KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim država, radi svoje krivično pravne zaštite određuje

krivična djela i njihove učinioce i propisuje sankcije prema tim učiniocima. Krivično materijalno pravo, u odnosu na krivično procesno pravo, omogućava da se jedan krivični događaj formira u krivičnu stvar kao predmet krivičnog postupka, te je krivično materijalno pravo pretpostavka krivičnom procesnom pravu. OPĆE NAPOMENE KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: 1. Krivični zakon BiH, FBiH, RS i BD; 2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela - u svim ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva (oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta); 3. U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija; 4. Posebno krivično zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti. Razlika između Zakona i Zakonika – kod zakona, krivična djela su sadržana i u npr. KZ FBiH, KZ Kantona i dr., a kod Zakonika, sva krivična djela su sadržana na jednom mjestu, tj. u jednoj knjizi. NA KOGA SE MOŽE PRIMIJENITI KZ FBIH (teritorijalna primjena) – na čitavo područje Federacije...kopnena teritorija, zračni prostor iznad te teritorije, obalne vode, vodene površine u okviru teritorije Federacije... KO JE DIJETE, KO JE MALOLJETNIK I ZAŠTO JE TO ZNAČAJNO? Dijete - svaka osoba do 14 godina. Dijete nije krivično odgovorno. Ne postoji ni odgovornost roditelja, staratelja za djela koja su počinila djeca. Maloljetnik – svaka osoba od 14 do 18 godina. Maloljetnici jesu krivično odgovorni. Postoje i mladji maloljetnici (od 14 do 16) godina i na njih se mogu primijeniti samo vaspitne preporuke (nije sankcija nego mjera) i vaspitne mjere (sankcija), nema maloljetničkog zatvora.

1|Page

BROJ IZVRŠILACA KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG DJELA? Udruženje – 3 i više lica; Više lica – 2 ili više lica Skupina – 5 ili više lica; Grupa – udruženje od najmanje troje ljudi koji su povezani radi trajnog, privremenog ili povremenog činjenja krivičnih djela (ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni); Organizovana grupa – grupa koja nije nastala spontano već formalno radi vršenja krivičnih djela, unutar nje nema podjele uloga; Zločinačka organizacija – nastala formalno, ne spontano, a radi vršenja krivičnih djela i to onih djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 ili više godina. TAJNA? Ovdje je riječ o tajnosti isprava ili podataka. Razlikujemo četiri vrste tajni: a) tajne Federacije BiH, kantona i opštine (odluku o tajnosti donosi nadležni organ) b) vojne tajne (odluku o tajnosti donosi neki organ, princip legaliteta), c) službene tajne (odluku o tajnosti donosi nadležni organ pravnog lica, organ ovlašten za to pravnim aktom),
d) te profesionalne tajne (advokat, ljekar, vjerski ispovjednik, nema formalnog akta,

obaveza tajnosti se pretpostavlja)

Prema ZKP-u postoje tri kategorije: a) lica koja nikako ne mogu biti svjedoci (tu dolazi do efekta tajna!), b) lica koja ne moraju biti svjedoci, te c) lica koja ne moraju odgovarati na pojedina pitanja. Krivično djelo odavanja tajne: Kumulativno djelo, gdje prvo treba utvrditi postojanje obaveze čuvanja tajne. Dakle, prvo su utvrđuje tajnost. To se u suđenju zove isključenje javnosti. O tome odlučuje sudsko vijeće. POKRETNE STVARI? (mogu li telefonski impulsi biti predmet krađe?) Svaka stvar koja se može odvojiti od drugih predmeta (u skladu sa stvarnim pravom), ali i energija, telefonski impulsi (krivično djelo krađe struje, npr.). NAČELO ZAKONITOSTI? Krivično djelo i krivične sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena krivična sankcija za djelo koje u trenutku izvršenja nije bilo propisano kao krivično djelo

2|Page

domaćim ili međunarodnim propisima (Nullum crimen nulla poena sine lege) – zakonitost u materijalnom smislu. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA? (obavezna primjena blažeg zakona)! Na počinioca krivičnog djela primjenjuje se propis ili zakon koji je važio u vrijeme počinjenja krivičnog djela (in tempore criminis). PROBLEMATIKA RETROAKTIVNE PRIMJENE KZ-a? (primjena blažeg zakona) Ako je između počinjenja i suđenja (do donošenja pravosnažne presude!) došlo do izmjene zakona, onda se na počinioca primjenjuje blaži zakon! Ali koji je blaži zakon? To uvijek zavisi od konkretnog slučaja.
1. zakon koji dekriminiše dato krivično djelo (primjer krivičnog djela kockanja kao

zanimanja, nekad bilo krivično djelo, danas samo prekršaj), 2. zakon koji proširuje osnove za isključenje krivične odgovornosti, dakle zakon koji propisuje širi osnov za ublažavanje kazne i/ili zakon koji predviđa širi osnov za oslobađanje od kazne (primjer odgovornosti službenog lica u slučaju prisile), 3. zakon koji predviđa manju mogućnost izricanja „akcesornih“ sankcija (na primjer, mjere bezbjednosti) Kada se jednom odredi blaži zakon, onda se on primjenjuje u potpunosti, nema fragmentarnog primjenjivanja više različitih krivičnih zakona!

IZUZETAK OD RETROAKTIVNE PRIMJENE (zabrana retroaktivne primjene) Ne može se krivično djelo „stvarati“ nakon što je počinjeno, takvo djelo nemoguće je naknadno sankcionisati – ali samo načelno, jer postoji izuzetak od tog pravila: Slučaj Mektouf: odluka Ustavnog suda iz 2007. godine, apelacija (obraćanje građana po osnovu povrede ljudskih prava – pritvor, pravično suđenje, retroaktivna primjena krivičnog zakona). Maktouf je suđen za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koje je počinio u vrijeme kada Krivični zakon FBiH nije postojao, a tada važeći Krivični zakon SFRJ predviđao je mogućnost izricanja smrtne kazne. Suština zahtjeva: učinio djelo ratnog zločina u periodu SFRJ kada je za to djelo predviđana smrtna kazna. U međuvremenu je donešen i naš zakon i Vašingtonski sporazum, kojima je ukinuta smrtna kazna, te se Krivičnim zakonom BiH predviđa kazna dugotrajnog zatvora za djelo ratnih zločina. Apelant je u ovom slučaju tražio da se na njega primijeni entitetski Zakon (KZ FBiH), kao blaži, jer entitetski zakon predviđa kaznu do 20 godina za djelo ratnih zločina. ECHR (Evropska konvencija o ljudskim pravima) u članu 7. stav 1. isključuje retroaktivnu primjenu krivičnog zakona, ali u ovom slučaju Ustavni sud donosi odluku da je član 7. stav 2. predvidio izuzetak u slučaju krivičnih djela ratnih zločina i krivičnih djela protiv humanosti, ako se radi o „normama koje su prihvatili civilizirani narodi“.

3|Page

KRIVIČNO DJELO? Elementi krivičnog djela
a) Protivpravno djelo - postupanje protivno pozitivnim pravnim propisima, kršenje

određene zabrane ponašanja ili povreda određenih zaštićenih sloboda, vrijednosti ili stvari. Protivpravnost nije tipična samo za krivična djela, postoje i prekršaji kao vidovi protupravnog ponašanja, ali stepen ugrožavanja zaštićenih dobara nije tako velik kao kod krivičnih djela.
b) Djelo zakonom propisano kao krivično djelo (poštivanje načela zakonitosti) c) Djelo čija su obilježja propisana zakonom, u posebnom dijelu krivičnog zakona ali i u

drugim zakonima na nivou Federacije i Kantona (npr. u Blanketnim odredbama ZOOBS)
d) Djelo za koje je zakonom propisana određena kazna

UPUĆUJUĆE NORME - BLANKETNA DISPOZICIJA? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upućuju. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne, nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. To su u stvari propisi i u njima mogu biti propisana krivična djela, npr. propisi koji se tiču građenja, protivpravnog prekida trudnoće i sl. Krivični zakon upućuje na neki drugi propis, više (kod ratnih zločina ili povreda humanitarnog prava – pozivanje na konvencije na međunarodnom nivou) ili niže pravne snage od zakona, gdje se tek kombinacijom Krivičnog zakona i tog drugog propisa dolazi do pune identifikacije datog krivičnog djela. Najbolji primjeri su krivična djela iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, gdje se mora pozvati na odgovarajući Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOOBS – blanketna dispozicija, akt), ili krivično djelo protupravnog prekida trudnoće, gdje se mora pozvati na odgovarajući pravilnik, ili krivično djelo nastalo povredom odgovarajućih propisa o mjerama zaštite na radu. Kod nekih krivičnih djela traži se određeno svojstvo, na primjer svojstvo službenog lica kod krivičnog djela pronevjere (službeno lice je tada često definisano internim pravnim aktom datog pravnog lica); odgovornost predsjednika kantona za krivično djelo zloupotrebe službenog ovlaštenja, koje ovlaštenje je propisano odgovarajućim zakonom i internim aktom. Načelni pravni stavovi Vrhovnog suda FBiH: nisu obavezujući za druge sudove u Federaciji, imaju samo „upućujuću“ snagu, obavezuju samo sudska vijeća samog Vrhovnog suda (dakle, riječ je o sekundarnom izvoru prava) – naime, šta je „znatna imovinska korist“, „znatno ugrožavanje bezbjednosti“?? RADNJA KRIVIČNOG DJELA? Način na koji se krivično djelo realizuje u stvarnosti, način izvršenja krivičnog djela; razlikujemo: alternativno određenu (ko sačini lažnu ispravu, ko preinači stvarnu ispravu ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu) i

4|Page

kumulativno određenu (krivično djelo šumske građe čini onaj „ko u šumi, radi krađe, posiječe jedno ili više stabala, a ukupna drvna masa prelazi određeni broj kubika“; ili krivično djelo prevare, gdje se traži umišljaj, lažno prikazivanje činjenica, dovođenje u zabludu, te uslijed toga vršenje neke radnje na vlastitu štetu), dakle više radnji kumulativno ispunjenih. POSLJEDICA KRIVIČNOG DJELA? Da bi krivično djelo bilo izvršeno, potrebno je da proizvede posljedicu! Posljedica može biti:
1. konkretna (materijalna) – dešava se promjena u realnoj stvarnosti, npr. ubistvo. 2. apstraktna – nema promjene u realnoj stvarnosti, npr. krivično djelo organizovanja

otpora, gdje se u zakonu ne traži neki rezultat Da bi neko djelo bilo svršeno, moraju se ostvariti sva obilježja tog krivičnog djela, inače se radi samo o pokušaju krivičnog djela! UZROČNA VEZA IZMEĐU RADNJE I POSLJEDICE KRIVIČNOG DJELA (kauzalitet)? Moraju se isključiti sve druge okolnosti i događaji da bi bilo nedvojbeno jasno da je radnja izvršenja dovela do nastupanja zabranjene ili štetne posljedice (teorija ekvivalencije: ukoliko je radnja izvršenja ušla u neprekinuti lanac događaja, onda kasnije eventualne mogućnosti ili događaji nisu relevantni niti prekidaju kauzalnu vezu). npr. ubistvo i teška tjelesna povreda – treba tačno utvrditi usljed čega je došlo do smrti, da li baš usljed te teške tjelesne povrede I da li se smrt eventualno mogla spriječiti. npr. neko lice je ranjeno i drugo lice da vozi u bolnicu, no međutim vozi kao luđak i u vožnji zgazi neko treće lice koje podlegne. U tom slučaju, ne može onaj ko je odgovoran za ranjavanje lica koje je prevoženo u bolnicu biti kriv i za ovu saobraćajku i njene posljedice. SUBJEKT IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Fizička (svi osim djece) i pravna (novi institut, riječ je uglavnom o nekom posrednom izvršenju, mora postojati krivična odgovornost fizičke osobe unutar pravnog lica) lica; Neka krivična djela mogu počiniti sva ili bilo koje fizičko lice (tzv. opšti subjektivitet), dok druga krivična djela mogu počiniti samo određene osobe, koje imaju traženo svojstvo ili traženu okolnost, npr. čedomorstvo (samo majka), zloupotreba službenog položaja (odgovorno lice unutar pravnog lica), to je tzv. posebni subjektivitet. Djeca, neuračunljivi, maloumni…nisu krivično odgovorni. NAČIN IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA?
1. Činjenjem – aktivna radnja (poduzimanjem aktivne radnje kojom dolazi do neke

promjene u realnoj stvarnsti), npr. sačinjavanje falsifikovane isprave;
2. Nečinjenjem – pasivna radnja (kada počinilac, koji je pravno obavezan, propusti da učini

određenu radnju, pa dođe do nastupanja neke zabranjene posljedice, a ta posljedica

5|Page

a u slučaju „straha ili jake razdraženosti prouzrokovane napadom“ postoji mogućnost oslobađanja od kazne – ne od krivice. npr. Subjektivni i objektivni identitet optužnog akta – ko je počinilac (generalije) i dispozitiv (činjenični opis djela). po umišljaju počinioca. ali ne i za pravnu kvalifikaciju. da bi počinilac od sebe ili drugoga odbio istovremeni ili neposredno prijeteći protupravni napad. Ovo je važno za utvrđivanje mjesne nadležnosti suda! BEZNAČAJNO DJELO? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Djelo koje ima sva obilježja krivičnog djela.jednaka je izvršenju datog krivičnog djela činjenjem). koji se na drugi način ne bi mogao odbiti. ali zbog načina izvršenja. ali se ne smatra krivičnim djelom. ali se osuđuje na blažu kaznu. trebala nastupiti posljedica. NUŽNA ODBRANA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Odbrana koja je neophodno potrebna. neovisno od toga kada je nastupila posljedica djela. Moraju biti kumulativno ispunjena ova tri uvjeta! Ovdje sud donosi oslobađajuću presudu. Čini ih samo onaj ko je pravno obavezan! VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno onda kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi. to jeste da navedeno djelo nije krivično djelo. te zbog izostanka ili neznatnosti posljedice ne tretira se kao krivično djelo. npr. zbog rokova zastare. MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno tamo gdje je učinilac radio ili gdje je bio dužan da radi i mjesto gdje je nastala posljedica izvršenja. poslodavca da primjeni mjere zaštite na radu. osim u slučajevima prekoračenja nužne odbrane. te zbog primjene adekvatnog zakona. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između odbrane i napada. obaveze majke da hrani svoje dijete. Jedini slučaj kada sud mijenja činjenični opis optužnog akta je u slučaju primjene instituta nužne odbrane (kada se u činjenični opis unose okolnosti koje konstituišu te institute!). oslobođen od kazne zbog nekih posebnih okolnosti. ili kriv je. željezničara da digne ili spusti rampu. što je. Posjeduje sva obilježja krivičnog djela. što je. kada postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. stav 3.. već samo od kazne!) U izreci presude će stajati: kriv je. činjenični opis promijenjen utoliko da se opiše nužna odbrana. 6|Page . kod pokušaja i mjesto gdje je pokušao da radi te gdje je. niskog stepena krivične odgovornosti (u pravilu nehat). ali je primjenom člana 26. Sud je vezan za subjektivni i objektivni identitet optužnog akta.. Ovo je važno zbog utvrđivanja da li je učinilac bio kricično odgovoran u vrijeme izvršenja.

pa i fizičku snagu napadača i napadnutog. ili napada me neko za koga znam da je sklon vršenju krivičnih djela. 7|Page . dignutih ruku. neuračunljiv. Nužna odbrana je moguća samo u odnosu na napad čovjeka. Ali. ako napadač nakon što je napadnutom nanio povrede prestane sa napadom i ode. U ovom slučaju postoji realan napad.Kada postoji protivpravnost u postupanju – nema nužne odbrane!!! npr. nožem u leđa. a onda ga napadnuti udari npr. I onda ga ovaj sa pištoljem ubije umjesto da ga odgurne. to nije nužna odbrana. ali nema srazmjera u napadu. oni ništa nisu preduzeli. a ovaj drugi ga onda ubije. Odbijanje istovremene. jedan rekao drugom. Prijeteća opasnost uglavnom se odnosi na neko dobro ili imovinu. Postupanje u krajnjoj nuždi nije krivično djelo (presuda oslobađajuća. u suprotnom se radi o krajnjoj nuždi. U pravilu. npr. nije krivično djelo). uvijek se ide od blažeg sredstva za odbranu da bi se ispoštovala srazmjernost napada i odbrane. KRAJNJA NUŽDA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Kod krajnje nužde naglasak je na neskrivjenoj opasnosti. “kad skinem fixator ubicu te”. vatrogasac). pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između učinjenog zla i zla koje prijeti. to je osveta. Nema nužne odbrane u nužnoj odbrani. npr. ali će napad nastaviti. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. Pitanje je intenziteta…da li je to bio jedini mogući način odbijanja protivpravnog napada. a kod prekoračenja važe pravila kao i kod prekoračenja nužne odbrane (blaže kažnjavanje) Nema pravo pozivanja na krajnju nuždu osoba koja je po službenoj dužnosti obavezna da se izlaže opasnosti (npr. muž pratio ženu i njenog švalera i došao na mjesto gdje se oni sastaju sa pištoljem (protivpravnost je u tome što je došao s pištoljem. Napadnuti može postupati u nužnoj odbrani i u slučaju kada ga recimo napadač tuče pa na moment prestane da bi uzeo drugo sredstvo s kojim će ga nastaviti tuči. Tu nema stvarnog napada. policajac. niti prijetnje. umišljena. naime njega niko nije napao). jer recimo kada je tu prijetnju prijavio policiji. kao i recimo činjenicu da jedan drugog poznaju. Prekoračenje nužne odbrane npr. Znači došlo je do trenutnog prekida u napadu. Bitno je cijeniti sve okolnosti. niko nije dužan da trpi tuđi napad ili da bježi. možda i prepast. koja opasnost se nije mogla drugačije odbiti. trijezan čovjek sa pištoljem u ruci i prema njemu se kreće pijan. Putativna nužna odbrana (anticipirana) – nema istovremenog napada. “fajter”… Stav je Vrhovnog suda da u takvim slučajevima može postojati nužna odbrana Za postojanje nužne odbrane nije od značaja činjenica da li je u momentu napada napadač bio krivično neodgovoran. Kod nužne odbrane. neskrivljene opasnosti od sebe ili drugoga. Postojaće nužna odbrana i ako je napadač neuračunljiv.

Za postojanje pokušaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa: a) da je započeto izvršenje krivičnog djela. Za postojanje pokušaja nužno je da je odluka o izvršenju djela definitivna. a kod drugih opet sam pokušaj predstavlja izvršenje krivičnog djela (npr. učestvovanje u tuči). Kažnjavanje za pokušaj predviđeno je zakonom za sva djela za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna. kod onog ko je samo posegnuo. Nekada će biti dovoljno da je učinilac primijenio neko od sredstava ili načina izvršenja datog djela. djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obilježja kriv. ali zabranjena posljedica nije nastupila. u teoriji je vladajuće shvatanje da je nehatni pokušaj nemoguć. ili kada je započeo daviti žrtvu u namjeri da je ubije. bilo svojom voljom ili postupanjem trećeg) 2. Postoje krivična djela koja kod kojih pokušaj nije moguć zato što ta djela po svojoj prirodi ne mogu biti izvršena u vidu pokušaja (npr. napad na ustavni poredak ili ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije). kod razbojništva ili silovanja. lice A puca na lice B. Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokušaja: 1. svršeni ili dovršeni pokušaj . jedno od obilježja pokušaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umišljaju ili volji učinioca da izvrši krivično djelo. ili puca u namjeri da ubije. b) Sljedeće obilježje pokušaja sastoji se u tome da krivično djelo nije dovršeno. a i onda kada zakon izričito određuje kažnjavanje za pokušaj. ali samo rani žrtvu) c) Najzad. ili nabavio sredstva za pravljenje falsifikovanog novca. ko se samo mašio za pištoljem. b) da je u pravilu izostala posljedica i c) da je kod učinioca postojao umišljaj odnosno volja da izvrši krivično djelo. već eventualno samo da zaprijeti). zamahne nožem na drugo lice. KAŽNJAVANJE ZA POKUŠAJ? Učinilac će se za pokušaj kazniti kao da je djelo i izvršio.POKUŠAJ? (krivično djelo u pokušaju) Postoji kada je izvršilac pristupio izvršenju krivičnog djela. u fazi pripremanja). nesvršeni ili nedovršeni pokušaj . ali je nije dovršio iz nekih objektivnih razloga (npr. 8|Page . izvjesno je da postoji pokušaj u slučaju kada je učinilac pucao u drugoga u namjeri lišenja života i promašio. (npr.postoji kada je učinilac započeo radnju izvršenja. ali promaši. pa je uhvaćen već prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava. djela (npr. ali se nije još odlučio da puca. Budući da je umišljaj konstitutivno obilježje pokušaja.postoji kada učinilac u potpunosti izvrši radnju ali iz nekih objektivnih razloga željena posljedica ne nastupi (npr. a) Osnovni konstitutivni elemenat pokušaja sastoji se u tome da je učinilac preduzeo radnje kojima je započeto izvršenje krivičnog djela. ali radnju ne dovrši. konačna. kod kojih pokušaj postoji već samom primjenom sile od strane učinioca). Može se reći da je izvršilac započeo izvršenje kriv. ali se može i blaže kazniti. (stoga nema pokušaja npr.

