KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim država, radi svoje krivično pravne zaštite određuje

krivična djela i njihove učinioce i propisuje sankcije prema tim učiniocima. Krivično materijalno pravo, u odnosu na krivično procesno pravo, omogućava da se jedan krivični događaj formira u krivičnu stvar kao predmet krivičnog postupka, te je krivično materijalno pravo pretpostavka krivičnom procesnom pravu. OPĆE NAPOMENE KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: 1. Krivični zakon BiH, FBiH, RS i BD; 2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela - u svim ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva (oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta); 3. U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija; 4. Posebno krivično zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti. Razlika između Zakona i Zakonika – kod zakona, krivična djela su sadržana i u npr. KZ FBiH, KZ Kantona i dr., a kod Zakonika, sva krivična djela su sadržana na jednom mjestu, tj. u jednoj knjizi. NA KOGA SE MOŽE PRIMIJENITI KZ FBIH (teritorijalna primjena) – na čitavo područje Federacije...kopnena teritorija, zračni prostor iznad te teritorije, obalne vode, vodene površine u okviru teritorije Federacije... KO JE DIJETE, KO JE MALOLJETNIK I ZAŠTO JE TO ZNAČAJNO? Dijete - svaka osoba do 14 godina. Dijete nije krivično odgovorno. Ne postoji ni odgovornost roditelja, staratelja za djela koja su počinila djeca. Maloljetnik – svaka osoba od 14 do 18 godina. Maloljetnici jesu krivično odgovorni. Postoje i mladji maloljetnici (od 14 do 16) godina i na njih se mogu primijeniti samo vaspitne preporuke (nije sankcija nego mjera) i vaspitne mjere (sankcija), nema maloljetničkog zatvora.

1|Page

BROJ IZVRŠILACA KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG DJELA? Udruženje – 3 i više lica; Više lica – 2 ili više lica Skupina – 5 ili više lica; Grupa – udruženje od najmanje troje ljudi koji su povezani radi trajnog, privremenog ili povremenog činjenja krivičnih djela (ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni); Organizovana grupa – grupa koja nije nastala spontano već formalno radi vršenja krivičnih djela, unutar nje nema podjele uloga; Zločinačka organizacija – nastala formalno, ne spontano, a radi vršenja krivičnih djela i to onih djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 ili više godina. TAJNA? Ovdje je riječ o tajnosti isprava ili podataka. Razlikujemo četiri vrste tajni: a) tajne Federacije BiH, kantona i opštine (odluku o tajnosti donosi nadležni organ) b) vojne tajne (odluku o tajnosti donosi neki organ, princip legaliteta), c) službene tajne (odluku o tajnosti donosi nadležni organ pravnog lica, organ ovlašten za to pravnim aktom),
d) te profesionalne tajne (advokat, ljekar, vjerski ispovjednik, nema formalnog akta,

obaveza tajnosti se pretpostavlja)

Prema ZKP-u postoje tri kategorije: a) lica koja nikako ne mogu biti svjedoci (tu dolazi do efekta tajna!), b) lica koja ne moraju biti svjedoci, te c) lica koja ne moraju odgovarati na pojedina pitanja. Krivično djelo odavanja tajne: Kumulativno djelo, gdje prvo treba utvrditi postojanje obaveze čuvanja tajne. Dakle, prvo su utvrđuje tajnost. To se u suđenju zove isključenje javnosti. O tome odlučuje sudsko vijeće. POKRETNE STVARI? (mogu li telefonski impulsi biti predmet krađe?) Svaka stvar koja se može odvojiti od drugih predmeta (u skladu sa stvarnim pravom), ali i energija, telefonski impulsi (krivično djelo krađe struje, npr.). NAČELO ZAKONITOSTI? Krivično djelo i krivične sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena krivična sankcija za djelo koje u trenutku izvršenja nije bilo propisano kao krivično djelo

2|Page

domaćim ili međunarodnim propisima (Nullum crimen nulla poena sine lege) – zakonitost u materijalnom smislu. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA? (obavezna primjena blažeg zakona)! Na počinioca krivičnog djela primjenjuje se propis ili zakon koji je važio u vrijeme počinjenja krivičnog djela (in tempore criminis). PROBLEMATIKA RETROAKTIVNE PRIMJENE KZ-a? (primjena blažeg zakona) Ako je između počinjenja i suđenja (do donošenja pravosnažne presude!) došlo do izmjene zakona, onda se na počinioca primjenjuje blaži zakon! Ali koji je blaži zakon? To uvijek zavisi od konkretnog slučaja.
1. zakon koji dekriminiše dato krivično djelo (primjer krivičnog djela kockanja kao

zanimanja, nekad bilo krivično djelo, danas samo prekršaj), 2. zakon koji proširuje osnove za isključenje krivične odgovornosti, dakle zakon koji propisuje širi osnov za ublažavanje kazne i/ili zakon koji predviđa širi osnov za oslobađanje od kazne (primjer odgovornosti službenog lica u slučaju prisile), 3. zakon koji predviđa manju mogućnost izricanja „akcesornih“ sankcija (na primjer, mjere bezbjednosti) Kada se jednom odredi blaži zakon, onda se on primjenjuje u potpunosti, nema fragmentarnog primjenjivanja više različitih krivičnih zakona!

IZUZETAK OD RETROAKTIVNE PRIMJENE (zabrana retroaktivne primjene) Ne može se krivično djelo „stvarati“ nakon što je počinjeno, takvo djelo nemoguće je naknadno sankcionisati – ali samo načelno, jer postoji izuzetak od tog pravila: Slučaj Mektouf: odluka Ustavnog suda iz 2007. godine, apelacija (obraćanje građana po osnovu povrede ljudskih prava – pritvor, pravično suđenje, retroaktivna primjena krivičnog zakona). Maktouf je suđen za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koje je počinio u vrijeme kada Krivični zakon FBiH nije postojao, a tada važeći Krivični zakon SFRJ predviđao je mogućnost izricanja smrtne kazne. Suština zahtjeva: učinio djelo ratnog zločina u periodu SFRJ kada je za to djelo predviđana smrtna kazna. U međuvremenu je donešen i naš zakon i Vašingtonski sporazum, kojima je ukinuta smrtna kazna, te se Krivičnim zakonom BiH predviđa kazna dugotrajnog zatvora za djelo ratnih zločina. Apelant je u ovom slučaju tražio da se na njega primijeni entitetski Zakon (KZ FBiH), kao blaži, jer entitetski zakon predviđa kaznu do 20 godina za djelo ratnih zločina. ECHR (Evropska konvencija o ljudskim pravima) u članu 7. stav 1. isključuje retroaktivnu primjenu krivičnog zakona, ali u ovom slučaju Ustavni sud donosi odluku da je član 7. stav 2. predvidio izuzetak u slučaju krivičnih djela ratnih zločina i krivičnih djela protiv humanosti, ako se radi o „normama koje su prihvatili civilizirani narodi“.

3|Page

KRIVIČNO DJELO? Elementi krivičnog djela
a) Protivpravno djelo - postupanje protivno pozitivnim pravnim propisima, kršenje

određene zabrane ponašanja ili povreda određenih zaštićenih sloboda, vrijednosti ili stvari. Protivpravnost nije tipična samo za krivična djela, postoje i prekršaji kao vidovi protupravnog ponašanja, ali stepen ugrožavanja zaštićenih dobara nije tako velik kao kod krivičnih djela.
b) Djelo zakonom propisano kao krivično djelo (poštivanje načela zakonitosti) c) Djelo čija su obilježja propisana zakonom, u posebnom dijelu krivičnog zakona ali i u

drugim zakonima na nivou Federacije i Kantona (npr. u Blanketnim odredbama ZOOBS)
d) Djelo za koje je zakonom propisana određena kazna

UPUĆUJUĆE NORME - BLANKETNA DISPOZICIJA? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upućuju. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne, nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. To su u stvari propisi i u njima mogu biti propisana krivična djela, npr. propisi koji se tiču građenja, protivpravnog prekida trudnoće i sl. Krivični zakon upućuje na neki drugi propis, više (kod ratnih zločina ili povreda humanitarnog prava – pozivanje na konvencije na međunarodnom nivou) ili niže pravne snage od zakona, gdje se tek kombinacijom Krivičnog zakona i tog drugog propisa dolazi do pune identifikacije datog krivičnog djela. Najbolji primjeri su krivična djela iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, gdje se mora pozvati na odgovarajući Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOOBS – blanketna dispozicija, akt), ili krivično djelo protupravnog prekida trudnoće, gdje se mora pozvati na odgovarajući pravilnik, ili krivično djelo nastalo povredom odgovarajućih propisa o mjerama zaštite na radu. Kod nekih krivičnih djela traži se određeno svojstvo, na primjer svojstvo službenog lica kod krivičnog djela pronevjere (službeno lice je tada često definisano internim pravnim aktom datog pravnog lica); odgovornost predsjednika kantona za krivično djelo zloupotrebe službenog ovlaštenja, koje ovlaštenje je propisano odgovarajućim zakonom i internim aktom. Načelni pravni stavovi Vrhovnog suda FBiH: nisu obavezujući za druge sudove u Federaciji, imaju samo „upućujuću“ snagu, obavezuju samo sudska vijeća samog Vrhovnog suda (dakle, riječ je o sekundarnom izvoru prava) – naime, šta je „znatna imovinska korist“, „znatno ugrožavanje bezbjednosti“?? RADNJA KRIVIČNOG DJELA? Način na koji se krivično djelo realizuje u stvarnosti, način izvršenja krivičnog djela; razlikujemo: alternativno određenu (ko sačini lažnu ispravu, ko preinači stvarnu ispravu ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu) i

4|Page

kumulativno određenu (krivično djelo šumske građe čini onaj „ko u šumi, radi krađe, posiječe jedno ili više stabala, a ukupna drvna masa prelazi određeni broj kubika“; ili krivično djelo prevare, gdje se traži umišljaj, lažno prikazivanje činjenica, dovođenje u zabludu, te uslijed toga vršenje neke radnje na vlastitu štetu), dakle više radnji kumulativno ispunjenih. POSLJEDICA KRIVIČNOG DJELA? Da bi krivično djelo bilo izvršeno, potrebno je da proizvede posljedicu! Posljedica može biti:
1. konkretna (materijalna) – dešava se promjena u realnoj stvarnosti, npr. ubistvo. 2. apstraktna – nema promjene u realnoj stvarnosti, npr. krivično djelo organizovanja

otpora, gdje se u zakonu ne traži neki rezultat Da bi neko djelo bilo svršeno, moraju se ostvariti sva obilježja tog krivičnog djela, inače se radi samo o pokušaju krivičnog djela! UZROČNA VEZA IZMEĐU RADNJE I POSLJEDICE KRIVIČNOG DJELA (kauzalitet)? Moraju se isključiti sve druge okolnosti i događaji da bi bilo nedvojbeno jasno da je radnja izvršenja dovela do nastupanja zabranjene ili štetne posljedice (teorija ekvivalencije: ukoliko je radnja izvršenja ušla u neprekinuti lanac događaja, onda kasnije eventualne mogućnosti ili događaji nisu relevantni niti prekidaju kauzalnu vezu). npr. ubistvo i teška tjelesna povreda – treba tačno utvrditi usljed čega je došlo do smrti, da li baš usljed te teške tjelesne povrede I da li se smrt eventualno mogla spriječiti. npr. neko lice je ranjeno i drugo lice da vozi u bolnicu, no međutim vozi kao luđak i u vožnji zgazi neko treće lice koje podlegne. U tom slučaju, ne može onaj ko je odgovoran za ranjavanje lica koje je prevoženo u bolnicu biti kriv i za ovu saobraćajku i njene posljedice. SUBJEKT IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Fizička (svi osim djece) i pravna (novi institut, riječ je uglavnom o nekom posrednom izvršenju, mora postojati krivična odgovornost fizičke osobe unutar pravnog lica) lica; Neka krivična djela mogu počiniti sva ili bilo koje fizičko lice (tzv. opšti subjektivitet), dok druga krivična djela mogu počiniti samo određene osobe, koje imaju traženo svojstvo ili traženu okolnost, npr. čedomorstvo (samo majka), zloupotreba službenog položaja (odgovorno lice unutar pravnog lica), to je tzv. posebni subjektivitet. Djeca, neuračunljivi, maloumni…nisu krivično odgovorni. NAČIN IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA?
1. Činjenjem – aktivna radnja (poduzimanjem aktivne radnje kojom dolazi do neke

promjene u realnoj stvarnsti), npr. sačinjavanje falsifikovane isprave;
2. Nečinjenjem – pasivna radnja (kada počinilac, koji je pravno obavezan, propusti da učini

određenu radnju, pa dođe do nastupanja neke zabranjene posljedice, a ta posljedica

5|Page

. Čini ih samo onaj ko je pravno obavezan! VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno onda kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi. to jeste da navedeno djelo nije krivično djelo. neovisno od toga kada je nastupila posljedica djela. kada postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. Ovo je važno za utvrđivanje mjesne nadležnosti suda! BEZNAČAJNO DJELO? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Djelo koje ima sva obilježja krivičnog djela. poslodavca da primjeni mjere zaštite na radu. 6|Page . Jedini slučaj kada sud mijenja činjenični opis optužnog akta je u slučaju primjene instituta nužne odbrane (kada se u činjenični opis unose okolnosti koje konstituišu te institute!). ili kriv je. Moraju biti kumulativno ispunjena ova tri uvjeta! Ovdje sud donosi oslobađajuću presudu. npr. po umišljaju počinioca. činjenični opis promijenjen utoliko da se opiše nužna odbrana. Ovo je važno zbog utvrđivanja da li je učinilac bio kricično odgovoran u vrijeme izvršenja. Subjektivni i objektivni identitet optužnog akta – ko je počinilac (generalije) i dispozitiv (činjenični opis djela). već samo od kazne!) U izreci presude će stajati: kriv je. kod pokušaja i mjesto gdje je pokušao da radi te gdje je. da bi počinilac od sebe ili drugoga odbio istovremeni ili neposredno prijeteći protupravni napad. ali se osuđuje na blažu kaznu.. niskog stepena krivične odgovornosti (u pravilu nehat). ali je primjenom člana 26. te zbog primjene adekvatnog zakona. MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno tamo gdje je učinilac radio ili gdje je bio dužan da radi i mjesto gdje je nastala posljedica izvršenja. koji se na drugi način ne bi mogao odbiti. oslobođen od kazne zbog nekih posebnih okolnosti. željezničara da digne ili spusti rampu. ali zbog načina izvršenja. stav 3. te zbog izostanka ili neznatnosti posljedice ne tretira se kao krivično djelo. a u slučaju „straha ili jake razdraženosti prouzrokovane napadom“ postoji mogućnost oslobađanja od kazne – ne od krivice. NUŽNA ODBRANA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Odbrana koja je neophodno potrebna. ali se ne smatra krivičnim djelom. Sud je vezan za subjektivni i objektivni identitet optužnog akta. ali ne i za pravnu kvalifikaciju. zbog rokova zastare. što je. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između odbrane i napada.jednaka je izvršenju datog krivičnog djela činjenjem). npr. trebala nastupiti posljedica. Posjeduje sva obilježja krivičnog djela. obaveze majke da hrani svoje dijete. što je. osim u slučajevima prekoračenja nužne odbrane.

Znači došlo je do trenutnog prekida u napadu. U ovom slučaju postoji realan napad. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. nije krivično djelo). možda i prepast. a onda ga napadnuti udari npr.Kada postoji protivpravnost u postupanju – nema nužne odbrane!!! npr. trijezan čovjek sa pištoljem u ruci i prema njemu se kreće pijan. ali nema srazmjera u napadu. koja opasnost se nije mogla drugačije odbiti. u suprotnom se radi o krajnjoj nuždi. I onda ga ovaj sa pištoljem ubije umjesto da ga odgurne. npr. 7|Page . uvijek se ide od blažeg sredstva za odbranu da bi se ispoštovala srazmjernost napada i odbrane. a ovaj drugi ga onda ubije. Nužna odbrana je moguća samo u odnosu na napad čovjeka. niko nije dužan da trpi tuđi napad ili da bježi. Putativna nužna odbrana (anticipirana) – nema istovremenog napada. jedan rekao drugom. umišljena. vatrogasac). pa i fizičku snagu napadača i napadnutog. Ali. muž pratio ženu i njenog švalera i došao na mjesto gdje se oni sastaju sa pištoljem (protivpravnost je u tome što je došao s pištoljem. Napadnuti može postupati u nužnoj odbrani i u slučaju kada ga recimo napadač tuče pa na moment prestane da bi uzeo drugo sredstvo s kojim će ga nastaviti tuči. Postojaće nužna odbrana i ako je napadač neuračunljiv. neuračunljiv. ako napadač nakon što je napadnutom nanio povrede prestane sa napadom i ode. Odbijanje istovremene. niti prijetnje. Nema nužne odbrane u nužnoj odbrani. Postupanje u krajnjoj nuždi nije krivično djelo (presuda oslobađajuća. naime njega niko nije napao). oni ništa nisu preduzeli. Pitanje je intenziteta…da li je to bio jedini mogući način odbijanja protivpravnog napada. npr. KRAJNJA NUŽDA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Kod krajnje nužde naglasak je na neskrivjenoj opasnosti. Tu nema stvarnog napada. to je osveta. ili napada me neko za koga znam da je sklon vršenju krivičnih djela. Bitno je cijeniti sve okolnosti. neskrivljene opasnosti od sebe ili drugoga. Prijeteća opasnost uglavnom se odnosi na neko dobro ili imovinu. “kad skinem fixator ubicu te”. Kod nužne odbrane. policajac. to nije nužna odbrana. nožem u leđa. a kod prekoračenja važe pravila kao i kod prekoračenja nužne odbrane (blaže kažnjavanje) Nema pravo pozivanja na krajnju nuždu osoba koja je po službenoj dužnosti obavezna da se izlaže opasnosti (npr. kao i recimo činjenicu da jedan drugog poznaju. “fajter”… Stav je Vrhovnog suda da u takvim slučajevima može postojati nužna odbrana Za postojanje nužne odbrane nije od značaja činjenica da li je u momentu napada napadač bio krivično neodgovoran. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između učinjenog zla i zla koje prijeti. ali će napad nastaviti. jer recimo kada je tu prijetnju prijavio policiji. Prekoračenje nužne odbrane npr. dignutih ruku. U pravilu.

b) Sljedeće obilježje pokušaja sastoji se u tome da krivično djelo nije dovršeno. Može se reći da je izvršilac započeo izvršenje kriv. bilo svojom voljom ili postupanjem trećeg) 2. jedno od obilježja pokušaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umišljaju ili volji učinioca da izvrši krivično djelo. konačna. b) da je u pravilu izostala posljedica i c) da je kod učinioca postojao umišljaj odnosno volja da izvrši krivično djelo. a kod drugih opet sam pokušaj predstavlja izvršenje krivičnog djela (npr. ali radnju ne dovrši. nesvršeni ili nedovršeni pokušaj . ali se može i blaže kazniti. ili puca u namjeri da ubije. pa je uhvaćen već prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava. izvjesno je da postoji pokušaj u slučaju kada je učinilac pucao u drugoga u namjeri lišenja života i promašio. Nekada će biti dovoljno da je učinilac primijenio neko od sredstava ili načina izvršenja datog djela. Za postojanje pokušaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa: a) da je započeto izvršenje krivičnog djela. kod razbojništva ili silovanja. ili kada je započeo daviti žrtvu u namjeri da je ubije. zamahne nožem na drugo lice. kod onog ko je samo posegnuo. Kažnjavanje za pokušaj predviđeno je zakonom za sva djela za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna. Postoje krivična djela koja kod kojih pokušaj nije moguć zato što ta djela po svojoj prirodi ne mogu biti izvršena u vidu pokušaja (npr. ali samo rani žrtvu) c) Najzad. (stoga nema pokušaja npr. učestvovanje u tuči). Za postojanje pokušaja nužno je da je odluka o izvršenju djela definitivna. djela (npr. ili nabavio sredstva za pravljenje falsifikovanog novca. u fazi pripremanja). ali zabranjena posljedica nije nastupila. ko se samo mašio za pištoljem. (npr. lice A puca na lice B. ali je nije dovršio iz nekih objektivnih razloga (npr. u teoriji je vladajuće shvatanje da je nehatni pokušaj nemoguć. Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokušaja: 1. a i onda kada zakon izričito određuje kažnjavanje za pokušaj. a) Osnovni konstitutivni elemenat pokušaja sastoji se u tome da je učinilac preduzeo radnje kojima je započeto izvršenje krivičnog djela. 8|Page .postoji kada učinilac u potpunosti izvrši radnju ali iz nekih objektivnih razloga željena posljedica ne nastupi (npr. napad na ustavni poredak ili ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije). već eventualno samo da zaprijeti). KAŽNJAVANJE ZA POKUŠAJ? Učinilac će se za pokušaj kazniti kao da je djelo i izvršio. ali se nije još odlučio da puca. kod kojih pokušaj postoji već samom primjenom sile od strane učinioca). djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obilježja kriv. ali promaši. svršeni ili dovršeni pokušaj .postoji kada je učinilac započeo radnju izvršenja. Budući da je umišljaj konstitutivno obilježje pokušaja.POKUŠAJ? (krivično djelo u pokušaju) Postoji kada je izvršilac pristupio izvršenju krivičnog djela.

STICAJ KRIVIČNIH DJELA? Kada počinilac jednom radnjom počini ili ostvari obilježja više krivičnih djela (idealni sticaj) ili je sa više radnji počinio više krivičnih djela (realni sticaj). Konačno. izriče se jedinstvena kazna. na kraju jedinstvenu kaznu. DOBROVOLJNI ODUSTANAK? Situacija kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo. dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za oslobođenje od kazne . mora biti veća od najviše pojedinačne a manja od zbira svih kazni. Dakle. Ali ako je npr. Kod odluke o kazni sud utvrđuje pojedinačne kazne za svako to djelo. za sva ta djela sudit će mu se istovremeno u okviru istog postupka. Dakle.. Krivična odgovornost se utvrđuje zasebno za svako pojedino krivično djelo. ali se potom predomislio i sam odustao od izvršenja krivičnog djela. u slučaju da se izrekne jedinstvena novčana kazna. pucaš u leš) c) način izvršenja (npr. zajednička kazna zatvora mora biti veća od najviše pojedinačne kazne zatvora a manja od zbira. kazne se utvrđuju pojedinačno.„može se odloboditi od kazne“. pristupio realizaciji i kod njega je postojao umišljaj. odnosno ne veća od 15. dakle nije bilo umišljaja. nema želju da djelo završi. Kod svih nepodobnih pokušaja važno je da učinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti. onda će mu se izreći samo ta kazna (jedna kazna dugotrajnog zatvora sublimira sve ostale kazne zatvora). nije u mogućnosti da ga ubije). ali manja od zbira svih ukupno.. služio se sredstvom nepodobnim za izvršenje krivičnog djela – neispravan pištolj) b) objekat (npr. Kada se uporede pokušaj i dobrovoljni odustanak važno je obratiti pažnju na slijedeće: kod pokušaja učinilac je ušao u zabranjenu sferu. onda se kao jedinstvena izriče veća od najveće pojedinačne.NEPODOBAN POKUŠAJ? Nepodoban pokušaj može postojati obzirom na: a) sredstvo izvršenja (npr. želja da djelo dovrši. sam je odustao. Sud ga oglašava krivim za svako djelo. ali od izvršenja dobrovoljno odustane. učinilac je ušao u kažnjivu zonu. 2. 3. tj. odn.000 KM. a izriče se jedinstvena 9|Page . za svaku radnju. a kod dobrovoljnog odustanka je ušao u zabranjenu sferu. za jedno od djela dosuđen dugotrajni zatvor. niko ga nije spriječio. ako je više kazni zatvora. ali su ga spriječili neki objektivni razlozi. niko ga nije spriječio. pokušavaš ubiti nekog već ubijenog. prema našem zakonu. Izreka presude sadrži izreku za svako pojedino krivično djelo. ali nije imao želju da djelo završi. 1. Za razliku od većine krivičnih zakonodavstava koji u ovom slučaju predviđaju obavezno oslobođenje od kazne. ubistvo čini neko nepodoban – invalid nožem pokušava ubiti nekog jakog. odnosno ne veća od 20 godina zatvora (zakonski maximum). izvršenje krivičnog djela spriječi.

Osim u slučaju da se presuđeno produženo krivično djelo sastoji od 2-3 djela. kod njega postoji svijest o učinjenom djelu) Neuračunljiv počinilac krivičnog djela izjednačava se sa djetetom (dakle.* PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO? Kada je počinilac sa umišljajem počinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela. profesionalni vozač koji zna da će voziti taj dan. neće biti nasilničko i lake tjelesne u sticaju!! *U slučaju opozivanja uvjeta. već samo sticaj krivičnih djela. gdje je izuzetak samo slučaj kada se sva krivična djela odnose na ličnost jednog te istog oštećenog. a naknadno se sazna da je u tom period postojala još jedna radnja krivičnog djela?* Praksa: gleda se težina djela. onda se ona ne mogu smatrati presuđenima već se ponovo sudi. a naknadno se sazna da je u tom period imao jos recimo 15 sličnih djela. za 7 nekih radnji. ukoliko je zakonom predviđeno da se odgovara za nehat. KRIVIČNA ODGOVORNOST (URAČUNLJIVOST + KRIVICA)? Krivično je odgovoran onaj ko je uračunljiv i kriv! Kriv je ako je postupao sa jednim od dva oblika krivice. Kod krivičnih djela koja su vezana za ličnost (ubistvo. Pravna kvalifikacija produženog krivičnog djela određuje se prema pravnoj kvalifikaciji najtežeg krivičnog djela (onog za koje je zapriječena najteža kazna). npr. s obzirom na način izvršenja i druge okolnosti (poput vremenskog kontinuiteta) ta krivična djela predstavljaju jednu cjelinu. ako bi se to djelo da se za njega znalo uvrstilo u produženo. pri čemu. *Ako je neko osuđen za produženo krivično djelo. u slučaju plaćanja tuđom ukradenom kreditnom karticom postoji realni sticaj krivičnog djela krađe i krivičnog djela prevare. toliko se napije da više nije u stanju upravljati svojim postupcima) uračunljivost se cijeni prema vremenu kada se osoba dovodila u to stanje – krivično odgovoran. ako je teško djelo može se ponovo suditi i primjenjuju se pravila djela u sticaju. samo nema krivične odgovornosti!!).Da li jedno krivično djelo može konzumirati drugo krivično djelo? Ovo je pitanje vezano za realni sticaj. Izuzetak: u slučaju kada počinilac sam sebe namjerno dovodi u stanje neuračunljivosti – kod „samoskrivljene neuračunljivosti“ (npr. s umišljajem ili nehatom. teška tjelesna povreda. izvršena sun a sličan način. 10 | P a g e . tada se ono smatra presuđenim. URAČUNLJIVOST Nije uračunljiv počinilac krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan svoje radnje ili nije bio u mogućnosti da upravlja svojim postupcima (npr. U drugom slučaju. krivično djelo i krivica postoje. realni sticaj krivičnog djela prevare u slučaju sastavljanja lažne isprave u cilju izvršenja krivičnog djela prevare. silovanje) ne može postojati produženo krivično djelo. kleptoman. ili npr. ili npr. krivično djelo nasilničko ponašanje…konzumira krivično djelo lake tjelesne povrede. Uračunljivost se cijeni prema vremenu izvršenja krivičnog djela (in tempore criminis). ranije utvrđena kazna i kazna utvrđena za novo djelo zbog kojeg se uvjet i opoziva će se tretirati kao sticaj i izreći će se jedinstvena kazna.

a ti uzmeš oružje i pucaš u vrata. Dakle. odnosno da li bi on ipak uradio ono što je uradio). pristao na njeno nastupanje. s obzirom na intenzitet izvršenja krivičnog djela.VINOST (umišljaj ili nehat) UMIŠLJAJ Direktni (počinilac djela bio je svjestan da uslijed njegovih radnji može nastupiti zabranjena posljedica i želio je nastupanje te zabranjene posljedice) ili eventualni (počinilac je svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice i pristaje na njeno nastupanje). svjestan je da rukovanje oružjem može dovesti do ozbiljne posljedice. a nalaz vještaka je samo jedno ponuđeno mišljenje. „FRANKOVE FORMULE“ (analiza da li bi optuženi. nenormalan strah. b) privremena duševna bolest (manične i/ili depresivne psihoze). Pitanje uračunljivosti je pravno pitanje. Primjer svjesnog nehata: nesavjesno čišćenje oružja. Dakle. droga. odnosi se na neku „voljnu sferu“.Razlozi ili osnovi neuračunljivosti: a) trajna duševna bolest (šizofrenija). d) zaostali duševni razvoj (debil. Ako DA – umišljaj. ali olako drži da posljedica neće nastupiti ili da će je moći spriječiti) i nesvjesni (izvršilac nije bio svjestan da je moguće nastupanje zabranjene posljedice. Granični slučajevi između eventualnog umišljaja i svjesnog nehata Eventualni umišljaj – pristaje na posljedicu Svjesni nehat – olako drži da će spriječiti posljedicu Granica je veoma tanka. idiot…) KRIVICA . dok se može javiti izvršenje krivičnog djela protiv bezbjednosti saobraćaja iz nehata). ali je olako držao da ipak neće Primjer nesvjesnog nehata: željezničar nije znao a bio je dužan da zna da će voz naići I nije spustio rampu. U vojsci svako čišćenje oružja I rukovanje sa njim može rezultirati time da oružje opali I ubije nekoga. visoke temperature. ali je obzirom na svoja lična svojstva ili okolnosti morao biti svjestan da će posljedica nastupiti). mjesečarenje. 11 | P a g e . afekt). Primjer eventualnog umišljaja: pucanje iz vatrenog oružja bez da se zna u šta se puca (kroz zatvorena vrata). Kod imovinskih i seksualnih delikata uvijek postoji direktni umišljaj. ne znaš ko je. Kod umišljaja je izvršilac svakako kriv. NEHAT Svjesni (izvršilac je bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice. imbecil. za krađu se ne može odgovarati iz nehata. da je znao da će i kakva će nastupiti zabranjena posljedica. ali prihvataš posljedicu. c) privremeni duševni poremećaj (najčešće uslijed alkohola. ako NE – nehat. o njemu konačnu osudu donosi isključivo sud. kuca neko na vrata. Taj neko će sigurno nastradati. koje se može ali i ne mora prihvatiti. kod nehata je izvršilac kriv samo ako je zakonom predviđeno kažnjavanje za nehat (npr. tako da je voz udario u auto koje je prelazilo prugu. određuje se pomoću tzv.

Posebni slučajevi stvarne zablude iz prakse: Error in objectum (zabluda u objektu) npr. ne poznaje krivičnopravne propise te države. činile bi dotično krivično djelo dozvoljenim (primjer šumske krađe kada osoba pogrešno smatra da je ta šuma njegova ili krađe kada počinilac vjeruje da je dotična stvar njegovo vlasništvo). dok se u slučaju neotklonjive – oslobađa. kada napadač vjeruje da napada jedno lice. a realizuje djelo prema nekom drugom. Potpuno je svejedno šta je on mislio. koje da stvarno postoje. 12 | P a g e . te kao takva isključuje postojanje krivične odgovornosti i donosi se oslobađajuća presuda. s tim što se vodi računa je li otklonjiva ili neotklonjiva. izvršilac pogrešno smatra da postoje neke okolnosti. već kao stvarna zabluda. a objektivno napada nema. b) Pravna zabluda – osnov za blaže kažnjavanje ili oslobađanje od kazne Počinilac iz opravdanih razloga nije znao da je neko određeno ponašanje zakonom određeno kao krivično djelo. Otklonjiva stvarna zabluda može biti osnov za ublažavanje kazne. izvršilac nije bio svjestan postojanja nekog zakonom propisanog obilježja krivičnog djela (primjeri rodoskrvnuća. „promašeni udarac“) npr. npr. jer napadač odgovara za svršeni pokušaj prvog i izvršenje drugog krivičnog djela (ubistvo iz nehata). lišio je života. strani državljanin koji dođe u “tuđu” zemlju. U slučaju otklonjive – blaže se kažnjava. pa ga liši života. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Putativna nužna odbrana i stvarna zabluda Kada je osoba u zabludi da napad koji je prestao još uvijek traje i postupa po svom ubjeđenju u nužnoj odbrani.ZABLUDA? a) Stvarna zabluda – isključuje postojanje krivične odgovornosti Postoji kada 1. Putativna nužna odbrana se cijeni ne kao nužna odbrana i ne kao prekoračenje nužne odbrane. Nosi dvostruku odgovornost i efekat sticaja. to se onda tretira kao pitanje stvarne zablude. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada izvršilac nije znao i nije bio dužan da zna za postojanje dotičnih elemenata. vanbračne zajednice sa maloljetnom osobom ili dvobračnosti) ili 2. Postoje otklonjive i neotklonjive stvarne zablude. kada napadač cilja na jedno lice. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Aberratio iuctus (tzv. a ustvari se radi o nekoj drugoj osobi).

te svaki od njih doprinosi izvršenju tog djela (objektivni element). jedan krade. Vrlo je bitan umišljaj.. npr. spontano. ili čvrst prethodni dogovor ili konkludentni (npr. kaznit će se kao da ga je sam počinio. kod krivičnog djela učestvovanja u tuči. iako je pasivan. POMAGANJE Ko drugome pomaže u izvršenju krivičnog djela. Kaznit će se I ako djelo nije izvršeno ni pokušano.. Tu spada davanje savjeta. kaznit će se kao da ga je sam počinio u granicama umišljaja. Kod podjle uloga između njih postoji SPORAZUM. jedan čuva stražu – svaki od njih je saizvršilac. otklanjanje prepreka. Podjela uloga je jako bitna kod saizvršilaštva. zavisno od situacije). Može se vršiti na dva načina: stvoriti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (teži slučaj) ili učvrstiti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (malo blaži slučaj) Vrlo je bitan umišljaj. a može se i blaže kazniti. obezbijedi sredstvo ili izvršioca krivičnog djela. teška krađa – jedan provaljuje. Pa i ovaj što čuva stražu. 13 | P a g e . ukoliko se za to djelo može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 godine ili više. PODSTREKAVANJE Ko drugoga podstrekava na izvršenje krivičnog djela.SAUČESNIŠTVO? Načini realizacije: više lica zajedno učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili više lica zajedno na odlučujući način doprinose izvršenju krivičnog djela a) Saizvršilaštvo b) Podstrekavanje c) Pomaganje SAIZVRŠILAŠTVO Kod svakog saučesnika postoji svijest o nastupanju zabranjene posljedice i svaki saučesnik želi tu posljedicu i to djelo kao svoje (subjektivni element). unaprijed obećavanje da će prikriti izvršenje krivičnog djela. i onaj koji ih je recimo dovezao do mjesta gdje će vršiti tešku krađu je saizvršilac. Isto tako.

Ovi rokovi zavise od visine zaprijećene kazne za pojedino krivično djelo. bez obzira da li se u tom trenutku znalo ko je izvršilac krivičnog djela. a) zastara krivičnog gonjenja – ne može se preduzeti krivično gonjenje kada protekne zakonom propisani rok za preduzimanje krivičnog gonjenja od dana izvršenja krivičnog djela. odgovara se samo za stvarno učinjeno djelo. Saizvršilac. ZASTARA? Nastupanjem zastare prestaje mogućnost države da nešto uradi. a ovaj saizvršilac koji je čuvao stražu odgovara za krađu. dakle objektivni rok. ne zna kada se djelo vrši (npr. ili npr. Lična svojstva saizvršioca odnose se samo na tog saizvršioca (na primjer neuračunljivost. Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu. maloljetnost). I npr. kada se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru ne uračunava u vrijeme zastare. podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu. ili u slučaju čekanja na ekstradiciju. osoba koja kupuje ukradenu robu. te izvršenjem novog krivičnog djela jednake težine ili težeg krivičnog djela 14 | P a g e . a izvršilac za krivično djelo razbojništva. a nikako na ostale saizvršioce. ali za krađu nije znala unaprijed). Ovaj koji krade naišao je na prepreku. III npr. recimo u toku trajanja imuniteta ili postojanje nekog oboljenja kod optuženog. podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. podstrekač ili pomagač.izvršenje lakšeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. ko će ga izvršiti…. To je tzv. „kvalitativni eksces“. (“pozitivni eksces”) – izvršenje težeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje. Dakle. Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti». jer su se prethodno dogovorili da će izvršiti krivično djelo krađe. Do prekida zastare dolazi preduzimanjem bilo koje istražne radnje od strane nadležnog organa. U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe. recimo. GRANICE KRIVIČNE ODGOVORNOSTI I KAŽNJAVANJE SAUČESNIKA Saizvršioci odgovaraju u granicama svog umišljaja. dakle u okviru onoga što je učinjeno. hoće to djelo kao svoje (subjektivni element). Zastara ne teče u toku vremena u kojem se nije moglo poduzeti krivično gonjenje. dakle kažnjava se u granicama umišljaja. I došao u situaciju da mora obiti vrata (obilježje teške krađe).Razlika između pomaganja i prikrivanja Pomagač unaprijed zna da će se krivično djelo izvršiti. sve u granicama svog umišljaja. II npr. a on izvrši ubistvo. zbog čega on nije u mogućnosti da prati suđenje. a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. te su podijelili uloge (objektivni element). On vrši tešku krađu I za nju je odgovoran. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. Kod „negativnog ekscesa“ . Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca. dok kod prikrivanja vrijeme izvršenja krivičnog djela nije poznato. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. koji dobrovoljno spriječi izvršenje krivičnog djela. dogovorili su krađu. može biti oslobođen od kazne.

b) uticaj na izvršioca da ubuduće ne čini krivična djela. ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. presude. Isto tako. za svaku radnju pojedinačno i ne utiče na druge radnje. I KAZNE Svrha kažnjavanja: a) ukazivanje na pogubeljnost i društvenu opasnost činjenja krivičnih djela. Kod produženog krivičnog djela i djela počinjenog u sticaju. Zastara spada u materijalnopravne prigovore u postupku.(određuje se prema visini zapriječene kazne). c) uticaj na ostale građane da ne čine krivična djela. mjere sigurnosti (bezbjednosti). VRSTE KRIVIČNIH SANKCIJA? Kazne. Zastara može biti relativna i apsolutna. Apsolutna nastupa kada protekne duplo onoliko vremena koliko je potrebno za relativnu zastaru. tj. sud po službenoj dužnosti pazi na nastupanje zastare. 15 | P a g e . Individualna prevencija: spriječavanje počinioca krivičnog djela u daljem vršenju krivičnih djela I podsticanje optuženog na preodgoj. Ovo sve gore navedeno se odnosi na relativnu zastaru (gdje je vrijeme zastare određeno zakonom). vaspitne (odgojne) mjere. Izuzetno. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. SVRHA? Generalna prevencija: uticaj na građane da poštuju pravni system I da ne čine krivična djela. kada optuženi odgovara za više krivičnopravnih radnji ili krivičnih djela. već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. kod ovakve vrste djela. ratni zločin i sl. može se dati amnestija za svako pojedinačno djelo.počinje teći od dana pravosnažnosti sudske odluke. u kojem slučaju donosi odbijajuću presudu. Bitno je u obrazloženju presude pozvati se i osvrnuti na svrhu izrečene krivične sankcije (obrazloženje krivične sankcije i obrazloženje kazne). Radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. b) zastara izvršenja krivične sankcije . radnju…I to ne utiče na druga djela. radnje. d) uticaj na svijest građana o štetnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja počinioca. mjere upozorenja. zastara nastupa sukcesivno.

Izriče se u trajanju od 30 dana do 20 godina. izriče se na period od 20 do 45 godina. može se izreći novčana kazna dvostruko veća od te koristi. izriče se na pune godine. te umanji za porodične obaveze za period od tri mjeseca. da se radi o krivičnom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora od 5 godina zatvora ili više. dugotrajni zatvor je zamjena za smrtnu kaznu. za izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora može nakon 3/5 izdržane kazne. na primjer u slučaju ne ispunjavanja nekog dodatnog uslova pod kojim je mjera izrečena). dugotrajni zatvor se izriče samo na pune godine. ove podatke ne pribavlja sud. dnevni iznos ne može biti manji od 1/60 niti veći od 1/3 prosječne plate u FBiH (prema podacima Zavoda za statistiku). rijetko se javlja u praksi. ne postoji mogućnost prinudnog izvršenja. Ova mjera može trajati od 10 do 60 dana. Uvijek se izriče kao glavna kazna. dnevni iznos novčane kazne određuje se individualno. u dnevnim iznosima može biti od 5 do 360 dnevnih iznosa. NOVČANA KAZNA može se izreći kao glavna ili sporedna. ukoliko optuženi na to pristane. kazna zatvora. Moguć po zakonu pod tri uslova: kada se ponašanje osuđenog lica „toliko popravi“ da se ciljevi izricanja i izvršenja kazne mogu ispuniti i bez daljeg izvršavanja. ako je pribavljena protupravna imovinska korist preko 1. može biti kazna dugotrajnog zatvora. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI? (mjera) Između kazne zatvora I uslovne osude sud će prvo odmjeriti kaznu zatvora. a najduže 1 godinu i uglavnom se sprovodi u okviru nekih kantonalnih organa. kod krivičnih djela učinjenih iz koristoljublja.000 KM. pa ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci. već dostavlja optuženi i podatci ne smiju biti stariji od šest mjeseci. novčana kazna može se izreći kao sporedna iako nije propisana zakonom (!). te kazna maloljetničkog zatvora. tako što se svakih 50 KM novčane kazne zamjenjuje jednim danom zatvora. a do šest mjeseci i na pune dane. USLOVNI OTPUST? (mjera) Optuženik podnosi molbu kada odsluži pola kazne. kazna dugotrajnog zatvora izriče se za „teške” oblike najtežih krivičnih djela počinjene sa umišljajem. tako što se odredi prosjek primanja dotičnog lica za tri mjeseca. dugotrajni zatvor se ne može izreči počinioci krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja nije bio napunio 21 godinu života. da postoji krivična odgovornost počinioca. ako se novčana kazna ne može naplatiti. Amnestija i uslovni otpust se kod kazne zatvora može tražiti kada se odsluži jedna polovina kazne (izuzetno nakon 1/3 kazne). pri čemu se taj rok može produžiti u opravdanim slučajevima.KAZNA ZATVORA Kazna lišavanja slobode na određeni vremenski period. postoji mogućnost opozivanja ove mjere i izricanja kazne zatvora od strane suda. a kod dugotrajnog zatvora kada se odsluže 3/5 kazne). Izriče se u dnevnim iznosima ili u nominalnim iznosima. kada se može 16 | P a g e . pitanje mentaliteta (?). koji može biti od 15 dana do 6 mjeseci. Sud prilikom određivanja novčane kazne određuje i rok za njeno plaćanje. može se zamijeniti ovom mjerom rada za opće dobro na slobodi. te da zbog teških posljedica i okolnosti djela ne bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru. izuzetno nakon izdržane 1/3 kazne. Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći samo pod četiri uslova: da se radi o licu koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bilo stariji maloljetnik.000. maloljetnički zatvor se može izreći do 10 godina. već se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora.

OPOZIVANJE USLOVNOG OTPUSTA Uslovni otpust se opoziva u dva slučaja: . „lične okolnosti optuženog“. OPŠTA PRAVILA ZA ODMJERAVANJE KAZNE? Upućuju sud na koji način da odmjeri kaznu unutar datog zakonski propisanog okvira. jačinu ugrožavanja zaštićenih dobara. „ranija osuđivanost" – pogotovo ako je ranije krivično djelo počinjeno iz nehata. mjera kazne određuje se uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti (naročito stepen krivične odgovornosti. pobude. pa će mu izreći jedinstvenu kaznu zatvora po pravilima o sticaju krivičnih djela (pri čemu se od kazne zatvora odbija onaj period koji je već odslužio prije uslovnog otpusta). školovanje i sticanje odgovarajuće spreme). UBLAŽAVANJE KAZNE? Odmjeravanje kazne: u okviru zakonom propisanog miniuma i maximuma. posjećivanje savjetovališta. sud će utvrditi novu kaznu zatvora za novo počinjeno krivično djelo. Ublažavanje: izrečene kazne u trajanju kraćem i po vrsti lakšem nego predviđena.ako osuđeni u toku izdržavanja kazne počini krivično djelo I izrečena mu je nova kazna zatvora veća od 1 godine– mora se opozvati – fakultativni osnov. te opozivanje uslovnog otpusta i nastavljanje izdržavanja kazne zatvora. ili ako je mijenjao iskaze (svoju odbranu).). Ako se uslovni otpust opozove.očekivati da će počinilac na slobodi biti primjerenog ponašanja i da ubuduće neće činiti krivična djela. dakle presuda pravosnažna. O uslovnom otpustu odlučuje odgovarajuća komisija pri Ministarstvu pravde FBiH. da li je djelo učinjeno u povratu itd. ako je u toku istrage htio pristati na sporazum iako je nevin. kazna već izrečena – može se opozvati – alternativni osnov.te ako osuđeni izvrši novo krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora do godinu dana. U obrazloženju presude moraju se jasno navesti koje olakšavajuće a koje otežavajuće okolnosti se uzimaju u obzir. „motiv iz kojeg je djelo učinjeno“. i ovdje se mogu izreći dodatni uslovi ili obaveze (uzdržavanje od alkohola. sud često griješi navodeći te okolnosti samo paušalno i isuviše uopšteno („porodičan čovjek“. Posebni minimum i maximum: “kazniće se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina” i “kazniće se kaznom zatvora do 3 godine” Pogrešno je uzeti kao otežavajuću okolnost to što se optuženi brani šutnjom! Ili npr. Opći minimum i maximum: 30 dana do 20 godina. . nikada se obilježje krivičnog djela ne može tretirati kao otežavajuća okolnost. 17 | P a g e . Osuđenom licu se izriče kazna lakša po vrsti ili kraća po mjeri u odnosu na zakonom propisani okvir. te ako između ranijeg i novijeg djela ne postoji nikakva povezanost!).

izriče se druga (npr. kod pravne zablude). svi elementi krivične odgovornosti ostaju (krivična evidencija. te da se podrobno obrazloži u samom obrazloženju presude.. tj. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU? 1. odgovornost za odštetni zahtjev. Na isti način se postupa u slučaju da osuđeno lice počini novo krivično djelo u toku izdržavanja kazne. nekada sud sve obične olakšavajuće okolnosti uzima kao jednu „posebno“ olakšavajuću okolnost (osobitu). bilo u zatvoru ili tokom dopusta ili izlaska. ispod zakonom propisanog okvira. te b) sudsko ublažavanje kazne (u slučaju kada sud utvrdi postojanje „posebne olakšavajuće okolnosti“. samo se kazna ukida. pri čemu se već odsluženo vrijeme u zatvoru uračunava u jedinstvenu izrečenu kaznu. Poseban je slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata.Po vrsti: umjesto zakonom propisane. onda se prva kazna zatvora uzima kao utvrđena. dakle. izreka presude utvrđuje postojanje krivične odgovornosti.).. Postoje dva pravna osnova: a) zakonsko ublažavanje kazne (kada je to zakonom propisano. Često pitanje: Šta je razlika između instituta za odmjeravanje i ublažavanje kazne? Kod odmjeravanja kazne radi se o odmjeravanju u zakonski propisanom okviru (opšti ili posebni minimum i maksimum). 18 | P a g e . OSLOBOĐENJE OD KAZNE? Institut koji se primjenjuje samo kada je to zakonom propisano i dozvoljeno (primjer nužne odbrane i krajnje nužde. što viši sudovi u drugostepenom postupku prihvataju i potvrđuju. Bitno je da u samoj izreci presude stoji pozivanje na odgovarajuće odredbe o ublažavanju kazne. Ako se nakon suđenja. u tom slučaju se može izreći disciplinska mjera. 2. da je optuženi kriv. pokušaja ili odustanka od krivičnog djela. pod uslovom da „posljedice krivičnog djela tako teško pogađaju počinioca. primjer nužne odbrane. umjesto zatvora se izrekne novčana). prijavljivanja krivičnog djela od strane saizvršioca ili saučesnika). pa će se izreći jedinstvena kazna zatvora prema pravilima za krivična djela počinjena u sticaju. ako zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne. Po mjeri: izriče se zakonom propisana vrsta kazne. kod ublažavanja kazne radi se o odmjeravanju kazne van. ali u kraćem trajanju. ali da se oslobađa od kazne. izricanja kazne i upućivanja na izdržavanje kazne utvrdi da je osuđeno lice počinilo još jedno krivično djelo prije stupanja na izvršenje. Postoji jedan izuzetak. ukoliko počini djelo za koje se može izreći kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna. u tom slučaju se ublažavanje kazne može vršiti i bez uvažavanja pravila za ublažavanje (može se kazna ublažiti i više nego što je propisano). da se svrha krivičnopravnih sankcija očigledno ne bi ostvarila izricanjem kazne“. utvrđuje se kazna za novootkriveno djelo.

2. može uvjetna osuda ali samo ukoliko se zakonski kazna može ublažiti. Formalni uslovi za sudsku opomenu: za djela zapriječena kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom.. to bi bila nepravilna primjena materijalnog zakona). okolnostima samog djela. To je maximalni rok kušnje. koja su izvršena pod takvim olakšavajućim okolnostima. 19 | P a g e . ličnim svojstvima počinioca. Uslovna osuda moguća je i kod krivičnih djela počinjenih u sticaju. Mora se opozvati ako je za novopočineno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od 2 godine ili više... (Ako bi se u ovom slučaju izrekao uvjet. OPOZIV UVJETNE OSUDE 1. Sudska opomena Svrha sudska opomene je da se počiniocu krivičnog djela uputi opomena u onom slučaju kada kažnjavanje nije nužno za ostvarivanje krivičnopravne zaštite. a uslovna osuda može trajati do pet godina (tzv. Izriče se presudom (izreka presude glasi ovako: „izriče se uslovna osuda kojom se utvrđuje kazna zatvora od . a može se opozvati ako je za novopočineno djelo zaprijećena kazna zatvora u trajanju do 2 godine. da se svrha krivičnopravne sankcije može ostvariti na ovaj način. Uslovna osuda Svrha uslovne osude je das u uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojom se ostvaruje svrha krivičnopravne sankcije. ponašanjem optuženog nakon izvršenja krivičnog djela. ekstradicijski pritvor. ne počini novo krivično djelo“). uglavnom odmah u samoj presudi ili naknadnim rješenjem suda.. Opozivanje zbog novog krivičnog djela. ranije i prekršajna kazna) mora se uračunati u izrečenu kaznu zatvora.. Ukoliko je za počinjeno krivično djelo zakonom zaprijećena kazna u trajanju od 10 godina I više. Sudska opomena se izriče rješenjem (ne sadrži i ne može sadržavati odluku o krivici). sadrži prijetnju da će se kazna izvršiti.. sud se ovdje rukovodi stepenom krivične odgovornosti.. „rok kušnje“). Uslovna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja se ni primjenom pravila o ublažavanju kazne ne može izreći kazna zatvora manja od godine dana. Formalni uslovi za uvjetnu osudu: za krivična djela zapriječena kaznom zatvora do dvije godine. II MJERE UPOZORENJA 1. Dakle. koja se neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenskom periodu od . njegovog odnosa prema oštećenima.URAČUNAVANJE PRITVORA U KAZNU? Svako lišavanje slobode vezano za krivično djelo (pritvor.

Ukoliko je novootkriveno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude. b) obavezno liječenje od ovisnosti (kada je počinilac djelo počinio pod „odlučujućim uticajem“ opojnih sredstava. c) posjećivanje psihijatrijskog savjetovališta. III MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) Svrha: Otklanjanje stanja ili uvjeta koji su uticali na počinioca da počini krivično djelo ili koji mogu uticati na počinioca da ubuduće čini krivična djela Izriču se presudom (uz oglašavanje krivim). Ove upute nisu obaveze. nisu mjere. a neke nakon kazne (npr. Ako optuženi ne ispunjava obaveze koje su mu uvjetnom osudom određene. Određuje ih sud i mogu trajati od 6 mjeseci do 2 godine. aktivnosti ili funkcije (kada je počinilac djelo počinio zloupotrebom službenog poziva i imovine. dakle. Tada se uz uvjet određuju i neke upute. dakle u toku izdržavanja kazne. Ide nakon izdržane kazne ili izrečene mjere. a postoji mogućnost ponovnog činjenja takvog krivičnog djela). Ova mjera ide ili u ustanovi za izdržavanje kazne. oduzimanje vozačke dozvole). uz uvjet ili rad za opće dobro na slobodi. c) zabrana vršenja poziva. Rok za opoziv je rok provjere. 3. ali u slučaju neispunjenja uputa sud može odrediti i težu uputu ili opozvati uvjet. uglavnom traje maximalno dok traje kazna ili izrečena mjera. pa se smatra da će i dalje u takvom stanju činiti krivična djela ukoliko se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju). mogu se izricati uz kaznu. tj. d) osposobljavanje za rad.2. rok kušnje. a postoji opasnost da će uslijed ovisnosti ponovo počiniti krivično djelo). uz rad za opće dobro na slobodi… Neke traju zajedno sa kaznom. e) prihvatanje zaposlenja. a) liječenje u zdravstvenoj ustanovi. b) uzdržavanje od alkohola I droge. Vrste: a) obavezno psihijatrijsko liječenje (kada je počinilac djelo počinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti. neke se ne uračunavaju u kaznu. uz uslovnu osudu. 20 | P a g e . ili uz uvjetnu osudu. ili u toku mjere sui generis rada za opće dobro na slobodi. onda opozivanje uvjeta nije neophodno. Ide uz kazne. Uvjetna osuda može biti i sa zaštitnim nadzorom. f) raspolaganje platom.

zbog mjera bezbjednosti (ako su ti predmeti namijenjeni daljem vršenju krivičnih djela. Sada treba da vrše nadzor nad mldb. usvojitelji i sl. te kada postoji opasnost da bi počinilac upravljanjem motornim vozilom ubuduće ponovo mogao ugroziti saobraćaj). Ovaj nadzor može trajati do 3 godine. ako postoji opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela. – u slučaju kada imaju mogućnost da nadziru mldb. nije potrebno potpuno odvojiti od svakodnevnog života. a neprekidno ne mogu trajati duže od 20 dana – I sve to u specijaliziranoj ustanovi. OSNOVI ZA ODUZIMANJE PREDMETA 1. ide uz sankciju a izvršava se nakon izvršenja sankcije. Centar za socijalni rad pruža pomoć. 21 | P a g e . ili je moglo znati da je predmet pribavljen krivičnim djelom). roditelji. ili kada se radi o razlozima zaštite opšte sigurnosti ili morala. mogu trajati par sati ne duže od 30 dana. Izriče se za sve kategorije. može se vratiti I novac umjesto nakota ako nakita recimo nema. Ova mjera obustavit će se ako se utvrdi das u se kod roditelja.. Ove mjere su u slučaju da ponašanje mldb. potiču iz krivičnoh djela…) IV VASPITNE (ODGOJNE) MJERE MALOLJETNICI? Vaspitne (odgojne) mjere izriču se i odnose na maloljetne počinioce krivičnih djela. ali su to ranije recimo propustili. škole… b) mjere pojačanog nadzora – upućuju se roditeljima. mldb. starateljima… 1. Traju određeni broj sati.d) zabrana upravljanja motornim vozilom (kada je počinalac izvršio krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. koji ostaje u porodici. ne praznicima. zasnovani su na pravilu da niko ne može zadržati protupravnu imovinsku korist koju je stekao izvršenjem krivičnog djela. 3. a ti predmeti se nalaze u vlasništvu optuženog. Sud može naložiti Centru za socijalni rad da obavlja nadzor nad tim pojačanim nadzorom roditelja. 2. Centru sa socijalni rad. usvojitelja i dr. u slučaju da roditelji. usvojitelji. e) oduzimanje predmeta (odnosi se na predmete koji su upotrebljeni ili bili namjenjeni izvršenju krivičnog djela. ili za nadzorom nema više potrebe. da je počinio neko “lakše” djelo. Centar za socijalni rad može pratiti izvršenje ove mjere. To su: a) disciplinske mjere – upućuju se Centru za maloljetnike. u tom slučaju on ide drugoj porodici. već je prodat. s tim što se mogu oduzeti i od trećeg lica ako je to lice znalo. 2. naknada štete oštećenom. ili koji potiču od izvršenja krivičnog djela. staratelji i dr. nisu u stanju da vrše nadzor nad mldb.. nije baš devijantno. ali ovo nije isto što I naknada štete oštećenom. usvojiteljima. staratelja…stekli uvjeti za nadzor nad mldb.

uz uslov da maloljetnik priznaje izvršenje krivičnog djela i ako je spreman da se pomiri sa oštećenim. Vrste preporuka: obaveza izvinjenja oštećenom. Ovaj slučaj ne najmanje koristan za mldb. kojem je potrebna pojačana mjera preodgoja. upućivanje u odgojnu ustanovu sud izriče mldb. može ostati do svoje 23-e godine. SANKCIJE? (maloljetnici) 1. upućivanje u odgojno-popravni dom sud izriče mldb. gdje je generalna pervencija potpuno stavljena u drugi plan. rad u korist humanitarne organizacije ili zajednice. U toj ustanovi mldb. nisu u stanju vršiti nadzor. prihvatanje određenog zaposlenja. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje izriče se mldb. c) zavodske mjere 1. One nisu krivične sankcije. Vaspitne (odgojne) mjere. Traje ne manje od 1 godine. onda Centar za socijalni rad preuzima nadzor nad mldb. da ubuduće ne čini krivična djela. 22 | P a g e . 2. u slučaju da roditelji I dr. Njihov cilj je individualna prevencija. te uvijek treba krenuti od one najblaže. koji ima problem u duševnom razvoju. jer nije u krugu porodice. Poenta je zaštita interesa maloljetnika. kojem je potrebno liječenje. ali ne više od 3 godine. posjećivanje odgovarajućih savjetovališta (izriče ih sud). Treba voditi računa da se ovim preporukama ne ometa školovanje ili posao maloljetnika. Traje od 1 godine do 5 godina 3. Svrha: ove mjere se izriču bez vođenja krivičnog postupka. Poenta je u odgoju mldb. Sve ove preporuke su u interesu maloljetnika. a nema niti druge porodice koja bi to radial. naknada štete oštećenom i redovno pohađanje škole (specifično da ih može izreći Tužilaštvo). Maloljetnički zatvor. koji može biti stresan i koji može imati negativne posljedice po ličnost maloljetnika. smještaj u drugu porodicu/dom/ustanovu. te da se njima vaspitno djeluje na mldb. 2. Traju najduže do 1 godine. liječenje u odgovarajućim ustanovama. organi socijalne zaštite. Traje od 6 mjeseci do 3 godine.3.. kojem je potreban stalni nadzor stručnog odgojitelja. VASPITNE I ODGOJNE PREPORUKE (mjera) Izriču se maloljetnim počiniocima krivičnih djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 3 godine.

zbog počinjenog krivičnog djela za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora u trajanju od 5 godina ili više. AMNESTIJA I POMILOVANJE? Amnestija je akt kojim se neograničenom broju lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. gubitak posla. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE? Nastpaju onda kada je presuda pravosnažna. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. izbjegavanje vojne obaveze.MALOLJETNIČKI ZATVOR? Može se izreći samo starijim maloljetnicima. zamjena izrečene kazne blažom. Prestaju brisanjem osude. Maloljetnički zatvor traje od 1 do 10 godina. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome. Domašaj pomilovanja je nešto uži od 23 | P a g e . gubitak odlikovanja. Amnestija se donosi zakonom. Pomilovanje daje se rješenjem koje donosi Predsjednik Federacije u skladu sa zakonom. Uvjet i sudska opomena ne proizvode pravne posljedice osude. Zabrana sticanja prava zabrana vršenja poslova u firmama. Sud pribavlja mišljenje kaznenopopravne ustanove. na osnovu molbe zainteresiranog lica ili njegovih srodnika ili ex officio. dakle onima od 16 do 18 godina. Ogleda se u gubitku ili u zabrani sticanja nekih prava. može se suditi za djelo koje su počinili kao mldb. sticanja zvanja u službi. potpuno ili djelomično oslobađanje od kazne. a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. zvanja. i u toku suđenja i ako nije stupio na izdržavanje kazne. određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. sve dok ne navrše 21 godinu. To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo npr. Gubitak prava prestanak vršenja dužnosti. Onim maljoljetnicima koji su nakon počinjenja krivičnog djela postal punoljetni. Maximalna dužina trajanja posljedica je 10 godina. privrednim društvima. Molba se dostavlja sudu koji je donio presudu. das u nastupile teške posljedice tako da izricanje vaspitne (odgojne) mjere nije opravdano. dobijanja dozvola Ove posljedice nisu trajnog karaktera. vlasti. daje je zakonodavno tijelo. Potreban je visok stepen krivične odgovornosti.

prestanak pravnog lica. Pomilovanje se odnosi na određena lica. i ako učinilac nije krivično odgovoran. Pomilovanjem se oslobađa od krivičnog gonjenja ili se izrečena kazna zamjenjuje blažom. novčana kazna.amnestije. ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole. Brčko distrikta. a uzima se u obzir i privredna snaga pravne osobe. zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. ako su odgovorni organi izgubili nadzor nad radom zaposlenika. 3. ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije. objavljivanje sudske presude. učinio krivično djelo u ime. 2. fizičko lice. 3. Pravne posljedice osude: - zabrana rada na osnovu dozvole. gradova. Mjere bezbjednosti za pravna lica: 1. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi. kantona. oduzimanje imovine. ako raspolaže protivpravnom imovinskom koristi. Osnov za ublažavanje kazne – ako odgovorno lice prizna da je ta pravna osoba počinila krivično djelo. Konačno. Za razliku od amnestije. Postoji i odgovornost pravnog lica i za djelo učinjeno u pokušaju. pomilovanje može i za ukidanje mjera bezbjednosti (sigurnosti). sudsko mišljenje ne obavezuje organ koji donosi odluku o pomilovanju.osim države. za račun ili u korist pravne osobe. Može se izreći i uvjetna osuda. općina i mjesnih zajednica. KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA? Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica . oduzimanje predmeta. Objavljuje se u službenim novinama. 2. Odmjeravanje kazne – primjenjuju se opća pravila. učinjeno kao produženo krivično djelo ili odgovornost za saučesništvo (više pravnih lica). - 24 | P a g e . entiteta. Osnov odgovornosti postoji: a) b) c) d) ako je učinilac. Kazne za pravna lica: 1.

Adversarni sistem (odnosi se na ove prostore). a ne sud. Kod suda su bile koncentrirane sve funkcije i to funkcija gonjenja (nije bilo tužitelja) . U tom postupku je zadržano inkvizitorsko načelo koje podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrđivanju istine na način da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke. Aktuelni akuzatosko-inkvizitorski postupak (mjesoviti) . nakon čega ukoliko porota optuženog oglasi krivim sudija izriče krivičnopravnu sankciju.kod nas se primjenjuje 25 | P a g e . INKVIZITORSKI Ovaj postupak predstavlja uredovanje suda i dijeli se na dva dijela: istragu i sudenje. i prvenstvena je obaveza suda u tom postupku da se stara o disciplini u sudnici. vodi računa o redoslijedu postupka i posebno se brine da eventaualno ne bude izveden neki nezakoniti dokaz.FORME KRIVIČNOG POSTUPKA? 1. odbrana faktički nije postojala i konačno. ). sud oglasava optuženog da je oslobođen i time se postupak završava i nema nikakvog žalbenog postupka. postavljati pitanja i td. orijentalnog porijekla. SAD. Sam postupak ima karakter spora između dvije strane a odluku o krivnji donosi porota. U tom postupku branitelji faktički nisu ni postojali već se nastojalo da se od optuženog ishodi priznanje na bilo koji nacin uključujući razne torture i mučenja. U tom postupku postoji mogućnost da optuženi bude ispitan kao svjedok i to samo pod uvjetom ako on to želi. Nastao je na način što je prvo Francuska preuzela nakon čuvene Francuske revolucije brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske a onda se to proširilo po kontinentalnoj Europi. Suđenje se odvijalo na način da je uvijek sud prvo ispitivao optuženog i svjedoke. suđenje se samo svodilo na to da se formalno na osnovu onih dokaza koji su prikupljeni u istrazi donese presuda. akuzatorko-inkvizitorski ili mješoviti krivični postupak AKUZATORSKI Akuzatorski ili optužni postupak je najstarija forma krivičnog postupka koji je svoju izgrađenu formu dobio u straroj Grčkoj i Rimu ali se trajno zadržao u zemljama angloameričkog pravnog sistema (Engleska. inkvizitorski 3. a tek onda su stranke i branitelji dobivali mogućnost da i oni postavljaju pitanja. Australija itd. Kanada. MJEŠOVITI Uvođenjem nekih pravila iz akuzatorkog postupka u kontinentalnoj Evropi je nastao mješoviti krivični postupak. Ako porota objavi da optuženi nije kriv. akuzatorski (optužni) 2. U pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu građu. Mogla se donijeti samo osuđujuća presuda ako optuženi prizna ili ako postoje dva svjedoka kao neposredni očevici događaja.

a primjenjuje se i modificirano inkvizitorsko nacelo. vjestaci. u korist optuženog) Po zakononu je ovo nacelo izricito definirano na nacin da se sumnja u pogledu cinjenica koje predstavljaju bitna obiljezja krivicnog djela ili od kojih ovisi primjena krivicnog zakonodavstva rjesava na nacin koji je pogodniji za optuzenog. Dakle. Misao ove zakonske odredbe podrazumjeva i pravo osumnjicenog odnosno optuzenog da on nije duzan da dokazuje svoju nevinost i da je tuzitelj duzan da izvodi dokaze i dokaze da je optuzeni ucinio krivicno djelo. organ nadlezan za pitanje soc. osumnjičeni odnosno optuzeni i tuzitelj 2. U samom krivicnom postupku postoje procesni subjekti i ucesnici u postupku i to: 1. Slijedece promjene su te da u toku postupka dominiraju akuzatrski elementi i uvedene su novine kao sto je to izjasnjavanje o krivnji. Ovakvo nacelo mora postojati kako bi svaki građanin unaprijed mogao racunati kakva ce radnja ili mjera prema njemu biti preduzeta u slucaju postojanja osnovane sumnje da je ucinio krivicno djelo. javnosti. NAČELO PRETPOSTAVKE (PREZUMPCIJE) NEVINOSTI U pitanju je nacelo koje je ugradeno u medunarodne dokumente i znaci da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. punomocnici OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) U KRIVIČNOM POSTUPKU? Kada su u pitanju nacela krivicnog postupka treba naglasiti da jedan broj nacela zakonodavac izricito propisuje i definira kao sto su nacelo zakonitosti. neposrednosti. PROCESNI SUBJEKTI I UČESNICI U POSTUPKU? Postupak je pojmovno namjenjen da se utvrdi da li je optuzena osoba ucinila krivicno djelo pa ako jeste da joj se izrekne krivicno pravna sankcija. kontradiktornosti i td. nacelo legaliteta i td. sporedni procesni subjekti su : osteceni . Cinjenice koje 26 | P a g e . nacelo jednakosti u postupanju. Osim ovih nacela koja su u zakonu izricito propisana i definirana postoje i nacela koja proizilaze iz drugih odredaba zakona u krivicnom postupku kao sto su prije svega nacelo kontradiktornosti. mogucnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i td. NAČELO ZAKONITOSTI Ovo nacelo u procesnom pravu znaci da sva postupanja drzavnih organa vlasti moraju biti utemeljena na nekoj pravnoj normi ukljucujuci i situacije kada se primjenjuje pravna analogija. Na glavnom pretresu se primjenjuju mnoga nacela kao sto je nacelo usmenosti. glavni procesni subjekti su : sud. usmenosti i td. a sa druge strane da i organi vlasti znaju koje radnje i mjere mogu preduzimati. Iz svega ovoga proizilazi kljucno zakljucak a to je da se jedino pravomocnom presudom kojom se optuzeni oglasava krivim moze osporiti odnosno oboriti predpostavka nevinosti.Najveca promjena u aktuelno mjesovitom postupku jeste to sto je tuzitelj preuzeo vođenje istrage (ranije je to radio istrazni sudija kojeg vise nema). Ovo se sve odnosi i na ostale ucesnike u postupku. staranja i pravna ili fizicka osoba od koje je oduzeta imovinska korist. ucesnici u postupku su : ostale osobe: svjedoci. NAČELO IN DUBIO PRO REO (u sumnji. 3. teret dokazivanja na tužitelju.

