3 Srbina. Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skupštini. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. Odlukama se ureduju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere ili se jos moze davati suglasnot na neka akta odlukom.- ako je drzavljuanstvo BiH steceno suprotno odredbama koje reguliraju sticanje drzavljanstva naturalizacijom i olaksanom naturalizacijom moze se oduzeti ako je osoba osudena pravomocnom presudom nadleznog suda a radi se o poduzimanju radnji kojima se narusava ustavni poredak i sigurnost BiH ako postoji pravomocna presuda za odredena krivicna djela i to npr. Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. rjesenja i zakljucke. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Federacije je izvrsni organ vlasti a cine je premijer i ministri. Nakon tih konsultacija tu odluku potvrduje zastupnicki odnosno predstavnicki dom Federacije.Odluke. Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije. cijelo Vijeće ministara je u ostavci. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. krijumcarenje vatrenog oruzja. Izvršna u vlast u BIH – Vijeće Ministra. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Vijeća ministara. eksploziva. Centralna banka BiH Izvršna u vlast u FBIH – Predsjednik FBIH. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. rješenja. odluke. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine. AKTI VIJEĆA MINISTARA . radio aktivnih materija itd. zaključci. 191 | P a g e . AKTI VLADE FEDERACIJE Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom kao sto je to propisano u Ustavu Federacije. a odluku o imenovanju također potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine.

Rješenjem se odlucuje o imenovanjima i i razrjesenjima iz nadleznosti Vlade Federacije kao i o drugim pitanjima o kojima se rjesava pojednacnim aktom. Zakljuckom se ureduju neki stavovi o pitanjima od znacaja za provodenje unutarnjih odnosa u Vladi i odreduju neki zadaci federalnim organima uprave ( npr. zakljucak o smanjivanju troskova). Sjediste Vlade Federacije je u Mostaru i Sarajevu.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA
Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vrši operativne poslove policije iz nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrđene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zaštitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine. 13. Federalno ministarstvo prostornog uređenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nalaze se Federalna uprava za šumarstvo i Federalni zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi.

192 | P a g e

15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

ZAKON O MINSTARSTVIMA BIH
Ministarstva na nivou BiH To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarsvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.

Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava.

ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE FBIH
Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH, kantonu, općini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. Nadležnost federalnih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. Koje poslove obavljaju organi uprave? 123456izvrsavanje zakona i drugih propisa vrsenje upravnog nadzora donosenja podzakonskh propisa davanje odgovora zakonodavnim organima pracenje stanja u oblasti za koje su osnovani i druge poslove koje su porpisani zakonom i podzakonskim aktom

Kada su u pitanju Federalni organi oni izvrsavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvrsavanje federalnih zakona ako su ti poslovi koji su propisani tim zakonom preneseni na kanton, grad odnosno opcinu. Kantonalni organi uprave oni takode neposredno izvrsavaju kantonalne zakone kao i federalne propise ako je taj dio nadleznosti iz federalnog zakona prenesen na kanton.

193 | P a g e

Opcine izvrsavaju propise koje donose gradska odnosno opcinska vijeca kao i poslove koji su im preneseni od strane federacije, odnosno kantona. BiH jedan dio svoje nadleznosti moze prenijeti na Federaciju i na kantone. Upravni nadzor obuhvata nadzor nad zakonitoscu upravnih akata koje donose institucije koje imaju javna ovlascenja i inspekcijski nadzor. Organi uprave donose podzakonske akte samo u slucaju ko je to propisano u zakonu. Svaki organ uprave prati stanje iz oblasti za koju je taj organ uprave osnovan. Kakve su nadležnosti organa uprave kod prenosa ovlaštenja, a koje obaveze? Povjeravanje javnih ovlastenja to znaci da organi uprave jedan dio svoje nadleznosti mogu povjeriti nekom drugom pravnom subjektu i to povjeravanje jednog dijela svoje nadleznosti zovemo povjeravanje javnih ovlastenja povjeravanje javnih ovlastenja moze se vrsiti samo zakonom, medutim, organi uprave jedan dio ipak ne mogu povieriti odredenim pravnim subjektima a to su inspekcijski poslovi, ali u okviru tih poslova organi uprave mogu zatraziti strucnu pomoc odredenih specijaliziranih institucija. – mogu se povjeriti ekspertize, analize...iz razloga sto organi uprave tehnicki ni strucno nisu osposobljeni za obavljanje tih poslova nadleznosti organa uprave prema njima: daju strucna misljenja, uputstva, tumacenje propisa, rjesavaju po zalbama, daju odredene instrukcije a taj ima obavezu da podnosi sestomjesecne odnosno godisnje izvjestaje s tim sto organi uprave mogu zatrazitio odreden informacije i obavjestenja i mimo tih izvjestaja koji se dostavljaju svakih 6 mjeseci odnossno svaku godinu dana. Ako ti subjekti ne izvrsavaju to, onda ce organ uprave pokrenuti postupak izmjene zakona kojim je izvrseno povjeravanje tog djela nadleznosti

-

-

Kako se osnivaju organi uprave? Organi uprave osnivaju se zakonom. Zakonom se osnivaju organi uprave na razini drzave, federalni organi uprave i kantonalni organi uprave, a gradske i opcinske sluzbe za upravu propisom gradskog odnosno opcinskog vijeca. Zakonom o osnivanju uprave propisuje se nadleznost organa uprave. Organi uprave osnivaju se na način koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i stručnih poslova iz okvira nadležnosti Federacije, kantona, općine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvršavanja obaveza građana i pravnih lica. Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvrđuje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su  federalna ministarstva i  federalne uprave.

194 | P a g e

Federalne upravne organizacije su:  federalni zavodi,  federalne direkcije i  federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su:  kantonalni zavodi,  kantonalne direkcije i  kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva.

Osnivanje općinskih organa uprave i općinskih upravnih organizacija Općinski organi uprave su općinske službe za upravu. U općini se mogu, samo izuzetno, osnivati općinski zavodi, općinske direkcije i općinske agencije kao općinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu općinske službe za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Općinski organi uprave i općinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje odlukom općinskog vijeća a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske službe za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvrđuje odlukom gradskog vijeća o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. ZADATAK: Ministar dođe na zadatak da se osnuje novo ministarsvo - treba se pripremiti zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonanim ministarstvima u kojim se dodje jos jedno ministarstvo i njegove nadleznosti. Obradivac zakona je resorno ministarstvo (Postupak donosenja zakona ne pita na ispitu..)

195 | P a g e

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa uprave (sistematizacija)? Unutranja organizacija uprave ureduje se pravilnikom (jedinice, sistematizacija radnih mjesta, uslovi., opsi radnih mjesta, broj izvrsilaca...) Ko rukovodi organima uprave, upravom i upravnom organizacijom? Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja, odnosno, nadležnosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se bliže propisuje način postupanja, a instrukcijom također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima.

Propisi koje donose organi uprave (pitanje) Donose pravilnike a pravilnicima se blize propisuju pojednine odredbe zakona. Osim pravilnika donose uputstvo kojim bi se popisivao nacin izvrsavanja odredenih poslova. Instrukcija - utvrduju se pravila o nacinu obavljanja nekog posla. Naredba - moze se nesto narediti ili zabraniti. Od pojediniacnih akata donose rjesenja i zakljucke. To donosi rukovoditelj organa uprave. Oni mogu ovlastiti rukovodece drzavne sluzbenike ili druge sluzbenike da donose pojedinacni akt.

Odnos organa uprave prema građanima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti? Odnosi organa uprave prema građanima Organi uprave zahtjeve građana rješavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave dužni su u kontaktima sa građanima postupati na način da se u svakoj situaciji poštuje dostojanstvo ljudske ličnosti i njihov moralni integritet.

196 | P a g e

Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Uvjerenja se izdaju odmah. ispitati tu pritužbu i ako utvrdi da je osnovana. Opće odredbe o inspekcijskom nadzoru? Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah. dužni su na pisani ili usmeni zahtjev građana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. a u okviru njih inspektori. a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva. s tim da ti troškovi ne mogu biti veći od visine službene dnevnice utvrđene za državne službenike. građani imaju pravo da u vezi sa takvim ponašanjem državnih službenika podnesu pritužbe rukovodiocu organa uprave. Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona.općinskom načelniku. Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlaštenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode službene evidencije o određenim činjenicama. dužan je preduzeti zakonom predviđene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema državnom službeniku na čiji se rad pritužba odnosi i istovremeno podnosiocu pritužbe obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama. Kad se građanin odazove pozivu organa uprave. a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritužbe.Protiv takvog rješenja građanin može izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rješenja. ili ako na bilo koji drugi način odugovlače sa rješavanjem zahtjeva građana. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao građanina. Ako državni službenici u organima uprave zahtjeve građana ne rješavaju u propisanim rokovima. oni dužni pribavljati po službenoj dužnosti. a bez njegove krivnje službena radnja radi koje je pozvan nije obavljena. odnosno u gradu . Organi uprave ne smiju od građana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o činjenicama o kojima organi vode službene evidencije. ili traže dokaze koje su. a u općini . Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke.Građani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. 197 | P a g e . s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodećih državnih službenika.Ovakve radnje državnih službenika predstavljaju težu povredu službene dužnosti.gradonačelniku. odnosno gradonačelniku i općinskom načelniku. jer podatke o tim činjenicama državni službenici dužni su pribaviti po službenoj dužnosti. ili od građana traže nepotrebne i suvišne dokaze. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje se rješenjem na osnovu propisa kojim su uređene naknade troškova svjedocima u upravnom postupku.Organi uprave dužni su građanima pružati potrebnu pravnu pomoć i davati odgovarajuća objašnjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. ima pravo zahtijevati naknadu nastalih troškova koji obuhvataju troškove prijevoza i troškove ishrane za vrijeme boravka u sjedištu organa uprave.

 donijeti rješenje o zabrani rada.  radne odnose državnih službenika i namještenika. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana. primjena propisa o radnim odnosima. gradskim i općinskim organima uprave i upravnim organizacijama. UPRAVNI POSTUPAK Načela upravnog postupka? • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene upravne oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) 198 | P a g e . rjesavanje stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku.  zahtjev za prekršaj. Upravne i druge mjere inspektor naređuje donošenjem pisanog rješenja. Zapisnik koji sacini upravni inpektor dostavlja se rukovoditelju organa uprave i nezadovoljna stranka moze izjaviti zalbu federalnom min pravde.  može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Doneseno rješenje je konačno. Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za (član 139-10 nabrajanja.. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće:  donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka. Nadleznost – primjena propisa o drzavnoj upravi.  izreći novčanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom..  sprovođenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku.  krivičnu prijavu.-)):  sprovođenje zakona o organizaciji uprave.  privredni prijestup. kancelarijsko poslovanje i nacin provodenja administrativnog izvrsenja.. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast. i o primjeni kojeg zakona je riječ (federalni ili kantonalni).Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje. postivanje pravila ustavnog postupka. Upravna inpekcija? nalazi se pri Federalnom min pravde a kanotnalna pri kantonalnom. i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH. Kojem organu se izjavljuje žalba zavisi od toga da li je rješenje donio federalni ili kantonalni inspektor. Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vršenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove. Lice kod kojeg je izvršen inspekcijski nadzor može izjaviti žalbu u roku od 8 dana nadležnom organu.

zakon o soc zastiti. Ako je to nuzno za drukcije postupanje u tim pitanjima. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. • • • • • • • • Posebni postupak? Predstavlja odstupanje od ZUP-a. Pravila posebnog postupka ne mogu bitzi protivna nacelima ZUP-a.poreski zakoni. Radi se o tome da se pojedina pitanja postupka za odredenu upravnu oblast mogu posebnim zakonom regulisati drukcije u odnosu na ZUP. zako o penzijsko inv osiguranju i sl. zakon o penzijsko inv zakonu-posto je to jedna posebna upravna oblast i posto je ona kompleksna materija i specificna ona zahtjeva posebna pravila procedure kako bi se efikasnije provodio zakon. carinski zakon . zakon o zdravstenom osiguranju. To prakticno znaci da se u konkretnom slucaju primarno primjenjuju odredbe posebnog upravnog postupka a u odosu na druga pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju se pravila ZUP-a. I takvo rješenje može se izmjeniti. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom. na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza. Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga. Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a.• Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak. Nadleznost u upravnom postupku? 199 | P a g e . Npr. Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje. Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba. ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje. Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. Posebni postupak prospisuje se u zakonima kojima se regulise odredena upravna materija npr. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima u konkretnom slučaju koje su važne za donošenje rješenja.pravilo je da se protiv svakog I stepenog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba. Supsidijarna primjena ZUP-a? Znaci da odredbe ZUP-a imaju dopunski ili supsidijarni karakter u odnosu na posebni postupak utvrđen nekim drugim zakonom. Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. Načelo dvostepenosti . postupa se po odredbama tog zakona.