Sud ga oglašava krivim za svako djelo. Kod svih nepodobnih pokušaja važno je da učinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti. dakle nije bilo umišljaja. mora biti veća od najviše pojedinačne a manja od zbira svih kazni. kazne se utvrđuju pojedinačno. želja da djelo dovrši. 3. 2. 1. Za razliku od većine krivičnih zakonodavstava koji u ovom slučaju predviđaju obavezno oslobođenje od kazne. ali nije imao želju da djelo završi. za jedno od djela dosuđen dugotrajni zatvor. Dakle. odnosno ne veća od 20 godina zatvora (zakonski maximum). a izriče se jedinstvena 9|Page . pokušavaš ubiti nekog već ubijenog. Kada se uporede pokušaj i dobrovoljni odustanak važno je obratiti pažnju na slijedeće: kod pokušaja učinilac je ušao u zabranjenu sferu. Dakle. ali se potom predomislio i sam odustao od izvršenja krivičnog djela. dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za oslobođenje od kazne . Krivična odgovornost se utvrđuje zasebno za svako pojedino krivično djelo. prema našem zakonu. ubistvo čini neko nepodoban – invalid nožem pokušava ubiti nekog jakog. Konačno. niko ga nije spriječio. onda će mu se izreći samo ta kazna (jedna kazna dugotrajnog zatvora sublimira sve ostale kazne zatvora). pristupio realizaciji i kod njega je postojao umišljaj. učinilac je ušao u kažnjivu zonu. ali od izvršenja dobrovoljno odustane. za sva ta djela sudit će mu se istovremeno u okviru istog postupka. DOBROVOLJNI ODUSTANAK? Situacija kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo. nema želju da djelo završi. Izreka presude sadrži izreku za svako pojedino krivično djelo. onda se kao jedinstvena izriče veća od najveće pojedinačne. služio se sredstvom nepodobnim za izvršenje krivičnog djela – neispravan pištolj) b) objekat (npr.NEPODOBAN POKUŠAJ? Nepodoban pokušaj može postojati obzirom na: a) sredstvo izvršenja (npr.. ako je više kazni zatvora.„može se odloboditi od kazne“. za svaku radnju. na kraju jedinstvenu kaznu. Ali ako je npr. ali su ga spriječili neki objektivni razlozi. odn. pucaš u leš) c) način izvršenja (npr. a kod dobrovoljnog odustanka je ušao u zabranjenu sferu. tj. u slučaju da se izrekne jedinstvena novčana kazna. zajednička kazna zatvora mora biti veća od najviše pojedinačne kazne zatvora a manja od zbira. izvršenje krivičnog djela spriječi. Kod odluke o kazni sud utvrđuje pojedinačne kazne za svako to djelo. odnosno ne veća od 15. nije u mogućnosti da ga ubije).. sam je odustao. niko ga nije spriječio. izriče se jedinstvena kazna. STICAJ KRIVIČNIH DJELA? Kada počinilac jednom radnjom počini ili ostvari obilježja više krivičnih djela (idealni sticaj) ili je sa više radnji počinio više krivičnih djela (realni sticaj). ali manja od zbira svih ukupno.000 KM.

za 7 nekih radnji. s umišljajem ili nehatom. ili npr. ranije utvrđena kazna i kazna utvrđena za novo djelo zbog kojeg se uvjet i opoziva će se tretirati kao sticaj i izreći će se jedinstvena kazna. U drugom slučaju. Pravna kvalifikacija produženog krivičnog djela određuje se prema pravnoj kvalifikaciji najtežeg krivičnog djela (onog za koje je zapriječena najteža kazna). Izuzetak: u slučaju kada počinilac sam sebe namjerno dovodi u stanje neuračunljivosti – kod „samoskrivljene neuračunljivosti“ (npr. realni sticaj krivičnog djela prevare u slučaju sastavljanja lažne isprave u cilju izvršenja krivičnog djela prevare. ako je teško djelo može se ponovo suditi i primjenjuju se pravila djela u sticaju. pri čemu. KRIVIČNA ODGOVORNOST (URAČUNLJIVOST + KRIVICA)? Krivično je odgovoran onaj ko je uračunljiv i kriv! Kriv je ako je postupao sa jednim od dva oblika krivice. ukoliko je zakonom predviđeno da se odgovara za nehat. profesionalni vozač koji zna da će voziti taj dan. kod njega postoji svijest o učinjenom djelu) Neuračunljiv počinilac krivičnog djela izjednačava se sa djetetom (dakle. s obzirom na način izvršenja i druge okolnosti (poput vremenskog kontinuiteta) ta krivična djela predstavljaju jednu cjelinu. krivično djelo nasilničko ponašanje…konzumira krivično djelo lake tjelesne povrede. samo nema krivične odgovornosti!!). kleptoman. URAČUNLJIVOST Nije uračunljiv počinilac krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan svoje radnje ili nije bio u mogućnosti da upravlja svojim postupcima (npr. ako bi se to djelo da se za njega znalo uvrstilo u produženo. već samo sticaj krivičnih djela. gdje je izuzetak samo slučaj kada se sva krivična djela odnose na ličnost jednog te istog oštećenog. a naknadno se sazna da je u tom period postojala još jedna radnja krivičnog djela?* Praksa: gleda se težina djela. *Ako je neko osuđen za produženo krivično djelo. neće biti nasilničko i lake tjelesne u sticaju!! *U slučaju opozivanja uvjeta. tada se ono smatra presuđenim. Kod krivičnih djela koja su vezana za ličnost (ubistvo. izvršena sun a sličan način.* PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO? Kada je počinilac sa umišljajem počinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela. ili npr.Da li jedno krivično djelo može konzumirati drugo krivično djelo? Ovo je pitanje vezano za realni sticaj. teška tjelesna povreda. a naknadno se sazna da je u tom period imao jos recimo 15 sličnih djela. krivično djelo i krivica postoje. onda se ona ne mogu smatrati presuđenima već se ponovo sudi. toliko se napije da više nije u stanju upravljati svojim postupcima) uračunljivost se cijeni prema vremenu kada se osoba dovodila u to stanje – krivično odgovoran. npr. Uračunljivost se cijeni prema vremenu izvršenja krivičnog djela (in tempore criminis). 10 | P a g e . silovanje) ne može postojati produženo krivično djelo. Osim u slučaju da se presuđeno produženo krivično djelo sastoji od 2-3 djela. u slučaju plaćanja tuđom ukradenom kreditnom karticom postoji realni sticaj krivičnog djela krađe i krivičnog djela prevare.

Granični slučajevi između eventualnog umišljaja i svjesnog nehata Eventualni umišljaj – pristaje na posljedicu Svjesni nehat – olako drži da će spriječiti posljedicu Granica je veoma tanka. „FRANKOVE FORMULE“ (analiza da li bi optuženi. b) privremena duševna bolest (manične i/ili depresivne psihoze). određuje se pomoću tzv. dok se može javiti izvršenje krivičnog djela protiv bezbjednosti saobraćaja iz nehata). ali prihvataš posljedicu. Dakle. Kod imovinskih i seksualnih delikata uvijek postoji direktni umišljaj. a nalaz vještaka je samo jedno ponuđeno mišljenje. da je znao da će i kakva će nastupiti zabranjena posljedica.Razlozi ili osnovi neuračunljivosti: a) trajna duševna bolest (šizofrenija). tako da je voz udario u auto koje je prelazilo prugu. Kod umišljaja je izvršilac svakako kriv. ali je olako držao da ipak neće Primjer nesvjesnog nehata: željezničar nije znao a bio je dužan da zna da će voz naići I nije spustio rampu. za krađu se ne može odgovarati iz nehata. d) zaostali duševni razvoj (debil. Ako DA – umišljaj. visoke temperature. droga. kuca neko na vrata. imbecil. ako NE – nehat. idiot…) KRIVICA . koje se može ali i ne mora prihvatiti. Pitanje uračunljivosti je pravno pitanje. 11 | P a g e . ali je obzirom na svoja lična svojstva ili okolnosti morao biti svjestan da će posljedica nastupiti). U vojsci svako čišćenje oružja I rukovanje sa njim može rezultirati time da oružje opali I ubije nekoga. odnosi se na neku „voljnu sferu“. odnosno da li bi on ipak uradio ono što je uradio). ali olako drži da posljedica neće nastupiti ili da će je moći spriječiti) i nesvjesni (izvršilac nije bio svjestan da je moguće nastupanje zabranjene posljedice. pristao na njeno nastupanje. o njemu konačnu osudu donosi isključivo sud. nenormalan strah. a ti uzmeš oružje i pucaš u vrata. Taj neko će sigurno nastradati. c) privremeni duševni poremećaj (najčešće uslijed alkohola. afekt). NEHAT Svjesni (izvršilac je bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice. ne znaš ko je. Primjer svjesnog nehata: nesavjesno čišćenje oružja. kod nehata je izvršilac kriv samo ako je zakonom predviđeno kažnjavanje za nehat (npr. mjesečarenje. Dakle. s obzirom na intenzitet izvršenja krivičnog djela. Primjer eventualnog umišljaja: pucanje iz vatrenog oružja bez da se zna u šta se puca (kroz zatvorena vrata).VINOST (umišljaj ili nehat) UMIŠLJAJ Direktni (počinilac djela bio je svjestan da uslijed njegovih radnji može nastupiti zabranjena posljedica i želio je nastupanje te zabranjene posljedice) ili eventualni (počinilac je svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice i pristaje na njeno nastupanje). svjestan je da rukovanje oružjem može dovesti do ozbiljne posljedice.

Otklonjiva stvarna zabluda može biti osnov za ublažavanje kazne. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Aberratio iuctus (tzv. Nosi dvostruku odgovornost i efekat sticaja. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada izvršilac nije znao i nije bio dužan da zna za postojanje dotičnih elemenata. „promašeni udarac“) npr. izvršilac pogrešno smatra da postoje neke okolnosti. s tim što se vodi računa je li otklonjiva ili neotklonjiva.ZABLUDA? a) Stvarna zabluda – isključuje postojanje krivične odgovornosti Postoji kada 1. to se onda tretira kao pitanje stvarne zablude. kada napadač cilja na jedno lice. U slučaju otklonjive – blaže se kažnjava. Posebni slučajevi stvarne zablude iz prakse: Error in objectum (zabluda u objektu) npr. jer napadač odgovara za svršeni pokušaj prvog i izvršenje drugog krivičnog djela (ubistvo iz nehata). a objektivno napada nema. lišio je života. pa ga liši života. dok se u slučaju neotklonjive – oslobađa. Postoje otklonjive i neotklonjive stvarne zablude. a ustvari se radi o nekoj drugoj osobi). Potpuno je svejedno šta je on mislio. koje da stvarno postoje. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Putativna nužna odbrana i stvarna zabluda Kada je osoba u zabludi da napad koji je prestao još uvijek traje i postupa po svom ubjeđenju u nužnoj odbrani. ne poznaje krivičnopravne propise te države. te kao takva isključuje postojanje krivične odgovornosti i donosi se oslobađajuća presuda. Putativna nužna odbrana se cijeni ne kao nužna odbrana i ne kao prekoračenje nužne odbrane. činile bi dotično krivično djelo dozvoljenim (primjer šumske krađe kada osoba pogrešno smatra da je ta šuma njegova ili krađe kada počinilac vjeruje da je dotična stvar njegovo vlasništvo). a realizuje djelo prema nekom drugom. strani državljanin koji dođe u “tuđu” zemlju. izvršilac nije bio svjestan postojanja nekog zakonom propisanog obilježja krivičnog djela (primjeri rodoskrvnuća. već kao stvarna zabluda. vanbračne zajednice sa maloljetnom osobom ili dvobračnosti) ili 2. b) Pravna zabluda – osnov za blaže kažnjavanje ili oslobađanje od kazne Počinilac iz opravdanih razloga nije znao da je neko određeno ponašanje zakonom određeno kao krivično djelo. 12 | P a g e . npr. kada napadač vjeruje da napada jedno lice.

kaznit će se kao da ga je sam počinio. Kaznit će se I ako djelo nije izvršeno ni pokušano.SAUČESNIŠTVO? Načini realizacije: više lica zajedno učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili više lica zajedno na odlučujući način doprinose izvršenju krivičnog djela a) Saizvršilaštvo b) Podstrekavanje c) Pomaganje SAIZVRŠILAŠTVO Kod svakog saučesnika postoji svijest o nastupanju zabranjene posljedice i svaki saučesnik želi tu posljedicu i to djelo kao svoje (subjektivni element). jedan krade. jedan čuva stražu – svaki od njih je saizvršilac. iako je pasivan. Kod podjle uloga između njih postoji SPORAZUM. 13 | P a g e . teška krađa – jedan provaljuje. a može se i blaže kazniti. Može se vršiti na dva načina: stvoriti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (teži slučaj) ili učvrstiti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (malo blaži slučaj) Vrlo je bitan umišljaj. ukoliko se za to djelo može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 godine ili više. kaznit će se kao da ga je sam počinio u granicama umišljaja. ili čvrst prethodni dogovor ili konkludentni (npr. unaprijed obećavanje da će prikriti izvršenje krivičnog djela. spontano. npr. POMAGANJE Ko drugome pomaže u izvršenju krivičnog djela. zavisno od situacije). kod krivičnog djela učestvovanja u tuči. PODSTREKAVANJE Ko drugoga podstrekava na izvršenje krivičnog djela. Tu spada davanje savjeta.. Podjela uloga je jako bitna kod saizvršilaštva. obezbijedi sredstvo ili izvršioca krivičnog djela. otklanjanje prepreka. Pa i ovaj što čuva stražu. Isto tako.. i onaj koji ih je recimo dovezao do mjesta gdje će vršiti tešku krađu je saizvršilac. Vrlo je bitan umišljaj. te svaki od njih doprinosi izvršenju tog djela (objektivni element).

Saizvršilac. I došao u situaciju da mora obiti vrata (obilježje teške krađe). GRANICE KRIVIČNE ODGOVORNOSTI I KAŽNJAVANJE SAUČESNIKA Saizvršioci odgovaraju u granicama svog umišljaja. ZASTARA? Nastupanjem zastare prestaje mogućnost države da nešto uradi. kada se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru ne uračunava u vrijeme zastare. Ovi rokovi zavise od visine zaprijećene kazne za pojedino krivično djelo. a on izvrši ubistvo. te izvršenjem novog krivičnog djela jednake težine ili težeg krivičnog djela 14 | P a g e . U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. koji dobrovoljno spriječi izvršenje krivičnog djela. ili npr. Ovaj koji krade naišao je na prepreku. a) zastara krivičnog gonjenja – ne može se preduzeti krivično gonjenje kada protekne zakonom propisani rok za preduzimanje krivičnog gonjenja od dana izvršenja krivičnog djela. Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca. U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje. I npr. On vrši tešku krađu I za nju je odgovoran. a ovaj saizvršilac koji je čuvao stražu odgovara za krađu. dok kod prikrivanja vrijeme izvršenja krivičnog djela nije poznato. Lična svojstva saizvršioca odnose se samo na tog saizvršioca (na primjer neuračunljivost. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe. a nikako na ostale saizvršioce. Dakle. II npr. Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu. a izvršilac za krivično djelo razbojništva. dogovorili su krađu. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora.izvršenje lakšeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. hoće to djelo kao svoje (subjektivni element). III npr. te su podijelili uloge (objektivni element). dakle u okviru onoga što je učinjeno.Razlika između pomaganja i prikrivanja Pomagač unaprijed zna da će se krivično djelo izvršiti. može biti oslobođen od kazne. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. Kod „negativnog ekscesa“ . zbog čega on nije u mogućnosti da prati suđenje. ko će ga izvršiti…. dakle objektivni rok. recimo. ali za krađu nije znala unaprijed). osoba koja kupuje ukradenu robu. ne zna kada se djelo vrši (npr. podstrekač ili pomagač. podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu. To je tzv. dakle kažnjava se u granicama umišljaja. ili u slučaju čekanja na ekstradiciju. Do prekida zastare dolazi preduzimanjem bilo koje istražne radnje od strane nadležnog organa. jer su se prethodno dogovorili da će izvršiti krivično djelo krađe. podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. recimo u toku trajanja imuniteta ili postojanje nekog oboljenja kod optuženog. „kvalitativni eksces“. (“pozitivni eksces”) – izvršenje težeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. bez obzira da li se u tom trenutku znalo ko je izvršilac krivičnog djela. sve u granicama svog umišljaja. Zastara ne teče u toku vremena u kojem se nije moglo poduzeti krivično gonjenje. a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu. odgovara se samo za stvarno učinjeno djelo. maloljetnost). Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti».

b) zastara izvršenja krivične sankcije . Zastara može biti relativna i apsolutna. Apsolutna nastupa kada protekne duplo onoliko vremena koliko je potrebno za relativnu zastaru. radnju…I to ne utiče na druga djela. kod ovakve vrste djela. Zastara spada u materijalnopravne prigovore u postupku. presude. Radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. vaspitne (odgojne) mjere. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. mjere upozorenja. Ovo sve gore navedeno se odnosi na relativnu zastaru (gdje je vrijeme zastare određeno zakonom). kada optuženi odgovara za više krivičnopravnih radnji ili krivičnih djela. sud po službenoj dužnosti pazi na nastupanje zastare. tj. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. Bitno je u obrazloženju presude pozvati se i osvrnuti na svrhu izrečene krivične sankcije (obrazloženje krivične sankcije i obrazloženje kazne). zastara nastupa sukcesivno. Kod produženog krivičnog djela i djela počinjenog u sticaju. Isto tako.(određuje se prema visini zapriječene kazne). mjere sigurnosti (bezbjednosti). ratni zločin i sl. ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. VRSTE KRIVIČNIH SANKCIJA? Kazne. d) uticaj na svijest građana o štetnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja počinioca. c) uticaj na ostale građane da ne čine krivična djela. može se dati amnestija za svako pojedinačno djelo. SVRHA? Generalna prevencija: uticaj na građane da poštuju pravni system I da ne čine krivična djela. radnje.počinje teći od dana pravosnažnosti sudske odluke. već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. u kojem slučaju donosi odbijajuću presudu. 15 | P a g e . Individualna prevencija: spriječavanje počinioca krivičnog djela u daljem vršenju krivičnih djela I podsticanje optuženog na preodgoj. b) uticaj na izvršioca da ubuduće ne čini krivična djela. I KAZNE Svrha kažnjavanja: a) ukazivanje na pogubeljnost i društvenu opasnost činjenja krivičnih djela. za svaku radnju pojedinačno i ne utiče na druge radnje. Izuzetno.

dugotrajni zatvor se izriče samo na pune godine. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI? (mjera) Između kazne zatvora I uslovne osude sud će prvo odmjeriti kaznu zatvora. kazna dugotrajnog zatvora izriče se za „teške” oblike najtežih krivičnih djela počinjene sa umišljajem. Amnestija i uslovni otpust se kod kazne zatvora može tražiti kada se odsluži jedna polovina kazne (izuzetno nakon 1/3 kazne). Izriče se u trajanju od 30 dana do 20 godina. dnevni iznos ne može biti manji od 1/60 niti veći od 1/3 prosječne plate u FBiH (prema podacima Zavoda za statistiku). a kod dugotrajnog zatvora kada se odsluže 3/5 kazne). kada se može 16 | P a g e . novčana kazna može se izreći kao sporedna iako nije propisana zakonom (!). već se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora. te da zbog teških posljedica i okolnosti djela ne bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru. te kazna maloljetničkog zatvora. da se radi o krivičnom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora od 5 godina zatvora ili više. izriče se na period od 20 do 45 godina. može se izreći novčana kazna dvostruko veća od te koristi. tako što se svakih 50 KM novčane kazne zamjenjuje jednim danom zatvora. Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći samo pod četiri uslova: da se radi o licu koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bilo stariji maloljetnik. maloljetnički zatvor se može izreći do 10 godina. ako se novčana kazna ne može naplatiti.KAZNA ZATVORA Kazna lišavanja slobode na određeni vremenski period. za izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora može nakon 3/5 izdržane kazne. može biti kazna dugotrajnog zatvora. već dostavlja optuženi i podatci ne smiju biti stariji od šest mjeseci. tako što se odredi prosjek primanja dotičnog lica za tri mjeseca. izuzetno nakon izdržane 1/3 kazne. ne postoji mogućnost prinudnog izvršenja. Sud prilikom određivanja novčane kazne određuje i rok za njeno plaćanje. a do šest mjeseci i na pune dane. Uvijek se izriče kao glavna kazna. dnevni iznos novčane kazne određuje se individualno. ako je pribavljena protupravna imovinska korist preko 1. pri čemu se taj rok može produžiti u opravdanim slučajevima. u dnevnim iznosima može biti od 5 do 360 dnevnih iznosa. dugotrajni zatvor je zamjena za smrtnu kaznu. kod krivičnih djela učinjenih iz koristoljublja. izriče se na pune godine. USLOVNI OTPUST? (mjera) Optuženik podnosi molbu kada odsluži pola kazne.000. postoji mogućnost opozivanja ove mjere i izricanja kazne zatvora od strane suda. te umanji za porodične obaveze za period od tri mjeseca. pitanje mentaliteta (?). Izriče se u dnevnim iznosima ili u nominalnim iznosima. dugotrajni zatvor se ne može izreči počinioci krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja nije bio napunio 21 godinu života. ukoliko optuženi na to pristane. može se zamijeniti ovom mjerom rada za opće dobro na slobodi.000 KM. a najduže 1 godinu i uglavnom se sprovodi u okviru nekih kantonalnih organa. pa ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci. ove podatke ne pribavlja sud. rijetko se javlja u praksi. NOVČANA KAZNA može se izreći kao glavna ili sporedna. kazna zatvora. koji može biti od 15 dana do 6 mjeseci. da postoji krivična odgovornost počinioca. Ova mjera može trajati od 10 do 60 dana. na primjer u slučaju ne ispunjavanja nekog dodatnog uslova pod kojim je mjera izrečena). Moguć po zakonu pod tri uslova: kada se ponašanje osuđenog lica „toliko popravi“ da se ciljevi izricanja i izvršenja kazne mogu ispuniti i bez daljeg izvršavanja.

„motiv iz kojeg je djelo učinjeno“. OPOZIVANJE USLOVNOG OTPUSTA Uslovni otpust se opoziva u dva slučaja: . te opozivanje uslovnog otpusta i nastavljanje izdržavanja kazne zatvora.očekivati da će počinilac na slobodi biti primjerenog ponašanja i da ubuduće neće činiti krivična djela. i ovdje se mogu izreći dodatni uslovi ili obaveze (uzdržavanje od alkohola. „lične okolnosti optuženog“. ako je u toku istrage htio pristati na sporazum iako je nevin. posjećivanje savjetovališta. UBLAŽAVANJE KAZNE? Odmjeravanje kazne: u okviru zakonom propisanog miniuma i maximuma. sud često griješi navodeći te okolnosti samo paušalno i isuviše uopšteno („porodičan čovjek“. dakle presuda pravosnažna. mjera kazne određuje se uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti (naročito stepen krivične odgovornosti. sud će utvrditi novu kaznu zatvora za novo počinjeno krivično djelo. te ako između ranijeg i novijeg djela ne postoji nikakva povezanost!). Ako se uslovni otpust opozove. pobude. jačinu ugrožavanja zaštićenih dobara. O uslovnom otpustu odlučuje odgovarajuća komisija pri Ministarstvu pravde FBiH.te ako osuđeni izvrši novo krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora do godinu dana. Opći minimum i maximum: 30 dana do 20 godina.). OPŠTA PRAVILA ZA ODMJERAVANJE KAZNE? Upućuju sud na koji način da odmjeri kaznu unutar datog zakonski propisanog okvira. . 17 | P a g e . Osuđenom licu se izriče kazna lakša po vrsti ili kraća po mjeri u odnosu na zakonom propisani okvir. školovanje i sticanje odgovarajuće spreme). nikada se obilježje krivičnog djela ne može tretirati kao otežavajuća okolnost. pa će mu izreći jedinstvenu kaznu zatvora po pravilima o sticaju krivičnih djela (pri čemu se od kazne zatvora odbija onaj period koji je već odslužio prije uslovnog otpusta). kazna već izrečena – može se opozvati – alternativni osnov. Posebni minimum i maximum: “kazniće se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina” i “kazniće se kaznom zatvora do 3 godine” Pogrešno je uzeti kao otežavajuću okolnost to što se optuženi brani šutnjom! Ili npr. „ranija osuđivanost" – pogotovo ako je ranije krivično djelo počinjeno iz nehata. U obrazloženju presude moraju se jasno navesti koje olakšavajuće a koje otežavajuće okolnosti se uzimaju u obzir.ako osuđeni u toku izdržavanja kazne počini krivično djelo I izrečena mu je nova kazna zatvora veća od 1 godine– mora se opozvati – fakultativni osnov. Ublažavanje: izrečene kazne u trajanju kraćem i po vrsti lakšem nego predviđena. ili ako je mijenjao iskaze (svoju odbranu). da li je djelo učinjeno u povratu itd.