U sastavu ove zakonske definicije je dovedeno je da niko ne moze biti suden za djelo. b) a u slucaju da se radi o cinjenicama koje bi isle u prilog optuzenom dovoljno je da su one samo vjerovatne Ovo nacelo i ocjena cinjenica u pogledu njihovog postojanja ili nepostojanja usko je vezana sa nacelom slobodne ocjene dokaza. U pogledu takvih cinjenica moze nastati dvojba odnosno sumnja da li one postoje ili ne postoje i ova sumnja se uvijek odnosi na postojanje samo odlucnih cinjenica ( pravno relevantnih cinjenica) a te dvojbe treba rjesavati na slijedeci nacin: a) ako se radi o cinjenicama koje su na teretu otuzenog one moraju biti utvrdene sa potpunom sigurnoscu. Ako je optuzeni osuden za prekrsaj tu se jedino moze ako optuzeni bude oglasen krivim u krivicnom postupku ta kazna izrecena u prekrsajnom postupku mora se uracunati prema cl . Lisenje slobode je moguce samo pod predvidenim zakonskim uvjetima a to je: da postoje osnovi sumnje da je nek osoba ucinila krivicno djelo i da postoji neki od razloga za pritvor. Sve ovo je garantirano ne samo ovim nacelom vec i međunarodnim dokumentima. NAČELO PRAVA OSOBE LIŠENE SLOBODE Ovim nacelom su predvidena prava osobe koja je lisena slobode. Osoba koja je lisena slobode mora biti obavjestena o razlozima lisenja slobode i to na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije. a prekrsajni postupak nije onda se isti obustavlja. NAČELO NE BIS IN IDEM (ne dvaput o istom ili zabrana ponovnog suđenja) Jedno od vrlo vaznih nacela u nasem krivicnom postupku je princip ne bis in idem. Ovo zbog toga jer ako tuzitelj podigne optuznicu protiv nekoga i navede cinjenicni opis iz kojeg proizilazi da je zenskoj osobi metalnom polugom nanesen udarac po glavi snaznim zamahom pa tog optuzenog prema cinjenicnom opisu optuzuje za krivicno djelo teske tjelesne povrede i nasilnickog ponasanja. 57. a nije navedeno „ za krivicna djela“ sto je od posebnog znacaja.predstavljaju obiljezja krivicnog djela se nalaze u cinjenicnom opisu optuzbe a cinjenice od kojeg ovisi primjena krivicnog zakonodavstva se utvrduju u obrazlozenju presude. 27 | P a g e . zatim mora biti poucena da nije duzna dati iskaz. U odredbi ovog clana je predvideno da niko ne moze biti ponovo suden za djelo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravomocna sudska odluka. Na ovo nacelo se moze pozvati samo osoba na koju se odnosi pravomocna presuda (osuđeni). st. Pravno relevantne cinjenice = odlučne činjenice. To nacelo podrazumjeva da niko ne moze biti dva puta suden ili kaznjen u istoj krivicnoj stvari. U obrnutom slucaju ako je pravomocno okoncan krivicni postupak. 2 KZ FBiH u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja. nadalje da ima pravo na branitelja kao i pravo da obitelj te osobe ili konzularni predstavnik (ako je stranac) ili neka druga osoba koju osoba lisena slobode odredi bude obavjestena o okolnostima njenog lisavanja slobode. onda on ne moze naknadno poslije pravomocnosti presude za taj isti dogadaj ovu osobu ponovo optuziti za krivicno djelo pokusaja ubistva i pored toga sto se u stvarnosti zaista radilo o tom krivicnom djelu. Kada je u pitanju ovo nacelo isto se ne moze primjenjivati za preksraj i za krivicno djelo pa uzeti da se radi o presudenoj stvari npr.

predlaze saslusanje svjedoka ili vjestaka. pravo na formalnu ili strucnu odbranu (da se brani uz pomoc branitelja) Ukoliko u toku postupka postoje istovremeno obje odbrane tj. onda treba naglasiti da ove dvije odbrane jedna drugu dopunjuju. zatim 2. u tome da podnosi prethodne prigovore. NAČELO ZAKONITOSTI DOKAZA U toku krivicnog postupka od znacaja su samo zakoniti dokazi. materijalna odbrana (pravo optuzenog da se sam brani) 2. zatim da nije duzan iznijeti svoju odbranu (princip nemo prodere se ipsum).Isto tako osoba lisena slobode mora biti poucena da moze postaviti zahtjev da joj se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti ako prema svom imovnom stanju ne moze da plati branioca. da njegov iskaz moze biti koristen u daljem toku krivicnog postupka kao dokaz (ovo samo pod uvjetom ako je bio prisutan njegov branitelj). odbrana optuzenog se sastoji npr.kada optuzeni moze ali i ne mora imati branitelja sto ovisi od njega. Optuzeni mora biti posebno upozoren da ukoliko se odluci da da iskaz. podnosi zalbe i dr. obligatorna . a u slucaju da nastanu neke razlike bitno je ono sta je naveo optuzeni.ako su ti dokazi pribavljeni tako da je od optuzeog ili neke druge osobe iznudeno priznanje ili neka druga izjava.sto se odnosi na one situacije kada zakon izricito predviđa da optuzeni mora imati branitelja. fakultativna odbrana . Po svojoj obaveznosti odbrana moze biti: 1. Odbrana moze biti: 1. Branitelj ne moze odustati od zalbe jer ne moze raditi na stetu branjenika. NAČELO PRAVA NA ODBRANU Ovo nacelo garantira osumnjicenom odnosno optuzenom pravo na odbranu. Materijalna odbrana tj. osumnjiceni odnosno optuzeni sam se brani i istovremeno koristi pomoc branitelja. a u slucaju ako se odluci da iznese svoju odbranu mora mu se omoguciti da se izjasni o cinjenicama i okolnostima i to kako onim koje ga terete tako i o onima koje mu idu u korist. jer se samo na takvim dokazima moze zasnivati presuda. NAČELO PRAVA OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG PRILIKOM PRVOG ISPITIVANJA Prilikom prvog ispitivanja osumnjičeni mora biti obavjesten o djelu za koje se tereti i osnovama sumnje koje postoje protiv njega. a jedan od oblika ove odbrane jeste pravo na odbranu siromasnih. 28 | P a g e . postavlja pitanja svjedocima ili vjestacima. dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nacin . Pravno nevaljani dokazi su : a.

funkciju presuđenja 29 | P a g e . Kod nas se primjenjuje nacelo mutabiliteta. tuzitelja i dr. Ovo nacelo je usko vezano za nacelo akuzatornosti. funkciju gonjenja 2. NAČELO MUTABILITETA Ovaj princip podrazumijeva pravo tuzitelja da odustane od krivicnog gonjenja do zavrsetka glavnog pretresa. Ovo je ustvari modificirano inkvizitorsko nacelo zbog kojeg je nas krivicni postupak pro forme mjesoviti postupak ili akuzatorko-inkvizitorski postupak. Tuzitelj moze odustati do zavrsetka glavnog pretresa.dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda i bitnim povredama odredaba krivicnog postupka. Do takvog zakljucka tuzitelj moze doci i u toku glavnog pretresa. i ukoliko da izjavu da odustaje od krivicnog gonjenja ili optuzbe. Ovo nacelo se zove jos i optuzno nacelo i njegovim uvodenjem nastale su slijedece posljedice tj doslo je do razdvajanja funkcije gonjenja odnosno doslo je do razdvajanja u inkvizotorskom postupku koji je ranije bio i gdje je sve funkcije obavljao sud. U istrazi se prikupljaju dokazi. Prema ovom nacelu dakle. Uvodenjem ovog nacela ne znaci da je kod nas prihvaćen akuzatorski postupak (vidi prethodna objasnjenja). Presuda se ne moze zasnovati ni na dokazima koji su dobijeni na temelju nezakonitih dokaza. Uvođenjem ovog nacela razdvojena je ta funkcija na: 1. sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo nacelo jednakosti u postupanju podrazumjeva obavezu suda. nezakoniti dokazi .b. a na glavnom pretresu se izvode dokazi!!!!!! PRINCIP AKUZATORNOSTI – OPTUŽNO NAČELO Po definiciji ovo nacelo se sastoji u tome da se krivicni postupak ne moze pokrenuti i provesti bez zahtjeva tuzitelja. organi koji ucestvuju u krivicnom postupku moraju ex officio da izvode dokaze kako u korist tako i na stetu optuzenog. ne samo sud vec i tuzitelj i dr. da tuzitelj kada pokrene krivicni postupak ne moze odustati od krivicnog gonjenja. Nasuprot nacela mutabiliteta postoji nacelo imutabiliteta i znaci suprotno tj. organa koji ucestvuju u postupku da sa jednakom paznjom ispituju i utvrđuju cinjenice kako one koje terete optuzenog tako i one koje mu idu u korist. funkciju odbrane 3. a ovo nacelo se primjenjuje u nekim zemljama Zapadne Europe.

Treca pretpostavka se odnosi na situaciju kada tuzitelj ima pravo da da imunitet svjedoku. zatim ako nastane mogucnost da se predmet ustupi na sudenje stranoj drzavi. u parnicnom postupku pitanje postojanja vanbracne zajednice) ili to moze biti pitanje koje bi trebalo rjesavati u upravnom postupku. prva pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste da postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo. djelo obuhvaceno amnestijom) ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. to rjesenje ovog pravnog pitanja ne obavezuje nadlezni organ da u redovnoj proceduri rijesi to pitanje. 3. PREJUDICIJALNA PITANJA (PRETHODNA PITANJA) U toku krivicnog postupka mogu se pojaviti neka pravna pitanja za koja je nadlezan da rjesava neki drugi sud ili organ (npr. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Jedno od najvaznijih nacela i ono znaci da u krivicnom postupku vrijednost dokaza nije unaprijed odredena i da se to nacelo primjenjuje kako od strane suda tako i od strane tuzitelja. 2. Ta ocjena obuhvata njihovu psiholosku i logicku ocjenu i dosljedno tome u obrazlozenju presude mora biti odgovarajuce obrazlozenje. a) sud može sacekati da to rijesi nadlezni organ b) ali isto tako moze po pravilima koji vaze u krivicnom postupku da rijesi to pitanje. Ako sud to pitanje rijesi u toku krivicnog postupka. 30 | P a g e . treca pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste i odnosi se na izuzetke od principa legaliteta kada tuzitelj moze primjeniti nacelo oportuniteta (cjelishodnosti) a koje znaci to da on nema pravo na neki proizvoljan izbor vec samo na ocjenu da li je gonjenje dozvoljeno. druga pretpostavka jeste da je tuzitelj obavezan primjeniti ovo nacelo ali ne i u slucaju ako postoje zakonske smetnje da se preduzme krivicno gonjenje (npr. ako je za krivicno gonjenje potrebno odobrenje. tuzitelja i drugih organa koji ucestvuju u krivicnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima. zatim odredene situacije kada su u pitanju maloljetnici. Ovo sve znaci da pravo suda. ako se postavi pitanje drzavljanstva optuzene osobe. 1.. Smisao ovog nacela jeste da sud prilikom donosenja presude ima obavezu ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u međusobnoj povezanosti i na osnovu takve cinjenice izvesti zakljucak da li je neka cinjenica dokazana ili nije. nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja. Prema tom nacelu tuzitelj je obavezan da preduzme krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo osim u slucaju ako je to u zakonu drugacije odredeno.NAČELO LEGALITETA KRIVIČNOG GONJENJA U pitanju je nacelo koje iskljucivo obavezuje samo tuzitelja. U takvim situacijama sud moze postupiti na dva nacina i to • npr.

poreskih organa i organa vojne policije. sudske policije. policijskih organa Federacije. uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza. fotografirane. kao i carinskih organa. Ovakvu procjenu sud vrsi na temelju cinjenicnog opisa djela iz optuzbe jer nije vezan u pogledu pravne ocjene djela koju je naveo tuzitelj. da li ce to biti sudija pojednac. odnosno branitelja. d) “sudija za prethodni postupak” je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) kada je to propisano ovim zakonom. odnosno optuženi. fotokopirane. 31 | P a g e . odštampane. otkucane pisaćom mašinom. Ako se ispostavi da je u pitanju krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina sudi sudija pojedinac. odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka. c) “osuđeni” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo. vijece i td. Dakle. predsjednik vijeca.. mora se prvo izvesti pravni zakljucak o kojem se djelu radi. zabilježene magnetskim impulsima. riječi ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom. “unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. “istraga” obuhvata aktivnosti poduzete od tužitelja ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom. u procjeni da li ce u nekom predmetu suditi sudija pojednac ili vijece bitno je koje su cinjenice i okolnosti djela navedene u cinjenicnom opisu iz optuzbe jer na osnovu toga sud procjenjuje o kojem se krivicnom djelu radi.OSNOVNI POJMOVI? a) “osumnjičeni” je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo. mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka. “stranke” su tužitelj i osumnjičeni. “sudija za prethodno saslušanje” je sudija koji nakon podizanja optuženice postupa u slučajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak. “oštećeni” je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo. “osnovana sumnja” je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo. organa finansijske policije. “direktno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. FUNKCIONALNA NADLEŽNOST SUDA (SASTAV SUDA)? Da bi sud mogao primjenjivati odredbe o funkcionalnoj nadleznosti tj. Za ostala krivicna djela sudi sud u vijecu sastavljenom od trojice sudija. odnosno vještaka. b) “optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena. odrediti ko ce u okviru suda postupati po nekom predmetu tj. “zabilješke” i “spisi” su slova. “pravne osobe” su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH. odnosno vještaka. “ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar državne granične službe. koja je pozvala svjedoka. preduzeća. udruženja i ortakluka i druge pravne osobe. uključujući: korporacije.

sudija za prethodno saslusanje i predsjednik suda postupaju u onim slucajevima za koje predvideno da postupaju po zakonu. Medutim. onda o tome odlucuje Vrhovni sud Federacije. U drugom stepenu vijece je sastavljeno od trojice sudija. a na prijedlog stranaka i branitelja. npr. Ovo prenosenje nadleznosti se zove jos nužna delegacija i do njene realizacije dolazi samo onda ako su pravni ili stvarni razlozi trajnijeg karaktera tj. nakon podizanja optuznice sudija za prethodno saslusanje i td. Sudija za prethodni postupak.U ovakvim situacijama sud koji vodi postupak je po saslusanju stranaka i branitelja duzan da o tome obavjesti neposredno visi sud koji ce onda ukoliko su razlozi opravdani. vrsi sudija za prethodni postupak u istrazi. U obrnutom slucaju ako vijece na glavnom pretresu ustanovi da je u pitanju krivicno djelo za koje je nadlezan sudija pojedinac. bolest sudija koja duze traje (6 mjeseci). kod malih sudova izuzece svih sudija ili istek mandata nekih sudija (odlazak u penziju). Kao pravni razlozi mogu biti npr. na svom podrucju odrediti neki drugi stvarno nadlezni sud da postupa.Ako se u toku sudenja kada sudi sudija pojedinac ispostavi da se ipak radi o krivicnom djelu za koje je nadlezno vijece onda je sudija pojedinac obavezan da prekine glavni pretres i predmet dostavi vijecu na sudenje koje mora provesti postupak iz pocetka. Ako se moze prenijeti nadleznost na podrucju jednog suda na drugi sud na podrucju istog kantona onda ce u ovoj delegaciji odluciti kantonalni sud. ne prekida pretres i ne dostavlja predmet sudiji pojednicu vec donosi presudu. Kada je u pitanju zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka o njemu odlucuje izvanraspravno vijece suda koje je donijelo prvostepenu presudu . Prenosenje nadleznosti iz vaznih razloga. kada su u pitanju stvarni razlozi. POSLJEDICE NENADLEŽNOSTI? 32 | P a g e . to je isto troje sudija. a isto tako moguce je da sud ne moze postupati zbog nekih stvarnih razloga kao sto je npr. Protiv rjesenja o prenosenju nadleznosti bilo da se radi o nuznoj delegaciji ili o delegaciji iz vaznih razloga nije dozvoljena zalba. ako je potrebno izvrsiti prenosenje nadleznosti sa jednog opcinskog suda u jednom kantonu na opcinski sud u drugom kantonu. ovisno od faze postupka. IZ VAŽNIH RAZLOGA Moguce su situacije kada se sudi u nekom krivicnom predmetu da dode do uznemirenja građana pa se oni okupljaju ispred suda i ometaju njegovo normalno funkcioniranje i jos neke slicne situacije pa u tom slucaju moze doci do prenosenja nadleznosti iz vaznih razloga.. bolest svih sudija ili je sud ostecen krivicnim djelom . PRENOŠENJE NADLEŽNOSTI? IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA Moguce je da je u nekom krivicnom predmetu sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa.

takvog sadrzaja. tj. Nakon sto optuznica bude potvrđena. nije vec ranije bio podnesen. da taj sudija ili predsjednik suda postupa u tom krivicnom predmetu. pokrenuce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti administrativnim putem (ne donosi nikakvo rjesenje). i da taj zahtjev. c. ako zahtjev za izuzece ne sadrzi neki od tih elemenata. isti odbacuje izvanrasparvno vijece rješenjem protiv koga je nije dozvoljena zalba. pismenim putem izjasni o tom zahtjevu (npr. ZAHTJEV ZA IZUZEĆE (po zahtjevu stranaka ili branitelja)? Da bi stranke i branitelji mogli uspjesno podnijeti zahtjev za izuzece potrebno je da se ispune slijedeci uslovi : a. Ukoliko ocjeni da ni jedan od ovih sudova nije nadlezan. Ako je po zalbi protiv rjesenja kojim se neki sud oglasio mjesno nenadleznim odlucivao zajednicki neposredni visi sud. d. vec administrativnim putem dostavlja prijedlog za rjesavanje sukoba nadleznosti zajednickom neposredno visem sudu. u zahtjevu se navodi da je optuzeni u nekoj svađi sa sudijom koji mu je komsija ili slicno) pa je onda potebno da se o tim navodima pismeno izjasni sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovore u tom pravcu. ODLUČIVANJE PO ZAHTJEVU ZA IZUZEĆE Nakon podnosenja zahtjeva za izuzece potrebno je u vezi s njim da se sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE SUKOBA NADLEŽNOSTI? Sud kojem je predmet dostavljen od nekog suda koji je donio rjesenje o nenadleznosti.Sud je obavezan da pazi na svoju nadleznost po sluzbenoj duznosti kako na stvarnu tako i na mjesnu. da se zahtjev za izuzece odnosi na tacno odredenog sudiju ili predsjednika suda koji moraju poimenice biti navedeni u zahtjevu. b. da su u zahtjevu navedene cinjenice i dokazi u smislu nekog od razloga za izuzece. 33 | P a g e . odrediće neki treci sud ako je taj sud stvarno ili mjesno nadlezan. Taj zajednicko neposredno visi sud odlucuje o sukobu nadleznosti donosenjem rjesenja protiv kojeg nije dozvoljena zalba. U protivnom. i cim primijeti da nije nadlezan donosi rjesenje o nenadleznosti protiv kojeg je dovoljena zalba. O zahtjevu za izuzece odlucuje opca sjednica (kod Vrhovog suda Federacije) a kod drugih sudija kolegij suda i to samo onda ako postoji mogucnost upustanja u meritum stvari (ne postoje uvjeti za odbacivanje zahtjeva za izuzece o kome odlucuje izvanraspravno vijece). onda onaj sud na koga se odnosi rjesenje ne moze uspjesno pokrenuti postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti. Zajednicki neposredno visi sud za dva suda na podrucju jednog kantona jeste kanotnalni sud a ako se radi o sudovima koji se nalaze na teritorijama razlicitih kantona zajednicki neposredno visi sud je Vrhovni sud Federacije.

Osumnjičeni odnosno optuzeni mora imati branitelja prilikom izjasnjenja o prijedlogu za odredivanje pritvora za vrijeme dok pritvor traje. radi se o tome da uopce od volje optuzenog ne ovisi da li ce on imati branitelja. Osumnjiceni odnosno optuzeni mora imati branitelja ako sud utvrdi da je u pitanju slozen predmet ili ako je to potrebno zbog dusevnih smtenji osumnjicenog odnosno optuzenog ili drugih okolnosti koje su u interesu pravicnosti. U rjesavanju po zahtjev za izuzece ne moze ucestvovati sudija cije se izuzece trazi! OBLIGATORNA (OBAVEZNA) ODBRANA U nasem krivicnom zakonodavstvu su predvidene situacije kad je odbrana obavezna tj. gluh ili je u pitanju krivicno djelo za koje se oze izreci kazna dugotrajnog zatvora.Opca sjednica odnosno kolegij sudija moze donijeti rjesenje kojim se zahtjev usvaja ili odbija a protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Ni protiv tog rjesenja nije dozvoljena zalba. sudija za prethodno saslusanje i td. - - Radi se o krivicnim djelima za koja je propisana kazna zatvora od 3 god ili teza kazna. osunjiceni odnosno optuzeni moze postaviti zahtjev da mu se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti pod uvjetom da prema svojim imovinskim prilikama nije u mogucnosti da sebi placa branitelja. Ovo je odbrana koja je izvan onih okvira koji se odnose na obligatornu odbranu kada zakon propisuje slucajeve kada optuzeni mora imati branitelja. Ovakav zahtjev za postavljanje branitelja siromasnom moze se podnijeti tokom cijelog krivicnog postupka i ako uspije sa tim svojim zahtjevom on moze na kraju biti obavezan da plati troskove odbrane ukoliko se dokaže da je u mogućnosti da ih plati. Ako zahtjev za izuzece ne sadrzi ono sto je sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati onda o njemu odlucuje izvanraspravno vijece rjesenjem kojim zahtjev za izuzece odbacuje. Ovisno od faze postupka rjesenje o postavljenju branitelja po sluzbenoj duznosti donosi sudija za prethodni postupak. Ako osumnjiceni odnosno optuzeni sam nije izabrao branioca onda ce se on pozvati da sa predocene liste sam izabere branitelja a to se radi radi toga kako bi se izbjegli eventualni naknadni prigovori osumnjicenog odnosno optuzenog da mu je sud nametnuo nekog branitelja koji nije iskusan ili koji se bavi građanskim pravom ili slicno. Osumnjiceni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optuznice ako je u pitanju krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna. 34 | P a g e . POSTAVLJANJE BRANITELJA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA U pitanju je fakultativna odbrana koju osumnjiceni odnosno optuzeni moze koristiti ukoliko su ispunjeni odredeni uvjeti. Zakon je predvidio i da siromasni optuzeni moze postaviti zahtjev za branitelja kada to zahtjevaju interesi pravičnosti i ocigledno je da su to one situacije gdje je propisana kazna zatvora ispod 3 godine. OPTUŽENI/OSUMNJIČENI MORA IMATI BRANITELJA - - Prije svega optuzeni mora imati branitelja ako je nijem.

Ako se pretraga vrsi u sluzbenim prostorijama? Onda istoj trebaju prisustvovati starjesina ili rukovoditelj. prostorija i sl.ovlastena sluzbena osoba treba. a ako se ono vrsi u vojnom objektu naredba se dostavlja vojnim vlastima i pretrazi mora prisustvovati najmanje jedna vojna osoba. npr. da se predstavi i obavjesti vlasnika stana iz koje je policijske uprave i da mu uruci naredbu o pretresu stana. Uloga svjedoka prilikom pretresa stana? oni pazljivo prate tok pretresanja kako bi mogli uociti da li je ovlastena sluzbena osoba zaista prilikom pretresa u stanu pronasla npr. pretres stana . drogu. odnosno optuzeni uspije sa svojim zahtjevom do izbora branitela dolazi na isti nacin kao i kod obavezne odbrane (sud će ga pozvati da sa predočene liste izabere branioca. Ukoliko vlasnik stana pravi probleme i protivi se pretresu onda ovlastena sluzbena osoba ima pravo da upotrijebi silu. Moguce je da prilikom pretresa ovlastena sluzbena osoba pronađe i neke druge predmete povodom kojih ne vrsi pretres. Da bi pretres stana bio zakonit potrebna su i dva svjedoka da prisustvuju tom pretresu.Ako ovakav osumnjiceni. stan prazan ili ovlastena sluzbena osoba opravdano smatra da je prazan ili ako u naredbi izricito pise da ta osoba nije duzna da tako postupa. nakon sto je vrata otvorio vlasnik stana. Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba nije duzna da postupa na navedeni nacin. npr. POSTUPAK IZVRŠENJA NALOGA O PRETRESU? Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba dobije nalog za pretres nekog stana ili dr. PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG? 35 | P a g e . ali ako ti predmeti ukazuju da je mozda ucinjeno neko drugo krivicno djelo i to se konstatuje u zapisnik odnosno oduzimaju se i ti predmeti a vlasniku se izdaje potvrda. droge ili drugih spornih stvari) u toku sudenja postane sporna. ukoliko smatraju da njegov sadrzaj nije tacan. • Ovlastena sluzbena osoba ima pravo da pronadene predmete zbog kojih je vrsen pretres privremeno oduzme i da o tome vlasniku tih predmeta preda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Sluzbena osoba je duzna da sacini zapisnik o pretresu stana a svjedoci prije nego sto se potpisu mogu staviti primjedbe na zapisnik. Ovo je vrlo znacajno ukoliko ova okolnost (nalaženje npr. onda se pozivaju ovi svjedoci da se izjasne o tome da li je zaista droga pronađena.

U ovom drugom rjesenju. U pogledu stavljenog prijedloga za odredivanje jamstva sud moze donijeti rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva odbija ili rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva usvaja. Vrijeme koje on provede u bolnici mu se uracunava u vrijeme trajanja pritvora ako se nalazi u pritvoru. ako se pojavi sumnja da je smanjena ili iskljucena uracunljivost osumnjIcenog odnosno optuzenog. prilikom davanja jamstva ono se moze dati u gotovom novcu. Naime. ovisno o tezini slucaja. postoji mogucnost da u toku istrage sudija za prethodni postupak donese odgovarajuće rjesenje i da se osumnjiceni prinudno smjesti u bolnicu. a ako ne onda u slucaju ako mu bude izrecena kazna zatvora onda mu se to vrijeme uracunava u tu kaznu. ako se pojavi sumnja da osumnjicni odnosno optuzeni zbog dusevnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku. imovnog stanja osobe koja daje jemstvo te osobnih i obiteljskih prilika optuzenog. 36 | P a g e . zatim ako se otkrije da optuzeni sprema bjegstvo ili ako se urednom pozivu ne odazove a svoj izostanak ne opravda. Prilikom placanja tj. Rjesenje o ukidanju jemstva: ako se pojavi novi osnov za pritvor. moze se ostaviti na slobodi ilii pustiti iz pritvora uz jemstvo (materijalne garancije i obecanje optuženog/osumnjičenog da se nece kriti ili bez odobrenja napustiti mjesto boravka). Ukoliko optuzeni pobjegne. Ako se nekome ima odrediti pritvor ili se vec nalazi u pritvoru samo zbog opasnosti od bjegstva. JEMSTVO? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) Jedna od mjera za obezbjedenje prisustva osumnjicenog odnosno optuzenog u krivičnom postupku. ako se pojavi sumnja da je osumnjiceni odnosno optuzeni ucinio krivicno djelo usljed ovisnosti od alkohola ili droge. Ukoliko se osumnjiceni protivi da ode u psihijatrijsku bolnicu na posmatranje. Psihijatrijsko vjestacenje se moze obaviti u kancelariji tuzitelja ili u ambulanti. Tek ako bi prilikom tog vjestacenja vjestak naveo da je u pitanju osumnjiceni koji mora biti na posmatranju na psihijatrijskoj klinici onda nastaje cinjenicna osnova da se takvo vjestacenje i odredi. 2. jasmtvo uvijek glasi na novcani iznos a njegova visina ovisi prije svega od tezine krivicnog djela. sud donosi rjesenje o propasti jemstva i ukoliko je polozeno u novcanom iznosu isti se uplacuje u prihod proracuna Federaciji. U ovakvom slucaju osumnjiceni. zatim stavljanju hipoteke i td. 3. ako osumnjičeni tuzitelju donese neku potvrdu da ima neke lakse dusevne smetnje ne smije se takav osumnjiceni smijestati u psihijatrijsku kliniku radi vjestacenja jer je ocigledno da bi se takvo vjestacenje moglo obavljati u kancelariji tuzitelja ili ambulanti.Moze se vrsiti samo u slucajevima samo ako za takvo nesto postoje odgovarajuci razlozi. a boravak osumnjicenog na psihijatrijskoj klinici moze trajati najduze dva mjeseca. odnosno optuzeni se ponovno stavlja u pritvor a jemstvo se vraca. Zakonodavac je predvidio tri moguca slucaja kada se moze odrediti psihijatrijsko vjestacenje osumnjicenog odnosno optuzenog a to su: 1.

ali pod dodatnim uvjetima a to je: da se radi o krivicnom djelu za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna i ako postoje narocito vazni razlozi. Ukoliko se pokaze potreba da pritvor i dalje traje isti moze na prijedlog tuzitelja biti produzen jos za dva mjeseca. O tom prijedlogu odlucuje Vrhovni sud Federacije BiH i protiv rjesenja koje bude doneseno dozvoljena je zalba u roku od tri dana. stav 1. Ovo rješenje ne zadržava izvršenje. ali o zalbi koja moze biti podnesena u roku od tri dana rjesava neposredno visi sud. TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Po rjesenju sudije za prethodni postupak pritvor moze trajati najduze mjesec dana i to rjesenje se zove Rjesenje o određivanju pritvora. Ovo rjesenje donosi izvanraspravno vijece istog suda. 15 dana. U slucaju da istraga nije dovrsena tužitelje moze staviti prjedlog za produzenje pritvora za jos tri mjeseca. U pravilu se duzina pritvora odreduje na jedan mjesec ali je po zakonu moguće da to bude i krace. npr. Određuje se rješenjem. tacka a) (bjegstvo). a o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje izvanraspravno vijece tog suda u roku od 48 sati. tuzitelj moze Vrhovnom sudu Federacije predloziti jos dva puta uzastopno produzenje pritvora za po tri mjeseca ali uz taj 37 | P a g e . Protiv tog rjesenja je dozvoljena zalba u roku od 24 sata racunajuci od casa primitka tog rjesenja. Protiv tog rjesenja dozvoljena je zalba izvanraspravnom vijecu istog suda u roku od 24 sata. PRITVOR? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Pritvor se može odrediti samo na prijedlog tuzitelja ukoliko sud utvrdi da su ispunjeni opci (postojanje osnovane sumnje) i posebni uvjeti za pritvor ( neki od razloga za pritvor) koji su predvideni u članu 146 ZKP FBiH. To rjesenje se urucuje pritvorenoj osobi u trenutku pritvaranja s tim sto tome mora prethoditi posebno rociste na kome se mora omoguciti osumnjicenom i njegovom branitelju da se izjasne po prijedlogu tuzitelja za odredivanje pritvora.Ovakvo rjesenje o ukidanju jamstva donosi se i u slucaju ako je optuzeni osuden na kaznu zatvora i nakon pravomocnosti presude kao osudenik stupi na izdrzavanje kazne. Novina je u nasem zakonu da se izuzetno i u izrazito slozenim predmetima kada su u pitanju krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Kad se uspjesno moze podnijeti zahtjev za jemstvo? Pod uvjetom da mu je pritvor odreden na osnovu člana 146.

novcana kazna. jednu godinu i sest mjeseci za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina. a vijece je duzno da o toj zalbi odluci u roku od 48 sati. odnosno ako u tom roku drugostepeni sud ne donese presudu kojom se prvostepena presuda potvrduje ili preinacuje pritvor mora biti ukinut. Istekom ovih rokova. produžiti ili ukinuti. Ako prije isteka onih devet mjeseci prvostepena presuda bude ukinuta. 38 | P a g e . PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se moze odrediti. onda nece doci do ukidanja pritvora bez obzira sto se optužba odbija). Kada prvostepeni sud donese presudu. Prema zakonu sudija za prethodni postupak ima ovlastenja da odredi pritvor a isto tako ima ovlastenja da ukine pritvor. on tada uz presudu ovisno od situacije moze odrediti. Imajuci to u vidu dakle da je propisano da sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja kao i sudija za prethodni postupak onda on moze isto tako odrediti i ukiniti pritvor ali ne moze produziti pritvor jer u zakonu mu tako ovlastenje nije dato. produziti ili ukinuti pritvor. Sto se tice samog trajanja pritvora nakon potvrdivanja optuznice isti moze trajati : - jednu godinu za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina. sudio opcinski sud optuzenom koji je u pritvoru pa se u toku sudenja ispostavilo da taj sud nije stvarno nadlezan vec kantonalni sud . odrzavanje pretresa).prijedlog mora imati i izjavu kolegija tuziteljstva o mjerama koje ce biti preduzete kako bi istraga bila okoncana. Pritvor se obavezno ukida ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija. protvor mora biti ukinut. Nakon izricanja prvostepene presude pritvor moze trajati najduze devet mjeseci. kao i ovlastenja koja su dodatno propisana da ima sudija za prethodno saslusanje. osim u slucaju nenadleznosti (npr. onda pritvor moze trajati jos jednu godinu za potrebe drugostepenog suda (pozivanje. tri godine za krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage sudija za prethodni postupak nakon saslusanja tuzitelja ima pravo da donese rjesenje o ukidanju pritvora protiv kojeg bi rjesenja tuzitelj imao pravo zalbe izvansrasparvnom vijecu istog suda u roku od tri dana. dvije godine za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina ali ne i dugotrajni zatvor. Prema odredbama o krivicnom zakonu sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja koja ima i sudija za prethodni postupak. zatim u slucaju ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda. ako je oglasen krivim a osoboden od kazne ili ako je uracunavanjem pritvora vec izdrzao kaznu koja mu je izrecena (bio u pritvoru jednu godinu a osuden na kaznu zatvora od pola godine). On nema ovlastenja da produzava pritvor jer je to dato u iskljucivu nadleznost vijecu. Zbog toga rjesenje o produzenju pritvora nakon potvrdivanja optuznice moze donijeti samo vijece.

U pokusaju da se razrijesi situacija zakonodavac je dao ovlaštenje tuzitelju da u ovom slucaju. u roku od 24 sata donijeti odluku o tom prijedlogu. a sluzbena osoba nije bila iz objektivnih razloga u mogucnosti da tu osobu u propisanim rokovima preda tuzitelju. pravo drzavnih organa da se sazna istina. kada se svjedok pozove na ovu benificuju. Tuzitelj mora ovu osobu ispitati bez odlaganja (naravno pod uvjetima ako nakon potrebnih upozorenja osumnjicena osoba na to pristane) i mora u roku od 24 sata odluciti da li ce tu osumnjicenu osobu pustiti ili ce sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odredivanje pritvora. a ona moze biti da donese rjesenje kojim se odbija prijedlog za odredivanje pritvora. Kako je propisano da u ovakvom slucaju svjedok nije duzan da daje odgovore na pitanja ocigledno je da je zakonodavac primat dao ovakvom pravu svjedoka da sam sebe ne tereti i izlozi krivicnom gonjenju. osnovana bojazan da ce ponoviti krivicno djelo i td. Ovlastena sluzbena osoba. protiv kojeg tuzitelj moze izjaviti zalbu s tim sto se ova osoba mora pustiti na slobodu i zalba tuzitelja ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. ako postoji neki od razloga za pritvor (opasnost od bjegstva.) Ovlastena sluzbena osoba je duzna bez odlaganja.ODUZIMANJE (LIŠENJE) SLOBODE I ZADRŽAVANJE? Ovlastena sluzbena osoba mora nekoj osobi oduzeti slobodu (lišiti je slobode) ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta a to je: 1. ponudi svjedoku imunitet ukoliko ovaj da iskaz i to istinit. U slucaju ako istice taj rok. 39 | P a g e . ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba ucinila krivicno djelo 2. Ako se odluci da ne daje iskaz s obzirom na mogucnost da bude izlozen krivicnom gonjenju. Prema novin zakonskim rjesenjima taj imunitet svjedocima moze dati samo glavni tuzitelj a ne i njegovi zamjenici i tuzitelji. kada osobu lisenu slobode predaje tuzitelju. pravo da svjedok sam sebe tereti i tako izlozi krivicnom gonjenju a sa druge strane. ako je doneseno rjesenje o odredivanju pritvora (nakon odrzanja rocista u prisutnosti branitelja na kome im je bilo omoguceno da se izjasne o prijedlogu tuzitelja) osumnjiceni ili optuzeni mogu izjaviti zalbu o kojoj izvanraspravno vijece mora odluciti u roku od 48 sati. Sudija za prethodni postupak mora. Na ovo pravo svjedok mora biti upozoren. onda ocigledno dolazi do sukoba dva prava a to su sa jedne strane. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA? Nas procesni zakon dosljedno slijedi princip nemo prodere se ipsum (niko nije duzan pruzati dokaze protiv sebe). pa postoji mogucnost da se on moze koristiti ovim benificijama. a nakasnije u roku od 24 sata nakon lisenja slobode tu osobu sprovesti tuzitelju. mora tuzitelja obavjestiti o razlozima lisavanja slobode. U suprotnom. mora je pustiti na slobodu. Izuzetno ako se radi o krivicnim djelima terorizma to mora uciniti najkasnije u roku od 72 sata. Ovaj imunitet u toku istrage se zove tajni imunitet s obzirom da za njega niko ne zna. Slijedeci taj princip zakonom je propisano da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izlozio krivicnom gonjenju. ukoliko bude stavljen takav prijedlog.

Prema tome ako nasuprot tome tuzitelj ima iskaze nekoliko kvalitetnih svjedoka i materijalne dokaze na osnovu kojih moze dokazati da je osumnjiceni protiv koga se vodi istraga ucinio krivicno djelo. Ako takav imunitet glavni tuzitelj dadne svjedoku za vrijeme sudenja on se zove javni imunitet. onda ovom svjedoku koji se pozvao na zakonsku benificiju glavni tuzitelj ne smije dati imunitet. okolnosti koje potvrduju postojanje osnove sumnje. to je advokat ukoliko svjedok nije u mogucnosti da pravilno koristi svoja prava koja je dobio odlukom tuzitelja. NAREDBA O PROVOĐENJU ISTRAGE U slucaju ako postoje osnove sumnje da je pocinjeno krivicno djelo tuzitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage. 3. 2. podatke o ucinitelju krivicnog djela ukoliko su poznati. Tuzitelj ce uvijek donijeti naredbu o sprovodenju istrage ako postoje osnovi sumnje da je krivicno djelo ucinjeno. Da je to zaista tako vidi se iz zakonske odredbe u kojoj je propisano da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude ispitan (naravno ovo podrazumijeva i situaciju kada on nakon upozorenja o svojim pravima izjavi da nece dati iskaz). 40 | P a g e .Ovaj imunitet tuzitelj moze dati i smije dati samo onom svjedoku koji mu je zaista potreban. Tu odluku tuzitelj donosi samostalno i to je jedan znacajna novina u nasem ZKP-u. Iz zakonskog odredenja da u naredbi o sprovođenju istrage treba navesti podatke o ucinitelju ukoliko su poznati proizilazi da se istraga moze voditi i protiv nepoznatog ucinitelja krivicnog djela. jer npr. zakonski naziv krivicnog djela. 4. Ovakva situacija se moze pojaviti i u toku sudenja kada sud ne smije ni na koji nacin sugerisati da tuzitelj nekom svjedoku da imunitet kako bi ovaj svjedocio ( radi se o svjedoku koji se pozvao na ovu benificiju). kao glavni preduvjet za sprovođenje istrage jeste da postoje osnovi sumnje da je ucinjeno krivicno djelo a ona se opisuje kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na određenim okolnostima i koji ukazuje na mogucnost postojanja krivicnog djela i neke osobe kao moguceg ucinitelja. Pored toga. ima samo neke materijalne dokaze i dva tri slaba svjedoka a nedostaje mu jedan kvalitetan svjedok. 5. vec i u odnosu na njega mora preduzeti krivicno gonjenje. u naredbi moraju biti sadrzane i okolnosti koje treba istraziti i koje istrazne radnje treba preduzeti. Dakle temeljni uvjet za sprovodenje istrage je postojanje osnovane sumnje a izvori o njenom postojanju mogu biti svi oni izvori saznanja koja predvida zakon i koja su povezana sa konkretnim krivicnim djelom. U zakonu je propisan sadrzaj ove naredbe pa je navedeno da ista mora sadrzavati: 1. postojece dokaze. Dakle. a ovakvom svjedoku moze biti odreden pravni savjetnik za vrijeme ispitivanja. vec je to diskreciono pravo tuzitelja. Imunitet glavni tuzitelj uvije daje odlukom. a niti to smije sugerisati i predlagati odbrana. opis djela iz kojeg prizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela (činjenični opis). ISTRAGA? O pokretanju istrage odlucuje tuzitelj.

djelo obuhvaceno amnestijom. - Kada tuzitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. a to ce biti onda ako: prijavljeno djelo nije krivicno djelo. onda u tom slucaju ovlastena osoba moze uzimati otiske prstiju i od uposlenika banke kako bi se nakon 41 | P a g e . Takve osobe ovlastena sluzbena osoba ima pravo da zadrzi na licu mjesta najduze 6 sati i o tome mora obavjestiti tuzitelja. nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba ucinila krivicno djelo. onda o tome mora u roku od 3 dana obavjestiti ostecenog i podnositelja prijave koji u roku od 8 dana imaju pravo podnijeti prituzbu Uredu tuzitelja. • Nasuprot ovim situacijama postoje i slucajevi kada ce tuzitelj donijeti naredbu o nesprovođenju istrage. PROVOĐENJE ISTRAGE Nakon donosenja naredbe o sprovođenju istrage ili eventualno i proširenju istrage tuzitelj moze preduzimati brojne istrazne radnje odnosno prikupljati dokaze. obaviti uvidaj. Tako moze saslusati osumnjicenog.• Ukoliko se u toku sprovodenja istrage pojave okolnosti koje upucuju na postojanje osnova sumnje da je osumnjiceni pored onog krivicnog djela za koje se vodi istraga ucinio jos neko krivicno djelo. okolnostima pod kojima se desilo to krivicno djelo i o drugim vaznim okolnostima. pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. a u pitanju su osobe koje mogu dati podatke o ucinitelju krivicnog djela. ako je zastupila zastarjelost. Isto tako. zatim da od te osobe uzme otiske prstiju a moze i objaviti fotografiju te osobe. ispitivati ostecene svjedoke. Ukoliko bi tuzitelj bez te naredbe o prosirenju istrage vodio istragu i za to kivicno djelo onda bi to predstavljalo ozbiljno krsenje prava osumnjicenog. Isto tako ima pravo da onu osobu za koju postoje osnovi sumje da je pocinila krivicno djelo kasnije u policijskoj upravi fotografira. Ovo zbog toga jer onda sve te zapisnike o saslusanjima ili pribavljeni nalaz i misljenje vjestaka tuzitelj moze koristiti za potrebe sudenja. tuzitelj i u tom slucaju mora donijeti naredbu o prosirenju istrage. rekonstrukciju i druge radnje. ZADRŽAVANJE NA MJESTU POČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Postoje određene situacije kada ovlastena sluzbena osoba na mjestu ucinjenja krivicnog djela zatekne odredene osobe. ukoliko se u toku istrage pojave okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je pored osumnjicenog predmetno krivično djelo za koje se vodi sitraga ucinila jos neka osoba ili vise njih. ali samo pod uvjetom ako za takvo nesto dobije odobrenje tuzitelja. Takođe moze preduzeti i odgovarajuce mjere koje osiguravaju sigurnost svjedoka a moze odrediti i potrebna vjestacenja. vjestake. Pri tome treba naglasiti da o svakoj preduzetoj radnji mora biti sacinjen zapisnik. Moguce su situacije da bude izvrseno razbojnistvo u nekoj banci. U zakonu je sada uvedena jedna novina a to je da u slucaju ako se osumnjiceni nalazi u prtivoru moze izdati naredbu za njegovo dovodenje s tim sto o tome mora obavjestiti sudiju za prethodni postupak. tuzitelj mora donijeti naredbu o proširenju istrage.

svjedok zivi u Kanadi i izjavi da nema namjeru više dolaziti u BiH). Sve radnje koje se preduzimaju tokom uvidaja moraju biti konstatovane u zapisnicima i u posebnom sluzbenom izvjestaju koji sacinjava ovlastena sluzbena osoba – zapisnik o uviđaju. Ako sud prihvati saslusanje ovog svjedoka. eliminirali otisci uposlenika i doslo do otisaka koji njima ne pripadaju i koji moguce ukazuju da pripadaju ucinitelju krivicnog djela . dnevnim stolovima i td. Da bi sud obavio radnju sudskog obezbjedenja dokaza potrebno je : - da stranke ili branitelj stave prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. PREGLED. 42 | P a g e . da je u interesu pravde da se svjedok saslusa (to ce biti ako je u pitanju vazan svjedok a ne i u slucaju ako su mu poznate nebitne okolnosti). Ovo zbog toga jer i tuzitelj moze ako zeli doci na mjesto dogadaja i tom prilikom zahtjevati da se obave odredene radnje za koje smatra da su potrebne. protiv kojeg rjesenja je dozvoljena zalba izvanraspravnom vijecu u roku tri dana. i pod uvjetom da nece biti dostupan sudu za vrijeme sudenja. u fazi istrage sudija za prethodno saslušanje mora donijeti rjesenje. u vezi kojih je potrebno obaviti uviđaj i vjestacenja. SUDSKO OSIGURANJE (OBEZBJEĐENJE) DOKAZA U reformisanom krivicnom zakonodavstvu se pojavio novi institut. sudsko obezbjedenje dokaza. ono se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja. tuzitelj u slucaju potrebe mora zatraziti od sudije za prethodni postupak odgovarajucu naredbu za ekshumaciju da bi se naknadno izvršio pregled leša i obdukcija. zatim o saobracaju i td. OBDUKCIJA. Naime. a u slucaju da odbije takav prijedlog. Sto se tice odredivanja vjestacenja od strane ovlastenih sluzbenih osoba oni to mogu uciniti samo za vrijeme trajanja uvidaja (npr. prvenstveno u toku istrage se primjenjuje ovaj procesni institut pod uvjetima da je u interesu pravde da se svjedok saslusa u toku istrage kako bi se njegov iskaz mogao koristiti na glavnom pretresu zato sto kasnije nece biti dostupan sudu za vrijeme suđenja (npr. UVIĐAJ I VJEŠTAČENJE Svakodnevno se desavaju razna krivicna djela pocev od krivicnh djela protiv zivota i tijela.pronadenih otisaka prstiju na raznim predmetima npr. od vjestaka za tehnicku ispravnost vozila zatraziti da pregleda vozilo i da svoje nalaz i misljenje). Bilo koja osoba prema kojoj sluzbena osoba preduzima neku od naprijed navedenih radnji ima pravo da podnese prituzbu tuzitelju. tuzitelj mora obavezno narediti pregled lesa i vrsenja obdukcije. EKSHUMACIJA U onim situacijama kada postoji sumnja ili je ocigledno da je neka smrt prouzrokovana krivicnim djelom ili je u vezi sa krivicnim djelom (nasilna smrt). Zadatak je ovlastene sluzbene osobe da obavi uvidaj u takvim situacijama ali prethodno mora obavjestiti tuzitelja. U slucaju ako je les vec zakopan.

U vezi ovako donesene naredbe postoji obaveza tuzitelja da o obustavljenoj istrazi obavjesti ostecenog koji nakon toga ima pravo da podnese prituzbu uredu tuzitelja. osumnjiceni i njegov branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze kao i pravo da traze fotokopiranje pojedinih 43 | P a g e . Po zakonu je predvideno da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude saslusan a pod tim treba podrazumijevati ne samo situaciju kada je on nakon upozorenja pristao i dao svoj iskaz vec i situaciju kada je koristio svoje pravo da ga ne daje. Nakon sto je istraga obustavljena zakonodavac je predvidio mogucnost njenog ponovnog otvaranja ali samo pod uvjetom ako se pojave novi dokazi ali ne i u ostalim slucajevima koji su naprijed nabrojani i koji su bili osnova za donosenje naredbe o obustavi istrage. tuzitelj sacinjava optuznicu u dovoljnom broju primjeraka za osumnjicenog ili vise njih i za njihove branitelje i to sve dostavlja sudu. Naravno u toj obavjesti o obustavi istrage mora navesti konkretne i jasne razloge zbog cega je ista donesena. ako nema dovoljno dolaza da je osumjiceni ucinio krivicno djelo. Pod tim mjerama se podrazumjeva se to da se procjeni da li istraga nije okoncana iz subjektivnih razloga (tuzitelj nije bio dovoljno aktivan da okonca istragu ) ili se radi o objektivnim razlozima kada treba u rjesavanju predmeta ukljuciti jos jednog ili vise tuzitelja ovisno od tezine predmeta kako bi se ta istraga okoncala. unakrsno i dodatno ispitivanje. pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. ranije data izjava moze biti koristena za direktno. Kada to sve stigne na sud. onda je u tom slucaju potrebano da on obavjesti glavnog tuzitelja koji treba sazvati kolegij tuzitelja kako bi se preduzele mjere za okoncanja istrage.Ovo sudsko osiguranje moze se sprovesti i u drugim slucajevima npr. O obustavi istrage tuzitelj mora obavjestiti podnositelja prijave i osumnicenog ukoliko je ispitan. Ovo je bitno da bi se moglo procjeniti da li tuzitelj poduzima dalje aktivnosti u smislu sacinjavanja optuznice. a ako smatra da u tom predmetu treba podici optuznicu. ako je potrebno izvrsiti analizu neke materije koja vremenom gubi određena svojstva (neke vrste droge). ako je djelo obuhvaceno amnestijom. OBUSTAVA ISTRAGE U toku istrage tuzitelj donosi naredbu za obustavu istrage pod tačno određenim uvjetima: - ako djelo koje je pocinio osumnjiceni nije krivicno djelo. Postoje nekada situacije kada tuzitelj ne okonca istragu u roku od 6 mjeseci i od dana donosenja naredbe za provodenje istrage. OKONČANJE ISTRAGE U slucaju ako tuzitelj nije donio naredbu o obustavi istrage. ukoliko takav svjedok pristupi na takav pretres. PODIZANJE OPTUŽNICE? Kada su ispunjeni svi potrebni uvjeti. onda on pravi jednu zabiljesku u spisu predmeta o tome da je istraga okoncana. Konacno jos treba dodati da. uz dokaze na kojima se zasniva optuznica.

). a u slozenim slucajevima u roku od 15 dana. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da ispita formalnu ispravnost optuznice tj. U ovakvoj situaciji kada je sve uredu (nadleznost i dr. ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI? Predmet zajedno sa optuznicom i dokazima koje je tuzitelj dostavio se dostavljaju sudiji za prethodno saslusanje. U toj optuznici nakon navođenja imena i prezimena osumnjicenog i njegovih osobnih podataka slijedi navođenje opisa djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela odnosno u njemu su sadrzane sve cinjenice neophodne da se krivicno djelo sto blize odredi. II Tek nakon toga. potvrđivanje ili odbijanja svih ili pojedninih tacaka optuznice.dokaza koji su im potrebni za odbranu. ako se ispostavi da je sud nadlezan i da ne postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. vrijeme i mjesto izvrsenja. Ukoliko primjeti da optuznica ima nekih formalnih nedostataka sa istom postupa kao i sa svakih neurednim podneskom na nacin sto pismenim putem poziva tuzitelja da optuznicu ispravi u smislu nedostataka koje je uocio (i ujedno ga treba upozoriti ukoliko tako ne postupi u odredenom roku da ce ta optuznica biti odbacena). pomilovanjem. I u ovoj fazi postupka nakon podizanja optuznice stranke i branitelj mogu staviti prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. III Ukoliko sudija za prethodno saslusanje konstatira da je naprijed pomenuto uredu (nadleznost i td. i da odluci da li ce potvrditi optuznicu. Ukoliko optuznica ne sadrzi sve ono sto je propisano u zakonu ona se tretira kao i svaki drugi neuredan podnesak. SADRŽAJ OPTUŽNICE U zakonu je taksativno nabrojano sta optuznica treba da sadrzi pocev o naziva suda pa do dokaznih prijedloga. prethodni prigovori. povlacenje optuznice. ovo je jedan od podnesaka cija je forma u zakonu strogo propisana uz obavezno navodenje o kojem se krivicnom djelu radi. izjasnjenje o krivnji. (činjenični opis djela). Podnosenjem optuznice i drugih potrebnih dokaza pocinje nova faza krivicnog postupka a to je postupak optuživanja koji se sastoji u slijedecim : - - upucivanje optuznice sudiji za prethodno saslusanje. Dakle. predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno krivicno djelo i td. poricanje o krivnji. koji su to dokazni prijedlozi i td. Najednostavniji nacin da se 44 | P a g e . I Njegova prvenstvena obaveza jeste da provjeri da li je sud stvarno ili mjesno nadlezan kao i to da li je djelo obuhvaceno amnestijom. Protiv tog rjesenja tuzitelj ima zalbu u roku od tri dana. zastarom ili eventualno postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. da li optuznica sadrzi sve ono sto je u zakonu propisano da mora sadrzavati. sporazum o priznanju krivnje. ) onda pregleda dokaze na kojima je tuzitelj zasnovao svoju optuznicu kako bi procjenio da li postoji osnovana sumnja da je osumnjiceni ucino krivicno djelo za koje ga tuzitelj tereti. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da u roku od 8 dana pregleda sve te dokaze. pregovaranje o krivnji.

„nisam kriv“. III1 Samo izjasnjenje o krivnji je novi koncept koji je iz angloamerickog pravnog sistema uveden kod nas reformisan krivicnim zakonodavstvom i svodi se na izjasnjavanje optuzenog: „kriv sam „ . Za razliku od angloamerickog pravnog sistema koji predstavlja spor izmedu strana u postupku kod nas je isti ustrojen kao spor (zbog mjesanja suda u toku postupka a posebno 45 | P a g e . IV Onoga momenta kada je sudija potvrdio komletnu optuznicu štembiljem ili je donio rjesenje kojim je potvrdio jednu tacku a drugu nije osumnjiecni dobiva status optuzenog. troskove krtivicnog postupka. ovakvo potvrdivanje optuznice nekada nije moguce u slucaju ako sudija za prethodno saslusanje smatra da neku tacku optuznice treba odbiti. Ovo isto se odnosi i na slucaj ako smatra da treba odbiti potvrđivanje kompletne optuznice i u ova dva poslijednja slucaja to moze uciniti samo rjesenem protiv kojeg je dozvoljena zalba u roku od 24 sata. a o njoj mora odluciti izvanraspravno vijece u roku od 72 sata. Medutim. nakon odbijanja svih ili pojedini tacaka optuznice tuzitelj moze podnijeti novu optuznicu koja mora biti zasnovana na novim dokazima i ista ponovno prolazi kroz redovnu procedutu (provjere potvrđivanja i td. ime sudije. Ukoliko odbije prethodne prigovore ili istekne rok za njegovo podnosenje prelazi se na uzimanje izjave o krivnji od optuzenog. oduzimanje imovinske koristi. IZJAŠNJENJE O KRIVNJI? Izjava o krivnji je novina u nasem zakonodavstvu i nju optuzeni daje sudiji za prethodno saslusanje u prisutnosti tuzitelja i branitelja. kao i na mogucnost da pod odredenim uvjetima bude osloboden obaveze njihovog placanja.optuznca potvrdi jeste stavljanje štembilja na optuznicu na kome je naveden broj.). dusevnog stanja optuzenog ili drugih okolnosti u interesu pravicnosti (jedan od oblika obavezne odbrane). II Nakon tih upoznavanja i provjera obaveza je sudije za prethodno saslusanje da utvrdi da li optuzenom treba biti postavljen branitelj zbog slozenosti predmeta. da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko-pravni zahtjev. datum. a ako se ne izjasni o krivnji ili prica nesto sto nema veze sa pitanjem onda sudija za prethodno saslusanje u zapisnik unosi po sluzbenoj duznosti da je ovaj izjavio da nije kriv. U ovoj fazi optuzeni moze podnijeti i prijedloge o dokazima koje namjerava izvesti na glavnom pretresu a o cemu mora biti poucen od strane sudije za prethodno saslusanje. odnosno da li on razumije te posljedice a to su: - da se priznanjem krivnje odrice on prava na suđenje. I Vazno je napomenuti da prije nego sto optuzeni da izjavu o krivnji da on od strane sudije za prethodno saslusanje mora biti upozoren o posljedicama priznanja krivnje. Isto tako provjerava da li eventualno postoje uvjeti da se optuzenom odredi branitelj po osnovu prava na odbranu siromasnima. Konacno. V Potvrđena optuznica se dostavlja optuzenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata. Uz optuznicu sud dostavlja i obavjest u kojoj ga obavjestava da moze podnijeti prethodne prigovore u roku od 15 dana a sudija za prethodno saslusanje o njima mora odluciti u roku od 8 dana.

ako optuzeni prizna krivnju onda spora nema. zatim to saopcava strankama i branitelju. a u protivnom ako smatra da nisu ispunjeni takvi uvjeti odbacuje izjavu o priznanju krivnje. Izjava o priznanju krivnje se ne moze koristiti kao dokaz u ovom poslijednjem slucaju kada je sud odbacio izjavu o priznanju krivnje. da li je optuzeni razumio i da li je upoznat o mogucim posljedicama vezanim za imovinsko pravni zahtjev i o oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom. PREGOVARANJE O KRIVNJI? Kao jedan od novih elemenata u nasem krivicnom postupku jeste pregovaranje o krivnji koji procesni instiitut vodi porijeklo iz angloamerickog pravnog sistema. da li je optuzeni upoznat sa odlukom o naknadi troskova i pravom da bude osloboden od plaćanja istih. sudija za prethodno saslusanje predmet dostavlja sudiji. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE? Razmatranje izjave o priznanju krivnje je u funkciji provjere da li je optuzeni upoznat i razumio koje su sve posljedice davanja izjave da priznaje krivnju. ali radi suđenja. da li je optuzeni upoznat i da li razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrice prava na sudenje. IV U slucaju kada se optuzeni izjasni da je kriv. svjedno i sa razumjevanjem. Glavni pretres mora biti zakazan u roku od 30 dana a izuzetno taj rok se produzava za jos 30 dana. ona predložena u optužnom aktu. Ako je u pitanju krivicno djelo sa zaprijecenom kaznom do 10 god. U slucaju ako prihvati izjavu o priznanju krivnje na osnovu prethodnih provjera onda ce nastaviti sa pretresom za izricanje krivicno pravne sankcije. po istom principu. III2 Medutim. a u ostalim slucajevima vijecu. predmet se dostavlja sudiji. recimo uvjetna osuda). Ta provjera se vrsi na posebnom rocistu na kome sud provjerava : - - - da li do izjave kojom optuzeni priznaje krivnju doslo dobrovoljno. V Ako optuzeni porekne krivnju onda se predmet upucuje sudiji. odnosno vijecu (ovisno od tezine krivicnog djela). po propisanoj proceduri razmatra i u slucaju prihvatanja optuženog da mu se izrekne krivicno pravna sankcija (npr. Sud moze prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili je moze odbaciti. s tim sto dokaze kojima je tuzitelj potkrijepio svoju optuznicu sudija za prethodno saslusanje vraca tuzitelju. 46 | P a g e .na glavnom pretresu). Radi toga je zakon predvidio da se u takvim situacijama ne raspravlja o krivnji vec da se nakon toga ista (krivnja). Podnosenjem optuznice zaista nastaje spor jer je u pitanju krivnje zaista sporno između dvije strane. da li postoji dovoljno dokaza da je optuzeni ucinio krivicno djelo (ovo pokazuje da priznanje krivnje optuzenog ne predstavlja autonoman dokaz. jer su pored tog priznanja potrebn i drugi dokazi). odnosno predsjedniku vijeca..

ako krivicno pravna sankcija nije u skladu sa onom koja je predvidena u sporazumu. . U protivnom. mogu ga prihvatiti ili odbaciti. a ako je teza zalbu moze izjaviti optuzeni. a moze se razmatrati tek nakon njenog potvrđivanja. O svemu ovome se obavjestava osteceni. . Takođe se i u ovom slucaju. Tada nastaje situacija da taj sporazum razmatra sudija za prethodno saslusanje. ako optuzeni izjavi zalbu i tvrdi da nije ucinio krivicno djelo onda ce sud koristeci njegovu izjavu o priznanju krivnje. Sto se tice mogucnosti za izjavljivanje žalbe. a nakon sto dostavi predmet sudiji odnosno vijecu koji naknadno dobiju takav sporazum.O krivnji mogu pregovarati osumnjiceni. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU 47 | P a g e . kada je odbacen sporazum. zalbu moze izjaviti tuzitelj. svjesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa mogucim posljedicama ukljucujuci i one vezane za imovinsko-pravni zahtjev. osudu za neko tesko krivicno djelo za koje je propisan kazna zatvora najmanje 3 godine. Dakle. odnosno optuzeni i njegov branitelj jos u istrazi o uvjetima priznanja krivnje. a predvidena je u sporazumu o priznanju krivnje.da ne moze izjaviti zalbu zbog krivicne prave sankcije koja mu bude izrecena presudom. izjava optuzenog se konstatira u zapisnik i nastavlja se sa pretresom o izricanju krivicno pravne sankcije. sa jedne strane osumnjiceni odnosno optuzeni na ovaj nacin se upoznaje sta bi mogao dobiti u slucaju ako prizna krivnju. uvjetnu osudu. kao npr. Prilikom razmatranja samog sporazuma provjerava se : .da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuzenog. odnosno ako je blaza. ako taj sporazum bude odbacen. Sporazum o priznanju krivnje ukoliko bude postignut predstavlja jednu vrsu ugovora i dostavlja se uz optuznicu. Ako taj sporazum bude prihvacen.da li je do sporazuma doslo dobrovoljno. Izvan ovoga tuzitelj. oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i troskove krivicnog postupka. optuzeni i njegov branitelj mogu izjaviti zalbu i iz drugih pravnih osnova a sasvim je drugo pitanje da li mogu uspjeti sa takvom zalbom. To njihovo pregovaranje mora biti iskljucivo u okvirima krivicnog zakona tj.da li je predvidena krivicno prava sankcija u skladu sa zakonom. onda ga oni razmatraju tj. tuzitelj ne moze ponuditi izricanje krivicno pravne sankcije koja se u konkretnom slucaju ne moze izreci. . U protivnom.da li on razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrice od prava na suđenje.da li je ostecenom pruzena mogucnost da se pred tuziteljem izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu. njenu provjeru i postojanje drugih dokaza lako odgovoriti na taj zalbeni prigovor. Tako npr. priznanje optuzenog ne moze koristiti kao dokaz. . onda se prelazi na zakazivanje glavnog pretresa. . sigurno je da ni tuzitelj ni optuzeni odnosno njegov branitelj ne mogu uspjesno izjaviti zalbu zbog krivicno pravne sankcije ako je ona previdena u sporazumu. a sa druge strane tuzitelj mu moze ponuditi izricanje kazne ispod zakonom odredenog minimuma kazne zatvora za to krivicno djelo ili umjesto kazne zatvora blazu krivicno pravnu sankciju npr.

ali i pod uvjetom da je glavi pretres upravo odlozen zbog izostanka tuzitelja. .O prethodnim prigovorima odlucuje sudija za prethodno saslusanje u roku od 8 dana i taj sudija ne moze ucestvovati u sudenju. U zakonu postoji jedna velika novina u odnosu na ranija rjesenja a to je da se u slucaju ako samo jedan od optuzenih podnese prigovor i uspije sa tim prigovorom. . NEDOLAZAK OPTUŽENOG NA GLAVNI PRETRES Obaveza je optuzenog da pristupi na glavni pretres pod uvjetom da je uredno pozvan. Ukoliko je kaznjen tuzitelj. a on iskoci kroz prozor i pobjegne) onda se moze u tom slucaju optuzenom odrediti pritvor. Protiv rjesenja o ovom pritvoru je dozvoljena zalba u roku od 3 dana. onda ga sud ne moze kazniti. obavjestava se Visoko sudsko i tuzilacko vijece. ako je u zapisniku na glavnom pretresu konstatirano da je glavni pretres odlozen zbog toga sto su sve sudnice bile zauzete a ne i zbog izostanka tuzitelja. ljekarsko uvjerenje da mu je tog dana pozlilo i slicno).mogu se isticati prigovori u pogledu toga da je djelo obuhvaceno amnestijom. pomilovanjem. . Ukoliko tuzitelj ne opravda svoj izostanak on moze biti kaznjen novcano do 5. Sudija za prethodno saslusanje o tim prigovorima odlucuje rjesenjem u roku od 8 dana i protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Nakon toga sudija provjerava da li je tuzitelj koji je pozvan uredno obavjesten pa ako jeste. Umjesto dolaska tuzitelj moze poslati pismeni podnesak i eventualno dokaz zbog cega je izostao (npr. onda se glavni pretres odlaze. . Prethodni prigovori se mogu podnijeti i odnose se na: . NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES 48 | P a g e . Tako npr. zastarom ili da postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. u protivnom ako i pored takvog poziva ne pristupi na glavni pretres sud naređuje njegovo privodenje naredbom o prinudnom dovodenju. U suprotnom. a isti je od koristi i za onog optuzenog koji ga nije podnio. 000 KM nakon sto se sud uvjeri da je ovaj bio uredno obavjesten. Taj pritvor traje do objavljivanja presude. poziva ga da dode i izjavom na zapisnik opravda svoj izostanak.staviti prigovor u pogledu odluke kojom je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po sluzbenoj duznosti. ako bude kaznjen tuzitelj ima pravo zalbe na rjesenje u roku od tri dana. a najduze 30 dana. NEDOLAZAK TUŽITELJA ILI OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI PRETRES U slucajevima kada tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne dode na glavni pretres. uzece se po sluzbenoj duznosti kao da taj prigovor postoji. kako po sluzbenoj duznosti tako i po prigovorima stranaka i branitelja. Ako sud utvrdi da optuzeni ocigledno izbjegava da dode na sud (situacija kada sudska policija sa naredbom dođe njegovoj kuci. osporavati zakonitost dokaza.osporavanje nadleznosti (odnosi se samo na stvarnu nadleznost) jer je optuznica potvrdena i ne moze se mjenjati mjesna nadleznost.zahtjevati spajanje i razdvajanje postupka.moze se ukazivati na formalne nedostatke optuznice.

NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJEŠTAKA NA GLAVNI PRETRES Ako svjedok ili vjestak ne dode na glavni pretres iako su uredno obavjesteni a svoj izostanak ne opravdaju. U zakonu je tacno odredeno kojim redoslijedom ti dokazi se izvode. zatim dokazi odbrane. DIREKTNO. Za razliku od toga optuzeni i njegov branitelj uvodno izlaganje mogu dati samo onda ako to zele tj. 000 KM . nadalje dokazi cije je izvodenje nalozio sudija odnosno vijece i konacno svi dokazi relevantni za izricanje krivicno pravne sankcije. da se prvo izvode dokazi za jedno krivicno djelo. Tako npr. ali je isto tako propisana mogucnost da predsjednik vijeca moze u interesu pravicnosti odrediti da taj redoslijed ide drugacije. unakrsno i dodatno ispitivanje. IZVOĐENJE DOKAZA U procesnim pravilima je odredeno da stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. pa za drugo krivicno djelo i td.Ako branitelj ne dode na glavni pretres iako je uredno pozvan ili glavni pretres napusti bez odobrenja suda i on mora biti pozvan da opravda svoj izostanak. potom dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika). mogu biti i prinudno dovedeni a mogu biti kaznjeni i novcanom kaznom do 5. 000 KM i o tome se obavjestava advokatska komora. nisu obavezni kao tuzitelj da daju uvodna izlaganja. U angloamerickom pravnom sistemu to je redovan slucaj koji se koristi iz taktickih razloga. pa onda dokazi optuzbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika). Ukoliko ne uspije da opravda svoj izostanak moze biti kaznjen novcanom kaznom do 5. model unakrsnog ispitivanja koji podrazumijeva direktno. redovno se primjenjuje onaj nacin izvodenja dokaza po kome se prvo izvode dokazi optuzbe. Inace. ako ima vise optuzenih i vise krivicnih djela predsjednik vijeca ima ovlascenja da odredi. GLAVNI PRETRES? ČITANJE OPTUŽNICE I UVODNO IZLAGANJE Glavni pretres pocinje citanjem optuznice. U svim ovim slucajevima se primjenjuje tzv. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ovaj model ispitivanja je preuzet iz angloamerickog pravnog sistema ali se analizom odredaba koje reguliraju ovakvo ispitivanje uocava da postoje i elementi inkvizitorskog 49 | P a g e . ako smatra da je to u interesu pravicnosti. Poslije toga tuzitelj je obavezan da iznese uvodno izlaganje i to na nacin koji je razumljiv i za optuzenog. Gdje god se u zakonu nalazi rječica „će“ to znaci mora. Optuznicu cita tuzitelj. Protiv rjesenja o novcanom kaznjavanju imaju pravo zalbe u roku od 3 dana. Nakon sto optuznica bude procitana predsjednik vijeca poziva optuzenog da se izjasni da li je razumio optuznicu pa ako utvrdi i zakljuci da nije onda ce mu on razmljivim jezikom pojasniti njen sadrzaj.

postavlja pitanja svjedocima. Njime se nastoje dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog (glavnog) ispitivanja. da laze). Moze se desiti da svjedok opisuje cijeli dogadaj iako je vidio samo dio tog dogadaja. i to u slučajevima ako je ispitana osoba umrla. glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. samo tokom unakrsnog ispitivanja. IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOĐENJA DOKAZA Poznato je da je u skladu sa nacelom neposrednosti na sudenju potrebno neposredno izvoditi dokaze. vjestacima i td. Medutim u odnosu na to zakonodavac je napravio određene izuzetke i to tako sto je dopustio koristenje iskaza svjedoka koji su prikupljeni u istrazi na glavnom pretresu prilikom direktnog. Ako sud to ne bi dozvolio moguce je preduzeti slijedece: a) traziti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija argumentima da je to ekonomicno i sl. to je prema adversalnom sistemu irelevantno za cinjenicna utvrdenja. sam postupak se odvija tako da mu prvo pitanja postavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka a oni ga prvi ispituju kako bi dokazali istinitost svoje tvrdnje. U toku ispitivanja svjedoka (isto tako i vjestaka). stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka moraju dobiti priliku da svjedoka ispitaju u smislu utvrđenja pravog smisla (znacenja) odgovora koje je davao prilikom unakrsnog ispitivanja. pa to treba otkriti.sistema (pravo suda da prikuplja procesnu gradu. U toku citavog ispitivanja postoji mogucnost da se sud ukljucuje i postavlja svoja pitanja. unakrsnog i dodatnog ispitivanja. (prigovor!) Moze se nastojati prilikom tog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. sugestivna pitanja moguce je postavljati po odobrenju sudije odnosno predsjednika vijeca. Svjedoka treba zastiti od maltretiranja tj. 50 | P a g e . dusevno oboljela. Unakrsno ispitivanje Kao i glavno ili direktno ispitivanje potice iz angloamerickog pravnog sistema. Pravi izuzeci od neposrednog izvodenja dokaza su situacije kada se zapisnici iz istrage mogu citati na glavnom pretresu. ne moze se pronaci ili je njen dolazak znatno otezan (nalazi se u Kanadi). Pitanja se ogranicavaju na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. Ako svjedok odgovori izvan toga. b) ako sud ne dozvoli postavljanje takvih pitanja. Nema privođenja tih svjedoka. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. od toga da ponovo odgovara na pitanja na koja je odgovorio. Dodatno ispitivanje Konacno. traziti da svjedok ode u hodnik i predloziti da ga se salusa kao svjedoka odbrane kroz direktno ili glavno ispitivanje.. U zakonu se pominje mogucnost postavljanja pitanja „ u korist vlastitih tvrđenja „ sto bi se moglo protumaciti da pitanja mogu ici i u drugom pravcu (npr.). utvrdivanja alibija). Dakle. Glavno ili direktno ispitivanje.

kada se ispostavi da je optuzeni. VEZANOST PRESUDE ZA OPTUŽBU? ( pitanje objektivnog identiteta presude i optuzbe ) Kada govorimo o identitetu presude i optuzbe valja reci da postoji subjektivni i objektivni identitet presude i optuzbe. umjesto onoga sta se navodi u optuznici da je ostecenom zadao udarac sjekirom to izmjenit. one koje predstavljaju obiljezja krivicnog djela krađe. Ovo sve zbog toga sto promjena tih cinjenica i okolnosti nista ne mijenja na teze u odnosu na optuzenog i prvna kvalifiacija ostaje ista. Pravilo je da postoji stroga vezanost izmedu cinjenicnog opisa presude i optužbe. Tacno da ce on nekada iz tih razloga izvrsiti izmjenu optuzbe ali on to moze uciniti i u slucaju ako su svjedoci ponovili svoje iskaze iz istrage. 51 | P a g e . svjedok promijenio svoj iskaz u odnosu na onaj koji je dao u istrazi). dok pravni identite ne mora postojati. Ovo je jasno zbog toga sto je iskljucivo tuzitelj nadlezan da odreduje opseg i predmet sudenja. sudska praksa je prihvatila shvatanje da se u okviru jednog krivicnog djela mogu mijenjati njegova konstitutivna obiljezja i tako da sud moze (iako je to bila obaveza tuzitelja). ako na glavnom pretresu nece da daje iskaz. OBJEKTIVNI IDENTITET Podrazumjeva da se presuda mora odnositi na onaj događaj koji je predmet optuzbe.i i navesti da mu je taj udarac zadan nozem ako naravno za takvo nesto postoje dokazi. Isto tako moze umjesto navoda da je optuzeni ucinio krivicno djelo teske krade obijanjem (razvaljivanjem brave na vratima) to ucino provaljivanjem (uskakanjem u stan kroz otvoren prozor). Medutim. onda je to tzv. i tužitelj vrsi izmjenu takvih cinjenica. a to znaci da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuzena. Iz takvih zakonskih naloga jasno proizilazi da je diskreciono pravo tuzitelja da on o tome odlucuje i to njegovo pravo nije ovisno od toga da li se na glavnom pretresu izmjenila sadrzina izvedenog dokaza (npr. Ovo iz razloga jer u zakonu pise da tuzitelj moze izmjeniti optuzbu ako ocjeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo cinjenicno stanje. IZMJENA OPTUŽBE Kada je u pitanju izmjena optuzbe. SUBJEKTIVNI IDENTITET Izmedu presude i optuzbe mora postojati subjektivni identitet. Ukoliko cinjenicni opis pored odlucnih cinjenica sadrzi neke druge nevazne cinjenice. Pod izmjenom optuzbe se podrazumijeva da tuzitelj u cinjenicnom opisu djela mijenja odlucne cinjenice npr. izmjena optuzbe mora se odnositi na genusno isto djelo (isti dogadaj) i tuzitelj ne moze mijenjati optuzbu u smislu da umjesto jednog događaja optuzenog tereti za drugi događaj. iskljucivo je ovlastenje tuzitelja da on na glavnom pretresu zatrazi da mu se dozvoli izmjena optuzbe. U pogledu ovog zahtjeva sud nema ovlastenje da zabrani tuzitelju izmjenu optuzbe.Konacno je predvidena mogucnost citanja iskaza optuzenog kojeg je dao u istrazi kao osumnjiceni u prisustvu branitelja. a niti optuzeni ili njegov branitelj mogu staviti bilo kakve prigovore u pogledu tog prava tuzitelja. preciziranje optuzbe. Naravno. (nije isao iz jednog pravca vec iz drugog).

Dakle. ako nedostaje neki od elemenata konkretnog krivicnog djela ili neki od elemenata opceg pojma krivicnog 52 | P a g e . Meritorne presude imaju tri a to su: a) presuda kojom se optuzni oslobada od optuzbe. Sto se tice pravnog identiteta sud nije vezan za pravnu ocjenu tuzitelja koju je on naveo u svojoj optuzbi i uvijek moze djelo kvalifikovati onako kako smatra da ga treba kvalifikovati prema cinjenicnom opisu djela. u punom kapacitetu mora se postivati nacelo neposrednosti. VRSTE PRESUDA? PRVOSTEPENA PRESUDA Postoje: 1.to ce biti slucajevi ako se prema opisu djela radi o građanskopravnom odnosu. a samo u onim slucajevima kada to zakon dozvoljava dokaze provoditi na posredan nacin. kojima je potrebno lijecenje i koje su protupravno djelo ucinile u neuracunljivom stanju). upravnopravnom odnosu. Sud nikada ne moze uz konstitutivne elemente npr. DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA? Sud temelji svoju presudu samo na onim dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu. formalne ili procesne presude 2. c) utvrdujuca presuda (donosi se u posebnom postupku za osobe koje su tesko dusevno bolesne. krivicnog djela krađe sam dodavati kvalifikatorne elemente (npr. da je djelo ucinjeno uz obijanje ili provaljivanje necijeg stana i optuzenog osuditi za djelo teske krade). U slucaju ako bi sud u cinjenicni opis unio kvalifikatorne elemente onda bi to predstavljalo povredu objektivnog identiteta presude i optuzbe i dosljedno tome bitnu povredu odredaba krivicnog postupka. meritorne presude Formalna presuda je samo jedna kojom se optuzba odbija. I PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OD OPTUŽBE Jedna od prvostepenih presuda jeste presuda kojom se optuzeni oslobada od optuzbe.Konacno sud moze ispustiti nedokazana kvalifikatorna obiljezja iz krivicnog djela teske krade (da je izvrseno provaljivanje ili obijanje) i djelo prekvalifikovati kao krađu. ako djelo za koje se optuzeni optuzuje nije zakonom propisano kao krivicno djelo . Ovo zbog toga jer se samo na taj nacin moze omoguciti primjena nacela kontradiktornosti i suprotnoj strani omoguciti da ispita svjedoka. Tu presudu sud donosi u slijedecim slucajevima: 1. b) presuda kojom se optuzeni oglasava krivim. pravno irelevantnom odnosu.

Dakle. 2. *Riješiti pravni spor znači utvrditi odlučne činjenice. 2. Ukoliko bi se na glavnom pretresu ispostavilo da se ne radi o tesko dusevno bolesnoj osobi i neuracunljivoj osobi tuzitelj mora odmah mijenjati svoje prijedloge koje su naprijed navedeni u optuznici. Ovakva osoba ne moze uciniti krivicno djelo vec samo protupravno djelo iz razloga sto takve osobe nisu krivično odgovorne zbog njihovog teskog psihickog stanja. sto kod njih ne postiji krivična odgovornost.ucinjenje) u neuracunljivom stanju. 3. one koje predstavljaju obilježja konkretnog krivičnog djela. jer ako tako ne bi postupio sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. Tek kada se to sve utvrdi donosi se utvrdujuca presuda u kojoj se ne izrice krivicno prvna sankcija i pored toga ce donijeti rjesenje da se toj osobi privremeno odreduje prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi u periodu od 6 mejseci. vec i to da su ostvarili objektivni ucin djela (ono sto je bilo u stvarnosti . Utvrđeno činjenično stanje se nalazi samo u presudi. ali ta osoba ne moze dati izjavu o krivnji iz razloga sto zbog teskog dusevnog stanja nije imala psihicki odnos prema djelu. krajnjoj nuzdi ili je u pitanju beznacajno djelo. stvarna zabluda ili neuracunljivost. Protiv ovog rjesenja kao i presude dozvoljena je zalba u oku od 15 dana. sto nije predvidena mogucnost izricanja krivicno pravne sankcije.djela ili je djelo ucinjeno u nuznoj odbrani. Kada analiziramo krivicne zakone BiH i druge krivicne zakone u BiH mozemo vidjeti da za ovakve osobe nije predvidena nikakva krivicno pravna sankcija ukljucujuci i mjere sigurnosti obaveznog lijecenje i cuvanja.činjenice od kojih ovisi primjena neke zakonske odredbe. Utvrđuje ih sud!!! Skup odlučnih činjenica je činjenično stanje. da im je potrebno lijecenje. Odlučne činjenice . II POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U toku istrage moze se otkriti da je ucinitelj nekog djela tesko dusevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijecenje i koja je protupravno djelo ucinila u neuracunljivom stanju. Po zakonu je predvideno da i protiv ovakvih osoba tuzitelj podnosi optuznicu u kojoj stavlja prijedloge da je ta osoba ucinila protupravno djelo u stanju neuracunljivosti kao i u prijedlog da se toj osobi privremeno odredi prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi i u odnosu na tu osobu se potvrduje optuznica. Da ta osoba ne moze uciniti krivicno djelo vidimo i po tome sto je krivicni postupak pojmovno namjenjen da se ucinitelju krivicnog djela izrekne krivicno pravna sankcija. ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost a to su: npr. U toku samog postupka protiv ovih osoba nuzno je utvrditi ne samo njihovo tesko psihicko stanje. Ako je to tako onda je jasno da i sa aspekta krivicnog zakona ovakve osobe ne mogu uciniti krivicno djelo i to: 1. kod te osobe nedostaje krivična odgovornost i upravo radi toga i u zakonu pise da ta osoba moze uciniti protupravno djelo (a ne krivicno djelo). ako nije dokazano da je optuzeni pocinio krivicno djelo za koje se optuzuje.* 53 | P a g e .

POSJED Posjed je faktička vlast na stvari.. jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar. POSREDAN – kada se po nekom pravnom osnovu (pokretna ili nepokretna) stvar ustupi nekome drugom na korištenje (npr. NEPOSREDAN – kada neko stvar koju posjeduje drži i koristi. Ima ga svaka osoba koja neposredno ima tu neku određenu stvar. između prodavca i kupca povodom zaključenog ugovora o prodaji. i on ima pravo na zaštitu. ako imam stambeni prostor i njegov sam posjednik i onda ga dam nekom drugom – ustupim mu stan.. karakteristika obligacionog prava je odnos između određenih subjekata (inter partes) npr. Za razliku od stvarnog prava. Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno.OPŠTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opštih pravnih normi koje regulišu subjektivna stvarna prava.u slučaju da taj „novi“ posjednik bude uznemiravan. Sastoji se od posjedovanja. korištenja i raspolaganja (koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari ). Posjed može biti neposredan i posredan. 54 | P a g e .

Međutim. POSJED PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe.Dakle. Ukoliko su suposjednici ometani od strane treće osobe. SAVJESTAN – kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju drži nije njegova. Postoje dva roka: . SUPOSJEDNICI – više osoba koje imaju posjed na istoj stvari. elementarna nepogoda i sl. trebaš to i dokazati. koji može služiti za sticanje prava vlasništva. U slučaju da jedan suposjednik ometa drugoga u vršenju prava. pripada mu pravo na zaštitu u odnosu na osobu koja ga ometa. tj.služi se prolazom preko tuđe livade. vlasnika. POSJED PRAVA postoji i kod npr. Nadalje. a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda. ukoliko određenim okolnostima nije spriječen da vrši faktičku vlast (npr.držanje stvari. počinje teči od dana učinjenog smetanja. posjed može biti savjestan/nesavjestan i zakonit. i jedan i drugi posjed imaju pravo na POSJEDOVNU ZAŠTITU u odnosu na svakoga ko ga ometa u vršenju posjeda ili mu posjed oduzima (uznemiravanje i oduzimanje). korištenja električnih usluga u stambenoj zgradi. bolest. Savjestan posjednik može sticati određena prava. Detentor. pa prema tome nema ni pravo na posjedovnu zaštitu. pod pretpostavkom da nije pribavljen vi. . clam i precario (što znači silom. iako nije faktički posjednik u tom momentu. KADA SE GUBI? Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari. dakle ima posjed prava stvarne služnosti. Ova tužba se podnosi sudu u zakonom predviđenom roku. KADA PRESTAJE POSJED. ZAKONIT – ako je zasnovan na punovažnom pravnom osnovu. NESAVJESTAN – nesavjestan posjednik ne može sticati prava. Postoji i posjed prava.subjektivni – 30 dana i teče od dana saznanja za izvršeno smetanje i saznjanja o učiniocu. 55 | P a g e . iako vrši faktičku vlast nad stvari ne smatra se faktičkim posjednikom iako tu stvar ima u posjedu. Savjesnost se pretpostavlja! Ukoliko misliš da je neko nesavjestan posjednik. Nasljednik postaje posjednik određene stvari u času smrti ostavioca. Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu. Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši faktičku vlast nad stvari koja je u vlasništvu druge osobe i postupa po uputama te osobe. dakle. Od posjeda treba razlikovati DETENCIJU . npr. prevarom i zloupotrebom prava). pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu. Tu su svi stanari te zgrade SUPOSJEDNICI toga prava. To je IDEALNI POSJED. KAKO SE OSTVARUJE POSJEDOVNA ZAŠTITA? Posjedovna zaštita se ostvaruje TUŽBOM zbog smetanja ili oduzimanja posjeda kod suda. nije faktički.objektivni – 1 godina. onda im pripada pravo zaštite u odnosu na tu treću osobu.).

a tuženi osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan).. 1) MORA DA DOKAŽE da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari i da ga je učinilac ometao u posjedu.vrijeme smetanja i . 2. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed.Tužitelj je posjednik (aktivno legitimisan). traži se vraćanje. odluke nadležnog organa ili uz pristanak posjednika. tužitelj traži od suda da na temelju utvrđenih dokaza donese rješenje kojim će se utvrditi da se tužitelj nalazi u mirnom faktičkom posjedu i da ga je tuženi omeo u posjedu. te da mu se naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubuduće kani takvog i sličnog smetanja pod prijetnjom novčane kazne (ovo stoji u Rješenju zbog smetanja posjeda). raspravljanje je ograničeno samo na utvrđenje: 1. U postupku po tužbi za smetanje posjeda. Dakle. Sud pruža zaštitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. . Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda. kao i da naknadi troškove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. Kada je oduzeta stvar. MORA NAVESTI 2) . U tužbi zbog smetanja posjeda tužitelj.. Ovaj postupak je HITAN! Nema osnova za posjedovnu zaštitu ako je smetanje učinjeno: a) b) c) na osnovu zakonskog ovlaštenja. to može utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tužbi zbog smetanja posjeda.čin smetanja. KADA SE TUŽBA PODNESE PO PROTEKU OVIH ROKOVA? 56 | P a g e . I suposjednik može ustati sa ovakvom tužbom protiv trećeg lica ali i protiv drugog suposjednika! GRANICE PRUŽANJA POSJEDOVNE ZAŠTITE? Tužbeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja.osobu koja je to uradila. faktičkog mirnog posjeda i čina smetanja.

oružja i sl. Posebna su ograničenja prava vlasništva u javnom interesu radi zaštite prirodnih bogatstava. sud donosi meritornu odluku. tj. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr.. sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku. Ukoliko je podnijeta po proteku rokova.... 1. POSJEDNIK IMA PRAVO I NA SAMOPOMOĆ. a ukoliko nije moguće postići dogovor o visini naknade. 2.).. da je opasnost neposredna. i sa njom raspolaže . „srazmjerna napadu“ (kao kod nužne odbrane u krivici). VLASNIŠTVO ŠTA JE VLASNIŠTVO? Vlasništvo je pravna vlast na određenoj stvari. ako je npr. To je pravo vlasnika da stvar. promet likova. da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima.što znači ekonomsko upotrebljavanje i služenje svojom stvari. koristi . smrada i sl. posjeduje . odnosno zabranjeno ga je vršiti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno.. 57 | P a g e . . RJEŠENJE kojim se ZAHTJEV ODBIJA. buke.Sud prvo kada dobije ovakvu tužbu provjerava je li podnijeta u zakonom propisanom roku. KADA I PROTIV KOGA? Protiv onoga ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed pod uvjetom. 2. u javnom interesu recimo u slučaju exproprijacije (izvođenje općekorisnih radova) i u takvoj pravnoj situaciji vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po tržišnim cijenama u vrijeme oduzimanja. 1.što znači vrši faktičku vlast na stvari. da je samopomoć nužna i 3. Posebnim propisima se može i posebno urediti način korištenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske baštine. uključujući i ubiranje plodova 3.a sve u skladu sa prirodom i namjenom stvari. Ovdje se radi o uzdržavanju od tzv. Tako je posebnim propisima predviđena obaveza da poljoprivrednici obrađuju (iskorištavaju) poljoprivredno zemljište. Vlasnik pri korištenju svoje stvari treba da se uzdrži od ometanja drugih vlasnika u korištenju njihovih stvari. nedozvoljenih štetnih emisija u vidu dima. MOŽE LI SE OGRANIČITI ILI ODUZETI? Može izuzetno. a u protivnom se ono može dati na privremeno korištenje drugom. okoline ili kulturno-historijske baštine.što znači troši svoju stvar (sve do uništenja) i otuđenje stvari.

Tijela pravnih lica vrše vlasnička ovlaštenja saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano. slobodni dijelovi prirode smatraju se državnim vlasništvom. Pokretne su one stvari koje se mogu premještati sa jednog mjesta da drugo bez oštećenja njihove suštine. poslovni prostori i sl. SUVLASNIŠTVO POJAM SUVLASNIŠTVA? 58 | P a g e .). stvari oko nas. promet na nekretninama koje su u vlasništvu.). Koje su stvari u općoj upotrebi i način korištenja tih stvari uređuje se posebnim zakonom. statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom. Zakonom se može ograničiti npr. parkovi.STVARI U PROMETU I STVARI U OPĆOJ UPOTREBI? Stvari u prometu su stvari na kojima postoji pravo vlasništva. divljač. Postoje i nepokretnosti po namjeni – to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika služi iskorištavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. ribe i dr. PREDMET PRAVA VLASNIŠTVA? Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari. Isto tako. Njime se može odrediti da su neke stvari recimo isključivo u vlasništvu Federacije ili u vlasništvu nekih fizičkih osoba. šume. Stvari u općoj upotrebi su stvari koje nisu prometu a to su npr. putevi. Vlasniku recimo zgrade pripada pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade. Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa. javni trgovi i sl. Svako fizičko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo. smatra se da je nepokretnost sve ono što je uzidano. tj. alati itd. građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi. stanovi. Mineralna voda. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasničko-pravnim odnosima kada se na njima stekne posjed. a taj posjed se može steči na osnovu koncesije (dozvole) nadležnog organa. dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljišta. mašine. prozori. NOSIOCI PRAVA VLASNIŠTVA (Ko ima pravo vlasništva?) Nosilac prava vlasništva može biti fizičko i pravno lice. prikovano ili na drugi način trajno spojeno sa zgradom (vrata. na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. ali samo ako je tu u javnom interesu. instalacije i sl).

PRAVA SUVLASNIKA? Da raspolaže svojim dijelom bez saglasnosti drugih suvlasnika. održavanje i sl. stvar se proda i suvlasnicima se da ono što im pripada srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. dakle ne proizvodi pravno dejstvo. sud može stvar dodijeliti jednom od suvlasnika s tim da on ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova.Kada dvije ili više osoba imaju pripadajući dio na nepodijeljenoj stvari. a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili trećoj osobi.) Ako se ne postigne ovakva saglasnost. hipoteka i sl. izdavanje. tj. Ne može tada. pa odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je recimo pšenica već izrasla. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva. Kako se ponuda dostavlja i šta sadrži? 59 | P a g e . Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke. u vrijeme kada bi se diobom nanosila šteta stvari (npr. ali i kada se ti dijelovi ne znaju unaprijed ali su odredivi. Ti dijelovi se zovu IDEALNI DIJELOVI i izrazavaju se kao ½. Ukoliko je stvar jako mala pa se iz tih razloga ne može izvršiti dioba. Da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom suvlasničkom dijelu. tada postoji suvlasništvo. prodaja. s tim da u slučaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine. prenamjena. ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine).). ¼ .. Da traži fizičku diobu stvari u svako doba izuzev u nevrijeme. svaki suvlasnik može zahtjevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. s tim da je taj njihov dio unaprijed određen. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu usjevima) – ovo je izuzetak od pravila! Klauzula o odricanju? Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odriče prava na diobu je ništav. Organizuje se javna dražba. Sud o tome odlučuje u izvršnom postupku. potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½. mogu se odrediti. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. i sl. a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari. tj. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. Civilna dioba stvari? Po odluci suda. OBAVEZE SUVLASNIKA? Suvlasnik je dužan da u slučaju prodaje svog dijela najprije ponudi svoj dio ostalim suvlasnicima (dakle. Da upravlja sa stvari zajedno sa ostalim suvlasnicima. u slučajevima kada fizička dioba stvari nije moguća.. a za sve što prelazi granice redovnog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika (npr.

. Uzajamnji odnosi etažnih vlasnika se regulišu ugovorom (mora biti u pismenoj formi i potpisi ovjereni). ali pod istim ili nepovoljnijim uvjetima. zajednička imovina nasljednika (do donošenja rješenja o nasljeđivanju). Ovaj datum je bitan jer je ponuđeni suvlasnik dužan da u roku od 30 dana od prijema ponude obavijesti ponudioca da li ponudu prihvata ili ne prihvata. cijenu i ostale uvjete prodaje. Dostavlja se preporučenom pošiljkom ili se predaje lično drugom suvlasniku ili suvlasnicima u dva primjerka. njihove odnose uređuje sud u vanparničnom postupku. Ukoliko se u tom roku od 30 dana ne izjasni. od kojih potpisuje oba primjerka i na jedan stavlja datum potpisa. U takvoj pravnoj situaciji. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom. suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora. s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac.originarno: a) stvaranjem nove stvari (prerada) b) miješanjem (sjedinjavanje) c) građenjem na tuđem zemljištu d) dosjelošću e) sticanjem od nevlasnika f) okupacijom napuštene stvari 60 | P a g e . kao što su: temelji. tavan. tj. po samom zakonu . Etažno vlasništvo (vlasništvo nad dijelovima zgrada) Ova materija je regulisana Zakonom o vlasništvu nad dijelovima zgrada. već su odredivi. Etažni vlasnici su vlasnici na posebnim. vodovodne i druge instalacije i sl. zajednička imovina bračnih drugova (do diobe). tu stvar pripada nekoliko lica ali dijelovi nisu određeni. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima. stepenište. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine: 1. Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu. npr. prodavac može prodati svoj dio trećem licu.Ponuda mora biti sačinjena u pisanom obliku.. a ako oni ne postignu saglasnost da zaključe takav ugovor. etažno vlasništvo. električne. Dakle. smatrae se da ponudu ne prihvata. te mora sadržavali identitet parcele (broj parcele. koji služe zgradi kao cjelini. broj katastarske čestice i općina kojoj pripada). zajedničkim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori).

- I b. VAŽNA JE SAVJESNOST STICAOCA PRAVA!!! 3. I a. a drugi savjestan? 61 | P a g e . srazmjerno vrijednosti pojedinih spojenih stvari. Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari. 1. zaključenjem ugovora o prodaji). kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika). svojim radom načini novu stvar – stvar mu može pripasti ako: je to lice bilo savjesno (nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika). Mješanjem (spajanjem) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Spajanje postoji kada dva ili više vlasnika spoje svoje stvari u jednu. Vlasnici spojenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem/spajanjem. na osnovu zaključenog ugovora. 2. kada neko. na osnovu pravnog posla . kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – on je i vlasnik te stvari. nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari. kada neko od tuđeg materijala. Kod derivativnog sticanja prava vlasništva. odlukom nadležnog organa Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva.derivativno 3. a može biti i drugačije ugovoreno. nasljeđivanjem 4. kojom postaje određena nova stvar.g) odvajanjem plodova 2. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo) – tada ta stvar pripada vlasniku materijala..ukoliko su vrijednost rada i materijala jednake. tako da se te spojene stvari više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr. sticalac svoje pravo NE IZVODI iz prava prednika. sticalac svoje pravo IZVODI iz prava prednika (npr. Ako je prilikom mješanja stvari jedan od vlasnika bio nesavjestan. - je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. Stvaranjem nove stvari (prerada) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala. svoj materijal preda drugom licu da to lice svojim radom izradi novu stvar (npr..

. Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka gradnje objekta. Kakva prava ima vlasnik zemljišta u ovom slučaju? Ima pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljišta po cijenama koje su bile u vrijeme donošenja sudske odluke. graditelj je naknadno saznao da gradi na tuđem zemljištu). 3. Ako je graditelj bio NESAVJESTAN. 1. vlasnik zemljišta. kao npr. Ima pravo podnijetu tužbu za naknadu i to u zakonom propisanom roku. uz obavezu naknade prometne vrijednosti stvari. Da bi savjestan graditelj mogao steći pravo vlasništva. 2. znaci da je znao i mogao je znati da ovaj gradi na njegovom zemljištu. tj. bez obzira da li je savjestan ili ne. a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta. tj. Savjestan graditelj na ovaj način postaje vlasnik na zgradi ili drugom izgrađenom objektu. sud može i ODBITI zahtjev po svojoj procjeni. potrebno je i odgovarajuće ponašanje vlasnika zemljišta. c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljišta.kada vlasnik zahtjeva od graditelja da sruši objekat. obzirom na lokaciju. da je vlasnik NESAVJESTAN. Kada se postavi neki od ovih zahtjeva. ako nije znao niti je mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. Subjektivni rok za podnošenje tužbe je 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju. savjestan vlasnik može u roku od jedne godine od izvršenog spajanja ZAHTIJEVATI da: a) mu pripadne cijela stvar u vlasništvo. u slučaju b) .u ovom slučaju je vlasnik zemljišta dužan graditelju isplatiti naknadu u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta u vrijeme donošenja sudske odluke.U tom slučaju. zemljištu na kojem je objekat sagrađen i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Građenjem na tuđem zemljištu – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odnosno vlasnika zemljišta. ili da b) stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. Graditelj može postati vlasnik samo ako je SAVJESTAN. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta SAVJESNI – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta: 62 | P a g e . I c. može alternativno zahtjevati: a) da objekat pripadne njemu. objektivni 10 godina od završetka gradnje. ako rušenje ne bi bilo opravdano obzirom na vrijednost objekta ili obzirom na ponašanje graditelja ili vlasnika zemljišta (npr. b) da graditelj sruši objekat i vrati zemljište u prvobitno stanje.

a završava se protekom posljednjeg dana zakonom propisanog roka.. pa ako neko ističe nesavjesnost. kome je potrebniji). Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova: 1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji. bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu. zamjeni) i 2) ako nije pribavljen vi.. b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud može dosuditi objekat vlasniku zemljišta i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta obzirom na lokaciju gdje je izgrađen.onaj koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari. c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju.a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju. i 20 godina – za nekretnine. precario. clam. dužan je da to i dokaže. Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. i 10 godina – za nekretnine. a) Savjestan i zakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 3 godine – za pokretnu stvar. I d. Dosjelost – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno. ali je dužan da vlasniku zemljišta isplati naknadu u visini prometne vrijednosti zemljišta. Savjesnost posjeda se predpostavlja. poklonu. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari. 63 | P a g e . ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen). zakonom predviđeno vrijeme. c) Nesavjestan posjednik. b) Savjestan i nezakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 6 godina – za pokretnu stvar. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni posjednici.

u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći od trenutku otvaranja nasljeđa tj. potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno): a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu. Raniji vlasnik stvari. posudbi. mora se raditi o pokretnoj stvari. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva. Dakle. stvar je uspomena od oca. sticalac mora biti savjestan.Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). npr. podnosi TUŽBU ZA UTVRĐIVANJE da je stekao pravo vlasništva dosjelošću. Onim momentom kada je postao vlasnik. Ukoliko onaj koji je dosjelošću postao vlasnik želi da se upiše u zemljišne knjige. Sticanje prava vlasništva od nevlasnika – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. smrti ostavioca. poklona) Uz navedene opšte uslove. tj. npr. I f. zlatar koji vrši prodaju nakita). posluzi). Okupacija napuštene stvari – sticanje prava vlasništva kod pokretne stvari 64 | P a g e . 3. naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla. uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni. c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi. on mora dokazati sve prethodno. koji moraju biti kumulativno ispunjeni: 1. I e. može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost). iako je na njoj izgubio pravo vlasništva. 2. prijašnje vlasništvo prestaje. Presuda je samo dekleratorna i služi za upis prava vlasništva u zemljišne knjige.

ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu. NEKRETNINE Potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda.derivatno Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva. 65 | P a g e . Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan. Do odvajanja. Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. Kao samostalni objekt prava. POKRETNE STVARI Pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi. nekretnina je prodata nekolicini lica). jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo. a ukoliko niko nije ušao u posjed nekretnine. Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla . II. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist). pravo na upis ima onaj koji je prvi predao ugovor za upis u zemljišnu knjigu. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke. onda su oni vlasnici odvojenih plodova. Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari. a potpisi nisu ovjereni na sudu. Ako je ugovor potpisan. Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar. pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed. prema Zakonu o notarima. Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini. a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika. a savjesnost se pretpostavlja. plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari. Međutim. u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama. a stiče se različito.Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova). ugovor je ništavan. Međutim. bacanjem u smeće). Ako postoji više savjesnih sticalaca (npr. ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Mogu biti prirodni i civilni. Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca. I g. pravilo je restitucije. Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze.

IV. koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. -kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu.).). a tim momentom nasljednik postaje i idealni posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) te mu pripadaju sva vlasnička prava i prava posjeda. Za oduzeto pravo vlasništva. a nezamljoradniku naknada u novcu. su 3 slučaja tzv. skladišnice i sl. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade. ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. ključeva automobila). komesacija i uzurpacija. III. ARONDACIJA Ili zaokruživanje. arondacija. Za oduzeto pravo vlasništva. ranijem vlasniku pripada pravo naknade. sipanje određenih količina pšenice u vreće). uručenjem nekog dijela stvari (npr. fiktivne prodaje: -kada se stvar od ranije nalazi u posjedu sticaoca. Izuzetak od navedenog pravila. kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora. po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju). 2. -kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava. Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. KOMASACIJA 66 | P a g e . radi racionalnije obrade zemljišta. predajom isprave (tovarnog lista. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija.Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari: 1. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi. EKSPROPRIJACIJA Prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo. i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta. ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. te 3. po osnovu ugovora o čuvanju). kao i pravo na posjedovnu zaštitu koje stiče samim nasljeđivanjem. Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji. a ako se sporazum ne postigne. je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica. Postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa. kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva. izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr. željeznice i sl.

protiv posjednika .Način uređivanja zemljišnih površina. - Obaveze posjednika (tuženog) zavise od njegove savjesnosti. njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. bez obzira u čijem su vlasništvu. tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti vlasničkim tužbama.tužba za vraćanje stvari u posjed – SUD DONOSI RJEŠENJE Ovu tužbu može podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran). odrediti identitet stvari i dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova. formira manji broj većih i pravilnih parcela. Postupak sprovodi nadležna opštinska služba. ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. TUŽBENI ZAHTJEV: da mu se stvar preda u posjed. 1. REI VINDICATIO . Savjestan posjednik: − − − dužan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani. − može stvar zadržati dok mu vlasnik ne nadoknadi nužne i korisne troškove. komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela. korisnih troškova u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. 67 | P a g e . Uzurpantu odn. Te tužbe ne zastarijevaju. jer je smatrao da je stvar njegova. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak). te troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari (uz mogućnost da traži odvajanje ako je ono moguće). ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja.nevlasnika koji stvar drži bez pravnog osnova (pasivno legitimiran). tako da se na određenom (tzv. UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu Svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta koje je u državnom vlasništvu.

osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. tada kupac (predpostavljeni vlasnik) može podnijeti ovu tužbu i tražiti da sud obaveže tog posjednika da mu preda stvar u posjed. otuđio ili uništio. u odnosu na osobu koja je stvar stekla bez tereta (ugovor o poklonu). TUŽBENI ZAHTJEV: predaju stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova (npr. − − dužan je naknaditi štetu koja je nastala na stvari. ACTIO PUBLICIANA . kupio stvar a nije je uknjižio) Tužitelj mora dokazati: - da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja). Ako su pravni osnovi iste vrijednosti. Na podnošenje tužbe aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar na zakonit način na temelju pravnog posla. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i izvršen. onda jači pravni osnov ima onaj ko je prvi podnio tužbu. dužan je vlasniku platiti naknadu. ali kupac nije postao vlasnik jer nije izvršio upis u zemljišnoj knjizi (kod prodaje nekretnina. 68 | P a g e . Ako ni jedan nije u posjedu stvari. da je tražena stvar individualno određena. Jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretom (ugovor o prodaji). a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. da je posjed tuženog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. Pravo da se potražuju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku. kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora. dok nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. protiv osobe koja ima slabiji pravni osnov. ima pravo na naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Npr. kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova. onda jači pravni osnov ima osoba kod koje se stvar nalazi.Nesavjestan posjednik: − dužan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja.tužba za predaju stvari radi jačeg prava (tužba pretpostavljenog vlasnika) – SUD DONOSI RJEŠENJE To je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. već momentom upisa u zemljišnu knjigu) Ako je u ovom slučaju. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena. a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potrošio. Tužilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. 2. a pravo na naknadu korisnih troškova samo ako su korisni lično za vlasnika.

komasacije i uzurpacije). zaštita? POJAM Pravo vlasnika povlasnog dobra (određene nekretnine). arondacije. da je tuženi učinio uznemiravanje kojim ometa ili ograničava njegovo pravo vlasništva. ako je drugim zakonom to posebno određeno (npr. sticanje.) ili da zahtijeva da 69 | P a g e . može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. kako. ACTIO NEGATORIA . Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima u postupku određenom zakonom.tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja prava vlasništva – SUD DONOSI PRESUDU Ovu tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari. - U postupku po ovoj tužbi sud odlučuje presudom kojom se konstatuje da je izvršeno uznemiravanje. oduzimanje stvari u javnom interesu u slučajevima eksproprijacije. te da se ubuduće uzdrži od uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne Tužilac mora dokazati: da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik.3. ko ga je izvršio. nakon čega se donosi rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena). vlasnika poslužnog dobra (npr. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA - kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari. TUŽBENI ZAHTJEV: da sud utvrdi da je tuženi izvršio uznemiravanje i da je dužan da sa uznemiravanjem prestane. prestanak. propašću stvari. da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretninama drugog vlasnika. - STVARNE SLUŽNOSTI Pojam. te se izriče zabrana daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne. tj. da mu vlasnik poslužnog dobra dozvoli korištenje prilaza preko svog dvorišta i sl.

STICANJE PRAVNIM POSLOM – dogovaraju se pod kojim uvjetima. ZAŠTITA Štiti se vlasničkom tužbom zbog smetanja posjeda (Actio Negatoria) koja mora biti u zakonom propisanom roku (30 dana – subjektivni rok i 1 godina – objektivni rok). Može se ustanoviti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Ukoliko dođe do podjele povlasnog dobra. ako je utvrđeno da je konstituisana služnost postala nepotrebna (vlasnik poslužnog dobra ima pravo zahtijevati da služnost prestane. DOSJELOŠĆU – potrebno je da budu ispunjena dva uvjeta: da se vlasnik povlasnog dobra služio npr. tj. kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimično ne može koristiti svoje dobro bez korištenja nekretnine drugog lica (npr.. u vrijeme kosidbe. kroz period duži od 20 godina i da se vlasnik poslužnog dobra cijelo to vrijeme nije protivio tom korištenju. Svaka služnost vrši se na način da se što manje ometa vlasnik poslužne nekretnine. mada zakonom može biti određeno i drugačije. pravo služnosti se stiče pravosnažnošću odluke. stvarna služnost ostaje u korist svih dijelova. a ukoliko je to korisno i za vlasnika poslužnog dobra onda troškove snose srazmjerno korištenju.sud će svojom odlukom zasnovati pravo služnosti kada je to nužno. vlasnik povlasnog dobra nema prilaz sa javnog puta). propašću jednog od dobara. odlukom suda. Stvarna služnost uvijek prati povlasno dobro. ODLUKOM SUDA ILI DRUGOG NADLEŽNOG ORGANA . ako je postala nepotrebna) ako se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra to poštuje i ne vrši služnost. Također se štiti posebnom konfesornom tužbom. troškove snosi vlasnik povlasnog dobra.se vlasnik poslužnog dobra suzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. npr. to može biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. sporazumno. U tom slučaju. nevršenje služnosti stečene dosjelošću kroz period od 20 godina. onda stvarna služnost ostaje samo na parceli na kojoj je konstituisana. PRESTANAK kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra. Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava služnosti. odnosno prati pravo vlasništva. godišnje. a za nastanak služnosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljišnu knjigu . Ako je za korištenje poslužnog dobra potrebno montirati neki uređaj. prolazom. Može se ustanoviti u korist određenog lica (lična) ili u korist svakog vlasnika određene nekretnine (stvarna). Ukoliko dođe do podjele poslužnog dobra. 70 | P a g e . tada služnost prestaje protekom perioda od 3 godine.

Vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslužnog dobra, ali i protiv trećih lica koja ga ometaju u korištenju prava. Podnosi se radi utvrđenja već stečenog prava služnosti, najčešće ako je pravo stečeno dosjelošću, pa se od suda traži da to utvrdi (konstatuje). TUŽBENI ZAHTJEV: da se utvrdi da tužitelju kao vlasniku povlasnog dobra pripada pravo služnosti, npr. korištenje pješačkog prolaza, preko poslužnog dobra tuženog (određuje se precizno koja je širina i dužina tog prolaza), a u pravilu se i pravi skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglašava. Tužilac mora dokazati: postojanje prava služnosti, da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tuženi vlasnik poslužnog dobra, te da ima pravni interes za podnošenje tužbe (najčešće je to osporavanje du mu pripada pravo služnosti). Ako vlasnik poslužnog dobra smatra da je pravo služnosti nepotrebno, onda tužba utvrđivanja nepotrebnosti prava služnosti.

PRAVO ZALOGA
Pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari ili na tuđem pravu, na osnovu kojeg prava zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari, odnosno prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene. Predmet zaloga: POKRETNE STVARI I PRAVA (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl.) – pravo zaloga na ovim stvarima je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima; NEKRETNINE (hipoteka) – pravo zaloga na ovim stvarima regulisano je Zakonom o vlasničko pravnim odnosima HIPOTEKA - pojam, nastanak, hipotekarni dužnik... Pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Hipoteka nastaje:
1) 2) 3)

pravnim poslom sudskom odlukom – (vrši se upis u javnu knjigu) po zakonu

Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.

71 | P a g e

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. Može se zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Može se i prenijeti na drugog, zajedno sa prenosom potraživanja koje je osigurano tom hipotekom. Za jedno potraživanje može se zasnovati više hipoteka na više stvari, tj. nekretnina u slučaju kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti. Ukoliko bi došlo do podjele nekretnine opterećene hipotekom, nema smetnje za ostvarenje prava hipotekarnog povjerioca. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze – nedjeljivost hipoteke. Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. Hipotekarni dužnik se ne može odreći prava vlasništva na nekretnini opterećenoj hipotekom. HIPOTEKARNI POVJERILAC Uvijek je hipotekarni povjerilac banka, te joj pripada pravo da se iz hipoteke namiri kada dođe vrijeme. Realizacija takvog ovlaštenja (namirenja), ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva na namirenje u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku. Kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac može zasnivati hipoteku na već postojećoj hipoteci u korist treće osobe, bez pristanka hipotekarnog dužnika – NADHIPOTEKA. Služi za obezbjeđenje duga koji hipotekarni povjerilac ima prema nadhipotekarnom povjeriocu. Dakle, njome se zasniva pravni odnos između hipotekarnog i nadhipotekarnog povjerioca. U slučaju da hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac može tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja, dakle, može tražiti prinudnu naplatu svog potraživanja. PRESTANAK HIPOTEKE

1)

kada prestane obaveza, ispuni se tražbina (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom)

72 | P a g e

2)

kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javne knjige gdje je hipoteka upisana – općinski sud) 3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari 4) kada propadne nekretnina koja je opterećena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su: One kojima hipotekarni povjerilac ugovara ubiranje plodova na nekretnini opterećenoj hipotekom, ili tu nekretninu iskorištava na drugi način ili odredbe kojima za slučaj neizmirenja potraživanja stiče pravo vlasništva na toj nekretnini.

PRAVA STRANIH LICA
Strane fizičke i pravne osobe mogu pod zakonom određenim uslovima sticati pravo vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica, ako to zakonom nije drugačije određeno, ali i na nekretninama. Strani državljani mogu to svoje pravo prenijeti i na nasljednike. Oni koji obavljaju neku privrednu djelatnost na području Federacije, mogu sticati pravo vlasništva na stanovima, poslovnim zgradama, poslovnim prostorima, na zemljištu na kojima se ti objekti nalaze. IZUZETAK od ovoga je to da se može odrediti posebnim zakonom da stranci ne mogu steći pravo vlasništva na određenim teritorijama, npr. na nekim zaštićenim područjima. Sticanje prava vlasništva može biti ograničeno RECIPROCITETOM. Evidenciju o pravima stranih pravnih i fizičkih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Odobrenja ili saglasnosti za sticanjeprava vlasništva daje Federalni ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova, koji vode računa o tome da li za sticanje nekih prava postoji reciprocitet. ZAKUP Daje se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministarstva

73 | P a g e

pravde, koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogućnost zasnivanja dugoročnog zakupa na period od 5 do 50 godina.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak prometa nekretninama. NEPOKRETNOSTI u smislu ovog Zakona su: poljoprivredna dobra, građevinska zemljišta, šume, šumska zemljišta, neplodna zemljišta, zgrade, stanovi, stambene zgrade, poslovne zgrade, posebni dijelovi zgrada... Nekretnine u općoj upotrebi nisu u prometu. PROMET NEKRETNINA - prenos prava vlasništva na nekretninama u svojini građana. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasništvu, slobodan je pod uvjetima određenim zakonom. Prenosom prava vlasništva na građevinskom objektu, zgradi, prenosi se i pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Prenosom prava vlasništva na nekretnini koja je izgrađena na državnom zemljištu, stiče se pravo korištenja na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Zemljište koje služi redovnoj upotrebi zgrade – smatra se ono zemljište koje je predviđeno regulacionim planom, a ako plan nije donešen onda zemljište određeno Rješenjem nadležnog organa općine. Prodaja nekretnina koje su u državnoj svojini vrši se JAVNIM NADMETANJEM, tj. pismenim ponudama, ili neposrednom pogodbom samo onda kada je otuđenje putem javnog nadmetanja bilo bezuspješno. Ugovori suprotni ovoj odredbi su ništavi.

74 | P a g e

UGOVOR Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti sačinjen u pisanom obliku i potpisi ugovorača moraju biti ovjereni u nadležnom sudu. Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Ustaje se tužbom za utvrđivanje ništavosti, presuda ima deklaratoran karakter. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. Ovim zakonom određeno je da su punovažni ugovori (odnosi se na ugovore zaključene prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona)
1. zaključeni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sačinjeni u pisanom obliku

ukoliko su ugovarači potpisali ugovor, a bez ovjere, ukoliko su obje ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili pretežno. Pretežno je znatno više od pola. 2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršile ovjeru potpisa. Ova pravila se primjenjuju i na predmete zatečene u radu, dakle ako u prvostepenom postupku nije donesena pravosnažna presuda, odnosno ako je prvostepena presuda ukinuta. Tada se gleda jesu li stranke svoje obaveze ispunile bar pretežno.

PRAVO PREČE KUPOVINE Prema ovom Zakonu postoji ukoliko je konstituisana na suvlasnika ili u odnosu na treću osobu (npr. na zakupca koji je tu nekretninu koristio najmanje 5 godina) Suvlasnik – može raditi sve sa svojim dijelom, ali kada dođe do prodaje, on mora napraviti ponudu u pisanom obliku, u koju unosi sve tačne podatke o nekretnini i sve uvjete prodaje. Tu ponudu mora dostaviti suvlasniku (potencijalnom kupcu) preporučeno ili u dva primjerka od kojih jedan potpisuje kupac i na njega upisuje datum kada je potpisao, a koji datum je bitan zbog toga što ako kupac u roku od 30 dana po prijemu ponude ne da nikakav odgovor na ponudu, smatraće se da ponudu ne prihvata, pa prodavac može po proteku navedenog roka nekretninu prodati trećem licu pod istim uvjetima navedenim u ponudi, ali ne i pod povoljnijim uvjetima. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima (nižoj cijeni), suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodata trećem licu, s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Ovaj ugovor je rušljiv. Dakle, postoje dvije vrste ugovora u prometu nekretnina koji ne proizvode pravno dejstvo: - ništavi (ustaje se tužbom za utvrđenje) - rušljivi (ustaje se tužbom za poništenje)

75 | P a g e

1991. U ovakvim slučajevima mogu se tražiti i BRISOVNE TUŽBE. data prevarom.1991. Zemljišnu knjigu čini: 1. a sastoji se iz više katastarskih čestica. a pravo služnosti koje prati sudbinu nekretnine nije prepreka. da se izvrši brisanje unosa u knjigama iz ratnog perioda. bila bi ništava. Ne može se odreći prava vlasništva ako na nekretnini postoje tereti.04. REGISTRI I GLAVNA KNJIGA Zbir zemljišnoknjižnih uložaka jedne katastarske općine. Zemljišnoknjižni ulošci su dijelovi Glavne knjige koji čine pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljišnoknjižno tijelo. One su javne. Ta izjava mora biti potpuno slobodna (ne prinudna. godine (dakle za vrijeme ratnih dejstava) kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude. Nakon toga se donosi Rješenje i dostavlja se u Zemljišnoknjižni ured. prevare i sile prenio pravo vlasništva na drugo fizičko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo. pod manama volje). 76 | P a g e . Prema tome.ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Izjava o odricanje se daje pred nadležnim organom općine.04. Ništavost pravnih poslova zaključenih nakon 30. Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zaključeni nakon 30. Ukoliko bi bila data pod bilo kakvim pritiskom. odnosno takvi pravni poslovi su ništavi. ZBIRKA ISPRAVA 3. ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasništva. Katastarsku općinu čini određena teritorija u koju se upisuju zemljišta i zgrade jednog ili više naselja. ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA ZEMLJIŠNE KNJIGE Knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine. Vode se u zemljišnoknjižnim uredima općinskih sudova. Zemljišnoknjižno tijelo je ukupnost nekretnina jednog ili više vlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj općini i čine jedno pravno jedinstvo. Svako zemljišnoknjižno tijelo ima svoj poseban zemljišnoknjižni uložak sa posebnim brojem. GLAVNA KNJIGA 2.

) Uknjižba koja se ne temelji na punovažnom pravnom poslu. opis nekretnine (oranica. spisak titulara upisanih u zemljišne knjige. katastarskih čestica. parničnom. 77 | P a g e . Predbilježba ili prenotacija – to je uvjetni upis koji ima privremeni karakter upisa.. Uknjižba mora biti na temelju punovažnog pravnog posla (poklon. sudskih i drugih odluka) na temelju kojih su izvršeni upisi u zemljišnoj knjizi. pravo preče kupovine. 3. prekupa itd. POSTUPAK ZA UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU Da bi se mogli izvršiti ovi upisi. sudska odluka. Unose se i podaci o pravnom osnovu na temelju koga je neko lice steklo neko pravo (ugovor o prodaji. 3) List C ili teretovnica – upisuju se tereti koji opterećuju nekretninu (pravo zaloga. registri parcela. postojanje nekog spora). 2) List B ili vlastovnica . hipoteka. oduzimanje poslovne sposobnosti.ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK čine: 1) List A ili posjedovnica . npr. zgrada. produženje roditeljskog prava. pa stoga ovlaštenoj osobi pripada pravo na brisovnu tužbu. oni se mogu dozvoliti na osnovu Rješenja zemljišnoknjižnog ureda suda kod kojeg se vode knjige ili na osnovu sudske odluke donijete u vanparničnom. o darovanju). otkupa. prenosa ili prestanka nekog zemljišnoknjižnog prava. pravo korištenja). vlasniku oduzeta poslovna nesposobnost). Uknjižba ili intabulacija – to je konačan upis sticanja. U ovaj list se upisuju i podaci vezani za ograničenja raspolaganja obzirom na ličnost vlasništva (npr. 2.sadrži evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara (pravo vlasništva. II ZBIRKA ISPRAVA Skup isprava (ugovora. presuda na osnovu koje se vrši upis još nije pravosnažna ili ugovor odnosno potpisi u ugovoru nisu ovjereni). III REGISTRI Pomoćne knjige koje olakšavaju pronalaženje podataka. koja se ne temelji na pravnom osnovu nije pravno valjana. izvršnom ili krivičnom postupku. dvorište). red prvenstva otuđivanja.. površinu nekretnine i eventualne promjene (otpisi katastarskih čestica u drugi zemljišnoknjižni uložak).). Ovim se omogućava trećim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za zaključenje ugovora i sl. pravo služnosti). Predmetom uknjižbe mogu biti stvarna prava. stavljanje nekoga pod starateljstvo. VRSTE UPISA 1. sticanja. šuma. Zabilježba ili abnotacija – to je upis informativnog karaktera kako bi se publikovali važni lični odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninom (npr. realni tereti ili neka obligaciona prava (npr.upisuju se nepokretnosti sa podacima koji označavaju broj katastarske čestice. tj. prenosa ili prestanka zemljišnoknjižnog prava (npr.

a u Zemljišne knjige prava vlasništva. klasi. ekonomskih. Ovo načelo omogućava da se stranke ne pozivaju na zabludu. Bez ove klauzule se ne može vršiti upis u zemljišnu knjigu. Katastarski operat . podjele parcela. zamjeni. Postupak za upis i promjene u posjedovnoj evidenciji katastra vrše se po pravilima upravnog postupka. Ovo načelo je jako značajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. statističkih ciljeva. plodnosti. pravno valjanog osnova treba biti upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlasnik (sticalac). Katastarske čestice su označene brojem. Svrha ove evidencije je ostvarenje tehničkih. onda će ona biti 100/5. katastarskom prihodu i posjednicima. KATASTARSKA EVIDENCIJA Pored Zemljišnih knjiga. a kad dođe do cijepanja. To je dio zemljišta koji pripada jednom posjedniku. a to je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvrši prijenos vlasništva sa njega na novog vlasnika (kupca). Upis se vrši na osnovu zahtjeva. a sticalac upisao kao novi vlasnik. tj. molbu podnosi sticalac kako bi se prethodnik izbrisao kao vlasnik. tj. Katastar se sastoji od: 1. Osnovna i najmanja jedinica u katastru je katastarska parcela ili katastarska čestica. tj. onda ona (parcela ili čestica). a ista molba odnosi se prema licu koje je upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlanik (prethodnik). izrada Zemljišnih knjiga. a on počinje od 1 pa na dalje. oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. Dakle.Svaki ugovor na osnovu koga se vrši prenos prava vlasništva. poreskih. kvalitetu. Prema tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova. bilo da se radi o poklonu. katastarskih planova i 2. nitko se ne može pozivati na nepoznavanje onog što je upisano u Zemljišnim knjigama. pored glavnog broja dobija još i podbroj. Katastar također posjeduje registar radi lakšeg snalaženja u podacima sadržanim u katastarskoj evidenciji. molbe osobe koja mora navesti kakav upis traži zajedno sa podacima o nekretnini i zajedno sa ispravom na osnovu koje traži upis. 78 | P a g e . Uz molbu se prilaže isprava koja može poslužiti kao pravni osnov za upis (na temelju čega). na temelju čega. odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu. Katastraski planovi .čini zbirka popisa i pregleda koji sadrže podatke o površini parcele. nadležni organi općine vode katastarsku evidenciju. Prema tome.sadrže podatke o polažaju i obliku zemljišta i objekata na tom zemljištu koji pripadaju jednoj katastarskoj općini. itd. NAČELA Načelo javnosti Zemljišne knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. Molbu za upis podnosi lice koje na osnovu punovažnog pravnog posla. mora da sadrži klauzulu intabulandi. U katastar se upisuju posjednici. bonitetu. katastarskih operata.

UGOVOROM O ZAKUPU Ovaj ugovor mora biti sačinjen u pisanom obliku. Prioritet se računa po vremenu prijema molbe za upis u zemljišnoknižnom uredu. Načelo legaliteta To znači da se upis može dozvoliti na osnovu isprave iz koje se može jasno zaključiti. Poslovna prostorija – prostorija (jedna ili više) namjenjena za vršenje poslovne djelatnosti koja po pravilu čini jednu građevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. tj. Poslovna zgrada – zgrada namijenjena za vršenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretežnim dijelom koristi u tu svrhu. U ovaj ugovor mogu se unijeti i ništave klauzule i u tom slučaju ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Zakup poslovnih zgarad i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom između zakupodavca i zakupca. jer Zemljišne knjige ne garantiraju istinitost tih podataka. Poslovne prostorije se mogu davati pod zakup na zakonom određen način i vrijeme. za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvažit će se. Neka prava se mogu steči i na originaran način dosjelošću ili građenjem na tuđem zemljištu). Ako su istog dana primljene dvije molbe. Ovlaštene osobe u zemljišnoknjižnom uredu dužne su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen. Izuzetak – kada vlasnik postaje dosjelošću. To je odstupanje od načela upisa.Načelo upisa Prema ovom načelu zemljišnoknjižno pravo može se steći. odnosno sadržaj za upis u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem. To su klauzule: . prenijeti i prestati upisom u Zemljišne knjige (derivatni način sticanja prava vlasništva). u knjizi još uvijek upisan prijašnji vlasnik iako mu je pravo vlasništva prestalo. odnosno. u ovakvim slučajevima novi vlasnik ustaje tužbom da bi se upisao. Načelo prioriteta Jače pravo ima onaj ko je ranije upisan. 79 | P a g e . vidjeti da se radi o punovažnom pravnom osnovu i ako je zahtjev. Načelo pouzdanja u zemljišne knjige Sve što je upisano u Zemljišnim knjigama u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. Može se zaključiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Na molbi se osim datuma prijema bilježi i čas kada je molba primljena. jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani s ciljem da njoj ili kome drugom izda poslovnu prostoriju u zakup. a druga odbiti. ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ovim zakonom uređuju su uvjeti i način pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. Ovo načelo se ne odnosi na površinu katastarskih čestica.kojima se npr.