Pripis na kome se temelji stvarna nadleznost donosioca rjesenja mora se naznaciti u uvodu rjesenja. O izuzecu zapisnicara odlucuje sluzbeno lice koji vodi postupak. Protiv zajljucka kojim se zajljucuje o izuzecu nije dozvoljena zalba. organizacioni propis. Kantonalni organi uprave nadlezni su da u prvom stepenu rjesavaju u stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u njihovu nadleznost i upravnim stvarima koje su federalnim zakonom sa Federacije prenesene na kantone. ( to su situacije o srodstvu). odnosno kantona . Dok se ne odluci o zahtjevu za izuzece sluzbeno lice moze preduzimati samo one radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. kantona i opstina. Postoji vise pravila o tome koji organi rjesavaju o odredenim upravnim stvarima. Sukob nadleznosti? Javlja se u situaciji kad dva ili vise organa tvrde da su nadlezni za rjesavanje iste pravne stvari ili kad svi ti organi odbijaju da rjesavaju u odredenoj upravnoj stvari. Organi uprave duzni su u toku cijelog postupka da paze na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost. Pravilo je prvo da Federalni organi uprave u pravom stepenu rjesavaju u onim upravnim stvarima iz iskljucive nadleznosti Federacije i zajednicke nadleznosti Federacije i kantona. Stvarna nadleznost je pravo i duznost jednog organa da upravne stvari rjesava u upravnom postupku. Mjesna nadležnost oznacava podrucje na kojem pojedini organi mogu da vrse poslove iz svoje nadleznosti. koje su federalnim zakonom stavljene u nadleznost tih organa. U prvoj situaciji radi se o pozitivnom sukobu nadleznosti a u drugom o negativnoj. Pokretanje postupka rjesavanja sukoba nadleznosti moze biti po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke. Prema tome u upravnom postupku postoji tri grupe stranaka: 200 | P a g e . Stranka u upravnom postupku – ko ne može biti stranka? Stranka je lice po cijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv kojeg se vodi upravni postupak ili lice koje radi zastite svojih prava i interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku. Izuzeće službene osobe? To je institut kojim se zeli osigurati objektivnost u rjesavanju upravnih stvari. U zakonu su precizno odredeni organi koji rjesavaju sukobe nadleznosti zavisno od nivoa vlasti. Utvrduje se u pravilu propisima o teritorijalnom uredenju federalnih jedinica. odnosno gradsko ili opcinsko vijece.Postoji stvarna i mjesna nadleznost. Odredbe o izuzecu sluzbenog lica shodno se primjenjuju i na izuzece zapisnicara. Fakultativno izuzece postoji u slucaju kad druge okolnosti dovode u sumnju nepristrasnost sluzbenog lica. Postoji obavezno i fakultativno izuzece. Slucajevi obaveznog izuzeca utvrdeni su u cl 42 ZUP-a. Sluzbeno lice cim sazna da postoji razlog za izuzece duzno je prekinuti rad na predmetu i o otme obavjestiti lice ili organ koji je nadlezan da odluci o izuzecu. Povreda propisa o nadleznosti ima za posljedicu ponistavanje rjesenja po sluzbenoj duznosti. Stvarna nadleznost odreduje se u propisima kojima se pravno regulise odredena upravna oblast ili po propisima kojima se regulise nadleznost pojedinih organa tzv. kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su kantonalnim zakonom prenesene na federalne organe. To su vanredni pravni lijekovi. O izuzecu sluzbenog lica odlucuje starjesina organa uprave a o izuzecu starjesine organa urave odlucuje vlada Federacije.

On ima pravo da pregleda sva sluzbena dokumenta koja se odnose na pravne spise i zahtijevati dostavu informacija. vještaka. Ako se utvrdi da ovo lice ne moze izvrsiti dostavljanje jer je trazeno lice odsutno pismeno ce se vratiti organu uz naznacenje gdje se trazeno lice nalazi. prilog zapisnika. ili ako jesu. Pravno lice u postupku obavlja radnje preko sovh predstavnika odnosno zakonskog zastupnika koji se odreduje opstim aktom tog lica. osnovne jedinice privrednih drustava. Ako njih nema pismeno se moze predati susjedu ako on na to pristane ili licu koja radi na istom radnom mjestu sa primaocem pismena. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. kratak sadržaj svih provedenih radnji. aktivna . Stranka moze biti bilo koje pravno ili fizicko lice. dokumenata i spisa u vezi konkretne upravne stvari. Ako boraviste tog lica postane nepoznato i pored preduzetog istrazivanja organ ce tom licu postaviti privremenog zastupnika kojem ce uruciti pismeno. Organi uprave drugi organi. predmet. naselja i sl. Zapisnik u upravnom postupku – šta sadrži? O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. pasivna i 3. osobe koje su prisutne.u slucaju da lice kome se dostavljanje vrsi nije prisutno pismeno se predaje nekom odraslom clanu domacinstva. a postar ce a vratima stana staviti saopstenje o tome gdje se pismeno nalazi. Pročita se strankama. Za procesno nesposobno lice radnja u postuoku obavlja zajonski zastupnik . Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadrži slijedeće podatke: naziv organa.1. Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. tj. Ombusmen nije stranka u upravnom postupku ali u tom postupku moze prisustvovati radi ostvarivanja zastite prava i sloboda gradana. 2. vrijeme i mjesto gdje se sačinjava. Dostavljanje pismena u toku postupka – kako se vrši? Postoje tri nacina dostavljanja: 1. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe. 2. ukratko će se upisati sadržaj datih primjedaba. Fizicko lice koje je potpuno poslovno sposobno moze samo obavljati radnje u postupku. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. drustva. posredno dostavljanje. To je procesna sposobnost. nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. dodatvati. Spisi se mogu razgledati. a ako ima više stranica – numerišu se. Ako se dostavljanje ne moze izvrsiti ni na ovaj nacin a nije utvrdno da je to lice odsutno pismeno se predaje nadleznom organu opstine prema boravistu te osobe. Time se dostava smatra izvrsenom. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranka u postupku ako mogu biti nosoci prava i obaveza o kojim se rjesava u upravnom postupku. osim nacrta rješenje. izjave stranaka. zainteresovana. Ako dostavljac u stanu ili na radnom mjestu ne nade trazeno lice on ce nekom od odraslih ukucana ostaviti pismeno obavjestenje o tome da trazeno lice u odredeni dan i sat bude prisutno u svom stanu ili radnom mjestu 201 | P a g e . obavezno licno dostavljanje.vrsi se licno licu kome je pismeno namjenjeno u slucaju kad je to odredeno zakonom ili kada od dana dostavljanja tece rok koji se po zakonu ne moze produziti.

stranka je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja i prilozila je isprave na kojem temelji svoj zahtjev.radi prijema pismena. O dostavljanju na ovaj nacin obavjesitti ce se organ koji je naredio dostavljanje. žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ. Stavljanjem saopstenja na vrata smatra se da je pismeno uruceno bez obzira na eventualna ostecenja ili unustenja tog saopstenja. U prijedlogu stranka je duzna iznjeti okolnosti zbog kojih je bila sprijecena da u roku izvrsi propustenu radnju i da te okolnosti ucini bar vjerovatnim. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje. 3. Npr. Povraćaj u priješnje stanje – kome se podnosi? Stranka koja iz opravdanih razloga propusti da izvrsi neku radnju moze podnijeti prijedlog za povrat u prijasnje stanje. a nije potrebno posebno saslusanje stranke. posebni postupak)? Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke. a cinjenice su utvrdene ili bar ucinjene vjerovatnim. kojim će se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. Nakon proteka tri mjeseca roka ne moze se traziti povracaj. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana od dana prestanka razloga za propustanje. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Koje postupke sprovodi organ uprave prije donošenja rješenja (kad se sprovodi postupak. Upravni postupak je pokrenut čim je nadležni organ izvršio ma koju radnju radi vođenja postupka. posebni slucajevi dostavljanja *dostavljane pismena javnim saopstenjem Ako se radi o licu ili vise lica koja orhanu nisu poznata dostavljanje ce se izvrsiti javnim saopstenjem na oglasnoj ploci organa. Uz prijedlog za povracaj stranka je duzna priloziti podnesak koji je trebala podnijeti. odnosno sluzbenih podataka kojima raspolaze organ uprave. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba. a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena. ( ako izgubis rjesenje o polozenom pravosudnom ispitu) 202 | P a g e . Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat. Ovaj postupak se provodi i u slucaju preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati. Ako i poslije toga dostavljac ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvrsiti on ce na vratima stana ostaviti pismeno saopstenje u kome se naznacava gdje se pismeno nalazi. Ako nadležni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po važećim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka. Osim toga orga moze javno saopstenje objaviti i u novinama i drugim sredstvima informisanja. Na tom saopstenju dostavljac ce staviti potpis i datum stavljanja na vrata. skraceni postupak – se vodi u slucaju kada je stranka u svom zahjevu navela sve cinjenice na osnovu kojih se moze utvrditi stanje ili ako se cinjenicno stanje moze utvrditi na osnovu cinjenica koje su poznate organu uprave. donijet će o tome zaključak. Smatra se da je dostavljanje pismena izvrseno portekom 15 dana od dana isticanja saopstenja na oglasnoj ploci.