Bitno je da u samoj izreci presude stoji pozivanje na odgovarajuće odredbe o ublažavanju kazne. 2. pa će se izreći jedinstvena kazna zatvora prema pravilima za krivična djela počinjena u sticaju. Poseban je slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata. 18 | P a g e .). pod uslovom da „posljedice krivičnog djela tako teško pogađaju počinioca. svi elementi krivične odgovornosti ostaju (krivična evidencija. primjer nužne odbrane. ali u kraćem trajanju. pokušaja ili odustanka od krivičnog djela. umjesto zatvora se izrekne novčana). prijavljivanja krivičnog djela od strane saizvršioca ili saučesnika). kod pravne zablude). da je optuženi kriv. izreka presude utvrđuje postojanje krivične odgovornosti.Po vrsti: umjesto zakonom propisane. izricanja kazne i upućivanja na izdržavanje kazne utvrdi da je osuđeno lice počinilo još jedno krivično djelo prije stupanja na izvršenje.. utvrđuje se kazna za novootkriveno djelo. što viši sudovi u drugostepenom postupku prihvataju i potvrđuju. da se svrha krivičnopravnih sankcija očigledno ne bi ostvarila izricanjem kazne“.. Postoji jedan izuzetak. ako zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne. kod ublažavanja kazne radi se o odmjeravanju kazne van. te b) sudsko ublažavanje kazne (u slučaju kada sud utvrdi postojanje „posebne olakšavajuće okolnosti“. odgovornost za odštetni zahtjev. u tom slučaju se može izreći disciplinska mjera. Često pitanje: Šta je razlika između instituta za odmjeravanje i ublažavanje kazne? Kod odmjeravanja kazne radi se o odmjeravanju u zakonski propisanom okviru (opšti ili posebni minimum i maksimum). nekada sud sve obične olakšavajuće okolnosti uzima kao jednu „posebno“ olakšavajuću okolnost (osobitu). ispod zakonom propisanog okvira. pri čemu se već odsluženo vrijeme u zatvoru uračunava u jedinstvenu izrečenu kaznu. onda se prva kazna zatvora uzima kao utvrđena. Po mjeri: izriče se zakonom propisana vrsta kazne. te da se podrobno obrazloži u samom obrazloženju presude. u tom slučaju se ublažavanje kazne može vršiti i bez uvažavanja pravila za ublažavanje (može se kazna ublažiti i više nego što je propisano). ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU? 1. ukoliko počini djelo za koje se može izreći kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna. Postoje dva pravna osnova: a) zakonsko ublažavanje kazne (kada je to zakonom propisano. bilo u zatvoru ili tokom dopusta ili izlaska. samo se kazna ukida. Na isti način se postupa u slučaju da osuđeno lice počini novo krivično djelo u toku izdržavanja kazne. izriče se druga (npr. dakle. OSLOBOĐENJE OD KAZNE? Institut koji se primjenjuje samo kada je to zakonom propisano i dozvoljeno (primjer nužne odbrane i krajnje nužde. tj. ali da se oslobađa od kazne. Ako se nakon suđenja.

ponašanjem optuženog nakon izvršenja krivičnog djela. 2. ranije i prekršajna kazna) mora se uračunati u izrečenu kaznu zatvora.. Izriče se presudom (izreka presude glasi ovako: „izriče se uslovna osuda kojom se utvrđuje kazna zatvora od . Ukoliko je za počinjeno krivično djelo zakonom zaprijećena kazna u trajanju od 10 godina I više. ekstradicijski pritvor. njegovog odnosa prema oštećenima.. OPOZIV UVJETNE OSUDE 1. (Ako bi se u ovom slučaju izrekao uvjet. ličnim svojstvima počinioca. koja se neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenskom periodu od . Dakle. Opozivanje zbog novog krivičnog djela. Uslovna osuda Svrha uslovne osude je das u uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojom se ostvaruje svrha krivičnopravne sankcije. to bi bila nepravilna primjena materijalnog zakona).. „rok kušnje“). da se svrha krivičnopravne sankcije može ostvariti na ovaj način.. ne počini novo krivično djelo“). koja su izvršena pod takvim olakšavajućim okolnostima...URAČUNAVANJE PRITVORA U KAZNU? Svako lišavanje slobode vezano za krivično djelo (pritvor.. a može se opozvati ako je za novopočineno djelo zaprijećena kazna zatvora u trajanju do 2 godine. uglavnom odmah u samoj presudi ili naknadnim rješenjem suda. Sudska opomena Svrha sudska opomene je da se počiniocu krivičnog djela uputi opomena u onom slučaju kada kažnjavanje nije nužno za ostvarivanje krivičnopravne zaštite. Formalni uslovi za sudsku opomenu: za djela zapriječena kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom. okolnostima samog djela. Uslovna osuda moguća je i kod krivičnih djela počinjenih u sticaju. može uvjetna osuda ali samo ukoliko se zakonski kazna može ublažiti. Sudska opomena se izriče rješenjem (ne sadrži i ne može sadržavati odluku o krivici). sud se ovdje rukovodi stepenom krivične odgovornosti. a uslovna osuda može trajati do pet godina (tzv. Uslovna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja se ni primjenom pravila o ublažavanju kazne ne može izreći kazna zatvora manja od godine dana. To je maximalni rok kušnje. II MJERE UPOZORENJA 1. 19 | P a g e . Mora se opozvati ako je za novopočineno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od 2 godine ili više. Formalni uslovi za uvjetnu osudu: za krivična djela zapriječena kaznom zatvora do dvije godine. sadrži prijetnju da će se kazna izvršiti.

b) uzdržavanje od alkohola I droge. onda opozivanje uvjeta nije neophodno. Ova mjera ide ili u ustanovi za izdržavanje kazne. 3. aktivnosti ili funkcije (kada je počinilac djelo počinio zloupotrebom službenog poziva i imovine. pa se smatra da će i dalje u takvom stanju činiti krivična djela ukoliko se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju). f) raspolaganje platom. a neke nakon kazne (npr. oduzimanje vozačke dozvole). Rok za opoziv je rok provjere. III MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) Svrha: Otklanjanje stanja ili uvjeta koji su uticali na počinioca da počini krivično djelo ili koji mogu uticati na počinioca da ubuduće čini krivična djela Izriču se presudom (uz oglašavanje krivim). uz uvjet ili rad za opće dobro na slobodi. c) posjećivanje psihijatrijskog savjetovališta. dakle u toku izdržavanja kazne.2. uz uslovnu osudu. Uvjetna osuda može biti i sa zaštitnim nadzorom. tj. Ako optuženi ne ispunjava obaveze koje su mu uvjetnom osudom određene. c) zabrana vršenja poziva. ili uz uvjetnu osudu. nisu mjere. d) osposobljavanje za rad. a postoji opasnost da će uslijed ovisnosti ponovo počiniti krivično djelo). a) liječenje u zdravstvenoj ustanovi. Određuje ih sud i mogu trajati od 6 mjeseci do 2 godine. e) prihvatanje zaposlenja. ali u slučaju neispunjenja uputa sud može odrediti i težu uputu ili opozvati uvjet. Ukoliko je novootkriveno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude. ili u toku mjere sui generis rada za opće dobro na slobodi. rok kušnje. Tada se uz uvjet određuju i neke upute. Ove upute nisu obaveze. b) obavezno liječenje od ovisnosti (kada je počinilac djelo počinio pod „odlučujućim uticajem“ opojnih sredstava. neke se ne uračunavaju u kaznu. a postoji mogućnost ponovnog činjenja takvog krivičnog djela). dakle. Ide nakon izdržane kazne ili izrečene mjere. Vrste: a) obavezno psihijatrijsko liječenje (kada je počinilac djelo počinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti. uz rad za opće dobro na slobodi… Neke traju zajedno sa kaznom. 20 | P a g e . mogu se izricati uz kaznu. uglavnom traje maximalno dok traje kazna ili izrečena mjera. Ide uz kazne.

a neprekidno ne mogu trajati duže od 20 dana – I sve to u specijaliziranoj ustanovi. 3. Traju određeni broj sati. te kada postoji opasnost da bi počinilac upravljanjem motornim vozilom ubuduće ponovo mogao ugroziti saobraćaj). usvojitelja i dr. već je prodat. koji ostaje u porodici. usvojiteljima. može se vratiti I novac umjesto nakota ako nakita recimo nema. ali su to ranije recimo propustili. a ti predmeti se nalaze u vlasništvu optuženog. 2. nije baš devijantno. ne praznicima. roditelji. zbog mjera bezbjednosti (ako su ti predmeti namijenjeni daljem vršenju krivičnih djela. u slučaju da roditelji. ili za nadzorom nema više potrebe. nije potrebno potpuno odvojiti od svakodnevnog života. Sud može naložiti Centru za socijalni rad da obavlja nadzor nad tim pojačanim nadzorom roditelja. Centar za socijalni rad pruža pomoć. Centru sa socijalni rad. e) oduzimanje predmeta (odnosi se na predmete koji su upotrebljeni ili bili namjenjeni izvršenju krivičnog djela. Izriče se za sve kategorije. ali ovo nije isto što I naknada štete oštećenom. OSNOVI ZA ODUZIMANJE PREDMETA 1. mldb. naknada štete oštećenom. staratelji i dr. da je počinio neko “lakše” djelo. usvojitelji. s tim što se mogu oduzeti i od trećeg lica ako je to lice znalo. potiču iz krivičnoh djela…) IV VASPITNE (ODGOJNE) MJERE MALOLJETNICI? Vaspitne (odgojne) mjere izriču se i odnose na maloljetne počinioce krivičnih djela. Ove mjere su u slučaju da ponašanje mldb. – u slučaju kada imaju mogućnost da nadziru mldb. ili kada se radi o razlozima zaštite opšte sigurnosti ili morala.d) zabrana upravljanja motornim vozilom (kada je počinalac izvršio krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. škole… b) mjere pojačanog nadzora – upućuju se roditeljima.. u tom slučaju on ide drugoj porodici. ako postoji opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela. 21 | P a g e . staratelja…stekli uvjeti za nadzor nad mldb. Sada treba da vrše nadzor nad mldb. Ova mjera obustavit će se ako se utvrdi das u se kod roditelja. mogu trajati par sati ne duže od 30 dana.. nisu u stanju da vrše nadzor nad mldb. Centar za socijalni rad može pratiti izvršenje ove mjere. Ovaj nadzor može trajati do 3 godine. usvojitelji i sl. starateljima… 1. ide uz sankciju a izvršava se nakon izvršenja sankcije. 2. To su: a) disciplinske mjere – upućuju se Centru za maloljetnike. zasnovani su na pravilu da niko ne može zadržati protupravnu imovinsku korist koju je stekao izvršenjem krivičnog djela. ili je moglo znati da je predmet pribavljen krivičnim djelom). ili koji potiču od izvršenja krivičnog djela.

c) zavodske mjere 1. kojem je potreban stalni nadzor stručnog odgojitelja. 22 | P a g e . Sve ove preporuke su u interesu maloljetnika. Poenta je u odgoju mldb. onda Centar za socijalni rad preuzima nadzor nad mldb.. 2. uz uslov da maloljetnik priznaje izvršenje krivičnog djela i ako je spreman da se pomiri sa oštećenim. kojem je potrebna pojačana mjera preodgoja. 2. One nisu krivične sankcije. koji ima problem u duševnom razvoju. te da se njima vaspitno djeluje na mldb. Traje od 6 mjeseci do 3 godine. Vrste preporuka: obaveza izvinjenja oštećenom. Maloljetnički zatvor. liječenje u odgovarajućim ustanovama. Vaspitne (odgojne) mjere. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje izriče se mldb. upućivanje u odgojno-popravni dom sud izriče mldb. SANKCIJE? (maloljetnici) 1. u slučaju da roditelji I dr. Njihov cilj je individualna prevencija. ali ne više od 3 godine. gdje je generalna pervencija potpuno stavljena u drugi plan. prihvatanje određenog zaposlenja. rad u korist humanitarne organizacije ili zajednice. da ubuduće ne čini krivična djela. smještaj u drugu porodicu/dom/ustanovu. može ostati do svoje 23-e godine. Treba voditi računa da se ovim preporukama ne ometa školovanje ili posao maloljetnika. nisu u stanju vršiti nadzor.3. kojem je potrebno liječenje. Svrha: ove mjere se izriču bez vođenja krivičnog postupka. VASPITNE I ODGOJNE PREPORUKE (mjera) Izriču se maloljetnim počiniocima krivičnih djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 3 godine. U toj ustanovi mldb. Traje od 1 godine do 5 godina 3. Traje ne manje od 1 godine. koji može biti stresan i koji može imati negativne posljedice po ličnost maloljetnika. naknada štete oštećenom i redovno pohađanje škole (specifično da ih može izreći Tužilaštvo). upućivanje u odgojnu ustanovu sud izriče mldb. Poenta je zaštita interesa maloljetnika. te uvijek treba krenuti od one najblaže. a nema niti druge porodice koja bi to radial. Ovaj slučaj ne najmanje koristan za mldb. Traju najduže do 1 godine. posjećivanje odgovarajućih savjetovališta (izriče ih sud). organi socijalne zaštite. jer nije u krugu porodice.

može se suditi za djelo koje su počinili kao mldb. To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo npr. na osnovu molbe zainteresiranog lica ili njegovih srodnika ili ex officio. Onim maljoljetnicima koji su nakon počinjenja krivičnog djela postal punoljetni. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE? Nastpaju onda kada je presuda pravosnažna.MALOLJETNIČKI ZATVOR? Može se izreći samo starijim maloljetnicima. potpuno ili djelomično oslobađanje od kazne. Amnestija se donosi zakonom. zvanja. Zabrana sticanja prava zabrana vršenja poslova u firmama. Molba se dostavlja sudu koji je donio presudu. izbjegavanje vojne obaveze. Sud pribavlja mišljenje kaznenopopravne ustanove. sve dok ne navrše 21 godinu. Maximalna dužina trajanja posljedica je 10 godina. određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. Pomilovanje daje se rješenjem koje donosi Predsjednik Federacije u skladu sa zakonom. Uvjet i sudska opomena ne proizvode pravne posljedice osude. dakle onima od 16 do 18 godina. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. zbog počinjenog krivičnog djela za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora u trajanju od 5 godina ili više. daje je zakonodavno tijelo. gubitak odlikovanja. Potreban je visok stepen krivične odgovornosti. das u nastupile teške posljedice tako da izricanje vaspitne (odgojne) mjere nije opravdano. Ogleda se u gubitku ili u zabrani sticanja nekih prava. Prestaju brisanjem osude. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. Maloljetnički zatvor traje od 1 do 10 godina. zamjena izrečene kazne blažom. AMNESTIJA I POMILOVANJE? Amnestija je akt kojim se neograničenom broju lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. privrednim društvima. sticanja zvanja u službi. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome. gubitak posla. a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. vlasti. dobijanja dozvola Ove posljedice nisu trajnog karaktera. Domašaj pomilovanja je nešto uži od 23 | P a g e . i u toku suđenja i ako nije stupio na izdržavanje kazne. Gubitak prava prestanak vršenja dužnosti.

fizičko lice. općina i mjesnih zajednica. Konačno. Pomilovanjem se oslobađa od krivičnog gonjenja ili se izrečena kazna zamjenjuje blažom. sudsko mišljenje ne obavezuje organ koji donosi odluku o pomilovanju. Osnov za ublažavanje kazne – ako odgovorno lice prizna da je ta pravna osoba počinila krivično djelo. kantona. oduzimanje imovine. Mjere bezbjednosti za pravna lica: 1. KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA? Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica . oduzimanje predmeta. a uzima se u obzir i privredna snaga pravne osobe. Brčko distrikta. zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. Odmjeravanje kazne – primjenjuju se opća pravila. objavljivanje sudske presude. i ako učinilac nije krivično odgovoran. Pravne posljedice osude: - zabrana rada na osnovu dozvole. ako su odgovorni organi izgubili nadzor nad radom zaposlenika. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi. ako raspolaže protivpravnom imovinskom koristi. za račun ili u korist pravne osobe. Postoji i odgovornost pravnog lica i za djelo učinjeno u pokušaju. entiteta. 3. 2. novčana kazna. učinio krivično djelo u ime.osim države. pomilovanje može i za ukidanje mjera bezbjednosti (sigurnosti). ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole. Pomilovanje se odnosi na određena lica. Osnov odgovornosti postoji: a) b) c) d) ako je učinilac. Objavljuje se u službenim novinama. prestanak pravnog lica. Kazne za pravna lica: 1.amnestije. 2. učinjeno kao produženo krivično djelo ili odgovornost za saučesništvo (više pravnih lica). ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije. gradova. Može se izreći i uvjetna osuda. 3. - 24 | P a g e . Za razliku od amnestije.

suđenje se samo svodilo na to da se formalno na osnovu onih dokaza koji su prikupljeni u istrazi donese presuda. inkvizitorski 3. Aktuelni akuzatosko-inkvizitorski postupak (mjesoviti) . U pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu građu. Australija itd. vodi računa o redoslijedu postupka i posebno se brine da eventaualno ne bude izveden neki nezakoniti dokaz. Adversarni sistem (odnosi se na ove prostore). nakon čega ukoliko porota optuženog oglasi krivim sudija izriče krivičnopravnu sankciju. i prvenstvena je obaveza suda u tom postupku da se stara o disciplini u sudnici. Ako porota objavi da optuženi nije kriv. akuzatorko-inkvizitorski ili mješoviti krivični postupak AKUZATORSKI Akuzatorski ili optužni postupak je najstarija forma krivičnog postupka koji je svoju izgrađenu formu dobio u straroj Grčkoj i Rimu ali se trajno zadržao u zemljama angloameričkog pravnog sistema (Engleska. a ne sud. MJEŠOVITI Uvođenjem nekih pravila iz akuzatorkog postupka u kontinentalnoj Evropi je nastao mješoviti krivični postupak. Kanada. akuzatorski (optužni) 2. U tom postupku postoji mogućnost da optuženi bude ispitan kao svjedok i to samo pod uvjetom ako on to želi. Sam postupak ima karakter spora između dvije strane a odluku o krivnji donosi porota. U tom postupku branitelji faktički nisu ni postojali već se nastojalo da se od optuženog ishodi priznanje na bilo koji nacin uključujući razne torture i mučenja. SAD. ).FORME KRIVIČNOG POSTUPKA? 1. orijentalnog porijekla. Mogla se donijeti samo osuđujuća presuda ako optuženi prizna ili ako postoje dva svjedoka kao neposredni očevici događaja. postavljati pitanja i td. Nastao je na način što je prvo Francuska preuzela nakon čuvene Francuske revolucije brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske a onda se to proširilo po kontinentalnoj Europi. INKVIZITORSKI Ovaj postupak predstavlja uredovanje suda i dijeli se na dva dijela: istragu i sudenje. U tom postupku je zadržano inkvizitorsko načelo koje podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrđivanju istine na način da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke. Kod suda su bile koncentrirane sve funkcije i to funkcija gonjenja (nije bilo tužitelja) .kod nas se primjenjuje 25 | P a g e . odbrana faktički nije postojala i konačno. Suđenje se odvijalo na način da je uvijek sud prvo ispitivao optuženog i svjedoke. a tek onda su stranke i branitelji dobivali mogućnost da i oni postavljaju pitanja. sud oglasava optuženog da je oslobođen i time se postupak završava i nema nikakvog žalbenog postupka.

organ nadlezan za pitanje soc. NAČELO PRETPOSTAVKE (PREZUMPCIJE) NEVINOSTI U pitanju je nacelo koje je ugradeno u medunarodne dokumente i znaci da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. U samom krivicnom postupku postoje procesni subjekti i ucesnici u postupku i to: 1. Cinjenice koje 26 | P a g e . Dakle. nacelo jednakosti u postupanju. PROCESNI SUBJEKTI I UČESNICI U POSTUPKU? Postupak je pojmovno namjenjen da se utvrdi da li je optuzena osoba ucinila krivicno djelo pa ako jeste da joj se izrekne krivicno pravna sankcija. glavni procesni subjekti su : sud. 3. vjestaci. a sa druge strane da i organi vlasti znaju koje radnje i mjere mogu preduzimati. kontradiktornosti i td. staranja i pravna ili fizicka osoba od koje je oduzeta imovinska korist. u korist optuženog) Po zakononu je ovo nacelo izricito definirano na nacin da se sumnja u pogledu cinjenica koje predstavljaju bitna obiljezja krivicnog djela ili od kojih ovisi primjena krivicnog zakonodavstva rjesava na nacin koji je pogodniji za optuzenog. teret dokazivanja na tužitelju. Misao ove zakonske odredbe podrazumjeva i pravo osumnjicenog odnosno optuzenog da on nije duzan da dokazuje svoju nevinost i da je tuzitelj duzan da izvodi dokaze i dokaze da je optuzeni ucinio krivicno djelo. sporedni procesni subjekti su : osteceni . Ovakvo nacelo mora postojati kako bi svaki građanin unaprijed mogao racunati kakva ce radnja ili mjera prema njemu biti preduzeta u slucaju postojanja osnovane sumnje da je ucinio krivicno djelo. Iz svega ovoga proizilazi kljucno zakljucak a to je da se jedino pravomocnom presudom kojom se optuzeni oglasava krivim moze osporiti odnosno oboriti predpostavka nevinosti. Ovo se sve odnosi i na ostale ucesnike u postupku. punomocnici OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) U KRIVIČNOM POSTUPKU? Kada su u pitanju nacela krivicnog postupka treba naglasiti da jedan broj nacela zakonodavac izricito propisuje i definira kao sto su nacelo zakonitosti. Na glavnom pretresu se primjenjuju mnoga nacela kao sto je nacelo usmenosti. Slijedece promjene su te da u toku postupka dominiraju akuzatrski elementi i uvedene su novine kao sto je to izjasnjavanje o krivnji. Osim ovih nacela koja su u zakonu izricito propisana i definirana postoje i nacela koja proizilaze iz drugih odredaba zakona u krivicnom postupku kao sto su prije svega nacelo kontradiktornosti. NAČELO ZAKONITOSTI Ovo nacelo u procesnom pravu znaci da sva postupanja drzavnih organa vlasti moraju biti utemeljena na nekoj pravnoj normi ukljucujuci i situacije kada se primjenjuje pravna analogija. usmenosti i td. javnosti. ucesnici u postupku su : ostale osobe: svjedoci. nacelo legaliteta i td. mogucnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i td. a primjenjuje se i modificirano inkvizitorsko nacelo. neposrednosti. osumnjičeni odnosno optuzeni i tuzitelj 2.Najveca promjena u aktuelno mjesovitom postupku jeste to sto je tuzitelj preuzeo vođenje istrage (ranije je to radio istrazni sudija kojeg vise nema). NAČELO IN DUBIO PRO REO (u sumnji.