U toj situaciji odgovara za štetu koju je tim propuštanjem nanio zakupodavcu. odnosno davanja primjerenog roka. onda zakupac ima određena prava. a ako to vrijeme nije odredeno ugovorom onda je dužan zakupninu plaćati unaprijed svakog mjeseca. i to najkasnije do petog u mjesecu. Zakupac je dužan: - plaćati zakupninu .ako u toku trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji izvrši popravka. ima pravo na naknadu troškova za učinjene popravke redovnog održavanja koje ne padaju na njegov teret. zakupac tada ima pravo da popravku izvrši na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. - 80 | P a g e . Ovo pravo mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca. u skladu sa odredbama ugovora. dužan je da je otkloni. ili da traži srazmjerno smanjenje zakupnine. zakupac gubi ovo pravo izbora. Dužan je plaćati održavanje zajedničkih prostorija i uređaja.da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju da se ona može koristiti u svrhu određenu ugovorom. - zakupodavcu omogućiti preduzimanje radnji potrebnih za redovno održavanje – zakupodavac je dužan pri vršenju tih radnji voditi računa da te radnje obavi na način na koji će što manje ometati zakupca. PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA Zakupodavac je dužan . Posredovanje pri zaključivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vršiti samo organizacije udruženog rada koje se bave tom djelatnošću. poslovnu prostoriju koristiti samo u svrhu predviđenu ugovorom – i pri tome postupati sa pažnjom dobrog domaćina.u vrijeme određeno ugovorom. zakupac je dužan obavijestiti zakupodavca o toj potrebi za popravkom i odrediti primjeren rok za vršenje popravke. Ukoliko je nanio neku štetu u poslovnoj prostoriji. na teret zakupodavca. kao npr. a može ih ostvariti prebijanjem tih troškova sa iznosom zakupnine koji se odnosi na održavanje. Da bi se koristio ovim svojim pravima u ovakvoj situaciji. da obavijesti zakupodavca o potrebi popravke . Bez ove odgovornosti (za štetu) može postupiti samo ako se radi o hitnoj stvari. Bez ove prethodne obavijesti. kojima se jednoj strani obećava imovinska korist ukoliko odustane od ugovora. zakupac je dužan prethodno odrediti primjeren rok zakupodavcu da poslovnu prostoriju dovede u stanje u kakvom ju je bio dužan predati. - Zakupac u ovakvim situacijama ima i određena prava. a to je npr.- kojima zakupodavac ili treće lice obećavaju zakupcu imovinsku korist ukoliko isprazni poslovnu prostoriju i preda je zakupodavcu ili trećoj osobi. Zakupac ove popravke može izvršiti na teret zakupodavca i kada ga prethodno nije obavijestio. Ukoliko poslovnu prostoriju ne preda u takvom stanju. Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja poslovne prostorije do koga je došlo usljed njenog redovnog korištenja. da odustane od ugovora. Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvrši popravku. ili da na teret zakupodavca poslovnu prostoriju dovede u stanje potrebno za normalno obavljanje djelatnosti.

sud bi nalog PODRŽAO. ili 15. a ako taj rok nije određen ugovorom. sve ide na parnicu.Ne može vršiti izmjene ili prepravke poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca. dužan je poslovnu prostoriju predati u stanju u kojem je bila kada ju je uzeo u zakup. 81 | P a g e . ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju. sud će UKINUTI OTKAZNI NALOG. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU - - istekom ugovorenog vremena otkazom odustankom PRESTANAK ISTEKOM UGOVORENOG VREMENA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na određeno vrijeme smatra se. po isteku vremena na koje je zaključen. Kada sud uruči OTKAZNI NALOG zakupcu. prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme. Otkazni rok može teći samo od 1. Punovažnost otkaza: biće punovažan kada između dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakup protekne vrijeme određeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). Može dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo uz saglasnost zakupodavca. Rok za podnošenje prigovora je 8 dana od dana dostave naloga. Sporovi po tužbi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim. otkazni rok iznosi 6 mjeseci. a zakupodavac se tome ne protivi. U tom slučaju. PRESTANAK UGOVORA OTKAZOM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na neodređeno vrijeme ne može prestati otkazom prije isteka roka od 1 godine od dana zaključenja. dana u mjesecu. Ako otkazuje zakupac – navode se razlozi i rok za preuzimanje ispražnjenih prostorija. Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispražnjene i predate. Moraju se navesti razlozi otkaza i rok za pražnjenje poslovnih prostorija. U suprotnom slučaju. Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana po isteku toga vremena. zakupac ima pravo na prigovor. zakupodavac može tužbom kod nadležoog suda tražiti predaju ispražnjenih prostorija.Po isteku ugovora. gdje navodi razloge da zakupodavac to recimo čini iz obijesti. PRESTANAK NA OSNOVU ODUSTANKA Zakupodavac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme. odnosno po prestanku zakupa. Ukoliko u parničnom postupku sud utvrdi da su razlozi zakupca opravdani i da je on u pravu. nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije. Uručenje otkaza: Otkaz se suprotnoj strani uručuje preko nadležnog suda. neovisno je li ugovorom zaključen na određeno ili na neodrđeno vrijeme ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i to: a) ako zakupac i nakon opomene poslovne prostorije koristi suprotno ugovoru ili poslovnim prostorijama nanosi znatnu štetu.

Ugovor o zakupu ne prestaje kada treće lice kupovinom ili po drugom osnovu postane vlasnikom zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. Razlozi za PSEUDONIM mogu biti lične. umjetnička djela. Autorsko djelo . Autor djela – lice koje je stvorilo određenu intelektualnu tvorevinu. imovinska 2. moralna I IMOVINSKA – sadrže ovlaštenja autora na iskorištavanje. umnožavanje. saobraćaj ili okolne objekte (npr. druga strana ustaje tužbom tražiti prava. Strana koja odustaje od ugovora dužna je obavijestiti suprotnu stranu i odrediti rok preuzimanja odnosno pedaje poslovnih prostorija. Zakupac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa.. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. članci.b) ako zakupac u roku od dva mjeseca i nakon opomene ne plati zakupninu zakupodavcu. književni tekstovi.raznih djela. način i oblik izražavanja). U tom slučaju treće lice postaje zakupodavac. brošure. nauke. autorsko pravo pripada tada izdavaču djela. Taj rok ne može biti kraći od 30 dana od dana obavještenja o odustanku. Ukoliko se radi o djelu pod pseudonimom čiji autor nije poznat. knjige. Ova prava su prenosiva. Ovim zakonom regulisani su autorskopravni odnosi. 82 | P a g e . reprodukovanje. Autor može biti samo fizičko lice. Ukoliko se neka od strana na ovo ogluši. I prevodi dijela.. OSTALE ODREDBE O PRESTANKU UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija može prestati ako je poslovna prostorija eksproprisana ili je u stanju da predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi. a pravna lica mogu biti samo NOSIOCI PRAVA. Naslov djela je zaštićen kao i samo djelo. postoji opasnost od rušenja). Autorska djela su pisana djela. muzičke obrade i druge prerade umjetničkih djela koja čine novo djelo. zbirke pa čak i zbirke sudskih odluka. Autorom se smatra osoba čijim je imenom i prezimenom ili pseudonimom djelo označeno. VRSTE AUTORSKIH PRAVA 1. izvođenje. političke ili umjetničke prirode. dramska. ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati.individualno određena tvorevina iz raznih oblasti (književnosti.

autorska imovinska prava mogu koristiti nasljednici u rokovima predviđenim u Zakonu o autorskim pravima. 83 | P a g e . Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnošenje tužbe kod suda za zaštitu autorskih prava. njihovi nasljednici. Nasljeđuju ih djeca. bračni drug. ako ugovorom nije drugačije određeno. Poslije smrti autora. II MORALNA – sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora da bude priznat i označen kao autor pod svojim imenim ili pseudonimom. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima. dovršeno. Ništav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskorištavanja svih svojih budućih djela. skraćenju ili bilo kojem mijenjanju djela kao i to da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijeđa njegov ugled. autorska imovinska prava postaju državno vlasništvo. ovlaštenje autora čije je pravo predmet spora. pravo da se usprotivi deformiranju. kompozitora. roditelji. ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA Lice čije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu tog prava kao i naknadu štete. Jednako su zaštićena i imovinska i moralna autorska prava. autorska moralna prava mogu vršiti i organizacije autora: savezi književnika. Ukoliko nema nasljednika. b) nije ovlašteno da prilikom korištenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene. Lice na koje je preneseno autorsko pravo. nosioci autorskog prava i organizacija kojima je autor pripadao.Za njihov prenos potreban je UGOVOR.. Ugovor koji nije u pisanoj formi ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo on mora biti u pisanom obliku. djelo postaje slobodno i njime se može koristiti svako lice bez ograničenja. organizacije autora moraju imati posebnu PUNOMOĆ. Imovinska prava autor može prenijeti na fizičko ili pravno lice i TESTAMENTOM. tj. Pravo autora na iskorištavanje djela može se u potpunosti ili djelimično uz naknadu ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za određeno vrijeme. Poslije smrti autora. Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno. pa ta lica stiču status nosioca autorskog prava.. Pravo na zaštitu imaju pored autora: koautori. filmskih umjetnika. Dužnost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdržava od postupaka koji bi korisnika ometali u vršenju prenesenog autorskog prava. Protekom tih rokova.. Zaštitu svojih prava autor može ostvarivati tužbom kod suda. odnosno iskorištavanje autorskog djela a) ne može to pravo prenositi na treća lica bez saglasnoti autora. Mogu se prenijeti i zakonskim NASLJEĐIVANJEM.

bez obzira na to da li mu je zbog povrede pričinjena materijalna šteta. To vrsenje prava ne smije ukljucivati samovolju. mora se vrsiti na nacin kojim se ne dovodi u nepovoljniji polozaj suprotna strana. NAČELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA Zabranjeno je vrsenje prava u obligacionim odnosima protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno i priznato. U slučaju povrede moralnog autorskog prava. umjetnosti. Oni bi bili aktivno legitimirani da ustanu tužbom ukoliko bi došlo do skrnavljenja. Znaci. NAČELO SAVJESNOSTI I POŠTENJA To načelo ukljucuje da su ugovorne strane pri zasnivanju obligacionih odnosa savjesne. Ukoliko je šteta nastala.U slučaju povrede imovinskog autorskog prava izvršene namjerno ili iz nepažnje. sud može dosuditi naknadu nematerijalne štete po pravilima Zakona o obligacionim odnosima. obijest. da ni jedna od njih ne smije da iskoristava svoj jaci ekonomski ili neki drugi polozaj koristeci se time da nametne obavezu drugoj strani koju inace ne bi po redovnoj strani prihvatili. po prestanku autorskog prava autora. Zaštitu moralnih autorskih prava pored autora mogu preuzeti i akademije nauka. Sud uvijek odlučuje cijeneći sve okolnosti u skladu sa Zakonom o autorskim pravima i Zakonom o obligacionim odnosima. nepaznju. iskrene i otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. Takvo ponasanje se iziskuje od obje strane. OSNOVNA NAČELA? NAČELO RAVNOPRAVNOSTI Znači da su stranke odnosno ucesnici u obligacionim odnosima potpuno ravnopravni tj. onda se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima u kojem je regulisana naknada štete. autor može zahtijevati plaćanje ugovorene ili za tu vrstu posla uobičajene naknade uvećane za 200 %. Lice čije je autorsko pravo povrijeđeno može zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju štete. tako i po pravilima o sticanju bez osnova. 84 | P a g e . Kod zloupotrebe prava problem je u vrsenju odnosno u nacinu vrsenja tog prava. Zakonom je predviđeno i izdavanje privremenih mjera.

NAČELO ZABRANE PROUZROKOVANJA ŠTETE Necelo da se svako mora uzdrzavati od postupka koji nanosi stetu.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi. kod ugovora na srecu ili na javne drazbe. Ovo nacelo dolazi do izrazaja i kod zelenaskih ugovora. Duznost i obaveza da se preuzete obveze ispune. paznja dobrog domacina odnosi se na gradane u svakodnevnim njihovim aktivnosima. Ucesnici u obligacionim odnosima duzni su da ostvarivanju svojih prava uzdrzavaju se od postupaka kojim bi se otezalo izvrsenje obveza drugog ucesnika. Preuzeta obaveza moze prestati samo saglsanom voljom tj. NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA? Ugovori .to je paznja koja se zatjeva od strucnih lica. ili se obje strane međusobno obavezuju da izvrše određene činidbe. Za posljedicu ima rusljivost. Ako kupite sliku i za nju date vecu vrijednost nego sto je njena prava vrijednost. sporazumom ili na temelju zakona kada on to propisuje. profesionalca . na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna ugovrna strana (dužnik) drugoj strani (povjeriocu) izvrši određenu činidbu. Isto tako kod ugovora na srecu i besplatnih ugovora vrijedi. Ova paznja zavisi od vrste preduzetih obaveza. 85 | P a g e . Svako se mora uzdrzavati od ucinjenja stete drugom u obligacionom odnosu.tada je ugovor rusljiv. Ako je nesto kupljeno na javnoj drazbi pa je data neuporedivo veca cijena od stvarne vrijednosti stvari koja je kupljena i prema tome doslo do prekomjernog ostecenja a time i povrede nacela ekvivalencije. Povreda ovog nacela najcesce se manifestuje kao prekomjerno ostecenje. u ovoj situaciji ne moze se traziti.NAČELO ZABRANE ISKORIŠTAVANJA MONOPOLNOG POLOŽAJA Zabranjeno je iskoristavanje monopolnog polozaja kojim se sticu materijlne i druge koristi koji se ne temelje na radu ili stvaraju neravnopravan polozaj u poslovanju. Paznja dobrog sturcnjaka. jer je kupljena recimo iz emotivnih razloga. ucesnika u pravnom prometu. Preuzete obaveze se moraju do kraja ispostovati na ugovoreni nacin i u dogovorenom roku. Pri izvrsenju preduzetih obaveza ucesnici u obligacionim odnosima duzni su se ponasati sa paznjom dobrog privrednika ili odnosno dobrog domacina ili sa povecanom paznjom dobrog strucnjaka. Stranka prodala kucu po nerealnoj cijeni a nije znala za pravu vrijednost . Duzni su se ponasati tako da ne ometaju izvrsenje obaveze od strane drugih osoba. 1. Pažnja dobrog privrednika je pravni standard koji se odosi na pravna lica i vrsioce samostalnih djelatnosti. Vi ste dobrovoljno pristali na nesto i vi dajete ogromnu vrijednost za to. Ovo nacelo ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora. One su odgovorne za ispunjenje obaveza. NAČELO EKVIVALENCIJE (jednake vrijednosti uzajamnog davanja) Ovo nacelo dolazi do izrazaja kod dvostranih teretnih ugovora sto znaci da ono sto je obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane. ugovor pobijati zbog prekomjernog ostecenja. sve sto trebaju obavljati u skladu dobog domacina. opet nema prava na pobijanje ugovora.

ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. ili da postigne neki uspjeh. pravnih učinaka. obvezuje dr. oglas da se pronađe izgubljena stvar. Ovo se odnosi na fizicka lica. Jednostrana izjava volje . uz obavezu sticaoca da je vrati. Čak i ona mldb. da je predmet obveze davnje. Tu spadaju: a) Javno obećanje nagrade – kojim se neodređeni krug lica poziva da za nagradu poduzme neku radnju. tim momentom stiču poslovnu sposobnost.bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). dopusten. vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog . (na ispitu se moraju znati uslovi) 2. PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUČENJE PUNOVAŽNOG UGOVORA Za zakljucenje punovaznog ugovora potrebna je saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora.To je protupravna radnja kojom se činjenjem ili propuštanjem drugome prouzrokuje šteta. karte (ulaznice). ili da se nađe u određenoj situaciji (npr. 1 UGOVOR? Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određ. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. bonovi i sl. 3. Sticanje bez osnova . lica koja su zaključula brak sa 16 godina. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana. Poslovodstvo bez naloga . bitno je da se strane u ugovoru poslovno sposobne (poslovna sposobnost stiče se sa 18 godina pod pretpostavkom da je osoba duševno sposobna. pozorišne i dr. konsoman) c) Legitimacioni papiri – su željezničke. cinjenje ili trpljenje moguc. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. 4. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac.To je mješanje u tuđe poslove. tj da je sposobna da se sama stara o svojim pravnim interesima).To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. Lice starije od 15 god.To su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. u pravilu (dužnik). odreden ili odrediv. konkurs za izradu projekta.Prouzrokovanje štete . djelimicno je sposobno time sto moze zakluciti punovazan ugovor o radu i slobodono raspolagati svojom zaradom. činidbu ili se obje strane obvezuju na vršenje činidbe. b) Vrijednosni papiri – su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. strani (povjeriocu) izvršiti određ. pri čemu je štetnik dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima . nagrada za najbolji roman). Može biti nužno i korisno. 5. Pored ovoga. 86 | P a g e . ček. Pravna lica poslovnu sposobnost stiču upisom u javne knjige.

OPĆA PONUDA To je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica. Zasnivanjem stvarnog prava stice se pravo na stvar. kada je po odredbama Porodičnog zakona potrebo da organ starateljstva odobri otuđenje imovine lica koje je pod starateljstvom. Npr. Osnovna karatkteristika obligacionog prava da ono nije pravo na stvari vec licno pravo na neke stvari. mogao da trpi da susjed crpi vodu sa njegovog imanja. ne smije pregovaračima stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti. kada kupac na osnovu ponude pošalje prodavcu cijenu). ili c) konkludentnim radnjama (npr. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr. za punovažnost ugovora je osim izjave volje potrebna i saglasnost trećeg lica. To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru zaključiti ugovor. Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude. za sticanje stvarnog prava. kimanjem glave. b) uobičajenim znacima (rukovanjem. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili naknadno (kao odobrenje). kod prodaje su to predmet i cijena). Pregovarači su pregovore dužni voditi ozbiljno. I taj prijedlog sadrzi bitne sastojke ugovora i vazi kao ponuda ukoliko drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja i obicaja. Zasnivanjem obligacionog pravnog odnosa stice se samo pravni osnov za pribavljanje stvari odnosno.Predmet obligacionog odnosa moze biti cinidba. U nekim slučajevima. dopustena. odredena ili odrediva. IZLAGANJE ROBE 87 | P a g e . Negativne cinidbe mogu se sastojati u necinjenju. U pravilu predmet duznikove obveze moze biti svaka cinidba koja je moguca. U trpljenju kada npr. tj odredeno pozitivno ili negativno ponasanje duznika. Cilja zasnivanja ne može biti suprotan osnovnim načelima obligacionog prava. te u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor. sa namjerom da se zaključi ugovor. tj. IZJAVA VOLJE Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. Pozitivne cinidbe mogu se sastojati u davanju (kod kupoprodajnih ugovora). cinjenu (kod ugovora o djelu). nekad i šutnjom). jer ukoliko tako postupi odgovaraće za štetu prouzrokovanu pregovorima. Izjava volje za zaključenje ugovora može se dati: a) riječima. ali od toga odustane bez osnovanog razloga. mogu ali i ne moraju dovesti do zaključivanja ugovora. Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjena nekom licu koja mora da sadrzi sve bitne elemente ugovora tako da bi se njenim prihvatom mogao zakljuciti ugovor. Pregovori koji predhode zaključivanju ugovora ne obavezuju.

MANE VOLJE Prijetnja. Ako nema roka. a ponuđać se ogluši. Ako ponuđeni prihvati ponudu. Sa oznacenjem cijene smatra se kao ponuda. TV-a. Ponuda se moze opozvati ako je ponuđeni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. prevara. tj. Nema dejstva odredba u ponudi u kojoj ponudilac upozorava ponuđenog da ce sutnju smatrati prihvatanjem ponude. Ovo je od značaja za valjanost ugovora. FORMA PONUDE U obliku koji se zahtijeva za ugovor koji se treba zaključiti..To je jedna vrsta ponude. nesporazum. bitna zabluda. KAKO SE TUMAČI ŠUTNJA PONUĐENOG? - Šutnja ne znaci prihvatanje ponude.. DO KADA PONUDA OBAVEZUJE? Ponuda pobavezuje ponudioca do isteka roka. ako to pismo nije datirano. onda se smatra da teče od datuma oznacenog u ponudi. kada ponuđeni posalje stvar ili plati cijenu. Ako je prihvatanje ponude izvrseno sa zakasnjenjem to ce se tretirati kao nova ponuda od strane suprotne strane. tj. zavisi od prirode ugovora. oglasi putem štampe. letaka.u tom slučaju odgovara za štetu. pa je ona zbog toga zakljucila ugovor. 88 | P a g e . onda se racuna od dana predaje pošti. takav ugovor je rusljiv i moze se traziti njegovo ponistenje. Moze se odrediti i rok za prihvatanje.oni ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora. ponuđenog.. već samo poziv da se učini ponuda pod navedenim uslovima. KADA JE PONUDA PRIHVAĆENA? kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu. Kakvo dejstvo imaju mane volje na punovažnost ugovora? PRIJETNJA Ukoliko je ugovorna strana ili neko treci pod ovim okolnostima izazvao opravdan strah kod suprotne strane.. SLANJE OGLASA I KATALOGA Sa cjenovnikom i tarifom. prividan (fiktivan) ugovor.

a u stvari zaključile ugovor o ostavi. FIKTIVNI UGOVOR Svjesni sporazumni nesklad volja i njegovog ocitovanja. sa ciljem da se stvori lazna predstava kod trecih lica. ugovorne strane htjele da zaključe ugovor o zajmu. Zabluda o bitnim svojstvima glavnog predmeta – npr. Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna. Ovaj ugovor nema učinka!! On je nepostojeći! 89 | P a g e . ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru.. Ako je prevaru učinilo treće lice.. ZABLUDA Može biti bitna i ona djeluje na punovažnost ugovora. Radi se o zakljucenju ugovora bez namjere da se time ostvari neki cilj. Samo izgleda da su zakljucili ugovor iako fakticki ugovorne strane ne zele zakljuciti ugovor. a fakticki sklapate ugovor sa licem C. kako bi se na taj način došlo do zaključenja ugovora. Moze se traziti ponistenje ugovora.npr. a u ugovor se unosi druga parcela ili kad je u pitanju cijena. PREVARA Namjerno dovođenje u zabludu ili držanje u zabludi nekoga. odredenu parcelu.npr. to dakle vi mislite. sklapate ugovor sa licem A ili B. Zakljucuju ugovor koji ne zele (simulirani). ozbiljna prijetnja. zakljuce ugovor o prodaji a zele ugovor o poklonu a sve u cilju obmane trece strane. Zabluda o prirodi pravnog posla – npr. a u stvari zele drugi ugovor (desimulirani). Posljedice su rušljivi ugovori!! Bitno je da je doslo do zablude kod bitnih elemenata ugovora. Moze biti zabluda o glavnom predmetu . vi ste u uvjerenju da kupujete jednu parcelu. Zabluda o licu – npr.Strah mora biti opravdan. od strane druge strane ili trećeg lica. ja mislim kupujem za jednu cijenu a u ugovor unesena druga cijena. situacija kada kupujete neku nekretninu. Nesuglasnost između određene predstave i faktickog stanja koja se odnosi na bitne elemente ugovora. kupujete zlatnu narukvicu a ona je samo pozlacena.

Zakon o prometu nepokretnosti propisuje određenu formu ugovora. SREDSTVA OSIGURANJA UGOVORA? 90 | P a g e .Subjektivni rok se racuna od dana saznanja za povrede bitnih elementata. Ako je ugovor zakljucen pod odložnim uslovom. pravilo je restitucija tj. Ako to nije moguce onda se daje naknada u novcu po cijenama u vrijeme donosenja sudske odluke. Posljedica ako ugovor zaključi osoba koja nema poslovnu sposobnost? Ništav ugovor! FORMA UGOVORA? Pravilo je da su ugovori neformalni ukoliko posebnim zakonom nije propisana određena forma. vracanje datog.. moralu drustva. Tada ispunjenjem obveza ugovor ostaje na snazi (konvalidira). pa se uslov ispuni. npr. ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja. ako su strane pisanom formom uvjetovale punovaznost ugovora. a propustile su da ovaj dogovor ispostuju samo u dijelu kojim su se obvezale da ce ugovor saciniti u pisanom obliku ali su neovisno od toga preuzete obveze ispunile u cjelost. POSLJEDICE Ugovori koji nisu zakljuceni u zakonom prpoisanoj formi su ništavi. ugovor se može zaključiti i pod uslovom. Ukoliko je nesto dato na temelju nistavog ugovora. ne proizvode pravno dejstvo. Zakon o naslijedivanju takode. prinudnim porpisima. onda je ugovor ništav. Medutim. Nedopušteni i nemogući uvjeti? Ništav je ugovor u kome je postavljen odlozni ili raskidni uslov suprotan ustavu. USLOVI KAO NAČINI OGRANIČENJA UGOVORA Ako nastanak ugovora zavisi od neizvjesne činjenice. ugovor pretaje vaziti kad se uslovi ispune. jer ovo uvjetovanje punovažnosti ugovora formom ima isto dejstvo kao da je forma zakonom uvjetovana. a forma nije ispoštovana. Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma.. Ako je zakonom propisana forma ona se mora ispostovati. Ukoliko su ugovorene strane pored ostalog ugovorile da ce ugovor zakljuciti u pisanom obliku i pri tome su se dogovorili o svim bitnim elemetnima ugovora. Takvi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem preuzetih obaveza. Ako je zakljucen pod raskidnim uslovom.

sve zavisno od prirode posla. PREDUGOVOR? Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljucenje glavnog ugovora. ako ga ne izvrši primalac kapare: davalac može po izboru tražiti izvršenje ugovora ili naknadu štete i vraćanje kapare ili iznos dvostruke kapare. Odustancu je duzna dati istovremeno sa davanjem izjave o odustajanju. Unaprijed se dogovaraju da ce isplatom odredenog iznosa moci da odustanu od ugovora. dok suprotna strana stiče određena prava. dakle kada se ugovor ne izvrši. Preugovor mora biti zakljucen u obliku (formi) koji je propisan za zakljucenje glavnog ugovora. Zakljucenje glavnog ugovora moze se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zakljucenje. Predugovor mora da sadrzi sve bitne elemente glavnog ugovora. onda ovlastena strana moze odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreden za ispunjenje ugovora. Ako nije određen rok za davanje odustance. Ako strana koja je primila kaparu ne ispuni obaveze iz ugovora stiče obaveze. Nakon što se počnu ispunjavati obaveze iz ugovora. U njemu treba odrediti i rok za zakljucenje glavnog ugovora. Ako nije odreden rok onda se opet uzima 6 mjeseci ili neki drugi rok. 91 | P a g e . ODUSTANCA Davanjem odustance svaka ugovorna strana moze se ovlastiti da odustane od ugovora. U slučaju neispunjenja. POSLJEDICE - U slučaju ispunjenja ugovornih obaveza. ne moze se dati odustanca.KAPARA Određena imovinska vrijednost. najcesce novac. ako ga ne izvrši davalac kapare: druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora. koji jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. a ako to nije moguće onda naknadu štete. Primalac kapare stice pravo vlasnistva na toj imovini koja je data kao kapara (na novcu najčešće) DEJSTVO KAPARE Obezbjeđuje izvršenje ugovora i u pravilu se uračunava u cijenu. kapara se vraća ili se uračunava. Ona strana koja je dala kaparu (kaparisala). ne moze odustati od ugovora. Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj da ce dati odustanicu ona poslije toga vise ne moze zahtijevati izvrsenje ugovora.

Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga.Kakav zahtjev se još može postaviti? Ukoliko jedna strana neće da zaključi ugovor u predviđenom roku.sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. 3) na osnovu izjave volje zatupanog . u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) . ako se ne postupi po tome onda presuda zamjenjuje glavni ugovor. Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja. a ne i na izvršenje glavnog ugovora! Izuzetak . U tom zahtjevu sudu treba da stoje dvije stvari: obveza za zaključenje (tuženi se obavezuje na zaključenje). 2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa. Ukoliko nema ni naknoadnog odobrenja u takvoj pravnoj situaciji strana sa kojom je ugovor zakljucen moze od neovlastenog punomocnika traziti nakandu stete ukoliko je u 92 | P a g e . Obvezuje samo na zaključenje. obvezivace neovlasetno zastupanog samo ukoliko je naknadno ugovor odobrio.Ako su se u vremenu od zaljucenja predugovora do momenta kada je trebao da se zakljuci glavni ugovor izmjenile okolnosti toliko da predugovor ne bi bio ni zakljucen da su te okolnosti ranije postojale.zastupanje na osnovu punomoći. Dejstvo zastupanja? Ugovor koji zakljuci zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlastenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. zakljuci kao punomocnik u ime drugog bez njegovog ovlastenja.zakonsko zastupanje (npr. ZASTUPANJE (PUNOMOĆNIK) Ugovor kao drugi pravni posao moze se zakljuciti i preko zastupnika (punomocnika). Ako ugovor zakljuci neovlastena osoba. Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor. obavljeni po samom zastupanom licu. a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete). jedino tada prestaje obveza na zakljucenje ugovora. onda se može tražiti sudskim putem da sud obaveže tu drugu stranu na zaključenje ugovora. Prenosenje zastupanja na drugog jemoguće samo ako mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. Zastupanje može nastati: 1) na osnovu zakona .

i njome ovlastiti punomoćnika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su uobičajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica. pravna osoba. prestankom pravne osobe koja je punomoć dala – osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljedbenike. Punomoć mora imati odgovarajuću formu samo ako se odnosi na ovlaštenje zaključenja ugovora za koje je zakonom predviđena posebna (najčešće pismena) forma. PUNOMOĆ Davanje punomoći Punomoć je . isključujući otuđenje i raspolaganje. preuzimanje mjenične obaveze. Posljedice prekoračenja ovlaštenja? Kada zastupnik prekoraci granice ovlastenja zastupani je u obavezi samo ako je to prekoračenje odobrio. smrću odn. sklapanje ugovora o jemstvu. Poslovna punomoć Poslovnu punomoć može dati. - 93 | P a g e . opozivom punomoći od strane vlastodavca .izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog poslovanja (npr. c) vanredna .može se učiniti izjavom bez posebne forme.izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima davaoca punomoći (npr. 2. u granicama zakona. ugovora o poravnanju). punomoć može biti: a) opšta (generalna) . Punomoćnik može biti i pravna osoba. Punomoć prestaje 1. Forma punomoći Ugovor o punomoćstvu je u pravilu neformalan ugovor. upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca).ovlaštenje za zastupanje što ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomoćstvu) daje punomoćniku. b) posebna (specijalna) . prestankom pravne osobe kao punomoćnika. a to znaci da nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlastenja za zastupanje. jer se za takva ovlaštenja zahtjeva specijalna punomoć.trenutku zakljucenja ugovora bila savjesna.otuđenje i raspolaganje dobrima vlastodavca). S obzirom na opseg ovlaštenja. 3.izdaje se u slučajevima kada posao za vlastodavca ima poseban ekonomski značaj (npr. smrću odn.

RUŠLJIVI (POBOJNI. - Trgovački putnik Trgovački putnik ima ovlaštenje posredovanja i nastojanja pronalaženja kupaca. ništav je). kao i punoljetna lica kojima je ograničena poslovna sposobnost). a pravo na isticanje prigovora ništavosti ne zastarjeva. NIŠTAVI UGOVORI Ugovor je ništav ako je protivan ustavnom uređenju. On nema pravo da zaključuje ugovor. u slučaju prekomjernog oštećenja. bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim. Paulijanske tužbe i dr. ako nije dobio posebnu punomoć za svaki takav posao. vrši prodaju na kredit. U donošenju ovakve odluke. dakle vrši sve pripreme za zaključenje ugovora. sud vodi računa o savjesnosti! Dakle. moralu društva. kada su prilikom zaključenja ugovora postojale mane volje (prijetnja. uzeti zajam i voditi spor. dok u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje. dužna je to vratiti – restitucija! Ako je ništavost zbog suprotnosti ustavnom poretku i dr. preuzeti mjenične obveze ili obveze jamstva. Poslovna punomoć može biti ograničena na određenu vrstu poslova ili na određene poslove. i odlučiti da se to preda općini prebivališta. samo neka odredba ugovora je ništava. U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje. Prema tome.Poslovni punomoćnik ne može otuđiti ili opteretiti nekretnine. 94 | P a g e . tada se može odbiti zahtjev strane koja je šta primila na osnovu takvog ugovora. ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo.. kod tzv. Pravo da zahtjeva utvrđenje ništavosti ima svako zainteresovano lice i nadležni tužilac. Posljedice ništavosti: U slučaju ništavog ugovora. naplati cijenu. a donosi se deklaratorna presuda. tj. jedna strana po osnovu ovakvog pravnog posla dala šta drugoj strani. ali ta ograničenja imaju učinak prema trećem samo ako je za njih znao ili mora znati. onda se samo ta odredba i ima smatrati ništavom a ugovor ostaje na snazi. OBORIVI) UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba (lica između 14 i 18 godina koja nisu zaključila brak po odobrenju suda. ili kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izričito za pojedinačne slučajeve (npr. prinudnim propisima. Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. prikupljanja naredbi. Djelimična ništavost – npr. trgovački putnik ima samo ovlaštenje na posredovanje da bi došlo do zaključenja ugovora koji će sklopiti njegov poslodavac.).

a savjesna je samo ako u času zaključenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. Samo savjesna strana u času zaključenje ugovora može postaviti ovakve zahtjeve. Ugovor se može i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog ugovarača). Bitno je da je u vrijeme zaključenja ugovora došlo do očigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima. Izuzetak – ukoliko je do prometa došlo na javnoj dražbi pa je neko iz sentimentalnih razloga npr. Načela povrijeđena ovakvim ugovorom su načelo zakonitosti i načelo savjesnosti i poštenja. ZELENAŠKI UGOVOR Zelenaški ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor. može tražiti poništenje ugovora u zakonom propisanom roku: subjektivi rok – 1 godina od dana saznanja za razloge rušljivosti. ako za to postoje zakonom propisani uslovi: 95 | P a g e . Poništenje se može tražiti u zakonom određenim rokovima za poništenje rušljivih ugovora: subjektivni rok – 1 godina od saznanja. lakomislenost ili zavisnost druge strane. a ako to nije moguće. teško materijalno stanje. Oštećena strana može tražiti od suprotne strane da izvrši nadopunu cijene do prave vrijednosti stvari ili da traži poništenje pravnog posla. Ovdje je bitno rukovoditi se načelom ekvivalencije i ukoliko je ono narušeno ima za posljedicu rušljiv pravni posao! Pojavljuje se kod dvostranih pravnih poslova. Najčešći slučaj je kod prometa nekretninama. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE Očigledan nesrazmjer uzimanja i davanja. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. Posljedica zelenaškog ugovora Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor.Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena. kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde. te su samim tim ništavi. nedovoljno iskustvo. kupio nešto „iznad stvarne cijene“. može se zahtjevati novačana naknada. objektivni rok – 3 godine od dana zaključenja rušljivog ugovora. objektivni rok – 3 godine od zaključenja. Posljedice poništenja Posljedica poništenja je restitucija primljenog.

kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor raskida ako ugovorna strana ne plati određeni novčani iznos). zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari. po samom zakonu istekom tog roka. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. Ako ni u naknadnom roku obaveza ne bude ispunjena. mora dati dužniku naknadni rok. tj.. samo u tim slučajevima se može tražiti raskid ugovora! ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na dvostranoobavezne teretne ugovore. zbog prekomjernog oštećenja. a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. Ako su obje stranke prisutne pregledu kupac je dužan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka. 6. ugovor se raskida automatski.1. 2. 5. Dejstvo promijenjenih okolnosti na raskid ugovora Ako je nakon zaključenja ugovora došlo do nepredviđenih. ograničenje uvoza. u drugim slučajevima koji su zakonom propisani. ukoliko bez odlaganja obavijesti dužnika da želi ispunjenje ugovora. zbog promjenjenih okolnosti. ugovor se smatra raskinutim.. 96 | P a g e . Odgovornost za materijalne (fizičke) nedostatke Postoji ako stvar koja je predmet ugovora: a) nema izričito ugovorena svojstva ili b) nema uobičajena svojstva. Kupac je dužan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom stručnom na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana. 4. vanrednih situacija (poplava. zbog neispunjenja. 1. koje otežavaju jednoj strani da ispuni obavezu. a kod ugovora u privredi bez odlaganja. Ovo sve važi i ako rok nije fixno određen. Raskid ugovora zbog neispunjenja Ako se radi o fiksnom roku ispunjenja ugovora (bitni element tog ugovora je ispunjenje obaveze u određenom roku) a dužnik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku. 3. pod uvjetom da su te okolnosti nastupile prije isteka roka za ispunjenje ugovornih obaveza – samo u tim slučajevima te promijenjene okolnosti imaju dejstvo na raskid ugovora. tj. tako da primalac (kupac) ne može koristiti stvar na predviđeni način. povjerilac može tražiti raskid ugovora. Dužnik može i po proteku roka da ispuni obavezu. Ali i u ovom slučaju povjerilac može održati ugovor na snazi i po isteku roka. Ako nije došlo do ispunjenja. a ako se radi o skrivenim nedostacima.uglavnom do okolnosti koje ne zavise od ugovornih strana). onda u roku od 8 dana računajući od dana kada je nedostatak otkrio. ali ako povjerilac hoće da raskine ugovor.

Ne treba se doslovno držati riječi. U situaciji da treće lice oduzme stvar od kupca. b) Umjesto toga može tražiti od prodavca da se smanji cijena na iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da će zadržati stvar sa tim nedostatkom. 97 | P a g e . Međutim. Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo (kupčeva prava): a) Tražiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu drugu stvar bez nedostatka. već tražiti zajedničku namjeru ugovarača i odredbu shvatiti kako to odgovara načelima Zakona o obligacionim odnosima. tj. umanjuje ili ograničava. Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava trećeg lica na stvari. nije mogao upotrebljavati stvar sa nedostatkom i stoga nije ostvario prihode – izgubljena dobit). TUMAČENJE UGOVORA Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. da prenese pravo vlasništva na njega). a u slučaju kada su prava kupca umanjena ili ograničena. Nema objektivnog roka. Nejasne odredbe ugovora zaključenog prema unaprijed odštampanom formularu tumačit će se u korist druge strane. pravo (npr.Prodavac neće odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu. Osim navedenih prava. a ne one strane koja je napravila formular. 2. Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni takav nedostatak (npr. kupac ima pravo i na naknadu štete ako je pretrpio štetu zbog nedostatka stvari (npr. kupac može tražiti raskid ugovora ili smanjenje cijene. kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu je mogao biti nepoznat. pravo služnosti) koje ograničava kupčevo pravo (vlasništva). c) Tražiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku stvari bez nedostatka. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg lica koje kupčevo pravo isključuje. Stvar ima pravni nedostatak: a) ako prodavac nema pravo vlasništva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom koji može od kupca zahtijevati predaju stvari (tužba rei vindicatio). Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju) Postoji ako je primalac (kupac) od strane trećeg lica onemogućen u redovnoj upotrebi stvari. ugovor između prodavca i kupca se raskida. ili b) ako na stvari postoji neki teret odn. Dakle radi se o subjektivnom roku.

oštećeni može da dokaže da je u času prouzrokovanja štete mldb. bio sposoban za rasuđivanje. ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo. a moguće je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni. odgovara prema općem pravilu odgovornosti za štetu. Izuzetno. teret dokazivanja je na oštećenom! Mldb. to je pravilo. povjerilac može alternativno zahtjevati od dužnika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da plati ugovornu kaznu. zaostalosti i sl. Dakle. a kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja sa ispunjenjem obaveze. Ako dužnik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni način. Ako je prolazno nesposoban. I prolazna nesposobnost ima značaja.nanošenje fizičke ili psihičke boli ili straha. a poseban značaj ima u privrednim sporovima. Odnosi se samo na nenovčana potraživanja. UGOVORNA KAZNA (ima značaj u privrednim sporovima) Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvrđen iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dužnik obećava da isplati povjeriocu u slučaju da ugovorenu nenovčanu obavezu: a) ne ispuni ili b) neuredno je ispuni ili c) zakasni sa njenim ispunjenjem. Odgovornost mldb. I djeca do 7 godina su neodgovorna. Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjeriočevog potraživanja.Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumačiti u smislu koji je manje težak za dužnika. Neodgovorna lica: koja nisu sposobna za rasuđivanje zbog npr. neodgovoran je ako nije svojom krivnjom doveden u takvo stanje. jer na novčanim potraživanjima se kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuje kamata. OPĆE PRAVILO 98 | P a g e . paritet forme). Često se predviđa u samom ugovoru kao posebna klauzula. 2 UZROKOVANJE ŠTETE Šteta se može javiti kao materijalna šteta u vidu smanjenja nečije imovine (obična šteta) ili spriječavanja njenog povećanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna šteta . Mora biti ugovorena u formi predviđenoj za ugovor iz koga proizilazi dužnikova obaveza (tzv. za štetu? Ne odgovaraju ni djeca između 7 i 14 godina.

. To znači da je imalac opasne stvari odn. Za dijete starije od 7 godina odgovaraju po općim pravilima odgovornosti. Sav ostali teret dokazivanja je na štetniku. U slučaju nužne odbrane. RODITELJI Za štetu koju je prouzrokovali dijete do 7 godina uvijek odgovaraju po pravilu objektivne odgovornosti. onda za štetu odgovara taj kome je stvar povjerena. ali se može osloboditi od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. Oslobođenje od odgovornosti – ukoliko imalac dokaže da šteta potiče od uzroka same stvari. onda z štetu odgovara onaj ko je stvar protivpravno oduzeo (ukrao). ovdje se krivnja ne dokazuje. udario pješaka koji je „izletio“. obvezuje neodgovorno lice! (subjektivna odgovornost) ŠTETA NASTALA DJELOVANJEM OPASNIH STVARI ILI DJELATNOSTI Princip objektivne odgovornosti. osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje. djelatnosti.. situacija kada je štetu prouzrokovalo lice koje nije odgovorno. Oštećeni mora dokazati samo uzročno posljedičnu vezu između djelovanja opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete. štetnik nije dužan naknaditi štetu napadaču. obvezati štetnika na naknadu štete. a ovaj ga nije mogao izbjeći niti se zaustaviti. Imalac opasne stvari – to je vlasnik stvari. tj.Onaj ko je prouzrokovao štetu. Dakle. bogat ali nije odgovoran) i oštećenog. a lice koje vrši nadzor nad njim nije u mogućnosti da naknadi štetu. čije se dejstvo nije moglo predvidjeti. Onda se ide po principu pravičnosti. (dakle. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu od te stvari odn. (Ovo je princip subjektivne odgovornosti) – odgovornosti po osnovu krivnje. MOTORNO VOZILO – odgovornost za štetu 99 | P a g e . npr. Ne odgovaraju ako je šteta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu ili ustanovi. ako je stvar ukradena. otkloniti. Tada sud može obzirom na materijalno stanje štetnika (npr. Dakle. ne treba dokazivati krivnju). Ukoliko je stvar nekome povjerena. Može se osloboditi te odgovornosti ako dokaže da je vršio nadzor u skladu sa obavezama i da bi šteta nastala i pri najbrižljivijem staranju. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Za nesposobne odgovaraju drugi. za nju i odgovara. odgovara onaj ko je dužan da se po zakonu ili odlukom nadležnog organa ili ugovorom ima nadzor nad njima. ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVIČNOSTI npr. Oštećeni je dužan da dokaže samo uzročnu vezu između učinioca i štete.

d) renta se može davati kao naknada za pojačanu ishranu. a ako nije moguće onda naknada u novcu. sud može odrediti visinu štete prema vrijednosti koliku je ta stvar imala za oštećenog. c) renta se može dosuditi i ako oštećeni ima nepokrivene troškove liječenja i dr. Naknada se u obliku rente U slučaju smrti. velika razlika između radnih mjesta). pa u tu svrhu mora angažovati drugu osobu. da bi se kroz taj period uspostavilo normalno stanje. povrede. invalidnost i gubitak sposobnosti). Razlika se dosuđuje u obliku rente. Visina dosuđene rente može se mijenjati zavisno od promijenjenih okolnosti (npr. Uvijek se postavlja zahtjev i sud donosi odluku. f) moguće je dosuditi naknadu zbog nemogućnosti napredovanja u poslu (npr. • kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom učinjenim s umišljajem. duševne boli i strah. NAKNADA ŠTETE MATERIJALNA ŠTETA U pravilu se ide na uspostavljanje ranijeg stanja kakvo je bilo prije štete. a kao posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. b) gubitak zarade – koja se kao naknada dosuđuje oštećenom koji je pretrpio povredu zbog čega ima smanjenu radnu sposobnosti. Solidarno se odgovara za štetu nanesenu trećem licu. Obaveza naknade štete dospijeva u momentu nastanka štete! Ali i ako se npr. NEMATERIJALNA ŠTETA Ova naknada se u pravilu dosuđuje za pretrpljene fizičke bolove. Oštećenom u ovom slučaju pripada pravo na razliku između zarade koju je ranije ostvarivao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede.Pravilo je da se odgovara po osnovu subjektivne odgovornosti (ispituje se krivnja). 100 | P a g e . oštećenja zdravlja. Može biti doživotno ili na određeno vrijeme. kamata se dosuđuje od dana donošenja sudske odluke po cijenama u vrijeme presuđenja. pripada mu pravo na naknadu tih izdataka. Ovaj vid štete se manifestuje kao: a) izgubljeno izdržavanje ili pomaganje – koje se određuje licu koga je npr. Odgovornost je srazmjerna stepenju krivnje. e) ako je neko određeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih poslova potrebnih za održavanje lične higijene. poginuli član porodice izdržavao a na teret štetnika u obliku rente. dosuđuje naknada u novcu.

roditelji). njihov intenzitet i trajanje. I ona lica koja su prouzrokovala štetu radeći nezavisno jedan od drugog. Kada se može tražiti vraćanje za sticanje bez osnova i ko može tražiti? 101 | P a g e .Vodi se računa o jačini bolova. Moguće je da pravo na tu vrstu naknade steknu braća i sestre. ukoliko se ne može utvrditi tačan doprinos svakog pojedinačno. Tako isto podstrekač ili pomagač. Sud uvijek pokušava da utvrdi udio svakog od saizvršilaca. odnosno uvjerenje da ima obavezu nešto da plati. straha. 3) da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani. b) naknadni prestanak osnova. a na drugoj do umanjenja (osiromašenja). U sporovima povodom određivanja nematerijalne štete angažuju se vještaci – stručnjaci medicinske struke koji utvrđuju postojanje bolova i straha. neku obavezu.. I u ovakvim slučajevima može doći do primjene principa pravičnosti. 2) da kod osiromašene strane postoji zabluda ili neznanje. Solidarni dužnik – npr. Pojedini slučajevi sticanja bez osnova su: a) isplata nepostojećeg duga (nedugovanog). d) isplata jednog duga dva puta. ukoliko je među njima postojala trajna zajednica života. ODGOVORNOST VIŠE LICA ZA ISTU ŠTETU Odgovornost je solidarna. dakle ne kao saizvršioci.. ali ako to nije moguće. u situaciji ako plati više od svog udjela koji je bio dužan platiti. 3 STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni određeni uslovi. onda naknađuju štetu u jednakim dijelovima. može tražiti od ostalih sudužnika da mu plate – REGRESNA PARNICA.i njihovom trajanju. djeca. Može li se naslijediti potraživanje nematerijalne štete? Može se naslijediti samo ako je utvrđeno pravomoćnom presudom. c) izostanak protučinidbe. Za slučaj smrti ili teškog invaliditeta – pravo na naknadu za duševni bol imaju samo članovi uže porodice (bračni drug. i to: 1) da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine.

prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je želio kupiti). poslovođa bez naloga je dužan to završiti i tada mu pripada pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova kao i naknada za izdatke koje je imao. ne može tražiti vraćanje datog onaj ko je izvršio isplatu znajući da nije dužan. da je bio u uvjerenju da je dužan to učiniti. Dužan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem tog posla (u slučaju npr. ili b) da postigne neki uspjeh. pod uslovom da je u vrijeme plaćanja bio savjestan. ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. konkurs za izradu projekta. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla .Vraćanje može tražiti onaj koji izvrši isplatu. nužno poslovodstvo bez naloga .postoji ako neko poduzima posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to čini. a onaj ko je prije opozivanja učinio izvjesne izdatke radi izvršenja radnje određene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka. zbog čega između ta dva lica nastaje obligacionopravni odnos. Međutim. 5 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Jednostrane izjave volje su . 2. tj. znači o poslu koji ne trpi odlaganje (npr. vrijednosni papiri i legitimacioni papiri. ako je vjetar odnio krov pa komšije pristupe jer pada kiša). Opoziv: Obećanje se može opozvati na način na koji je učinjeno kao i ličnim saopćenjem. oglas da se pronađe izgubljena stvar. 3. Javno obećanje nagrade Poziv kojim se javnim oglasom neodređeni krug lica poziva da za nagradu: a) poduzme neku radnju. 102 | P a g e . nagrada za najbolji roman). a ukoliko on neće to da nastavi. 4 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je neovlašteno miješanje u tuđe poslove vršenjem nekog posla u korist drugog lica. onaj ko je dato obećanje ispunio a nije znao.postoji ako je nezvano vršenje tuđeg posla poduzeto radi otklanjanja neposredno predstojeće štete. U slučaju poslovodstva protivnog zabrani gospodara posla. korisno poslovodstvo bez naloga . vjetar odnio krov). međutim. Tu spadaju: javno obećanje nagrade. nema pravo na ove naknade i još je obavezan da nadoknadi eventualnu štetu.izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. U slučajevima nužnog i korisnog poslovodstva – vršiocu tog posla pripadaju i neka prava.postoji ako nije nužno već korisno za drugo lice. ili c) da se nađe u određenoj situaciji (npr. vršilac posla pribavi nešto bez ovlaštenja ali jw to korisno za poslodavca (npr. niti je mogao znati da je obećanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obećana nagrada. izuzev: a) ako je u tom momentu zadržao pravo da traži vraćanje ili b) ako je to učinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraćanje). Razlikujemo: 1.

ček. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. jer kamata se dosuđuje do dozvoljenog iznosa. Pristanak na ustupanje je punovažan ako je dat u formi ugovora iz kojeg proističe. konsoman. USTUPANJE UGOVORA Svaka strana u dvostranom ugovoru ako na to pristane druga strana. pozorišne i dr. tovarni list i dr. Istovremeno ona ima i karakter naknade štete zbog toga što je kod novčane obaveze povjerilac lišen upotrebe svog novca. zatezne kamate Koje predviđa zakon za slučaj postojanja novčane obaveze. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. ako šta drugo nije ugovoreno. Ugovor prelazi na PRIJEMNIKA i ta druga strana. 103 | P a g e . istupa iz ugovora. Legitimacioni papiri Željezničke. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. karte (ulaznice). Ugovaranje veće stope od dozvoljene ne čini ugovor ništavim. može ustupiti ugovor nekom trećem. KAMATE Naknada za korištenje tuđeg novca ili za korištenje drugih zamjenjivih stvari.Vrijednosni papiri Pismena izjava kojom se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. kada je pristala na ustupanje. Ne odgovara za ispunjenje i ne jamči ispunjenje obveza iz ugovora ovoga koji je preuzeo (prijemnika).). bonovi i sl. Vrste: Ugovorene kamate Predviđene ugovorom. UGOVOR U KORIST TREĆEG Kada neko u svoje ime ugovori potraživanje u korist trećeg. Ugovarač ima pravo od dužnika zahtijevati da izvrši obavezu u korist trećeg. Zakonske ili tzv. Dužan je platiti dužnik kada zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. taj treći stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku. Ustupilac odgovara za punovažnost ugovora. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. Ne može biti veća od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). Taj treći (treće lice) tada postaje nosilac svih prava i obveza iz ugovora.

ako ostavilac obaveže nasljednika na davanje legata predajom određeneog predmeta. Ova vrsta obaveze može nastati na osnovu ugovora. ugovor . U stvari. jednostranom izjavom volje . To je tužba za naknadu kamata. zakonom . ali da se te obaveze može osloboditi ako isplati određeni iznos. davalac izdržavanja može plaćati izdržavanje ili primiti izdržavano lice u svoje domaćinstvo na izdržavanje. npr. Izbor se smatra izvršenim u momentu kada je dužnik obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome šta je izabrao. ALTERNATIVNE OBAVEZE Obveze kod kojih dužnikova obveza ima dva ili više predmeta. Takva izjava se više ne može opozvati.u slučaju zakonskog izdržavanja. ali je dužnik obavezan po svom izboru dati samo jednu od njih da bi se oslobodio obveze. testamentom . npr. taj zbir neisplaćenih kamata se posmatra kao glavnica na koju se dodaju kamate. to se procesne kamate (koje se dobijaju tužbom). po stopi određenoj zakonom koji reguliše tu materiju.Plaća se na iznos glavnog duga za vrijeme od dospijeća do isplate. npr. na osnovu zakona ili jednostranom izjavom volje. zakona ili testamenta. ili b) može odustati od ugovora davanjem odustanice.ZOO predviđa odustancu povodom koje dužnik ima dvije mogućnosti: a) može ispuniti ugovornu obavezu.kod sastavljanja legata nasljedniku se može odrediti obaveza da legataru preda određene stvari ili isplati određeni iznos novca. zakonski . NAČINI PRESTANKA OBAVEZA? 104 | P a g e . U ovom slučaju. Ove obaveze mogu nastati ugovorom. npr.kod zaključenja ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti određeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar. FAKULTATIVNA OBAVEZA Kod njih postoji obaveza koja se odnosi samo na jedan predmet uz ovlaštenje dužnika da se svoje obaveze može osloboditi davanjem nekog drugog predmeta koji je određen pravnim poslom ili zakonom. Povjeriocu pripada pravo da tužbom traži zbir neisplaćenih zateznih kamata. Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaćanje kamate na kamatu. npr.

3. koja je predmet dužnikove obaveze. potraživanja iz namjernog uzrokovanja štete i potraživanja zbog smrti ili teško narušenog zdravlja ili ona iz osnova zakonskog izdržavanja. U preboj ne mogu potraživanja koja se ne mogu plijeniti po pravilima izvršnog postupka. 2 PREBOJ ILI KOMPENZACIJA Da bi došlo do preboja moraju biti ispunjeni uvjeti: 1. 105 | P a g e . 2. Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma za punovažnost (nema veze sa formom glavnog ugovora). Kada nastupa preboj? Momentom kada se ispune zakonske pretpostavke za prijeboj. 3 OTPUST DUGA Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje obaveze a dužnik se s time saglasi. Vrste: a) jednostrana . c) sudska . da postoje međusobne potraživanja. a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom.kada se međusobna potraživanja komenziraju na osnovu sporazuma imaoca tih potraživanja. ona potraživanja koja su data dužniku na čuvanje ili posudbu.kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraživanje stavlja u preboj svoje potraživanje. da su oba potraživanja dospjela (nastupili rokovi).nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuženog da ne osporava potraživanje povjerioca. otkaz smrt dužnika ili povjerioca 1 ISPUNJENJE OBAVEZA Pod ispunjenjem podrazumjevamo – valjano izvršenje dugovane činidbe. ali da ističe svoje (dužnikovo) potraživanje prema tužitelju i zahtjeva od suda da ta potraživanja prebije.1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) ispunjenje obaveza raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija sjedinjenje (konfuzija) nemogućnost ispunjenja protek vremena. b) ugovorna . da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete..

a ne samo jedne obveze iz ugovora. a zakupodavac se tome ne protivi). (npr. Odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari! 7 PROTEK VREMENA. 5 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Obaveza prestaje sjedinjenjem. NOVACIJA) Obveza prestaje kada se povjerilac i dužnik saglase da postojeću obvezu zamijene novom (novim ugovorom). Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed određeno. naknadni sporazum o kamatama. prestaje i obveza. važi pravilo da ga svaka strana može prekinuti otkazom (izjavom volje jedne od ugovornih strana). 8 SMRT DUŽNIKA ILI POVJERIOCA Smrću dužnika ili povjerioca obaveza ne prestaje. U slučaju kad jemac postaje povjerilac. Ovo zato što je nemoguće da jemac sam sebi garantuje za ispunjenje obveze.4 OBNOVA (PRENOV. mjesto i način ispunjenja obaveze. ugovornoj kazni i sl. – ne smatraju se novacijom. Izuzeci . jer ona prelazi na nasljednike. obaveza glavnog dužnika ne prestaje.u kojim slučajevima se obaveza gasi njihovom smrću: 106 | P a g e . Kada taj rok istekne. (npr. prestaje samo jemstvo. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smrću oca njegov sin postane jedini nasljednik) Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se izvrši upis brisanja. To su uglavnom događaji koji su doveli do nemogućnosti ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogućnost nastupila u periodu od zaključenja ugovora do vremena kada je obveza trebala biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd). Sporazum povjerioca i dužnika kojim oni mijenjaju rok. neprekidno kroz određeno vrijeme) sa određenim rokom prestaje. a pri tome nova obaveza mora da ima drugačiji predmet i pravni osnov (npr. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazume da dužnik isplati određeni novčani iznos kao zajam). kada jedno isto lice postane i povjerilac i dužnik. kada zakupac produži upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupnog odnosa. izuzev kada je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka ovaj odnos može produžiti na neodređeno vrijeme. OTKAZ Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvršenje činidbe koja je predmet obaveze dužnika izvršava stalno. 6 NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogućnost odnosi na ispunjenje svih obveza.

ali ako to ne učini. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo). Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem: kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu. penzije ne mogu se prenositi. 107 | P a g e . a povjerilac podnese tužbu. alimentacija.strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba. Za punovažnost cesije potrebno je da se između povjerioca (ustupioca) i trećeg lica (prijemnika) zaključen ugovor o cesiji. obaveza slikara da izradi portret). Prekluzivni rokovi . Cesija je ustupanje potraživanja sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice. Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove. smrću primaoca izdržavanja kod ugovora o doživotnom izdržavanju). već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava. (npr. već samo po prigovoru dužnika. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja. gubi se pravo na podnošenje tužbe. ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava. sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev. Time se ne gasi pravo povjerioca. tj. Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost. što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti. Ne može se izvršiti prenos slijedećih potraživanja: potraživanja vezanih za ličnost povjerioca i potraživanja koja se po svojoj prirodi protive vršenju prenosa.1) Ako je obaveza nastala s obzirom na lična svojstva ili lične sposobnosti dužnika – obaveza se gasi njegovom smrću. već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost. tj. ZASTARJELOST? To je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. 3) Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smrću jedne od ugovornih strana (npr. ne zahtijeva se njegov pristanak. Na prekluziju sud pazi po službenoj dužnosti! CESIJA? To je promjena povjerioca. 2) Ako su povjerilac i dužnik izričito u ugovoru predvidjeli sa obaveza prestaje smrću jednoga od njih. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji. U tom ugovoru ne učestvuje dužnik. računa se i vrijeme do smrti ostavioca). potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvršnog postupka (dio plaće. obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju. naknada neimovinske štete.

ugovor o djelu). raniji dužnik se neće osloboditi obveze.potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju (npr. Vanbracna zajednica jeste zajednica zivota zene i muskarca koji nisu u braku ili u vanbracnoj zajednici sa nekom drugom osobom. Može se i ugovoriti zabrana prenošenja. starateljstvo. raniji dužnik se oslobađa obveze. brak pravne odnose u braku odnose roditelja i djece. Cesijom se položaj dužnika ne može pogoršati. U odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dužnika. srodnika po tazbini. Međutim ako je novi dužnik prezadužen. insolventan. U pravilu svaki dug se može preuzeti izuzev onog koji je lične prirode. PREUZIMANJE DUGA? To je ugovor između dužnika i trećeg lica kojim treće lice prima na sebe obvezu duga. To je zajednica koja traje najmanje tri godine ili krace ako je u njoj rođeno dijete. usvojilaca i usvojenika. Novi dužnik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraživanja. Zbog toga dužnik može istači sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu. bracnim odnosima i starateljstvom. pravne ucinke vanbracne zajednice. kao i lica iz vanbračne zajednice. Zakon formulise porodicu kao životnu zajednicu roditelja i djece i drugih krvnih srodnika. Na osnovu ugovora o preuzimanju duga. znači važi pravilo pariteta. usvojenje. Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca. već ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dužnikom. 108 | P a g e . Porodicni zakon u FBiH ureduje najprije porodicu. Pristanak se može dati izričito ili prećutno. Ugovor o preuzimanju duga mora biti sačinjen u istom obliku u kojem je bio sačinjen ugovor kojeg preuzima. te neke od postupaka nadleznih organa u vezi sa porodicnim odnosima.

. maceha i pastorak. sklapa se saglasnom izjavom volja pred matičarem kao državnim službenikom.. Brak se ne moze zakljuciti ni izmedu krvnih srodnika u ravnoj i pobocnoj liniji do 4. nakon sklapanja građanskog braka. istinski sto znaci da je produkt svijesti a ne prisile. Najcesce to su teske i krajnje opasne bolesti. Izuzetno moze sklopiti brak i osoba koja je nesposobna za rasudivanje ako se utvrdi da je ona sposobna da shvati znacenje braka i obaveze koje proizilaze iz braka. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA Za punovaznost braka potrebno je: Brak ne moze sklopiti osoba koja je vec u braku. bračni partneri mogu po svojoj volji sklopiti brak i pred vjerskim službenikom.. osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasudivanje. 2. BRAK? zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. da je pristanak izjavljen pred maticarem. prevare. POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA 109 | P a g e . Medutim i ovdje zakon pravi izuzetke. ovdje moze doci u obzir i izvrsenje krivicnih djela koja su ucinjena protiv dostojanstva i morala. ali i organu starateljstva. i ako se utvrdi da postoje opravdani razlozi sud moze dozvoliti zakljucenje braka. Nasilnicko ponasanje je svako narusavanje fizickog ili psihickog integriteta. stepena iskljucivo. trajna i neizljeciva spolna nemoc. zet i tasta. Ako nema nekog od ovih uslova.U porodici je zabranjeno nasilnicko ponasanje bracnog partnera ili bilo koje drugog clana porodice. 3. tako zakljucen brak nema pravnog ucinka! Pravo na tuzbu za utvrdivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes. da su buduci bracni partneri razlicitog spola. Za odobrenje takvoj osobi da zakljuci brak sem navedenog neophodno je da je i zakljucenje braka ocito u njenom interesu. jer brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik. bez obzira da li je i raniji brak prestao. Za postojanje braka potrebno je: 1. Najcesce se ovdje radi o zabludi odnosno okolnosti koje bi bracnog partnera odvratile od zakljucenja braka da je za njih ranije znao. To vazi i u odnosu na usvojenja. Brak ne mogu sklopiti ni svekar i snaha. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bracni partner u strahu izazvanom prijetnjom prisiljen ili je bio u zabludi o nekoj bitnoj osobini drugog bracnog partnera. trudnoca zene sa drugim muskarcem. Ono je opisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova. ocuh i pastor. da su buduci bracni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka. taj pristanak je dobrovoljan.

te isprava su ispunjeni uslovi za postojanje i punovaznost braka. Brak sklapaju bracni partneri uz prisustvo maticara i dva svjedoka. Nakon toga ako nema prigovora maticar upoznaje bracne partnere sa njihovim pravima. RAZVOD BRAKA? Bracni partner moze traziti razvod braka ako su bracni odnosi tesko i trajno poremeceni. proglasenjem bracnog partnera za umrlog. obavezama a i znacenjem braka. Poslije ovakvog zakljucenog braka bracni partneri mogu zakljuciti brak i pred vjerskim sluzbenicima. dogovara sa njima dan sklapanja braka i preporucuje im da se uzajamno obavijeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove bilo iz oblasti zdravstva ili neka savjetovalista. Uz prijavu se podnosi izvod iz matične knjige rodenih a nekada je potrebna i druga dokumentacija. Sud ce razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je brak trajao najmanje 6 mjeseci ili ako postoji sporazum bracnih partnera sklopljen u postupku 110 | P a g e . razvodom. zahtjevom za sporazumni razvod braka Muz nema pravo na tuzbu za razvod braka za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 3 godine. smrcu bracnog partnera. 4. Maticar na osnovu izjava srednika da zele sklopiti brak i na drugi nacin provjerava uslove da li postoje za punovaznost i za postojanje braka. Izuzetno brak se moze zakljuciti i pred jednim bracnim partnerom uz prisustvo punomocnika drugog bracnog partnera. da na osnovu njihovih izjava i izjava svjedoka. 3. Razvod braka se moze zahtijevati: 1.Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu maticaru u opcini u kojoj zele sklopiti brak. tuzbom 2. PRESTANAK BRAKA Brak prestaje: 1. ponistenjem. 2. Sklapanje braka pocinje izvjestajem maticara da su bracni partneri prisutni.

kontakata roditelja i djece. OSPORAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Dijete moze osporavati materinstvo ili ocinstvo osobi koja je u maticne knjige rođenih upisana kao njegov roditelj. Priznanje moze biti dato i u testamentu. Ono se moze zasnovati kao: 111 | P a g e .posredovanja. Sud i pored ovih uslova nece dozvoliti razvod braka ako sporazum koji se tice djeteta nije u njegovom interesu (interesu djeteta). Usvojenjem se zasniva roditeljski. odnosno srodnicki odnos. i notarom. onda nije dozvoljeno osporavaje takvog utvrđenja (DNK analiza). ali samo uz uslov da se utvrdi njegovo ocinstvo. Ovakva tuzba moze se podnijeti sa navrsenih 25 godina zivota djeteta. nacin odrzavanja osobnih odnosa. a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo. moze biti dato i poslije smrti djeteta ali samo uz uslov da je dijete ostavilo potomstvo. Za priznanje ocinstva i materinstva djeteta koje je navrsilo 14 god. Priznanje materinstva i ocinstva je neopozivo! Ocinstvo se moze priznati i prije rođenja djeteta ali ono proizvodi pravno dejstvo samo ako je dijete rođeno zivo. USVOJENJE? To je poseban oblik porodicno pravne zastite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajuceg roditeljskog stranja. Muskarac koji je priznao ocinstvo. Ako je materinstvo i ocinstvo utvrđeno sudskom odlukom. a odnosi se na ostvarivanje roditeljskog staranja. sudom. Ocem djeteta rođenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra se muz majke djeteta. Prije pokretanja postupka za razvod braka obaveza je podnijeti zahtjev ovlastenom licu bilo fizickom ili pravnom za posredovanje. izdrzavanje djece. PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA? Djetetova majka je zena koja ga je rodila. potreban je i pristanak djeteta. organom starateljstva. Muskarac koji sebe smatra ocem djeteta moze tuzbom osporavati ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje. moze podnijeti tuzbu za osporavanje ocinstva. Materinstvo i ocinstvo se moze priznati pred maticarem.

Roditelji su zajednicki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. sa izuzetkom da mu roditelji nisu poznati. Postoje i izuzeci da usvojilac moze biti i straiji od 45 godina ali razlika izmedu uvojioca i usvojenika ne smije biti veca od 45 godina. U takvom slucaju ako je dijete starije od 10 godina i sposobno je da shvati znacaj usvojenja potreban je i njegov pristanak. RODITELJSKO STARANJE? To je skup odgovornosti. Zasniva se samo ako je u unteresu usvojenika. koja ne pruza dovoljno sigurnosti da ce pravilno ostvarivati roditeljsko stranje. Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra. nepotpuno. te maceha ili ocuh djeteta koje se usvaja. Usvojiti ne moze osoba: 1. a sve to ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. Ako se suprotno ovog usvajaju djece to je izvoz. Usvojilac moze biti samo osoba koja je u zivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Posebni uvjeti sa potpuno usvojenje? Potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godina zivota. Potrebna je suglasnost organa socijalne zastite za usvojenje djeteta. Roditeljsko staranje se moze ograniciti ili oduzeti odlukom nadleznog organa. 3. Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izricit pristanak i u odnosu na vrstu usvojenja. Ne moze se usvojiti ni dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. prodaja djece. kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili ima ogranicenu poslovnu sposobnost. 112 | P a g e . a iz razloga koje propisuje zakon. 2. Usvojilac moze biti i strani drzavljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moze biti usvojeno u BiH. Potpuno usvojiti dijete mogu bracni partneri zajednicki.1. Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje? Nepotpuno se moze usvojiti dijete do navrsenih 18 godina zivota. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje dok traje nesposobnost. Vanbracni partneri koji zive najmanje 5 godina u vanbracnoj zajednici zajednicki mogu potpuno usvojiti dijete. potpuno 2. duznosti i prava roditelja koje ima za cilj zastitu licnih i imovinskih prava i interesa.