Prethodno pitanje? To je pitanje koje cini posebnu pravnu cjelinu za cije rjesavanje je nadlezan sud ili neki drugi organ.posebni ispitni postupak. Kad je nagodba zakljucena organ donosi zakljucak kojim postupak obustavlja. da prekine upravni postupak dok nadlezni organ ne rijesi prethodno pitanje ako se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivicnog djela. postojanje braka. Usmena rasprava mora se odrediti ako u postupku ucestvuju dvije ili vise sranaka sa protivnim interesima kad se ima izvrsiti uvidaj . U tom slucaju organ uprave zakljuckom obustavlja postupak i o tome obavjestava protivnu stranu ako je ima. te upotrebe jezika i pisma. Sluzbeno lice duzno je po sluzbenoj duznosti o tome upozoriti stranke. Odustanak od zahtjeva ? Stramka moze odustati od zahtjeva u toku cijelog postuoka. Sluzbeno lice je duzno po sluzbenoj duznosti pribaviti podatke o cinjenicama o kojima taj ili drugo organ vodi sluzbene evidencije. Stranka odustaje od zahtjeva podnosenjem pismene izjave organu ili usmeno na zapisnik. pomoc neukoj stranci.provodi se kad je to potrebno radi utvrdivanja cinjenica kojima se utvrduje cinjenicno stanje ili kada je to potrebno radi saslusanja stranke. a od cijeg rjesavanja zavisi rjesavanje te upravne stvari. saslusanje svjedoka ili vjestaka. efikasnosti i ekonomicnosti. Sluzbeno lice je ovlasteno da u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti naredi izvodenje dokaza ako nade da je to potrebno radi razjasnjenja stvari. pocev od nacela materijalne istine. Usmena rasprava je jedna od najvaznijih radnji u posebnom ispitnom postupku. Nagodba se upisuje u zapisnik i smatra se da je zakljucena kad je stranke nakon procitanog zapisnika potpisu. pruzanje mogucnosti strankama da stite svoja prava i interese na usmenoj raspravi najvise dolaze do izrazaja nacela upravnog postupka. da sam rijesi prethodno pitanje ili b. utvrdivanje ocinstva ili kad je to zakonom odredeno. Ovaj postupak provodi se na nacin kako to odredi sluzbeno lice. Poravnanje ili nagodba? Ako u postupku ucestvuju dvije ili vise stranaka sa suprotnim zahtjevima sluzbeno lice koje vodi postupak u toku cijelog postuoka nastojace da se stranke nagode potpuno ili bar u nekim spornim tackama. saslusanja stranke. Nagodba ima snagu izvrsnog rjesenja u upravnom postupku. Orga uprave ce produzizi vodenje postupka ako ocjeni da je to potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna strana. Ako ne dozvoli nagodbu sluzbeno lice o tome donosi zaljucak. utvrdivanje cinjenica b. Nagodba mora biti jasna i odredena i ne smije biti na stetu javnog interesa. Kad naiđe na takvo pitanje organ uprave moze postupiti na dva nacina: a. organ uprave ne moze rjesavati ova pitanja kao 203 | P a g e . javnog morala ili pravnog interesa trecih lica. Ona ima dva cilja: a. Usmena rasprava? Odreduje se na inicjativu organa ili na prijedlog stranke.

Ako se portupak vodi po zahtjevu stranke a organ naide na prethodno pitanje organ moze zakljuckom naloziti jednoj od stranaka da kod nadleznog organa pokrene rjesavanje prethodnog pitanja u odredenom roku. Uvjerenjima se utvrduju ili potvrduju odredene cinjenice. Ova uvjerenja namaju snagu javne isprave te njihovu vjerodostojnost organi utvrduju odgovarajucim drugim dokazima. cinejnice od kojih zavisi rjesavanje uprave stvari. Trece lice moze uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjeok moze uskratiti svjedocenje.prethodna pitanja. novcano kaznjavanje. Ako se isprava nalazi kod treceg lica organ ce ga pozvati da na raspravi pokaze ispravu. Rok za izdvanje ovih uvjerenja je 8 dana. Postoje dvije vrste uvjerenja: 1. javne isprave uvjerenja izjave svjedoka uvidaj vjestacenje saslusanje stranke nece se utvrdivati nesporne cinjenice. 5. Takva isprava je javna isprava. Ako stranka ne postupi na taj nacin. Organi i institucije duzni su na trazenje organa dostaviti ispravu ako se nalazi kod njih. Javne isprave? Isprava koju u propisnom obliku izdaje organ u granicama svoje nadleznosti dokazuje on sto se u njoj navodi. Ako stranka ne podnese ispravu sluzbeno lice ce cijeniti od kakvog je uticaja ta cinjenica na rjesavanje konkretne stvari. Uvjerenja o cinjenicama o kojima se ne vode sluzbene evidencije izdaju se samo kad je to zakonom odredeno. Uvjerenja u upravnom postupku? Uvjerenje je poseban vid isprave koja se izdaje radi dokazivanja u postupcima. uvjerenja o kojima se ne vode sluzbene evidencije uvjerenja koja se izdaju na osnovu sluzbenoh evoidencija imaju karakter javnih isprava i izdaju se na usmeni zahtjev a moze i na pismeni i to istog dana kad se zatraze a najkasnije u roku od 5 dana. smatra se da je odustala od zahtjeva pa ce se postupak obustaviti. U ovim slucajevima on je duzan prekiuti upravni postupak i sacekati odluku nadleznog organa. 3. 4. Dokazivanje u upravnom postupku? U upravnom postupku utvrduju se pravno relevantne cinjenice tj. Sluzbeno lice koje vodi postuopak poziva stranku koja se poziva na ispravu da je podnese na uvid. Izjava stranke? 204 | P a g e . 3. Dokazna sredstva mogu biti: 1. Ako trece lice bez opravdanog razloga odbije da pokaze ispravu postupice se kao u slucaju svjedoka koji odbije da svjdeoci tj. opstepoznate cinjenice i cinjenice cije postojanje zakon predpostavlja. U tom slucaju stranka je duzna organu uprave donijeti dokaz da je zatrazila pokretanje postupka. 2. uvjerenja koja se izdaju po cinjenicama o kojima se ovd eslutzbene evidencije 2.

Uvidaj se vrsi uz prisustvvo vjestaka. te da je u donosenju rjesenja ucestvovalo dva ili vise organa. broj i datum donosenja rjesenja. u kom roku se zalba izjavljuje i kom organu se podnosi. rok za podnosenje tuzbe i iznos takse. Ako se radi o situaciji da zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja to se mora naznaciti u dispozitivu. u pouci potrebno je tacno naznaciti sud i njegovo sjediste kome se tuzba podnosi. Dispozitiv ili izreka rjesenja . uvod 3. Sastavni dijelovi rjesenje su: 1. izvedeni dokazi i utvrdene cinjenice. Vlasnik ili dralac stvari prostorija ili zemljista koje se trebaju razgledati ili preko kojih treba preci do mjesta uvidaja duzan je dopustiti prilaz i obavljenje uvidaja. dispozitiv ili izreka 4. Vjestacenje kao dokazno sredstvo? Provodi se kad je za utvrdivanje ili ocjenu neke cinjenice vazne za rjesavanje upravne stvari potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak. Izjavu stranke organ cijeni po slobodnoj ocjeni. zaglavlje 2. U slucaju da je protiv rjesenja moguce pokrenuti upravni spor. propis o stvarnoj naldeznosti organa. Donosi se na temelju cinjenica utvrdenih u toku postupka. otisak pecata organa Zaglavlje rjesenja sadrzi naziv organa. Ako to uskrati sluzbeno lice ce novcano kazniti vlasnika odnosno drzaoca stvari. U obrazlozenju navodi se kratko izlaganje stranaka. Dispozitiv mora biti kratak.je dio rjesenja u kojem se rjesava o predmetu i o svim zahtjevima stranaka. Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo i ustvarima molog znacaja. uputstvo o pravnom lijeku 6.Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo ako za utvrdivanje odredene cinjenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva cinjenica ne moze utvrditi drugim dokaznim sredstvima.sadrzi obavjestenje o tome da li je protiv tog rjesenja zalba dozvoljena ili ne. ime odnosno imena stranaka i njihovih zastupnika i kratko oznacenje predmeta. Uvod rjesenja – sadrzi naziv organa. Uputstvo o pravnom lijeku . obrazlozenje 5. Rješenje? To je upravni akt kojim se okoncava upravni postupak. Ako se u dispozitivu nalaze izvrsenje neke radnje mora se odrediti rok za njeno izvrsenje. Uviđaj ili očevid? Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice potrebno neposredno opazanje sluzbenog lica koje vodi postupak. kao i o troskovima postupka. potpis sluzbene osobe 7. te razlozi zbog kojih nije uvazen neki od zahtjeva i slicno. zatim razlozi koji su bili odlucujuci koji su bili odlucujuci kod ocjene dokaza . 205 | P a g e . U uvodu se navodi da li je rjesenje doneseno po zahtjevu stranke ili po sluzbenoj duznosti. jasan i odreden kako bi bio podoban za izvrsenje.

saglasost. U tom slucaju organ je duzan donijeti pisano rjesenje u narednom roku od 8 dana. u tom slucaju stranka ima pravo zalbe. Ukoliko ti organi u ovom roku ne postupe na ovaj nacin smatra se da je dato odobrenje . U nazivu ovog rjesenja navodi se da je privremeno. U skracenom postupku rok je 15 dana. To mogu uciniti posebnim aktom a mogu i na samom dostavljenom rjesenju. svaki od tih organa je duzan rjesiti o toj stvari. Usmeno rjesenje? Organ uprave moze donijeti rjesenje i usmeno narediti njegovo izvrsenje bez odlaganja kad je to potrebno radi preduzimanja hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi i imovine. U praksi to se rjesava na taj nacin da jedan od organa sacini nacrt rjesenja koji dostavlja tim drugim organima . ti organi su dzni da u roku od 15 dana na dostavljneo rjesenje daju potvrdu. djelimicno rjesenje donosi se kad zahtjev sadrzi vise tacaka a samo su neke od njih dozrele za rjesavanje a organ ocjeni da je cjelishodno da se o tim tackama donose posebno rjesenja. U toj situaciji ti organi ce se sporazumjeti kji ce od njih izdati rjesenje. privremeno rjesenje donosi se kad je potrebno prije okoncanja postupka donijeti rjesenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi. Donosenje rjesenja od strane dva ili vise organa? Kad je propisano da o jednoj upravnoj stvari rjesavaju dva ii vise organa . odobrenje ili misljenje organa ciji se nazivi moraju naznaciti. Ove situacije rjesavaju se na nacin da drugi organ ili organi daju potvrdu ili saglasnost ili misljenje. Takvo rjesenje donosi se na podlozi podataka u casu njegovog donosenja. Donosenjem rjesenja o glavnoj stvari ukida se privremeno rjesenje. saglasnot ili misljenje. 2. Osnovni pravni lijek i redovni pravni lijekovi? Žalba? Jedino zakonom se moze iskljuciti zalba. saglasnot ili misljenje. Rok za izdavanje rjesenja? Rok za izdavanje rjesenja je 30 dana a u slucaju posebnog ispitnog postupka 60 dana. potvrda . U uvodu ovakvih rjesenja obavezno se navodi da e rjesenje doneseno uz potvrdu . tada organ moze po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke donijeti dopunsko rjesenje u pogledu tacaka koje nisu obuhvacene prvobitnim rjesenjem 3.Vrste rješenja? Postoji vise vrsta podjela rjesenja ali su u praksi najznacajnija: 1. 206 | P a g e . dopunsko rjesenje donosi se kad organ nije odlucio o svim pitanjima koja su bila premdet postupka . Ako orga uprave u okviru ovih rokova ne donese rjesenje i ne dostavi ga stranci smatra se da je njen zahtjev odbijen . Sva tri ova rjesenja po svojoj prirodi su samostalna u pogledu pravnih lijekova i izvrsenja. odnosno odobrenje.