To nacelo podrazumjeva da niko ne moze biti dva puta suden ili kaznjen u istoj krivicnoj stvari. Kada je u pitanju ovo nacelo isto se ne moze primjenjivati za preksraj i za krivicno djelo pa uzeti da se radi o presudenoj stvari npr. NAČELO NE BIS IN IDEM (ne dvaput o istom ili zabrana ponovnog suđenja) Jedno od vrlo vaznih nacela u nasem krivicnom postupku je princip ne bis in idem. a nije navedeno „ za krivicna djela“ sto je od posebnog znacaja. U odredbi ovog clana je predvideno da niko ne moze biti ponovo suden za djelo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravomocna sudska odluka. Ovo zbog toga jer ako tuzitelj podigne optuznicu protiv nekoga i navede cinjenicni opis iz kojeg proizilazi da je zenskoj osobi metalnom polugom nanesen udarac po glavi snaznim zamahom pa tog optuzenog prema cinjenicnom opisu optuzuje za krivicno djelo teske tjelesne povrede i nasilnickog ponasanja. NAČELO PRAVA OSOBE LIŠENE SLOBODE Ovim nacelom su predvidena prava osobe koja je lisena slobode. 27 | P a g e . zatim mora biti poucena da nije duzna dati iskaz. U pogledu takvih cinjenica moze nastati dvojba odnosno sumnja da li one postoje ili ne postoje i ova sumnja se uvijek odnosi na postojanje samo odlucnih cinjenica ( pravno relevantnih cinjenica) a te dvojbe treba rjesavati na slijedeci nacin: a) ako se radi o cinjenicama koje su na teretu otuzenog one moraju biti utvrdene sa potpunom sigurnoscu. 2 KZ FBiH u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja. Sve ovo je garantirano ne samo ovim nacelom vec i međunarodnim dokumentima.predstavljaju obiljezja krivicnog djela se nalaze u cinjenicnom opisu optuzbe a cinjenice od kojeg ovisi primjena krivicnog zakonodavstva se utvrduju u obrazlozenju presude. st. a prekrsajni postupak nije onda se isti obustavlja. Osoba koja je lisena slobode mora biti obavjestena o razlozima lisenja slobode i to na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije. nadalje da ima pravo na branitelja kao i pravo da obitelj te osobe ili konzularni predstavnik (ako je stranac) ili neka druga osoba koju osoba lisena slobode odredi bude obavjestena o okolnostima njenog lisavanja slobode. b) a u slucaju da se radi o cinjenicama koje bi isle u prilog optuzenom dovoljno je da su one samo vjerovatne Ovo nacelo i ocjena cinjenica u pogledu njihovog postojanja ili nepostojanja usko je vezana sa nacelom slobodne ocjene dokaza. onda on ne moze naknadno poslije pravomocnosti presude za taj isti dogadaj ovu osobu ponovo optuziti za krivicno djelo pokusaja ubistva i pored toga sto se u stvarnosti zaista radilo o tom krivicnom djelu. Lisenje slobode je moguce samo pod predvidenim zakonskim uvjetima a to je: da postoje osnovi sumnje da je nek osoba ucinila krivicno djelo i da postoji neki od razloga za pritvor. Pravno relevantne cinjenice = odlučne činjenice. U sastavu ove zakonske definicije je dovedeno je da niko ne moze biti suden za djelo. Na ovo nacelo se moze pozvati samo osoba na koju se odnosi pravomocna presuda (osuđeni). 57. Ako je optuzeni osuden za prekrsaj tu se jedino moze ako optuzeni bude oglasen krivim u krivicnom postupku ta kazna izrecena u prekrsajnom postupku mora se uracunati prema cl . U obrnutom slucaju ako je pravomocno okoncan krivicni postupak.

ako su ti dokazi pribavljeni tako da je od optuzeog ili neke druge osobe iznudeno priznanje ili neka druga izjava. fakultativna odbrana . obligatorna . NAČELO PRAVA NA ODBRANU Ovo nacelo garantira osumnjicenom odnosno optuzenom pravo na odbranu. jer se samo na takvim dokazima moze zasnivati presuda. Branitelj ne moze odustati od zalbe jer ne moze raditi na stetu branjenika. Optuzeni mora biti posebno upozoren da ukoliko se odluci da da iskaz. Odbrana moze biti: 1. odbrana optuzenog se sastoji npr. a jedan od oblika ove odbrane jeste pravo na odbranu siromasnih. NAČELO ZAKONITOSTI DOKAZA U toku krivicnog postupka od znacaja su samo zakoniti dokazi. postavlja pitanja svjedocima ili vjestacima. 28 | P a g e . podnosi zalbe i dr. pravo na formalnu ili strucnu odbranu (da se brani uz pomoc branitelja) Ukoliko u toku postupka postoje istovremeno obje odbrane tj. a u slucaju ako se odluci da iznese svoju odbranu mora mu se omoguciti da se izjasni o cinjenicama i okolnostima i to kako onim koje ga terete tako i o onima koje mu idu u korist. Po svojoj obaveznosti odbrana moze biti: 1. zatim 2. Pravno nevaljani dokazi su : a. predlaze saslusanje svjedoka ili vjestaka.sto se odnosi na one situacije kada zakon izricito predviđa da optuzeni mora imati branitelja. da njegov iskaz moze biti koristen u daljem toku krivicnog postupka kao dokaz (ovo samo pod uvjetom ako je bio prisutan njegov branitelj). zatim da nije duzan iznijeti svoju odbranu (princip nemo prodere se ipsum). materijalna odbrana (pravo optuzenog da se sam brani) 2.kada optuzeni moze ali i ne mora imati branitelja sto ovisi od njega. onda treba naglasiti da ove dvije odbrane jedna drugu dopunjuju. dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nacin .Isto tako osoba lisena slobode mora biti poucena da moze postaviti zahtjev da joj se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti ako prema svom imovnom stanju ne moze da plati branioca. a u slucaju da nastanu neke razlike bitno je ono sta je naveo optuzeni. u tome da podnosi prethodne prigovore. osumnjiceni odnosno optuzeni sam se brani i istovremeno koristi pomoc branitelja. Materijalna odbrana tj. NAČELO PRAVA OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG PRILIKOM PRVOG ISPITIVANJA Prilikom prvog ispitivanja osumnjičeni mora biti obavjesten o djelu za koje se tereti i osnovama sumnje koje postoje protiv njega.

Uvodenjem ovog nacela ne znaci da je kod nas prihvaćen akuzatorski postupak (vidi prethodna objasnjenja). funkciju presuđenja 29 | P a g e . Presuda se ne moze zasnovati ni na dokazima koji su dobijeni na temelju nezakonitih dokaza. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo nacelo jednakosti u postupanju podrazumjeva obavezu suda. organa koji ucestvuju u postupku da sa jednakom paznjom ispituju i utvrđuju cinjenice kako one koje terete optuzenog tako i one koje mu idu u korist. funkciju gonjenja 2. sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. a ovo nacelo se primjenjuje u nekim zemljama Zapadne Europe. U istrazi se prikupljaju dokazi. tuzitelja i dr. nezakoniti dokazi . funkciju odbrane 3. Ovo je ustvari modificirano inkvizitorsko nacelo zbog kojeg je nas krivicni postupak pro forme mjesoviti postupak ili akuzatorko-inkvizitorski postupak. da tuzitelj kada pokrene krivicni postupak ne moze odustati od krivicnog gonjenja. Do takvog zakljucka tuzitelj moze doci i u toku glavnog pretresa. a na glavnom pretresu se izvode dokazi!!!!!! PRINCIP AKUZATORNOSTI – OPTUŽNO NAČELO Po definiciji ovo nacelo se sastoji u tome da se krivicni postupak ne moze pokrenuti i provesti bez zahtjeva tuzitelja. organi koji ucestvuju u krivicnom postupku moraju ex officio da izvode dokaze kako u korist tako i na stetu optuzenog. Uvođenjem ovog nacela razdvojena je ta funkcija na: 1. Ovo nacelo se zove jos i optuzno nacelo i njegovim uvodenjem nastale su slijedece posljedice tj doslo je do razdvajanja funkcije gonjenja odnosno doslo je do razdvajanja u inkvizotorskom postupku koji je ranije bio i gdje je sve funkcije obavljao sud. NAČELO MUTABILITETA Ovaj princip podrazumijeva pravo tuzitelja da odustane od krivicnog gonjenja do zavrsetka glavnog pretresa. Tuzitelj moze odustati do zavrsetka glavnog pretresa. i ukoliko da izjavu da odustaje od krivicnog gonjenja ili optuzbe. ne samo sud vec i tuzitelj i dr. Ovo nacelo je usko vezano za nacelo akuzatornosti. Nasuprot nacela mutabiliteta postoji nacelo imutabiliteta i znaci suprotno tj. Kod nas se primjenjuje nacelo mutabiliteta.dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda i bitnim povredama odredaba krivicnog postupka. Prema ovom nacelu dakle.b.

Smisao ovog nacela jeste da sud prilikom donosenja presude ima obavezu ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u međusobnoj povezanosti i na osnovu takve cinjenice izvesti zakljucak da li je neka cinjenica dokazana ili nije.. treca pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste i odnosi se na izuzetke od principa legaliteta kada tuzitelj moze primjeniti nacelo oportuniteta (cjelishodnosti) a koje znaci to da on nema pravo na neki proizvoljan izbor vec samo na ocjenu da li je gonjenje dozvoljeno. Ako sud to pitanje rijesi u toku krivicnog postupka. to rjesenje ovog pravnog pitanja ne obavezuje nadlezni organ da u redovnoj proceduri rijesi to pitanje. Prema tom nacelu tuzitelj je obavezan da preduzme krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo osim u slucaju ako je to u zakonu drugacije odredeno. 30 | P a g e . 3. 2. U takvim situacijama sud moze postupiti na dva nacina i to • npr. prva pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste da postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo. u parnicnom postupku pitanje postojanja vanbracne zajednice) ili to moze biti pitanje koje bi trebalo rjesavati u upravnom postupku. PREJUDICIJALNA PITANJA (PRETHODNA PITANJA) U toku krivicnog postupka mogu se pojaviti neka pravna pitanja za koja je nadlezan da rjesava neki drugi sud ili organ (npr.NAČELO LEGALITETA KRIVIČNOG GONJENJA U pitanju je nacelo koje iskljucivo obavezuje samo tuzitelja. ako se postavi pitanje drzavljanstva optuzene osobe. djelo obuhvaceno amnestijom) ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. zatim ako nastane mogucnost da se predmet ustupi na sudenje stranoj drzavi. tuzitelja i drugih organa koji ucestvuju u krivicnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima. Ovo sve znaci da pravo suda. 1. Ta ocjena obuhvata njihovu psiholosku i logicku ocjenu i dosljedno tome u obrazlozenju presude mora biti odgovarajuce obrazlozenje. Treca pretpostavka se odnosi na situaciju kada tuzitelj ima pravo da da imunitet svjedoku. nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja. zatim odredene situacije kada su u pitanju maloljetnici. druga pretpostavka jeste da je tuzitelj obavezan primjeniti ovo nacelo ali ne i u slucaju ako postoje zakonske smetnje da se preduzme krivicno gonjenje (npr. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Jedno od najvaznijih nacela i ono znaci da u krivicnom postupku vrijednost dokaza nije unaprijed odredena i da se to nacelo primjenjuje kako od strane suda tako i od strane tuzitelja. ako je za krivicno gonjenje potrebno odobrenje. a) sud može sacekati da to rijesi nadlezni organ b) ali isto tako moze po pravilima koji vaze u krivicnom postupku da rijesi to pitanje.

Dakle. “zabilješke” i “spisi” su slova. odnosno optuženi. “unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. odnosno vještaka. “stranke” su tužitelj i osumnjičeni. fotokopirane. otkucane pisaćom mašinom.. Ako se ispostavi da je u pitanju krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina sudi sudija pojedinac. kao i carinskih organa. mora se prvo izvesti pravni zakljucak o kojem se djelu radi. odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka. riječi ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom. “sudija za prethodno saslušanje” je sudija koji nakon podizanja optuženice postupa u slučajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak. “osnovana sumnja” je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo. odštampane. uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza. FUNKCIONALNA NADLEŽNOST SUDA (SASTAV SUDA)? Da bi sud mogao primjenjivati odredbe o funkcionalnoj nadleznosti tj. udruženja i ortakluka i druge pravne osobe. policijskih organa Federacije. “ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar državne granične službe. poreskih organa i organa vojne policije. mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka. uključujući: korporacije.OSNOVNI POJMOVI? a) “osumnjičeni” je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo. sudske policije. vijece i td. d) “sudija za prethodni postupak” je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) kada je to propisano ovim zakonom. predsjednik vijeca. odnosno branitelja. “pravne osobe” su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH. Za ostala krivicna djela sudi sud u vijecu sastavljenom od trojice sudija. zabilježene magnetskim impulsima. Ovakvu procjenu sud vrsi na temelju cinjenicnog opisa djela iz optuzbe jer nije vezan u pogledu pravne ocjene djela koju je naveo tuzitelj. da li ce to biti sudija pojednac. b) “optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena. u procjeni da li ce u nekom predmetu suditi sudija pojednac ili vijece bitno je koje su cinjenice i okolnosti djela navedene u cinjenicnom opisu iz optuzbe jer na osnovu toga sud procjenjuje o kojem se krivicnom djelu radi. organa finansijske policije. fotografirane. koja je pozvala svjedoka. preduzeća. odnosno vještaka. 31 | P a g e . “direktno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. c) “osuđeni” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo. “oštećeni” je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo. odrediti ko ce u okviru suda postupati po nekom predmetu tj. “istraga” obuhvata aktivnosti poduzete od tužitelja ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom.

a na prijedlog stranaka i branitelja. ovisno od faze postupka. Kao pravni razlozi mogu biti npr. to je isto troje sudija. nakon podizanja optuznice sudija za prethodno saslusanje i td. Kada je u pitanju zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka o njemu odlucuje izvanraspravno vijece suda koje je donijelo prvostepenu presudu . Prenosenje nadleznosti iz vaznih razloga. Medutim. bolest svih sudija ili je sud ostecen krivicnim djelom . Protiv rjesenja o prenosenju nadleznosti bilo da se radi o nuznoj delegaciji ili o delegaciji iz vaznih razloga nije dozvoljena zalba. bolest sudija koja duze traje (6 mjeseci).. ne prekida pretres i ne dostavlja predmet sudiji pojednicu vec donosi presudu. kada su u pitanju stvarni razlozi. a isto tako moguce je da sud ne moze postupati zbog nekih stvarnih razloga kao sto je npr. POSLJEDICE NENADLEŽNOSTI? 32 | P a g e . npr. Ako se moze prenijeti nadleznost na podrucju jednog suda na drugi sud na podrucju istog kantona onda ce u ovoj delegaciji odluciti kantonalni sud. vrsi sudija za prethodni postupak u istrazi. U drugom stepenu vijece je sastavljeno od trojice sudija. kod malih sudova izuzece svih sudija ili istek mandata nekih sudija (odlazak u penziju). Sudija za prethodni postupak. U obrnutom slucaju ako vijece na glavnom pretresu ustanovi da je u pitanju krivicno djelo za koje je nadlezan sudija pojedinac. IZ VAŽNIH RAZLOGA Moguce su situacije kada se sudi u nekom krivicnom predmetu da dode do uznemirenja građana pa se oni okupljaju ispred suda i ometaju njegovo normalno funkcioniranje i jos neke slicne situacije pa u tom slucaju moze doci do prenosenja nadleznosti iz vaznih razloga.Ako se u toku sudenja kada sudi sudija pojedinac ispostavi da se ipak radi o krivicnom djelu za koje je nadlezno vijece onda je sudija pojedinac obavezan da prekine glavni pretres i predmet dostavi vijecu na sudenje koje mora provesti postupak iz pocetka. onda o tome odlucuje Vrhovni sud Federacije.U ovakvim situacijama sud koji vodi postupak je po saslusanju stranaka i branitelja duzan da o tome obavjesti neposredno visi sud koji ce onda ukoliko su razlozi opravdani. sudija za prethodno saslusanje i predsjednik suda postupaju u onim slucajevima za koje predvideno da postupaju po zakonu. Ovo prenosenje nadleznosti se zove jos nužna delegacija i do njene realizacije dolazi samo onda ako su pravni ili stvarni razlozi trajnijeg karaktera tj. PRENOŠENJE NADLEŽNOSTI? IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA Moguce je da je u nekom krivicnom predmetu sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa. ako je potrebno izvrsiti prenosenje nadleznosti sa jednog opcinskog suda u jednom kantonu na opcinski sud u drugom kantonu. na svom podrucju odrediti neki drugi stvarno nadlezni sud da postupa.

onda onaj sud na koga se odnosi rjesenje ne moze uspjesno pokrenuti postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti. 33 | P a g e .Sud je obavezan da pazi na svoju nadleznost po sluzbenoj duznosti kako na stvarnu tako i na mjesnu. i da taj zahtjev. Ukoliko ocjeni da ni jedan od ovih sudova nije nadlezan. u zahtjevu se navodi da je optuzeni u nekoj svađi sa sudijom koji mu je komsija ili slicno) pa je onda potebno da se o tim navodima pismeno izjasni sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. b. da se zahtjev za izuzece odnosi na tacno odredenog sudiju ili predsjednika suda koji moraju poimenice biti navedeni u zahtjevu. Taj zajednicko neposredno visi sud odlucuje o sukobu nadleznosti donosenjem rjesenja protiv kojeg nije dozvoljena zalba. takvog sadrzaja. Nakon sto optuznica bude potvrđena. tj. vec administrativnim putem dostavlja prijedlog za rjesavanje sukoba nadleznosti zajednickom neposredno visem sudu. Ako je po zalbi protiv rjesenja kojim se neki sud oglasio mjesno nenadleznim odlucivao zajednicki neposredni visi sud. d. da su u zahtjevu navedene cinjenice i dokazi u smislu nekog od razloga za izuzece. ODLUČIVANJE PO ZAHTJEVU ZA IZUZEĆE Nakon podnosenja zahtjeva za izuzece potrebno je u vezi s njim da se sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. i cim primijeti da nije nadlezan donosi rjesenje o nenadleznosti protiv kojeg je dovoljena zalba. c. ako zahtjev za izuzece ne sadrzi neki od tih elemenata. ZAHTJEV ZA IZUZEĆE (po zahtjevu stranaka ili branitelja)? Da bi stranke i branitelji mogli uspjesno podnijeti zahtjev za izuzece potrebno je da se ispune slijedeci uslovi : a. U protivnom. O zahtjevu za izuzece odlucuje opca sjednica (kod Vrhovog suda Federacije) a kod drugih sudija kolegij suda i to samo onda ako postoji mogucnost upustanja u meritum stvari (ne postoje uvjeti za odbacivanje zahtjeva za izuzece o kome odlucuje izvanraspravno vijece). POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE SUKOBA NADLEŽNOSTI? Sud kojem je predmet dostavljen od nekog suda koji je donio rjesenje o nenadleznosti. sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovore u tom pravcu. pismenim putem izjasni o tom zahtjevu (npr. isti odbacuje izvanrasparvno vijece rješenjem protiv koga je nije dozvoljena zalba. pokrenuce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti administrativnim putem (ne donosi nikakvo rjesenje). Zajednicki neposredno visi sud za dva suda na podrucju jednog kantona jeste kanotnalni sud a ako se radi o sudovima koji se nalaze na teritorijama razlicitih kantona zajednicki neposredno visi sud je Vrhovni sud Federacije. nije vec ranije bio podnesen. odrediće neki treci sud ako je taj sud stvarno ili mjesno nadlezan. da taj sudija ili predsjednik suda postupa u tom krivicnom predmetu.

sudija za prethodno saslusanje i td. Zakon je predvidio i da siromasni optuzeni moze postaviti zahtjev za branitelja kada to zahtjevaju interesi pravičnosti i ocigledno je da su to one situacije gdje je propisana kazna zatvora ispod 3 godine. Ovakav zahtjev za postavljanje branitelja siromasnom moze se podnijeti tokom cijelog krivicnog postupka i ako uspije sa tim svojim zahtjevom on moze na kraju biti obavezan da plati troskove odbrane ukoliko se dokaže da je u mogućnosti da ih plati. osunjiceni odnosno optuzeni moze postaviti zahtjev da mu se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti pod uvjetom da prema svojim imovinskim prilikama nije u mogucnosti da sebi placa branitelja. Ovisno od faze postupka rjesenje o postavljenju branitelja po sluzbenoj duznosti donosi sudija za prethodni postupak. gluh ili je u pitanju krivicno djelo za koje se oze izreci kazna dugotrajnog zatvora. - - Radi se o krivicnim djelima za koja je propisana kazna zatvora od 3 god ili teza kazna. Ni protiv tog rjesenja nije dozvoljena zalba.Opca sjednica odnosno kolegij sudija moze donijeti rjesenje kojim se zahtjev usvaja ili odbija a protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Ako osumnjiceni odnosno optuzeni sam nije izabrao branioca onda ce se on pozvati da sa predocene liste sam izabere branitelja a to se radi radi toga kako bi se izbjegli eventualni naknadni prigovori osumnjicenog odnosno optuzenog da mu je sud nametnuo nekog branitelja koji nije iskusan ili koji se bavi građanskim pravom ili slicno. Ovo je odbrana koja je izvan onih okvira koji se odnose na obligatornu odbranu kada zakon propisuje slucajeve kada optuzeni mora imati branitelja. Osumnjiceni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optuznice ako je u pitanju krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna. POSTAVLJANJE BRANITELJA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA U pitanju je fakultativna odbrana koju osumnjiceni odnosno optuzeni moze koristiti ukoliko su ispunjeni odredeni uvjeti. radi se o tome da uopce od volje optuzenog ne ovisi da li ce on imati branitelja. Osumnjičeni odnosno optuzeni mora imati branitelja prilikom izjasnjenja o prijedlogu za odredivanje pritvora za vrijeme dok pritvor traje. OPTUŽENI/OSUMNJIČENI MORA IMATI BRANITELJA - - Prije svega optuzeni mora imati branitelja ako je nijem. 34 | P a g e . U rjesavanju po zahtjev za izuzece ne moze ucestvovati sudija cije se izuzece trazi! OBLIGATORNA (OBAVEZNA) ODBRANA U nasem krivicnom zakonodavstvu su predvidene situacije kad je odbrana obavezna tj. Osumnjiceni odnosno optuzeni mora imati branitelja ako sud utvrdi da je u pitanju slozen predmet ili ako je to potrebno zbog dusevnih smtenji osumnjicenog odnosno optuzenog ili drugih okolnosti koje su u interesu pravicnosti. Ako zahtjev za izuzece ne sadrzi ono sto je sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati onda o njemu odlucuje izvanraspravno vijece rjesenjem kojim zahtjev za izuzece odbacuje.

Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba nije duzna da postupa na navedeni nacin. nakon sto je vrata otvorio vlasnik stana. da se predstavi i obavjesti vlasnika stana iz koje je policijske uprave i da mu uruci naredbu o pretresu stana. a ako se ono vrsi u vojnom objektu naredba se dostavlja vojnim vlastima i pretrazi mora prisustvovati najmanje jedna vojna osoba.Ako ovakav osumnjiceni. drogu. ukoliko smatraju da njegov sadrzaj nije tacan. PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG? 35 | P a g e . onda se pozivaju ovi svjedoci da se izjasne o tome da li je zaista droga pronađena. Uloga svjedoka prilikom pretresa stana? oni pazljivo prate tok pretresanja kako bi mogli uociti da li je ovlastena sluzbena osoba zaista prilikom pretresa u stanu pronasla npr. Sluzbena osoba je duzna da sacini zapisnik o pretresu stana a svjedoci prije nego sto se potpisu mogu staviti primjedbe na zapisnik. stan prazan ili ovlastena sluzbena osoba opravdano smatra da je prazan ili ako u naredbi izricito pise da ta osoba nije duzna da tako postupa. Moguce je da prilikom pretresa ovlastena sluzbena osoba pronađe i neke druge predmete povodom kojih ne vrsi pretres. POSTUPAK IZVRŠENJA NALOGA O PRETRESU? Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba dobije nalog za pretres nekog stana ili dr.ovlastena sluzbena osoba treba. pretres stana . prostorija i sl. npr. • Ovlastena sluzbena osoba ima pravo da pronadene predmete zbog kojih je vrsen pretres privremeno oduzme i da o tome vlasniku tih predmeta preda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. odnosno optuzeni uspije sa svojim zahtjevom do izbora branitela dolazi na isti nacin kao i kod obavezne odbrane (sud će ga pozvati da sa predočene liste izabere branioca. Ovo je vrlo znacajno ukoliko ova okolnost (nalaženje npr. droge ili drugih spornih stvari) u toku sudenja postane sporna. Ako se pretraga vrsi u sluzbenim prostorijama? Onda istoj trebaju prisustvovati starjesina ili rukovoditelj. Ukoliko vlasnik stana pravi probleme i protivi se pretresu onda ovlastena sluzbena osoba ima pravo da upotrijebi silu. npr. ali ako ti predmeti ukazuju da je mozda ucinjeno neko drugo krivicno djelo i to se konstatuje u zapisnik odnosno oduzimaju se i ti predmeti a vlasniku se izdaje potvrda. Da bi pretres stana bio zakonit potrebna su i dva svjedoka da prisustvuju tom pretresu.