IZDRŽAVANJE DJECE. Duzni su upoznati dijete o njegovim pravima i obavezama. Izricanjem te mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu osim obaveze izdrzavanja djeteta. a moze starateljstvo vrsiti i neposredno sam organ. ne samo o osnovnom i srednjoskolskom. Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kada bude usvojeno. a sve to u skladu sa njegovim uzrastom. Staratelj zastupa sticenika samostalno. Te osobe nazivamo štićenicima. Ako je punoljetno dijete bolesno ili ima fizicke ili psihicke nedostatke. RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA? Roditelji su duzni izdrzavati maloljetno dijete i pri tome koristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. upravljaju njegovom imovinom i imaju pravo i zivjeti sa djetetom. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Roditelj koji zloupotrebljava svoje pravo ili grubo zanemaruje svoje duznosti. dostojanstva. ravnopravnosti. U rjesenju o imenovanju staratelja odreduju se njegova prava i duznosti. 113 | P a g e . onda se i dijete moze osloboditi izdrzavanja roditelja. nego prema svojim mogucnostima i sposobnostima djeteta i o njegovom visokom obrazovanju. solidarnosti. Roditelji s duzni kontrolisati djetetovo ponasanje i odgajati dijete u duhu mira. Ako takav roditelj nije izdrzavao svoje dijete u vrijeme dok je on bio obavezan da ga izdrzava. Organ starateljstva sticeniku imenuje staratelja. Sporazumno mu određuju ime i prezime. ne stara se o djetetu ili napusta dijete pa se time dovede u opasnost zivot djeteta i njegovo zdravlje. tako da je nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot. a ako ne postignu sporazum o tome odlucuje organ starateljstva. cuvati dijete od svih poroka. sud ce u vanparnicnom postupku oduzeti roditeljsko staranje. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja. Punoljetna djeca su duzna izdrzavati svoje roditelje koji su takode nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti. a nemaju dovoljno sredstava za zivot. STARATELJSTVO? To je oblik zastite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o svojim pravima. Roditelji zastupaju djete. Roditelji su duzni da se staraju o obrazovanju svoje djece. slobode.Roditelji se ne mogu odreci rodieljskog staranja. Roditelji su duzni starati se i o zivotu i zdravlju djeteta. roditelji su duzni izdrzavati ga dok ta nesposobnost traje. interesima i obavezama. Ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju roditelji su duzni osigurati mu odrzavanje i nakon punoljetnosti a najduze do navrsene 26 godine. tolerancije.

Pripadnost bracne stecevine u jednakim dijelovima ne odnosi se samo na bracnu stecevinu koja je nastala nakon stupanja na snagu novog zakona nego i na ranije nastalnu bracnu stecevinu tako da je ovaj zakon propisao da ukoliko je u zemljisnim knjigama kao vlasnik bracne stecevine upisan jedan bracni partner drugi moze traziti ispravku upisa. Ovo pod uslovom da nisu drugacije ugovorili. Bracnu stecevinu cine i pokloni trecih osoba ucinjenih u vrijeme trajanja bracne zajednice. Na ove ugovore uvijek se primjenjuje domace pozitivno pravo i ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave. Zahtjev za izdrzavanje moze se postaviti do zakljucenja glavne rasprave u postupku za ponistenje ili razvod braka. ima pravo na izdrzavanje od svog bracnog partnera srazmjerno njegovim mogucnostima. odnosno razvedenog bracnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda grubo i nedolicno ponasao u bracnoj zajednici.Obveza izdrzavanja postoji izmedu brace. POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA? Pokrece se tuzbom a moze i zahtjevom za sporazumni razvod braka. pa bi to izdrzavanje predstavljalo ocitu nepravdu. Ugovor je jaci pravni osnov od zakona kada je u pitanju bracna stecevina i njena dioba. Bracni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bracnoj stecevini. Izuzetno. se moze traziti tuzbom i u roku od jedne godine od prestanka braka ako su ti uslovi postojali u vrijeme glavne rasprave. Bracna stecevina cini imovinu koju su oni stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice kao i prihodi iz takve imovine. sestara kao i u odnosu na malodobne osobe. Pravo na izdrzavanje ostvaruje se onim redom kako bi oni bili pozvani na nasljeđivanje. Pravo na izdrzavanje prestaje ako izdrzavani razvedeni bracni partner sklopi novi brak ili zasnuje vanbracnu zajednicu. Bracna stecevina se dijeli najprije predbracnim ili bracnim ugovorom ako postoji. BRAČNA STEČEVINA I PODJELA? Bracni partneri mogu imati bracnu stecevinu i posebnu imovinu. Sud moze odbiti zahtjev za izdrzavanje bracnog. dobitak od igara na srecu i prihodi od intelektualnog vlasnistva. 114 | P a g e . Bracnim ugovorom se mogu urediti imovinsko pravni odnosi bracnih partnera prilikom sklapanja braka kao i u toku bracne zajednice. IZDRŽAVANJE BRAČNOG I VANBRAČNOG DRUGA? Bracni partener koji nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine a nesposoban je za rad i ne moze se zaposliti.

115 | P a g e . Testament je jaci pravni osnov pozivanja na naslijede u odnosu na zakon. Pravo na tuzbu za ponstenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih partnera. nastavnici. Duzni su odmah po saznanju prijaviti ucinjeno nasilje nadleznoj policijskoj upravi. 3. Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarjeva. obrazovne i druge ustanove koje u obavljanju svoje duznosti saznaju za ucinjeno nasilje. tuzilac moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog. organ starateljstva i sud. 6. ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI Zastitu od nasilnickog ponasanja duzni su pruziti policija. Uslov je dakle. Nije ograniceno niti rokom a ni uvjetima. vaspitaci. zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izlozene nasilju. a uz njegov pristanak dok se postupak pravomocno ne zavrsi (dok se ne odluci po zalbi). 2. kuce ili nekog drugog stambenog prostora. svojerucno pisanje. 5. ali vec zapoceti postupak mogu nastaviti. obavezno lijecenje od ovisnosti bilo koje vrste. zabrana priblizavanja zrtvi nasilja. obaveza psihosocijalnog tretmana. Eventualni dijelovi koji su pisani od druge osobe ili putem masine ne cine testament nevaznim u cjelosti nego samo u dijelu koji su tako napisani. 4. Protiv ucinioca nasilja u porodici mogu se izreci zastitne mjere: 1. SVOJERUČNI TESTAMENT On je punovazan ako ga je testator napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. U parnici za razvod braka.Za sudenje u bracnim sporovima nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni partneri imali poslijednje zajednicko prebivaliste. osiguranje zastite osobi izlozenoj nasilju. udaljenje iz stana. zdravstveni i socijalni radnici.

eventualnih fizickih nedostataka i da li je pismen. Moze se staviti nadimak. SPORAZUM O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA? Predak moze pravnim poslom za života ustupiti i razdijeliti imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. Kazivanje testatora se vjerno unosi i to po mogucnosti rijecima samog testatora. a zbog bolesti ne moze da se potpise. potrebna su dva svjedoka. Nakon toga sudija utvrđuje sposobnost osobe da punovazno sacini testament pitanje godina zivota. stavi otisak kaziprsta. SUDSKI TESTAMENT To je redovni javni testament sastavljen po zelji testatora pred sudom. sudija objasni testatoru pripise koji ogranicavaju raspolaganje ali i na mogucnost iskljucenja iz nuznog dijela nuznih nasljednika. Svjedoci su punoljetne osobe i ne mogu biti potomci testatora. rasudivanja. Svjedoci moraju biti istovremeno prisutni citanju i potpisivanju testamenta. opcepoznati pseudonim ili jednostavno otac. Uvjeti forme ovog testamenta zavisni su od toga da li testator zna da cita i pise ili ne. a zatim ce i sam sudija potpisati testament. majka. odnosno da nije u stanju da procita testament. Ako testator zna da cita i pise sudija ce testament dati testatoru da ga procita i potpise. Prije sacinjavanja testamenta. a ako nema isprava onda putem izjava svjedoka koji imaju svoje javne isprave. oznaciti datum i staviti pecat. Testament se moze opozvati i sacinjavanjem novog testamenta a najjednostavniji i nejsigurniji nacin za opozivanje testamenta je njegovo fizicko unistenje. Ovaj testament sacinjava sudija. On najprije utvrduje identitet testatora i to putem javnih isprava sa fotografijom. OPOZIVANJE TESTAMENTA To je izjava volje kojom zavjestilac mijenja ili u cjelosti ukida svoj raniji testament. U prvom slucaju (ako je pismen). Mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezan sud bez obzira odlakle je testator. Nakon toga sudija potvrduje da je testator testament procitao i potpisao u njegovom prisustvu. Ako testator nije u stanju da procita testament sudija ce procitati testament u prisusustvu dva svjedoka koji se takode na testamentu potpisuju. Ovaj testament je sigurniji od svojerucnog testamenta zbog manje vjerovatnosti da ce se pogrijesiti. Ova vrsta testamenta najcesce se cuva u sudu.Na kraju testamenta testator obicno stavlja puno ime i prezime ali i drugacije stavljanje imena i prezimena ne cini testament nepunovaznim. U slucaju vise testamenata vazan elemenat u odlucivanju koji testament je punovazan je datum. nisu potrebni testamentarni svjedoci a u drugom slucaju (ako je nepismen). nadimak. Valjan je ovakav testament i kada testator koji je inace pismen. Obicno se to cini u onoj formi u kojoj je testament i sacinjen. Ne mora se stavljati ni datum kada je testament sacinjen ali je korisno da on bude naznacen. 116 | P a g e .

Ako samo jedan od potomaka nije saglasan sa ugovorom nema ni punovaznog ugovora u pogledu stvarnopravnog odnosno nasljednog odnosa. moze se nastaviti ovaj ugovor. Moze to biti i neka treca osoba. bilo da je u pitanju naknada stete. Ovaj ugovor ima pismenu formu i obavezu ovjere kod sudije. Potomci ne odgovaraju za dugove ustupioca ali se i to moze ugovoriti. Ovaj ugovor nema elemente ugovora o nasljedivaju. NASLJEĐIVANJE AUTORSKOG PRAVA 117 | P a g e . U svakom slucaju ugovor se moze raskinuti kada ugovorne strane ne ispunjavaju svoje obaveze iz ugovora. Steta nastaje protipravnom djelatnoscu i kada je ona nastala onda je to naknada stete. onda u vezi sa ovakvim ugovorom zakon daje zastitu u pogledu nuznog dijela. Ugovor se moze raskinuti sporazmom ugovaraca. Ovaj ugovor se moze zakljuciti samo izmedu predaka i njegove djece i drugih potomaka i to onih koji bi u momentu zakljucenja ugovora po zakonu bili nasljednici i to samo prvog nasljednog reda. Sudija mora procitati sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma. Sporazum je punovazan samo ako su sa njime saglasni svi akteri. Mora biti zakljucen u pismenoj formi i ovjeren kod sudije. Dovoljno je da je za jednu ugovornu stranu zajednicki zivot postao podnosljiv. Karakter ovog ugovora je i obligaciono pravni a ima i elemente stvarnog prava jer se imovina razdjeljuje i ustupa. Premdet ovog ugovora moze biti samo ona imovina koja je bila u vlasnistvu pretka u vrijeme zakljucenja ugovora. bilo da se radi o sticanju bez osnova. Ni kod ovog ugovora davalac izdrzavanja ne odgovara za obaveze primaoca izdrzavanja. Kada umre davalac izdrzavanja. Ako jedna od ugovornih strana nije bracni partner. Takav ugovor po svojoj pravnoj prirodi zadrzava obligaciono pravni karakter i smatra se kao ugovor o poklonu. Potomak koji nije dao saglasnost moze je dati naknadno u istoj formi. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU? To je dvostran pravni posao gdje se davalac izdrzavanja obavezuje da ce dozivotno izdravati primaoca izdrzavanja. Kod raskida ugovora svaka ugovorna strana ima pravo traziti naknadu po pravilima oblogacionog prava. a kada ugovorne strane zive zajedno ugovor se moze raskinuti i kada se njihovi odnosi toliko poremete da je zajednicki zivot nepodnosljiv.Ugovor je punovazan ako su se sva djeca i drugi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na naslijedivanje po zakonu sa ugovorom saglasili. Karakteristicno je da nakon zakljucenja ovog ugovora dakle ustupanja i raspodjele imovine medu njima nastaje obaveza jemstva u odnosu na ustupljenu imovinu. Sporazum moze obuhvatiti i bracnog partnera. I nakon zakljucenja ugovora primalac izdrzavanja ostaje vlasnik a to samo upucuje da se radi o dvostrano teretnom ugovoru. a ovaj primalac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio pod suspenzivnim rokom predaje koja se ima izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja.

a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca. A ako nekoj osobi pripada legat. Oni nasljeđuju na jednake djelove. Odricanje od nasljedstva ne moze biti djelimicno niti pod bilo kojim uslovima. ZAKONSKI NASLJEDNICI I. donosi se rjesenje da se zaostavstina preda opcini. nasljedni red Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). NASLJEDNIČKA IZJAVA? To je izjava nasljednika pred sudom da li se prihvata ili odrice nasljeda. U rjesenju ce se takode navesti da li i koji nasljednici nasljeđuju zaostavstinu po osnovu zakona ili testamenta. na jednake djelove. Osnov nasljedivanja moze biti zakon a i testament autora. 118 | P a g e . U slucaju nasljedivanja po zakonu. a ako nasljednik da izjavu samo u svoje ime takva izjava ne veze njegove potomke. Ako zaostavstinu cine nepokretnosti.Poslije smrti autora autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. nasljednicima uz oznaku nasljednih dijelova koji im pripadaju. pravomocno rjesenje se dostavalja i zemljisnoknjiznom uredu radi provođenja. Ona moze biti pozitivna i negativna. prijetnjom ili prevarom moguce je u paricnom postupku traziti ponistenje takve izjave. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU? Nakon sto se raspravi zaostavstina sud donosi rjesenje o nasljedivanju koje sadrzi podatke o umrloj osobi. naljeđuju njegova djeca (pravo predstavljanja). a u odredenom roku se niko ne pojavi. koji ima svoju djecu. njegov bracni partner i njegovi roditelji i to po nasljednim redovima koji su zakonom odredeni. medutim ako nije data slobodnom voljom vec pod prinudom. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca). njegovoj zaostavstini. Ako nema tih nasljednika autorska imovina postaje drzavno vlasnistvo. Poslije smtri autora nasljednici mogu koristiti imovinska prava ali samo u rokovima predvidenim zakonom o autorskom pravu. Negativna vazi i za potomke nasljednika. tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). Npr. Prije oca umre njegovo jedno dijete. Ova izjava se ne moze opozvati. umrlog nasljeduju samo njegova djeca. U takvom slucaju omogucice se nasljedstvo. plodouzivanje ili neko drugo pravo oznacice se i ta osoba kome to pripada. Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrsti umre njegovo djete. Protekom tih rokova autorsko djelo postaje slobodno djelo tako da se njime moze koristiti svaka osoba i bez ogranicenja.

njegovi usvojenici. ako je ucinio neko krivicno djelo. ustupanju. da se prihvati legata i da bude dostojan.nasljeđuju njegovi djedovi i nane. a to pravo mogu ostvariti samo ako nema nuznih nasljednika prvog nasljednog kruga. Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavstine na koji imaju pravo nuzni nasljednici uprkos pravilima o zakonskom i testamentarnom nasljedivanju.II. Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji. praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ½).tretiraju se primjenom pravila o nuznim nasljednicima. Moguce je da ostavilac iz nasljedstva iskljuci nuznog nasljednika ako se on od ostavioca teze ogrijesio. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca. 119 | P a g e . legat. nasljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje. pa i zakonski nasjednik ali se on samo tada zove prelegat. Legatar moze biti svako lice a sto znaci i testamentarni nasljednik. prvi krug cine djeca umrlog i njegov bracni partner . niti bračnog partnera . njegovi roditelji.to su apsolutni nuzni nasjednici i njihov dio iznosi ½ od onog dijela koji bi im pripadao po zakonu. ugovor o poklonu. niti su oni ostavili nekog potomka. ZAPIS ILI LEGAT? Legat je posljednja volja kojom zavjestalac ostavlja nekoj osobi (legataru) određenu imovinsku vrijednost iz ciste zaostavstine. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca . U suprotnom predmet legata ostaje osobi koja je bila duzna da izvrsi legat. ako nije obuhvacen bracni partner .a to su u stvari braća i sestre ostavioca. NUŽNI NASLJEDNICI Su odredeni najblizi srodnici umrlog koji imaju pravo na nuzni dio. Njihov nuzni dio iznosi 1/3. Nuzni nasljednici se razvrstavaju u dva kruga: 1. III. Da bi se legat ostvario legatar treba da nadzivi ostavioca. naljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu. pa i ako se odao neradu ili nepostenom zivotu. Testament. U odnosu na teretne pravne poslove kao sto su ugovor o prodaji. 2. drugi krug cine potomci umrlog. ne postoji ogranicenje ostavioca da raspolaze svojom imovinom u cjelosti. unučad. braca i sestre - oni ostvaruju pravo na nuzni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nuznih sredstava za zivot. zamjeni i dozivotnom izdrzavanju.

Ako se odrekne legata ili legatar postane nedostojan pravo na legat utvrduje se rjesenjem o nasljedivanju ili se utvrduje samo postojanje legata i ne naređuje njegovo izvrsenje..Pravo na legat se gasi ako legatar umre prije ostavioca. istina je ono što stranke dokažu u postupku. te mogu brže i efikasnije završavati slučajeve. samo stranke imaju pravo da predlažu dokaze). a pravda je promjenjiva kategorija. 120 | P a g e .. Novi ZPP teži ka formalnoj... a ne materijalnoj istini (daje mogućnost strankama da one odrede mjeru zaštite svojih građanskih prava. koji dobro vladaju pravom. Novi ZPP je donesen za „dobre sudije“.

međutim dovoljno je da „tuženi poduzme radnje u pravcu ispravljanja tužbe“). ono mora imati stranačku i parničnu sposobnost. i kao takva je procesna pretpostavka uopšte za vođenje postupka. Stranačka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u postupku. a tužbeni zahtjev se odbija (meritorno odlučivanje) putem presude. STVARNA LEGITIMACIJA Za razliku od stranačke i parnične sposobnosti. međutim. NADLEŽNOST Prema važećem zakonodavstvu. Parnična sposobnost je uža od stranačke sposobnosti. Stranačka sposobnost pretpostavlja potpunu poslovnu sposobnost. te odbaciti tužbu. 121 | P a g e . te možemo zaključiti da svako lice koje je parnično sposobno istovremeno je i stranački sposobno. sud će rješenjem ukinuti sve do tada provedene radnje koje su zahvaćene tim nedostatkom. i punoljetna lica mogu imati ograničenu poslovnu sposobnost i ona su tada u postupku sposobna samo u granicama svoje poslovne sposobnosti. Poslovna sposobnost je izjednačena kod fizičkih i pravnih lica. a obrnuto nije uvijek slučaj. Rok za ispravljanje tužbe ne može biti duži od osam dana (čini se da je prekluzivan rok. s tim što i stranke mogu istaći takav prigovor. Kod fizičkih lica stiče se rođenjem. osim postupka priznavanja stranih sudskih odluka. Ona može biti djelomično ili potpuno ograničena (kao kod lica do 14 godina ili kod lica kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost). sva nadležnost u oblasti parnice je na opštinskim sudovima. Tužba se uvijek odbacuje (cjenjenje procesnih pretpostavki) putem rješenja. Ako je pak nedostatak neotklonjiv. postoji i građansko-pravna legitimacija koja se zove stvarna legitimacija. Parnična sposobnost je sposobnost stranke da sama preduzima radnje u postupku. koje predstavljaju procesnu legitimaciju. Ako sud utvrdi da lice nema stranačku sposobnost. Prigovor nedostatka stvarne legitimacije je materijalno-pravne prirode i o njemu se odlučuje presudom. Tu sposobnost imaju sva lica koja imaju mogućnost sticanja prava i obaveza na području građansko-pravnih odnosa. To je odnos materijalno-pravne prirode samih stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte građansko-pravnog odnosa. a kod pravnih lica u skladu sa materijalnim propisom i upisom u registar pravnih lica.ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU STRANKE U POSTUPKU Da bi neko fizičko ili pravno lice bilo stranka u postupku. Stvarna legitimacija može biti aktivna i pasivna. taj nedostatak – ukoliko je otklonjiv – otklonit će i nastaviti sa postupkom. a o njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti.

Formalni suparničari su ona lica među kojima izvan parnice ne postoji pravna zajednica. kao i u toku revizionog postupka) po službenoj dužnosti pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomoćnik ovlašteno za zastupanje. te kada tuženi nema određeno prebivalište. a u vezi sa predmetom spora (npr. čime se spriječava nadripisarstvo u ovoj oblasti. nedostatak zakonskog zastupnika. nalazi se u inostranstvu. suprotni interesi stranke i zakonskog zastupnika. ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici i ako njihova prava i obaveze proističu iz istog činjeničnog i pravnog osnova. srodnici po krvi ili tazbini). Lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom sposobnošću zastupaju zakonski zastupnici. Privremenog zastupnika postavlja organ starateljstva. Punomoćnici zastupaju lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom parničnom sposobnošću preko njihovih zakonskih zastupnika. obično i formalno. a njihova prava i obaveze ne proizilaze iz istog činjeničnog i pravnog osnova. To ovlaštenje stranka može dati u punomoći ili naknadno. Kada jedan ovakav suparničar preduzme neku radnju u postupku. što znači da tužbeni zahtjev može biti usvojen ili odbijen. Punomoćnik može biti svako parnično sposobno fizičko lice. vanbračni drug. Materijalni suparničari su više lica koja mogu jednom tužbom tužiti ili biti tuženi. Karakteristično je da se spor kod materijalnih suparničara može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima.ZASTUPNICI STRANAKA To su lica koja vode parnicu umjesto stranke i u njeno ime. Ti suparničari su se i prije i izvan parnice nalazili u nekoj pravnoj zajednici. Riječ je o procesnoj zajednici. Privremeni zastupnik može se postaviti u određenim slučajevima. advokatska društva). međutim ima slučajeva kada i materijalni suparničari mogu biti obični (npr. sunasljednici. a izuzetno i pravno lice (npr. Obim punomoći je važno pitanje na ispitu. kao i parnično sposobne stranke kada ih one ovlaste. a ne prema zastupnicima lično. ali samo tuženoj stranci. Zakon je odredio slučajeve u kojima se može postaviti privremeni zastupnik – ograničenje poslovne sposobnosti. SUPARNIČARSTVO (SUPARNIČARI) Suparničarstvo može biti materijalno. tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci. suvlasnici. Ograničenje postoji i za fizička lica koje bi imale status punomoćnika (to mogu biti samo bračni drug. a samo izuzetno to ovlaštenje ima sud. kada se radi o zahtjevu iste vrste i istom stvarno i mjesno nadležnom sudu (npr. Prema zakonu. Obični suparničari su ona lica protiv kojih se može donijeti sadržajno različita presuda. ona ima pravno dejstvo u odnosu na sve suparničare. Svi formalni suparničari su obični. UMJEŠAČ 122 | P a g e . kao i odgovornost advokata i odgovornost fizičkog lica. te dostava nije uspjela. Novi ZPP uvodi zabranu advokatu da ovlasti drugoga advokata na njegovu zamjenu u preduzimanju radnji zastupanja na glavnoj raspravi bez izričitog ovlaštenja stranke. bračni drugovi). sud tokom cijelog postupka (u toku prvostepenog i drugostepenog. ??). grupa radnika koja zahtjeva ista prava iz radnog odnosa kod istog poslodavca).

priznati tužbeni zahtjev. parnični postupak se ne može pokrenuti po službenoj dužnosti. sud raspravlja i odlučuje samo u granicama zahtjeva iz tužbe i eventualne protutužbe. trpi ili propusti. 123 | P a g e .Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče pobijedi ili uspije jedna stranka. Tužba je podnesak kao i svaki drugi. što znači da se stranci ne može dosuditi ono što nije tražila. Materijalno-pravne posljedice dostave tužbe na odgovor: a) nastaje prekid prekluzivnih rokova za podnošenje tužbe. d) nema povlačenja tužbe bez pristanka tuženog. Sa druge strane. pri čemu nije potrebno da tužilac dokazuje pravni interes. kojom se pokreće parnični postupak u cilju zaštite određenog subjektivnog prava.. c) ako stranka otuđi stvar u toku postupka.. Po svom sadržaju mogu biti: a) Kondemnatorne ili obvezujuće. Za razliku od drugih postupaka. Ne mogu se podnijeti niti teći dvije parnice po istom zahtjevu i između istih stranaka. a i stranke po tom osnovu mogu podnijeti prigovor sudu. sklopiti poravnanje i u tom pogledu su njegova dispozitivna prava široka. jer i tu sud pazi po službenoj dužnosti. b) iscrpljuje se pravo alternativnog izbora obaveza. PARNIČNI POSTUPAK? TUŽBA Podnošenje tužbe Tužba je prva procesna radnja. niti više od onoga što je tražila. b) pitanje presuđene stvari. Ona može biti data i usmeno na zapisnik kod parničnog suda. kao i rokova zastarjelosti i dospjelosti. Što važi po opštim pravilima za sve podneske. Momentom dostave tužbe tuženom na odgovor nastaju slijedeće procesno-pravne posljedice: a) pitanje prigovora litispendencije. odreći se od tužbenog zahtjeva. Umiješanjem u parnicu on je prihvata u onom stanju u kakvom je ona bila u trenutku miješanja. to ne spriječava sud da vodi parnicu između istih stranaka. Isti slučaj je u postojanju presuđene stvari (res iudicata). a prigovor mogu podnijeti i stranke. c) savjesni posjednik postaje nesavjestan. kojima se traži ispunjenje određene obaveze tuženog da nešto učini. Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom na odgovor. Tužilac može povući tužbu. Umješač se može pridružiti parnici sve do pravosnažnosti presude. sud po službenoj dužnosti pazi na postojanje takve parnice (litispendencija). VRSTE TUŽBI Tužbe se dijele na građansko-pravne i procesno-pravne. to važi i za tužbu.

a obično su to tužbe iz izvršnog. za razliku od presuda po osnovu kondemnatornih i konstitutivnih tužbi! c) Konstitutivne ili preobražajne tužbe. Ovdje se radi o strogom legalitetu i sud nema nikakvih diskrecionih ovlaštenja. to u parničnom postupku u pravilu nije ni dopušteno. tu se sud ne smije držati pasivno. Pravni interes postoji kada se isti rezultat ne može postići kondemnatornom tužbom. Tužilac ovdje mora imati pravni interes. utvrđujuće ili prejudicione. pa i onda kada njih same stranke nisu predložile. Sve parnične radnje moraju se zasnivati na zakonu. jer ako tužilac nema pravni interes. Na taj način se dolazi do formalne istine (dok je po ranijem zakonu sud mogao dati upute procesno-pravne prirode neukoj stranci. U tom dijelu je sud samo pasivni posmatrač i na osnovu takvog raspravljanja donosi svoju odluku. Presude po osnovu deklaratornih tužbi ne mogu biti predmet izvršenja. Po ranijem zakonu sud je u skladu sa načelom oficijelnosti bio dužan da utvrđuje činjenice i izvodi dokaze koji su relevantni za rješavanje spora. a u drugom jeste!!) c) Raspravno načelo daje strankama svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala. kojima se traži ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili njegova promjena ili razvrgnuće. ne može promijeniti zahtjev. po kojem sud više nije dužan da utvrđuje činjenice koje stranka nije iznijela. 124 | P a g e . jer u jednom slučaju stranka jeste istakla neki prigovor. dostavljanje tužbe. kao i sve ostale elemente koje sadrže podnesci. Prema novom ZPP-u. d) Načelo traženja istine. kojima se traži utvrđivanje nekog sadržaja. Sud ne može pokrenuti parnicu. Što nije predviđeno u zakonu. ostavinskog i drugih postupaka. NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA a) Načelo zakonitosti. Odluka suda je vezana samo za procesnu građu koju su prikupile stranke.b) Deklaratorne. tužbeni zahtjev. pravni osnov. vrijednost spora. ovo načelo je jako ograničeno i objektivizirano i obuhvata slijedeće radnje: ispitivanje tužbe. SADRŽAJ TUŽBE Tužba mora sadržavati osnov za nadležnost. stečajnog. sada više to ne smije činiti!). b) Načelo oficijelnosti se odnosi samo na procesne radnje koje sud sam preduzima po službenoj dužnosti. sud će tužbu odbaciti. Ovdje je važno naglasiti da sud nije vezan za pravni osnov. ne može iznositi nove činjenice i predlagati dokaze (to dovodi do situacija u praksi kada se u vrlo sličnim slučajevima donose različite presude. To su obično tužbe iz imovinsko-pravnih odnosa i porodičnog prava. Zakon propisuje uslove podnošenja ovih tužbi. Sud nije ovlašten da postupak provodi po načelima pravičnosti (!). činjenice i dokaze. pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava. iz kojeg proizilazi pravo ili pravni odnos. koje podrazumijeva zahtjev stroge primjene zakona.

izuzeće sudije). pravilnosti zastupanja. Sud nije vezan za pravni osnov kojeg je tužilac naznačio u tužbi. koji mora biti u pismenom obliku. U nedostatku ovog elementa. jer se njime traži pravosnažno odlučivanje o jednoj pravnoj posljedici. Činjenični osnov čine pravno relevantne činjenice. kojem je predmet ustupljen kao nadležnom. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se traži tužbom. Vrijednost spora je kriterij za određivanje troškova postupka. o kojoj sud treba da donese odluku. Moguć je i sporazum o mjesnoj nadležnosti. potpisan od strane stranaka. ali i kada nije naveden sud će postupiti po tužbi. sporovi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi) i najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu. vrste postupka i prava na reviziju. sudija je stranka u sporu) i generalna (drugi razlozi). te blagovremenosti podnošenja tužbe. Mjesna nadležnost može biti opšta. Predmet dokazivanja su tvrdnje o činjenicama. tužba se ne može vratiti na ispravku. Prigovor mjesne nadležnosti stranka može istaći najkasnije u odgovoru na tužbu. to se ne odnosi na neku ispravku npr!! Tužbeni zahtjev predstavlja jedan od osnovnih elemenata tužbe. Primjer: Isključiva mjesna nadležnost s obzirom na mjesto gdje se nalazi nekretnina postoji samo u slučaju postojanja spora o nepokretnosti. a ne same činjenice. Pravni osnov je također obavezan elemenat tužbe. ispitivanje stvarne nadležnosti. Delegacija može biti nužna (npr. To je procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne pomoći. a ne i na stvarnu nadležnost (ovo iz razloga što je to pitanje rješio Zakon o sudovima u FBiH dajući svu tu nadležnost opštinskim sudovima). dostavu tužbe tuženom na odgovor. mora se ticati određenog spora ili više određenih sporova koji bi proizilazili iz istog pravnog odnosa. 125 | P a g e . isključiva i supsidijarna. Prethodno ispitivanje tužbe obuhvata ispitivanje da li je tužba razumljiva i potpuna. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti samo kada za taj spor postoji isključiva mjesna nadležnost drugog suda (npr. izberiva. odnosno pravne zaštite. Delegacija nadležnosti je moguća kada viši sud odredi drugi mjesno nadležni sud za rješavanje. Sukob nadležnosti postoji kada sud. smatra se nenadležnim i za rješavanje nadležnosti predmet proslijeđuje višem sudu.Kada je u pitanju nadležnost. Izmjena pravnog osnova ne predstavlja preinačenje tužbe ili promjenu tužbenog zahtjeva!!! Postupanje po tužbi? Odmah nakon prijema tužbe započinje pripremanje glavne rasprave. Te pripreme obuhvataju: prethodno ispitivanje tužbe. stranačke i parnične sposobnosti. U tužbi se može podnijeti više tužbenih zahtjeva i u takvim slučajevima se radi o objektivnoj kumulaciji. uglavnom se misli na mjesnu. Tužbeni zahtjev mora biti određen. svrshishodna (npr. ili eventualnoj ili alternativnoj obavezi (facultas alternativa).

kao da tužba nije ni podnesena. predmet spora. b) da je tužba neblagovremena. Objektivno preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva. g) da se tužilac odrekao tužbenog zahtjeva. Tužba se ne može odbaciti zbog „preuranjenosti“ tužbenog zahtjeva. ime i prezime ili naziv pravnog lica. Povlačenje tužbe? Povlačenje tužbe je moguće bez pristanka tuženog prije dostavljanja tužbe tuženome. e) da je o istom zahtjevu već pravosnažno završen postupak. 126 | P a g e . osim u brakorazvodnim sporovima. O procesno-pravnim pretpostavkama sud vodi računa po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka. Svi ovi elementi su procesno-pravne prirode i oni se razlikuju od materijalno-pravnih činjenica. sadržaj izjave i potpis podnosioca. ili uz pristanak tuženog sve do zaključenja glavne rasprave. nakon toga samo ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena ka odugovlačenju postupka i ako tuženi na to pristane. već će se odbiti tužbeni zahtjev. preinaka je moguća ako sud utvrdi da tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije i ako je tuženi u mogućnosti da odmah raspravlja po preinačenoj tužbi. Preinačenje je moguće najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave. Preinačenje tužbe ? Može biti objektivno preinačenje. onda se traži i njegov pristanak na ovakvu preinaku tužbe. ili zato što još nije formirana neka služba. ako pripremno ročište nije održano. na primjer zato što još nije donesen neki zakon. tužba se neće odbaciti. Ako se podnese tužba zbog nedospjele obaveze. a od materijalno-pravnih činjenica zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. f) da je sklopljena sudska nagodba.Tužba je potpuna ako ima oznaku suda. Povlačenje tužbe znači da je tužilac odustao od svoga prava na određenu pravnu zaštitu. a ako je prvotuženi se upustio već u parnicu i dao odgovor na tužbu. proširenje postojećeg zahtjeva ili isticanje novog zahtjeva. i subjektivno preinačenje. što znači da se ista može ponovo podnijeti. Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba. prebivalište ili boravište ili sjedište. ili iz drugih sličnih razloga. Ako tuženi ne pristane na preinačenje. koje se odnosi na stranke. c) da je tužba povučena. Od procesno-pravnih elemenata zavisi dopuštenost tužbe. Novotuženi mora pristati da stupi u parnicu. Subjektivno preinačenje tužbe postoji kada tužilac pored ili umjesto ranije označenog tuženog označi drugo lice. koje se odnosi na tužbeni zahtjev. Tužba se odbacuje rješenjem kada sud utvrdi: a) da nije nadležan. d) da o istom zahtjevu već teče parnica. Povlačenje tužbe može biti djelomično ili u cjelosti. Načelno se tužba ne može povući nakon zaključenja glavne rasprave. te h) da nepostoji pravni interes kod tužbe za utvrđivanje.

ali i na neformalan plan suđenja. pa sud u takvom slučaju donosi presudu zbog odricanja. Pripremno ročište se uvijek zakazuje kada nema odgovora na tužbu. važi i za protivtužbu. Tok pripremnog ročišta? 127 | P a g e . novčani zahtjevi). koja se odnosi na datum zakazivanja. i to u roku od 30 dana. Zakon predviđa obaveznu konsultaciju sa strankama.Za razliku od izjave tužioca o povlačenju tužbe. jer ako se ne dostavi odgovor na tužbu moguće je donijeti presudu zbog propuštanja. a samo izuzetno se glavna rasprava može zakazati bez pripremnog ročišta. Predviđeno je da se postupak u pravilu sastoji od dva ročišta: pripremnog ročišta i ročišta za glavnu raspravu. tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu. ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti. Odgovor na tužbu? Nakon prijema tužbe sa prilozima. Protivtužba? Radi se o samostalnom zahtjevu protiv tužioca kojeg je tuženi u parnici koju je tužilac pokrenuo protiv njega istakao pred istim sudom. Odricanje od tužbenog zahtjeva? To je izjava tužioca kojom se definitivno odriče prava na pravnu zaštitu određenog sadržaja. nedolazak tužioca na pripremno ročište. Protivtužbu je moguće podnijeti ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa zahtjevom iz tužbe. Pripremno ročište se zakazuje nakon prijema odgovora na tužbu. Rješenje o zakazivanju mora sadržavati posljedice eventualnog izostanka sa pripremnog ročišta i upozoravaju stranke da najkasnije na tom ročištu mogu iznijeti činjenice i predložiti dokaze. Dostavljanjem odgovora na tužbu tuženi se upušta u raspravljanje. Pripremno ročište? To je završna faza pripremanja za glavnu raspravu. Dostavljanje odgovora je obavezno. iako je uredno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak). kompenzirati (npr. zakon poznaje i takozvanu presumpciju ili fikciju povlačenja tužbe (npr. Zakazivanje pripremnog ročišta uglavnom je obavezno. jer se takvi zahtjevi mogu ostvariti i u posebnoj parnici. Sve što važi za tužbu. tj. Ovakva presuda ima učinak pravosnažne presude. te ako je po srijedi nadležnost istog suda. pa tužilac ne može ponovno podnijeti tu istu tužbu. a ne i dužnost. Protivtužba je samo mogućnost.

Po zaključenju glavne rasprave sudija mora obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude. obznani se predmet raspravljanja te se utvrdi da li su pozvane stranke i prisutne. Potom prvo tužilac ukratko izlaže bitna pitanja iz tužbe i pročita isprave. Medijaciju može predložiti sud. a potrebna je saglasnost stranaka. a tuženi potom izlaže svoj odgovor na tužbu. ako takav prijedlog postoji. Odgoda. Postoji i Zakon o medijaciji sa popratnim podzakonskim propisima.Na pripremnom ročištu se otklanjaju sve smetnje koje spriječavaju dalje postupanje suda. a čija je posljedica pravosnažnost. Sud mora paziti na nepristrasnost u svom nastojanju da stranke zaključe sudsku nagodbu. Prema odredbama o redoslijedu izvođenja dokaza. odlaganje i nastavak ročišta? 128 | P a g e . nakon izlaganja odgovora na tužbu prvo se pristupa saslušanju stranaka. Glavna rasprava? Predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda. Na ročištu ukratko tužilac izlaže tužbu. a onda o prijedlozima stranaka i činjenicama kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge. Medijacija? Novi ZPP poznaje i alternativno rješavanje sporova putem medijacije. Glavna rasprava se zakazuje 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. a potom svjedoci koje je predložio tuženi. i to prvo svjedoci koje je predložio tužilac. Novi ZPP ne daje mogućnost ponovnog otvaranja glavne rasprave. ima karakter pravosnažne presude i predstavlja izvršni naslov. ali može biti zakazana i održana i odmah nakon pripremnog ročišta. a najkasnije u roku od pet godina od dana njenog zaključenja. Ona predstavlja jednu vrstu ugovora. Zatim se saslušavaju svjedoci. kojim se uređuje i materijalno-pravni i procesnopravni odnos. Sudska nagodba? Sudska nagodba se može zaključiti u toku cijelog postupka. Sudska nagodba nastaje kada je stranke potpišu. Nakon što se glavna rasprava otvori. a zatim tuženi izlaže odgovor na tužbu. Zatim se raspravlja o procesnim pitanjima. Zatim se odlučuje o pitanjima koja će se raspravljati na ročištu za glavnu raspravu i o dokazima koji će se izvesti. Sudska nagodba se pobija tužbom u roku od tri mjeseca od dana saznanja. koje se preduzimaju radi utvrđenja relevantnih činjenica na koje će sud primjeniti materijalno pravo prilikom donošenja svoje odluke. Nakon okončanja svih ovih faza zaključuje se glavna rasprava.

Odgoda predstavlja odluku suda da se glavno ročište ne otvara. tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlaže. Nakon pravosnažnosti ove presude ona ima dejstvo presuđene stvari (res iudicata). ZPP poznaje slijedeće presude: a) Presuda na osnovu priznanja Presuda na osnovu priznanja donosi se na temelju jednostrane izjave volje tuženog kojom on priznaje tužbeni zahtjev. b) Presuda na osnovu odricanja Presuda na osnovu odricanja predstavlja izjavu tužioca. te prigovor prebijanja). a ne samo činjenice iz kojih proizilazi osnovanost tužbenog zahtjeva. niti uslovljeno bilo čime. saslušanja parničnih stranaka. Oblik odluke je presuda i rješenje. Dokazna sredstva su: uviđaj. protivtužbeni zahtjev. kako u pogledu razloga. Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tužbenog zahtjeva. svjedoci. isprave. Sudske odluke? Parnične radnje kojima se rješavaju pojedina pravna pitanja iz građanskog spora. 129 | P a g e . a odlaganje podrazumijeva situaciju kada se ročište već vodi. Presudom se meritorno odlučuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se vodi parnica (tužbeni zahtjev. datu pismeno ili usmeno.Odgoda i odlaganje su novim ZPP-om znatno ograničeni.. na temelju pravne logike!). kojom se on odriče od toga da sud zaštiti neko njegovo subjektivno pravo. a i na raspravi koja je zakazana povodom žalbe pred drugostepenim sudom. Priznanje ne smije biti vezano za neki rok. Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju ocjenjuje izvedene dokaze i donosi zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije dokazana (naravno. Ova presuda se može donijeti sve do zaključenja glavne rasprave. ZPP također poznaje i institut osiguranja dokaza. Sud će odbiti donošenje presude na osnovu priznanja kada je u pitanju zahtjev sa kojim stranke ne mogu raspolagati. i to pitanja materijalno-pravne i procesno-pravne prirode. Dokazivanje? U postupku treba dokazivati samo pravno relevantne činjenice. a može se opozvati do donošenja presude. Novi ZPP razlikuje odgodu od odlaganja.. Priznanje tužbenog zahtjeva moguće je do zaključenja glavne rasprave. Ne može se rasprava odložiti na period duži od 30 dana. vještačenja (samo jedan vještak jedne struke!). jer se samo na njima može zasnivati donošenje odluke. iako izreka glasi da se tužbeni zahtjev odbija.

Ako je zahtjev očigledno neosnovan i ako sa njim stranke ne mogu raspolagati.. Izuzetak su presude zbog propuštanja i presude donesene u drugostepenom postupku na sjednici vijeća. Da bi sud mogao donijeti ovu presudu potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi. jer nije dao odgovor na tužbu. te drugim očitim pogreškama u pisanju i računanju. Određivanje roka za izradu presude je novost u ZPP i od tog roka počinje teći i rok za žalbu. sud može odbiti tužbeni zahtjev. ali tuženi može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. sud je dužan o tome izvjestiti predsjednika suda i navesti razloge propuštanja. Njome se sankcioniše pasivnost tuženog. Ako prijedlog pak nije osnovan. koja zamjenjuje raniju presudu zbog izostanka. Dopunska presuda se donosi samo na prijedlog stranke. donijet će i rješenje kojim se ukida presuda zbog propuštanja. sud će odbiti donošenje ove presude. takvom žalbom ne može se pobijati sam meritum presude. već samo da li je pitanje raspravljeno). Ako sud usvoji prijedlog za povraćaj. Ako sud odbije prijedlog za povraćaj. Rok za podnošenje ovog prijedloga je 30 dana.). Donošenje presude? Obaveza je suda da izradi presudu u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. Takve greške ne smiju imati uticaja na suštinu presude.c) Presuda zbog propuštanja Ova presuda je novost u našem procesnom pravu. Ako je prijedlog neblagovremen. Međutim. brojevima. ako neki od uslova nije ispunjen. Žalbeni rok počinje teći 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. bez obzira kada je preuzimanje presude izvršeno (zloupotreba u praksi. sud će ga odbaciti rješenjem.. odnosno njihovi punomoćnici u zgradi suda. a i po prijedlogu stranaka. a ne po službenoj dužnosti suda. Stranke nemaju pravo žalbe na ovu presudu. Preuzimanje presude? Preuzimanje presude vrše stranke. Dopunska presuda? Ova presuda se donosi kada sud propusti da odluči o dijelu tužbenog zahtjeva ili o svim tužbenim zahtjevima o kojima mora da odluči i o kojima je već raspravljeno. Ispravljanje presude vrši sud po službenoj dužnosti. U slučaju propuštanja ovog roka. nego samo osnovanost prijedloga za povrat u prijašnje stanje. izigravanje ovog roka putem uvođenja dostavljanja presude. 130 | P a g e . Ispravljanje presude? Prilikom izrade presude može doći do greške u imenima. protiv takvog rješenja tuženom je dopuštena žalba. sud će ga opet rješenjem odbiti (ne cijeni se osnovanost.

a pod propisanim uslovima i umješači. izuzetak je samo kada ih podnosilac žalbe bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zaključenja glavne rasprave. Pravo na žalbu imaju stranke. dispozitivna stranačka radnja. Žalba protiv presude? Redovan pravni lijek. a ako se žalba na presudu odnosi samo na okolnosti ispravke. Sadržina žalbe? Žalba mora sadržavati oznaku presude protiv koje se izjavljuje. Dopuna žalbe mora biti podnijeta u roku za žalbu. Rok za podnošenje žalbe je prekluzivan. Rješenja? Odlukom u formi rješenja sud u pravilu odlučuje o procesnim pitanjima. kojom se pobija prvostepena presuda i od suda traži njena izmjena ili ukidanje ili preinačenje. kada upravlja parnicom. Protiv rješenja o ispravci dopuštena je posebna žalba. Stranka se može odreći žalbe ili odustati od žalbe. U pravilu se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi.Prijedlog za ispravak nije vezan rokom. tako da se ispravak može vršiti u bilo koje vrijeme. naznaku da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelini. onda takvu žalbu sud uzima i tretira kao prijedlog za ispravku. Žalbeni razlozi: a) Povreda odredaba parničnog postupka (koja je uticala na pravilnost donesene odluke!) b) Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje c) Pogrešna primjena materijalnog prava Drugi su razlozi žalbe kada je u pitanju presuda na osnovu priznanja ili odricanja: a) Povreda postupka b) Izjava o priznanju ili odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare 131 | P a g e . Odredbe koje se odnose na presudu na odgovarajući način valja primjenjivati i na rješenja. Zakon strogo propisuje formu žalbe (traži se pismena forma i navedeni su svi elementi žalbe koji su obavezni). a meritorno samo u postupku smetanja posjeda. razloge žalbe i potpis podnosioca žalbe.

132 | P a g e . potpunu i dozvoljenu žalbu dostavi na odgovor protivnoj stranci. Ako se blagovremena žalba dostavi nenadležnom sudu. Obično ovaj sudija i predsjedava raspravi. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Prvostepeni sud je obavezan da blagovremenu. Zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada utvrdi da radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja jeste potrebno utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze. Odlučujući po žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave drugostepeni sud može: 1. a protivna stranka nije dužna iskoristiti mogućnost odgovora. kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. Postupak pred drugostepenim sudom? Kada se spis prvostepenog suda sa žalbom dostavi drugostepenom sudu. smatra se da je blagovremeno podnijeta. koji traje od podnošenja žalbe do donošenja drugostepene odluke. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu (putem presude) 3. nepotpunu ili nedozvoljenu (putem rješenja) 2. Drugostepeni sud odluke donosi na sjednici vijeća ili nakon održane glavne rasprave. Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (putem rješenja. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. pa stigne nadležnom sudu nakon žalbenog roka. Drugostepeni sud nije u mogućnosti drugačijom ocjenom izvedenih dokaza na sjednici vijeća donijeti drugačiju odluku! Mogućnost održavanja rasprave pred drugostepenim sudom postoji samo u slučaju kada se pobija presuda. Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu 5. Preinačiti prvostepenu presudu. ovo nije uvažavanje žalbe!!) 4.Postupak prvostepenog suda po žalbi? Izjavljivanjem žalbe počinje postupak po žalbi. a ne i rješenje! Raspravu pred drugostepenim sudom vodi sudija-izvjestilac u sastavu istog vijeća koje je odlučilo da se otvori ova rasprava. započinje postupak pred drugostepenim sudom. Ovo samo u slučaju ako se takvo podnošenje žalbe može pripisati neznanju ili očiglednoj omaški podnosioca žalbe.

nesuspenzivan. Dopustivost revizije Reviziju stranka može podnijeti protiv drugostepene presude samo ukoliko je ona izrečena na njenu štetu. Uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti. Kada zakon propisuje da nije dozvoljena posebna žalba. tako da nedostatak bilo kojeg od tih elemenata reviziju čini nepotpunom (kada se vraća na ispravak ili dopunu) ili nedozvoljenom. ograničeni i dvostrani pravni lijek. što se odnosi samo na vrijednost onog djela presude koja se pobija!! U izuzetnim slučajevima zakon dopušta reviziju i kada je vrijednost spora manja od 10. Revizija je dozvoljena samo ukoliko vrijednost spora prelazi 10. samostalan. takvo rješenje se može pobijati u žalbi protiv odluke prvostepenog suda. razlozi revizije i potpis revidenta.000 KM. Podnosi se protiv pravosnažne presude drugostepenog suda donesene u povodu žalbe. stranka na koju se odnosi to rješenje može uvijek izjaviti žalbu protiv takvog rješenja. Obavezni elementi revizije su: označenje presude koja se pobija i protiv koje se izjavljuje revizija. Žalba protiv rješenja? Ako zakonom nije izričito propisano da žalba protiv određenog rješenja prvostepenog suda nije dozvoljena. ova zabrana ne postoji. Sve odredbe koje uređuju žalbu na presudu odnose se i na žalbu na rješenje. i to samo ako je riječ o predmetu gdje je primjena zakona značajna i za druge slučajeve 133 | P a g e . Ako nema nekog od ovih elemenata revizija je nepotpuna i u takvom slučaju vraća se na ispravak ili dopunu.000 KM. Ako su obje stranke podnijele žalbu. devolutivan. Za reviziju je propisana stroga pismena forma i obavezni elementi. a po potrebi predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno postupanje Revizija? Vanredan. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. ako je samo ta stranka podnijela žalbu. Rješavajući po žalbi protiv prvostepenog rješenja drugostepeni sud može: 1.Zabrana reformatio in peius???? Sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje 3. nepotpunu ili nedozvoljenu 2. izjava da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelosti.

Odgovornost sudije u slučaju primjene ZOO: može odgovarati za štetu ako je protiv njega vođen disciplinski postupak.(član 273. Odluke revizionog suda Revizioni sud najprije ispituje da li je revizija blagovremena. U tom smislu sud može: 134 | P a g e . potpuna i dopuštena. dakle ako sud ocijeni da bi odluka po reviziji mogla biti od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima. ili ako je namjerno pogrešno primjenio materijalno pravo (analogna primjena odredaba o odgovornosti organa uprave). Zakon o vanparničnom postupku (osim jedino u postupcima eksproprijacije). koja po osnovu apelacije cijeni drugostepene presude sa aspekta „ljudskih prava“ u skladu sa Evropskom konvencijom. odnosno o ocjeni dopustivosti revizije sud odlučuje i kada to stranka u reviziji nije navela. Zakon o stečajnom postupku.. a Ustavni sud BiH cijeni imovinu! To je posljedica činjenice nepostojanja Vrhovnog suda BiH. jer Vrhovni sud FBiH cijeni vlasništvo.. ali ne i u predmetima iz oblasti u kojima revizija nije dozvoljena po zakonu koji uređuje tu oblast. Zakon o izvršnom postupku. što je daleko od presuđivanja na osnovu striktnih (entitetskih) propisa. O ovoj povredi sud vodi računa samo na zahtjev revidenta i u takvom slučaju se preinačava drugostepena presuda. Zakon o zemljišnim knjigama ne poznaju reviziju!! Ustavni sud BiH se ustanovio kao „četvrta instanca“. Revizioni sud prvo cijeni dopuštenost revizije po ovom kriteriju. Povreda mora da bude učinjena pred drugostepenim presudom. Pojam pogrešne primjene materijalnog prava određuje sam zakon i on propisuje da ta povreda postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kada odredbu nije pravilno primjenio. Prekoračenje tužbenog zahtjeva pred drugostepenim sudom Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno pred prvostepenim sudom nije razlog za reviziju. Revizija se izuzetno može dopustiti u svim predmetima ispod određenog limita. prekoračenje mora biti učinjeno pred drugostepenim sudom. Razlozi za reviziju a) Povreda odredaba parničnog postupka koja je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom b) Pogrešna primjena materijalnog prava c) Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom U reviziji se ne mogu iznositi problemi činjenične prirode. Dakle.3).

ukinuti i drugostepenu i prvostepenu presudu. Odbiti reviziju kao neosnovanu. Nakon te dostave se spis sa jednim primjerkom te odluke dostavlja i prvostepenom sudu.. bez potrebe da se u izreci odluke drugostepena presuda potvrđuje. Uvažiti reviziju i preinačiti drugostepenu presudu Revizijski sud nije vezan prijedlozima podnosioca revizije. uvijek je dopuštena revizija. Po novom ZPP-u je revizijski sud sam nadležan da svoje odluke dostavlja strankama.1. i to onih postupaka koji su završeni pravosnažnom odlukom (presudom ili rješenjem). Uvažiti reviziju i ukinuti presudu drugostepenog suda. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se onom sudu koji je donio odluku u prvom stepenu.. Uvažiti reviziju. jer pravosnažnost te presude nije bila ni dovedena u pitanje 2. naročito odredbe o hipoteki. te odbaciti tužbu 4. ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Nov zakon. Drugostepena rješenja protiv kojih je revizija uvijek dopuštena: a) ako je protiv rješenja drugostepenog rješenja žalba odbačena. te predmet vratiti drugostepenom sudu (u praksi je moguće da revizioni sud ukine i drugostepenu i prvostepenu presudu) 3. kao i obratno. bez obzira iz kojih razloga je ta žalba odbačena b) revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim je potvrđeno rješenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe Ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka traži se prijedlogom. nehuman. a jedan primjerak te odluke dostavlja se drugostepenom sudu. te presudu može preinačiti i kada revident traži njeno ukidanje. POKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA 135 | P a g e .

Ovaj prigovor se podnosi do završetka izvršnog postupka. osim ako ZIP-om nisu isključeni. Rok za prigovor je prekluzivan. ŽALBA Redovan pravni lijek. što znači da o njemu odlučuje isti sud koji je donio rješenje. te predmet. Suspenzivno dejstvo u pravilu ima samo prigovor. u dijelu kojim je pozitivno odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu. jer se ne može pristupiti njegovom rješavanju prije isteka roka za odgovor. i to samo u odnosu na namirenje tražioca izvršenja. ali i po službenoj dužnosti. kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito predviđeno. Prigovor je redovan i samostalan pravni lijek. Sudska odluka može biti presuda i rješenje. tražioca izvršenja i izvršenika. Prigovor je bilateralan. b) c) d) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako je na njoj označen tražilac izvršenja i izvršenik. Druga isprava koja je zakonom predviđena kao izvršna (poravnanje iz medijacije). koje bi sprječilo izvršenje.Izvršni postupak se pokreće po prijedlogu tražioca izvršenja. vrsta. te suspenzivan. koji sprječava pravosnažnost rješenja. Izvršna odluka donesena u upravnom postupku i nagodba ako glase na ispunjenje novčane obaveze. jer u pravilu odlaže izvršenje. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. 136 | P a g e . jer o njemu odlučuje drugostepeni sud. I odluka krivičnog suda može biti izvršna isprava. IZVRŠNE ISPRAVE? a) Izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba. može podnijeti prigovor. PRIGOVOR Rješenja donesena u izvršnom postupku u prvom stepenu mogu se pobijati samo prigovorom. pod određenim uslovima imaju pravo podnijeti i treća lica koja imaju pravni interes. Izvršna notarska isprava. jer se dostavlja drugoj strani na odgovor. I žalbu i prigovor osim stranaka. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. Na prigovor se stranke izjašnjavaju u roku od osam dana i sud u izvršnom postupku najčešće podnosioca prigovora upućuje na parnicu. U pogledu mogućnosti pokretanja i vođenja postupka nema bitnih promjena u odnosu na raniji zakon. Devolutivan pravni lijek. ali ne sprječava provođenje rješenja. Prigovor je dvostran pravni lijek. On je i remonstrativan pravni lijek. PRIGOVOR TREĆEG LICA Lice koje tvrdi da u predmetu izvršenja ima takvo pravo.

priznanja. ratne spomenice. Po novom ZIP-u to su mjenica i ček. ono naročito ne postoji u našoj kreditnoj praksi.). Po ranijem ZIP-u bilo je moguće izvršenje do iznosa 1/3 primanja izvršenika. I sl. jer je njome princip srazmjernosti značajno ugrožen. Najprije se popisuju i plijene pokretne stvari. Novi ZIP je radikalno izmjenio pravila o izuzimanju od izvršenja. druga ordenja. posebno kada se radi o bankarskim kreditima koji se osiguravaju hipotekom. isl. vjenčani prsten. a zatim u roku od 15 dana vrši njihova prodaja. pa i izvodi iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga.VJERODOSTOJNE IZPRAVE Izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Prodaja se vrši usmenim javnim nadmetanjem. Izvršenje se provodi pljenidbom i prenosom potraživanja. a po novom ZIP-u je moguće izvršenje do 1/2. Novim ZIP-om je napušteno načelo socijalnosti. Ako pak primanja prelaze ovaj iznos. lična pisma. a provodi se u onom obimu koji je potreban za namirenje konkretnog potraživanja. ZEMLJIŠNI DUG 137 | P a g e . U oba slučaja ovo se odnosi na primanja izvršenika do 1000 KM mjesečno. te prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja. izvršenje je moguće do 2/3 primanja. IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA Predmet ovog izvršenja ne mogu biti predmeti koji su neophodni i potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (hrana. sa protestom i povratnim računom. Svrha ovih isprava je pojednostavljenje postupka. zakupnine. zatim utvrđenjem vrijednosti nepokretnosti. Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina. a nekada i neposrednom pogodbom. autorske naknade. penzije. Za provođenje ovog postupka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika. zatim računi. ogrijev. a i suvlasnički dio može biti samostalan predmet izvršenja. Izvršenje se provodi zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi. IZVRŠENJE NA NOVČANIM POTRAŽIVANJIMA Novčana potraživanja su primanja izvršenika po osnovu radnog odnosa. IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTIMA Za ovakva izvršenja nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. Ne mogu biti predmet izvršenja ni medalje. a moguće je izvršenje i na zajedničkom vlasništvu.

što znači da ako je nešto činjenično odlučeno u vanparničnom postupku. Zakonu o stečajnom postupku i Zakonu o notarima. sva činjenična pitanja upućuju se u parnicu. Spominje se u Zakonu o zemljišnim knjigama. a ako je nešto činjenično rješeno u parničnom postupku. on je ustvari hipoteka ali bez potraživanja. može se pobijati u parničnom. ZAKON O VANPARNIČNOM POSTUPKU Osnovno pravilo: ovdje se ne raspravlja o činjenicama. Zemljišni dug nije akcesorne prirode kao hipoteka. 138 | P a g e . ali ga još nema toliko u praksi.Radi se o stvarno-pravnom osiguranju na nepokretnosti. vrijedi i za vanparnični postupak.

te u drugim slučajevima propisanim zakonom. a starije je od 60 godina. U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Postupak se pokreće po prijedlogu maloljetnog lica. kada je zakonom propisanom da se brak može zaključiti između tih lica samo na osnovu dozvole suda. Postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od sedam dana. kao i drugih lica koja nisu u mogućnosti da se sama o sebi brinu. ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Poslovna sposobnost može biti potpuno ili djelimično oduzeta. a iznimno i po službenoj dužnosti. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA? U ovom postupku sud odlučuje o davanju dozvole za zaključenje braka između određenih lica. ako su ispunjeni potrebni uslovi. osim ako ZVP-om nije drugačije određeno. koji daje nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje dotičnog lica. a tako i vraćena. porodičnim. bez obzira na njegovo zdravstveno stanje. ZADRŽAVANJE NA LIJEČENJU U USTANOVI ZA OBOLJELE? O ovome odlučuje sud kada je zbog prirode bolesti neophodno dotičnom licu ograničiti slobodu kretanja. Rok za žalbu je tri dana od prijema rješenja. imovinskim i drugim pravima i interesima. Protiv rješenja o oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti dozvoljena je žalba i mogu je izjaviti lica koja su učestvovala u postupku. Sud na odgovarajući način ispituje okolnosti koje su od značaja za utvrđenje postojanja slobodne volje i želja maloljetnika za 139 | P a g e . PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI? Umrlim licem proglasit će se lice o čijem životu za poslijednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti. Za vođenje postupka nadležan je sud na čijem području lice kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište ili boravište. Karakteristično je da tu žalbu može izjaviti i lice kojem se oduzima poslovna sposobnost. Smrt nekog lica može se dokazivati po odredbama ZVP-a samo kada se smrt ne može dokazati ispravama predviđenim propisima o matičnim knjigama. U vanparničnom postupku sud po službenoj dužnosti preduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju. Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica.Vanparnični postupak utvrđuje pravila postupka u kojima sudovi postupaju i odlučuju o ličnim. U tom postupku mora se provesti dokaz po vještaku medicinske struke odgovarajuće specijalnosti.

RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE? U ovom postupku sud utvrđuje ko su nasljednici ostavioca. Uređenje međe u gradu zavisi od toga da li je građevinska parcela parcelisana ili nije. koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu. sud će postupak prekinuti (jedini slučaj kada se vanparnični postupak prekida!!) i sudionike uputiti na pokretanje parničnog postupka. već se cijeni prema okolnostima konkretnog slučaja. ako jeste. ŽALBA U VANPARNIČNOM POSTUPKU? U vanparničnom postupku se odluke donose u obliku rješenja. Uređenje međe u vanparničnom postupku moguće je samo ako vrijednost spora iznosi do 3000 KM (tzv. malična vrijednost). po pravičnosti. Geometar mora imati „stajne tačke“ kao referentne tačke od kojih vrši mjerenje. kada matičar ima obavezu da najkasnije u roku od tri mjeseca dostavi smrtovnicu sudu. ako zakonom nije drugačije određeno.zaključenje braka. 140 | P a g e . Ako su u toku postupka sporne neke činjenice od kojih zavisi neko pravo na naslijeđe. te koja prava iz te zaostavštine pripadaju nasljednicima. po jačem pravu. ako su učesnici postupka saglasni sa time. Sud uređuje među: 1. protiv kojih je dozvoljena posebna žalba. oštećeni ili pomjereni. Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih nekretnina. legatarima i drugim licima. ali u praksi je to uglavnom inicijativa nasljednika). u suprotnom. a time se ne vrijeđaju prava drugih sudionika koja su zasnovana na tom rješenju. nadležan je organ uprave. Sud nakon „ročišta za pomirenje“ zakazuje ročište na licu mjesta. prema posljednjem posjedu. sud može izvršiti uređenje međe. sud stranke upućuje na parnični postupak! Ako obje stranke pristanu da se međa uredi prema jačem pravu. Žalba zadržava izvršenje rješenja. gdje poziva stranke i vještaka geometra. 3. te posjedovanje tjelesne i duševne sposobnosti maloljetnika za vršenje prava i dužnosti koji proizilaze iz braka. Rok za žalbu iznosi 15 dana od dana dostavljanja rješenja (ali rok nije prekluzivan!). ako nije. Pravičnost ne znači „po pola“. u suprotnom je jako teško izvršiti pouzdano mjerenje. stranke se ne moraju uputiti na parnicu. Međa se može urediti i prema katastarskim mapama. ako su međašni znaci uništeni. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti (u teoriji. 2. UREĐENJE MEĐA? Sud uređuje među između susjednih nekretnina. Drugostepeni sud može odlučiti i o neblagovremenoj žalbi isto kao i prvostepeni sud o blagovremenoj žalbi. ako utvrdi da je žalba osnovana. Prvostepeni sud može povodom blagovremene žalbe novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje rješenje.

novine FBiH 61/01) 141 | P a g e . ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA (Sl.Pravosnažnost rješenja donesenog u vanparničnom postupku ne sprječava sudionike da o svom zahtjevu traže zaštitu u parničnom ili u upravnom postupku.

te postupak registracije stranih ulaganja. strani ulagači pod istim uslovima kao i domaći ulagači imaju pravo upravljanja privrednim društvima. Strani ulagač može osnovati privredno društvo pod istim uslovima kao i domaći ulagači. i to u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ZPD). 34/00). Sve ono što nije uređeno ovim zakonom. informisanje. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. u skladu sa važećim zakonima u FBiH i BiH. Restrikcije se odnose na ograničenje uloga stranog ulagača. strani ulagači imaju pravo da vrše transfer dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja i poslovanja u FBiH. Ukoliko ne donese rješenje u ovom roku. Ukoliko u navedenom roku ne donese rješenje. oblici stranih ulaganja. Također. isl. ministarstvo je dužno da o tome obavijesti podnosioca i u tom slučaju dužno je da donese konačno rješenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. BiH 21/98. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2. Federalno ministarstvo kulture i sporta. gl. a u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH (Sl. Nakon što ministarstvo zaprimi zahtjev. BiH 17/98). regulisano je Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (Sl. Nadalje. Ulaganje u postojeće pravno lice 4. PRAVA. OBLICI STRANIH ULAGANJA? 1. Ovdje ipak postoje određene restrikcije i to u oblasti vojne industrije i proizvodnje i oblasti javnog informisanja. Osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3.Ovim zakonom uređeni su prava. dužno je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje. prije nego što pristupi ulaganju i osnivanju privrednog društva. Ako postoje razlozi za odgodu donošenja rješenja o stranom ulaganju. OBAVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGAČA? Strani ulagač ima pravo da investira dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih i neprivrednih djelatnosti u BiH. i to bez ograničenja i u konvertibilnoj valuti. obaveze i povlastice stranih ulagača. kultura. gl.). mora da podnese zahtjev naprijed navedenom ministarstvu za pribavljanje saglasnosti (vojna industrija. osim carinskog evidentiranja. koji ne može biti veći od 49% glavnice takvog privrednog društva. U pogledu vlasničkih prava na nekretninama. Strani ulagač. Posebni oblici stranih ulaganja POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA? U FBiH strana ulaganja u sektore koji podliježu restrikcijama odobravaju slijedeća ministarstva: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 142 | P a g e . strani ulagači imaju jednaka prava i stiču nekretnine kao i domaća pravna i fizička lica. Strana ulaganja su oslobođenja plaćanja carina i carinskih obaveza. i to pod istim uslovima kao i rezidenti (domaća pravna i fizička lica).

gl. nosioci prava stiču materijalna i moralna prava. Priznanjem. Kada govorimo o predmetu zaštite. BiH 3/02) definiše se i uređuje sticanje. autora industrijskog dizajna podrazumijeva pravo da bude naznačen u prijavi i svim drugim ispravama koje se odnose na patent. Moralno pravo pronalazača. Sticanje prava industrijskog vlasništva u BiH može se zahtjevati i prijavom podnesenom u inostranstvu. U roku od 5 dana računajući od dana podnošenja uredne prijave ministarstvo će donijeti rješenje o odobrenju stranog ulaganja. Svi sporovi koji eventualno nastanu u vezi sa stranim ulaganjima. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH (Sl. znak koji je podoban za razlikovanje roba ili usluga štiti se žigom. a zahtjev se podnosi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. i to patenata. Strani ulagači također imaju i obavezu da poštuju zakone i propise BiH i entiteta. zakona utvrdio jednakost stranih i domaćih lica kada je u pitanju zaštita prava industrijskog vlasništva. odn. izuzev ako zainteresovane strane ne dogovore arbitražu ili ugovore nadležnost stranog suda. jednako kao i domaća pravna i fizička lica. novi oblik proizvoda ili njegovog djela štiti se industrijskim dizajnom.Odobrenje stranog ulaganja važi bez vremenskog ograničenja!! Strani ulagač je dužan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili drugog akta o ulaganju. industrijski dizajn. i to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. industrijskog dizajna i geografske oznake. kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana računajući od dana potpisivanja tog akta. koji kaže da se pronalazak štiti patentom ili patentom sa skraćenim trajanjem. sadržaj i zaštita prava industrijskog vlasništva. što znači da strana pravna i fizička lica su izjednačena sa domaćim – ali po principu reciprociteta. Zakonodavac je u članu 4. u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. Reciprocitet se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. Institut također prima prijave kojima se zahtjeva sticanje prava industrijskog vlasništva u inostranstvu. POSTUPAK STICANJA PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA? Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u BiH ostvaruje se podnošenjem prijave Institutu za standarde. odn. rješavaju se pred nadležnim sudovima u BiH. tj. registracijom prava industrijskog vlasništva. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. robnih i uslužnih žigova. ukoliko je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. on je regulisan članom 2 ovog zakona. Pravni učinak priznatih prava industrijskog vlasništva iz takvih prijava 143 | P a g e . u skladu sa navedenim zakonom. Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasništva obuhvataju isključiva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH.

NAČELO PRVENSTVA? Institut radi na osnovu načela prvenstva. s tim što se tužba neposredno podnosi Institutu. kao i za pružanje informacijskih usluga. Protiv rješenja Instituta donesenih u drugom stepenu žalba nije dopuštena. Postoji i tzv. „višestruko pravo prvenstva“. Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu dopuštena je žalba Komisiji za žalbe Instituta u roku od 15 dana. znak ili oblik proizvoda prijavu podnese kasnije. od dana upotrebe na izložbi prijavljenog pronalaska. priznat će se pravo prvenstva u BiH. Za postupak sticanja.. oblik proizvoda ili njegovog djela ili znak. pripadniku članice Pariske unije ili WTO-a. industrijskog dizajna. Institut vodi za svako pojedinačno pravo industrijskog vlasništva slijedeće registre: 1) Registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasništva 2) Registar priznatih prava industrijskog vlasništva 3) Registar zastupnika za zaštitu industrijskog vlasništva 144 | P a g e . može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtjevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja. u BiH ili drugim članicama Međunarodne unije za zaštitu industrijskog vlasništva (Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloži pronalazak. za industrijski dizajn ili žig u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja prve prijave. plaćaju se takse i naknade posebnih troškova postupka. odn. Kompletan postupak sticanja. i to u jednoj ili više država članica Pariske unije ili WTO-a. odnosno znaka. ili upotrijebi znak za označavanje roba i usluga. Postoji i tzv. tj. i to u skladu sa posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.izjednačen je sa pravima industrijskog vlasništva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava. koji je u nekoj državi članici Pariske unije ili WTO-a podnio prvu prijavu za isti pronalazak. ako to zatraži i to: za patent u roku od 12 mjeseci. odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela. od datuma podnošenja uredne prijave patenta. pod uslovima iz člana 8 zakona. tj. kao stvarno-nadležnim sudom. kada podnosilac prijave može zahtjevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranijih podnesenih prijava. Podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca.“ Član 8 zakona govori o „unijskom pravu prvenstva“. shodno Konvenciji o međunarodnim izložbama. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva vodi se u Institutu. održavanja. a na prijedlog direktora Instituta. oblika proizvoda. održavanja. ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva. kojeg reguliše član 7 zakona: „Lice koje na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi. „izložbeno ili sajamsko pravo prvenstva“. koji za isti pronalazak. žiga..

uvezani su u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasništva BiH. REDOSLIJED ISPITIVANJA PRIJAVA Prijave se ispituju po redoslijedu određenim datumom njihovog podnošenja. ali uz obavezu podnošenja zahtjeva za hitno ispitivanje. odn. dostupni trećim licima na uvid. da se vode u elektronskoj formi. Strana pravna i fizička lica ostvaruju prava iz Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH pred Institutom samo preko zastupnika koji su ovlašteni za zastupanje. To mogu biti samo ona pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove utvrđene posebnim propisima.Treba naglasiti da su registri javni. Znak razlikovanja koji dobije rješenje nadležnog organa je žig. Institut ima i svoj glasnik koji izdaje i u kojem se objavljuju podatci o pravima koja su upisana u navedene registre. usluga drugog učesnika u privrednom prometu. i to: 1) U slučaju sudskog ili drugog spora. 145 | P a g e . uz koji zahtjev podnosilac mora dostaviti i dokaz o postojanju spora 2) Ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga 3) Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvršiti hitnu registraciju u određenom roku 4) Na poseban zahtjev podnosioca prijave INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO OBUHVATA: a) Patent b) Žig c) Industrijski dizajn d) Geografska oznaka porijekla ŽIG ILI ROBNA MARKA? Pojam žiga: Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba. usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba. Izuzetno. odn. Ko se može baviti poslovima zastupanja u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom? Mogu se baviti pravna i fizička lica koja moraju biti upisana u registar zastupnika kojeg vodi Institut. prijava se može ispitivati i po hitnom postupku.

koji se ne mogu grafički prikazati. na uputstvima. slogani. katalozima. 3) individualni. 146 | P a g e . teritorijalno je i vremenski ograničeno (10 godina). Nosilac žiga može zabraniti trećim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju znak koji je isti kao znak ili sličan znaku za robe ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat. oglasima i drugim oblicima ponude. kvalitet ili neko drugo obilježje roba ili usluga. VRSTE ŽIGOVA 1) verbalni. putem tržišne inspekcije i putem Uprave za indirektno oporezivanje i carinskih organa. koji svojim izgledom ili sadržajem povrijeđuju autorska prava ili druga prava industrijskog vlasništva. Ovo pravo obuhvata i upotrebu žiga na sredstvima za pakovanje. kolektivni. vrstu. koji su isti sa ranijim žigovima ili su slični ranijim žigovima za istu ili sličnu vrstu roba ili usluga. uključujući i mogućnost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim žigom. koji su isključivo oblici određeni vrstom proizvoda ili oblici proizvoda potrebni za postizanje određenog tehničkog rezultata ili oblici koji proizvodima daju bitnu vrijednost. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi. koji svojim izgledom ili sadržajem mogu obmanuti javnost. ali se može neograničeno obnavljati. trodimenzionalni oblici. te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu. građanskopravna i krivičnopravna. a posebno riječi. Ovo pravo ima i podnosilac prijave od datuma podnošenja prijave. fakturama. koji su isti sa ranijim žigovima za istu vrstu roba ili usluga. Žigom se ne mogu zaštititi znakovi: koji su protivni javnom poretku ili moralu.Žigom se mogu štititi znakovi. ili ga upotrebljavati za obilježavanje tih roba ili usluga. naziv ili kraticu naziva neke države ili međunarodne organizacije. 2) figurativni. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje karakteristika roba ili usluga. Upravnopravna zaštita se ostvaruje putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. u korespondenciji i drugim oblicima poslovne dokumentacije. prospektima. posebno u odnosu na geografsko porijeklo. ISKLJUČIVA PRAVA NOSIOCA ŽIGA (čl. brojevi. koji su u vijeme podnošenja prijave žiga za znak opštepoznati u BiH u granicama značenja člana 6 Pariske konvencije. kombinacije boja i njihovih nijansi. zastavu. amblem. te 4) trodimenzionalni. odn. KARAKTERISTIKE ŽIGA Žig je vlasničko pravo. osim uz odobrenje nadležnog organa te države ili organizacije. ambalaža za proizvode – pod uslovom da su distinktivni – kao i kombinacije svega naprijed navedenog. te isključivo pravo upotrebe žiga u privrednom prometu za te robe i usluge. koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba ili usluga u privrednom prometu. koji predstavljaju ili podražavaju nacionalni ili religiozni simbol. koji sadržavaju državni ili drugi javni grb. za koje je žig priznat. kratice. slova. grafički prikazi. 86): Nosilac žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom svojih roba i usluga. ZAŠTITA ŽIGA Tripartitna – upravnopravna.

nudi. pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja. prenosi preko granice. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana. stavlja u promet. a ima za cilj unovčenje imovine stečajnog dužnika radi grupnog namirenja potraživanja stečajnih povjerilaca. a ne i robnu marku. koji je prilagođen slučajevima u praksi. jer tuženi za neovlaštenu upotrebu žiga okrivljuje dobavljača.“ Najčešći prigovori tuženog u slučaju neovlaštene upotrebe žiga: 1. a po svojoj prirodi spada u vanparnične postupke. industrijski dizajn i geografsku oznaku. koji ima usklađenu sistematiku i jasan je za primjenjivanje. pa zbog toga ne može doći do zabune na tržištu. jer je on od dobavljača naručio samo vrstu robe. 4. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. te stoga po cijeni jeftiniji. 3. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes. Ovom kaznom kaznit će se svako lice koje neovlašteno izrađuje. prema predviđanjima. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. Platežna nesposobnost je najčešće i osnovni razlog za otvaranje stečajnog postupka i vrijedi za sve kategorije stečajnih dužnika. 2. 147 | P a g e . skladišti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zaštite. kao i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana. Prigovor pasivne legitimacije. Prigovor da tuženi nije znao da uvozi robu sa tuđim žigom. stečajni postupak. pri čemu sud samo stvara uslove za izražavanje autonomne volje povjerilaca. Osnovna premisa ovog zakona jeste da je imovina stečajnog dužnika ustvari imovina njegovih povjerilaca. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (institut preuzeto iz njemačkog stečajnog prava). Prigovor da je proizvod lošeg kvaliteta. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako stečajni dužnik. u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni obaveze plaćanja. uvozi. ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU (29/03) Zakonom o stečajnom postupku uređuju se uslovi za otvaranje stečajnog postupka. Zakon o stečaju predstavlja jedan visoko razvijeni mehanizam. RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEČAJNOG POSTUPKA? Stečajni postupak se sprovodi iz razloga platežne nesposobnosti ili zbog prijeteće platežne nesposobnosti stečajnog dužnika. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom.Krivičnopravna zaštita: „Ko protivno odredbama Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH povrijedi tuđi žig. Bitno je istaći da zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik. Prigovor da je proizvod originalan.

U stečajnom postupku razlikujemo dva stadija: 1) prethodni postupak i 2) glavni stečajni postupak. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ispuni potraživanje podnosioca prijedloga. pa sudu vrati prijedlog koji nije uređen. izuzev nad imovinom FBiH. a koje potraživanje je bilo razlog za podnošenje prijedloga. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. kao i nepotpun prijedlog. Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka. općina i javnih fondova. Ako predlagač u ostavljenom roku ne dostavi uređen prijedlog nikako. Neuredan prijedlog. nema sudskog vijeća. Kako se radi o vanparničnom postupku. S tim u vezi stečajni sudija može: a) imenovati privremenog stečajnog upravnika. c) rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. koje mjere kasnije može ukinuti. Ako predlagač ne postupi po nalogu suda. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA 1) Stečajni sudija Sudski organ koji. sud će takav prijedlog odbaciti rješenjem.Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Stečajni postupak je u načelu hitan postupak i provodi se na opštinskom sudu pred privrednim odjeljenjem na čijem je području sjedište stečajnog dužnika. VOĐENJE I TOK STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. 2) na ponavljanje postupka. 3) na reviziju. za razliku od ranijeg zakona. u stečajnom postupku nema se pravo: 1) na povrat u pređašnje stanje. Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. 148 | P a g e . U prethodnom postupku utvrđuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. 2) nad imovinom dužnika pojedinca (komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću). Stečajni postupak se sprovodi: 1) nad imovinom pravnog lica. b) odrediti odgovarajućeg vještaka. na prijedlog podnosioca ili samog stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik. smatrat će se da je povukao prijedlog i u tom slučaju troškove snosi predlagač. sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i otkloni nedostatke u roku od 15 dana. za otvaranje stečaja nad takvim pravnim licem potrebna je prethodna saglasnost ministra odbrane. Postupak se sprovodi javnim pozivom nad imovinom pravnih lica.

Na prvoj skupštini koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika. 3) Skupština povjerilaca Skupštinu povjerilaca saziva stečajni sudija. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okvirima odluke o otvaranju stečajnog postupka. Za stečajnog upravnika mogu se imenovati samo fizička lica. Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja. b) izvrši detaljan popis stečajne mase. upravlja tom imovinom.On vodi i upravlja stečajnim postupkom. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA Stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. c) vodi poslovne knjige. a koja potraživanja nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. koja raspolažu odgovarajućom stručnošću i kvalifikacijama. pristrasan ili ne ispunjava uslove za imenovanje. Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. 2) Stečajni upravnik Operativni organ stečajnog postupka. Stečajni upravnik mora imati položen stručni ispit. 4) Odbor povjerilaca (fakultativni organ stečajnog postupka) Kontrolni organ. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Stečajni sudija može odbiti postavljenje izabranog stečajnog upravnika. koji se osniva radi zaštite interesa stečanih povjerilaca. Ovu listu vodi federalni ministar pravde i ona se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. a naročito da sačini početni bilans. koja spada u stečajnu masu. Skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira članove odbora povjerilaca. Ostale skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to traži stečajni upravnik. Odbor kontroliše i podržava stečajnog upravnika. Za stečajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste stečajnih upravnika. 149 | P a g e . d) podnosi potrebne izvještaje nadležnim organima. kao i popis stečajnih povjerilaca za koje je saznao i do kojih je došao na osnovu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika. kao i potrebnim poslovnim iskustvom. te da je unovči u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. ali samo do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka (!) Njegova osnovna funkcija jeste imenovanje stečajnog upravnika i vršenje nadzora nad njegovim radom. kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme trajanja stečajnog postupka. ako postoje razlozi koji upućuju na to da je nepodoban. odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. a kojem je potrebno postavljenje od strane stečajnog sudije. ovlašten da: a) hitno i bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. a odluke se donose većinom glasova prisutnih povjerilaca.

Povodom pravnih posljedica zakon definiše tri grupe pitanja: 1) Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka 2) Ispunjenje pravnih poslova 3) Prebijanje i pobijanje Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju radni odnosi zaposlenika. a neke privremene prirode. c) novčane kazne i prekršajne kazne. koji se namiruju prije ostalih stečajnih povjerilaca. Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koje ne pripadaju stečajnom dužniku nije stečajni povjerilac. Namirenje povjerilaca iz stečajne mase vrši se po slijedećem redoslijedu: 1. 150 | P a g e . Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova. Stečajni povjerioci viših isplatnih redova. U firmi stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“. kao i imovinskopravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja. ovdje se radi o tzv. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice nastaju ex lege. Zaposlenici koji su ostali na radu dok traje stečajni postupak primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi stečajni upravnik. a neke bezuslovne. te za namirenje povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (to su stečajni povjerioci). i to u visini najniže plate 2. Isticanje rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda ima konstitutivan karakter za nastupanje ovih posljedica i bez ovog čina one ne bi mogle ni nastupiti. kao i povjerilaca koji u toku trajanja stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema stečajnoj masi (to su povjerioci mase). e) potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomiješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su sa tim izjednačena. 3. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase. i to slijedećim redoslijedom: a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja svih povjerilaca. hipotekarni povjerioci ili povjerioci zemljišnog duga). Neke pravne posljedice su uslovne. a namiruju se za a) potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i b) potraživanja zaposlenika stečajnog dužnika po osnovu radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka. d) potraživanja koja se odnose na usluge stečajnog dužnika. To su povjerioci koji su zakonom određeni kao takvi (npr. koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku. čija se potraživanja namiruju iza ostalih stečajnih povjerilaca. neke su trajne.Stečajna masa služi za namirenje troškova stečajnog postupka. Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda. b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku. izlučnom pravu! Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. pod uslovom da ne spadaju u više ili niže isplatne redove.

onda se taj povjerilac upućuje na parnicu. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti i stečajni upravnik. Ako sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. reorganizacija je poseban pravni institut. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kojem se vršilo ispitivanje potraživanja (prekluzivan rok!). 151 | P a g e . Povjerioci u tom slučaju prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu. on sačinjava i podnosi izvještaj stečajnom vijeću za zaključivanje postupka. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. Međutim. sada se smatraju dospjelim. kojim se stečajnom dužniku omogućava ne samo da preživi i da ozdravi. pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja. REORGANIZACIJA Stečaj ne znači uvijek primarno gašenje i prestanak stečajnog dužnika. i to u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika. Novčana potraživanja povjerilaca prema dužniku. s obzirom da osnovni cilj stečajnog postupka treba biti saniranje stečajnog dužnika. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE Stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta iz stečajne mase. Novčana i nenovčana potraživanja. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. kao ni mjere prinudnog izvršenja radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. kao i stečajni dužnik. b) ako nema izgleda da će povjerioci prihvatiti stečajni plan. Danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni dužnik prestaje da postoji. Uloga suda ovdje je samo potvrđujuće i nadzorne prirode. on ne donosi nikakvo rješenje o tome (!) i postupak po tom stečajnom planu se nastavlja konkludentno. koja nisu dospjela. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. a o njoj odlučuju stečajni povjerioci.Odmah po otvaranju stečajnog postupka uvodi se stečajni upravnik. koja imaju prednost povremenih davanja. Kada stečajni upravnik okonča sve poslove iz stečajnog postupka. Stečajno vijeće donosi odluku koja se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. U tom smislu. u cijelosti ili djelomično. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana. Protiv stečajnog dužnika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja. već i da nastavi sa svojim poslovanjem. Kamate na potraživanja koja se namiruju iz stečajne mase prestaju teći (!) Prijavljivanje u stečajnu masu potraživanja prekida zastaru. Ako se potraživanje nekog od povjerilaca ospori. i to u tri slučaja: a) ako stečajni plan ne poštuje propise o postupku podnošenja ili propise o sadržaju plana. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Kada se donese stečajni plan. te se otvara novi račun. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava. koji predstavlja izraz volje učesnika u postupku. a kojeg potvrđuje stečajni sudija.

Potraživanja povjerilaca 3. a po pravosnažnosti rješenja se dostavlja registracijskom sudu. a njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora (!). FBiH 29/03) Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak pred nadležnim sudovima u FBiH. I ovo rješenje o brisanju društva iz registra također se objavljuje u službenim novinama FBiH. Ako se prije unovčavanja ustanovi da imovina neće biti dovoljna za pokrivanje potraživanja povjerilaca. izdatci likvidatora i nužni troškovi uprave društva 2. tj. koji se srazmjerno se dijeli članovima društva Rješenje o zaključivanju postupka likvidacije se objavljuje u službenim novinama FBiH. Na rješenje o odbacivanju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od osam dana. Kada je pravnom licu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti. a u postupku likvidacije pravnih lica. Nadležan je isti sud kao i za stečajni postupak. Troškovi postupka i sudske takse. a zatim slijedi unovčavanje imovine. pokrenut će se stečajni postupak. 3. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica. koji će donijeti rješenje o brisanju. Vrši se popis imovine i povjerilaca. a to je opštinski sud. ZAKON O LIKVIDACIONOM POSTUPKU (Sl. prema mjestu sjedišta pravnog lica.c) ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog plana. U slučajevima u kojima se. dok se ranije ovaj postupak mogao voditi i u samom privrednom društvu. gl. 2. Kada je pravosnažnim rješenjem suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost osnivanja pravnog lica. Likvidacioni sudija i 152 | P a g e . U tom slučaju zastupnik društva je obavezan da podnese prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. shodno Zakonu o privrednim društvima. Preostali dio imovine. Donošenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu. čiji podatci se također upisuju u registar. mora provesti likvidacioni postupak. Organi likvidacije su: 1. Likvidacioni postupak se provodi u slijedećim slučajevima: 1. Danom upisa u registar prestaje mandat uprave i drugih organa društva. Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar društava. njegovo privredno odjeljenje. Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedeći: 1.

Komisiju sačinjavaju: predsjednik. OVLAŠTENJA KOMISIJE Komisija osigurava primjenu i nadzire provođenje Zakona o vrijednosnim papirima. STATUS SASTAV I ORGANIZACIJA KOMISIJE Komisija je samostalna i specijalizovana institucija Federacije BiH. i ima status pravnog lica. zaključuje sporazume o poravnanju sa povjeriocima. kojim se uređuje upravljanje i organizacija Komisije. sastava. ovlaštenja i odgovornosti. koji se osnivaju odlukom Komisije. Likvidator može biti samo fizičko lice. koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje i razrješava Parlament FBiH. Mandat Komisije traje pet godina. a isto lice može više puta biti imenovano u sastav Komisije. kao i finansiranja. tom istom odlukom sud će imenovati likvidatora. Likvidator Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva. za šta rok ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva. zastupa društvo. likvidator obavlja slijedeće: izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva. ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (39/98. statusa. U vršenju svojih ovlaštenja. Konačno. organizacije. ako utvrdi da društvo u likvidaciji nije sposobno da izmiri sve obaveze. te može zaključivati i nove ugovore ako se isti odnose na raskid nezavršenih poslova. Akti koje donosi Komisija su konačni i protiv njih se može (samo) pokrenuti upravni spor. kao i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira. likvidator je dužan.2. Likvidator je dužan da obavijesti sve poznate povjerioce da je društvo u postupku likvidacije. a kada društvo prestaje na osnovu odluke suda. te regulisana pitanja njenog sjedišta. Likvidator je također dužan da podnese na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale imovine dioničarima ili članovima društva. 36/99) Ovim zakonom je osnovana Komisija za vrijednosne papire u FBiH. a naročito je ovlaštena za: • Regulisanje uslova i načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira • Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira 153 | P a g e . Sjedište joj je u Sarajevu. da bez odlaganja podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. zamjenik predsjednika i tri člana. Likvidator je dužan da dostavi prijavu za upis u registar društava o prestanku društva u roku od 30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvještaja. zaključuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva. Također je dužan da objavi poziv za prijavu potraživanja. Likvidator je ovlašten da u ime društva preduzima i zaključuje samo one poslove i radnje koji se odnose na likvidaciju. ali može imati urede van sjedišta. Komisija ima svoj statut.

a ovlašteni predstavnici su brokeri koji rade u tuđe ime i za tuđi račun i dileri koji rade u svoje ime i za svoj račun). Emisiju obveznica Federacija i kanton mogu vršiti na osnovu zakona. ima 32 ovlasti. 36/99) Ovim zakonom je propisana forma. kantoni i opštine. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti evidentirane kod Registra vrijednosnih papira. Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti na dva načina: putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika (berza je dioničko društvo. a) Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira Regulisanje uslova i načina izdavanja obveznica kantona i opština Propisivanje pravila i nadzor nad prometom vrijednosnim papirima Zaštitu interesa investitora Propisivanje i nadzor nad primjenom standarda upravljanja dioničkim društvima (!) Propisivanje uslova. investicionih fondova. b) Obveznice Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označena u obveznici ili po naredbi te osobe ili donosicu (ako obveznica glasi na donosioca) isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. sadržaj i način prijenosa vrijednosnih papira. Obveznice mogu izdavati Federacija BiH. ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98. c) Certifikati Zakon o vrijednosnim papirima se ne odnosi na mjenice i čekove!! 154 | P a g e . emisija i promet vrijednosnim papirima. Vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektronski zapisi. te učesnici u prometu vrijednosnim papirima. Dionička društva u pripremama. Najbitnije ovlasti su nadziranje primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnim papirima. a nakon održane osnivačke skupštine. broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je označena u osnivačkom aktu. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. davanje dozvola za emisiju vrijednosnih papira. propisivanje uslova i pravila za promet vrijednosnim papirima. u skladu sa zakonom. sa Registrom obavezno zaključuju ugovor. davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora nad radom profesionalnih posrednika i drugih učesnika u prometu vrijednosnim papirima • • • • • Komisija u vršenju ovlaštenja. Temeljem tog ugovora Registar će upisati dioničare određenog dioničkog društva. te nadziranje rada Registra vrijednosnih papira.• Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima.

pismeno očitovanje obaveze. stvaran prava i pravo na upravljanje. Skladištar je dužan da osobi koja je predala stvar izda skladišnicu. Mjenica uvijek glasi na određeni novčani iznos i izdavalac mjenice (trasant) obavezuje se da će zakonitom imaocu (trasatu) on sam (vlastita mjenica) ili remitent po dospjelosti isplatiti novčani iznos naveden u mjenici. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode.HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRŽINI PRAVA To su isprave koje u sebi sadrže određena prava i izdavalac vrijednosnog papira. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka. a ni prava prenosa. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. to je zakonska pretpostavka) i založno pravo. Ova prava su uvijek inkorporiana u ispravu (sadržana su u njoj) i zakonit imatelj ne mora da dokazuje sadržaj isprave (to je zakonska pretpostavka). Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. onda taj akcept mora biti bezuvjetan. Vrijednosni papiri mogu da sadrže u sebi obligaciona prava. To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži upravljačko pravo (dionica). 155 | P a g e . Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi. Mjenične radnje Akceptiranje mjenice Akcept se vrši tako d atrasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Forma i bitni sastojci za pojedine vrste isprava se propisuju zakonom. Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni ngo glavni dužnik. te isprave. obavezuje se da će zakonitom imatelju isprave ispuniti obavezu koja je sadržana u toj ispravi. a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. Papir koji osigurava upravljanje u društvu čiju dionicu posjeduje. Mjenična obaveza je samostalna i stroga. Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. To je i prezentacijski papir . Primjer vrijednosnog papira koji u sebi sadrži obligaciju (mjenica. ali g amož ograničiti n adio iznosa. MJENICA Ona je isprava. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. ček). Vrijednosni papir koji u sebi sadrži stvarno pravo (ZOO ugovor o uskladištenju). Vrijednosni papiri su uvijek formalne isprave. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira). Ona se sastoji iz dva dijela priznanice i založnice i u cjelini gledana u sbi sadrži dva stvarna prava: pravo vlasništva (osoba koja je predala stvar ne mora dokazivati vlasništvo na stvari. Po zakonu to je papir po naredbi.

glasi na donosioca. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. dospjeva po viđenju. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. 156 | P a g e . Može ga dati svako lice. imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. avalista stiče pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inače jamčio. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. Kada isplati mjenicu. Razlika između mjenice i čeka Ček je sredsvo plaćanja.Amortizacija mjenice Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom. nema regresa zbog neakceptiranja. vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. mjenica je sredstvo kreditiranja. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. Mjenična radnja.pravnom odnosu. Tužbe trasata protiv trasanta. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. ni protesta. Između mjeničnihMtužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. Avaliranje Aval je mjenično jemstvo. ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). a ne mjeničnopravnog dejstva. Mjenični prigovori. Opoziv čeka može vršiti samo trasant. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom. Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. a može biti i vremenski ograničen. tužba zbog povraćaja mjenice. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja. ne akceptira se. kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni – pravo na regres. ne može se umnožavati Kao mjenica. Avalista solidarno odgovara. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. ček može da glasi na donosioca. Indosiranje Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. Aval može biti djelimičan i potpun. protesti i tužbe mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. Kada se mjenica amortzuije rješenjem. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog. Izražava se riječima „per aval“ – kao jemac.

. a izbor djelatnosti vrši se u skladu sa propisanom klasifikacijom djelatnosti. Svako društvo obavlja samostalno djelatnost. i d. a fizičko lice koje bi prije upisa stupilo u pravni promet u ime društva odgovaralo bi za takve obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Društvo svoju djelatnost obavlja samostalno. Pravni učinak upisa društva u registar nastupa prema trećim licima 16.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA 84/08: značajne izmjene Zakona u pogledu dioničkih društava.n. Sve činjenice sadržane u osnivačkom aktu i drugim aktima jesu faktičke činjenice. ORGANIZACIONI OBLICI DRUŠTVA 1. Ostali propisi iz ove oblasti: Zakon o bankama (d. Osnivač i član društva može biti samo poslovno sposobno fizičko lice. ali pravo na naslijeđe se ne može isključiti niti ograničiti.o. i komplementar u k.d.) PRIVREDNO DRUŠTVO? Pravno lice koje obavlja proizvodnju i prodaju proizvoda i vrši usluge na tržištu radi sticanja dobiti (pravni subjektivitet pravnog lica može se utvrditi samo zakonom) Društvo mogu osnovati pravna i fizička lica. Kod društva sa ograničenom odgovornošću i kod dioničkog društva za obaveze odgovara društvo svojom imovinom.d.o. a jedini izuzetak jeste slučaj maloljetnika koji naslijeđuje udio u društvu.). Zakon o javnim preduzećima (d. Dioničko društvo Pravilo je da društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. dana od dana objavljivanja upisa u službenim novinama FBiH.o. i d. Komanditno društvo 4.).o. domaća i strana (strana pravna lica samo pod uslovima propisanim Zakonom o stranim ulaganjima). odgovaraju solidarno i svojom ličnom imovinom. Zakon o osiguranju imovine i lica (d. Tu zakonski zastupnik daje izjavu o prihvatu naslijeđa. koje momentom upisa u registar postaju pravne činjenice. Društvo sa ograničenim odgovornošću 2. Danom upisa u registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost i od toga dana odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. 157 | P a g e .d. a članovi društva samo do visine svoga udjela u društvu.o. proizvodnja naoružanja i vojne opreme).d. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću 3. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i kod komanditnog društva svaki član društva d. Prije upisa u sudski registar društvo ne može stupati u pravni promet. Zakonom može biti određeno da se neke djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenje ili uz prethodnu saglasnost nadležnog organa (npr.. posebno će se urediti i pitanje ko će maloljetnika zastupati u društvu.

te druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz redovnu djelatnost upisanu u registar. Društvo može stupati u pravni promet sa trećim licima samo u okviru ili u vezi sa svojom redovnom djelatnošću. osnovni kapital se može povećati i pristupanjem novog člana. Ako bi pak društvo zaključilo pravni posao sa trećim licima izvan registrovane djelatnosti.000 KM ukupno. može se povećati na slijedeći način: a) kod društava sa ograničenom odgovornošću. u slučaju pozitivnog poslovanja i pod uslovom da se ne naruši zakonom propisani minimum rezervi. Zakon propisuje najniži iznos temeljnog kapitala u novcu za dva oblika privrednih društava – za društva sa ograničenom odgovornošću (2. vrši se vještačenje. biti dužni da unesu u društvo do dana upisa društva u registar. prava i novca koji se unose u društvo. Kada se u društvo unose stvari i prava. da je objavi u službenim novinama uz garanciju povjeriocima da će ispuniti svoje obaveze. Društva kapitala mogu povećati osnovni kapital i iz vlastitih sredstava. taj bi pravni posao bio valjan – osim ako je to treće lice znalo ili moralo znati da se radi o poslu izvan redovne djelatnosti. OSNIVAČKI KAPITAL Osnovni kapital je onaj kapital kojeg su članovi društva odredili u osnivačkom aktu i koji će. Stvari i prava se procjenjuju prije svega saglasnošću volja osnivača. b) kod dioničkog društva. Ukoliko se visina osnovnog kapitala ne povećava iz vlastitih sredstava društva. može biti povećan ili smanjen. pa se novčana vrijednost određuje na osnovu nalaza i mišljenja vještaka. stvari i prava. Iznos udjela u osnivačkom kapitalu mora biti naveden i određen u osnivačkom aktu i po visini i po strukturi. može biti dat i u obliku izvršenih usluga.Društvo može obavljati samo one poslove koji spadaju u okvire registrovane djelatnosti. Registarski sud je dužan odbiti upis društva u registar u slijedećim slučajevima: 1) 2) 3) Ako je osnivač većinski vlasnik koji ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ili nepodmirene poreske obaveze Ako je osnivač u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću već komplementar u komanditnom društvu Ako je osnivač jedini član društva sa ograničenom odgovornošću na kojem je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije Kapital: Novčani izraz stvari. ne može to učiniti ispod zakonom propisanog minimuma osnovnog kapitala. 100 KM za pojedinačni ulog) i za dionička društva (50. U slučaju kada društvo odluči da snizi iznos osnovnog kapitala. dužno je da tu svoju odluku obznani. oni se izražavaju i u novčanoj vrijednosti. Osnovni kapital tokom trajanja društva može biti mjenjan.000 KM). Na osnovu novčane vrijednosti stvari i prava utvrđuje se novčani iznos sa kojim pojedini osnivač participira u ukupnom kapitalu društva i na osnovu toga se utvrđuje njegov udio u društvu. ali samo u mjeri koja je potrebna za poslovanje društva. Udio u društvu izražava se u procentima ili u razlomcima i ta činjenica također se upisuje u registar. pored novca. a ako to nije moguće. u zavisnosti od vrste društva. 158 | P a g e . Ako društvo odluči da snizi osnovni kapital društva kapitala. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udio u osnovnom kapitalu. koji mora unijeti svoj kapital.

n.). itd.o.osnovni kapital se može povećati i emisijom novih dionica (emisija može biti i zatvorena i otvorena).o. a mogu imati sve ili neke od poslova u okviru registrovane djelatnosti društva. Do donošenja Zakona o notarima (2002. te može sadržavati (samo one) strane riječi koje su uobičajene i za koje ne postoje odgovarajuće riječi u službenim jezicima koji se koriste u Federaciji. Sud je po službenoj dužnosti obavezan da pazi na ovo. sa zakonom propisanom pismenom formom i ovjerenim potpisima osnivača. što znači da će sud registra odbiti upis društva ukoliko se njegova firma bitno ne razlikuje od firme društva koja je već upisana u registar. U pravnom prometu i u korespondenciji sa trećim licima društvo mora uvijek upotrijebiti firmu prema sadržaju koji je upisan u registar. OSNIVAČKI AKT U pravilu ugovor. Zakonom je propisano i koji su to zabranjeni sastojci firme (protivni zakona i morala. Osnivački akt je strogo formalan akt. Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica.). Zakon o upisu privrednih subjekata u registar propisuje da će registarski sud prema sjedištu društva o upisu podružnice obavjestiti sud na čijem se području ta podružnica nalazi. kao ime pod kojim društvo posluje.d. s tim što zakon dopušta mogućnost da se sjedište odredi i statutom.d. 159 | P a g e . a društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo. Zakon garantuje isključivost firme svakom pravnom licu. koja pretpostavlja da se firma društva mora jasno razlikovati od firme drugog društva. Podružnica se upisuje u registar kod registarskog suda kod kojeg je upisano i samo društvo./d. osnivački akt je notarska isprava). kada društvo osniva dva ili više lica./k. kada se kao osnivački akt pojavljuje odluka osnivača (mora sadržavati sve bitne sastojke kao i ugovor o osnivanju). kao i pripremanje nacrta statuta društava. Društvo sa ranije registrovanom firmom ima pravo na sudsku zaštitu i može zahtjevati brisanje kasnije registrovane firme koja narušava načelo isključivosti. a sjedištem se u smislu zakona smatra mjesto koje je upisano u registar (faktička činjenica upisom postaje pravna činjenica). U firmu se mora unijeti i skraćenica oblika društva (d. FIRMA Svako društvo osnivačkim aktom utvrđuje svoju firmu. Načelo prvenstva ili prioriteta upisa u sudski registar podrazumijeva da je sud dužan prilikom primanja prijave na njoj naznačiti dan i čas prijema (u praksi se dijele brojevi). Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama i poslovnoj korespondenciji./d. PODRUŽNICE Društvo može imati podružnice kao svoje organizacione jedinice izvan sjedišta društva.) potpisi osnivača su mogli biti ovjereni ili kod suda ili kod nadležnog organa. Mora biti napisana na jednom od službenih jezika u Federaciji. ali je također obavezan da podnosiocu prijave na njegovo traženje omogući uvid u registar i da mu pomogne u izboru odgovarajuće firme. Društva kapitala su društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo.o. U obavljanju tih poslova mogu sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva. Društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo može osnovati i jedno lice. ali član 73 Zakona o notarima uređuje da su notari nadležni ili ovlašteni za vršenje obrade i ovjere osnivačkih akata (dakle. zaštićeni robni znaci. Društvo će aktom o osnivanju odrediti svoje sjedište.

jer se za ispunjenje obaveze ne traži zajedničko primanje obaveze). 160 | P a g e . jer za to prokurista mora imati posebno i izričito ovlaštenje. ali i ne mora. Ukoliko je pak došlo do prekoračenja ovlaštenja. Pravna sposobnost znači sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza. pri čemu kod više pojedinačnih prokura svaki prokurista nastupa odvojeno od drugih. a lica koja vrše poslove uprave upisuju se u registar. a to su prokuristi. a poslovnu politiku vodi uprava društva. prokura se može dati samo fizičkom licu. ako je treće lice bilo savjesno. a prestat će uvijek kada je sa danom otvaranja stečajnog postupka kao pravna posljedica istog prestalo pravo na zastupanje pravnog lica upisanog u registar.o. može se prenijeti samo sa prenosom društva (slučajevi statusnih promjena društva). a broj glasova u toj skupštini određen je prema udjelu u osnovnom kapitalu (zakonom je propisano da u d. Prokura? Postoji još jedna vrsta punomoćnika. Prokura se naravno može i opozvati. na drugo lice. iz okvira svoga ovlaštenja. pravno lice će odgovarati za ispunjenje obaveza iz pravnog posla. UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE Pravilo je da odluke u društvu donose njegovi osnivači.o. tenije znalo niti je moglo znati da je došlo do prekoračenja. zastupa ga i odgovara za zakonitost poslovanja. skupštinu društva čine članovi društva. a poslovna sposobnost jeste sposobnost preduzimanja pravnih radnji i pravnih poslova u skladu sa zakonom. Prokura je u najširem smislu ovlaštenje da se u ime i za račun pravnog lica poduzimaju pravne radnje iz okvira njegovog poslovanja – osim ako bi se radilo o prometu nepokretnosti.o. Kod d. Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom određena za poslovanje. Obzirom na vrstu i broj lica. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom u registar. Lice na koje je preneseno to ovlaštenje u pravnom prometu nastupa kao punomoćnik. u smislu da je zastupniku za određene poslove potrebno odobrenje nadležnog organa. Pravna sposobnost pravnog lica je ograničena djelatnošću koju to pravno lice obavlja. prokura može biti pojedinačna ili zajednička. ZASTUPANJE Uprava rukovodi društvom i njegovim poslovanjem. Inače. to može biti zaposlenik pravnog lica.o. a zastupnik kao vlastodavac. Poslovna sposobnost pravnog lica prosuđuje se prema ovlaštenjima zastupnika tog pravnog lica. Kod društava kapitala organ upravljanja i odlučivanja je skupština društva. a takva promjena mora također biti upisana u registar kod suda. a kod zajedničke prokure sve prokuriste moraju nastupati zajednički da bi pravni posao bio valjan (u ovom slučaju se obaveza može ispuniti prema bilo kojem od prokurista. Ta lica su ovlaštena da u ime društva poduzimaju pravne radnje i pravne poslove u okviru ovlaštenja upisanih u registar. Okviri zastupanja mogu biti ograničeni osnivačkim aktom ili statutom. Za obaveze koje preduzme zastupnik odgovara pravno lice. Prokura se upisuje u registar.Firma društva se sama za sebe ne može prenositi na druge privredne subjekte. skupština ima 100 glasova. U svakom slučaju prokura prestaje kada po zakonu prestane postojati i pravno lice za koje je vezana. Zastupnik društva može prenijeti ovlaštenje za preduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova.

Zavisno od oblika i veličine društva. i to u roku od 15 dana. ali samo pod istim uslovima iz ponude. Član d. Društvo sa ograničenom odgovornošću po zakonu mora imati nadzorni odbor. u d. nadzorni odbor i odbor za reviziju.o. u pravilu. njegovim nasljednicima ne može se osnivačkim aktom ograničiti pravo na nasljeđivanje njegove imovine unesene u društvo (nasljeđivanje je univerzalno pravo koje.d. kada se radi o novoj emisiji dionica. U pogledu raspolaganja svojim udjelom. ovlaštenje za zastupanje može biti podijeljeno među više njih. da bi se time osigurao njihov pravni položaj u smislu dotadašnjeg udjela u osnovnom kapitalu. Međutim. Pravo preče kupovine članovi društva mogu realizovati u izvršnom postupku. Dioničko društvo obavezno po zakonu mora da ima upravni odbor. Ako zakonom nije propisana obaveza formiranja nadzornog odbora. upravu može da čini jedna osoba. vrše zajedno svi članovi društva. Članovi društva imaju pravo da raspolažu imovinom društva. Pravo preče kupovine imaju i dioničari pod određenim uslovima. ako je član društva fizičko lice. Nadalje. Osnivač koji ima namjeru da svoj udio u društvu proda u cjelini ili samo dijelom. Kod društava lica pravilo je da članovi društva odlučuju konsenzusom. Prijavu za upis u registar dužan je podnijeti osnivač društva ili drugo lice ovlašteno za podnošenje prijave.koji se dijele srazmjerno udjelu u kapitalu. Kada jedno lice osniva d. i svaka dionica iste klase nosi određeni broj glasova). a kod društava lica sudjeluje u odlučivanju konsenzusom. Ako se ponuđeni članovi društva u roku od 30 dana ne izjasne da prihvataju ponudu.. može bez ograničenja stavljati svoje dionice u promet. Ako međutim trećem licu udio bude prodat pod drugačijim. onda nadzor nad d. smatra se da ne žele i ponuđač može tada svoj udio u društvu prodati trećem licu. s tim što je ovo pravo raspolaganja u nekim slučajevima ograničeno zakonom.o.d. ostali članovi su dužni da im isplate novčanu vrijednost imovine koju je njihov ostavilac unio u društvo na dan davanja izjave o neprihvatanju članstva. i sudjelovanje u radu skupštine. a član d. U privrednim društvima zakonom je dozvoljeno samo organizovanje skupova sindikata! REGISTAR DRUŠTAVA Obuhvata registar podataka (upisnik) i registar isprava. tri ili više. Članovi uprave su zastupnici pravnog lica. onda njegove odluke imaju pravni karakter i dejstvo odluke skupštine.o. PRAVNI POLOŽAJ ČLANOVA DRUŠTVA Kod društava kapitala član društva ima pravo na upravljanje. ostali članovi društva imaju pravo na tužbu za poništenje takvog ugovora (ova tužba mora obuhvatiti obje ugovorne strane!).o. ali samo ako ima više od deset osnivača i ako mu osnovni kapital prelazi iznos od 15 miliona. 161 | P a g e . Ta ponuda mora biti data u pismenom obliku i mora sadržavati uslove prodaje.o. je ograničen pravom preče kupovine uspostavljenim u korist ostalih članova tog društva. dužan je da putem uprave društva učini ponudu ostalim članovima društva. Postupak registracije je oblik vanparničnog postupka. ne može biti ograničeno). a može se na odgovarajući način urediti i osnivačkim aktom. je svaki dioničar član skupštine. ne može raspolagati svojom imovinom dok ne protekne zakonom određeno vrijeme.o. ako je imovina društva izložena javnoj prodaji. Sud je dužan da izvrši upis u roku od 15 dana od dana podnošenja uredne prijave. ali i obavezu da snosi gubitke i rizik od gubitka u slučaju negativnog poslovanja.o. povoljnijim uslovima.o. ali su dužni da istovremeno kod suda deponuju novčani iznos iz ponude koja im je bila učinjena i time izraze volju da pod ponuđenim uslovima otkupe prodati udio. Pravo preče kupovine uspostavljeno je zakonom i ne može biti isključeno osnivačkim aktom ili statutom društva. tj. član ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti društva. član d. ako je to uređeno osnivačkim aktom i upisano u registar. kada su za to ispunjeni zakonski uslovi (prvenstveno u smislu pozitivnog poslovanja). U slučaju da nasljednici ne prihvataju članstvo u društvu.

pripajanje. bez dokazivanja pravnog interesa. ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA Registar: sadrži bazu podataka i isprave. b) načelo zakonitosti (postupak registracije uređuje se zakonom). Ako pravno lice mijenja sjedište. h) načelo javnosti (osigurava da svako. u smislu da bi novo sjedište bilo na području drugog mjesno nadležnog suda. U registar se upisuje: osnivanje privrednih subjekata. f) načelo konstitutivnosti (sve faktičke činjenice sadržane u prijavi i priloženim ispravama danom upisa u registar postaju pravne činjenice i kao takve djeluju prema trećim licima). u smislu postojanja propisanih obrazaca). a sastoji se iz glavne knjige (upisnik) i zbirke isprava. uz izričito isključivanje mogućnosti korištenja vanrednih pravnih sredstava. statusne promjene privrednog subjekta (promjena oblika. koja podrazumijeva da se savjesna treća lica mogu pouzdati u istinitost podataka upisanih u registar. rješavati ih prema redoslijedu zaprimanja prijava). d) načelo formalnosti (registarski sud postupa po pismenim obrascima). c) načelo oficijelnosti (postupanje po službenoj dužnosti. ponavljanja postupka i mirovanja postupka. e) načelo prvenstva (registarski sud je obavezan postupati po prijavama. sud kod kojeg je to lice bilo upisano u registar dužan je bez odlaganja po službenoj dužnosti dostaviti sve prijave i podatke koji se odnose na taj subjekat. te drugi podatci kada je to određeno zakonom. Pravila postupanja suda prilikom upisa u registar propisana su Zakonom o registraciji. te lica o čijim bi se pravima i obavezama moglo odlučivati u ovom postupku Načela registra: a) načelo obaveznosti. Stvarno nadležan je opštinski sud sa privrednim odjeljenjem. te druga pravna lica kada je to određeno zakonom Upis u registar: Upis svakog podatka za koje je poslovni subjekat obavezan podnijeti prijavu za upis Učesnici u postupku upisa: Lice koje je podnijelo prijavu za upis. g) načelo jednoobraznosti (registracija se vrši na jednoobrazan način. Registarski sud: Sud nadležan za poslove registracije. zadruge. Subjekti upisa: Poslovni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost. npr. u smislu da registarski sud ne može odbiti urednu i potpunu prijavu za upis u registar). podatci koji se odnose na stečaj i likvidaciju. prestanak privrednih subjekata. tj. Mjesno nadležan je opštinski sud prema mjestu sjedišta poslovnog subjekta. a to je opštinski sud u sjedištu kantonalnog suda.Svaki upis pravnog lica ili relevantne promjene u pravnom licu u registar sud je dužan objaviti po izvršenom upisu u službenim novinama FBiH. zabrana obavljanja djelatnosti na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog 162 | P a g e . Načelo istinosti ili pouzdanja je (oboriva) zakonska pretpostavka. O upisu promjene sjedišta odlučuje sud na čijem području bi bilo novo sjedište poslovnog subjekta. može izvršiti uvid u podatke upisane u registar i može zatražiti prepis tih podataka). javna preduzeća. zadružni savezi. podjela i spajanje subjekta). kao i shodna primjena pravila o parničnom postupku.

Ukoliko se u žalbi protiv prvostepenog rješenja iznose nove činjenice i predočavaju nove isprave. obim ovlaštenja zastupnika. POSTUPAK REGISTRACIJE? Sud je po prijemu prijave dužan ispitati prijavu i u formalnom i u materijalnom smislu. Troškovi postupka: S obzirom da se radi o vrsti vanparničnog postupka. datum/dan/čas prijave.) pretpostavki za upis. oblik ili vrsta poslovnog subjekta. sud može po potrebi održati ročište. tj. S obzirom da ovaj zaključak suda spada u domen upravljanja postupkom registracije. Registarski sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu. Pravo na žalbu pored subjekta upisa imaju i druga lica sa pravnim interesom. na koje poziva podnosioca prijave i eventualno lica kojima bi mogle biti poznate sporne okolnosti ili činjenice. Postupajući u okvirima ovog prethodnog ispitivanja. priloženost potrebnih isprava uz prijavu. STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA a) Spajanje dva ili više društava. U toku postupka ispitivanja prijave za upis u registar.. Ukoliko pak sud odbija zahtjev za upis. podatci o prokuri. vrijednost kapitala u stvarima i pravima. ovlaštenost podnosioca prijave. Ukoliko utvrdi da je žalba osnovana. isključivost firme) i materijalnih (da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom. Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u registar može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. kao i o privremenim mjerama (dakle postoje upisi i zabilježbe!) U glavnu knjigu se upisuju: firma. 163 | P a g e . djelatnost. s tim što su rokovi ovdje nešto drugačiji (u svakom slučaju u roku od 60 dana od dana objave upisa). iznošenje novih činjenica i novih dokaza tretira se kao nova prijava za upis (jer nema ponavljanja postupka). utvrditi postojanje i formalnih (identitet podnosioca prijave. registarski sud može preinačiti svoje rješenje. Ukoliko u ostavljenom roku podnosilac prijave ne postupi po zaključku suda. ime/prezime/prebivalište/sjedište osnivača. podatci o podružnicama. kantonalnom sudu. Također se mogu vršiti i zabilježbe o nekim stanjima koja su propisana u zakonu. sud može zaključkom pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne može biti duži od 30 dana otkloni eventualne nedostatke u prijavi. registarski sud dostavlja žalbu drugostepenom. nedopuštenu ili nepotpunu. visina kapitala u novcu. udio svakog od osnivača. sud nije dužan obrazlagati takvo rješenje (postoje odgovarajući obrasci). Ukoliko sud smatra da je prijava za upis podnesena u skladu sa zakonom. sud će o prijavi za upis odlučiti rješenjem. protiv ovog zaključka nije dozvoljena žalba. U suprotnom. propisani oblik prijave. Kada ocijeni da su ispunjeni potrebni uslovi za postupanje po prijavi.. samo ukoliko tom preinakom ne dira u prava trećih lica utemeljena na dotičnom upisu. b) podjela jednog društva na dva ili više i c) pripajanje jednog društva drugom. sud će odbiti prijavu za registraciju. da li postoji propisani osnivački akt. matični ili identifikacioni broj. sudionici u postupku registracije sami snose svoje troškove. sjedište.organa. dužan je takvo rješenje obrazložiti.

ovdje postoji izričita zakonska zabrana. što se također upisuje u registar (prijava upisa dva nova pravna lica. može pretvoriti svoj oblik u d. kada se primjenjuje obrnut postupak na pretvaranje osnovnog kapitala. Osnivači za obaveze društva odgovaraju neograničeno i solidarno. njegov osnovni kapital pretvorit će se u dionice sa nominalnom vrijednošću koju određuje skupština društva. odnosno voljom članova društva (odluka je ovdje osnov za pokretanje postupka likvidacije u svrhu zaštite povjerilaca). Novonastali pravni subjekat će biti upisan u registar na osnovu prijave ovlaštenog lica. jer stečajni dužnik nema imovine. dioničko društvo i komanditno društvo. 5) Odlukom parničnog suda ili pravosnažnom presudom krivičnog suda kojom je izrečena mjera prestanka društva. a u registar se unosi promjena vezana za osnovni kapital društva.) Ovo društvo može osnovati dva ili više lica putem zaključivanja osnivačkog ugovora kao osnivačkog akta.Oblik može da mijenja društvo sa ograničenom odgovornošću.o. Društvo se može pripojiti prenosom svojih prava i obaveza na već postojeće društvo. kao dioničar. odnosno donošenjem rješenja stečajnog suda da se odbija zahtjev za otvaranje stečajnog postupka.d.d. koji podliježe „notarskoj obradi i ovjeri“.. Kada d. pripajanjem ili podjelom društva.n. bez likvidacije. gdje se također traži odobrenje Komisije za vrijednosne papire. Jedno društvo se može podijeliti na dva ili više novih društava prenosom imovine.o. 2) Spajanjem.. može promjeniti svoj oblik samo u smislu da postane komanditno društvo na dionice. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može mijenjati oblik.o. ali i svojom imovinom. K. pripajanjem ili podjelom prestaju ranija društva i nastaju novi pravni subjekti (pravni sljednici) bez unovčavanja imovine. tj.d. te zahtjev za brisanje dosadašnjeg društva). Spajanjem. dobija onaj broj dionica koji odgovara njegovom udjelu u osnovnom kapitalu (ova promjena ne može biti izvršena bez odobrenja Komisije za vrijednosne papire). Uneseni 164 | P a g e . Prestanak društva i brisanje društva iz registra su dvije različite i razdvojene činjenice – nakon prestanka društva slijedi brisanje na osnovu donošenja rješenja registarskog suda o brisanju! Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d. odluči da promjeni svoj oblik u smislu da postane d. D. a istovremeno sa prijavom upisa novog subjekta podnosi se prijava za brisanje društava koja prestaju postojati. 3) Okončanjem stečajnog postupka.o. imovinom društva.o. koje pripajanjem postaje njegov pravni sljednik. a svaki član društva. 4) Odlukom skupštine društva. NAČINI PRESTANKA DRUŠTVA 1) Istekom vremena na koje je osnovano.

kapital članova društva podijeljen je na udjele (procenti ili razlomci).) Društvo kapitala. članovi. Komanditno društvo (k. Društvom mogu upravljati i/ili ga zastupati svi članovi društva.o. ali u biti nema tu tajnosti. Komplementari su ti koji odgovaraju za obaveze društva neograničeno i solidarno. koji onda odgovara za obaveze društva nastale i prije njegovog pristupanja. Za izmjene osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih osnivača. jer se svi članovi upisuju u registar. Pristupanje se vrši na osnovu pismene izjave. ovo društvo prestaje ako sud odluči o prestanku. ili pak u zakonskom roku od dva mjeseca. Član društva može svoje pravo na upravljanje prenijeti na neko treće lice. Ako bi komanditor zaključio neki pravni posao bez ovlaštenja. Osniva se osnivačkim aktom.) „Tajno društvo“ prema teoriji prava. sjedište. prednost u raspodjeli te imovine imaju komanditori. Društvu može pristupiti novi član. Prijavu za upis u registar potpisuju svi osnivači. ukoliko njegovi nasljednici ne prihvate da stupe na njegovo mjesto. Istupanje se vrši putem ugovora.o. firmu i sjedište društva. prava. Društvo će prestati u slučaju smrti člana društva.d. Društvo koje se sastoji od najmanje dva lica. U slučaju likvidacije društva. naznaku koji članovi imaju koji položaj u društvu. a ostali članovi ne odluče da promjene osnivački ugovor i društvo nastavi postojati. prestanka postojanja ili stečaja jednog od pravnih lica kao članova društva. nakon što se izmire svi troškovi u postupku likvidacije. ali samo uz saglasnost ostalih članova društva. za taj posao bi odgovarao isto kao i komplementari. Samo 165 | P a g e . do visine svoga udjela. Za obaveze društva odgovara se samo imovinom društva. Iz društva može istupiti neki član. koja sadrži prava i obaveze novog člana u skladu sa zakonom. Svaki član društva dužan je svoj udio unijeti u roku utvrđenom ugovorom. komanditora i komplementara. firmu. Osniva se ugovorom koji obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima/članovima. U društvo se mogu unositi novac. Također. Prijavu za upis društva u registar potpisuju svi članovi društva. prava i obaveze društva. ili se osnivačkim ugovorom upravljanje i/ili zastupanje može na određeni period povjeriti određenom članu društva. način izmirivanja troškova osnivanja društva. Društvo sa ograničenom odgovornošću (d. vrsta i visina udjela. a vrijednost uloga se unosi u osnivački ugovor. te ograničenja pravnog subjektiviteta – ukoliko članovi društva ne odluče drugačije. koji onda odgovara za obaveze društva nastale do njegovog istupanja. djelatnost društva. Društvo može prestati i u slučaju smrti fizičkog lica kao člana društva. Udjeli članova su jednaki. Svaki član društva ima pravo i obavezu da upravlja društvom. podatke o licu ovlaštenom za zastupanje društva. te podatke o licu koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar. Dobit se u skladu i srazmjerno odredbama osnivačkog ugovora dijeli na dio dobiti za komanditore (dijeli se srazmjerno unesenoj imovini) i dio dobiti za komplementare (dijeli se na jednake dijelove).ulozi postaju imovina društva momentom sticanja pravnog subjektiviteta. odn. Ovo društvo se izuzetno može transformisati u komanditno društvo na dionice. U slučaju da preostane imovine nakon provedenog stečajnog postupka. Ugovorom se može odrediti da za prenos udjela komanditora na treća lica nije potrebna saglasnost komplementara. upravo zbog neograničene solidarne odgovornosti. dok komanditori odgovaraju samo ograničeno. svaki član ima pravo na srazmjeran dio preostale imovine društva. te djelatnost. stvari. osnovni kapital i njegovu strukturu. djelatnost. koja imaju različit pravni status. Za izmjenu osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih članova. Osnivački akt mora sadržavati podatke o osnivačima. te usluge. dakle i vlastitom imovinom. koji može biti ugovor o osnivanju ili odluka o osnivanju. Osnivački ugovor obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima. Članovi društva učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka srazmjerno visini svojih udjela. s obzirom da se tu radi samo o imovini (komanditori nemaju prava u upravljanju ili zastupanju društva).

kod ovog društva moguće je da se društvo osnuje na određeno vrijeme, što proizilazi iz zakonskih odredaba o pojedinim vrstama društva (!). Osnovni kapital društva mora iznositi najmanje 2.000 KM, odnosno 100 KM za pojedinačni udio svakog od više članova društva. Do dana podnošenja prijave za upis u registar društava mora biti uplaćena polovica od iznosa osnovnog kapitala propisanog zakonom. Društvo donosi svoj statut, koji se ne mora priložiti uz samu prijavu za upis, ali se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana upisa. Statutom se, između ostalog, reguliše način upravljanja društvom, način mjenjanja visine osnovnog kapitala, način pristupanja društvu, način isključenja i razlozi za isključenje člana društva, itd. Uz prijavu za upis u registar prilaže se osnivački akt, dokaz da je izvršena uplata propisanog dijela osnovnog kapitala (50%), te spisak članova nadzornog odbora (ukoliko ga društvo ima). Članovi društva mogu slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu, s tim što se taj udio ne može prodati u toku prve godine od dana upisa društva u registar, te da postoji pravo preče kupovine ustanovljeno u korist ostalih članova društva. Uprava društva obavezna je prijavljivati sve promjene činjenica i podataka upisanih u registar. Prijenos udjela u društvu vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. U slučaju povrede prava preče kupovine, ostali članovi društva imaju pravo na tužbu radi poništenja ugovora kojim je otuđen dotični udio u društvu. Ukoliko nasljednici umrlog člana društva zahtjevaju isplatu njegovog udjela u društvu, društvo je dužno da tu isplatu izvrši prema tržišnim cijenama. Društvo ne može imati vlastite udjele u društvu. Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno njihovim udjelima, osim ukoliko osnivačkim ugovorom nije drugačije dogovoreno. Član društva može istupiti iz društva, kada ima pravo na isplatu novčane naknade njegovog udjela po tržišnim cijenama, a isto to pravo ima i član društva koji je isključen iz društva. Protiv odluke o isključenju član može tužbom zahtjevati sudsku zaštitu. Dioničko društvo (d.d.) To je društvo kod koga je temeljni kapital podijeljen na dionice. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari. Osniva se ugovorom o osnivanju, a ako je jedna osoba odlukom (ovo su osnivački akti). Formalan je akt, u pisanom obliku i moraju potpisi biti ovjereni kod notara (obrada i ovjera). Osnivački akt treba da sadrži: ime i prezime osnivača sa adresom njegovog prebivališta, odnosno za pravna lica firma i sjedište; firma i sjedište društva; djelatnost društva; prava i obaveze osnivača; iznos temeljnog kapitala; ukupan broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost; depozitnu banku (kod koje će se vršiti upis i uplata dionica); opis i procjenu vrijendosti ulogau stvarima i pravima; ime i prezime osobe koja će zastupati društvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju potpisuju svi osnivači. Odluka i ugovor su osnivački akti i podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Može ga potpisati i punomoćnik osnivača, ali i takva punomoć mora biti ovjerena u skladu sa zakonom. Ako se u d.d. pored novca unose stvari ili prava, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se temeljni kapital podijeli na broj osnivača. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju, a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati. U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo

166 | P a g e

glasa, prioritetna dionica itd.). Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis i koja će zastupati dd. Ugovorom se određuje i banka tzv. depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. simultano osnivanje društva. Ili mogu u skladu sa ugovorom, jedan broj dionica otkupiti osnivači, a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). Ovo je sukcesivno osnivanje društva. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora, a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica, mjesto i način uplate dionica, i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju), a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Osnovni zadatak osnivačke skupštine je: da usvoji izvještaj o osnivanju da usvoji statut da imenuje članove nadzornog odbora i da potvrdi vrijednost uloga u stvarima i pravima.

Izvještaj o osnivanju DD mora da sadrži: Broj upisanih dionica, Njihovu nominalnu vrijednost, Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i pravima.

Ovaj izvještaj je isprava koja je dokaz uspješnosti osnivanja društva i on je jedna od isprava koja će se priložiti prilikom podnošenja prijave za upis u Registar. Osnivačka skupština donosi statut. Sadržaj statuta je određen zakonom i njime se uređuju ona pitanja koja nisu uređena ugovorom o osnivanju, a koja se odnose na: - fukcionisanje skupštine, - na način formiranja i korištenja fondova, - pokriće gubitaka, - postupak statusnih promjena (pripajanje, spajanje i podjela), - sastav i način imenovanja nadzornog i upravnog odbora, - prestanak društva.

167 | P a g e

U roku od 15 dana od održane osnivačke sukuštine uprava DD dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. Uz zahjtev za upis dostavlja se i: - zapisnik osnivačke skupštine; - dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; - statut; - popis članova nadzornog odbora i uprave. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA Javno preduzeće, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzeće posebnim propisom. Djelatnosti od javnog društvenog interesa utvrđuju općina, kanton i Federacija BiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Javna preduzeća mogu se organizirati u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću. UPRAVLJANJE Organi javnog preduzeća: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava (menadžment), kao organi upravljanja i Odbor za reviziju

OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA Temeljni kapitala DD iznosi najmanje 50.000 KM. U ovom iznosu se temeljni kapital unosi u novcu. Nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10 KM. U postupku osnivanja cijena dionice ne može biti ispod ove nominalne vrijednosti. Ovaj temeljni kapital koji je unesen u društvo može se tokom opstanka društva povećavati, a odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora Skupština. Povećanje se može vršiti i iznosom iz rezervi, a može se vršiti i emisijom novih dionica. Procedura za emisiju (mora biti odobrenje za emisiju, mora se odrediti depozitna banka). Ako se ne vrši na ovaj način, može se povećati tako što će se povećati nominalna vrijednost dionice na teret fondova rezervi. Kada se vrši na taj teret mora se voditi računa da iznos rezervi iznosi 25% od ukupnog kapitala.