on postupa tako sto prikupi spise i posalje drgostepenom organu na rjesavanje.veoma bitno Zalba se izjavljuje protiv rjesenja prvostepenom organu drugostepenom rganu s tim da se dostavlja i prvostepenom organu. 207 | P a g e . Otisak prsta moze samo se uzeti punomoci . to zavisi od koje se materiji radi. Dobvoljo je da se u toj zalbi naznaci orga koji je donio rjesenje. Zakon ne trazi posebno kada se radi o sadrzaju zalbe.kad dobije rjesenje od prvostepenog organa provjerava da li je blagovoremean i ako nije on ce zalbu odbaciti. Nadleznost drugostepenog organa zavisi od toga koje je materijlane propise primjenio prvostepeni organ kad je donosio prvostepena rjesenja. jer se radi o novim cinjenicama i dokazima i to moramo trecoj strani prezentirati. Stranka moze u zalbi isticati nove dokaze s tim da mora navesti razloge zbog kojih nije ranije iznijela te dokaze Da li se zalba dostavlja na odgovor trecem licu? Da. iz kojeg razloga pobija rjesenje i obim u kojem kojim se rjesenje pobija.bitno Kad se radi o drugostepenom postupku.ponistava i vraca Drugostepeni organ moze ponistiti rjesenje provstepenog organa i donijeti svoje rjesenje po kojem se treba da potupa. ne dostavlja prvosteopenom oprganu.moze ponisiti rjesneje u cjelosti . On se racuna od dana dostavljanja stranci istog. Kad moze prvostepeni organ moze izmjeniti svoje rjesenje? . Odluke drugostepenog organa: . Ako prvostepeni organ utrdi da je doslo do povrede moze da izmjeni svoje rjesenje samo u slucaju kad su u pitanju jednostranacki predmeti.Protvi rjesenja domova parlamenta Ferderacija.moze ponistiti rjesenje djelimicno . Ima slucaj da su sve cinjenice dobro utvrdene ali je pogresno primjenjeno materijalno pravo ili pogresno izveden zakljucak.zakon je rekao da je prvostepeni organ mora procitati zalbu da dovede u pitanje zakonitost njegovog rjesenja.moze rjesenje izmjeniti ako bi drugostepeni organ dosao do saznanja da neke cinjenice nisz praviolno ocjenjene drugostepeni organ otklanja sve to sam. Rok za zalbu je 15 dana a moze biti i kraci. Kad prvostepeni organ dobije zalbu. Ako stranka navede da nije pravilno proveden postupak svjedoci se ne mogu saslusavati van rasprave. gradskog i opcinskog vijeca kao i rjesenja federacije vlade i kantona ne moze se izjaviti zalba. broj i datum rjesenja. Postoji situacija kada iako uoci nedostatak moze da vrati na prvostepeni organ ako misli da on moze postupati brze od njega samog.

ispituje da je blagovremen. a u slucaju zalbe drugostepenom organu) Obnova postupka se vodi po prijedlogu kada stranka podnosi prijedlog. stranka moze odustatti od zalbe do donosenja rjesenje. Ako nisu opravdani razlozi tada drugostepeni organ preuzima ulogu provstepenog organa i mora u u meritumu rjesuiti stvari ili odbiti zahtjev. Zakon kaze da organ rjesavajuci po prijedlogu za obnovi postupka moze ostaviti na snazi ranije rjesenje ili rjesenje moze izmneiti sto podrazumjeva sda ga moze ukinuti ili ponisititi Da li podnosenje prijedloga za obnovu postupka odlaze izvrsenje rješenja? 208 | P a g e . i da li je okolnost na kojima temelji ucinila vjerovatnim. Dva temeljna su: .30 i 60) dana.da se stranci koja je u postupku trebala da ucestvuje u u pravnom postupku nije pruzila mogucnost da ucestvuje u postupku a koja je trebala da ucestvuje u postupku obnovu postupka moze straziti stranka prije svega stranka ali i sluzbeno lice. Vanredni pravni lijekovi? Obnova postupka Koje se rjesenje moze obnoviti? Protiv rjesenja koja su postala konacna u upravnom postupku. Rok zalbe je 30 dana. kada prvostepeni organ odgvoori tada drugostepeni organ cijeni jesu li opravdani razlozi ili ne. stranka podnosi zalbu drugostepenom organu. Organ moze odmah rijesiti stvar i donijeti rjesenje o odbijanju obnove postupka.Moze li se rjesavajuci zalbu rijesiti na stetu onog koji se zali? moze (to rjesenje na koje se stranka zali je nistavo) Ćutanje uprave? Prvostepeni organ dobio zahtjev a ne moze u zakonskom roku da ga rijesi (15. Ovdje je predviden rok od 30 dana a kada je saznala za nove cinjenice ili dokaze ili stranka koja je trebala ucestvovati u postupku. Koji organ je nadlezan za donosenje rjesenja o obnovi postupka? Onaj organ koji je donio konacno rjesenje (moze biti prvostepeni i drugostepeni. tada se postupak zakljuckom obustavlja. Ima 11 zakonskih razloga za obnovu postupka. Tada drugostepeni organ pita drugostepeni organ pita prvostepeni organ zasto nije rijesio taj zahtjev. ako jsu tada ce drugostepeni organ rjesenjem naloziti da se u roku 15 dana rijesi status. da li je od ovlastenog lica.ako stranka sazna nove cinjenice ili pribavi nove dokaze za koje nije znala u vrijeme kada je provoden upravni postupak a da je znala drugacije bi se provodio postupak(nove cinjenice tj stare cinjenice ali nisu bile poznate ili nije znao u vrijeme to za njih) .

Ima 5 razloga za ponistavanje a 1 za ukidanje.ako se radi o rjesenju o kojem se nije trazila saglasnost . dužan je da o tome obavijesti stranku. To je krivino djelo. može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijeđa pravo treće osobe. Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donio prvostepeni organ. Ako je rjesenje donijeto na osnovu izjave stranke i utvrdimo da je stranka lagala tu se radi o obnovi postupka.ako je doneseno na osnovu ucjene. Zahtjev za zastitu zakonitosti? Ovdje se radi o rjesenju protiv koga se ne moze voditi npr spor. To radi drugostepeni organ. Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmijeni. Drugostepeni organ vrseci nadzor moze ponistavati provstepena rjesenja koja su konacna. a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo. protiv rog rješenja može se pokrenuti upravni spor. Mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi sa upravnim sporovima? Kada drugostepeni organ dobije tuzbu stranke onda se obavezno dostavi tom organu na odogovor i kada on utvrdi da je tuzba osnovana on moze sam izmjeniti svoje rjesenje i poslati stranci i sudu. Kod vanrednih radi se o izvrsnom rjesenju . prinude. 5 razloga: .ako je u istoj stvari doneseno pravnosnazno rjesenje . odnosno ako je rješenje prvostepenog organa konačno. Ako je rješenje donio drugostepeni organ. Ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke? ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo. Stranka u upravnom postupku – nauciti definiciju!! 209 | P a g e .ako je mjesno nenadlezni organ rjesavao.jedna godina . Na zahtjev stranke. ako organ ocjeni da ce stranka uspjeti u obnovi postupka moze odloziti izvrsenje rjesenja.Ako je rjesenje donio nenadlezni organ .ako se radi o slozenom rjesenju . može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno po stranku.vanredno ukidanje rjesenja Ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora? Po pravu nadzora nema zalbe.tu nema roka ukidanje rjesenja razlika je zbog pravnih posledica ukinuce rjesenje ako dode do saznaja da je rkesenje doneseno uz povredu materijalnog zakona ali mu je rok samo jednu godinu.Po pravilu ne. zakonom iskljuceno tada se primjenjuje zahtjev za zastitu zakonitosti.

Izvršenje rješenja? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja . 210 | P a g e . ako žalba nije dopuštena. ako žalba ne odgađa izvršenje. rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. Izvršenje se može provesti i na temelju zaključenog poravnanja. Izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. 4. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo do dana ukidanja. Ako se rješenje odnosi na dvije ili više stranaka koje u postupku učestvuju sa istovjetnim zahtjevima. istekom roka za žalbu. izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja iz primanja na osnovu radnog odnosa može se provesti administrativnim putem po pristanku izvršenika. poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo . a povreda može biti razlog za obnovu postupka.ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). dostavom stranci . Izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obaveza. 2. žalba koju podnose bilo koja od tih stranaka sprečava izvršnost rješenja. ako žalba nije izjavljena. odnosno za poništavanje. Drugostepeno rješenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. ali samo protiv osobe koja je učestvovala u zaključivanju poravnanja. 3. dužan je bez odgađanja da o tome obavijesti organ nadležan za pokretanje postupka i donošenje rješenja. Organ koji sazna za rješenje kojim je povrijeđen zakon. Izuzetno. dostavom stranci. Prvostepeno rješenje postaje izvršno: 1. Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). Ako rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje. Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se administrativnim putem. ukidanje ili mijenjanje rješenja. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? Poništavanjem rješenja i oglašavanjem rješenja ništavim.od dana donošenja (ex tunc). a u slučajevima predviđenim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvršenje).

potrebno je da organ nadležan za provođenje administrativnog izvršenja donese po službenoj dužnosti ili na zahtjev tražioca izvršenja zaključak o dozvoli izvršenja. Rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jeste osnov za sudsko izvršenje. organ čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvšnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnom za izvršenje. proteknu rokovi. To su prije svega skupine građana.prisila novčanim naknadama ( koja prvi put ne može biti veća od 50 KM) . Organi uprave uspostavljaju pravo služnosti.ako neće onda se ide preko angažovanjem drugog lica (sruši. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata kojima rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – fizičko lice i pravno lice. Pored toga. To izvršenje provodi se po propisima koji važe za sudsko izvršenje. Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršti postalo izvršno i određuje način izvršenja. Protiv ovog zaključka dopuštena je žalba nadležnom drugostepenom organu. određeno naselje. postoje dva načina: .može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo u pravnom 211 | P a g e . Ako stranka neće da izvrši rješenje. upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. Izvršenje radi osiguranja izvršenja . Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku. ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. dostavi se račun organu. Da bi se moglo pristupiti izvršenju rješenja. UPRAVNI SPOR ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 2/98 i 8/00 Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta. sudu).Administrativno izvršenje provodi organ uprave koji je o stvari rješavao u prvom stupnju. ako bi bez toga moglo biti osujećeno ili znatno oteženo izvršenje nakon što rješenje postane izvršno. Izvršenje nenovčanih obaveza Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom).

Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tužbom u upravnom sporu. Primjer: povrat stana. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. Može i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena žalba. Kantona.. tako da i zainteresovano lice ima u sporu položaj stranke Ko rješava upravne sporove? Kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. upravne organizacije (direkcije.Šta kada prvostepeni i drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu.). općinske službe. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federalni zavod za PIO). Ćutanje administracije? .postupku. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila... Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje. Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. zavodi. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor.oni nisu pravna lica same po sebi. stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena.. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu. Protiv čega se pokreće upravni spor? Samo protiv upravnog akta. Izuzetno. grada ili općine. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave. osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama. Postoji treća stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana. stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu. stranka može pokrenuti upravni spor. najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva). 212 | P a g e . Međutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba. gradske službe. Ko sudi? U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije. Postaju pravna lica ako se to reguliše. agencije. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja. On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. Vodi se spor između njih. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen.