Ukoliko se osumnjiceni protivi da ode u psihijatrijsku bolnicu na posmatranje. ako se pojavi sumnja da osumnjicni odnosno optuzeni zbog dusevnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku. Zakonodavac je predvidio tri moguca slucaja kada se moze odrediti psihijatrijsko vjestacenje osumnjicenog odnosno optuzenog a to su: 1. sud donosi rjesenje o propasti jemstva i ukoliko je polozeno u novcanom iznosu isti se uplacuje u prihod proracuna Federaciji. Prilikom placanja tj. U pogledu stavljenog prijedloga za odredivanje jamstva sud moze donijeti rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva odbija ili rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva usvaja. zatim ako se otkrije da optuzeni sprema bjegstvo ili ako se urednom pozivu ne odazove a svoj izostanak ne opravda. odnosno optuzeni se ponovno stavlja u pritvor a jemstvo se vraca. Ukoliko optuzeni pobjegne. 3.Moze se vrsiti samo u slucajevima samo ako za takvo nesto postoje odgovarajuci razlozi. Ako se nekome ima odrediti pritvor ili se vec nalazi u pritvoru samo zbog opasnosti od bjegstva. ako se pojavi sumnja da je osumnjiceni odnosno optuzeni ucinio krivicno djelo usljed ovisnosti od alkohola ili droge. Psihijatrijsko vjestacenje se moze obaviti u kancelariji tuzitelja ili u ambulanti. moze se ostaviti na slobodi ilii pustiti iz pritvora uz jemstvo (materijalne garancije i obecanje optuženog/osumnjičenog da se nece kriti ili bez odobrenja napustiti mjesto boravka). Rjesenje o ukidanju jemstva: ako se pojavi novi osnov za pritvor. postoji mogucnost da u toku istrage sudija za prethodni postupak donese odgovarajuće rjesenje i da se osumnjiceni prinudno smjesti u bolnicu. a ako ne onda u slucaju ako mu bude izrecena kazna zatvora onda mu se to vrijeme uracunava u tu kaznu. U ovakvom slucaju osumnjiceni. 36 | P a g e . Vrijeme koje on provede u bolnici mu se uracunava u vrijeme trajanja pritvora ako se nalazi u pritvoru. jasmtvo uvijek glasi na novcani iznos a njegova visina ovisi prije svega od tezine krivicnog djela. Tek ako bi prilikom tog vjestacenja vjestak naveo da je u pitanju osumnjiceni koji mora biti na posmatranju na psihijatrijskoj klinici onda nastaje cinjenicna osnova da se takvo vjestacenje i odredi. ako se pojavi sumnja da je smanjena ili iskljucena uracunljivost osumnjIcenog odnosno optuzenog. ako osumnjičeni tuzitelju donese neku potvrdu da ima neke lakse dusevne smetnje ne smije se takav osumnjiceni smijestati u psihijatrijsku kliniku radi vjestacenja jer je ocigledno da bi se takvo vjestacenje moglo obavljati u kancelariji tuzitelja ili ambulanti. prilikom davanja jamstva ono se moze dati u gotovom novcu. JEMSTVO? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) Jedna od mjera za obezbjedenje prisustva osumnjicenog odnosno optuzenog u krivičnom postupku. ovisno o tezini slucaja. U ovom drugom rjesenju. imovnog stanja osobe koja daje jemstvo te osobnih i obiteljskih prilika optuzenog. Naime. zatim stavljanju hipoteke i td. a boravak osumnjicenog na psihijatrijskoj klinici moze trajati najduze dva mjeseca. 2.

a o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje izvanraspravno vijece tog suda u roku od 48 sati. Ovo rjesenje donosi izvanraspravno vijece istog suda.Ovakvo rjesenje o ukidanju jamstva donosi se i u slucaju ako je optuzeni osuden na kaznu zatvora i nakon pravomocnosti presude kao osudenik stupi na izdrzavanje kazne. Protiv tog rjesenja je dozvoljena zalba u roku od 24 sata racunajuci od casa primitka tog rjesenja. To rjesenje se urucuje pritvorenoj osobi u trenutku pritvaranja s tim sto tome mora prethoditi posebno rociste na kome se mora omoguciti osumnjicenom i njegovom branitelju da se izjasne po prijedlogu tuzitelja za odredivanje pritvora. O tom prijedlogu odlucuje Vrhovni sud Federacije BiH i protiv rjesenja koje bude doneseno dozvoljena je zalba u roku od tri dana. stav 1. Novina je u nasem zakonu da se izuzetno i u izrazito slozenim predmetima kada su u pitanju krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. U slucaju da istraga nije dovrsena tužitelje moze staviti prjedlog za produzenje pritvora za jos tri mjeseca. TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Po rjesenju sudije za prethodni postupak pritvor moze trajati najduze mjesec dana i to rjesenje se zove Rjesenje o određivanju pritvora. Ukoliko se pokaze potreba da pritvor i dalje traje isti moze na prijedlog tuzitelja biti produzen jos za dva mjeseca. Ovo rješenje ne zadržava izvršenje. ali pod dodatnim uvjetima a to je: da se radi o krivicnom djelu za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna i ako postoje narocito vazni razlozi. Kad se uspjesno moze podnijeti zahtjev za jemstvo? Pod uvjetom da mu je pritvor odreden na osnovu člana 146. PRITVOR? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Pritvor se može odrediti samo na prijedlog tuzitelja ukoliko sud utvrdi da su ispunjeni opci (postojanje osnovane sumnje) i posebni uvjeti za pritvor ( neki od razloga za pritvor) koji su predvideni u članu 146 ZKP FBiH. U pravilu se duzina pritvora odreduje na jedan mjesec ali je po zakonu moguće da to bude i krace. npr. tacka a) (bjegstvo). Protiv tog rjesenja dozvoljena je zalba izvanraspravnom vijecu istog suda u roku od 24 sata. tuzitelj moze Vrhovnom sudu Federacije predloziti jos dva puta uzastopno produzenje pritvora za po tri mjeseca ali uz taj 37 | P a g e . 15 dana. Određuje se rješenjem. ali o zalbi koja moze biti podnesena u roku od tri dana rjesava neposredno visi sud.

prijedlog mora imati i izjavu kolegija tuziteljstva o mjerama koje ce biti preduzete kako bi istraga bila okoncana. on tada uz presudu ovisno od situacije moze odrediti. Kada prvostepeni sud donese presudu. Ako prije isteka onih devet mjeseci prvostepena presuda bude ukinuta. odnosno ako u tom roku drugostepeni sud ne donese presudu kojom se prvostepena presuda potvrduje ili preinacuje pritvor mora biti ukinut. Zbog toga rjesenje o produzenju pritvora nakon potvrdivanja optuznice moze donijeti samo vijece. produziti ili ukinuti pritvor. Imajuci to u vidu dakle da je propisano da sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja kao i sudija za prethodni postupak onda on moze isto tako odrediti i ukiniti pritvor ali ne moze produziti pritvor jer u zakonu mu tako ovlastenje nije dato. sudio opcinski sud optuzenom koji je u pritvoru pa se u toku sudenja ispostavilo da taj sud nije stvarno nadlezan vec kantonalni sud . PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se moze odrediti. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage sudija za prethodni postupak nakon saslusanja tuzitelja ima pravo da donese rjesenje o ukidanju pritvora protiv kojeg bi rjesenja tuzitelj imao pravo zalbe izvansrasparvnom vijecu istog suda u roku od tri dana. produžiti ili ukinuti. Prema odredbama o krivicnom zakonu sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja koja ima i sudija za prethodni postupak. osim u slucaju nenadleznosti (npr. protvor mora biti ukinut. ako je oglasen krivim a osoboden od kazne ili ako je uracunavanjem pritvora vec izdrzao kaznu koja mu je izrecena (bio u pritvoru jednu godinu a osuden na kaznu zatvora od pola godine). Pritvor se obavezno ukida ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija. jednu godinu i sest mjeseci za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina. odrzavanje pretresa). zatim u slucaju ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda. tri godine za krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Istekom ovih rokova. Nakon izricanja prvostepene presude pritvor moze trajati najduze devet mjeseci. kao i ovlastenja koja su dodatno propisana da ima sudija za prethodno saslusanje. onda pritvor moze trajati jos jednu godinu za potrebe drugostepenog suda (pozivanje. Sto se tice samog trajanja pritvora nakon potvrdivanja optuznice isti moze trajati : - jednu godinu za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina. 38 | P a g e . Prema zakonu sudija za prethodni postupak ima ovlastenja da odredi pritvor a isto tako ima ovlastenja da ukine pritvor. onda nece doci do ukidanja pritvora bez obzira sto se optužba odbija). dvije godine za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina ali ne i dugotrajni zatvor. On nema ovlastenja da produzava pritvor jer je to dato u iskljucivu nadleznost vijecu. novcana kazna. a vijece je duzno da o toj zalbi odluci u roku od 48 sati.

onda ocigledno dolazi do sukoba dva prava a to su sa jedne strane. ako postoji neki od razloga za pritvor (opasnost od bjegstva. ukoliko bude stavljen takav prijedlog. mora je pustiti na slobodu. ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba ucinila krivicno djelo 2. a sluzbena osoba nije bila iz objektivnih razloga u mogucnosti da tu osobu u propisanim rokovima preda tuzitelju. pa postoji mogucnost da se on moze koristiti ovim benificijama. u roku od 24 sata donijeti odluku o tom prijedlogu.ODUZIMANJE (LIŠENJE) SLOBODE I ZADRŽAVANJE? Ovlastena sluzbena osoba mora nekoj osobi oduzeti slobodu (lišiti je slobode) ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta a to je: 1. a nakasnije u roku od 24 sata nakon lisenja slobode tu osobu sprovesti tuzitelju. pravo da svjedok sam sebe tereti i tako izlozi krivicnom gonjenju a sa druge strane. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA? Nas procesni zakon dosljedno slijedi princip nemo prodere se ipsum (niko nije duzan pruzati dokaze protiv sebe). Ovlastena sluzbena osoba. Kako je propisano da u ovakvom slucaju svjedok nije duzan da daje odgovore na pitanja ocigledno je da je zakonodavac primat dao ovakvom pravu svjedoka da sam sebe ne tereti i izlozi krivicnom gonjenju. U suprotnom. Slijedeci taj princip zakonom je propisano da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izlozio krivicnom gonjenju. Ako se odluci da ne daje iskaz s obzirom na mogucnost da bude izlozen krivicnom gonjenju. ponudi svjedoku imunitet ukoliko ovaj da iskaz i to istinit. kada osobu lisenu slobode predaje tuzitelju. U slucaju ako istice taj rok. Ovaj imunitet u toku istrage se zove tajni imunitet s obzirom da za njega niko ne zna. mora tuzitelja obavjestiti o razlozima lisavanja slobode. Sudija za prethodni postupak mora. 39 | P a g e . kada se svjedok pozove na ovu benificuju. Izuzetno ako se radi o krivicnim djelima terorizma to mora uciniti najkasnije u roku od 72 sata. osnovana bojazan da ce ponoviti krivicno djelo i td. ako je doneseno rjesenje o odredivanju pritvora (nakon odrzanja rocista u prisutnosti branitelja na kome im je bilo omoguceno da se izjasne o prijedlogu tuzitelja) osumnjiceni ili optuzeni mogu izjaviti zalbu o kojoj izvanraspravno vijece mora odluciti u roku od 48 sati. Tuzitelj mora ovu osobu ispitati bez odlaganja (naravno pod uvjetima ako nakon potrebnih upozorenja osumnjicena osoba na to pristane) i mora u roku od 24 sata odluciti da li ce tu osumnjicenu osobu pustiti ili ce sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odredivanje pritvora. a ona moze biti da donese rjesenje kojim se odbija prijedlog za odredivanje pritvora.) Ovlastena sluzbena osoba je duzna bez odlaganja. Na ovo pravo svjedok mora biti upozoren. protiv kojeg tuzitelj moze izjaviti zalbu s tim sto se ova osoba mora pustiti na slobodu i zalba tuzitelja ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. pravo drzavnih organa da se sazna istina. U pokusaju da se razrijesi situacija zakonodavac je dao ovlaštenje tuzitelju da u ovom slucaju. Prema novin zakonskim rjesenjima taj imunitet svjedocima moze dati samo glavni tuzitelj a ne i njegovi zamjenici i tuzitelji.

postojece dokaze. u naredbi moraju biti sadrzane i okolnosti koje treba istraziti i koje istrazne radnje treba preduzeti. a niti to smije sugerisati i predlagati odbrana. podatke o ucinitelju krivicnog djela ukoliko su poznati. ima samo neke materijalne dokaze i dva tri slaba svjedoka a nedostaje mu jedan kvalitetan svjedok. ISTRAGA? O pokretanju istrage odlucuje tuzitelj. vec i u odnosu na njega mora preduzeti krivicno gonjenje. Tu odluku tuzitelj donosi samostalno i to je jedan znacajna novina u nasem ZKP-u. Ako takav imunitet glavni tuzitelj dadne svjedoku za vrijeme sudenja on se zove javni imunitet. Imunitet glavni tuzitelj uvije daje odlukom. opis djela iz kojeg prizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela (činjenični opis). Dakle temeljni uvjet za sprovodenje istrage je postojanje osnovane sumnje a izvori o njenom postojanju mogu biti svi oni izvori saznanja koja predvida zakon i koja su povezana sa konkretnim krivicnim djelom. to je advokat ukoliko svjedok nije u mogucnosti da pravilno koristi svoja prava koja je dobio odlukom tuzitelja. kao glavni preduvjet za sprovođenje istrage jeste da postoje osnovi sumnje da je ucinjeno krivicno djelo a ona se opisuje kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na određenim okolnostima i koji ukazuje na mogucnost postojanja krivicnog djela i neke osobe kao moguceg ucinitelja. NAREDBA O PROVOĐENJU ISTRAGE U slucaju ako postoje osnove sumnje da je pocinjeno krivicno djelo tuzitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage.Ovaj imunitet tuzitelj moze dati i smije dati samo onom svjedoku koji mu je zaista potreban. vec je to diskreciono pravo tuzitelja. onda ovom svjedoku koji se pozvao na zakonsku benificiju glavni tuzitelj ne smije dati imunitet. Da je to zaista tako vidi se iz zakonske odredbe u kojoj je propisano da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude ispitan (naravno ovo podrazumijeva i situaciju kada on nakon upozorenja o svojim pravima izjavi da nece dati iskaz). Dakle. Ovakva situacija se moze pojaviti i u toku sudenja kada sud ne smije ni na koji nacin sugerisati da tuzitelj nekom svjedoku da imunitet kako bi ovaj svjedocio ( radi se o svjedoku koji se pozvao na ovu benificiju). Prema tome ako nasuprot tome tuzitelj ima iskaze nekoliko kvalitetnih svjedoka i materijalne dokaze na osnovu kojih moze dokazati da je osumnjiceni protiv koga se vodi istraga ucinio krivicno djelo. 40 | P a g e . jer npr. okolnosti koje potvrduju postojanje osnove sumnje. 3. U zakonu je propisan sadrzaj ove naredbe pa je navedeno da ista mora sadrzavati: 1. 4. 5. zakonski naziv krivicnog djela. Tuzitelj ce uvijek donijeti naredbu o sprovodenju istrage ako postoje osnovi sumnje da je krivicno djelo ucinjeno. Iz zakonskog odredenja da u naredbi o sprovođenju istrage treba navesti podatke o ucinitelju ukoliko su poznati proizilazi da se istraga moze voditi i protiv nepoznatog ucinitelja krivicnog djela. a ovakvom svjedoku moze biti odreden pravni savjetnik za vrijeme ispitivanja. 2. Pored toga.

ispitivati ostecene svjedoke. • Nasuprot ovim situacijama postoje i slucajevi kada ce tuzitelj donijeti naredbu o nesprovođenju istrage. ZADRŽAVANJE NA MJESTU POČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Postoje određene situacije kada ovlastena sluzbena osoba na mjestu ucinjenja krivicnog djela zatekne odredene osobe. tuzitelj mora donijeti naredbu o proširenju istrage. zatim da od te osobe uzme otiske prstiju a moze i objaviti fotografiju te osobe. onda u tom slucaju ovlastena osoba moze uzimati otiske prstiju i od uposlenika banke kako bi se nakon 41 | P a g e . obaviti uvidaj. Takve osobe ovlastena sluzbena osoba ima pravo da zadrzi na licu mjesta najduze 6 sati i o tome mora obavjestiti tuzitelja. tuzitelj i u tom slucaju mora donijeti naredbu o prosirenju istrage. a u pitanju su osobe koje mogu dati podatke o ucinitelju krivicnog djela. okolnostima pod kojima se desilo to krivicno djelo i o drugim vaznim okolnostima. Ovo zbog toga jer onda sve te zapisnike o saslusanjima ili pribavljeni nalaz i misljenje vjestaka tuzitelj moze koristiti za potrebe sudenja. Isto tako. Moguce su situacije da bude izvrseno razbojnistvo u nekoj banci. Isto tako ima pravo da onu osobu za koju postoje osnovi sumje da je pocinila krivicno djelo kasnije u policijskoj upravi fotografira. ali samo pod uvjetom ako za takvo nesto dobije odobrenje tuzitelja. Pri tome treba naglasiti da o svakoj preduzetoj radnji mora biti sacinjen zapisnik.• Ukoliko se u toku sprovodenja istrage pojave okolnosti koje upucuju na postojanje osnova sumnje da je osumnjiceni pored onog krivicnog djela za koje se vodi istraga ucinio jos neko krivicno djelo. PROVOĐENJE ISTRAGE Nakon donosenja naredbe o sprovođenju istrage ili eventualno i proširenju istrage tuzitelj moze preduzimati brojne istrazne radnje odnosno prikupljati dokaze. ukoliko se u toku istrage pojave okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je pored osumnjicenog predmetno krivično djelo za koje se vodi sitraga ucinila jos neka osoba ili vise njih. djelo obuhvaceno amnestijom. Takođe moze preduzeti i odgovarajuce mjere koje osiguravaju sigurnost svjedoka a moze odrediti i potrebna vjestacenja. nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba ucinila krivicno djelo. a to ce biti onda ako: prijavljeno djelo nije krivicno djelo. Ukoliko bi tuzitelj bez te naredbe o prosirenju istrage vodio istragu i za to kivicno djelo onda bi to predstavljalo ozbiljno krsenje prava osumnjicenog. vjestake. onda o tome mora u roku od 3 dana obavjestiti ostecenog i podnositelja prijave koji u roku od 8 dana imaju pravo podnijeti prituzbu Uredu tuzitelja. rekonstrukciju i druge radnje. ako je zastupila zastarjelost. - Kada tuzitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Tako moze saslusati osumnjicenog. U zakonu je sada uvedena jedna novina a to je da u slucaju ako se osumnjiceni nalazi u prtivoru moze izdati naredbu za njegovo dovodenje s tim sto o tome mora obavjestiti sudiju za prethodni postupak.

UVIĐAJ I VJEŠTAČENJE Svakodnevno se desavaju razna krivicna djela pocev od krivicnh djela protiv zivota i tijela. Sve radnje koje se preduzimaju tokom uvidaja moraju biti konstatovane u zapisnicima i u posebnom sluzbenom izvjestaju koji sacinjava ovlastena sluzbena osoba – zapisnik o uviđaju. zatim o saobracaju i td. Zadatak je ovlastene sluzbene osobe da obavi uvidaj u takvim situacijama ali prethodno mora obavjestiti tuzitelja. ono se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja. u vezi kojih je potrebno obaviti uviđaj i vjestacenja. EKSHUMACIJA U onim situacijama kada postoji sumnja ili je ocigledno da je neka smrt prouzrokovana krivicnim djelom ili je u vezi sa krivicnim djelom (nasilna smrt). svjedok zivi u Kanadi i izjavi da nema namjeru više dolaziti u BiH). Sto se tice odredivanja vjestacenja od strane ovlastenih sluzbenih osoba oni to mogu uciniti samo za vrijeme trajanja uvidaja (npr. a u slucaju da odbije takav prijedlog. da je u interesu pravde da se svjedok saslusa (to ce biti ako je u pitanju vazan svjedok a ne i u slucaju ako su mu poznate nebitne okolnosti). SUDSKO OSIGURANJE (OBEZBJEĐENJE) DOKAZA U reformisanom krivicnom zakonodavstvu se pojavio novi institut. eliminirali otisci uposlenika i doslo do otisaka koji njima ne pripadaju i koji moguce ukazuju da pripadaju ucinitelju krivicnog djela . OBDUKCIJA. Naime. Da bi sud obavio radnju sudskog obezbjedenja dokaza potrebno je : - da stranke ili branitelj stave prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. dnevnim stolovima i td. sudsko obezbjedenje dokaza. i pod uvjetom da nece biti dostupan sudu za vrijeme sudenja. u fazi istrage sudija za prethodno saslušanje mora donijeti rjesenje.pronadenih otisaka prstiju na raznim predmetima npr. PREGLED. Ovo zbog toga jer i tuzitelj moze ako zeli doci na mjesto dogadaja i tom prilikom zahtjevati da se obave odredene radnje za koje smatra da su potrebne. protiv kojeg rjesenja je dozvoljena zalba izvanraspravnom vijecu u roku tri dana. Bilo koja osoba prema kojoj sluzbena osoba preduzima neku od naprijed navedenih radnji ima pravo da podnese prituzbu tuzitelju. prvenstveno u toku istrage se primjenjuje ovaj procesni institut pod uvjetima da je u interesu pravde da se svjedok saslusa u toku istrage kako bi se njegov iskaz mogao koristiti na glavnom pretresu zato sto kasnije nece biti dostupan sudu za vrijeme suđenja (npr. U slucaju ako je les vec zakopan. tuzitelj u slucaju potrebe mora zatraziti od sudije za prethodni postupak odgovarajucu naredbu za ekshumaciju da bi se naknadno izvršio pregled leša i obdukcija. od vjestaka za tehnicku ispravnost vozila zatraziti da pregleda vozilo i da svoje nalaz i misljenje). 42 | P a g e . tuzitelj mora obavezno narediti pregled lesa i vrsenja obdukcije. Ako sud prihvati saslusanje ovog svjedoka.

OBUSTAVA ISTRAGE U toku istrage tuzitelj donosi naredbu za obustavu istrage pod tačno određenim uvjetima: - ako djelo koje je pocinio osumnjiceni nije krivicno djelo. onda je u tom slucaju potrebano da on obavjesti glavnog tuzitelja koji treba sazvati kolegij tuzitelja kako bi se preduzele mjere za okoncanja istrage. a ako smatra da u tom predmetu treba podici optuznicu. Ovo je bitno da bi se moglo procjeniti da li tuzitelj poduzima dalje aktivnosti u smislu sacinjavanja optuznice. O obustavi istrage tuzitelj mora obavjestiti podnositelja prijave i osumnicenog ukoliko je ispitan. Po zakonu je predvideno da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude saslusan a pod tim treba podrazumijevati ne samo situaciju kada je on nakon upozorenja pristao i dao svoj iskaz vec i situaciju kada je koristio svoje pravo da ga ne daje. ukoliko takav svjedok pristupi na takav pretres. unakrsno i dodatno ispitivanje. PODIZANJE OPTUŽNICE? Kada su ispunjeni svi potrebni uvjeti. OKONČANJE ISTRAGE U slucaju ako tuzitelj nije donio naredbu o obustavi istrage. Nakon sto je istraga obustavljena zakonodavac je predvidio mogucnost njenog ponovnog otvaranja ali samo pod uvjetom ako se pojave novi dokazi ali ne i u ostalim slucajevima koji su naprijed nabrojani i koji su bili osnova za donosenje naredbe o obustavi istrage. tuzitelj sacinjava optuznicu u dovoljnom broju primjeraka za osumnjicenog ili vise njih i za njihove branitelje i to sve dostavlja sudu.Ovo sudsko osiguranje moze se sprovesti i u drugim slucajevima npr. Kada to sve stigne na sud. ako nema dovoljno dolaza da je osumjiceni ucinio krivicno djelo. Konacno jos treba dodati da. uz dokaze na kojima se zasniva optuznica. osumnjiceni i njegov branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze kao i pravo da traze fotokopiranje pojedinih 43 | P a g e . Pod tim mjerama se podrazumjeva se to da se procjeni da li istraga nije okoncana iz subjektivnih razloga (tuzitelj nije bio dovoljno aktivan da okonca istragu ) ili se radi o objektivnim razlozima kada treba u rjesavanju predmeta ukljuciti jos jednog ili vise tuzitelja ovisno od tezine predmeta kako bi se ta istraga okoncala. pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. onda on pravi jednu zabiljesku u spisu predmeta o tome da je istraga okoncana. Postoje nekada situacije kada tuzitelj ne okonca istragu u roku od 6 mjeseci i od dana donosenja naredbe za provodenje istrage. ako je potrebno izvrsiti analizu neke materije koja vremenom gubi određena svojstva (neke vrste droge). Naravno u toj obavjesti o obustavi istrage mora navesti konkretne i jasne razloge zbog cega je ista donesena. ranije data izjava moze biti koristena za direktno. U vezi ovako donesene naredbe postoji obaveza tuzitelja da o obustavljenoj istrazi obavjesti ostecenog koji nakon toga ima pravo da podnese prituzbu uredu tuzitelja. ako je djelo obuhvaceno amnestijom.