168 | P a g e

Može se i smanjiti kapital o čemu odluku donosi skupština. U odluci mora biti navedeno zbog čega se smanjuje osnovnii kapital i način njegovog smanjivanja. Taj način smanjivanja je vrlo bitan jer jedan od načina može biti povlačenje dionica. Pravilo je da zaposlenici nisu dioničari. Izuzetno zasposlenici mogu biti dioničari ako je takva mogućnost predviđena statutom. Međutim, oni mogu stjecati dionice ograničeno. Zbir svih dionica zaposlenika ne može preći 5% od osnovnog kapitala. U fazi osnivanja društva osnivači su dioničari. U daljem toku opstanka društva to se može vršiti na tržištu na kome se vrši promet dionica. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva, tako da dioničaru pripada pravo na odlučivanje. Ono podrezumijeva pravo na učestvovanje i odlučivanje na skupštini. Svaka dionica nosi jedan glas. Ne može se izdavati dionica koja nosi više glasova. Na osnovu dionice dioničar ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti. To pravo učestvovanja u dobiti se iskazuje pravom na naplatu od dividende. Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijedosti dionice. O isplati odlučuje skupština kad je DD sposobno da izvršava svoje obaveze. Kod emitovanja dionica (samo u slučaju nove emisije) postojeći dioničari mogu imati pravo preče kupovine pod uslovom da u roku od 30 dana od emisije upišu. Pod određenim uslovima imaju pravo kao manjina na zaštitu. UPRAVLJANJE DD -

-

skupština; nadzorni odbor; uprava i odbor za reviziju.

Društvom upravlja skupština, nadzorni odbor i uprava. Skupštinu DD čine dioničari. Ista se održava u mjestu sjedišta DD najmanje jednom godišnje. Predsjedava predsjednik NO, ili jedan od članova NO ako je predsjednik spriječen. Skupština bira dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik. Predsjednik i članovi NO i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini. Skupštinu saziva NO, uprava, ovlašteni dioničar ili grupa dioničara. Pravo odlučivanja ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije održavanja skupštine. Dnevni red, mjesto i vrijeme odlučivanja objavljuje se najmanje u jendom dnevnom listu u FBiH, najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Obavještenje o odražavanju skupštine se šalje preporučenom pošiljkom svakom dioničaru (može i telefaksom ili elektronskom poštom). Skupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 30 % ukupnog broja sa pravom glasa. Ako po isteku 60 minuta nije postignut taj kvorum, skupština se odgađa, te NO ponovo zakazuje skupštinu u roku koji nije manji od 15 ni duži od 30 dana. Ponono sazvana kupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica. O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: firmu i adresu sjedišta dd; mjesto i vrijeme održavanja skupštine; ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnika i članove odbora za glasanje; dnevni red; odluke; podatke o glasanju; prigovore dioničara i članova NO. Zapisnik se sačinjava u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Potpisuju ga predsjedavajući skupštine, zapisničar i ovjerivači zapisika. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana (uvijek je neparan broj) i imenuje ih skupština na period od 4 godine.Zakonom je propisano ko ne može biti član nadzornog odbora (zbog sukoba interesa). (član 260. lice osuđivano za krivično djelo i

169 | P a g e

privredni prijestup nespojiv sa dužnošću nadzornog odbora, pet godina od dana pravosnažnosti presude; lice kome je presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti NO; i lice straije od 70 godina.). Kandidata za člana NO predlaže dioničar sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pismeno, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine. Predsjednik i članovi biraju se glasanem. Onaj ko ima najviše glasova bira se za predsjednika NO. Direktor i član uprave ne može biti član NO, niti isto lice može biti član NO u više od tri društva. Predsjednik i članovi NO zaključuju sa DD ugovor koji odobrava skupština. Sjednica NO održava najmanje jednom u 3 mjeseca. Funkcija mu je da nadzire rad društva, da nadzire rad uprave, da imenuje upravu, da usvaja izvještaje o poslovanju, predlaže način raspodjele dobiti i druge poslove koji se određeni zakonom i statutom. Njihova odgovornost za vršenje funkcije zakonom je pojačana na način da neograničeno solidarno odgovoaraju za štetu prouzrokovanu društvu neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti. Upravu društva čine direktor i izvršni direktor. Uprava društva organizuje i rukovodi poslovanje društva, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Ako društvo ima i izvršne direktore, onda direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Mandat mu je 4 godine. Ako postoje izvršni direktori, onda se njihov djelokrug poslova koji bi se odnosio na organiziranje rada, zastupanje mora odrediti pismenim aktom. Izvršni direktori su i osobe koje se upisuju u registar privrednih subekta (jer zastupaju društvo). DD ima i sekretara koga imenuje nadzorni odbor. To je osoba koja je dužna da vodi zapisnike, koja čuva dokumente društva i koja je ovlaštena za sprovođenje odluka nadzornog odbora i direktora. Ovdje se obrazuje i Odbor za reviziju. U Odboru ne može biti član nadzornog odbora i osoba koja bi imala neki direktni finansijski interes osim plaće. Vrše revizije finansijskog poslovanja, polugodišnjeg i godišnjeg obračuna a dužni su izvršiti reviziju i kada to zahtijeva određeni broj dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. Fond rezervi – DD je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti a i iz drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala Društva. Godišnje se izdvaja 10% neto dobiti, i sve tako dok fond ne dostigne iznos od 25%. Ukoliko taj iznos ne dostigne do kraja pete poslovne godine, izdvajanje po ovom osnovu se povećava na 20% godišnje neto dobiti. Fond rezervi iznad zakonskog minimuma može se koristiti za: 1. dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala; 2. povećanje nominalne vrijednosti dionica u slučaju povećanja osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica; 3. a može se koristiti i za emisiju besplatnih dionica, u slučaju kad se temeljni kapital povećava emisijom besplatnih dionica umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica. PRESTANAK DD 1. 2. 3. 4. Odlukom Skupštine Spajanjem, pripajanjem i podjelom Odlukom Komisije i suda Okončanjem stečajnog postupka.

170 | P a g e

Bankarska dozvola koju izdaje Agencija je uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. − da izdaje dozvolu za statusne promjene banke. Bankarska dozvola se izdaje u obliku rješenja. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. • b) ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku (30 dana od dana dobijanja dozvole). U postupku osnivanja banke. *način rada organa banke. a uz njega se podnosi: *ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. *podaci o kapitalu. i *druga pitanja u skladu sa zakonom. davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom. Ako prijava nije podnesena u tom roku. odnosno. − da izdaje dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke. lice ovlašteno za zastupanje. − da izdaje dozvolu da obavlja određene vrste poslova. *dionički kapital. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. ona može biti ukinuta rješenjem Agencije u slijedećim slučajevima: • a) na zahtjev banke. Zahtjev podnose osnivači banke. *pravo glasa vezano za dionice. U banku se mogu unositi i stvari i prava. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za • tu banku • d) ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku 171 | P a g e . Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. i *popis vlasnika banke. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. − dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. Agencija je finansijska institucija FBiH. Agencija može da ukine datu dozvolu. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. • c) ako je došlo do spajanja. *druge vrste kapitala. osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. *broj i nominalnu vrijednost dionica. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. *nacrt statuta.BANKE? Banka je pravna osoba koja obavlja poslove primanja novčanih depozita. *podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. Osnivači. *djelatnost. a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. koji obavezno mora da sadrži *sjedište. *plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti i strukturu otganizacije banke. dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima: − da izdaje dozvolu za osnivanje banke.

Ako te mjere nisu mjerodavne. davanje i uzimanje kredita. Djelatnost banke To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. kupovinu i prodaju strane valute. usluge platnog prometa i prenos novca. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. predstavništva i filijale i osobe koje su ovlaštene za zastupanje u prometu. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzorni odbor. daju kredite. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. sazivanja (pogledati u zakonu). Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove.• e) ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. daje sve oblike jemstva. Upisuju se u Registar kod Agencije. Položaj. Organizaciona struktura banke Banka može imati filijale i može imati predstavništva. U rješenju o ukidanju mora se navesti s kojim danom se ukida dozvola i to rješenje se mora objaviti u Službenim novinama. U sudski registar upisuju se i organizacioni oblici banke. Upravljanje bankom Bankom upravlja Skupština. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. glasanja. Nadzorni odbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. Prestanak u postupku stečaja u postupku likvidacije Specifičnost za banke je da prije nego što je pokrenut postupaak likvidacije može uvesti privremenu upravu ako ju uvodi Agencija za bankarstvo s ciljem da se otklone nepravilnosti u radu banke i da se poduzmu mjere da bi se banka dovela u stanje urednog poslovanja. Nadzorni odbor i Uprava. Direktor predsjedava upravom. ali se može ponoviti. Imenuje se na 4 godine. Skupštinu čine svi dioničari. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. rukovodi poslovanjem. Zakon je uredio način rada Skupštine. finansijski managemant i druge poslove. provodi se postupak likvidacije. Mandat je 4 godine. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. Banka može imati filijale izvan sjedišta FBIH. Imenuje ih Skupština. Ako je na području Federacije sjedište filijale stranih banaka i one su dužne da podnesu zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja. zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. 172 | P a g e . vrši finansijski lizing. lažnih isprava itd.

Ako se utvrdi da nema dovoljno sredstva da se završi postupak likvidacije i izmire obaveze koje banka ima, pokrenut će se postupak stečaja. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima Po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži *novčani iznos kredita, *uslove davanja, *uslove korištenja i *uslove vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. ) BANKARSKI POSLOVI To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog... Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu.

173 | P a g e

Bankarska garancija je jednostrani pravni posao kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Treća osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje za određeni pravni posao (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti.

UGOVORI U PRIVREDI
OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI Ugovori u privredi, po svojoj pravnoj privredi, su posebna vrsta ugovora. Odredbe ZOO-a, koje se odnose na ugovore, primjenjuju se i na ove ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izričito drugačije određeno. Ugovori u privredi su ugovori koje privredna društva i druga pravna lica, koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koji sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Strane koje učestvuju u ugovoru najčešće su (obje) pravna lica, međutim, moguće je da jedna od tih ugovornih strana bude i fizičko lice. ZOO razlikuje osnovne ugovore u privredi, i to su oni iz redovne registrovane djelatnosti, te sporedne ili akcesorne ugovore, koji proizilaze iz djelatnosti koje potpomažu potpuno realizovanje registrovane djelatnosti. To su ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. izdavački ugovor, ugovor o prevozu, isl.). Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe (npr. otpremanje, uskladištenje, prevoz, isl.). Oni su u pravnom prometu i društvenom životu vrlo česti, a naročito često se pojavljuje ugovor o prodaji. Ugovori u privredi nisu formalni ugovori i u pravilu se zaključuju usmeno (!), a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare i izraze ponuda i prihvat ponude – bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. Međutim, u ovakvim odnosima, ZOO nekada propisuje formu (npr. kod ugovora o građenju, ugovora o licenci, ugovora o alotmanu, ugovora o bankarskim kreditima, itd.), a nekada pismenu formu ugovore i same ugovorne strane. U privredno-pravnim odnosima pooštrena je odgovornost ugovornih strana u poređenju sa građansko-pravnim odnosima (!). U građanskom pravu predviđena je odgovornost dobrog domaćina, a u privrednom pravu to je odgovornost dobrog privrednika, odn. u izvršavanju obaveza iz profesionalne djelatnosti odgovornost dobrog stručnjaka (to znači da ugovarači snose i određeni profesionalni rizik). Odgovornost u građanskom i privrednom pravu, dakle, nije ista. U građanskom pravu odgovornost je postavljena u dva stepena: onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopšte ne ispuni svoju ugovornu obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti došlo umišljajem (dolusom), ili iz razloga krajnje nepažnje.

174 | P a g e

U privrednom pravu, pak, ta odgovornost se odnosi i na onoga ko je povrijedio odredbe ugovora iz obične nepažnje, što znači ne odgovara se samo za culpa latu, već i za culpa brevis (ugovarač odgovara kao dobar privrednih, a ne kao dobar domaćin!). Karakteristike privredno-pravnih odnosa postoje i kod djeljivih obaveza. Kada postoji više dužnika, i pored toga što je obaveza djeljiva, dužnici odgovaraju solidarno, a to znači da odgovaraju bez prava prigovora redoslijeda (!). Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednoga. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. U slučaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti, a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi (!), a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. Shodno tome, kod ugovora u privredi, rokovi (rokovi zastarjelosti) su kraći, jer tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. Kada se radi o prijemu robe i prenosu vlasništva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način (npr. distanciona prodaja, kod koje kupac najčešće ne vidi robu, ali je dobio papire za tu robu). Predaja stvari kod prenosa prava korištenja na robi često se vrši simboličnom predajom papira (skladišnice, konosmana), a ponekad indosamentom tih papira (mjenice, skladišnice, ako glase po naredbi). Za rješavanje sporova iz ugovora u privredi važi poseban postupak ZPP-a. U načelu, privredni sporovi se razlikuju od građanskih.

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA U PRIVREDI Načelo autonomije: Kao i u građanskom pravu, i u privrednom pravu važi načelo autonomije volje i slobodnog uređivanja obligacionih odnosa. Ukratko, ugovorne strane same i slobodno biraju poslovnog partnera, odlučuju o vrsti ugovora koji će zaključiti, voljama određuju sadržaj ugovora, slobodno određuju arbitražu i izabrani sud (ali ne i redovni sud). PREGOVORI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Pregovori prethode zaključivanju ugovora. Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora, dakle o svim bitnim elementima, te se očekuje da će se pregovori transformisati u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica, a slično je i sa ponudom, jer je ponuda jednostrana izjava volje upućena jednom licu, ali moguća je i ponuda upućena većem, ili čak neodređenom broju lica. Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora (!), jer poziv na pregovore ne sadrži sve bitne elemente ugovora i njegov cilj je da dovede do ponude, koja kao takva mora sadržavati sve bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, a ponuda obavezuje bar za određeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora bilo koji od učesnika može staviti ponudu. Treba naglasiti da pregovori često imaju karakteristike ponude. Pregovarači su dužni voditi pregovore na ozbiljan način, sa namjerom da dođe do zaključenja ugovora, u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor ne smije kod pregovarača stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti, jer ukoliko tako postupi, odgovarat će za štetu prouzrokovanu pregovorima. To znači da se odgovara i za pregovore (!), ali

175 | P a g e

samo u smislu ako neko ulazi u njih da bi drugome prouzrokovao štetu. U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu, tj. za onu štetu koja je stvarno nastala, a ne za buduću štetu, tj. onu koja će nastati. Dakle, za razliku od ugovornih odnosa u građanskom pravu, gdje se izmakla dobit uvijek nadoknađuje, u ugovorima u privredi to nije slučaj. Osnov odgovornosti kod pregovora: Po svojoj pravnoj prirodi, odgovornost kod pregovora spada u kategoriju deliktne odgovornosti (!), a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici štetnika. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu, on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala, a štetnik dokazuje da nije kriv. PONUDA ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Ponuda je jednostrana izjava volje, koja je kao prijedlog za zaključivanje ugovora upućena određenom licu, sa ciljem zaključenja ugovora. Kao takva, ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor. Ponuda se može izraziti ne samo izričitom voljom, već i svim drugim načinima kojima se volja može izraziti. Kod jednostrane izjave onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostrane izjave može se odgovarati i za tuđu obavezu (npr. jamac koji odgovara za dužnika). Ponudilac je slobodan u svom izboru lica kojima će uputiti ponudu. Međutim, pravo preče kupnje je svojevrstan vid ograničenja. Osim ugovorom, za određena lica pravo preče kupnje može biti određeno i samim zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju preče kupnje moraju biti pismeno obavještena o namjeravanoj prodaji, kao i njenim uslovima. Pored posebne ponude, koja se upućuje jednoj određenoj osobi, postoji i opšta ponuda, koja se upućuje neodređenom broju osoba, a koja sadrži sve bitne sastojke ugovora. Tu ponudu karakteriše kontinuitet, tj. stalnost, jer se ona neće ugasiti ako jedno lice prihvati ponudu. Izlaganje robe bez označavanja cijene ne znači da je učinjena ponuda. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih vrsta obavještenja, oglasa putem štampe, radija i TV-a, ne smatraju se ponudom, već samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga što nije određena količina, koja je jedan od bitnih elemenata ugovora. Ponuda obavezuje ponuđača do momenta od kojeg je ponuđač ne može opozvati, što znači od prispjeća ponude ponuđenom, jer od tog trenutka ponuda postaje neopoziva. U ponudi se može odrediti rok trajanja ponude, i u tom slučaju ponuda obavezuje ponuđača do isteka tog roka. Prihvatanje ponude, koje je ponuđaču stiglo sa zakašnjenjem, u načelu ne dovodi do zaključivanja ugovora. Takvo prihvatanje ponude smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuđenog. Ponuda ugovora za čije zaključenje zakon zahtjeva posebnu formu, obavezuje ponuđača samo ako je učinjena u toj propisanoj formi. Prihvat ponude: Jednostrana izjava volje kojom ponuđena strana daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor zaključen. Prihvat ponude po sadržini treba da odgovara samoj ponudi, što konkretno znači da su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda često ima i elemente koji nisu bitni, dakle sporedne elemente. Prihvat ponude se ne odnosi na ove sporedne elemente, pa se oni mogu određivati i nakon prihvata ponude. Prihvat ponude mora biti bezuslovan (!); ako je ponuda prihvaćena pod nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom. Volja za zaključenje ugovora može biti data, tj. prihvat ponude se može izraziti na izričit način, pismeno ili usmeno, ili na prešutan način, konkludentnim radnjama (npr. kod javne prodaje dizanjem ruku). Svi ugovori se ne mogu zaključiti konkludentnim radnjama; odnosno, konkludentnim radnjama mogu se zaključiti samo neformalni ugovori. U privrednom pravu ne važi načelo da šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude (!), ali kod ovog pravila postoje i izuzetci, kada se šutnja ponuđenog smatra prihvatom ponude (!), i to u dva slučaja: a) ako se radi o dugogodišnjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u pogledu određene robe, kada se smatra da je ponuđeni prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u ostavljenom roku odbio; te b) kod ugovora o

176 | P a g e

osiguranju, kada osiguranik obavijesti da želi da zaključi ugovor, a osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zaključen i za slijedeći rizični period pod istim uslovima kao i u periodu koji je upravo istekao. Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Bitno je da te izjave volja moraju biti date slobodno i ozbiljno. VRIJEME ZAKLJUČENJA UGOVORA Ugovor je zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu; međutim, ugovorne strane mogu predvidjeti i drugo vrijeme zaključenja ugovora. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica; tada je ugovor zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu, a treći saglasnost može dati prije zaključenja ugovora (kao dozvolu za zaključenje), ili nakon zaključenja ugovora (kao saglasnost sa zaključenjem). MJESTO ZAKLJUČENJA UGOVORA Smatra se da je ugovor zaključen u mjestu u kojem je ponuđač imao svoje sjedište, odnosno prebivalište, u trenutku kada je učinio ponudu. (tzv. opšte načelo). Pored toga, ugovorne strane mogu ugovorom odrediti i neko drugo mjesto zaključenja ugovora. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora biti dopušten, moguć, te određen ili odrediv – u suprotnom, ugovor je ništav.

NIŠTAVOST UGOVORA U PRIVREDI a) Ako je ugovor protivan načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima i moralu društva b) Ako je predmet ugovorne obaveze nemoguć, nedopušten, te neodređen ili neodrediv c) Ako osnov ugovora ne postoji, ili ako postoji, ali je nedopustiv d) Ako postoje mane volje (ugovarač je potpuno poslovno nesposobno lice) e) Ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji f) Ako ugovor nije zaključen u zakonom predviđenoj formi Ništav ugovor ne konvalidira ni u slučaju naknadnog prestanka navedenih nedostataka!! Ako je pak nedostatak minoran, a ugovorne obaveze ispunjene, ugovor će postojati i ne može se tražiti utvrđivanje ništavosti takvog ugovora. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti. Prigovor ništavosti može istaći svako zainteresovano lice, pa i lice koje nema pravni interes. Od ništavosti treba razlikovati rušljivost – ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost, a rušljiv ugovor jeste nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se može pobijati.

177 | P a g e

a ugovor nije zaključen u toj formi. kao što su javna prodaja nadmetanjem. a u slučaju nekretnina potreban je upis u zemljišne knjige. alotman. 178 | P a g e . Licitacija ili aukcija se može sprovesti pismeno ili usmeno. PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo. *Ovdje postoji samo jedna razlika – kod zakonske forme svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti učinjena na isti način. jamstvo. takav ugovor nije ni zaključen. onda je ona uslov punovažnosti ugovora. Kada zakon traži pismenu formu. Ipak. Za pojedine od ovih ugovora zakonom se traži određena forma. takav ugovor neće proizvoditi pravno dejstvo. a ugovor nije zaključen u toj formi. ugovor se može raskinuti neformalno (!). tada se takav ugovor ne može raskinuti neformalnim sporazumom. dokumentarni akreditiv i zalog). Svi ugovori u privredi. taj ugovor se može smatrati valjanim i proizvodit će pravno dejstvo. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu. ZVPO-om. a za prenos prava vlasništva potrebna je predaja robe. ili većina njih. zaključenjem ugovora o prodaji ne prenosi se pravo vlasništva nad robom. bez obzira da li formu predviđa zakon ili dogovor stranaka. osiguranje. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA U PRIVREDI Ova sredstva se dijele na sredstva radi zaključenja ugovora i na sredstva radi ispunjenja ugovora (ugovorna kazna. uglavnom pismena. a predaja stvari predstavlja način sticanja (modus acquirendi). To znači da zaključeni ugovori predstavljaju samo pravni osnov (iustus titulus) za sticanje stvarnih prava. ugovor o trgovinskom zastupanju.FORMA UGOVORA U PRIVREDI Ovi ugovori su. licitacija ili aukcija. jer je bitna saglasnost volja ugovarača. zaključenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni odnos. Dakle. kada zakon traži formu. neformalni i konsenzualni. jamstvo.* Postoje još i posebni slučajevi. što zavisi od toga kako je učinjena ponuda. jer je ugovor samo pravni osnov. u praksi se ovi ugovori najčešće zaključuju u pismenoj formi. Ako ugovor nije zaključen u zakonom propisanoj ili ugovorenoj formi. u načelu. dakle u pismenom obliku. te ugovor o prodaji sa obročnim otplatama cijene. kredit. ugovor o licenci. te Zakonom o zalogu na pokretnim stvarima (ZZPS). i takav ugovor je nepostojeći. Sudska praksa kaže da – ako u oglasu o javnom nadmetanju nije izričito navedno – onaj ko je dao taj oglas nije dužan da zaključi ugovor čak ni sa najpovoljnijim ponuđačem (!). jer mu nedostaje bitan elemenat. takav ugovor je suprotan prinudnim normama i stoga je ništav. tj. a ne stvarno-pravno dejstvo. pismenom obliku. Kada zakon traži formu. i to za slijedeće ugovore: ugovor o građenju. a u slučaju ugovorene forme moguć je neformalni oblik raskida. ili su u pretežnom dijelu izvršile svoje ugovorne obaveze. Ova sredstva su regulisana ZOO-om. bankarska garancija. Kod sporazumnog raskida ugovora. Također. jesu dvostrano-obvezujući i pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje ugovornih obaveza. načini zaključenja ugovora. a kada su strane ugovorile određenu formu. Ako su ugovorne strane ispunile takav ugovor (sa ugovorenom formom). Ako su ugovorne strane dogovorile formu. izmjene ugovora ne moraju biti učinjene u formalno.

Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena.UGOVORNA KAZNA Spada u grupu najčešćih i najvažnijih sredstava obezbjeđenja ispunjenja ugovora u robnom prometu. što znači da odredba o ugovornoj kazni predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze. Dužnikova krivica se ne utvrđuje. dok se u nekim slučajevima jamstvo predviđa zakonom. koju je jedna ugovorna strana dužna isplatiti drugoj ugovornoj strani. Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi. Povjerilac može tužiti jamca. bez obzira na njen sadržaj. povjerilac ima pravo tražiti i ugovornu kaznu i naknadu štete u vidu razlike do visine štete. i jamac nema pravo na prigovor redoslijeda (!). kao i za buduću određenu obavezu. i povjerilac je ne mora dokazivati. „garancija na prvi poziv bez prigovora“. Postoje razne vrste bankarskih garancija. što znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika i jamca. Ugovorna kazna je određena suma novca ili neka druga imovinska korist. Za razliku od građanskog prava. Ako je zbog neispunjenja ili zakašnjenja pretrpio štetu. Daje se za svaku pravovaljanu obavezu. Ugovornom kaznom se obezbjeđuje ispunjenje nenovčanih obaveza. Ugovorna kazna je po svojoj prirodi akcesorna. dok dužnik može dokazivati da nije kriv. Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne jeste da se povreda ugovorne obaveze može pripisati krivici dužnika (!). Ova garancija je akcesorne prirode. JAMSTVO Nastaje ugovorom i zakonom. u privrednom pravu jamac odgovara kao platac (!). a neke od njih tretira ZOO. 179 | P a g e . Uvijek se izražava u novcu i njena forma je pismena. ili je ispuni sa zakašnjenjem. gdje jamac supsidijarno odgovara. Ako nema štete. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. b) u slučaju kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze. povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno!). i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. Karakteristična je tzv. kao davaoca garancije. njena valjanost zavisi od glavne obaveze radi koje je data. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni podrazumijeva: a) u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze. ako ne ispuni svoju ugovornu obavezu. a ugovorna kazna je manja od nastale štete. Može biti izražena u novcu ili u predmetima. a ako su utuženi i jamac i glavni dužnik. i to u slučaju kada postojeću garanciju potvrdi druga banka. Ovaj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca – čak i protivno volji dužnika. on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. povjerilac ima pravo na ugovorenu kaznu. a da istovremeno ne tuži glavnog dužnika. kada korisnik garancije može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih dviju banaka. povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze. U pravilu do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora zaključenog između povjerioca i jamca. dakle daje se i za uslovnu obavezu. onda oni odgovaraju solidarno. Najširu primjenu ima kod ugovora o prodaji i ugovora o građenju. U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu.garancije“. Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana. Postoje i tzv. „super. ona se pretpostavlja. BANKARSKA GARANCIJA Izjava banke.

nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. Može biti fiksna i promjenljiva. Fiksna može biti određena neposredno ili posredno. Povjerilac založnog prava. jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi (!). da bi prodao založenu stvar. Zalogodavac može biti lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari. tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasništva. Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. opoziv je ako ništa nije ugovoreno. ne mora sudskim putem tražiti ostvarenje toga prava. Predmet založnog prava mogu biti individualno određene i nepotrošne pokretne stvari. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu. Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novčana naknada koju kupac plaća prodavcu za isporučenu robu. da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti u slučaju da potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. Subjekti zaloga mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. koje se nalaze u prometu (pokretne stvari. novac. ZALOG Založno pravo na pokretnim stvarima jedan je od najznačajnijih oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi. kao što je slučaj kod ugovora o prevozu robe. Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. Roba koja je predmet prevoza ujedno je i založena. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi. Nije mu potreban izvršni naslov. Određuje se za jedinicu po 180 | P a g e . Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima. ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. isl.DOKUMENTARNI AKREDITIV Prihvatanjem naloga za otvaranje akreditiva. i to nije slučaj kada je u pitanju zalog na nepokretnostima (hipoteka). a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja istu vrati neoštećenu zalogodavcu. Ponekad se odstupa od načela „prvi u vremenu. Ugovorom o zalogu obavezuje se dužnik ili neko treće lice (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da će mu predati neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasništva. UGOVORI UGOVOR O PRODAJI Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje. Ovo načelo se primjenjuje radi jednostavnijeg i lakšeg uređenja stvari. jači u pravu“. a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. odn. potraživanja. sudska presuda. da bi ostvario založno pravo na stvari koja je založena.). Na jednoj stvari može se zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima. Nasuprot tome.

To je slučaj i kod novačnih obaveza. Ako je kupac otpremio stvar dalje. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znači da nema cijene kao bitnog elementa. prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. *Kod odgovornosti za prelazak rizka važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv.479-kad postoje materijalni nedostaci. Od ovog pravila ima i izuzetaka. a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. te je ništav ugovor o prodaji stvari van prometa. Za prodaju stvari čiji je promet ograničen važe posebni propisi. Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega. zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete. krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem. Recimo. čim je to prema redovnom toku stvari moguće. inače gubi pravo koje mu pripada. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu. a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe. tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava klauzulama (npr. ako je kupac preuzeo robu. a usljed te situacije ne može ostvariti svrhu ugovora. može isti raskinuti i tražiti naknadu štete. a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema. i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom1. Ako u ugovoru o prodaji cijena nije određena niti odrediva ugovor nema pravni učinak. nego i izmakla korist. *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu. Prodaja se može odnositi i na buduću stvar. Ovo se dešava u određenim slučajevima. jer se štiti savjesna strana. nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. Nestanak. ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. kao da je robu preuzeo kada je trebao. Ako je pegled izvršen u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopćiti odmah. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka.količini ili za ukupnu količinu. Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja. a ako se ni ona ne može utvrditi onda cijenu određuje sud prema oklnostima konkretnog slučaja. (čl. Dakle. U takvim slučajevima. pregled stvari može biti odgođen do njenog prispjeća. dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac. Pregled stvari – Kupac je dužan primljenu stvar pregledati na uobičajeni način ili je dati na pregled. kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. *Drugi slučaj. jer kupac tada plaća cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. Prodaja tuđe stvari obavezuje ugovaratelja. ograničiti. Zakon propisuje 1 181 | P a g e . ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu. Razumna cijena je tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora. Cijena je zavisna od kvaliteta robe. nego da dio krivice snosi i druga strana. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma. franco). a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oštećenje ili propast stvari. a nije je preuzeo. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet. i obavijestiti prodavca bez odgađanja.). odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti. ali kupac koji nije znao niti morao znati. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete. u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta.

Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe. kupac ima pravo na naknadu štete. Sve ove norme nisu prisilne naravi. Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). Dakle. U praksi. Kada rok nastupi ugovor prestaje. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. Može da raskine ugovor U svakom slučaju. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. Stvar je ispravno upotrebljavana. Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. Da li je nedostatak neznatan ili ne. Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. konkretan i upućen na siguran način. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. 2. po zakonu. a došlo je do kvara. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: 1. Ako je poslato običnom pošiljkom može biti upitno pravo kupca. To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka. nema drugog primjerenog roka. Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). Prigoovr mora biti blagovremen. Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. Nabolje je kada postoji servis. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zaključenja ugovora. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. 182 | P a g e .kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). Nejćešče prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. rok je 3 godine. jer se najlkaše rješavaju stvari. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima. daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. Ovdje odgovara i prodavac i garant. stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. količine i poslati preporučenom poštom. Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. a ne za neki njen nedostatak. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora.

Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. a ako se radi o stvarima određenim po rodu. ali nema pravo na naknadu štete. i tada kupac može tražiti vraćanje stvari. Povjerilačka docnja Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg. da mu isporuči drugu stvar. a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima. u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu korist. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. U takvim slučajevima. protekom roka on se raskida po samom zakonu. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe). Docnja? Dužnička docnja Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu. brodar je dužan da izda konosman ili teretnicu. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. U slučaju raskida ugovora. on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca. da traži nakanadu pretrpljene štete. Njom se potvrđuje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj označen. naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete. Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od njega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica.Zaštita od evikcije – odgovornost za pravne nedostatke U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. Ako krcatelj nije tražio izdavanje teretnice. Kada je u pitanju fiksni ugovor. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno. Ako rok nije određen. protekom roka koji je određen. ne samo zato što on to neće. Ako je rok ugovoren. U tom slučaju dolazi do sankcija. ugovor se po zakonu smatra raskinutim. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. Konosman Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda. sniženje cijene. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograničena. U ovim slučajevima kupac može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. onda brodar ili krcatelj imaju 183 | P a g e .

On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. nužnih i korisnih troškova. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita. kao i neispravnom ambalažom. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca. Odgovornost skladištara je objektivna.pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. eksterni i završni odnos. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. najprije se mora prenijeti varant (založnica). Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. Tovarni list Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. Ako tako glasi. a moguće i odvojeno. Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese. Skladišnica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje. u oba slučaja je prenosivi tovarni list. naknadu potrebnih. ali on je samostalni imenovani ugovor. Kada se prenosi odvojeno. Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor. Kod tog pravnog posla postoji interni. Naknada se određuje ugovorom. U oba slučaja radi se o izdavanju robe. 184 | P a g e . Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. bilo o prodaji ili kupovini robe. Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi. Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice. OSTALI UGOVORI UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. dvostran je i teretan i neformalan. da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice. Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. zajmova itd. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. On mora dokazati da je šteta na robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne.

davalac licence može raskinuti ugovor. odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla. onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. ona se određuje prema radu posrednika i učinjenoj usluzi.Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun . onda poprima obilježja ugovora o djelu. ne i pravnu. Ako se ne može tako odrediti. Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom. U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno. pravo iskorištavanja pronalazaka. tehničkog znanja ili iskustva. ona se određuje tarifom ili lokalnim običajima. UGOVOR O USKLADIŠTENJU 185 | P a g e . ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. žiga. UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi. On postupa sa pažnjom dobrog privrednika. Posrednik ne zaključuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktičke radnje. a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. UGOVOR O POSREDOVANJU Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zaključenju određenog ugovora. pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence. Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno. pojačani komision (delkvedere komision) gdje komisionar.Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun . Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja.Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. Ako se ugovor na takav način. pored odgovornosti za izbor trećeg lica. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan. U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. izuzev ako nije drugačije ugovorena. Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. proviziji. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. Razlika između posredovanja i zastupanja je slijedeća: . u cjelini ili djelimično. a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata. uzorka ili modela. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. Nalogodavac može da opozove nalog sve dok on nije izvršen. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom određena. Dužan je da se pridržava naloga i upustava nalogodavca. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena. Ako naknada za posredovanje nije određena ugovorom. onda kažemo da je u pitanju podlicenca. Stvara samo komercijalnu vezu. a odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica.Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan.

Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i šteta. Kao izvođač može se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za građenje odgovarajućih građevina. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva. koju izdaje nadležni općinski organ. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. Drugačije je ako je u pitanju individualno određena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije dužan primiti drugu sličnu stvar.Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obavezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. radnjom trećeg lica. a ne realan ugovor. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova. a ne formalan ugovor. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. Stranke su dakle: investitor (naručilac) i građevinar (izvođač). I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. Naknađuje se obična šteta i izmakla korist. To je konsezulan. Skladištar nadoknađuje štetu ostavodavcu po principu stvarne. bilo iz vlastitih izvora. iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi. Elaborat može izraditi sam investitor. vrstu i kvalitet stvari. a ne vjerovatna. u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene).Izvođenju građevinskih radova može se pristupiti na osnovu investicionog programa – elaborata. materijala. I eventualna šteta je buduća ali je neizvjesna. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu štetu. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva). Obavezna je pismena forma. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr. ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu. a može ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzečem registrovanim za tu djelatnost. Skladištar odgovoara po načelu objektivne odgovornosti. Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava. a skladištar se može exkulpirati odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala usljed više sile. bilo da ih pribavi putem kredita. u praksi se najčešće zaključuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladištar. što znači da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenljivih stvari. a skladištar ipak preda ostaviocu istu količinu. Bitni elementi . a naručailac se obavezuje da mu za to plati određenu cijenu. ako postoje elementi na osnovu kojih se ona može odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna važećim propisima i dobrim poslovnim običajima. potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. Povjerilac je ostavodavac. to nije naknada naturalne štete. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. a ostavilac da za stručno čuvanje i održavanje stvari isplati skladištaru ugovorenu naknadu. karakteristikama robe primljene na uskladištenje i ambalaže.To je ugovor kojim skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju drugom subjektu. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. usljed promjene u cijeni rada. Osim elaborata investitor mora pribaviti i građevinsku dozvolu. ZOO ne priznaje eventualnu štetu kao vid štete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj šteti. on je neformalan. a ne tržišne vrijednosti robe. Prethodne radnje . Ako to nije slučaj. nije dužan da dokazuje krivicu skladištara. odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove. Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. 186 | P a g e . ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. nego ispunjenje ugovorene obaveze. Međutim. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu.

treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). 5. Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. 2. a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruženih usluga ukoliko je koristila angažovane hotelske kapacitete. Osim što treba da se pridržava projekta. ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi. ako odstupi od projekta. Odgovornost građevinara je pooštrena. Dakle. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu. Ukoliko je ugovorom predviđena posebna obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. investitora). pruži ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj određenu proviziju. UGOVOR O PREVOZU U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU 187 | P a g e . odgovarajućim propisima ili pravilima struke. jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne može ne znati sve gore navedeno. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. 4. izvođač odgovara i za rad podizvođača. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je matreijal upotrebljen. UGOVOR O ALOTMANU Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku određenog vremena stavi na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja u određenom objektu. mora da poštuje i javno pravne propise koji se na njih odnose. Ako uoči nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora. djelujući pažnjom dobrog stručnjaka. Sve to mora da učini pošteno i savjesno. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. Ugovor o alotmanu mora biti zaključen u pismenoj formi. Pridržavanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati odobrenje investitora. bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. Turistička agencija može odustati od korišenja smještajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme pošalje obavještenje o odustanku od korištenja određenih kapaciteta. 3. onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. U slučaju akutne opasnosti može i obustaviti radove. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadležni inspekcijski organ. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije.Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova.

Štetu i troškove generalne havarije snose zajednički svi učesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu. više sile. Oslobađa se od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati. UGOVOR O PREVOZU MOREM ILI UNUTRAŠNJIM VODAMA Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja.. Ugovor o prijevozu nije formalan. pomorskih nezgoda. Krivica brodara za štetu se pretpostavlja – princip subjektivne pretpostavljene krivice. Tovarni list po pravilu nije prenosiv. Osnov za to je zajednica rizika koju čine: sopstvenik broda. Bitni elementi su predmet i vozarina. Bitni elementi su cijena i predmet. 188 | P a g e . Brodar odgovara za štetu samo ako je kriv.. ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti. Tovarni list može da glasi po naredbi ili na donosioca. a po cijenama mjesta odredišta na dan kada je brod stigao u luku. nemira. On nije formalan. a naručilac prijevoza da plati vozarinu. Visina naknade štete se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti stvari. brodar i korisnici prevoza..Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze određenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlaštenom licu kojeg primalac odredi a pošiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu. ratnih događanja. ali ne može se u većoj mjeri ograničiti brodareva odgovornost. ali se u praksi često zaključuje u pismenom obliku. Stranke su brodar i naručilac prijevoza. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zaključenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz. Zajednička havarija je svjesno prouzrokovana šteta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe. odnosno na dan kada je morao stići. međunarodnog zločina na moru. Radi se o svjesnom žrtvovanju manjeg da bi se spasilo veće. dvostrano je obavezan i teretan. štrajka. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadržaj ugovora o prijevozu. Poatojanje ugovora o prijevozu može se dokazivati i drugim sredstvima. Dopušteno je ugovorom pooštriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi viši iznos. Posebna havarija nastaje višom silom. U praksi se zaključuje pismeno izdavanjem tovarnog lista. pobuna. a u cilju spašavanja broda i robe.

Naturalizacija radi se o strancu koji je podnio zahtjev za u prijem u drzavljanstvo BiH ali da bi bio primljen u drzavljanstvo BiH mora ispunjavati uvjete: a. Porijeklo ako je dijete u vrijeme rodenja a bez obzira na mjesto rodenja oba roditelja bili drzavljani BiH Ako je u vrijeme rodenja jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno na teritoriji BiH Ako je jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno u inozemstvu 2. Naturalizacijom 5. Rođenje drzavljanstvo BiH stice se rodenjem ako je dijete rodeno ili nadeno na teritoriji BiH a cija su oba roditelja nepoznata ili su oba roditelja nepoznatog drzvaljanstva 3. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH d. Putem medunarodnih sporazuma 1. da nije osudivan na izdrzavanje kazne zatvora za krivicno djelo ucinjeno sa umisljajem na period duze od 3 godine u periodu od 8 godina od dana podnosenja zahtjeva f. Olaksana naturalizacija 189 | P a g e . Rođenjem 3. Olaksanom naturalizacijom 6. Usvajanjem 4. Porijeklom 2. da ima 18 godina b.ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH STICANJE DRŽAVLJANSTVA 1. Usvojenje ovdje se mora raditi o potpunom usvojenju dijetete koje je mlade od 18 godiina 4. da mu nije izrecena sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz BiH e. da je prije podnosenja zahtjeva imao prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH c. da se ta osoba odrekla ili na drugi nacin izgubila drzavljanstvo BiH 5.

sve doprinose ili sve druge obavze koje su joj odredene pravomocnom odlukom suda da je ta osoba strekla ili joj je zagarantirano drzavljanstvo te druge drzave 4.uvjeti osoba koja trazi otpust iz drzavljanstva BiH mora imati 18 godina protiv te osobe ne moze se voditi kazneni postupak zbog ucinjenog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti mora izmiriti poreske obaveze. 4. skrivanja dokaza a akoji su relevantni za sticanje drzavljanstva BiH ako drzavljanin BiH ucestvuje u nekim oruzaim snagama neke druge drzave a da za to nema suglasnost nadleznih organa BiH 190 | P a g e . laznih dokaza..uvjeti za prijem : a. oduzimanje drzavljanstva moze se oduzeti ako je to drzavljanstvo steceno na osnovu ili pomocu laznih informacija. emigranti koji su se vratili u BiH b. da ima stalno mjesto boravistva na teritoriji BiH 3 godine prije odnosenja zahtjeva c. prva i druga generacija potomaka emigranata Isto tako drzavljasntvo BiH mogu steci osobe ako ne ispunjavaju ove uvjete ako su od neke posebne koristi za BiH. otpust. da brak traje 5 godina prije podnosenja zahtjeva u prijem za drzavljanstvo b. 3. po sili zakona odricanjem otpustom oduzimanjem medunarodnim sporazumom 1. 5. po sili zakona drzavljanstvo BiH prestaje po sili zakona dobrovoljnim sticanjem ako osoba stekne drzavljanstvo neke druge osobe a bilateralnim sporazumom izmedu te drzave i BiH nije uredeno dvojno drzavljanstvo 2. odricanjem osoba koja napuni 18 godina a koja zivi u inozemstvu moze se odreci drzavljanstva BiH ali pod jednim uvjetom ko ima drzavljanstvo te drzave ili ako joj je zagarantovano drzavljanstvo te drzave kada su u pitanju djeca mora biti suglasnost oba roditelja i mora imati drzavljanstvo te drzave ili da mu je zagarantirano na neki drugi nacina drzavljanstvo te drzave 3.ovdje se radi o bracnom drugu drzavljana BiH . 2. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA 1. da se odrekao ili je na neki drugi nacin izgubio svoje ranije drzavljanstvo Zakon je propisao da odredene osobe mogu steci drzavljanstvo BiH i ako ne ispunjavaju ove uvjete koji su propisani kada je u pitanju naturalizacija i ilaksana naturalizacija a to su osobe: a.

Centralna banka BiH Izvršna u vlast u FBIH – Predsjednik FBIH. Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. 5 Hrvata i 3 Srbina. eksploziva. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Vijeća ministara. rjesenja i zakljucke. a odluku o imenovanju također potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skupštini. Izvršna u vlast u BIH – Vijeće Ministra. odluke. dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. krijumcarenje vatrenog oruzja. 191 | P a g e . AKTI VLADE FEDERACIJE Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom kao sto je to propisano u Ustavu Federacije. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Federacije je izvrsni organ vlasti a cine je premijer i ministri. Odlukama se ureduju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere ili se jos moze davati suglasnot na neka akta odlukom. Uredbama se ureduju najvaznija pitanja iz nadleznosti vlade i osnivaju neke druge strucne sluzbe vlade federacije ( npr ured za zakonodavstvo). Prema ustavu FBiH sastav Federalne vlade je slijedeci: 8 Bosnjaka. Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine. Nakon tih konsultacija tu odluku potvrduje zastupnicki odnosno predstavnicki dom Federacije. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. Predsjedništvo BiH. zaključci. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. donosi uredbe. Vlada FBiH Izvršna u vlast u kantonu – Vlada kantona Izvršna u vlast u općini i gradu – Načelnik općine i gradonačelnik ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH 38/02) - VIJEĆE MINISTARA To je izvršna vlast BiH.- ako je drzavljuanstvo BiH steceno suprotno odredbama koje reguliraju sticanje drzavljanstva naturalizacijom i olaksanom naturalizacijom moze se oduzeti ako je osoba osudena pravomocnom presudom nadleznog suda a radi se o poduzimanju radnji kojima se narusava ustavni poredak i sigurnost BiH ako postoji pravomocna presuda za odredena krivicna djela i to npr. Isto tako. AKTI VIJEĆA MINISTARA . Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. cijelo Vijeće ministara je u ostavci. radio aktivnih materija itd. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku.Odluke. rješenja. a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za premijera.

Rješenjem se odlucuje o imenovanjima i i razrjesenjima iz nadleznosti Vlade Federacije kao i o drugim pitanjima o kojima se rjesava pojednacnim aktom. Zakljuckom se ureduju neki stavovi o pitanjima od znacaja za provodenje unutarnjih odnosa u Vladi i odreduju neki zadaci federalnim organima uprave ( npr. zakljucak o smanjivanju troskova). Sjediste Vlade Federacije je u Mostaru i Sarajevu.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA
Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vrši operativne poslove policije iz nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrđene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zaštitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine. 13. Federalno ministarstvo prostornog uređenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nalaze se Federalna uprava za šumarstvo i Federalni zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi.

192 | P a g e

15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

ZAKON O MINSTARSTVIMA BIH
Ministarstva na nivou BiH To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarsvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.

Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava.

ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE FBIH
Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH, kantonu, općini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. Nadležnost federalnih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. Koje poslove obavljaju organi uprave? 123456izvrsavanje zakona i drugih propisa vrsenje upravnog nadzora donosenja podzakonskh propisa davanje odgovora zakonodavnim organima pracenje stanja u oblasti za koje su osnovani i druge poslove koje su porpisani zakonom i podzakonskim aktom

Kada su u pitanju Federalni organi oni izvrsavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvrsavanje federalnih zakona ako su ti poslovi koji su propisani tim zakonom preneseni na kanton, grad odnosno opcinu. Kantonalni organi uprave oni takode neposredno izvrsavaju kantonalne zakone kao i federalne propise ako je taj dio nadleznosti iz federalnog zakona prenesen na kanton.

193 | P a g e

Opcine izvrsavaju propise koje donose gradska odnosno opcinska vijeca kao i poslove koji su im preneseni od strane federacije, odnosno kantona. BiH jedan dio svoje nadleznosti moze prenijeti na Federaciju i na kantone. Upravni nadzor obuhvata nadzor nad zakonitoscu upravnih akata koje donose institucije koje imaju javna ovlascenja i inspekcijski nadzor. Organi uprave donose podzakonske akte samo u slucaju ko je to propisano u zakonu. Svaki organ uprave prati stanje iz oblasti za koju je taj organ uprave osnovan. Kakve su nadležnosti organa uprave kod prenosa ovlaštenja, a koje obaveze? Povjeravanje javnih ovlastenja to znaci da organi uprave jedan dio svoje nadleznosti mogu povjeriti nekom drugom pravnom subjektu i to povjeravanje jednog dijela svoje nadleznosti zovemo povjeravanje javnih ovlastenja povjeravanje javnih ovlastenja moze se vrsiti samo zakonom, medutim, organi uprave jedan dio ipak ne mogu povieriti odredenim pravnim subjektima a to su inspekcijski poslovi, ali u okviru tih poslova organi uprave mogu zatraziti strucnu pomoc odredenih specijaliziranih institucija. – mogu se povjeriti ekspertize, analize...iz razloga sto organi uprave tehnicki ni strucno nisu osposobljeni za obavljanje tih poslova nadleznosti organa uprave prema njima: daju strucna misljenja, uputstva, tumacenje propisa, rjesavaju po zalbama, daju odredene instrukcije a taj ima obavezu da podnosi sestomjesecne odnosno godisnje izvjestaje s tim sto organi uprave mogu zatrazitio odreden informacije i obavjestenja i mimo tih izvjestaja koji se dostavljaju svakih 6 mjeseci odnossno svaku godinu dana. Ako ti subjekti ne izvrsavaju to, onda ce organ uprave pokrenuti postupak izmjene zakona kojim je izvrseno povjeravanje tog djela nadleznosti

-

-

Kako se osnivaju organi uprave? Organi uprave osnivaju se zakonom. Zakonom se osnivaju organi uprave na razini drzave, federalni organi uprave i kantonalni organi uprave, a gradske i opcinske sluzbe za upravu propisom gradskog odnosno opcinskog vijeca. Zakonom o osnivanju uprave propisuje se nadleznost organa uprave. Organi uprave osnivaju se na način koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i stručnih poslova iz okvira nadležnosti Federacije, kantona, općine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvršavanja obaveza građana i pravnih lica. Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvrđuje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su  federalna ministarstva i  federalne uprave.

194 | P a g e

Federalne upravne organizacije su:  federalni zavodi,  federalne direkcije i  federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su:  kantonalni zavodi,  kantonalne direkcije i  kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva.

Osnivanje općinskih organa uprave i općinskih upravnih organizacija Općinski organi uprave su općinske službe za upravu. U općini se mogu, samo izuzetno, osnivati općinski zavodi, općinske direkcije i općinske agencije kao općinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu općinske službe za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Općinski organi uprave i općinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje odlukom općinskog vijeća a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske službe za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvrđuje odlukom gradskog vijeća o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. ZADATAK: Ministar dođe na zadatak da se osnuje novo ministarsvo - treba se pripremiti zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonanim ministarstvima u kojim se dodje jos jedno ministarstvo i njegove nadleznosti. Obradivac zakona je resorno ministarstvo (Postupak donosenja zakona ne pita na ispitu..)

195 | P a g e

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa uprave (sistematizacija)? Unutranja organizacija uprave ureduje se pravilnikom (jedinice, sistematizacija radnih mjesta, uslovi., opsi radnih mjesta, broj izvrsilaca...) Ko rukovodi organima uprave, upravom i upravnom organizacijom? Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja, odnosno, nadležnosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se bliže propisuje način postupanja, a instrukcijom također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima.

Propisi koje donose organi uprave (pitanje) Donose pravilnike a pravilnicima se blize propisuju pojednine odredbe zakona. Osim pravilnika donose uputstvo kojim bi se popisivao nacin izvrsavanja odredenih poslova. Instrukcija - utvrduju se pravila o nacinu obavljanja nekog posla. Naredba - moze se nesto narediti ili zabraniti. Od pojediniacnih akata donose rjesenja i zakljucke. To donosi rukovoditelj organa uprave. Oni mogu ovlastiti rukovodece drzavne sluzbenike ili druge sluzbenike da donose pojedinacni akt.

Odnos organa uprave prema građanima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti? Odnosi organa uprave prema građanima Organi uprave zahtjeve građana rješavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave dužni su u kontaktima sa građanima postupati na način da se u svakoj situaciji poštuje dostojanstvo ljudske ličnosti i njihov moralni integritet.

196 | P a g e

Građani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona.gradonačelniku. a bez njegove krivnje službena radnja radi koje je pozvan nije obavljena. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. odnosno gradonačelniku i općinskom načelniku. ili traže dokaze koje su. ili od građana traže nepotrebne i suvišne dokaze. oni dužni pribavljati po službenoj dužnosti.Ovakve radnje državnih službenika predstavljaju težu povredu službene dužnosti. dužan je preduzeti zakonom predviđene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema državnom službeniku na čiji se rad pritužba odnosi i istovremeno podnosiocu pritužbe obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama.Organi uprave dužni su građanima pružati potrebnu pravnu pomoć i davati odgovarajuća objašnjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. ima pravo zahtijevati naknadu nastalih troškova koji obuhvataju troškove prijevoza i troškove ishrane za vrijeme boravka u sjedištu organa uprave. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah. ispitati tu pritužbu i ako utvrdi da je osnovana. Opće odredbe o inspekcijskom nadzoru? Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava. a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritužbe. a u općini . Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlaštenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode službene evidencije o određenim činjenicama. Ako državni službenici u organima uprave zahtjeve građana ne rješavaju u propisanim rokovima. s tim da ti troškovi ne mogu biti veći od visine službene dnevnice utvrđene za državne službenike. ili ako na bilo koji drugi način odugovlače sa rješavanjem zahtjeva građana. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke. dužni su na pisani ili usmeni zahtjev građana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija.općinskom načelniku. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao građanina. Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. jer podatke o tim činjenicama državni službenici dužni su pribaviti po službenoj dužnosti. a u okviru njih inspektori. s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodećih državnih službenika. odnosno u gradu . Kad se građanin odazove pozivu organa uprave. građani imaju pravo da u vezi sa takvim ponašanjem državnih službenika podnesu pritužbe rukovodiocu organa uprave.Protiv takvog rješenja građanin može izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rješenja. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje se rješenjem na osnovu propisa kojim su uređene naknade troškova svjedocima u upravnom postupku. a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. 197 | P a g e . Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. Organi uprave ne smiju od građana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o činjenicama o kojima organi vode službene evidencije. Uvjerenja se izdaju odmah.

Upravna inpekcija? nalazi se pri Federalnom min pravde a kanotnalna pri kantonalnom. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana. UPRAVNI POSTUPAK Načela upravnog postupka? • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene upravne oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) 198 | P a g e .  donijeti rješenje o zabrani rada. Upravne i druge mjere inspektor naređuje donošenjem pisanog rješenja.. rjesavanje stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku. Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vršenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim. i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH.  može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za (član 139-10 nabrajanja.  radne odnose državnih službenika i namještenika. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast.  krivičnu prijavu. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće:  donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka.  privredni prijestup.  sprovođenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku. Lice kod kojeg je izvršen inspekcijski nadzor može izjaviti žalbu u roku od 8 dana nadležnom organu. Kojem organu se izjavljuje žalba zavisi od toga da li je rješenje donio federalni ili kantonalni inspektor. kancelarijsko poslovanje i nacin provodenja administrativnog izvrsenja.Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje. i o primjeni kojeg zakona je riječ (federalni ili kantonalni). postivanje pravila ustavnog postupka. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove.  izreći novčanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom. gradskim i općinskim organima uprave i upravnim organizacijama.-)):  sprovođenje zakona o organizaciji uprave.  zahtjev za prekršaj. Doneseno rješenje je konačno. primjena propisa o radnim odnosima. Zapisnik koji sacini upravni inpektor dostavlja se rukovoditelju organa uprave i nezadovoljna stranka moze izjaviti zalbu federalnom min pravde. Nadleznost – primjena propisa o drzavnoj upravi...

Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. zakon o zdravstenom osiguranju. Supsidijarna primjena ZUP-a? Znaci da odredbe ZUP-a imaju dopunski ili supsidijarni karakter u odnosu na posebni postupak utvrđen nekim drugim zakonom. Ako je to nuzno za drukcije postupanje u tim pitanjima.poreski zakoni. Posebni postupak prospisuje se u zakonima kojima se regulise odredena upravna materija npr.• Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak. zakon o soc zastiti.pravilo je da se protiv svakog I stepenog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba. postupa se po odredbama tog zakona. zako o penzijsko inv osiguranju i sl. Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza. Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. Radi se o tome da se pojedina pitanja postupka za odredenu upravnu oblast mogu posebnim zakonom regulisati drukcije u odnosu na ZUP. Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga. To prakticno znaci da se u konkretnom slucaju primarno primjenjuju odredbe posebnog upravnog postupka a u odosu na druga pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju se pravila ZUP-a. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima u konkretnom slučaju koje su važne za donošenje rješenja. u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a. Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. carinski zakon . ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje. Pravila posebnog postupka ne mogu bitzi protivna nacelima ZUP-a. • • • • • • • • Posebni postupak? Predstavlja odstupanje od ZUP-a. Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom. Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba. I takvo rješenje može se izmjeniti. zakon o penzijsko inv zakonu-posto je to jedna posebna upravna oblast i posto je ona kompleksna materija i specificna ona zahtjeva posebna pravila procedure kako bi se efikasnije provodio zakon. Nadleznost u upravnom postupku? 199 | P a g e . Načelo dvostepenosti . Npr.

Pripis na kome se temelji stvarna nadleznost donosioca rjesenja mora se naznaciti u uvodu rjesenja. Utvrduje se u pravilu propisima o teritorijalnom uredenju federalnih jedinica. Izuzeće službene osobe? To je institut kojim se zeli osigurati objektivnost u rjesavanju upravnih stvari. odnosno kantona . kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su kantonalnim zakonom prenesene na federalne organe. O izuzecu zapisnicara odlucuje sluzbeno lice koji vodi postupak. Stranka u upravnom postupku – ko ne može biti stranka? Stranka je lice po cijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv kojeg se vodi upravni postupak ili lice koje radi zastite svojih prava i interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku.Postoji stvarna i mjesna nadleznost. Pokretanje postupka rjesavanja sukoba nadleznosti moze biti po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke. O izuzecu sluzbenog lica odlucuje starjesina organa uprave a o izuzecu starjesine organa urave odlucuje vlada Federacije. Stvarna nadleznost odreduje se u propisima kojima se pravno regulise odredena upravna oblast ili po propisima kojima se regulise nadleznost pojedinih organa tzv. Stvarna nadleznost je pravo i duznost jednog organa da upravne stvari rjesava u upravnom postupku. Odredbe o izuzecu sluzbenog lica shodno se primjenjuju i na izuzece zapisnicara. organizacioni propis. To su vanredni pravni lijekovi. Pravilo je prvo da Federalni organi uprave u pravom stepenu rjesavaju u onim upravnim stvarima iz iskljucive nadleznosti Federacije i zajednicke nadleznosti Federacije i kantona. Organi uprave duzni su u toku cijelog postupka da paze na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost. Slucajevi obaveznog izuzeca utvrdeni su u cl 42 ZUP-a. Povreda propisa o nadleznosti ima za posljedicu ponistavanje rjesenja po sluzbenoj duznosti. Sluzbeno lice cim sazna da postoji razlog za izuzece duzno je prekinuti rad na predmetu i o otme obavjestiti lice ili organ koji je nadlezan da odluci o izuzecu. koje su federalnim zakonom stavljene u nadleznost tih organa. Postoji obavezno i fakultativno izuzece. Dok se ne odluci o zahtjevu za izuzece sluzbeno lice moze preduzimati samo one radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. Mjesna nadležnost oznacava podrucje na kojem pojedini organi mogu da vrse poslove iz svoje nadleznosti. ( to su situacije o srodstvu). kantona i opstina. odnosno gradsko ili opcinsko vijece. Prema tome u upravnom postupku postoji tri grupe stranaka: 200 | P a g e . Fakultativno izuzece postoji u slucaju kad druge okolnosti dovode u sumnju nepristrasnost sluzbenog lica. U zakonu su precizno odredeni organi koji rjesavaju sukobe nadleznosti zavisno od nivoa vlasti. Kantonalni organi uprave nadlezni su da u prvom stepenu rjesavaju u stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u njihovu nadleznost i upravnim stvarima koje su federalnim zakonom sa Federacije prenesene na kantone. Sukob nadleznosti? Javlja se u situaciji kad dva ili vise organa tvrde da su nadlezni za rjesavanje iste pravne stvari ili kad svi ti organi odbijaju da rjesavaju u odredenoj upravnoj stvari. Postoji vise pravila o tome koji organi rjesavaju o odredenim upravnim stvarima. U prvoj situaciji radi se o pozitivnom sukobu nadleznosti a u drugom o negativnoj. Protiv zajljucka kojim se zajljucuje o izuzecu nije dozvoljena zalba.

Ako njih nema pismeno se moze predati susjedu ako on na to pristane ili licu koja radi na istom radnom mjestu sa primaocem pismena. Ako se dostavljanje ne moze izvrsiti ni na ovaj nacin a nije utvrdno da je to lice odsutno pismeno se predaje nadleznom organu opstine prema boravistu te osobe. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranka u postupku ako mogu biti nosoci prava i obaveza o kojim se rjesava u upravnom postupku.1. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. vještaka. Fizicko lice koje je potpuno poslovno sposobno moze samo obavljati radnje u postupku. prilog zapisnika. osobe koje su prisutne.u slucaju da lice kome se dostavljanje vrsi nije prisutno pismeno se predaje nekom odraslom clanu domacinstva. aktivna . Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe. Ako dostavljac u stanu ili na radnom mjestu ne nade trazeno lice on ce nekom od odraslih ukucana ostaviti pismeno obavjestenje o tome da trazeno lice u odredeni dan i sat bude prisutno u svom stanu ili radnom mjestu 201 | P a g e . ukratko će se upisati sadržaj datih primjedaba. Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadrži slijedeće podatke: naziv organa. Dostavljanje pismena u toku postupka – kako se vrši? Postoje tri nacina dostavljanja: 1. 2. a ako ima više stranica – numerišu se. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju. kratak sadržaj svih provedenih radnji. Ako se utvrdi da ovo lice ne moze izvrsiti dostavljanje jer je trazeno lice odsutno pismeno ce se vratiti organu uz naznacenje gdje se trazeno lice nalazi. Ako boraviste tog lica postane nepoznato i pored preduzetog istrazivanja organ ce tom licu postaviti privremenog zastupnika kojem ce uruciti pismeno. 2.vrsi se licno licu kome je pismeno namjenjeno u slucaju kad je to odredeno zakonom ili kada od dana dostavljanja tece rok koji se po zakonu ne moze produziti. zainteresovana. a postar ce a vratima stana staviti saopstenje o tome gdje se pismeno nalazi. drustva. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. pasivna i 3. naselja i sl. obavezno licno dostavljanje. nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. Zapisnik u upravnom postupku – šta sadrži? O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. tj. Organi uprave drugi organi. Pravno lice u postupku obavlja radnje preko sovh predstavnika odnosno zakonskog zastupnika koji se odreduje opstim aktom tog lica. osnovne jedinice privrednih drustava. Spisi se mogu razgledati. dodatvati. To je procesna sposobnost. Ombusmen nije stranka u upravnom postupku ali u tom postupku moze prisustvovati radi ostvarivanja zastite prava i sloboda gradana. Time se dostava smatra izvrsenom. dokumenata i spisa u vezi konkretne upravne stvari. Pročita se strankama. vrijeme i mjesto gdje se sačinjava. osim nacrta rješenje. izjave stranaka. On ima pravo da pregleda sva sluzbena dokumenta koja se odnose na pravne spise i zahtijevati dostavu informacija. posredno dostavljanje. ili ako jesu. Za procesno nesposobno lice radnja u postuoku obavlja zajonski zastupnik . predmet. Stranka moze biti bilo koje pravno ili fizicko lice.

posebni postupak)? Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke. skraceni postupak – se vodi u slucaju kada je stranka u svom zahjevu navela sve cinjenice na osnovu kojih se moze utvrditi stanje ili ako se cinjenicno stanje moze utvrditi na osnovu cinjenica koje su poznate organu uprave. Smatra se da je dostavljanje pismena izvrseno portekom 15 dana od dana isticanja saopstenja na oglasnoj ploci. donijet će o tome zaključak. a cinjenice su utvrdene ili bar ucinjene vjerovatnim. Ako i poslije toga dostavljac ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvrsiti on ce na vratima stana ostaviti pismeno saopstenje u kome se naznacava gdje se pismeno nalazi. odnosno sluzbenih podataka kojima raspolaze organ uprave. Ovaj postupak se provodi i u slucaju preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati. Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana od dana prestanka razloga za propustanje. ( ako izgubis rjesenje o polozenom pravosudnom ispitu) 202 | P a g e . 3. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba. Uz prijedlog za povracaj stranka je duzna priloziti podnesak koji je trebala podnijeti. Osim toga orga moze javno saopstenje objaviti i u novinama i drugim sredstvima informisanja. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje. posebni slucajevi dostavljanja *dostavljane pismena javnim saopstenjem Ako se radi o licu ili vise lica koja orhanu nisu poznata dostavljanje ce se izvrsiti javnim saopstenjem na oglasnoj ploci organa. kojim će se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena. Stavljanjem saopstenja na vrata smatra se da je pismeno uruceno bez obzira na eventualna ostecenja ili unustenja tog saopstenja. Npr. O dostavljanju na ovaj nacin obavjesitti ce se organ koji je naredio dostavljanje. žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ.radi prijema pismena. stranka je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja i prilozila je isprave na kojem temelji svoj zahtjev. Upravni postupak je pokrenut čim je nadležni organ izvršio ma koju radnju radi vođenja postupka. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Koje postupke sprovodi organ uprave prije donošenja rješenja (kad se sprovodi postupak. Na tom saopstenju dostavljac ce staviti potpis i datum stavljanja na vrata. Ako nadležni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po važećim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. U prijedlogu stranka je duzna iznjeti okolnosti zbog kojih je bila sprijecena da u roku izvrsi propustenu radnju i da te okolnosti ucini bar vjerovatnim. Povraćaj u priješnje stanje – kome se podnosi? Stranka koja iz opravdanih razloga propusti da izvrsi neku radnju moze podnijeti prijedlog za povrat u prijasnje stanje. Nakon proteka tri mjeseca roka ne moze se traziti povracaj. a nije potrebno posebno saslusanje stranke.

utvrdivanje cinjenica b. pomoc neukoj stranci. Sluzbeno lice je ovlasteno da u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti naredi izvodenje dokaza ako nade da je to potrebno radi razjasnjenja stvari. javnog morala ili pravnog interesa trecih lica. Ona ima dva cilja: a. da prekine upravni postupak dok nadlezni organ ne rijesi prethodno pitanje ako se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivicnog djela. Usmena rasprava je jedna od najvaznijih radnji u posebnom ispitnom postupku. Odustanak od zahtjeva ? Stramka moze odustati od zahtjeva u toku cijelog postuoka. organ uprave ne moze rjesavati ova pitanja kao 203 | P a g e . Ovaj postupak provodi se na nacin kako to odredi sluzbeno lice. Ako ne dozvoli nagodbu sluzbeno lice o tome donosi zaljucak. te upotrebe jezika i pisma. Kad je nagodba zakljucena organ donosi zakljucak kojim postupak obustavlja. Stranka odustaje od zahtjeva podnosenjem pismene izjave organu ili usmeno na zapisnik. U tom slucaju organ uprave zakljuckom obustavlja postupak i o tome obavjestava protivnu stranu ako je ima. Nagodba se upisuje u zapisnik i smatra se da je zakljucena kad je stranke nakon procitanog zapisnika potpisu. a od cijeg rjesavanja zavisi rjesavanje te upravne stvari. efikasnosti i ekonomicnosti. Nagodba ima snagu izvrsnog rjesenja u upravnom postupku. saslusanja stranke. da sam rijesi prethodno pitanje ili b. Usmena rasprava mora se odrediti ako u postupku ucestvuju dvije ili vise sranaka sa protivnim interesima kad se ima izvrsiti uvidaj . Kad naiđe na takvo pitanje organ uprave moze postupiti na dva nacina: a. Sluzbeno lice je duzno po sluzbenoj duznosti pribaviti podatke o cinjenicama o kojima taj ili drugo organ vodi sluzbene evidencije. postojanje braka. Poravnanje ili nagodba? Ako u postupku ucestvuju dvije ili vise stranaka sa suprotnim zahtjevima sluzbeno lice koje vodi postupak u toku cijelog postuoka nastojace da se stranke nagode potpuno ili bar u nekim spornim tackama. Sluzbeno lice duzno je po sluzbenoj duznosti o tome upozoriti stranke. saslusanje svjedoka ili vjestaka.posebni ispitni postupak. utvrdivanje ocinstva ili kad je to zakonom odredeno. pruzanje mogucnosti strankama da stite svoja prava i interese na usmenoj raspravi najvise dolaze do izrazaja nacela upravnog postupka. Nagodba mora biti jasna i odredena i ne smije biti na stetu javnog interesa. Usmena rasprava? Odreduje se na inicjativu organa ili na prijedlog stranke. Prethodno pitanje? To je pitanje koje cini posebnu pravnu cjelinu za cije rjesavanje je nadlezan sud ili neki drugi organ. Orga uprave ce produzizi vodenje postupka ako ocjeni da je to potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna strana. pocev od nacela materijalne istine.provodi se kad je to potrebno radi utvrdivanja cinjenica kojima se utvrduje cinjenicno stanje ili kada je to potrebno radi saslusanja stranke.