Upravni spor . 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. nema prava na žalbu. Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku. 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. Ovaj rok važi i za ombudsmene i za pravobranioce. 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. Ako sud odbije odgodu. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava. Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta.Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora. ako im je upravni 213 | P a g e . Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta? Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. on je samo tužena strana. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela.postupak? Pokreće se tužbom. propis zasnovan na zakonu ili opci akt. a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno. ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja (a najčešće se radi o carinama i porezima). 2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa.

. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi.ako je stranka podnijela tužbu a imala je pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. o 214 | P a g e . . koji upravni akt se osporava. Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka.akt dostavljen. podnesena od neovlaštenog lica. (Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu. Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke. ako nađe da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. Ako stranka u sporu zatraži da prisustvuje nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava. Može se izjaviti i na zapisnik kod nadležnog suda. Sud može poništiti upravni akt i bez dostavljanja tužbe na odgovor. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku (odgovara se u roku koji nije duži od 20 dana) Tuženi je dužan da dostavi upravne spise sudu. Tada sud rješenjem obustavlja postupak. jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor. A ako im akt nije dostavljen tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u čiju je koris akt i donesen. . donosioca akta. Može se desiti da iz neznanja ili omaškom da tužba bude predata drugom organu – u tom slučaju se smatra da je predata u roku. prijevremena (ćutanje administracije). naznaku tuženog. ako ih ima. Šta sve može tužilac? O upravnim sporovima sud rješava nejavno.i ako već postoji sudska odlika o istoj stvari. tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. . Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom.ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. sud je dužan obavjestiti stranke i zainteresirana lica. u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. Prstoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć. ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka. zakonske razloge za pobijanje akta.ili da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). dakle teret dokazivanja je na strankama.ako se radi o stvari o kojoj se ne može po odredbama zakona voditi upravni spor. . Tužba se dostavlja u dva primjerka. Uz tužbu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija. po sudiji pojedincu ili na sjednici.. Kada se žalbaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze.

sud može. odnosno rjesenje sadzi: oznacenje suda. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnk. Zakonitost osporenog akta? Z Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). odnosno održati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda. 215 | P a g e . O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti kao i izreka odluke. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijeća. Kad je u predmetu odlučivano nejavno. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i zapisničar. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. oznacenje stranaka i njihovih zastupnika. clanova vijeca i zapisnicara. odnosno rjesenje izreceno i objavljeno. ako je zalba dozvoljena. Rješavanje suda po tužbi? Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti tuženom ili prvostepenom organu na ponovno rješavanje kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. obrazlozenje i pouku o zalbi. Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. ako su za to ispunjeni uvjeti. Presudom se tužba može uvažiti na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar tj. tako što se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. na sjednici ili po sudiji pojedincu. Ko i kako rješava upravni spor? Spor se rješava presudom.Stranke u sporu mogu zatražiti da prisutvuju nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca. Šta presuda sadrži? Presuda. Također može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja. koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar.datumu nejavnog rješavanja i njihovom pravu da tom rješavanju prisustvuju. a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupak ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. te sam rješiti upravnu stvar. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. broj i datum. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. nego sud. Sud odlučuje većinom glasova sudskog vijeća. dispozitiv. presuđuje u meritumu.

Vrhovnom sudu Federacije stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. predmet vraca na ponovni postupak. Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. 3. 4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna. u nejavnoj sjednici. Nadležni sud rjesava o zahtjevu. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlucuje nadležni sud vijecu sastavljenom od trojice sudija. Ako Vrhovni sud Federacije ili kantonalni ukine sudsku odluku. odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar.Protiv odluke donesene u upravnom sporu žalba se ne može izjaviti.U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe. Presudom se odbija ili uvažava zahtjev. neblagovremen ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba. Presudom kojom se zahtjev uvazava. kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje. i koji je nedozvoljen. akorješava kantonalni sud onda koji nisu ucestvovali u donosenju odluke. Zahtjev sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom punomocnom sudskom odlukom. Pravni lijekovi? 1. Nadležni sud ce odbaciti rjesenjem zahtjev koji je: - - neurednu i to nakon što je pozvato podnosioca zahtjeva koji je bio nepotpun ili nerazumljiv da te nedostatke otkloni. sud moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Presuda. 3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravosnazne sudske odluke kantonalnog suda. donesene u upravnom sporu stranka moze. Žalba . Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Ako to ne učini u ostavljenom roku. a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. a ti su nedostaci takvi da sprječavaju rad suda. vjestak ili 216 | P a g e . Kantonalnom sudu stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku. Ponavljanje postupka Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke: 1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice. Originalnu presudu. ili ako je svjedok. 2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu. 2. Zahtjev se moze podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. tek onda donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev. po pravilu.

Odlučuje se rješenjem. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podliježe izvršenju). pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. 5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. onda sud može da preuzme izvršenje tog rješenja. 6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. odnosno. prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz. isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude. zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. Osim pojedinačnih akata. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni način i utvrđuje određene mjere kako bi se otklonile te negativne posljedice. Po proteku pet godina od pravosnaznosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. stranka može podnijeti tužbu. nema više vraćanja predmeta upravnom organu. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud. Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak. Izuzetno. ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma). 217 | P a g e . O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. a ako on to neće da izvrši. Obaveznost presude? Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu. Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja.stranka. i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog razloga zakonom određenih. Sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka. Ako upravni organ nije slijedio upute suda. Ako on to ne učini. i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu. Ako se to zaista utvrdi. a sud tu stvar mora riješiti u meritumu. ili donese rješenje protivno uputama iz presude. Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja (200-800 KM). Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine. Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a.

godine staž osiguranja (sa uvećanim trajanjem) koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada staž osiguranja sa efektivnim trajanjem . Porodična penzija – pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45.1995. nepuno radno vrijeme. – 22. osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. a te promjene nastale su zbog: povrede na radu.  pravo na porodičnu penziju i  prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću. Vrste staža: − − − − poseban staž (beneficirani) – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH. 218 | P a g e .  pravo na invalidsku penziju.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti. muškarac preko 65 godina).12.04. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću.1991. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje. profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina. djeca do 15 godina. povrede van rada. Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja.ZAKON O PENZIONO INVALIDSKOM OSIGURANJU Prava iz PIO:  pravo na starosnu penziju. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

Članovi općinskih vijeća. Izuzeće u primjeni – na koga se ne primjenjuje? Članovi Parlamenta Federacije. članovi Vlade Federacije. kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni. predsjednik i potpredsjednici Federacije. pripadnike policije i oružanih snaga. sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). sekretar organa uprave. 219 | P a g e . Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine. Hrvati i Srbi. Državni službenici mogu biti: Državni službenici i rukovodeći državni službenici. Zapošljavanje i unapređenje Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. e) profesionalna nepristrasnost. Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove. sudije Ustavnog suda Federacije. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni službenici.ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Proporcionalna zastupljenost U organima državne službe Bošnjaci. c) odgovornost. d) učinkovitost i ekonomičnost. b) transparentnost i javnost. f) politička nezavisnost. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. sudije kantonalnih sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Zakonski principi Državna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: a) zakonitost. Članovi kantonalne vlade. članovi skupština kantona. općinski načelnik svake općine i sudije općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.

pomoćnika rukovodioca organa državne službe i glavnog federalnog i kantonalnog inspektora koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovijetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. stručni saradnici. kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta. Protiv rješenja. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe. Kako se vrši popuna radnih mjesta? Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih 220 | P a g e . O pravima i dužnostima donosi se rješenje. a izuzetno i nametnut. Ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika? Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika 1. na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa. viši stručni saradnici i stručni savjetnici. odlučuje rukovodilac organa državne službe. Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije. 4. 2. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta. Premještaj može biti dobrovoljan. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku. 3. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji. uz saglasnost državnog službenika koji se premješta. Interni premještaj državnog službenika 1. osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe). primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. 3. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnoga odnosa. 2. ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.Ostali državni službenici su: inspektori. a kod rukovodećih državnih službenika može preuzimati samo ove rukovodeće državne službenike: sekretara organa državne službe. državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja.

Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bi moglo popuniti sa liste prekobrojnih. u skladu sa zakonom. Javno oglašavanje 1.posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji . u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta. rok i mjesto njihovog podnošenja. Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs. 25.naziv i opis upražnjenog radnog mjesta . u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa.  ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće. prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu državne službe. 221 | P a g e . Novinama FBiH” i u najmanje 2 dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na službenoj internet stranici Agencije.spisak potrebnih dokumenata. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi agencija za sve organe državne službe u FBiH. 4. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i unapređenjka državnog službenika 2. te na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije. 2. Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija. u skladu sa ovim zakonom. odnosno ako se popuna ne vrši na taj način. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši Internim premještajem i sporazumnim preuzimanjem dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe. Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti. Javni konkurs sadrži: . državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje. smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja. 3.  državni službenik koji je proglašen prekobrojnim.  ukoliko je privremeno penzionisanje nemoguće rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može izjaviti žalbu Odboru za žalbe i tražiti preispitivanje svog razrješenja. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se može:  rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe. ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom. dana prije krajnjeg roka za prijave u “Sl. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe. a nije dalje raspoređen. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15. ovog zakona .opće uvjete iz čl. u skladu sa zakonom (posebnim zakonom).1.

na prijedlog Agencije. od kojih je jedan član predstavnik sindikata. da ima univerzitetsku diplomu najmanje VII. na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.1 Ustava Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja. Javni konkurs sadrži: a) ispit općeg znanja. na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa. 2.Koje uvjete mora da ispunjava državni službenik? Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika . lica sa višom stručnom spremom (VI. kao rezultat disciplinske mjere. da nije obuhvaćeno odredbom člana IX. lice nije otpušeno iz državne službe. stepena stručne spreme. način i program polaganja ispita općeg znanja. od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta. podzakonskim aktom utvrđuje uvjete. dok se ostali članovi imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. Javni konkurs Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog konkursa. b) stručni ispit. Komisije za izbor 1. da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto. Ko vrši postavljenje rukovodečih službenika? Postavljenje državnog službenika 222 | P a g e .  Izuzetno od ovih uvjeta. mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona. da je stariji od 18 godina. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provedbi javnog konkursa. od kojih su najmanje dva člana državni službenici iz organa državne službe. da u posljednje tri godine.Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:      da je državljanin Bosne i Hercegovine. stepen) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana.

Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda.1. Rješenje o postavljenju sadrži: a) ime i prezime državnog službenika. postavljeni državni službenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe. Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe. 4. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea državnog službenika. Prije preuzimanja dužnosti. Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. 3. rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika. općinski načelnik i gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. b) nezadovoljavajuća. 2. s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. 2. Ukoliko je ocjena rada: a) zadovoljavajuća. državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. 6. 5. uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. Probni period 1. b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe. Ocjena rada 223 | P a g e . 3. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe. c) naziv radnog mjesta i platni razred. sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti. koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. 4. Period probnog rada državnog službenika obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci. Razriješeni državni službenik ima pravo uložiti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije. Probnom radu ne podliježu pripravnici. 5. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenoga državnog službenika. rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto.

najmanje svakih 12 mjeseci.Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs. b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu.Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni službenik. zadovoljavajuće. Svi državni službenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u ličnom dosjeu. po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika. razrješava dužnosti državnog službenika. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. Radni odnos na određeno ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme. porodiljsko odsustvo i sl. Propisi o radu i socijalnom osiguranju Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu. ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa. ovog zakona. Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja razrješenja. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. rukovodilac organa državne službe. Pripravnici Rukovodilac organa držane službe može zatražiti od Agencije da u državnu službu primi pripravnika. Odmori i odsustva? Odsustvo i godišnji odmor 224 | P a g e . Prijem u radni odnos prvo se vrši sa liste prekobrojnih a tek onda javnim oglašavanjem. Radni odnos na određeno vrijeme U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koji traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe. u skladu sa članom 65. uspješno i izuzetno uspješno.Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće. koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija.

Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.Rukovodeći državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini Ostali državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. f) odbijanja polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti. h) dvije uzastopno negativne ocjene rada. odnosno navršenjem 40 godina penzijskog staža. k) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu. O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe. b) ispunjavanja zakonskih godina života. vodeći pri tom računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika. i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci. g) nezadovoljavajući probni period. e) prekobrojnošću. 225 | P a g e . i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana. c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine. Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo. za koje se kasnije pokaže da su lažni. Prestanak radnih odnosa državnih službenika? Prestanak radnog odnosa državnog službenika Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima: a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe. d) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima. Stručno obrazovanje i usavršavanje Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju.

sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. koja mora biti obrazložena. Ko rješava po disciplinskoj odgovornosti? Disciplinska odgovornost Državni službenik može se smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom. Disciplinski postupak Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovodiocu organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu. Naknade Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status.Postupak za prestanak radnog odnosa Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe. e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa državne službe ili lice koje on odredi. podnijeti žalbu Odboru za žalbe. Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju. Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. može. osim u slučajevima prekobrojnosti. prema prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. Komisiju čine tri člana. nastalih kao rezultat njegove krivice. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinska komisija i izriče disciplinske mjere. ovog zakona. u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada.Članove Disciplinske komisije imenuje Agencija. 226 | P a g e . d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. Disciplinske mjere U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: a) javna disciplinska opomena. a rukovodilac organa državne službe ne može biti član Komisije. c) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva do 30 dana. Protiv odluke Disciplinske komisije državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku. b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine. Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi. Državni službenik kome prestaje radni odnos.Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije.

d) organizira edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji predstavlja uvjet za rad u organu državne službe. u skladu sa zakonom. Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa. organizacijskih poboljšanja i razvoja. Nezavisna komisija za izbor kandidata. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora. Agencija vrši sljedeće poslove: a) postavlja državne službenike u organima državne službe u Federaciji. g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost. bira članove Odbora za žalbe. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.ADS – Agencija za državnu službu? Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije. c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u organima državne službe. Član Odbora za žalbe je: a) nezavisan i nepristran. f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje. kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika. b) planira i realizira proces zapošljavanja državnih službenika. e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike. na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe. Odbor državne službe za žalbe Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od tri člana. koju imenuje Vlada Federacije. kao i razvoj državne službe. 227 | P a g e . na zahtjev i u skladu sa potražnjom organa državne službe. najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi.

ukoliko je to primjereno situaciji. Primaju se na rad putem ADS. koja je pokrenuta uslijed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za žalbe. Odbor za žalbe. b) organa državne službe gdje državni službenik obavlja svoju dužnost i c) Agencije. b) dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja.b) ne može bit na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno. Odbor za žalbe: a) saslušava podnosioca želbe. 228 | P a g e . Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke. 4) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos (ko odlučuje)? O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije. preduzeta ili propuštena radnja odnosi. u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima. 3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta. 2) da je punoljetna. Odluke Odbora za žalbe su: a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije. i to na zahtjev: a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka. odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodioca organa državne službe. b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim. U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovine. odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini. ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Namještenci su osobe sa SSS i VŠS. d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa.

Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije. 2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi. Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja. odnosno u Bosni i Hercegovini. 4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme). Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji. 2) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta. dužnostima i odgovornostima 229 | P a g e . Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa. 5) trajanje probnog rada i 6) datum stupanja na posao. radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života.5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji. 4) rok trajanja oglasa. 3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas. Interni oglas sadrži: 1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta. dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa odlučuje rukovodilac organa državne. Ustava Bosne i Hercegovine. Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe. Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe. O pravima. 5) adresu za podnošenje prijava na oglas. Javno oglasavanje vrsi rukovodilac a ne agencija. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe prvo se vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas. 3) platni razred. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa državne službe. Rok za javni oglas ne može biti kraći od 15 dana. 6) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja. s tim što o pravima. Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno. Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži: 1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos.

a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem pripravnik polaže stručni ispit. ZAKON O RADU Poslodavac je fizička i pravna osoba koja daje posao. Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravničkog staža koji za pripravnike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci. Izuzetno. O pravima. Protiv rješenja može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po žalbi. namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom. ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao. zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine. Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave i drugostepena komisija koju firmira vlada. Lice izmedju 15 i 18 godina zivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moze se zaposliti pod uvjetom da od 230 | P a g e . može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata. Godisnji odmor najmanje može trajati 18 a najviše 30 dana. odnosno gradonačelnik. Ugovor o radu ne moze se sklopiti sa licem koje nije navrsilo 15 godina zivota. dužnostima i odgovornostima namještenika odlučuje se rješenjem. a zaposlenik je osoba koja obavlja određeni posao. Rješenje Odbora za žalbe je konačno. a koji nisu trajnijeg karaktera. Za obavljanje izvanrednih. Probni rad je kraći (3 mjeseca). Žalba odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno. Odnosno ako se radi o namjesetnicima iz kantona onda vlada kantona. Protiv rješenja namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi žalbu Odboru državne službe za žalbe. odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u toku produženog probnog rada o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje. Prestanak radnog odnosa? Sve je isto kao i kod državnih službenika. ili povremenih poslova.namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik. Disciplinski postupak pokreče rukovoditelj. Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu. ili privremenih.

ako kolektivnim ugovorom nije drugacije odredjeno. ime i prezime zaposlenika 2. Prekidom ugovora o radu ne smatra se ako se zaposlenik nalazi na godišnjem odomoru. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad. odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredjeno vrijeme na period duzi od dvije godine bez prekida. 2. otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. odsustvo sa rada. na neodredjeno vrijeme. naziv i sjedište poslodavca 1. dopust sa posla ukoliko je dao saglasnost poslodavac. bolovanje. porodiljsko odsustvo. Ako zaposlenik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredjeno vrijeme sa istim poslodavcem. plaća i naknade na plaću 9. Elementi ugovora o radu? 1. na odredjeno vrijeme. naziv radnog mjesta 6. početak rada 4. Probni rad ne moze trajati duze od sest mjeseca. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik utpocne da radi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodredjeno vrijeme. otkaz ugovora o radu. Ugovor o radu zakljucuje se: 1. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme ne moze se sklopiti za period duzi od dvije godine. takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. razdoblje između dva zaključena ugovora koje nije duže od 15 dana kod istog poslodavca. godišnji odmori i sve vrste odmora i odsustva 10. Ugovor o radu koji ne sadrzi podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. Ako poslodavac ne zaključi ugovor sa zaposlenikom on je dužan zaposleniku uručiti pismenu izjavu koja sadrži sve podatke koje sadrži i ugovor. 231 | P a g e . raspored radnog vremena 8. trajanje ugovora o radu 3. mjesto rada 5. opis poslova 7. Ako je ugovoren probni rad.ovlastenog lijecnika ili nadlezne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. Pismenu izjavu poslodavac je dužan uručiti zaposleniku: 1.

Maloljetne ne mogu prekovremeno raditi. Prekovremeni rad može iznositi sedmično najviše 10 sati + 10 sati uz saglasnost zaposlenika. Poslodavac može da zaključi ugovor sa pripravnikom ako je potrebno radno iskustvo ili polaganje ispita. porodiljsko. Imaju pravo na zdravstvenu zaštitu za povredu na radu i zaštita od profesionalnih oboljenja. puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze. a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno. a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena. 232 | P a g e . Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. koliko traje taj rad i pod kojim uvjetima se taj zaposlenik može vratiti na posao. Ta osoba ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 80% od najniže plaće i može da zaključi ugovor o obavljanju volonterskog rada. Ako poslodavac ne uruči tu pismenu izjavu a radi se o zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme. ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. Imaju pravo na trudničko. Skraćeno – ako se radi o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada i računa se kao puno vrijeme. Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice.i 3. prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom. Nepuno . takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Zaštita maloljetnih osoba i žena Žene ne mogu da rade noću. najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na odredjeno vrijeme.00 do 06.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati). Radno vrijeme? 1. Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana.Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično 2. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine. s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno. Prije poroda 28 dana. mogu otići i 42 dana prije. Ako priroda posla to zahtijeva. smatraće se da je zaključen na neodređeno vrijeme. Ako zaposlenik odlazi u inozemstvo mora u ugovoru regulirati u kojoj valuti će se isplaćivati. Noćni rad se smatra rad od 22.znači da zaposlenik može da zaključi ugovor još kood jednog ili dva poslodavca. o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona). Kopija se dostavlja nadležnom organu za zapošljavanje. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. pod zemljom.2. Puno . vodom.

porodaja supruge. 4. odobriti odsustvo sa rada bez naknade place . 2. usvojeno. pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje). danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti . 6. Plaće? Utvrduju se ugovorom. 2.placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak. dedo i nana (po ocu i majci).. a drugi dio se može koristiti do 30. smrcu zaposlenika. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika. dnevni odmor između dva radna dana sedmični odmor godišnji.Vrste odmora? 1. dijete (bracno.neplaceno odsustvo. godišnji odmor. Plaća se utvrđuje ugovorom o radu: za vrijeme bolovanja. u smislu stava 1. odnosno domacinstva. otac. majka. juna naredne godine. bolovanje. braca i sestre. 5. s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place . sporazumom poslodavca i zaposlenika. Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. Prestanak ugovora o radu? 1. poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini.placeno odsustvo. prvi ne može biti kraći od 12 dana. ocuh. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona. pravilnikom. radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Neplaćena se reguliraju Pravilnikom. placena odsustva. usvojilac. Clanom uze obitelji. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri 233 | P a g e . ovog clana. 7. bolovanje. maceha. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme. 3. Plaćeno odsustva sa rada Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini . 4. na njegov zahtjev. Naknada plaće: plaćeno odsustvo. vanbracno. Odsustvo može biti plaćeno i neplaćeno. plaćenog odsustva i godišnjeg. ovog clana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada. teze bolesti i smrti clana uze obitelji. Za vrijeme odsustva iz stava 1. 3.. Poslodavac moze zaposleniku. smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja odnosno navrsi 40 godina staza osiguranja. miruju. ako se poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore. Zaposlenik ima pravo na naknadu godisnji odmor. Izuzetno.