Ukoliko optuznica ne sadrzi sve ono sto je propisano u zakonu ona se tretira kao i svaki drugi neuredan podnesak. vrijeme i mjesto izvrsenja. izjasnjenje o krivnji. Ukoliko primjeti da optuznica ima nekih formalnih nedostataka sa istom postupa kao i sa svakih neurednim podneskom na nacin sto pismenim putem poziva tuzitelja da optuznicu ispravi u smislu nedostataka koje je uocio (i ujedno ga treba upozoriti ukoliko tako ne postupi u odredenom roku da ce ta optuznica biti odbacena). sporazum o priznanju krivnje. U ovakvoj situaciji kada je sve uredu (nadleznost i dr. U toj optuznici nakon navođenja imena i prezimena osumnjicenog i njegovih osobnih podataka slijedi navođenje opisa djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela odnosno u njemu su sadrzane sve cinjenice neophodne da se krivicno djelo sto blize odredi. a u slozenim slucajevima u roku od 15 dana. Podnosenjem optuznice i drugih potrebnih dokaza pocinje nova faza krivicnog postupka a to je postupak optuživanja koji se sastoji u slijedecim : - - upucivanje optuznice sudiji za prethodno saslusanje. I u ovoj fazi postupka nakon podizanja optuznice stranke i branitelj mogu staviti prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. III Ukoliko sudija za prethodno saslusanje konstatira da je naprijed pomenuto uredu (nadleznost i td. II Tek nakon toga. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da u roku od 8 dana pregleda sve te dokaze. Dakle. (činjenični opis djela). potvrđivanje ili odbijanja svih ili pojedninih tacaka optuznice. koji su to dokazni prijedlozi i td. da li optuznica sadrzi sve ono sto je u zakonu propisano da mora sadrzavati. prethodni prigovori. i da odluci da li ce potvrditi optuznicu. ) onda pregleda dokaze na kojima je tuzitelj zasnovao svoju optuznicu kako bi procjenio da li postoji osnovana sumnja da je osumnjiceni ucino krivicno djelo za koje ga tuzitelj tereti. ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI? Predmet zajedno sa optuznicom i dokazima koje je tuzitelj dostavio se dostavljaju sudiji za prethodno saslusanje.). pregovaranje o krivnji. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da ispita formalnu ispravnost optuznice tj. Protiv tog rjesenja tuzitelj ima zalbu u roku od tri dana. ovo je jedan od podnesaka cija je forma u zakonu strogo propisana uz obavezno navodenje o kojem se krivicnom djelu radi. Najednostavniji nacin da se 44 | P a g e . povlacenje optuznice. poricanje o krivnji. ako se ispostavi da je sud nadlezan i da ne postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. pomilovanjem.dokaza koji su im potrebni za odbranu. SADRŽAJ OPTUŽNICE U zakonu je taksativno nabrojano sta optuznica treba da sadrzi pocev o naziva suda pa do dokaznih prijedloga. zastarom ili eventualno postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno krivicno djelo i td. I Njegova prvenstvena obaveza jeste da provjeri da li je sud stvarno ili mjesno nadlezan kao i to da li je djelo obuhvaceno amnestijom.

U ovoj fazi optuzeni moze podnijeti i prijedloge o dokazima koje namjerava izvesti na glavnom pretresu a o cemu mora biti poucen od strane sudije za prethodno saslusanje. Za razliku od angloamerickog pravnog sistema koji predstavlja spor izmedu strana u postupku kod nas je isti ustrojen kao spor (zbog mjesanja suda u toku postupka a posebno 45 | P a g e . dusevnog stanja optuzenog ili drugih okolnosti u interesu pravicnosti (jedan od oblika obavezne odbrane). a o njoj mora odluciti izvanraspravno vijece u roku od 72 sata. I Vazno je napomenuti da prije nego sto optuzeni da izjavu o krivnji da on od strane sudije za prethodno saslusanje mora biti upozoren o posljedicama priznanja krivnje. „nisam kriv“. V Potvrđena optuznica se dostavlja optuzenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata. II Nakon tih upoznavanja i provjera obaveza je sudije za prethodno saslusanje da utvrdi da li optuzenom treba biti postavljen branitelj zbog slozenosti predmeta. Ukoliko odbije prethodne prigovore ili istekne rok za njegovo podnosenje prelazi se na uzimanje izjave o krivnji od optuzenog. da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko-pravni zahtjev. Konacno. Isto tako provjerava da li eventualno postoje uvjeti da se optuzenom odredi branitelj po osnovu prava na odbranu siromasnima. IZJAŠNJENJE O KRIVNJI? Izjava o krivnji je novina u nasem zakonodavstvu i nju optuzeni daje sudiji za prethodno saslusanje u prisutnosti tuzitelja i branitelja. troskove krtivicnog postupka. Uz optuznicu sud dostavlja i obavjest u kojoj ga obavjestava da moze podnijeti prethodne prigovore u roku od 15 dana a sudija za prethodno saslusanje o njima mora odluciti u roku od 8 dana. nakon odbijanja svih ili pojedini tacaka optuznice tuzitelj moze podnijeti novu optuznicu koja mora biti zasnovana na novim dokazima i ista ponovno prolazi kroz redovnu procedutu (provjere potvrđivanja i td. odnosno da li on razumije te posljedice a to su: - da se priznanjem krivnje odrice on prava na suđenje. oduzimanje imovinske koristi. Ovo isto se odnosi i na slucaj ako smatra da treba odbiti potvrđivanje kompletne optuznice i u ova dva poslijednja slucaja to moze uciniti samo rjesenem protiv kojeg je dozvoljena zalba u roku od 24 sata. kao i na mogucnost da pod odredenim uvjetima bude osloboden obaveze njihovog placanja. ovakvo potvrdivanje optuznice nekada nije moguce u slucaju ako sudija za prethodno saslusanje smatra da neku tacku optuznice treba odbiti. Medutim. a ako se ne izjasni o krivnji ili prica nesto sto nema veze sa pitanjem onda sudija za prethodno saslusanje u zapisnik unosi po sluzbenoj duznosti da je ovaj izjavio da nije kriv.optuznca potvrdi jeste stavljanje štembilja na optuznicu na kome je naveden broj. III1 Samo izjasnjenje o krivnji je novi koncept koji je iz angloamerickog pravnog sistema uveden kod nas reformisan krivicnim zakonodavstvom i svodi se na izjasnjavanje optuzenog: „kriv sam „ . ime sudije. IV Onoga momenta kada je sudija potvrdio komletnu optuznicu štembiljem ili je donio rjesenje kojim je potvrdio jednu tacku a drugu nije osumnjiecni dobiva status optuzenog. datum.).

odnosno vijecu (ovisno od tezine krivicnog djela). predmet se dostavlja sudiji. recimo uvjetna osuda). III2 Medutim. Glavni pretres mora biti zakazan u roku od 30 dana a izuzetno taj rok se produzava za jos 30 dana.. ali radi suđenja. zatim to saopcava strankama i branitelju. da li postoji dovoljno dokaza da je optuzeni ucinio krivicno djelo (ovo pokazuje da priznanje krivnje optuzenog ne predstavlja autonoman dokaz. PREGOVARANJE O KRIVNJI? Kao jedan od novih elemenata u nasem krivicnom postupku jeste pregovaranje o krivnji koji procesni instiitut vodi porijeklo iz angloamerickog pravnog sistema. svjedno i sa razumjevanjem. da li je optuzeni upoznat i da li razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrice prava na sudenje. a u protivnom ako smatra da nisu ispunjeni takvi uvjeti odbacuje izjavu o priznanju krivnje. V Ako optuzeni porekne krivnju onda se predmet upucuje sudiji. 46 | P a g e . da li je optuzeni razumio i da li je upoznat o mogucim posljedicama vezanim za imovinsko pravni zahtjev i o oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom. odnosno predsjedniku vijeca. Podnosenjem optuznice zaista nastaje spor jer je u pitanju krivnje zaista sporno između dvije strane. Ako je u pitanju krivicno djelo sa zaprijecenom kaznom do 10 god. a u ostalim slucajevima vijecu. Ta provjera se vrsi na posebnom rocistu na kome sud provjerava : - - - da li do izjave kojom optuzeni priznaje krivnju doslo dobrovoljno. po istom principu. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE? Razmatranje izjave o priznanju krivnje je u funkciji provjere da li je optuzeni upoznat i razumio koje su sve posljedice davanja izjave da priznaje krivnju.na glavnom pretresu). Izjava o priznanju krivnje se ne moze koristiti kao dokaz u ovom poslijednjem slucaju kada je sud odbacio izjavu o priznanju krivnje. U slucaju ako prihvati izjavu o priznanju krivnje na osnovu prethodnih provjera onda ce nastaviti sa pretresom za izricanje krivicno pravne sankcije. sudija za prethodno saslusanje predmet dostavlja sudiji. jer su pored tog priznanja potrebn i drugi dokazi). Sud moze prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili je moze odbaciti. po propisanoj proceduri razmatra i u slucaju prihvatanja optuženog da mu se izrekne krivicno pravna sankcija (npr. s tim sto dokaze kojima je tuzitelj potkrijepio svoju optuznicu sudija za prethodno saslusanje vraca tuzitelju. da li je optuzeni upoznat sa odlukom o naknadi troskova i pravom da bude osloboden od plaćanja istih. Radi toga je zakon predvidio da se u takvim situacijama ne raspravlja o krivnji vec da se nakon toga ista (krivnja). ona predložena u optužnom aktu. ako optuzeni prizna krivnju onda spora nema. IV U slucaju kada se optuzeni izjasni da je kriv.

da ne moze izjaviti zalbu zbog krivicne prave sankcije koja mu bude izrecena presudom. mogu ga prihvatiti ili odbaciti. . a nakon sto dostavi predmet sudiji odnosno vijecu koji naknadno dobiju takav sporazum.da li je predvidena krivicno prava sankcija u skladu sa zakonom. Dakle. a moze se razmatrati tek nakon njenog potvrđivanja. . a predvidena je u sporazumu o priznanju krivnje. zalbu moze izjaviti tuzitelj. svjesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa mogucim posljedicama ukljucujuci i one vezane za imovinsko-pravni zahtjev. odnosno ako je blaza. ako taj sporazum bude odbacen. oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i troskove krivicnog postupka. priznanje optuzenog ne moze koristiti kao dokaz.da li je ostecenom pruzena mogucnost da se pred tuziteljem izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu. To njihovo pregovaranje mora biti iskljucivo u okvirima krivicnog zakona tj. Sporazum o priznanju krivnje ukoliko bude postignut predstavlja jednu vrsu ugovora i dostavlja se uz optuznicu. a ako je teza zalbu moze izjaviti optuzeni. . optuzeni i njegov branitelj mogu izjaviti zalbu i iz drugih pravnih osnova a sasvim je drugo pitanje da li mogu uspjeti sa takvom zalbom. sa jedne strane osumnjiceni odnosno optuzeni na ovaj nacin se upoznaje sta bi mogao dobiti u slucaju ako prizna krivnju. ako optuzeni izjavi zalbu i tvrdi da nije ucinio krivicno djelo onda ce sud koristeci njegovu izjavu o priznanju krivnje.da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuzenog. kao npr. ako krivicno pravna sankcija nije u skladu sa onom koja je predvidena u sporazumu.O krivnji mogu pregovarati osumnjiceni. tuzitelj ne moze ponuditi izricanje krivicno pravne sankcije koja se u konkretnom slucaju ne moze izreci. . Izvan ovoga tuzitelj.da li je do sporazuma doslo dobrovoljno. O svemu ovome se obavjestava osteceni. onda se prelazi na zakazivanje glavnog pretresa. njenu provjeru i postojanje drugih dokaza lako odgovoriti na taj zalbeni prigovor. U protivnom. izjava optuzenog se konstatira u zapisnik i nastavlja se sa pretresom o izricanju krivicno pravne sankcije. . odnosno optuzeni i njegov branitelj jos u istrazi o uvjetima priznanja krivnje. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU 47 | P a g e . a sa druge strane tuzitelj mu moze ponuditi izricanje kazne ispod zakonom odredenog minimuma kazne zatvora za to krivicno djelo ili umjesto kazne zatvora blazu krivicno pravnu sankciju npr. Ako taj sporazum bude prihvacen. Prilikom razmatranja samog sporazuma provjerava se : . osudu za neko tesko krivicno djelo za koje je propisan kazna zatvora najmanje 3 godine. Tako npr.da li on razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrice od prava na suđenje. Sto se tice mogucnosti za izjavljivanje žalbe. Takođe se i u ovom slucaju. sigurno je da ni tuzitelj ni optuzeni odnosno njegov branitelj ne mogu uspjesno izjaviti zalbu zbog krivicno pravne sankcije ako je ona previdena u sporazumu. uvjetnu osudu. onda ga oni razmatraju tj. Tada nastaje situacija da taj sporazum razmatra sudija za prethodno saslusanje. kada je odbacen sporazum. U protivnom.

a on iskoci kroz prozor i pobjegne) onda se moze u tom slucaju optuzenom odrediti pritvor. . a najduze 30 dana. . ljekarsko uvjerenje da mu je tog dana pozlilo i slicno). U suprotnom. zastarom ili da postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. 000 KM nakon sto se sud uvjeri da je ovaj bio uredno obavjesten. obavjestava se Visoko sudsko i tuzilacko vijece. Taj pritvor traje do objavljivanja presude. . Ukoliko je kaznjen tuzitelj. uzece se po sluzbenoj duznosti kao da taj prigovor postoji. U zakonu postoji jedna velika novina u odnosu na ranija rjesenja a to je da se u slucaju ako samo jedan od optuzenih podnese prigovor i uspije sa tim prigovorom. Nakon toga sudija provjerava da li je tuzitelj koji je pozvan uredno obavjesten pa ako jeste. pomilovanjem. onda ga sud ne moze kazniti.moze se ukazivati na formalne nedostatke optuznice. u protivnom ako i pored takvog poziva ne pristupi na glavni pretres sud naređuje njegovo privodenje naredbom o prinudnom dovodenju. kako po sluzbenoj duznosti tako i po prigovorima stranaka i branitelja.staviti prigovor u pogledu odluke kojom je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po sluzbenoj duznosti. Ukoliko tuzitelj ne opravda svoj izostanak on moze biti kaznjen novcano do 5. Prethodni prigovori se mogu podnijeti i odnose se na: . Ako sud utvrdi da optuzeni ocigledno izbjegava da dode na sud (situacija kada sudska policija sa naredbom dođe njegovoj kuci. a isti je od koristi i za onog optuzenog koji ga nije podnio. NEDOLAZAK TUŽITELJA ILI OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI PRETRES U slucajevima kada tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne dode na glavni pretres. Protiv rjesenja o ovom pritvoru je dozvoljena zalba u roku od 3 dana. osporavati zakonitost dokaza. Sudija za prethodno saslusanje o tim prigovorima odlucuje rjesenjem u roku od 8 dana i protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. ako je u zapisniku na glavnom pretresu konstatirano da je glavni pretres odlozen zbog toga sto su sve sudnice bile zauzete a ne i zbog izostanka tuzitelja. onda se glavni pretres odlaze. ali i pod uvjetom da je glavi pretres upravo odlozen zbog izostanka tuzitelja. NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES 48 | P a g e .osporavanje nadleznosti (odnosi se samo na stvarnu nadleznost) jer je optuznica potvrdena i ne moze se mjenjati mjesna nadleznost.mogu se isticati prigovori u pogledu toga da je djelo obuhvaceno amnestijom. poziva ga da dode i izjavom na zapisnik opravda svoj izostanak. Umjesto dolaska tuzitelj moze poslati pismeni podnesak i eventualno dokaz zbog cega je izostao (npr. NEDOLAZAK OPTUŽENOG NA GLAVNI PRETRES Obaveza je optuzenog da pristupi na glavni pretres pod uvjetom da je uredno pozvan.O prethodnim prigovorima odlucuje sudija za prethodno saslusanje u roku od 8 dana i taj sudija ne moze ucestvovati u sudenju. ako bude kaznjen tuzitelj ima pravo zalbe na rjesenje u roku od tri dana. Tako npr.zahtjevati spajanje i razdvajanje postupka. .

pa za drugo krivicno djelo i td. pa onda dokazi optuzbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika). IZVOĐENJE DOKAZA U procesnim pravilima je odredeno da stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. ako ima vise optuzenih i vise krivicnih djela predsjednik vijeca ima ovlascenja da odredi. unakrsno i dodatno ispitivanje. redovno se primjenjuje onaj nacin izvodenja dokaza po kome se prvo izvode dokazi optuzbe. model unakrsnog ispitivanja koji podrazumijeva direktno. U angloamerickom pravnom sistemu to je redovan slucaj koji se koristi iz taktickih razloga. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ovaj model ispitivanja je preuzet iz angloamerickog pravnog sistema ali se analizom odredaba koje reguliraju ovakvo ispitivanje uocava da postoje i elementi inkvizitorskog 49 | P a g e . GLAVNI PRETRES? ČITANJE OPTUŽNICE I UVODNO IZLAGANJE Glavni pretres pocinje citanjem optuznice. NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJEŠTAKA NA GLAVNI PRETRES Ako svjedok ili vjestak ne dode na glavni pretres iako su uredno obavjesteni a svoj izostanak ne opravdaju. nadalje dokazi cije je izvodenje nalozio sudija odnosno vijece i konacno svi dokazi relevantni za izricanje krivicno pravne sankcije. Ukoliko ne uspije da opravda svoj izostanak moze biti kaznjen novcanom kaznom do 5. Tako npr. 000 KM i o tome se obavjestava advokatska komora. Optuznicu cita tuzitelj. Za razliku od toga optuzeni i njegov branitelj uvodno izlaganje mogu dati samo onda ako to zele tj. Inace. Poslije toga tuzitelj je obavezan da iznese uvodno izlaganje i to na nacin koji je razumljiv i za optuzenog. U zakonu je tacno odredeno kojim redoslijedom ti dokazi se izvode. Gdje god se u zakonu nalazi rječica „će“ to znaci mora. nisu obavezni kao tuzitelj da daju uvodna izlaganja. zatim dokazi odbrane. DIREKTNO. potom dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika). ako smatra da je to u interesu pravicnosti. ali je isto tako propisana mogucnost da predsjednik vijeca moze u interesu pravicnosti odrediti da taj redoslijed ide drugacije.Ako branitelj ne dode na glavni pretres iako je uredno pozvan ili glavni pretres napusti bez odobrenja suda i on mora biti pozvan da opravda svoj izostanak. da se prvo izvode dokazi za jedno krivicno djelo. U svim ovim slucajevima se primjenjuje tzv. Protiv rjesenja o novcanom kaznjavanju imaju pravo zalbe u roku od 3 dana. 000 KM . Nakon sto optuznica bude procitana predsjednik vijeca poziva optuzenog da se izjasni da li je razumio optuznicu pa ako utvrdi i zakljuci da nije onda ce mu on razmljivim jezikom pojasniti njen sadrzaj. mogu biti i prinudno dovedeni a mogu biti kaznjeni i novcanom kaznom do 5.