Rok za izdvanje ovih uvjerenja je 8 dana. Postoje dvije vrste uvjerenja: 1. Ako stranka ne podnese ispravu sluzbeno lice ce cijeniti od kakvog je uticaja ta cinjenica na rjesavanje konkretne stvari. Uvjerenja o cinjenicama o kojima se ne vode sluzbene evidencije izdaju se samo kad je to zakonom odredeno. Ako se portupak vodi po zahtjevu stranke a organ naide na prethodno pitanje organ moze zakljuckom naloziti jednoj od stranaka da kod nadleznog organa pokrene rjesavanje prethodnog pitanja u odredenom roku. Dokazivanje u upravnom postupku? U upravnom postupku utvrduju se pravno relevantne cinjenice tj.prethodna pitanja. Ako stranka ne postupi na taj nacin. cinejnice od kojih zavisi rjesavanje uprave stvari. javne isprave uvjerenja izjave svjedoka uvidaj vjestacenje saslusanje stranke nece se utvrdivati nesporne cinjenice. 3. Uvjerenja u upravnom postupku? Uvjerenje je poseban vid isprave koja se izdaje radi dokazivanja u postupcima. Ova uvjerenja namaju snagu javne isprave te njihovu vjerodostojnost organi utvrduju odgovarajucim drugim dokazima. 5. U tom slucaju stranka je duzna organu uprave donijeti dokaz da je zatrazila pokretanje postupka. smatra se da je odustala od zahtjeva pa ce se postupak obustaviti. U ovim slucajevima on je duzan prekiuti upravni postupak i sacekati odluku nadleznog organa. Sluzbeno lice koje vodi postuopak poziva stranku koja se poziva na ispravu da je podnese na uvid. opstepoznate cinjenice i cinjenice cije postojanje zakon predpostavlja. Organi i institucije duzni su na trazenje organa dostaviti ispravu ako se nalazi kod njih. 3. 4. Uvjerenjima se utvrduju ili potvrduju odredene cinjenice. 2. Ako se isprava nalazi kod treceg lica organ ce ga pozvati da na raspravi pokaze ispravu. Dokazna sredstva mogu biti: 1. Izjava stranke? 204 | P a g e . novcano kaznjavanje. uvjerenja o kojima se ne vode sluzbene evidencije uvjerenja koja se izdaju na osnovu sluzbenoh evoidencija imaju karakter javnih isprava i izdaju se na usmeni zahtjev a moze i na pismeni i to istog dana kad se zatraze a najkasnije u roku od 5 dana. Takva isprava je javna isprava. Ako trece lice bez opravdanog razloga odbije da pokaze ispravu postupice se kao u slucaju svjedoka koji odbije da svjdeoci tj. Javne isprave? Isprava koju u propisnom obliku izdaje organ u granicama svoje nadleznosti dokazuje on sto se u njoj navodi. uvjerenja koja se izdaju po cinjenicama o kojima se ovd eslutzbene evidencije 2. Trece lice moze uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjeok moze uskratiti svjedocenje.

u pouci potrebno je tacno naznaciti sud i njegovo sjediste kome se tuzba podnosi. Vjestacenje kao dokazno sredstvo? Provodi se kad je za utvrdivanje ili ocjenu neke cinjenice vazne za rjesavanje upravne stvari potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak. dispozitiv ili izreka 4.sadrzi obavjestenje o tome da li je protiv tog rjesenja zalba dozvoljena ili ne. te razlozi zbog kojih nije uvazen neki od zahtjeva i slicno. uputstvo o pravnom lijeku 6. uvod 3. te da je u donosenju rjesenja ucestvovalo dva ili vise organa. izvedeni dokazi i utvrdene cinjenice. U obrazlozenju navodi se kratko izlaganje stranaka. Ako to uskrati sluzbeno lice ce novcano kazniti vlasnika odnosno drzaoca stvari. Donosi se na temelju cinjenica utvrdenih u toku postupka. kao i o troskovima postupka. broj i datum donosenja rjesenja. u kom roku se zalba izjavljuje i kom organu se podnosi. potpis sluzbene osobe 7. rok za podnosenje tuzbe i iznos takse. ime odnosno imena stranaka i njihovih zastupnika i kratko oznacenje predmeta. propis o stvarnoj naldeznosti organa. Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo i ustvarima molog znacaja.je dio rjesenja u kojem se rjesava o predmetu i o svim zahtjevima stranaka. zaglavlje 2. Uvod rjesenja – sadrzi naziv organa.Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo ako za utvrdivanje odredene cinjenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva cinjenica ne moze utvrditi drugim dokaznim sredstvima. Sastavni dijelovi rjesenje su: 1. otisak pecata organa Zaglavlje rjesenja sadrzi naziv organa. Uviđaj ili očevid? Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice potrebno neposredno opazanje sluzbenog lica koje vodi postupak. U slucaju da je protiv rjesenja moguce pokrenuti upravni spor. Dispozitiv mora biti kratak. Izjavu stranke organ cijeni po slobodnoj ocjeni. zatim razlozi koji su bili odlucujuci koji su bili odlucujuci kod ocjene dokaza . Dispozitiv ili izreka rjesenja . Uputstvo o pravnom lijeku . Rješenje? To je upravni akt kojim se okoncava upravni postupak. Ako se radi o situaciji da zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja to se mora naznaciti u dispozitivu. Ako se u dispozitivu nalaze izvrsenje neke radnje mora se odrediti rok za njeno izvrsenje. Vlasnik ili dralac stvari prostorija ili zemljista koje se trebaju razgledati ili preko kojih treba preci do mjesta uvidaja duzan je dopustiti prilaz i obavljenje uvidaja. 205 | P a g e . jasan i odreden kako bi bio podoban za izvrsenje. Uvidaj se vrsi uz prisustvvo vjestaka. obrazlozenje 5. U uvodu se navodi da li je rjesenje doneseno po zahtjevu stranke ili po sluzbenoj duznosti.

U nazivu ovog rjesenja navodi se da je privremeno. Ukoliko ti organi u ovom roku ne postupe na ovaj nacin smatra se da je dato odobrenje . U uvodu ovakvih rjesenja obavezno se navodi da e rjesenje doneseno uz potvrdu . Usmeno rjesenje? Organ uprave moze donijeti rjesenje i usmeno narediti njegovo izvrsenje bez odlaganja kad je to potrebno radi preduzimanja hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi i imovine. Ako orga uprave u okviru ovih rokova ne donese rjesenje i ne dostavi ga stranci smatra se da je njen zahtjev odbijen . privremeno rjesenje donosi se kad je potrebno prije okoncanja postupka donijeti rjesenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi. djelimicno rjesenje donosi se kad zahtjev sadrzi vise tacaka a samo su neke od njih dozrele za rjesavanje a organ ocjeni da je cjelishodno da se o tim tackama donose posebno rjesenja. Sva tri ova rjesenja po svojoj prirodi su samostalna u pogledu pravnih lijekova i izvrsenja. odnosno odobrenje. Donosenjem rjesenja o glavnoj stvari ukida se privremeno rjesenje. saglasost. Osnovni pravni lijek i redovni pravni lijekovi? Žalba? Jedino zakonom se moze iskljuciti zalba. tada organ moze po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke donijeti dopunsko rjesenje u pogledu tacaka koje nisu obuhvacene prvobitnim rjesenjem 3. svaki od tih organa je duzan rjesiti o toj stvari. saglasnot ili misljenje. U tom slucaju organ je duzan donijeti pisano rjesenje u narednom roku od 8 dana. Rok za izdavanje rjesenja? Rok za izdavanje rjesenja je 30 dana a u slucaju posebnog ispitnog postupka 60 dana. U toj situaciji ti organi ce se sporazumjeti kji ce od njih izdati rjesenje. U skracenom postupku rok je 15 dana. To mogu uciniti posebnim aktom a mogu i na samom dostavljenom rjesenju. U praksi to se rjesava na taj nacin da jedan od organa sacini nacrt rjesenja koji dostavlja tim drugim organima . ti organi su dzni da u roku od 15 dana na dostavljneo rjesenje daju potvrdu. dopunsko rjesenje donosi se kad organ nije odlucio o svim pitanjima koja su bila premdet postupka . 2. odobrenje ili misljenje organa ciji se nazivi moraju naznaciti. Ove situacije rjesavaju se na nacin da drugi organ ili organi daju potvrdu ili saglasnost ili misljenje. saglasnot ili misljenje.Vrste rješenja? Postoji vise vrsta podjela rjesenja ali su u praksi najznacajnija: 1. Takvo rjesenje donosi se na podlozi podataka u casu njegovog donosenja. Donosenje rjesenja od strane dva ili vise organa? Kad je propisano da o jednoj upravnoj stvari rjesavaju dva ii vise organa . u tom slucaju stranka ima pravo zalbe. 206 | P a g e . potvrda .

Odluke drugostepenog organa: .moze rjesenje izmjeniti ako bi drugostepeni organ dosao do saznanja da neke cinjenice nisz praviolno ocjenjene drugostepeni organ otklanja sve to sam. iz kojeg razloga pobija rjesenje i obim u kojem kojim se rjesenje pobija. Stranka moze u zalbi isticati nove dokaze s tim da mora navesti razloge zbog kojih nije ranije iznijela te dokaze Da li se zalba dostavlja na odgovor trecem licu? Da. gradskog i opcinskog vijeca kao i rjesenja federacije vlade i kantona ne moze se izjaviti zalba. Dobvoljo je da se u toj zalbi naznaci orga koji je donio rjesenje. Kad prvostepeni organ dobije zalbu. ne dostavlja prvosteopenom oprganu. Postoji situacija kada iako uoci nedostatak moze da vrati na prvostepeni organ ako misli da on moze postupati brze od njega samog. jer se radi o novim cinjenicama i dokazima i to moramo trecoj strani prezentirati.zakon je rekao da je prvostepeni organ mora procitati zalbu da dovede u pitanje zakonitost njegovog rjesenja. Ima slucaj da su sve cinjenice dobro utvrdene ali je pogresno primjenjeno materijalno pravo ili pogresno izveden zakljucak.moze ponistiti rjesenje djelimicno . Nadleznost drugostepenog organa zavisi od toga koje je materijlane propise primjenio prvostepeni organ kad je donosio prvostepena rjesenja.bitno Kad se radi o drugostepenom postupku. Otisak prsta moze samo se uzeti punomoci .moze ponisiti rjesneje u cjelosti . Zakon ne trazi posebno kada se radi o sadrzaju zalbe. Ako stranka navede da nije pravilno proveden postupak svjedoci se ne mogu saslusavati van rasprave. Kad moze prvostepeni organ moze izmjeniti svoje rjesenje? .veoma bitno Zalba se izjavljuje protiv rjesenja prvostepenom organu drugostepenom rganu s tim da se dostavlja i prvostepenom organu. On se racuna od dana dostavljanja stranci istog.kad dobije rjesenje od prvostepenog organa provjerava da li je blagovoremean i ako nije on ce zalbu odbaciti.ponistava i vraca Drugostepeni organ moze ponistiti rjesenje provstepenog organa i donijeti svoje rjesenje po kojem se treba da potupa. 207 | P a g e .Protvi rjesenja domova parlamenta Ferderacija. Ako prvostepeni organ utrdi da je doslo do povrede moze da izmjeni svoje rjesenje samo u slucaju kad su u pitanju jednostranacki predmeti. to zavisi od koje se materiji radi. on postupa tako sto prikupi spise i posalje drgostepenom organu na rjesavanje. broj i datum rjesenja. Rok za zalbu je 15 dana a moze biti i kraci.

Ovdje je predviden rok od 30 dana a kada je saznala za nove cinjenice ili dokaze ili stranka koja je trebala ucestvovati u postupku. stranka podnosi zalbu drugostepenom organu.30 i 60) dana. Ako nisu opravdani razlozi tada drugostepeni organ preuzima ulogu provstepenog organa i mora u u meritumu rjesuiti stvari ili odbiti zahtjev.Moze li se rjesavajuci zalbu rijesiti na stetu onog koji se zali? moze (to rjesenje na koje se stranka zali je nistavo) Ćutanje uprave? Prvostepeni organ dobio zahtjev a ne moze u zakonskom roku da ga rijesi (15.ako stranka sazna nove cinjenice ili pribavi nove dokaze za koje nije znala u vrijeme kada je provoden upravni postupak a da je znala drugacije bi se provodio postupak(nove cinjenice tj stare cinjenice ali nisu bile poznate ili nije znao u vrijeme to za njih) . da li je od ovlastenog lica. Rok zalbe je 30 dana. ako jsu tada ce drugostepeni organ rjesenjem naloziti da se u roku 15 dana rijesi status. stranka moze odustatti od zalbe do donosenja rjesenje. Vanredni pravni lijekovi? Obnova postupka Koje se rjesenje moze obnoviti? Protiv rjesenja koja su postala konacna u upravnom postupku.da se stranci koja je u postupku trebala da ucestvuje u u pravnom postupku nije pruzila mogucnost da ucestvuje u postupku a koja je trebala da ucestvuje u postupku obnovu postupka moze straziti stranka prije svega stranka ali i sluzbeno lice. Tada drugostepeni organ pita drugostepeni organ pita prvostepeni organ zasto nije rijesio taj zahtjev. Ima 11 zakonskih razloga za obnovu postupka. Koji organ je nadlezan za donosenje rjesenja o obnovi postupka? Onaj organ koji je donio konacno rjesenje (moze biti prvostepeni i drugostepeni. i da li je okolnost na kojima temelji ucinila vjerovatnim. Organ moze odmah rijesiti stvar i donijeti rjesenje o odbijanju obnove postupka. Zakon kaze da organ rjesavajuci po prijedlogu za obnovi postupka moze ostaviti na snazi ranije rjesenje ili rjesenje moze izmneiti sto podrazumjeva sda ga moze ukinuti ili ponisititi Da li podnosenje prijedloga za obnovu postupka odlaze izvrsenje rješenja? 208 | P a g e . Dva temeljna su: . kada prvostepeni organ odgvoori tada drugostepeni organ cijeni jesu li opravdani razlozi ili ne. ispituje da je blagovremen. tada se postupak zakljuckom obustavlja. a u slucaju zalbe drugostepenom organu) Obnova postupka se vodi po prijedlogu kada stranka podnosi prijedlog.

može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno po stranku. To je krivino djelo. zakonom iskljuceno tada se primjenjuje zahtjev za zastitu zakonitosti. Ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke? ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo. Stranka u upravnom postupku – nauciti definiciju!! 209 | P a g e . Kod vanrednih radi se o izvrsnom rjesenju . Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmijeni. a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo. Ako je rjesenje donijeto na osnovu izjave stranke i utvrdimo da je stranka lagala tu se radi o obnovi postupka. Ako je rješenje donio drugostepeni organ. Ima 5 razloga za ponistavanje a 1 za ukidanje. Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donio prvostepeni organ.Ako je rjesenje donio nenadlezni organ .tu nema roka ukidanje rjesenja razlika je zbog pravnih posledica ukinuce rjesenje ako dode do saznaja da je rkesenje doneseno uz povredu materijalnog zakona ali mu je rok samo jednu godinu. ako organ ocjeni da ce stranka uspjeti u obnovi postupka moze odloziti izvrsenje rjesenja.jedna godina . 5 razloga: . može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijeđa pravo treće osobe.Po pravilu ne. protiv rog rješenja može se pokrenuti upravni spor. odnosno ako je rješenje prvostepenog organa konačno. dužan je da o tome obavijesti stranku. Drugostepeni organ vrseci nadzor moze ponistavati provstepena rjesenja koja su konacna. prinude.ako se radi o slozenom rjesenju .ako je doneseno na osnovu ucjene. Zahtjev za zastitu zakonitosti? Ovdje se radi o rjesenju protiv koga se ne moze voditi npr spor. Mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi sa upravnim sporovima? Kada drugostepeni organ dobije tuzbu stranke onda se obavezno dostavi tom organu na odogovor i kada on utvrdi da je tuzba osnovana on moze sam izmjeniti svoje rjesenje i poslati stranci i sudu.ako je mjesno nenadlezni organ rjesavao.ako je u istoj stvari doneseno pravnosnazno rjesenje . Na zahtjev stranke. To radi drugostepeni organ.ako se radi o rjesenju o kojem se nije trazila saglasnost .vanredno ukidanje rjesenja Ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora? Po pravu nadzora nema zalbe.

istekom roka za žalbu. dostavom stranci. 3. ako žalba nije dopuštena. ukidanje ili mijenjanje rješenja. Prvostepeno rješenje postaje izvršno: 1. odnosno za poništavanje. a u slučajevima predviđenim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvršenje).ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. žalba koju podnose bilo koja od tih stranaka sprečava izvršnost rješenja. Ako se rješenje odnosi na dvije ili više stranaka koje u postupku učestvuju sa istovjetnim zahtjevima. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. 4. ako žalba ne odgađa izvršenje.od dana donošenja (ex tunc). poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo . ali samo protiv osobe koja je učestvovala u zaključivanju poravnanja. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo do dana ukidanja. Izvršenje rješenja? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. Drugostepeno rješenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). 210 | P a g e . izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja iz primanja na osnovu radnog odnosa može se provesti administrativnim putem po pristanku izvršenika. Izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem. a povreda može biti razlog za obnovu postupka. Izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obaveza. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Organ koji sazna za rješenje kojim je povrijeđen zakon. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja . dužan je bez odgađanja da o tome obavijesti organ nadležan za pokretanje postupka i donošenje rješenja. ako žalba nije izjavljena. Izvršenje se može provesti i na temelju zaključenog poravnanja. dostavom stranci .Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? Poništavanjem rješenja i oglašavanjem rješenja ništavim. Ako rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje. Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se administrativnim putem. Izuzetno. 2.

može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. proteknu rokovi. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata kojima rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – fizičko lice i pravno lice. Protiv ovog zaključka dopuštena je žalba nadležnom drugostepenom organu. potrebno je da organ nadležan za provođenje administrativnog izvršenja donese po službenoj dužnosti ili na zahtjev tražioca izvršenja zaključak o dozvoli izvršenja. Ako stranka neće da izvrši rješenje. Organi uprave uspostavljaju pravo služnosti. organ čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvšnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnom za izvršenje. UPRAVNI SPOR ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 2/98 i 8/00 Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.Administrativno izvršenje provodi organ uprave koji je o stvari rješavao u prvom stupnju. Da bi se moglo pristupiti izvršenju rješenja. dostavi se račun organu. Izvršenje radi osiguranja izvršenja . Rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jeste osnov za sudsko izvršenje. To izvršenje provodi se po propisima koji važe za sudsko izvršenje. Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršti postalo izvršno i određuje način izvršenja. upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo u pravnom 211 | P a g e . Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. određeno naselje.prisila novčanim naknadama ( koja prvi put ne može biti veća od 50 KM) . sudu). ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo. To su prije svega skupine građana. Izvršenje nenovčanih obaveza Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom). ako bi bez toga moglo biti osujećeno ili znatno oteženo izvršenje nakon što rješenje postane izvršno.ako neće onda se ide preko angažovanjem drugog lica (sruši. postoje dva načina: . Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku. Pored toga.

zavodi. najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva). tako da i zainteresovano lice ima u sporu položaj stranke Ko rješava upravne sporove? Kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. upravne organizacije (direkcije. pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federalni zavod za PIO). Postoji treća stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana.oni nisu pravna lica same po sebi. Ko sudi? U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja. stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena.Šta kada prvostepeni i drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu.postupku.. Vodi se spor između njih. Izuzetno. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. 212 | P a g e . stranka može pokrenuti upravni spor. stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu.). Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen.. Kantona.. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog. općinske službe. Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tužbom u upravnom sporu. On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. Može i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena žalba. Primjer: povrat stana. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje.. Postaju pravna lica ako se to reguliše. agencije. koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu. gradske službe. osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. Ćutanje administracije? . grada ili općine. Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Međutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. Protiv čega se pokreće upravni spor? Samo protiv upravnog akta.

nema prava na žalbu. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja.Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi. ako im je upravni 213 | P a g e . Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta? Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. 2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava. 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. Ovaj rok važi i za ombudsmene i za pravobranioce. on je samo tužena strana. a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno. 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi. propis zasnovan na zakonu ili opci akt.postupak? Pokreće se tužbom. Upravni spor . 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. Ako sud odbije odgodu. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja (a najčešće se radi o carinama i porezima).

sud je dužan obavjestiti stranke i zainteresirana lica. .ili da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). Sud može poništiti upravni akt i bez dostavljanja tužbe na odgovor. Ako stranka u sporu zatraži da prisustvuje nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava. ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka. o 214 | P a g e . (Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu.ako se radi o stvari o kojoj se ne može po odredbama zakona voditi upravni spor. tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. . . Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor. koji upravni akt se osporava. Može se desiti da iz neznanja ili omaškom da tužba bude predata drugom organu – u tom slučaju se smatra da je predata u roku.. po sudiji pojedincu ili na sjednici. ako ih ima. u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke. naznaku tuženog. Može se izjaviti i na zapisnik kod nadležnog suda. dakle teret dokazivanja je na strankama. Prstoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku (odgovara se u roku koji nije duži od 20 dana) Tuženi je dužan da dostavi upravne spise sudu.ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt.ako je stranka podnijela tužbu a imala je pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila. podnesena od neovlaštenog lica. zakonske razloge za pobijanje akta.i ako već postoji sudska odlika o istoj stvari.akt dostavljen. . . Uz tužbu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija. tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Šta sve može tužilac? O upravnim sporovima sud rješava nejavno. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. Tada sud rješenjem obustavlja postupak. ako nađe da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti. Tužba se dostavlja u dva primjerka. A ako im akt nije dostavljen tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u čiju je koris akt i donesen. Kada se žalbaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze. prijevremena (ćutanje administracije). donosioca akta.

poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. Šta presuda sadrži? Presuda. ako su za to ispunjeni uvjeti. clanova vijeca i zapisnicara. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti tuženom ili prvostepenom organu na ponovno rješavanje kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. presuđuje u meritumu. 215 | P a g e . dispozitiv. Ko i kako rješava upravni spor? Spor se rješava presudom. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja. sud može. uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca.datumu nejavnog rješavanja i njihovom pravu da tom rješavanju prisustvuju. Također može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. odnosno održati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). Rješavanje suda po tužbi? Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. nego sud. te sam rješiti upravnu stvar. odnosno rjesenje sadzi: oznacenje suda. Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupak ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnk. Presudom se tužba može uvažiti na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar tj. na sjednici ili po sudiji pojedincu. oznacenje stranaka i njihovih zastupnika. broj i datum. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. Sud odlučuje većinom glasova sudskog vijeća. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijeća. koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. tako što se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti kao i izreka odluke.Stranke u sporu mogu zatražiti da prisutvuju nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. odnosno rjesenje izreceno i objavljeno. kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda. Kad je u predmetu odlučivano nejavno. ako je zalba dozvoljena. Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. obrazlozenje i pouku o zalbi. Zakonitost osporenog akta? Z Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i zapisničar.

O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlucuje nadležni sud vijecu sastavljenom od trojice sudija. Kantonalnom sudu stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. predmet vraca na ponovni postupak. Presuda. 4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna. Originalnu presudu. 2. po pravilu. tek onda donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev. Zahtjev se moze podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar. u nejavnoj sjednici. ili ako je svjedok. 3. Žalba . Ako to ne učini u ostavljenom roku. i koji je nedozvoljen. a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Zahtjev sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze. a ti su nedostaci takvi da sprječavaju rad suda. akorješava kantonalni sud onda koji nisu ucestvovali u donosenju odluke. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravosnazne sudske odluke kantonalnog suda. Nadležni sud rjesava o zahtjevu. 3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari. neblagovremen ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba.U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe. Nadležni sud ce odbaciti rjesenjem zahtjev koji je: - - neurednu i to nakon što je pozvato podnosioca zahtjeva koji je bio nepotpun ili nerazumljiv da te nedostatke otkloni. Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Pravni lijekovi? 1. kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje. Vrhovnom sudu Federacije stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. sud moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.Protiv odluke donesene u upravnom sporu žalba se ne može izjaviti. Ako Vrhovni sud Federacije ili kantonalni ukine sudsku odluku. 2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom punomocnom sudskom odlukom. Ponavljanje postupka Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke: 1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice. Presudom se odbija ili uvažava zahtjev. vjestak ili 216 | P a g e . Presudom kojom se zahtjev uvazava. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku. donesene u upravnom sporu stranka moze.

a ako on to neće da izvrši. 217 | P a g e . odnosno. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podliježe izvršenju). a sud tu stvar mora riješiti u meritumu. 5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. Ako on to ne učini. O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata.stranka. Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. nema više vraćanja predmeta upravnom organu. ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude. Ako se to zaista utvrdi. prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz. Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja (200-800 KM). a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma). Ako upravni organ nije slijedio upute suda. ili donese rješenje protivno uputama iz presude. Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine. 6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. Po proteku pet godina od pravosnaznosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog razloga zakonom određenih. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Obaveznost presude? Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu. Osim pojedinačnih akata. stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu. Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni način i utvrđuje određene mjere kako bi se otklonile te negativne posljedice. Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH. Izuzetno. i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati. Sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka. onda sud može da preuzme izvršenje tog rješenja. stranka može podnijeti tužbu. Odlučuje se rješenjem.

1991. a te promjene nastale su zbog: povrede na radu. osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen.04. Vrste staža: − − − − poseban staž (beneficirani) – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH. Porodična penzija – pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45. odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom. profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti.1995. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30. muškarac preko 65 godina).  pravo na porodičnu penziju i  prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.12. nepuno radno vrijeme.ZAKON O PENZIONO INVALIDSKOM OSIGURANJU Prava iz PIO:  pravo na starosnu penziju. 218 | P a g e . djeca do 15 godina. povrede van rada. godine staž osiguranja (sa uvećanim trajanjem) koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada staž osiguranja sa efektivnim trajanjem .  pravo na invalidsku penziju. Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. – 22.

Hrvati i Srbi. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. sekretar organa uprave. sudije Ustavnog suda Federacije. pripadnike policije i oružanih snaga. općinski načelnik svake općine i sudije općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine.ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Proporcionalna zastupljenost U organima državne službe Bošnjaci. kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni. članovi skupština kantona. b) transparentnost i javnost. sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. e) profesionalna nepristrasnost. f) politička nezavisnost. sudije kantonalnih sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Članovi kantonalne vlade. članovi Vlade Federacije. predsjednik i potpredsjednici Federacije. Zakonski principi Državna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: a) zakonitost. Izuzeće u primjeni – na koga se ne primjenjuje? Članovi Parlamenta Federacije. Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove. Zapošljavanje i unapređenje Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni službenici. d) učinkovitost i ekonomičnost. Državni službenici mogu biti: Državni službenici i rukovodeći državni službenici. Članovi općinskih vijeća. pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). 219 | P a g e . c) odgovornost.

Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije. na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa. Premještaj može biti dobrovoljan. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta. 3.Ostali državni službenici su: inspektori. Interni premještaj državnog službenika 1. 2. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. odlučuje rukovodilac organa državne službe. ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe. O pravima i dužnostima donosi se rješenje. pomoćnika rukovodioca organa državne službe i glavnog federalnog i kantonalnog inspektora koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovijetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. a izuzetno i nametnut. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu. državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku. Kako se vrši popuna radnih mjesta? Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih 220 | P a g e . a kod rukovodećih državnih službenika može preuzimati samo ove rukovodeće državne službenike: sekretara organa državne službe. uz saglasnost državnog službenika koji se premješta. Protiv rješenja. osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe). 4. primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji. kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta. 3. Ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika? Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika 1. stručni saradnici. viši stručni saradnici i stručni savjetnici. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe. 2. O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnoga odnosa.

u skladu sa zakonom (posebnim zakonom). Javno oglašavanje 1. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe.  ukoliko je privremeno penzionisanje nemoguće rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može izjaviti žalbu Odboru za žalbe i tražiti preispitivanje svog razrješenja.posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji . dana prije krajnjeg roka za prijave u “Sl. Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije. u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa. ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom.  državni službenik koji je proglašen prekobrojnim. smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja.opće uvjete iz čl.  ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće. u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15. državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje. Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs. a nije dalje raspoređen. 4. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši Internim premještajem i sporazumnim preuzimanjem dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe.spisak potrebnih dokumenata. rok i mjesto njihovog podnošenja. Novinama FBiH” i u najmanje 2 dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na službenoj internet stranici Agencije. te na naknadu za slučaj nezaposlenosti. 221 | P a g e . prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu državne službe. Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti. Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija.1. 25. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi agencija za sve organe državne službe u FBiH. u skladu sa zakonom. u skladu sa ovim zakonom. 3. Javni konkurs sadrži: . odnosno ako se popuna ne vrši na taj način. 2. ovog zakona . Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i unapređenjka državnog službenika 2.naziv i opis upražnjenog radnog mjesta . Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bi moglo popuniti sa liste prekobrojnih. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se može:  rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe.

Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provedbi javnog konkursa. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana. od kojih su najmanje dva člana državni službenici iz organa državne službe. način i program polaganja ispita općeg znanja. stepen) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi. mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona.Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:      da je državljanin Bosne i Hercegovine. podzakonskim aktom utvrđuje uvjete. Ko vrši postavljenje rukovodečih službenika? Postavljenje državnog službenika 222 | P a g e . Javni konkurs sadrži: a) ispit općeg znanja. dok se ostali članovi imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija.  Izuzetno od ovih uvjeta. lica sa višom stručnom spremom (VI. od kojih je jedan član predstavnik sindikata. na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa. da ima univerzitetsku diplomu najmanje VII. da je stariji od 18 godina. kao rezultat disciplinske mjere. 2. na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. na prijedlog Agencije. Vlada Federacije.Koje uvjete mora da ispunjava državni službenik? Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika . Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja. lice nije otpušeno iz državne službe. b) stručni ispit. da nije obuhvaćeno odredbom člana IX. Komisije za izbor 1. od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta. stepena stručne spreme. da u posljednje tri godine. da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto.1 Ustava Bosne i Hercegovine. Javni konkurs Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog konkursa.

uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe. Razriješeni državni službenik ima pravo uložiti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke. Period probnog rada državnog službenika obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci. državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. 6. općinski načelnik i gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. 3. Ukoliko je ocjena rada: a) zadovoljavajuća. koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. 4. Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe. 2. s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika. sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea državnog službenika. Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. Probnom radu ne podliježu pripravnici. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije. Ocjena rada 223 | P a g e . Probni period 1. 4. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. postavljeni državni službenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe. 2. 3. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti. Prije preuzimanja dužnosti. Rješenje o postavljenju sadrži: a) ime i prezime državnog službenika. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenoga državnog službenika. rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto. b) nezadovoljavajuća. 5. b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe. 5.1. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. c) naziv radnog mjesta i platni razred.

Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja razrješenja. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni službenik.Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe. uspješno i izuzetno uspješno. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja.Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad. u skladu sa članom 65. koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija. po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. porodiljsko odsustvo i sl. Radni odnos na određeno vrijeme U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje. Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika. b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu. Propisi o radu i socijalnom osiguranju Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne.Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće. osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. Odmori i odsustva? Odsustvo i godišnji odmor 224 | P a g e . najmanje svakih 12 mjeseci. Radni odnos na određeno ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme. rukovodilac organa državne službe.Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs. Svi državni službenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u ličnom dosjeu. razrješava dužnosti državnog službenika. ovog zakona. zadovoljavajuće. Prijem u radni odnos prvo se vrši sa liste prekobrojnih a tek onda javnim oglašavanjem.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koji traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa. Pripravnici Rukovodilac organa držane službe može zatražiti od Agencije da u državnu službu primi pripravnika.

Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo. Stručno obrazovanje i usavršavanje Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju. 225 | P a g e . za koje se kasnije pokaže da su lažni. b) ispunjavanja zakonskih godina života. k) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu.Rukovodeći državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini Ostali državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. h) dvije uzastopno negativne ocjene rada. vodeći pri tom računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika. Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. e) prekobrojnošću. Prestanak radnih odnosa državnih službenika? Prestanak radnog odnosa državnog službenika Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima: a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe. j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi. d) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima. c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine. odnosno navršenjem 40 godina penzijskog staža. f) odbijanja polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti. i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana. O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe. g) nezadovoljavajući probni period.

Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije. Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju. prema prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada.Postupak za prestanak radnog odnosa Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe.Članove Disciplinske komisije imenuje Agencija. d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku. Komisiju čine tri člana. može. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. koja mora biti obrazložena. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Protiv odluke Disciplinske komisije državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi. Državni službenik kome prestaje radni odnos. Ko rješava po disciplinskoj odgovornosti? Disciplinska odgovornost Državni službenik može se smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom. nastalih kao rezultat njegove krivice. osim u slučajevima prekobrojnosti. Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. 226 | P a g e .Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju. a rukovodilac organa državne službe ne može biti član Komisije. Disciplinski postupak Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovodiocu organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu. ovog zakona. b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine. c) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva do 30 dana. Disciplinske mjere U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: a) javna disciplinska opomena. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa državne službe ili lice koje on odredi. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi. podnijeti žalbu Odboru za žalbe. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinska komisija i izriče disciplinske mjere. Naknade Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status.

Nezavisna komisija za izbor kandidata. kao i razvoj državne službe. e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike. organizacijskih poboljšanja i razvoja. Agencija vrši sljedeće poslove: a) postavlja državne službenike u organima državne službe u Federaciji. u skladu sa zakonom. kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika. c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u organima državne službe. na zahtjev i u skladu sa potražnjom organa državne službe. Član Odbora za žalbe je: a) nezavisan i nepristran. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa. bira članove Odbora za žalbe.ADS – Agencija za državnu službu? Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije. f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje. d) organizira edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji predstavlja uvjet za rad u organu državne službe. 227 | P a g e . Odbor državne službe za žalbe Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od tri člana. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora. g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost. na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe. koju imenuje Vlada Federacije. b) planira i realizira proces zapošljavanja državnih službenika. najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi.

3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta. preduzeta ili propuštena radnja odnosi. ukoliko je to primjereno situaciji. Odluke Odbora za žalbe su: a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos (ko odlučuje)? O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. Primaju se na rad putem ADS. b) organa državne službe gdje državni službenik obavlja svoju dužnost i c) Agencije. d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''. koja je pokrenuta uslijed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za žalbe. Odbor za žalbe. odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodioca organa državne službe.b) ne može bit na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno. 4) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim. c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke. 2) da je punoljetna. odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini. Odbor za žalbe: a) saslušava podnosioca želbe. U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovine. o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije. ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Namještenci su osobe sa SSS i VŠS. c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. b) dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja. 228 | P a g e . u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima. i to na zahtjev: a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka.

4) rok trajanja oglasa. 3) platni razred. odnosno u Bosni i Hercegovini. O pravima. 2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe prvo se vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas. dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa odlučuje rukovodilac organa državne. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa državne službe. Rok za javni oglas ne može biti kraći od 15 dana. Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa. Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno. 4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme). 6) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1.5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji. Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži: 1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos. Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe. Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije. dužnostima i odgovornostima 229 | P a g e . 3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas. Ustava Bosne i Hercegovine. Javno oglasavanje vrsi rukovodilac a ne agencija. 2) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta. Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe. radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života. 5) adresu za podnošenje prijava na oglas. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji. s tim što o pravima. Interni oglas sadrži: 1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta. Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja. 5) trajanje probnog rada i 6) datum stupanja na posao. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja.

Žalba odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno. a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem pripravnik polaže stručni ispit. a zaposlenik je osoba koja obavlja određeni posao.namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik. Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Ugovor o radu ne moze se sklopiti sa licem koje nije navrsilo 15 godina zivota. dužnostima i odgovornostima namještenika odlučuje se rješenjem. može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata. ili privremenih. Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravničkog staža koji za pripravnike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci. Protiv rješenja može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po žalbi. namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom. a koji nisu trajnijeg karaktera. Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave i drugostepena komisija koju firmira vlada. Lice izmedju 15 i 18 godina zivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moze se zaposliti pod uvjetom da od 230 | P a g e . Za obavljanje izvanrednih. odnosno gradonačelnik. Rješenje Odbora za žalbe je konačno. zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine. ZAKON O RADU Poslodavac je fizička i pravna osoba koja daje posao. O pravima. odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u toku produženog probnog rada o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje. ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao. Disciplinski postupak pokreče rukovoditelj. Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu. ili povremenih poslova. Godisnji odmor najmanje može trajati 18 a najviše 30 dana. Izuzetno. Probni rad je kraći (3 mjeseca). Prestanak radnog odnosa? Sve je isto kao i kod državnih službenika. Odnosno ako se radi o namjesetnicima iz kantona onda vlada kantona. Protiv rješenja namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi žalbu Odboru državne službe za žalbe.

mjesto rada 5. na odredjeno vrijeme. Probni rad ne moze trajati duze od sest mjeseca. bolovanje. Ugovor o radu koji ne sadrzi podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. ime i prezime zaposlenika 2. dopust sa posla ukoliko je dao saglasnost poslodavac. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik utpocne da radi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodredjeno vrijeme. na neodredjeno vrijeme.ovlastenog lijecnika ili nadlezne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. Prekidom ugovora o radu ne smatra se ako se zaposlenik nalazi na godišnjem odomoru. odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredjeno vrijeme na period duzi od dvije godine bez prekida. godišnji odmori i sve vrste odmora i odsustva 10. Ako poslodavac ne zaključi ugovor sa zaposlenikom on je dužan zaposleniku uručiti pismenu izjavu koja sadrži sve podatke koje sadrži i ugovor. otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Ugovor o radu zakljucuje se: 1. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme ne moze se sklopiti za period duzi od dvije godine. porodiljsko odsustvo. naziv radnog mjesta 6. naziv i sjedište poslodavca 1. plaća i naknade na plaću 9. opis poslova 7. odsustvo sa rada. trajanje ugovora o radu 3. raspored radnog vremena 8. Pismenu izjavu poslodavac je dužan uručiti zaposleniku: 1. otkaz ugovora o radu. takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. razdoblje između dva zaključena ugovora koje nije duže od 15 dana kod istog poslodavca. 2. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad. ako kolektivnim ugovorom nije drugacije odredjeno. 231 | P a g e . Ako zaposlenik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredjeno vrijeme sa istim poslodavcem. početak rada 4. Ako je ugovoren probni rad. Elementi ugovora o radu? 1.

Noćni rad se smatra rad od 22.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati).i 3. koliko traje taj rad i pod kojim uvjetima se taj zaposlenik može vratiti na posao. Kopija se dostavlja nadležnom organu za zapošljavanje. ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine. smatraće se da je zaključen na neodređeno vrijeme. a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno. Ta osoba ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 80% od najniže plaće i može da zaključi ugovor o obavljanju volonterskog rada. Zaštita maloljetnih osoba i žena Žene ne mogu da rade noću. Ako zaposlenik odlazi u inozemstvo mora u ugovoru regulirati u kojoj valuti će se isplaćivati. Prekovremeni rad može iznositi sedmično najviše 10 sati + 10 sati uz saglasnost zaposlenika. Poslodavac može da zaključi ugovor sa pripravnikom ako je potrebno radno iskustvo ili polaganje ispita. vodom. Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice. o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona).znači da zaposlenik može da zaključi ugovor još kood jednog ili dva poslodavca. puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. Nepuno . Ako priroda posla to zahtijeva. mogu otići i 42 dana prije. 232 | P a g e . Prije poroda 28 dana. s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno. Maloljetne ne mogu prekovremeno raditi.Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično 2. takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena.00 do 06. Radno vrijeme? 1. Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana. Ako poslodavac ne uruči tu pismenu izjavu a radi se o zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme. Imaju pravo na trudničko. pod zemljom. prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom. porodiljsko.2. Imaju pravo na zdravstvenu zaštitu za povredu na radu i zaštita od profesionalnih oboljenja. Puno . najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na odredjeno vrijeme. Skraćeno – ako se radi o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada i računa se kao puno vrijeme.

Plaća se utvrđuje ugovorom o radu: za vrijeme bolovanja. 7. odobriti odsustvo sa rada bez naknade place . kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. godišnji odmor. 2. plaćenog odsustva i godišnjeg. Odsustvo može biti plaćeno i neplaćeno. na njegov zahtjev. juna naredne godine. usvojilac. maceha. a drugi dio se može koristiti do 30. smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici. teze bolesti i smrti clana uze obitelji. dedo i nana (po ocu i majci). Za vrijeme odsustva iz stava 1. radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Poslodavac moze zaposleniku. Plaćeno odsustva sa rada Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini .neplaceno odsustvo. vanbracno. ako se poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore. Clanom uze obitelji. porodaja supruge. pravilnikom. 4. poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini. braca i sestre.. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti . 3. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri 233 | P a g e . Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. ocuh. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona. ovog clana. otac.. Zaposlenik ima pravo na naknadu godisnji odmor. Neplaćena se reguliraju Pravilnikom. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme. miruju. pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje). 3. u smislu stava 1. usvojeno. 6.placeno odsustvo. sporazumom poslodavca i zaposlenika. s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place . 4. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja odnosno navrsi 40 godina staza osiguranja. bolovanje. Prestanak ugovora o radu? 1. dijete (bracno. bolovanje.Vrste odmora? 1. 2. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika. prvi ne može biti kraći od 12 dana. odnosno domacinstva. ovog clana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada. 5.placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak. Plaće? Utvrduju se ugovorom. majka. dnevni odmor između dva radna dana sedmični odmor godišnji. Izuzetno. Naknada plaće: plaćeno odsustvo. smrcu zaposlenika. placena odsustva.

Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok. Nacin. ali najmanje peterici zaposlenika. a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih. a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od posodavca da nastavi radni odnos. a sadrzi. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti. Otkaz se daje u pismenoj formi. Progrma zbrinjavanja je akt u pisanoj formi i priprema ga poslodavac. tehnickih ili organizacijskih razloga za vise od 10% zaposlenika otkaze ugovore o radu. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika. u slucaju da je zaposlenik odgovoran za tezi prijestup. slijedece podatke: 234 | P a g e . Otkaz Mogu dati i zaposlenik i poslodavac. ili za tezu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku. u pismenoj formi. tehnickih ili organizacijskih razloga. osim ako se ugovor otkazuje zbog krsenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika. Pravo na otremninu Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme. umjesto otpremnine iz. utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca. ako: 1. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih. ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa. uvjeti i rokovi isplate otpremnine.danom stupanja na izdrzavanje kazne. Izuzetno. a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. a zaposlenik 7 dana. vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri mjeseca . 8. Poslodavac je obavezan. Poslodavac 14 dana. s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. bez obaveze postivanja otkaznog roka. ili 2. U slucaju laksih prijestupa ili laksih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu. ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. Zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi.mjeseca . Otpremnina se utvrduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. a ako kod poslodavca nije formirano vrijece zaposenika. Akt u pisanoj formi dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja. duzan se konsultirati sa vijecem zaposlenika.pocetkom primjene te mjere. narocito. za svaku navrsenu godinu rada kod tog poslodavca. obrazloziti otkaz zaposleniku. 9.

Privremeni i povremeni poslovi . Naknada štete? Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu. za stetu odgovaraju solidarno. prekvalifikacija gdje je to potrebno. poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme. privremeno skracivanje radnog vremena). Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete. prije zaposljavanja drugih lica æe ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima ciji su ugovori o radu otkazani. Ako je vise zaposlenika prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem. Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao.to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine i koji se predviđaju pravilnikom ili kolektivnim ugovorom. duzan je stetu naknaditi. mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zaposljavanja kod drugog poslodavca. Vijeće zaposlenika? Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava preko 15 zaposlenika mogu formirati vijeće zaposlenika. Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga nacin kako je propisano zakonom o strajku. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu. Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troskove. rasporedjivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca. 235 | P a g e . a može i kod suda u roku od godinu dana. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu. O pravima i dužnostima zaposlenika odlučuje poslodavac. svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao. Štrajk? Zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku.− − − − − razloge za predvidjeno otkazivanje ugovora o radu. Zaposlenik može tražiti zaštitu svojih prava kod poslodavca. a ako nema 15 tu funkciju obavlja sindikat. smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. mjere. broj i kategoriju zaposlenika za cije je ugovore predvidjen otkaz. za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvidjeni otkazi (npr. poslodavac moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete. mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci zaposlenicima da nadju zaposlenje kod drugog poslodavca. Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika.

drugom propisu. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena. Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena. Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu. Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba 236 | P a g e . Radna knjižica Može se izdati osobi koja ima 15 godina života. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika. a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitraznim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. Izdaje se na zahtjev te osobe. osim ako strane u sporu ne odluce drugacije. Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica.Arbitraža? Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi.

Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i 237 | P a g e .12. Ustav BiH je potpisan. izvršnu i sudsku vlast. 4. Ustavni principi su: 1. 14. On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala organizirati država.2 ustava BiH. 6. 5. EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99. a potpisan u Parizu. Član II. on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadrži 11 anexa (Dayton-ski sporazum). Ustav BiH je parafiran 21. ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom.1995 u Daytonu. SAD. Zasniva se na principu podjele vlasti. Nezavisna sudska vlastznači da je nezavisna od svega osim zakona i morala. 3. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi. Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava.11. kao i u drugim međunarodnim organizacijama.trodioba vlasti na zakonodavnu. nije usvojen. 1995. godine. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. garancija demokratije. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a. Princip vladavine prava (zakona) (član I.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Princip kontinuiteta BiH (član I Ustava BiH) .hijerarhija zakonskih akata) Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) EKLJP je donesena 1950. Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju.USTAVNI SISTEM OPĆENITO O USTAVU BIH Uvod Ustav je najviši pravni akt. godine od strane 14 zemalja vijeća Evrope. Princip podjele vlasti . nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Samostalna sudska vlast-znači da niko ne može odlučivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuje odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH. a stupila na snagu 1953. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis.RBiH čije je ime zvanično ime od sada BiH 2. godine. zakona i podzakonskih akata (tzv.

na nivou kantona – Skupština kantona. kantonalne zakone. dolazimo na zakone. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . zakone RS i zakone Brčko distrikta. Poslije ustava. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH. (Član II. u RS – Narodna skupština RS. Statut Brčko Distrikta. federalne zakone. Imamo državne zakone. nije ustavna kategorija. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Federalni ustav Washingtonski ustav. Nakon zakona idu propisi na nivou države. Imamo i Brčko distrikt kao rezultat arbitražne odluke. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10. u Brčko distriktu .prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. imamo kantonalno uređenje federacije: 1. na nivou FBiH Parlament FBiH. nije ga donijela Ustavotvorna skupština.Gradsko vijeće. Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet.2 Ustava BiH . Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan.prioritetno. a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. na nivou grada . općinski propisi. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3. Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem BiH se sastoji od 2 entiteta (pogrešno je reći da je podijeljena na 2 entiteta). propisi gradova. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). 238 | P a g e . S obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH čini Ustav BiH. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7. Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4. kantonalni propisi. koji trebaju da budu usklađeni sa istom. Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. federalni propisi. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. Ustavi kantona u FBiH.Parlamentarna skupština BiH. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8.Skupština Brčko distrikta. Ustavi entiteta. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće i granična policija. Ljudska prava po EKLJP 1. pravo na sklapanje braka (član 12). ukljucujuci odnose s Interpolom. (c) Carinska politika. 6. (h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima. 3. (g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta. (d) Monetarna politika (e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. izbjeglica i azila. pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. Ljudske slobode po EKLJP 239 | P a g e .o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud. (b) Vanjskotrgovinska politika. 2. (i) Reguliranje prometa izmedju entiteta. pravo na život (član 2). pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . Samostalnost suda . obrazovanim na osnovu zakona. pa je tako u nadležnosti BiH odbrana (pa imamo ministra odbrane BiH). 7. pravo na jednakost pred zakonom. Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnjom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»). Dodatna nadležnost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti u nadležnost ustanovama BiH. EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) – objavljena je u SG BIH 6/99. (f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja. Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta. pravo na pravično suđenje (član 6). Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. 5. pravo na slobodu i sigurnost (član 5). (j) Kontrola zracnog prometa.pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci.Koje su nadležnosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine: (a) Vanjska politika. 4. pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13).

1. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. Protokoli EKLJP najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine. Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. 3. sloboda izražavanja (član 10) i 3. Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. sloboda okupljanja i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP 1. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). zabrana mučenja (član 3). 4. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. 240 | P a g e . sloboda misli.) Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka. zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17). 2. NIVOI VLASTI U BiH ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. savjesti i vjeroispovjesti (član 9). 2. Kvorum čini većina svih zastupnika. U ranijem sistemu je postojala. a 1998. IZVRŠNA VLAST BiH Izvršnu vlast BiH čini predsjedništvo i Vijeće ministara. 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata. s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava (budžeta) za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju međunarodnih ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta.

korištenje prirodnih bogatstava. te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske. 241 | P a g e . Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje NIVOI VLASTI U FBiH Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana). Vijece ministara. energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH. Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani. Zajednička nadležnost F i kantona (zdravstvo. Mandat je 4 godine. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Članovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce. Nadležnost F (isključiva) je (državljanstvo F. Podjela nadležnosti – isključiva nadležnost F. stambena politika. S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. zajednička nadležnost F i kantona i kantonalna nadležnost. Kantonalna nadležnost (obrazovanje. donošenje propisa o finansijama. na osnivanje i pripadanje političkim partijama. Članovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu. fiskalna politika F. na obrazovanje. slobodu. razvoj kantonalnog turizma) ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem.Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata. Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. na socijalnu zaštitu). Nadležnost Predsjedništva BiH • • • • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti. od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije. utvrđivanje gospodarske politike. On utvrđuje ljudska prava i slobode (pravo na život. donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta. sa izborne liste svake registrirane stranke. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine. na zdravstvenu zaštitu. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i politika zaštite čovjekove okoline). provođenje socijalne politike. socijalna politika. turizam. na imovinu. korištenje zemljišta na federalnoj razini).

Ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije. koji je predsjednik Vlade. 242 | P a g e . od kojih svaki ima zamjenika. Predsjednik Federacije. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera. zamjenika premijera i ministara. Nijedan zamjenik. Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu. Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu. imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. odnosno po zahtijevu 2/3 clanova svakog doma. uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima. KANTONALNO UREĐENJE FBIH FBiH je jedan od entiteta države BiH. klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. ukljucujuci zamjenika premijera. ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar.Nadležnosti Parlamenta FBIH su • • • • • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova Donošenje budžeta FBiH Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva potpredsjednika. bilo vecinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. uz suglasnost Dopredsjednika Federacije. a onda Dom naroda. Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije. Nadležnosti Predsjednika FBIH • • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima Vlada Federacije sastoji se od premijera. Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma.

Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH. 2. Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona. Mandat je 2 godine i ne može biti izabran više od dva puta zaredom. Oni ostaju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. predsjednik kantona – bira se većinom glasova skupštine među kandidatima što ih predlažu zastupnici. vlada kantona – vladu imenuje predsjednik a odobrava skupština kantona većinom glasova. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. godine). Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. odnosno.Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH.03. drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30. PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH? 243 | P a g e . NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada Bira gradonačelnika Donosi budžet grada Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine Usvaja općinski budžet Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH To su zakoni. Nadležnosti kantonalne skupštine • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti Usvaja budžet kantona IZVRŠNA VLAST KANTONA 1.1994. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma.

Banja Luka. *Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH).Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. dana od dana objavljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). Bijeljina. a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke!!!!* ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA SUDSKI SISTEM U BIH OPĆENITO Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni. Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. 244 | P a g e . Doboj. ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH. Vlada FBiH. Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje. Vrhovni sud RS. AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima. a zakonom propisuju. Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova. Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali. Vacatio Legis . iako je stupio na snagu npr. Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni). većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda. PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati. zakon stupa na snagu 8. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA? Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano. Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS.

Općinski sud u Tešnju. Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu 10. SUDSKI SISTEM U FBIH . Općinski sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) 4. Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton. Goraždu. Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku). 2. Trenutno postoje 4 sudska sistema. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). 2 zatvorska sistema. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. Bijeljina. BiH nema trgovačke sudove. Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba 245 | P a g e . Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Zenici. Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Općinski sud u Čapljini. Banja Luka. i Brčko distrikta. Općinski sud u Žepču. Općinski sud u Zenici 5. Općinski sud u Velikoj Kladuši. Općinski sud u Kiseljaku 8. 7. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3. Sjedište Općinskih sudova: 1. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu). U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. Orašju. 4 krivične procedure. Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku. Općinski sud u Cazinu. Mostaru.Mreža sudova? Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). Općinski sud u Gračanici. Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu 6. U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta. Općinski sud u Konjicu. Tuzli. Općinski sud u Sanskom Mostu. Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom 9. mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću. Širokom Brijegu.Po sadašnjem ustavnom sistemu. Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). Travniku. Sarajevu i Livnu. dva entiteta (unutar FBiH – kantona).

osim sporova o prijevozu putnika c) u sporovima koji se odnose na avione. STVARNA NADLEŽNOST OPĆINSKIH SUDOVA? U krivičnim predmetima: a. Goraždu. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. Orašju. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). f. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo.Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona). osim sporova o prijevozu putnika d) sporove iz autorskog prava. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. U građanskim predmetima a. usluga. srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f) privredne prijestupe g) u postupcima stečaja i likvidacije. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana. Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Travniku. odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda. 246 | P a g e . Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda. ali izvan njegovog sjedišta. vrijednosnih papira. b. SN FBIH 38/05). Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. Tuzli. c. b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. g. Mostaru. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice. U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku U privrednim predmetima a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. e. h. Širokom Brijegu. Sudski dani Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda. Zenici. d.

2 247 | P a g e . da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. 3. 6. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2.IKS referat) b. 7. ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija). da određuje mjere osiguranja c. Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita. da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. odnosno. da odlučuje u svim upravnim sporovima. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona2 i kasaciona nadležnost).U drugim predmetima: a. odgovorne osobe u preduzeću. da vrši druge poslove određene zakonom MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST KANTONALNIH SUDOVA? Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. Postupa po molbama za pomilovanje 5. ustanovi. Da obavlja druge poslove određene zakonom. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. 2. da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice za djela iz nadležnosti kantonalnog suda. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1. Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 4.

predsjednik i potpredsjednik FBiH. izmedju kantona i federalne vlasti. organizirani kriminal i sl. 4. izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti Postupak pred Ustavnim sudom može pokrenuti: I . 3. 5. izmedju opcine i grada.premijer i zamjenik premijera. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona. On je također ustavna kategorija. izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti. . . Funkcija proširene opće sjednice Vrhovnog suda je – zauzimanje načelnih stavova i ujednačavanje prakse u primjeni federalnih zakona. Ustavom FBiH je predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost. II . Prema navedenom. da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova.1/3 članova bilo kog doma parlamenta FBiH i to ⇒ radi utvrđivanja da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa ovim ustavom. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi su 6.kantonalni predsjednik ili . 2. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim stvarima (terorizam. . Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije. da obavlja i druge poslove. u skladu sa ovim ustavom. Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova: a) b) c) d) e) f) izmedju kantona. i to ⇒ da se utvrdi je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu.VRHOVNI SUD FBiH? Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1. Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova.). te 248 | P a g e . ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane. izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti. Proširena opća sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sačinjava je Predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova. i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti.premijer i zamjenik Premijera.1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona. USTAVNI SUD FBiH? Ustavni sud sastoji se od devet sudaca.

USTAVNI SUD BiH? Sastav Ustavnog suda BiH Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca. jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). ili među ustanovama Bosne i Hercegovine. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju. 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. Nadležnosti ustavnog suda BiH? - Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta. predsjednik Vijeca ministara. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3. Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. Od šest domaćih. ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta. Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti: samo clan Predsjednistva. četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. Nakon toga. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno. gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda.da li usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuće. a Ustavnom sudu FBiH ne može. Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. da se radi o kršenju ustavnog prava 2. a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom. predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine. 249 | P a g e .

rješava imovinske sporove između države i entiteta. . On je i prvostepeni i drugostepeni sud. suverenitet. RS i Brčko Distrikta ako ta djela ugrožavaju teritorijalni integritet. 13.za krivična djela utvrđena KZ BiH. sudija kantonalnog ili općinskog suda FBiH. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH)? Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). tužilac republičkog tužilaštva RS. tužilac okružnog tužilaštva RS. sudija Vrhovnog suda FBiH. 3.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH. sudija ili tužilac Brčko Distrikta.odlučuje po tužbama konačnih upravnih akata ili kada se radi o šutnji institucija BiH. te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda. sudija Suda BiH. tužilac tužilaštva BiH. Sjedište je u Sarajevu. između entiteta i Brčko Distrikta. političku nezavisnost. 11. 6. između entiteta. . Apelaciona nadležnost .odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda BiH. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno. i sudova entiteta i sudova Distrikta Brčko. sudija Okružnog ili Osnovnog suda RS. Vijeće čini 15 članova: 1. 5. 4. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. 10. upravno i apelaciono odjeljenje.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH.rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta. advokat kojeg bira advokatska komora FBiH. između države i Brčko Distrikta. izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka. 250 | P a g e . 7. . .ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH. Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne štetne posljedice na privredu BiH. Upravna nadležnost . Sud BiH ima krivičnu. sudija Vrhovnog suda RS. . . tužilac kantonalnog tužilaštva FBiH. advokat kojeg bira advokatska komora RS. 9. Sud BiH ima krivično. 8. Krivična nadležnost .za krivična djela utvrđena zakonim FBiH.SUD BIH? Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadležnosti države BiH i poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji. 2. upravnu i apelacionu nadležnost. nepristrasno i profesionalno pravosuđe. 12. tužilac Federalnog tužilaštva.

uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. 15. razrješenjem. navršenjem određenih godina života. Mandat članova Vijeća je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. položen pravosudni ispit i uvjeti stručne obuke koje propisuje VSTV. daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Vijeće ima sljedeće nadležnosti    imenuje sudije. 251 | P a g e . Može prestati ostavkom. jedan član kojeg bira Vijeće ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara. sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove Bosne i Hercegovine uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. jedan član kojeg bira predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skupštine BiH. Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. s tim da može biti reimenovan. zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva u Bosni i Hercegovini. imenuje glavne tužioce. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina. Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. navršenje određenih godina života. dodatnim sudijama i tužiocima. Mandat je 4 godine. Može prestati ostavkom. navršenje određenih godina života. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Može prestati ostavkom. i predsjednike sudova. odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija. vodi disciplinske postupke. razrješenjem. razrješenjem.(nabrojano je 30 tački u zakonu)       Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tužiteljske funkcije su: državljanstvo BiH. odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca. utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama. I td. Članovi vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji. odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo. sudijama porotnicima.14. ako je pravni fakultet završen u drugoj državi obavezna je nostrifikacija. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca. određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine. sudija porotnika. dodatnih sudija i tužilaca. diploma pravnog fakulteta.

SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga. Sjedište Centra je u Sarajevu. Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukacija sudija i tužilaca. Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra. goni potencijalne učinioce krivičnih djela i privrednih prijestupa). FUNKCIJA SUDOVA? Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. osiguranju prisustva svjedoka. održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda. kao i ombudsmenima. te izvršavanju sudskih naloga. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH.VSTV daje mišljenje o programu edukacije.(nešto se već dogodilo pa slijedi sankcija). Tužilaštvo goni za sva krivična djela.CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŽITELJA? Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. postoji i Zakon o sudskoj policiji. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja. opremu i godišnji budžet za rad Centra obezbijedit će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. Pored ustava. Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. privođenju optuženih osoba. Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. Odgovarajuće prostorije. a organ rukovođenja je direktor. podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta).(u ovoj funkciji treba da se spriječi neko desavanje) Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. privatne tužbe 252 | P a g e . Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima. jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni (preduzima potrebne istražne radnje. Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH.

Glavni kantonalni tužioci redovno. oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova mogućnost). U RS postoji: 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS. Federalnom tužilaštvu podnose izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta. Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija. naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu.više nema. u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH. Organizacija tužilaštava Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. 253 | P a g e . Nema više zamjenika. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). ukinuta su Općinska tužilaštva. u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom. Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. Što se tiče ostalih krivičnih djela. Funkciju Federalnog tužilaštva vrši glavni federalni tužilac i zamjenici glavnog federalnog tužioca. Glavni federalni tužilac rješava o sukobu nadležnosti između dva kantonalna tužilaštva. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. Funkciju kantonalnog vrši Glavni kantonalni tužilac i kantonalni tužioci. postupa pred Vrhovnim sudom. njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. Glavni federalni tužilac nadzire rad kantonalnih tužilaštava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Federalni pravobranitelj može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnosima. tužilac. uz potvrdu Parlamenta FBiH. a mandat je neograničen. a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. a općinsko – općini. kantonalna tužilaštva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. Glavni federalni tužilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivična djela. a najmanje jednom u šest mjeseci. U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava. Na zahtjev glavnog federalnog tužioca. Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH. U njemu imamo i međunarodne tužitelje. Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. glavni federalni tužilac postupa pred svim sudovima u skladu sa odredbama ovog zakona. te federalni tužioci.

Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton U Tuzli .1992. ispunjava slijedeće uvjete: • državljanin BiH. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ. 4. 2.za Tuzlanski i Posavski kanton U Bihaću . Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore (advokatski ispit). službene dužnosti.05.1992. 254 | P a g e .05. Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. Statuta. • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi.Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja? izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). a nakon toga nostrifikacija diplome). godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ. U Sarajevu . 5. a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi. Imenik advokata je javna knjiga.za HNK.za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja. sudu. Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenje FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1. U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva. oproštene ili zastarjele kazne. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima. krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane. a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos. Organizacija? Postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. • završen pravni fakultet (do 22.za Unsko-sanski kanton U Zenici . Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost. • da ima položen pravosudni ispit (do 22. • da nije u radnom odnosu. ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH. Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne osobe. 3. osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu.za Sarajevo i Goražde U Mostaru . • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti.

Notar mora biti osiguran na 250. 2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe. Obavljaju tri vrste poslova: 1. arbitražama te pravnim osobama. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. tužbe.. odbrana u krivičnom. ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave. podnesak je pismeno van ročišta). drugim državnim organima. Potvrda (npr. i 7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore. 255 | P a g e . Notarska obrada isprava 2.zato što su organi uprave i pravosuđa prenijeli na njih svoje ovlasti. Notari su javna služba? .Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta. 3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. u sukobu sa interesima zastupane stranke. o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima. testamenti i dr. tužilac. sastavljanje raznih isprava (ugovori. Ovjera (npr. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih isprava. potpisa) 3. 5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem. 4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija. 6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. Advokat će uvijek odbiti zastupanje: 1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet. molbe. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi. zastupanje stranaka u svim parničnim. Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova. ili može biti. pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi. žalbe i dr.).

koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. 2. Pravni poslovi. nadomješta izvršenjem obećane činidbe. e) osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta. 256 | P a g e . u ovom slučaju. kao i svaka promjenastatuta. d) pravne poslove. čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku. ništavi su. Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru. 3. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku. popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase.Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su: a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova. c) pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme. (bračni i predbračni ugovor) b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica. osobito dobrovoljne prodaje. za koje. Tu spadaju naročito: 1. nisu sačinjene notarski obrađene isprave. kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici. povjeriti vršenje i drugih poslova. uz njegovu saglasnost.