obrazloziti otkaz zaposleniku. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. 9. Izuzetno. Pravo na otremninu Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme. uvjeti i rokovi isplate otpremnine. za svaku navrsenu godinu rada kod tog poslodavca. Zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi. narocito. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok. s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Otpremnina se utvrduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Nacin. osim ako se ugovor otkazuje zbog krsenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika. Akt u pisanoj formi dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja. a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada.mjeseca . je takav otkaz opravdan iz ekonomskih. utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca. a zaposlenik 7 dana. Poslodavac 14 dana. ako: 1. a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih. a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od posodavca da nastavi radni odnos. ili za tezu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika. tehnickih ili organizacijskih razloga. a sadrzi. Otkaz se daje u pismenoj formi.pocetkom primjene te mjere. vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri mjeseca . u slucaju da je zaposlenik odgovoran za tezi prijestup. zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa. ili 2. 8. ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. umjesto otpremnine iz. Poslodavac je obavezan. U slucaju laksih prijestupa ili laksih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti. bez obaveze postivanja otkaznog roka. Otkaz Mogu dati i zaposlenik i poslodavac. poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. duzan se konsultirati sa vijecem zaposlenika. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku. u pismenoj formi. tehnickih ili organizacijskih razloga za vise od 10% zaposlenika otkaze ugovore o radu. slijedece podatke: 234 | P a g e . a ako kod poslodavca nije formirano vrijece zaposenika. Progrma zbrinjavanja je akt u pisanoj formi i priprema ga poslodavac. ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. ali najmanje peterici zaposlenika.danom stupanja na izdrzavanje kazne. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika.

rasporedjivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca. mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zaposljavanja kod drugog poslodavca. svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao. Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao. Ako je vise zaposlenika prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem. Privremeni i povremeni poslovi . Vijeće zaposlenika? Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava preko 15 zaposlenika mogu formirati vijeće zaposlenika. Zaposlenik može tražiti zaštitu svojih prava kod poslodavca.to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine i koji se predviđaju pravilnikom ili kolektivnim ugovorom. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu.− − − − − razloge za predvidjeno otkazivanje ugovora o radu. smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. prekvalifikacija gdje je to potrebno. poslodavac moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete. Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika. Naknada štete? Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu. a ako nema 15 tu funkciju obavlja sindikat. Štrajk? Zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku. prije zaposljavanja drugih lica æe ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima ciji su ugovori o radu otkazani. za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvidjeni otkazi (npr. privremeno skracivanje radnog vremena). poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme. 235 | P a g e . Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete. mjere. O pravima i dužnostima zaposlenika odlučuje poslodavac. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu. broj i kategoriju zaposlenika za cije je ugovore predvidjen otkaz. mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci zaposlenicima da nadju zaposlenje kod drugog poslodavca. Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troskove. Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga nacin kako je propisano zakonom o strajku. a može i kod suda u roku od godinu dana. duzan je stetu naknaditi. za stetu odgovaraju solidarno.

a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. osim ako strane u sporu ne odluce drugacije. Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitraznim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena. Radna knjižica Može se izdati osobi koja ima 15 godina života.Arbitraža? Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi. Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu. Izdaje se na zahtjev te osobe. Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika. Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba 236 | P a g e . Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena. kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica. drugom propisu. Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku.

Član II. a stupila na snagu 1953. Ustav BiH je potpisan. Princip kontinuiteta BiH (član I Ustava BiH) . nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuje odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. 14. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i 237 | P a g e . Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava. SAD. 4. ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. 5. Ustav BiH je parafiran 21. godine. Nezavisna sudska vlastznači da je nezavisna od svega osim zakona i morala. garancija demokratije. nije usvojen. godine od strane 14 zemalja vijeća Evrope.RBiH čije je ime zvanično ime od sada BiH 2. 1995. izvršnu i sudsku vlast.11. on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadrži 11 anexa (Dayton-ski sporazum). Zasniva se na principu podjele vlasti. On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala organizirati država.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Princip vladavine prava (zakona) (član I. Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju. godine.hijerarhija zakonskih akata) Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) EKLJP je donesena 1950. Ustavni principi su: 1. Samostalna sudska vlast-znači da niko ne može odlučivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. kao i u drugim međunarodnim organizacijama. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti. Princip podjele vlasti . Direktno znači da se primjenjnuje po članu II.1995 u Daytonu. 3. EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH.2 ustava BiH.12. 6. a potpisan u Parizu. zakona i podzakonskih akata (tzv.trodioba vlasti na zakonodavnu. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi.USTAVNI SISTEM OPĆENITO O USTAVU BIH Uvod Ustav je najviši pravni akt.

Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10. u Brčko distriktu . S obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH čini Ustav BiH. Ustavi kantona u FBiH.Gradsko vijeće. federalni propisi.Skupština Brčko distrikta. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Federalni ustav Washingtonski ustav. na nivou kantona – Skupština kantona. zakone RS i zakone Brčko distrikta. nije ustavna kategorija. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8. imamo kantonalno uređenje federacije: 1. Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH. Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem BiH se sastoji od 2 entiteta (pogrešno je reći da je podijeljena na 2 entiteta). Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4.2 Ustava BiH .prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. na nivou grada . koji trebaju da budu usklađeni sa istom. Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. u RS – Narodna skupština RS. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). Ustavi entiteta. Poslije ustava. Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5. (Član II. Statut Brčko Distrikta. kantonalni propisi. nije ga donijela Ustavotvorna skupština.Parlamentarna skupština BiH. Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. Nakon zakona idu propisi na nivou države. na nivou FBiH Parlament FBiH. a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. kantonalne zakone. propisi gradova. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7.prioritetno. Imamo i Brčko distrikt kao rezultat arbitražne odluke. Imamo državne zakone. općinski propisi. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . 238 | P a g e . dolazimo na zakone. federalne zakone.

Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta.pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci. izbjeglica i azila. Ljudska prava po EKLJP 1. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku. pravo na život (član 2). Ljudske slobode po EKLJP 239 | P a g e . Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnjom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»). ukljucujuci odnose s Interpolom. (j) Kontrola zracnog prometa. Samostalnost suda . 2. pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13). (g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta. 6. 4. EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) – objavljena je u SG BIH 6/99. pravo na jednakost pred zakonom. Visoko sudsko i tužilačko vijeće i granična policija. pravo na slobodu i sigurnost (član 5). (h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima. Dodatna nadležnost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti u nadležnost ustanovama BiH.o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud. pa je tako u nadležnosti BiH odbrana (pa imamo ministra odbrane BiH). (c) Carinska politika. 7. 3.Koje su nadležnosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine: (a) Vanjska politika. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . pravo na pravično suđenje (član 6). obrazovanim na osnovu zakona. 5. pravo na sklapanje braka (član 12). (i) Reguliranje prometa izmedju entiteta. (f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja. (d) Monetarna politika (e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. (b) Vanjskotrgovinska politika.

3. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. Kvorum čini većina svih zastupnika. Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. Protokoli EKLJP najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. savjesti i vjeroispovjesti (član 9). 4. NIVOI VLASTI U BiH ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava (budžeta) za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju međunarodnih ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta. IZVRŠNA VLAST BiH Izvršnu vlast BiH čini predsjedništvo i Vijeće ministara. sloboda misli. zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17).1. sloboda okupljanja i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP 1. U ranijem sistemu je postojala. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). sloboda izražavanja (član 10) i 3. zabrana mučenja (član 3). 240 | P a g e . zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). a 1998.) Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka. a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. 2. 2.

stambena politika. razvoj kantonalnog turizma) ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i politika zaštite čovjekove okoline). Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. utvrđivanje gospodarske politike. energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH. od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije. Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. korištenje zemljišta na federalnoj razini). Podjela nadležnosti – isključiva nadležnost F. S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. korištenje prirodnih bogatstava. 241 | P a g e . te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske.Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata. na osnivanje i pripadanje političkim partijama. donošenje propisa o finansijama. Mandat je 4 godine. sa izborne liste svake registrirane stranke. te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani. provođenje socijalne politike. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Zajednička nadležnost F i kantona (zdravstvo. Članovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu. na obrazovanje. socijalna politika. Nadležnost Predsjedništva BiH • • • • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti. Kantonalna nadležnost (obrazovanje. On utvrđuje ljudska prava i slobode (pravo na život. turizam. donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta. fiskalna politika F. Nadležnost F (isključiva) je (državljanstvo F. Članovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce. na zdravstvenu zaštitu. na socijalnu zaštitu). na imovinu. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine. zajednička nadležnost F i kantona i kantonalna nadležnost. Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. slobodu. Vijece ministara. Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje NIVOI VLASTI U FBiH Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana).

od kojih svaki ima zamjenika. uz suglasnost Dopredsjednika Federacije. KANTONALNO UREĐENJE FBIH FBiH je jedan od entiteta države BiH. Ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. 242 | P a g e .Nadležnosti Parlamenta FBIH su • • • • • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova Donošenje budžeta FBiH Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva potpredsjednika. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma. ukljucujuci zamjenika premijera. Predsjednik Federacije. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera. ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu. Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu. Nadležnosti Predsjednika FBIH • • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima Vlada Federacije sastoji se od premijera. imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. bilo vecinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije. zamjenika premijera i ministara. odnosno po zahtijevu 2/3 clanova svakog doma. ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom. uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost. Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije. Nijedan zamjenik. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima. a onda Dom naroda. klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. koji je predsjednik Vlade.

Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona. Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH.1994. godine). Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Nadležnosti kantonalne skupštine • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti Usvaja budžet kantona IZVRŠNA VLAST KANTONA 1.Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30. Mandat je 2 godine i ne može biti izabran više od dva puta zaredom. predsjednik kantona – bira se većinom glasova skupštine među kandidatima što ih predlažu zastupnici. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma. Oni ostaju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH? 243 | P a g e . odnosno.03. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. 2. NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada Bira gradonačelnika Donosi budžet grada Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine Usvaja općinski budžet Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH To su zakoni. vlada kantona – vladu imenuje predsjednik a odobrava skupština kantona većinom glasova.

AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. *Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH). zakon stupa na snagu 8. Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA? Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano. Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje.Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati. Vlada FBiH. AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali. većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda. Vacatio Legis . 244 | P a g e . Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). Bijeljina. dana od dana objavljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS. Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova. Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni). PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju. a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke!!!!* ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA SUDSKI SISTEM U BIH OPĆENITO Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni. ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH. iako je stupio na snagu npr. Vrhovni sud RS. a zakonom propisuju. Banja Luka. Doboj.