Pitanja se ogranicavaju na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. dusevno oboljela. Dodatno ispitivanje Konacno. utvrdivanja alibija). (prigovor!) Moze se nastojati prilikom tog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. da laze). 50 | P a g e . Nema privođenja tih svjedoka. Dakle. Pravi izuzeci od neposrednog izvodenja dokaza su situacije kada se zapisnici iz istrage mogu citati na glavnom pretresu. Unakrsno ispitivanje Kao i glavno ili direktno ispitivanje potice iz angloamerickog pravnog sistema. pa to treba otkriti. Ako svjedok odgovori izvan toga. Ako sud to ne bi dozvolio moguce je preduzeti slijedece: a) traziti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija argumentima da je to ekonomicno i sl. b) ako sud ne dozvoli postavljanje takvih pitanja. Medutim u odnosu na to zakonodavac je napravio određene izuzetke i to tako sto je dopustio koristenje iskaza svjedoka koji su prikupljeni u istrazi na glavnom pretresu prilikom direktnog. stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka moraju dobiti priliku da svjedoka ispitaju u smislu utvrđenja pravog smisla (znacenja) odgovora koje je davao prilikom unakrsnog ispitivanja. sam postupak se odvija tako da mu prvo pitanja postavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka a oni ga prvi ispituju kako bi dokazali istinitost svoje tvrdnje. i to u slučajevima ako je ispitana osoba umrla. postavlja pitanja svjedocima. Njime se nastoje dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog (glavnog) ispitivanja. U zakonu se pominje mogucnost postavljanja pitanja „ u korist vlastitih tvrđenja „ sto bi se moglo protumaciti da pitanja mogu ici i u drugom pravcu (npr.). sugestivna pitanja moguce je postavljati po odobrenju sudije odnosno predsjednika vijeca. U toku ispitivanja svjedoka (isto tako i vjestaka). to je prema adversalnom sistemu irelevantno za cinjenicna utvrdenja.. U toku citavog ispitivanja postoji mogucnost da se sud ukljucuje i postavlja svoja pitanja. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. od toga da ponovo odgovara na pitanja na koja je odgovorio. Svjedoka treba zastiti od maltretiranja tj. vjestacima i td. traziti da svjedok ode u hodnik i predloziti da ga se salusa kao svjedoka odbrane kroz direktno ili glavno ispitivanje. samo tokom unakrsnog ispitivanja. IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOĐENJA DOKAZA Poznato je da je u skladu sa nacelom neposrednosti na sudenju potrebno neposredno izvoditi dokaze. ne moze se pronaci ili je njen dolazak znatno otezan (nalazi se u Kanadi). Moze se desiti da svjedok opisuje cijeli dogadaj iako je vidio samo dio tog dogadaja. glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje.sistema (pravo suda da prikuplja procesnu gradu. unakrsnog i dodatnog ispitivanja. Glavno ili direktno ispitivanje.

i tužitelj vrsi izmjenu takvih cinjenica. 51 | P a g e . Pod izmjenom optuzbe se podrazumijeva da tuzitelj u cinjenicnom opisu djela mijenja odlucne cinjenice npr.Konacno je predvidena mogucnost citanja iskaza optuzenog kojeg je dao u istrazi kao osumnjiceni u prisustvu branitelja. one koje predstavljaju obiljezja krivicnog djela krađe. svjedok promijenio svoj iskaz u odnosu na onaj koji je dao u istrazi). Ukoliko cinjenicni opis pored odlucnih cinjenica sadrzi neke druge nevazne cinjenice. (nije isao iz jednog pravca vec iz drugog). Iz takvih zakonskih naloga jasno proizilazi da je diskreciono pravo tuzitelja da on o tome odlucuje i to njegovo pravo nije ovisno od toga da li se na glavnom pretresu izmjenila sadrzina izvedenog dokaza (npr. kada se ispostavi da je optuzeni. iskljucivo je ovlastenje tuzitelja da on na glavnom pretresu zatrazi da mu se dozvoli izmjena optuzbe. Tacno da ce on nekada iz tih razloga izvrsiti izmjenu optuzbe ali on to moze uciniti i u slucaju ako su svjedoci ponovili svoje iskaze iz istrage. a niti optuzeni ili njegov branitelj mogu staviti bilo kakve prigovore u pogledu tog prava tuzitelja. U pogledu ovog zahtjeva sud nema ovlastenje da zabrani tuzitelju izmjenu optuzbe. SUBJEKTIVNI IDENTITET Izmedu presude i optuzbe mora postojati subjektivni identitet. Ovo iz razloga jer u zakonu pise da tuzitelj moze izmjeniti optuzbu ako ocjeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo cinjenicno stanje. Ovo sve zbog toga sto promjena tih cinjenica i okolnosti nista ne mijenja na teze u odnosu na optuzenog i prvna kvalifiacija ostaje ista. onda je to tzv.i i navesti da mu je taj udarac zadan nozem ako naravno za takvo nesto postoje dokazi. umjesto onoga sta se navodi u optuznici da je ostecenom zadao udarac sjekirom to izmjenit. Pravilo je da postoji stroga vezanost izmedu cinjenicnog opisa presude i optužbe. VEZANOST PRESUDE ZA OPTUŽBU? ( pitanje objektivnog identiteta presude i optuzbe ) Kada govorimo o identitetu presude i optuzbe valja reci da postoji subjektivni i objektivni identitet presude i optuzbe. preciziranje optuzbe. a to znaci da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuzena. sudska praksa je prihvatila shvatanje da se u okviru jednog krivicnog djela mogu mijenjati njegova konstitutivna obiljezja i tako da sud moze (iako je to bila obaveza tuzitelja). izmjena optuzbe mora se odnositi na genusno isto djelo (isti dogadaj) i tuzitelj ne moze mijenjati optuzbu u smislu da umjesto jednog događaja optuzenog tereti za drugi događaj. dok pravni identite ne mora postojati. Naravno. OBJEKTIVNI IDENTITET Podrazumjeva da se presuda mora odnositi na onaj događaj koji je predmet optuzbe. Isto tako moze umjesto navoda da je optuzeni ucinio krivicno djelo teske krade obijanjem (razvaljivanjem brave na vratima) to ucino provaljivanjem (uskakanjem u stan kroz otvoren prozor). Ovo je jasno zbog toga sto je iskljucivo tuzitelj nadlezan da odreduje opseg i predmet sudenja. ako na glavnom pretresu nece da daje iskaz. Medutim. IZMJENA OPTUŽBE Kada je u pitanju izmjena optuzbe.

ako nedostaje neki od elemenata konkretnog krivicnog djela ili neki od elemenata opceg pojma krivicnog 52 | P a g e . Dakle. Ovo zbog toga jer se samo na taj nacin moze omoguciti primjena nacela kontradiktornosti i suprotnoj strani omoguciti da ispita svjedoka. Meritorne presude imaju tri a to su: a) presuda kojom se optuzni oslobada od optuzbe. u punom kapacitetu mora se postivati nacelo neposrednosti. Sud nikada ne moze uz konstitutivne elemente npr.to ce biti slucajevi ako se prema opisu djela radi o građanskopravnom odnosu. kojima je potrebno lijecenje i koje su protupravno djelo ucinile u neuracunljivom stanju). krivicnog djela krađe sam dodavati kvalifikatorne elemente (npr. VRSTE PRESUDA? PRVOSTEPENA PRESUDA Postoje: 1. Tu presudu sud donosi u slijedecim slucajevima: 1. pravno irelevantnom odnosu. da je djelo ucinjeno uz obijanje ili provaljivanje necijeg stana i optuzenog osuditi za djelo teske krade). c) utvrdujuca presuda (donosi se u posebnom postupku za osobe koje su tesko dusevno bolesne. I PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OD OPTUŽBE Jedna od prvostepenih presuda jeste presuda kojom se optuzeni oslobada od optuzbe. b) presuda kojom se optuzeni oglasava krivim. U slucaju ako bi sud u cinjenicni opis unio kvalifikatorne elemente onda bi to predstavljalo povredu objektivnog identiteta presude i optuzbe i dosljedno tome bitnu povredu odredaba krivicnog postupka. Sto se tice pravnog identiteta sud nije vezan za pravnu ocjenu tuzitelja koju je on naveo u svojoj optuzbi i uvijek moze djelo kvalifikovati onako kako smatra da ga treba kvalifikovati prema cinjenicnom opisu djela. meritorne presude Formalna presuda je samo jedna kojom se optuzba odbija.Konacno sud moze ispustiti nedokazana kvalifikatorna obiljezja iz krivicnog djela teske krade (da je izvrseno provaljivanje ili obijanje) i djelo prekvalifikovati kao krađu. DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA? Sud temelji svoju presudu samo na onim dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu. upravnopravnom odnosu. a samo u onim slucajevima kada to zakon dozvoljava dokaze provoditi na posredan nacin. ako djelo za koje se optuzeni optuzuje nije zakonom propisano kao krivicno djelo . formalne ili procesne presude 2.

3.činjenice od kojih ovisi primjena neke zakonske odredbe. ali ta osoba ne moze dati izjavu o krivnji iz razloga sto zbog teskog dusevnog stanja nije imala psihicki odnos prema djelu. 2. Utvrđuje ih sud!!! Skup odlučnih činjenica je činjenično stanje. Da ta osoba ne moze uciniti krivicno djelo vidimo i po tome sto je krivicni postupak pojmovno namjenjen da se ucinitelju krivicnog djela izrekne krivicno pravna sankcija. ako nije dokazano da je optuzeni pocinio krivicno djelo za koje se optuzuje.ucinjenje) u neuracunljivom stanju. da im je potrebno lijecenje.djela ili je djelo ucinjeno u nuznoj odbrani. Dakle. Po zakonu je predvideno da i protiv ovakvih osoba tuzitelj podnosi optuznicu u kojoj stavlja prijedloge da je ta osoba ucinila protupravno djelo u stanju neuracunljivosti kao i u prijedlog da se toj osobi privremeno odredi prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi i u odnosu na tu osobu se potvrduje optuznica. Tek kada se to sve utvrdi donosi se utvrdujuca presuda u kojoj se ne izrice krivicno prvna sankcija i pored toga ce donijeti rjesenje da se toj osobi privremeno odreduje prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi u periodu od 6 mejseci. stvarna zabluda ili neuracunljivost. krajnjoj nuzdi ili je u pitanju beznacajno djelo. 2. kod te osobe nedostaje krivična odgovornost i upravo radi toga i u zakonu pise da ta osoba moze uciniti protupravno djelo (a ne krivicno djelo). Odlučne činjenice . *Riješiti pravni spor znači utvrditi odlučne činjenice. Utvrđeno činjenično stanje se nalazi samo u presudi. sto nije predvidena mogucnost izricanja krivicno pravne sankcije. sto kod njih ne postiji krivična odgovornost. Protiv ovog rjesenja kao i presude dozvoljena je zalba u oku od 15 dana. vec i to da su ostvarili objektivni ucin djela (ono sto je bilo u stvarnosti . Ukoliko bi se na glavnom pretresu ispostavilo da se ne radi o tesko dusevno bolesnoj osobi i neuracunljivoj osobi tuzitelj mora odmah mijenjati svoje prijedloge koje su naprijed navedeni u optuznici. Ako je to tako onda je jasno da i sa aspekta krivicnog zakona ovakve osobe ne mogu uciniti krivicno djelo i to: 1. U toku samog postupka protiv ovih osoba nuzno je utvrditi ne samo njihovo tesko psihicko stanje. ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost a to su: npr.* 53 | P a g e . Ovakva osoba ne moze uciniti krivicno djelo vec samo protupravno djelo iz razloga sto takve osobe nisu krivično odgovorne zbog njihovog teskog psihickog stanja. one koje predstavljaju obilježja konkretnog krivičnog djela. Kada analiziramo krivicne zakone BiH i druge krivicne zakone u BiH mozemo vidjeti da za ovakve osobe nije predvidena nikakva krivicno pravna sankcija ukljucujuci i mjere sigurnosti obaveznog lijecenje i cuvanja. jer ako tako ne bi postupio sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. II POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U toku istrage moze se otkriti da je ucinitelj nekog djela tesko dusevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijecenje i koja je protupravno djelo ucinila u neuracunljivom stanju.

Za razliku od stvarnog prava.u slučaju da taj „novi“ posjednik bude uznemiravan. jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar.OPŠTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opštih pravnih normi koje regulišu subjektivna stvarna prava. NEPOSREDAN – kada neko stvar koju posjeduje drži i koristi. ako imam stambeni prostor i njegov sam posjednik i onda ga dam nekom drugom – ustupim mu stan. Ima ga svaka osoba koja neposredno ima tu neku određenu stvar. između prodavca i kupca povodom zaključenog ugovora o prodaji. Posjed može biti neposredan i posredan. i on ima pravo na zaštitu.. korištenja i raspolaganja (koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari ).. Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno. POSREDAN – kada se po nekom pravnom osnovu (pokretna ili nepokretna) stvar ustupi nekome drugom na korištenje (npr. karakteristika obligacionog prava je odnos između određenih subjekata (inter partes) npr. 54 | P a g e . Sastoji se od posjedovanja. POSJED Posjed je faktička vlast na stvari.

vlasnika. clam i precario (što znači silom. Postoje dva roka: . trebaš to i dokazati. Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši faktičku vlast nad stvari koja je u vlasništvu druge osobe i postupa po uputama te osobe. POSJED PRAVA postoji i kod npr. SUPOSJEDNICI – više osoba koje imaju posjed na istoj stvari. korištenja električnih usluga u stambenoj zgradi. elementarna nepogoda i sl. Od posjeda treba razlikovati DETENCIJU . Savjesnost se pretpostavlja! Ukoliko misliš da je neko nesavjestan posjednik. Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu.Dakle. Tu su svi stanari te zgrade SUPOSJEDNICI toga prava. . prevarom i zloupotrebom prava). a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda. pripada mu pravo na zaštitu u odnosu na osobu koja ga ometa. npr.služi se prolazom preko tuđe livade. Ukoliko su suposjednici ometani od strane treće osobe. posjed može biti savjestan/nesavjestan i zakonit. onda im pripada pravo zaštite u odnosu na tu treću osobu. KADA PRESTAJE POSJED. tj. Savjestan posjednik može sticati određena prava. To je IDEALNI POSJED. iako vrši faktičku vlast nad stvari ne smatra se faktičkim posjednikom iako tu stvar ima u posjedu. KAKO SE OSTVARUJE POSJEDOVNA ZAŠTITA? Posjedovna zaštita se ostvaruje TUŽBOM zbog smetanja ili oduzimanja posjeda kod suda. pa prema tome nema ni pravo na posjedovnu zaštitu. Postoji i posjed prava. NESAVJESTAN – nesavjestan posjednik ne može sticati prava. i jedan i drugi posjed imaju pravo na POSJEDOVNU ZAŠTITU u odnosu na svakoga ko ga ometa u vršenju posjeda ili mu posjed oduzima (uznemiravanje i oduzimanje).subjektivni – 30 dana i teče od dana saznanja za izvršeno smetanje i saznjanja o učiniocu.). počinje teči od dana učinjenog smetanja. pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu. Nasljednik postaje posjednik određene stvari u času smrti ostavioca. koji može služiti za sticanje prava vlasništva. Detentor. dakle ima posjed prava stvarne služnosti. 55 | P a g e . POSJED PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe. ukoliko određenim okolnostima nije spriječen da vrši faktičku vlast (npr. Ova tužba se podnosi sudu u zakonom predviđenom roku.objektivni – 1 godina. SAVJESTAN – kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju drži nije njegova. dakle. nije faktički. pod pretpostavkom da nije pribavljen vi. KADA SE GUBI? Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari.držanje stvari. ZAKONIT – ako je zasnovan na punovažnom pravnom osnovu. Nadalje. iako nije faktički posjednik u tom momentu. U slučaju da jedan suposjednik ometa drugoga u vršenju prava. Međutim. bolest.

I suposjednik može ustati sa ovakvom tužbom protiv trećeg lica ali i protiv drugog suposjednika! GRANICE PRUŽANJA POSJEDOVNE ZAŠTITE? Tužbeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. Kada je oduzeta stvar. raspravljanje je ograničeno samo na utvrđenje: 1. . traži se vraćanje.Tužitelj je posjednik (aktivno legitimisan).osobu koja je to uradila. KADA SE TUŽBA PODNESE PO PROTEKU OVIH ROKOVA? 56 | P a g e . U postupku po tužbi za smetanje posjeda. kao i da naknadi troškove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. Dakle. a tuženi osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan). U tužbi zbog smetanja posjeda tužitelj. to može utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tužbi zbog smetanja posjeda.čin smetanja. 2. MORA NAVESTI 2) . Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed. Ovaj postupak je HITAN! Nema osnova za posjedovnu zaštitu ako je smetanje učinjeno: a) b) c) na osnovu zakonskog ovlaštenja. tužitelj traži od suda da na temelju utvrđenih dokaza donese rješenje kojim će se utvrditi da se tužitelj nalazi u mirnom faktičkom posjedu i da ga je tuženi omeo u posjedu. te da mu se naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubuduće kani takvog i sličnog smetanja pod prijetnjom novčane kazne (ovo stoji u Rješenju zbog smetanja posjeda).. Sud pruža zaštitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. faktičkog mirnog posjeda i čina smetanja. odluke nadležnog organa ili uz pristanak posjednika..vrijeme smetanja i . 1) MORA DA DOKAŽE da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari i da ga je učinilac ometao u posjedu.

sud donosi meritornu odluku.. buke. i sa njom raspolaže . posjeduje .. MOŽE LI SE OGRANIČITI ILI ODUZETI? Može izuzetno. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr. tj. Vlasnik pri korištenju svoje stvari treba da se uzdrži od ometanja drugih vlasnika u korištenju njihovih stvari. Posebna su ograničenja prava vlasništva u javnom interesu radi zaštite prirodnih bogatstava.što znači ekonomsko upotrebljavanje i služenje svojom stvari.. .što znači vrši faktičku vlast na stvari. promet likova. KADA I PROTIV KOGA? Protiv onoga ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed pod uvjetom. nedozvoljenih štetnih emisija u vidu dima.. VLASNIŠTVO ŠTA JE VLASNIŠTVO? Vlasništvo je pravna vlast na određenoj stvari. odnosno zabranjeno ga je vršiti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno. 2. koristi .što znači troši svoju stvar (sve do uništenja) i otuđenje stvari. Ukoliko je podnijeta po proteku rokova. okoline ili kulturno-historijske baštine. Tako je posebnim propisima predviđena obaveza da poljoprivrednici obrađuju (iskorištavaju) poljoprivredno zemljište. POSJEDNIK IMA PRAVO I NA SAMOPOMOĆ. ako je npr.. „srazmjerna napadu“ (kao kod nužne odbrane u krivici). Posebnim propisima se može i posebno urediti način korištenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske baštine. smrada i sl.a sve u skladu sa prirodom i namjenom stvari. 1. da je samopomoć nužna i 3. 57 | P a g e . a u protivnom se ono može dati na privremeno korištenje drugom. To je pravo vlasnika da stvar. a ukoliko nije moguće postići dogovor o visini naknade. u javnom interesu recimo u slučaju exproprijacije (izvođenje općekorisnih radova) i u takvoj pravnoj situaciji vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po tržišnim cijenama u vrijeme oduzimanja. da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima.). oružja i sl..Sud prvo kada dobije ovakvu tužbu provjerava je li podnijeta u zakonom propisanom roku. da je opasnost neposredna. Ovdje se radi o uzdržavanju od tzv. sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku. uključujući i ubiranje plodova 3. 2. 1. RJEŠENJE kojim se ZAHTJEV ODBIJA.

stvari oko nas. Koje su stvari u općoj upotrebi i način korištenja tih stvari uređuje se posebnim zakonom. Njime se može odrediti da su neke stvari recimo isključivo u vlasništvu Federacije ili u vlasništvu nekih fizičkih osoba. Stvari u općoj upotrebi su stvari koje nisu prometu a to su npr. putevi.).STVARI U PROMETU I STVARI U OPĆOJ UPOTREBI? Stvari u prometu su stvari na kojima postoji pravo vlasništva. PREDMET PRAVA VLASNIŠTVA? Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari. statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom. alati itd. na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. javni trgovi i sl. parkovi. prozori. šume. mašine. Svako fizičko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo. Isto tako. Vlasniku recimo zgrade pripada pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade. smatra se da je nepokretnost sve ono što je uzidano. a taj posjed se može steči na osnovu koncesije (dozvole) nadležnog organa. instalacije i sl). tj. divljač. Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa. Pokretne su one stvari koje se mogu premještati sa jednog mjesta da drugo bez oštećenja njihove suštine. Postoje i nepokretnosti po namjeni – to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika služi iskorištavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. poslovni prostori i sl. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasničko-pravnim odnosima kada se na njima stekne posjed. ribe i dr. prikovano ili na drugi način trajno spojeno sa zgradom (vrata. SUVLASNIŠTVO POJAM SUVLASNIŠTVA? 58 | P a g e . dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljišta. Mineralna voda. stanovi. građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi. Tijela pravnih lica vrše vlasnička ovlaštenja saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano. ali samo ako je tu u javnom interesu. NOSIOCI PRAVA VLASNIŠTVA (Ko ima pravo vlasništva?) Nosilac prava vlasništva može biti fizičko i pravno lice. Zakonom se može ograničiti npr. promet na nekretninama koje su u vlasništvu. slobodni dijelovi prirode smatraju se državnim vlasništvom.).

OBAVEZE SUVLASNIKA? Suvlasnik je dužan da u slučaju prodaje svog dijela najprije ponudi svoj dio ostalim suvlasnicima (dakle. a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari. Da upravlja sa stvari zajedno sa ostalim suvlasnicima. i sl. s tim da u slučaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine. u slučajevima kada fizička dioba stvari nije moguća. Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke.). ¼ . prodaja. tj. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu usjevima) – ovo je izuzetak od pravila! Klauzula o odricanju? Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odriče prava na diobu je ništav. Da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom suvlasničkom dijelu. tada postoji suvlasništvo. sud može stvar dodijeliti jednom od suvlasnika s tim da on ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova. Ti dijelovi se zovu IDEALNI DIJELOVI i izrazavaju se kao ½. u vrijeme kada bi se diobom nanosila šteta stvari (npr. svaki suvlasnik može zahtjevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. Civilna dioba stvari? Po odluci suda. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva. PRAVA SUVLASNIKA? Da raspolaže svojim dijelom bez saglasnosti drugih suvlasnika. Ne može tada.. ali i kada se ti dijelovi ne znaju unaprijed ali su odredivi. potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½. a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili trećoj osobi.Kada dvije ili više osoba imaju pripadajući dio na nepodijeljenoj stvari. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. Kako se ponuda dostavlja i šta sadrži? 59 | P a g e . Organizuje se javna dražba. stvar se proda i suvlasnicima se da ono što im pripada srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.) Ako se ne postigne ovakva saglasnost. s tim da je taj njihov dio unaprijed određen. pa odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je recimo pšenica već izrasla. Ukoliko je stvar jako mala pa se iz tih razloga ne može izvršiti dioba. Da traži fizičku diobu stvari u svako doba izuzev u nevrijeme. dakle ne proizvodi pravno dejstvo. održavanje i sl. hipoteka i sl. a za sve što prelazi granice redovnog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika (npr. prenamjena. Sud o tome odlučuje u izvršnom postupku. ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine).. tj. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. izdavanje. mogu se odrediti.

ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine: 1. Dostavlja se preporučenom pošiljkom ili se predaje lično drugom suvlasniku ili suvlasnicima u dva primjerka. Etažni vlasnici su vlasnici na posebnim. te mora sadržavali identitet parcele (broj parcele. Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu. zajednička imovina bračnih drugova (do diobe). tavan. cijenu i ostale uvjete prodaje. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima. već su odredivi. broj katastarske čestice i općina kojoj pripada). tj. etažno vlasništvo.Ponuda mora biti sačinjena u pisanom obliku. stepenište. Ovaj datum je bitan jer je ponuđeni suvlasnik dužan da u roku od 30 dana od prijema ponude obavijesti ponudioca da li ponudu prihvata ili ne prihvata. Etažno vlasništvo (vlasništvo nad dijelovima zgrada) Ova materija je regulisana Zakonom o vlasništvu nad dijelovima zgrada. tu stvar pripada nekoliko lica ali dijelovi nisu određeni. koji služe zgradi kao cjelini. prodavac može prodati svoj dio trećem licu. Uzajamnji odnosi etažnih vlasnika se regulišu ugovorom (mora biti u pismenoj formi i potpisi ovjereni). po samom zakonu .. zajednička imovina nasljednika (do donošenja rješenja o nasljeđivanju). npr. kao što su: temelji. električne. zajedničkim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori). s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Dakle. ali pod istim ili nepovoljnijim uvjetima.. od kojih potpisuje oba primjerka i na jedan stavlja datum potpisa. a ako oni ne postignu saglasnost da zaključe takav ugovor. vodovodne i druge instalacije i sl.originarno: a) stvaranjem nove stvari (prerada) b) miješanjem (sjedinjavanje) c) građenjem na tuđem zemljištu d) dosjelošću e) sticanjem od nevlasnika f) okupacijom napuštene stvari 60 | P a g e . smatrae se da ponudu ne prihvata. njihove odnose uređuje sud u vanparničnom postupku. U takvoj pravnoj situaciji. suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora. Ukoliko se u tom roku od 30 dana ne izjasni.

kada neko. nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari. odlukom nadležnog organa Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva. Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari. kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – on je i vlasnik te stvari. a može biti i drugačije ugovoreno. - je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. Vlasnici spojenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem/spajanjem. kada neko od tuđeg materijala. tako da se te spojene stvari više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr. a drugi savjestan? 61 | P a g e .. svoj materijal preda drugom licu da to lice svojim radom izradi novu stvar (npr.derivativno 3. nasljeđivanjem 4. Stvaranjem nove stvari (prerada) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo) – tada ta stvar pripada vlasniku materijala. 2. 1. sticalac svoje pravo IZVODI iz prava prednika (npr.g) odvajanjem plodova 2. VAŽNA JE SAVJESNOST STICAOCA PRAVA!!! 3. svojim radom načini novu stvar – stvar mu može pripasti ako: je to lice bilo savjesno (nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika)..ukoliko su vrijednost rada i materijala jednake. na osnovu zaključenog ugovora. Mješanjem (spajanjem) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Spajanje postoji kada dva ili više vlasnika spoje svoje stvari u jednu. Kod derivativnog sticanja prava vlasništva. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika). zaključenjem ugovora o prodaji). kojom postaje određena nova stvar. srazmjerno vrijednosti pojedinih spojenih stvari. - I b. I a. sticalac svoje pravo NE IZVODI iz prava prednika. Ako je prilikom mješanja stvari jedan od vlasnika bio nesavjestan. na osnovu pravnog posla .