Općinski sud u Konjicu. Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu 10. Bijeljina. dva entiteta (unutar FBiH – kantona). Općinski sud u Velikoj Kladuši. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3. Sjedište Općinskih sudova: 1. Trenutno postoje 4 sudska sistema. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). Travniku. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Širokom Brijegu. Općinski sud u Gračanici. Orašju. mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću. BiH nema trgovačke sudove. Banja Luka. Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću. Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. Zenici. Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Općinski sud u Zenici 5. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). Mostaru. SUDSKI SISTEM U FBIH . Tuzli. 4 krivične procedure. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton. Općinski sud u Kiseljaku 8. U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. Općinski sud u Cazinu. Općinski sud u Tešnju. Općinski sud u Sanskom Mostu. 7.Po sadašnjem ustavnom sistemu. Goraždu. Općinski sud u Žepču. Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom 9. Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku). a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta. Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu 6. 2 zatvorska sistema. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu). Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku. Općinski sud u Čapljini. i Brčko distrikta. Općinski sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) 4. Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova.Mreža sudova? Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Sarajevu i Livnu. 2. Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba 245 | P a g e .

d. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona). b. g. Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti.Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). Širokom Brijegu. Tuzli. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f) privredne prijestupe g) u postupcima stečaja i likvidacije. Travniku. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. 246 | P a g e . Sudski dani Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda. osim sporova o prijevozu putnika c) u sporovima koji se odnose na avione. SN FBIH 38/05). Orašju. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana. U građanskim predmetima a. osim sporova o prijevozu putnika d) sporove iz autorskog prava. Goraždu. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo. Mostaru. STVARNA NADLEŽNOST OPĆINSKIH SUDOVA? U krivičnim predmetima: a. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. c. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. usluga. Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. vrijednosnih papira. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. f. h. kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani. b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama. Zenici. U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku U privrednim predmetima a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba. e. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji. ali izvan njegovog sjedišta. odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice.

Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona. 7.IKS referat) b. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice za djela iz nadležnosti kantonalnog suda. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2. 6. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2. Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 4. Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. odgovorne osobe u preduzeću. da određuje mjere osiguranja c. da odlučuje u svim upravnim sporovima. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . 3. Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. ustanovi.U drugim predmetima: a. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona2 i kasaciona nadležnost). 2. Postupa po molbama za pomilovanje 5. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. da vrši druge poslove određene zakonom MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST KANTONALNIH SUDOVA? Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. Da obavlja druge poslove određene zakonom. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija). a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita. da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. odnosno. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. 2 247 | P a g e . da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor.

Funkcija proširene opće sjednice Vrhovnog suda je – zauzimanje načelnih stavova i ujednačavanje prakse u primjeni federalnih zakona. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona.VRHOVNI SUD FBiH? Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1. Prema navedenom.premijer i zamjenik premijera. i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom. 3. izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti.1/3 članova bilo kog doma parlamenta FBiH i to ⇒ radi utvrđivanja da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa ovim ustavom. te 248 | P a g e . da obavlja i druge poslove. ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane. Proširena opća sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sačinjava je Predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova. . da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi su 6. USTAVNI SUD FBiH? Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. 4. i to ⇒ da se utvrdi je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu. 2. Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce. izmedju kantona i federalne vlasti. izmedju opcine i grada. Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije. II . izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti Postupak pred Ustavnim sudom može pokrenuti: I . Ustavom FBiH je predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost. On je također ustavna kategorija. 5.predsjednik i potpredsjednik FBiH. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim stvarima (terorizam. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti. da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova. organizirani kriminal i sl. izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti.premijer i zamjenik Premijera.1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona.kantonalni predsjednik ili . . . da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća.). Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova: a) b) c) d) e) f) izmedju kantona. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. u skladu sa ovim ustavom.

jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine. Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. Od šest domaćih. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno. a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3. Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu. Nakon toga. ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuće.da li usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne. Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti: samo clan Predsjednistva. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. Nadležnosti ustavnog suda BiH? - Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta. predsjednik Vijeca ministara. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom. Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. da se radi o kršenju ustavnog prava 2. četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju. a Ustavnom sudu FBiH ne može. ili među ustanovama Bosne i Hercegovine. 249 | P a g e . USTAVNI SUD BiH? Sastav Ustavnog suda BiH Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca. predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine.

sudija Okružnog ili Osnovnog suda RS. sudija Vrhovnog suda RS. 8.SUD BIH? Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadležnosti države BiH i poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji. između entiteta i Brčko Distrikta. 5. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH)? Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno. 7. suverenitet.rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta. i sudova entiteta i sudova Distrikta Brčko. 250 | P a g e .odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda BiH. sudija ili tužilac Brčko Distrikta. te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda. političku nezavisnost. upravno i apelaciono odjeljenje. sudija kantonalnog ili općinskog suda FBiH. 9. RS i Brčko Distrikta ako ta djela ugrožavaju teritorijalni integritet.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH. tužilac Federalnog tužilaštva. tužilac tužilaštva BiH. 2. Krivična nadležnost .za krivična djela utvrđena zakonim FBiH. . . 6. Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. tužilac kantonalnog tužilaštva FBiH. Sjedište je u Sarajevu. 12.odlučuje po tužbama konačnih upravnih akata ili kada se radi o šutnji institucija BiH. . 4.ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH. nepristrasno i profesionalno pravosuđe. između entiteta. sudija Vrhovnog suda FBiH. . Sud BiH ima krivičnu. tužilac okružnog tužilaštva RS. između države i Brčko Distrikta. On je i prvostepeni i drugostepeni sud. 3. Apelaciona nadležnost . Sud BiH ima krivično.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH.rješava imovinske sporove između države i entiteta. nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne štetne posljedice na privredu BiH.za krivična djela utvrđena KZ BiH. izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka. 11. . sudija Suda BiH. upravnu i apelacionu nadležnost. 10. advokat kojeg bira advokatska komora FBiH. Upravna nadležnost . 13. . Vijeće čini 15 članova: 1. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. tužilac republičkog tužilaštva RS. advokat kojeg bira advokatska komora RS.

vodi disciplinske postupke. navršenjem određenih godina života. odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija. i predsjednike sudova. jedan član kojeg bira predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skupštine BiH. Mandat članova Vijeća je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata. razrješenjem. razrješenjem. s tim da može biti reimenovan. jedan član kojeg bira Vijeće ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. navršenje određenih godina života. odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca. Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Vijeće ima sljedeće nadležnosti    imenuje sudije.14. Članovi vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji.(nabrojano je 30 tački u zakonu)       Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tužiteljske funkcije su: državljanstvo BiH. nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca. dodatnim sudijama i tužiocima. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca. sudija porotnika. utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama. zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva u Bosni i Hercegovini. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. 15. navršenje određenih godina života. daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. položen pravosudni ispit i uvjeti stručne obuke koje propisuje VSTV. sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove Bosne i Hercegovine uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Može prestati ostavkom. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine. razrješenjem. odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo. uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. 251 | P a g e . sudijama porotnicima. diploma pravnog fakulteta. I td. dodatnih sudija i tužilaca. Može prestati ostavkom. Može prestati ostavkom. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Mandat je 4 godine. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina. imenuje glavne tužioce. ako je pravni fakultet završen u drugoj državi obavezna je nostrifikacija.

podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta).(nešto se već dogodilo pa slijedi sankcija). Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. FUNKCIJA SUDOVA? Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga. Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. privatne tužbe 252 | P a g e . održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda. Tužilaštvo goni za sva krivična djela. privođenju optuženih osoba. Pored ustava. Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. postoji i Zakon o sudskoj policiji. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH.VSTV daje mišljenje o programu edukacije. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH. SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima. opremu i godišnji budžet za rad Centra obezbijedit će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.(u ovoj funkciji treba da se spriječi neko desavanje) Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. goni potencijalne učinioce krivičnih djela i privrednih prijestupa). Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. te izvršavanju sudskih naloga. Odgovarajuće prostorije. osiguranju prisustva svjedoka. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja. Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra. jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. kao i ombudsmenima. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni (preduzima potrebne istražne radnje. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukacija sudija i tužilaca.CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŽITELJA? Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. a organ rukovođenja je direktor. Sjedište Centra je u Sarajevu.

a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika. Funkciju Federalnog tužilaštva vrši glavni federalni tužilac i zamjenici glavnog federalnog tužioca. Na zahtjev glavnog federalnog tužioca. a mandat je neograničen. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova mogućnost). FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH. Glavni federalni tužilac rješava o sukobu nadležnosti između dva kantonalna tužilaštva. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. kantonalna tužilaštva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. Organizacija tužilaštava Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava. Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom. Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu. uz potvrdu Parlamenta FBiH. Federalnom tužilaštvu podnose izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta. 253 | P a g e . Federalni pravobranitelj može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnosima. te federalni tužioci. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. U njemu imamo i međunarodne tužitelje. Glavni federalni tužilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivična djela. glavni federalni tužilac postupa pred svim sudovima u skladu sa odredbama ovog zakona. Glavni kantonalni tužioci redovno. Funkciju kantonalnog vrši Glavni kantonalni tužilac i kantonalni tužioci. njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. Nema više zamjenika. Što se tiče ostalih krivičnih djela. a općinsko – općini. Glavni federalni tužilac nadzire rad kantonalnih tužilaštava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka.više nema. tužilac. Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija. postupa pred Vrhovnim sudom. a najmanje jednom u šest mjeseci. u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH. Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. ukinuta su Općinska tužilaštva. U RS postoji: 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS.

za Tuzlanski i Posavski kanton U Bihaću . godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ. • završen pravni fakultet (do 22. a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva. službene dužnosti.05. 5. krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane. oproštene ili zastarjele kazne. • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi. 254 | P a g e . 4. • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti.Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja? izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). Statuta.za HNK. godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ.za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja. osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu.za Unsko-sanski kanton U Zenici . ispunjava slijedeće uvjete: • državljanin BiH.1992. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima. U Sarajevu . • da nije u radnom odnosu. Imenik advokata je javna knjiga. 2. Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenje FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1. Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost. Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton U Tuzli . Organizacija? Postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. 3.za Sarajevo i Goražde U Mostaru .05. sudu. • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti.1992. a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos. ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH. a nakon toga nostrifikacija diplome). • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi. Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne osobe. Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore (advokatski ispit). • da ima položen pravosudni ispit (do 22.

Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova. o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe.. 255 | P a g e . arbitražama te pravnim osobama.zato što su organi uprave i pravosuđa prenijeli na njih svoje ovlasti. u sukobu sa interesima zastupane stranke. odbrana u krivičnom. 5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem. testamenti i dr. 6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je. Obavljaju tri vrste poslova: 1. ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave. tužbe. sastavljanje raznih isprava (ugovori. Potvrda (npr. ili može biti. podnesak je pismeno van ročišta). Notarska obrada isprava 2. potpisa) 3.Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta. 2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih isprava. tužilac. 3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. zastupanje stranaka u svim parničnim.). pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. drugim državnim organima. žalbe i dr. Notar mora biti osiguran na 250. i 7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. Advokat će uvijek odbiti zastupanje: 1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet. molbe. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi. prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. Notari su javna služba? . 4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima. Ovjera (npr.

kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku. popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase. kao i svaka promjenastatuta. koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. u ovom slučaju. Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru. 2. osobito dobrovoljne prodaje. uz njegovu saglasnost. (bračni i predbračni ugovor) b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica. c) pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme. Pravni poslovi. 256 | P a g e . povjeriti vršenje i drugih poslova. Tu spadaju naročito: 1. 3. nisu sačinjene notarski obrađene isprave.Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su: a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova. e) osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta. nadomješta izvršenjem obećane činidbe. ništavi su. za koje. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku. d) pravne poslove. čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->