2. ili da b) stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. obzirom na lokaciju. savjestan vlasnik može u roku od jedne godine od izvršenog spajanja ZAHTIJEVATI da: a) mu pripadne cijela stvar u vlasništvo. 3. I c. objektivni 10 godina od završetka gradnje.U tom slučaju. Kakva prava ima vlasnik zemljišta u ovom slučaju? Ima pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljišta po cijenama koje su bile u vrijeme donošenja sudske odluke. može alternativno zahtjevati: a) da objekat pripadne njemu. . 1. znaci da je znao i mogao je znati da ovaj gradi na njegovom zemljištu. kao npr. zemljištu na kojem je objekat sagrađen i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta SAVJESNI – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta: 62 | P a g e . potrebno je i odgovarajuće ponašanje vlasnika zemljišta. u slučaju b) .kada vlasnik zahtjeva od graditelja da sruši objekat. Subjektivni rok za podnošenje tužbe je 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju. Savjestan graditelj na ovaj način postaje vlasnik na zgradi ili drugom izgrađenom objektu. Ako je graditelj bio NESAVJESTAN. tj. Graditelj može postati vlasnik samo ako je SAVJESTAN. Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka gradnje objekta. bez obzira da li je savjestan ili ne. b) da graditelj sruši objekat i vrati zemljište u prvobitno stanje. ako rušenje ne bi bilo opravdano obzirom na vrijednost objekta ili obzirom na ponašanje graditelja ili vlasnika zemljišta (npr. graditelj je naknadno saznao da gradi na tuđem zemljištu). tj. Građenjem na tuđem zemljištu – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odnosno vlasnika zemljišta. a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta. Da bi savjestan graditelj mogao steći pravo vlasništva. sud može i ODBITI zahtjev po svojoj procjeni. c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljišta. vlasnik zemljišta. da je vlasnik NESAVJESTAN. ako nije znao niti je mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. Kada se postavi neki od ovih zahtjeva.u ovom slučaju je vlasnik zemljišta dužan graditelju isplatiti naknadu u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta u vrijeme donošenja sudske odluke. Ima pravo podnijetu tužbu za naknadu i to u zakonom propisanom roku. uz obavezu naknade prometne vrijednosti stvari.

dužan je da to i dokaže. a završava se protekom posljednjeg dana zakonom propisanog roka. i 10 godina – za nekretnine. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari. i 20 godina – za nekretnine. I d. Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. Savjesnost posjeda se predpostavlja. a) Savjestan i zakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 3 godine – za pokretnu stvar. 63 | P a g e . zakonom predviđeno vrijeme. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni posjednici.onaj koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari. kome je potrebniji). clam.a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju. poklonu. Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova: 1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji. b) Savjestan i nezakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 6 godina – za pokretnu stvar.. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen). ali je dužan da vlasniku zemljišta isplati naknadu u visini prometne vrijednosti zemljišta. c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju. bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu. pa ako neko ističe nesavjesnost. c) Nesavjestan posjednik.. precario. zamjeni) i 2) ako nije pribavljen vi. ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. Dosjelost – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno. b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud može dosuditi objekat vlasniku zemljišta i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta obzirom na lokaciju gdje je izgrađen.

posudbi. b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu. Onim momentom kada je postao vlasnik. I e. smrti ostavioca. Presuda je samo dekleratorna i služi za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Dakle. sticalac mora biti savjestan. Raniji vlasnik stvari. za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu.Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla. tj. potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno): a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. Ukoliko onaj koji je dosjelošću postao vlasnik želi da se upiše u zemljišne knjige. Okupacija napuštene stvari – sticanje prava vlasništva kod pokretne stvari 64 | P a g e . on mora dokazati sve prethodno. npr. koji moraju biti kumulativno ispunjeni: 1. poklona) Uz navedene opšte uslove. 3. iako je na njoj izgubio pravo vlasništva. podnosi TUŽBU ZA UTVRĐIVANJE da je stekao pravo vlasništva dosjelošću. c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva. posluzi). zlatar koji vrši prodaju nakita). I f. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni. npr. 2. prijašnje vlasništvo prestaje. uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari. Sticanje prava vlasništva od nevlasnika – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. mora se raditi o pokretnoj stvari. u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći od trenutku otvaranja nasljeđa tj. stvar je uspomena od oca. može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost).

NEKRETNINE Potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda. ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu. plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari. a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca. Mogu biti prirodni i civilni. pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed. prema Zakonu o notarima. Kao samostalni objekt prava. onda su oni vlasnici odvojenih plodova. Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini. bacanjem u smeće). u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama. Ako je ugovor potpisan. pravo na upis ima onaj koji je prvi predao ugovor za upis u zemljišnu knjigu. a ukoliko niko nije ušao u posjed nekretnine. a savjesnost se pretpostavlja. Do odvajanja.derivatno Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva. Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. I g. a stiče se različito.Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. POKRETNE STVARI Pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi. nekretnina je prodata nekolicini lica). Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke. pravilo je restitucije. plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze. II. Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan. jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo. ugovor je ništavan. gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika. Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla . ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist). Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari. Međutim. Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova). a potpisi nisu ovjereni na sudu. Međutim. a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. 65 | P a g e . Ako postoji više savjesnih sticalaca (npr.

-kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr. kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora. uručenjem nekog dijela stvari (npr. arondacija.). Izuzetak od navedenog pravila. ARONDACIJA Ili zaokruživanje. predajom isprave (tovarnog lista. III. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi. sipanje određenih količina pšenice u vreće).Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari: 1. komesacija i uzurpacija. Za oduzeto pravo vlasništva. IV. EKSPROPRIJACIJA Prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo. ranijem vlasniku pripada pravo naknade. Za oduzeto pravo vlasništva. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. a tim momentom nasljednik postaje i idealni posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) te mu pripadaju sva vlasnička prava i prava posjeda. Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji. kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva. je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. po osnovu ugovora o čuvanju). 2. su 3 slučaja tzv. Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca. ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. radi racionalnije obrade zemljišta. a nezamljoradniku naknada u novcu. KOMASACIJA 66 | P a g e . ključeva automobila). koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija. ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. te 3. a ako se sporazum ne postigne. -kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava. po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju). fiktivne prodaje: -kada se stvar od ranije nalazi u posjedu sticaoca. i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta. željeznice i sl. Postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa.). koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade. skladišnice i sl. kao i pravo na posjedovnu zaštitu koje stiče samim nasljeđivanjem.

Način uređivanja zemljišnih površina. TUŽBENI ZAHTJEV: da mu se stvar preda u posjed. ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. tako da se na određenom (tzv. korisnih troškova u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu Svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta koje je u državnom vlasništvu. Savjestan posjednik: − − − dužan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani. jer je smatrao da je stvar njegova. Te tužbe ne zastarijevaju. komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti vlasničkim tužbama. 67 | P a g e . 1. bez obzira u čijem su vlasništvu. te troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari (uz mogućnost da traži odvajanje ako je ono moguće).nevlasnika koji stvar drži bez pravnog osnova (pasivno legitimiran). Uzurpantu odn. - Obaveze posjednika (tuženog) zavise od njegove savjesnosti. odrediti identitet stvari i dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova. REI VINDICATIO . ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja. Postupak sprovodi nadležna opštinska služba.tužba za vraćanje stvari u posjed – SUD DONOSI RJEŠENJE Ovu tužbu može podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran). Tužitelj mora dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak). − može stvar zadržati dok mu vlasnik ne nadoknadi nužne i korisne troškove. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase. formira manji broj većih i pravilnih parcela. tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije. protiv posjednika .

da je tražena stvar individualno određena. tada kupac (predpostavljeni vlasnik) može podnijeti ovu tužbu i tražiti da sud obaveže tog posjednika da mu preda stvar u posjed. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i izvršen. 68 | P a g e . kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova. osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. kupio stvar a nije je uknjižio) Tužitelj mora dokazati: - da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja). Ako su pravni osnovi iste vrijednosti. kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora. protiv osobe koja ima slabiji pravni osnov. Tužilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. dužan je vlasniku platiti naknadu. onda jači pravni osnov ima osoba kod koje se stvar nalazi. Pravo da se potražuju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku. a pravo na naknadu korisnih troškova samo ako su korisni lično za vlasnika. TUŽBENI ZAHTJEV: predaju stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova (npr. Npr. već momentom upisa u zemljišnu knjigu) Ako je u ovom slučaju. otuđio ili uništio. u odnosu na osobu koja je stvar stekla bez tereta (ugovor o poklonu). Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena. Ako ni jedan nije u posjedu stvari. Jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretom (ugovor o prodaji). − − dužan je naknaditi štetu koja je nastala na stvari. onda jači pravni osnov ima onaj ko je prvi podnio tužbu.Nesavjestan posjednik: − dužan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja. ali kupac nije postao vlasnik jer nije izvršio upis u zemljišnoj knjizi (kod prodaje nekretnina. Na podnošenje tužbe aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar na zakonit način na temelju pravnog posla. dok nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potrošio. 2.tužba za predaju stvari radi jačeg prava (tužba pretpostavljenog vlasnika) – SUD DONOSI RJEŠENJE To je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. ACTIO PUBLICIANA . da je posjed tuženog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. ima pravo na naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega.

prestanak. zaštita? POJAM Pravo vlasnika povlasnog dobra (određene nekretnine). ACTIO NEGATORIA . nakon čega se donosi rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena). - STVARNE SLUŽNOSTI Pojam. ko ga je izvršio. sticanje. ako je drugim zakonom to posebno određeno (npr. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari. da je tuženi učinio uznemiravanje kojim ometa ili ograničava njegovo pravo vlasništva. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima u postupku određenom zakonom.tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja prava vlasništva – SUD DONOSI PRESUDU Ovu tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja. te da se ubuduće uzdrži od uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne Tužilac mora dokazati: da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik. da mu vlasnik poslužnog dobra dozvoli korištenje prilaza preko svog dvorišta i sl.) ili da zahtijeva da 69 | P a g e . arondacije. vlasnika poslužnog dobra (npr.3. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA - kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. oduzimanje stvari u javnom interesu u slučajevima eksproprijacije. - U postupku po ovoj tužbi sud odlučuje presudom kojom se konstatuje da je izvršeno uznemiravanje. propašću stvari. komasacije i uzurpacije). da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretninama drugog vlasnika. može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. TUŽBENI ZAHTJEV: da sud utvrdi da je tuženi izvršio uznemiravanje i da je dužan da sa uznemiravanjem prestane. te se izriče zabrana daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne. tj. kako.

npr.. odnosno prati pravo vlasništva. nevršenje služnosti stečene dosjelošću kroz period od 20 godina.se vlasnik poslužnog dobra suzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. 70 | P a g e . DOSJELOŠĆU – potrebno je da budu ispunjena dva uvjeta: da se vlasnik povlasnog dobra služio npr. troškove snosi vlasnik povlasnog dobra. mada zakonom može biti određeno i drugačije. Može se ustanoviti u korist određenog lica (lična) ili u korist svakog vlasnika određene nekretnine (stvarna). pravo služnosti se stiče pravosnažnošću odluke.sud će svojom odlukom zasnovati pravo služnosti kada je to nužno. Stvarna služnost uvijek prati povlasno dobro. onda stvarna služnost ostaje samo na parceli na kojoj je konstituisana. vlasnik povlasnog dobra nema prilaz sa javnog puta). Ukoliko dođe do podjele povlasnog dobra. to može biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. a ukoliko je to korisno i za vlasnika poslužnog dobra onda troškove snose srazmjerno korištenju. ODLUKOM SUDA ILI DRUGOG NADLEŽNOG ORGANA . ako je postala nepotrebna) ako se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra to poštuje i ne vrši služnost. u vrijeme kosidbe. kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimično ne može koristiti svoje dobro bez korištenja nekretnine drugog lica (npr. stvarna služnost ostaje u korist svih dijelova. Svaka služnost vrši se na način da se što manje ometa vlasnik poslužne nekretnine. kroz period duži od 20 godina i da se vlasnik poslužnog dobra cijelo to vrijeme nije protivio tom korištenju. godišnje. odlukom suda. tj. ZAŠTITA Štiti se vlasničkom tužbom zbog smetanja posjeda (Actio Negatoria) koja mora biti u zakonom propisanom roku (30 dana – subjektivni rok i 1 godina – objektivni rok). Ukoliko dođe do podjele poslužnog dobra. a za nastanak služnosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljišnu knjigu . propašću jednog od dobara. prolazom. ako je utvrđeno da je konstituisana služnost postala nepotrebna (vlasnik poslužnog dobra ima pravo zahtijevati da služnost prestane. STICANJE PRAVNIM POSLOM – dogovaraju se pod kojim uvjetima. sporazumno. U tom slučaju. tada služnost prestaje protekom perioda od 3 godine. Može se ustanoviti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Ako je za korištenje poslužnog dobra potrebno montirati neki uređaj. Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava služnosti. PRESTANAK kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra. Također se štiti posebnom konfesornom tužbom.

Vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslužnog dobra, ali i protiv trećih lica koja ga ometaju u korištenju prava. Podnosi se radi utvrđenja već stečenog prava služnosti, najčešće ako je pravo stečeno dosjelošću, pa se od suda traži da to utvrdi (konstatuje). TUŽBENI ZAHTJEV: da se utvrdi da tužitelju kao vlasniku povlasnog dobra pripada pravo služnosti, npr. korištenje pješačkog prolaza, preko poslužnog dobra tuženog (određuje se precizno koja je širina i dužina tog prolaza), a u pravilu se i pravi skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglašava. Tužilac mora dokazati: postojanje prava služnosti, da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tuženi vlasnik poslužnog dobra, te da ima pravni interes za podnošenje tužbe (najčešće je to osporavanje du mu pripada pravo služnosti). Ako vlasnik poslužnog dobra smatra da je pravo služnosti nepotrebno, onda tužba utvrđivanja nepotrebnosti prava služnosti.

PRAVO ZALOGA
Pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari ili na tuđem pravu, na osnovu kojeg prava zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari, odnosno prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene. Predmet zaloga: POKRETNE STVARI I PRAVA (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl.) – pravo zaloga na ovim stvarima je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima; NEKRETNINE (hipoteka) – pravo zaloga na ovim stvarima regulisano je Zakonom o vlasničko pravnim odnosima HIPOTEKA - pojam, nastanak, hipotekarni dužnik... Pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Hipoteka nastaje:
1) 2) 3)

pravnim poslom sudskom odlukom – (vrši se upis u javnu knjigu) po zakonu

Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.

71 | P a g e

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. Može se zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Može se i prenijeti na drugog, zajedno sa prenosom potraživanja koje je osigurano tom hipotekom. Za jedno potraživanje može se zasnovati više hipoteka na više stvari, tj. nekretnina u slučaju kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti. Ukoliko bi došlo do podjele nekretnine opterećene hipotekom, nema smetnje za ostvarenje prava hipotekarnog povjerioca. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze – nedjeljivost hipoteke. Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. Hipotekarni dužnik se ne može odreći prava vlasništva na nekretnini opterećenoj hipotekom. HIPOTEKARNI POVJERILAC Uvijek je hipotekarni povjerilac banka, te joj pripada pravo da se iz hipoteke namiri kada dođe vrijeme. Realizacija takvog ovlaštenja (namirenja), ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva na namirenje u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku. Kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac može zasnivati hipoteku na već postojećoj hipoteci u korist treće osobe, bez pristanka hipotekarnog dužnika – NADHIPOTEKA. Služi za obezbjeđenje duga koji hipotekarni povjerilac ima prema nadhipotekarnom povjeriocu. Dakle, njome se zasniva pravni odnos između hipotekarnog i nadhipotekarnog povjerioca. U slučaju da hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac može tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja, dakle, može tražiti prinudnu naplatu svog potraživanja. PRESTANAK HIPOTEKE

1)

kada prestane obaveza, ispuni se tražbina (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom)

72 | P a g e

2)

kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javne knjige gdje je hipoteka upisana – općinski sud) 3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari 4) kada propadne nekretnina koja je opterećena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su: One kojima hipotekarni povjerilac ugovara ubiranje plodova na nekretnini opterećenoj hipotekom, ili tu nekretninu iskorištava na drugi način ili odredbe kojima za slučaj neizmirenja potraživanja stiče pravo vlasništva na toj nekretnini.

PRAVA STRANIH LICA
Strane fizičke i pravne osobe mogu pod zakonom određenim uslovima sticati pravo vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica, ako to zakonom nije drugačije određeno, ali i na nekretninama. Strani državljani mogu to svoje pravo prenijeti i na nasljednike. Oni koji obavljaju neku privrednu djelatnost na području Federacije, mogu sticati pravo vlasništva na stanovima, poslovnim zgradama, poslovnim prostorima, na zemljištu na kojima se ti objekti nalaze. IZUZETAK od ovoga je to da se može odrediti posebnim zakonom da stranci ne mogu steći pravo vlasništva na određenim teritorijama, npr. na nekim zaštićenim područjima. Sticanje prava vlasništva može biti ograničeno RECIPROCITETOM. Evidenciju o pravima stranih pravnih i fizičkih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Odobrenja ili saglasnosti za sticanjeprava vlasništva daje Federalni ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova, koji vode računa o tome da li za sticanje nekih prava postoji reciprocitet. ZAKUP Daje se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministarstva

73 | P a g e

pravde, koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogućnost zasnivanja dugoročnog zakupa na period od 5 do 50 godina.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak prometa nekretninama. NEPOKRETNOSTI u smislu ovog Zakona su: poljoprivredna dobra, građevinska zemljišta, šume, šumska zemljišta, neplodna zemljišta, zgrade, stanovi, stambene zgrade, poslovne zgrade, posebni dijelovi zgrada... Nekretnine u općoj upotrebi nisu u prometu. PROMET NEKRETNINA - prenos prava vlasništva na nekretninama u svojini građana. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasništvu, slobodan je pod uvjetima određenim zakonom. Prenosom prava vlasništva na građevinskom objektu, zgradi, prenosi se i pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Prenosom prava vlasništva na nekretnini koja je izgrađena na državnom zemljištu, stiče se pravo korištenja na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Zemljište koje služi redovnoj upotrebi zgrade – smatra se ono zemljište koje je predviđeno regulacionim planom, a ako plan nije donešen onda zemljište određeno Rješenjem nadležnog organa općine. Prodaja nekretnina koje su u državnoj svojini vrši se JAVNIM NADMETANJEM, tj. pismenim ponudama, ili neposrednom pogodbom samo onda kada je otuđenje putem javnog nadmetanja bilo bezuspješno. Ugovori suprotni ovoj odredbi su ništavi.

74 | P a g e

UGOVOR Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti sačinjen u pisanom obliku i potpisi ugovorača moraju biti ovjereni u nadležnom sudu. Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Ustaje se tužbom za utvrđivanje ništavosti, presuda ima deklaratoran karakter. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. Ovim zakonom određeno je da su punovažni ugovori (odnosi se na ugovore zaključene prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona)
1. zaključeni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sačinjeni u pisanom obliku

ukoliko su ugovarači potpisali ugovor, a bez ovjere, ukoliko su obje ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili pretežno. Pretežno je znatno više od pola. 2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršile ovjeru potpisa. Ova pravila se primjenjuju i na predmete zatečene u radu, dakle ako u prvostepenom postupku nije donesena pravosnažna presuda, odnosno ako je prvostepena presuda ukinuta. Tada se gleda jesu li stranke svoje obaveze ispunile bar pretežno.

PRAVO PREČE KUPOVINE Prema ovom Zakonu postoji ukoliko je konstituisana na suvlasnika ili u odnosu na treću osobu (npr. na zakupca koji je tu nekretninu koristio najmanje 5 godina) Suvlasnik – može raditi sve sa svojim dijelom, ali kada dođe do prodaje, on mora napraviti ponudu u pisanom obliku, u koju unosi sve tačne podatke o nekretnini i sve uvjete prodaje. Tu ponudu mora dostaviti suvlasniku (potencijalnom kupcu) preporučeno ili u dva primjerka od kojih jedan potpisuje kupac i na njega upisuje datum kada je potpisao, a koji datum je bitan zbog toga što ako kupac u roku od 30 dana po prijemu ponude ne da nikakav odgovor na ponudu, smatraće se da ponudu ne prihvata, pa prodavac može po proteku navedenog roka nekretninu prodati trećem licu pod istim uvjetima navedenim u ponudi, ali ne i pod povoljnijim uvjetima. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima (nižoj cijeni), suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodata trećem licu, s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Ovaj ugovor je rušljiv. Dakle, postoje dvije vrste ugovora u prometu nekretnina koji ne proizvode pravno dejstvo: - ništavi (ustaje se tužbom za utvrđenje) - rušljivi (ustaje se tužbom za poništenje)

75 | P a g e

data prevarom. Zemljišnoknjižni ulošci su dijelovi Glavne knjige koji čine pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljišnoknjižno tijelo. Nakon toga se donosi Rješenje i dostavlja se u Zemljišnoknjižni ured. Ta izjava mora biti potpuno slobodna (ne prinudna.1991. GLAVNA KNJIGA 2. ZBIRKA ISPRAVA 3. Prema tome.04. One su javne. 76 | P a g e . odnosno takvi pravni poslovi su ništavi. prevare i sile prenio pravo vlasništva na drugo fizičko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo. REGISTRI I GLAVNA KNJIGA Zbir zemljišnoknjižnih uložaka jedne katastarske općine. pod manama volje). a sastoji se iz više katastarskih čestica. Zemljišnu knjigu čini: 1. Ne može se odreći prava vlasništva ako na nekretnini postoje tereti.1991. Svako zemljišnoknjižno tijelo ima svoj poseban zemljišnoknjižni uložak sa posebnim brojem. Vode se u zemljišnoknjižnim uredima općinskih sudova. ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasništva. Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zaključeni nakon 30. Ništavost pravnih poslova zaključenih nakon 30. ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA ZEMLJIŠNE KNJIGE Knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine. Ukoliko bi bila data pod bilo kakvim pritiskom. U ovakvim slučajevima mogu se tražiti i BRISOVNE TUŽBE. godine (dakle za vrijeme ratnih dejstava) kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude. a pravo služnosti koje prati sudbinu nekretnine nije prepreka. Katastarsku općinu čini određena teritorija u koju se upisuju zemljišta i zgrade jednog ili više naselja.04. Zemljišnoknjižno tijelo je ukupnost nekretnina jednog ili više vlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj općini i čine jedno pravno jedinstvo.ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Izjava o odricanje se daje pred nadležnim organom općine. da se izvrši brisanje unosa u knjigama iz ratnog perioda. bila bi ništava.

3) List C ili teretovnica – upisuju se tereti koji opterećuju nekretninu (pravo zaloga. prenosa ili prestanka zemljišnoknjižnog prava (npr. površinu nekretnine i eventualne promjene (otpisi katastarskih čestica u drugi zemljišnoknjižni uložak). prekupa itd. otkupa. pa stoga ovlaštenoj osobi pripada pravo na brisovnu tužbu. II ZBIRKA ISPRAVA Skup isprava (ugovora. 2) List B ili vlastovnica . pravo služnosti). produženje roditeljskog prava. III REGISTRI Pomoćne knjige koje olakšavaju pronalaženje podataka. Zabilježba ili abnotacija – to je upis informativnog karaktera kako bi se publikovali važni lični odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninom (npr. Predbilježba ili prenotacija – to je uvjetni upis koji ima privremeni karakter upisa. sudska odluka. postojanje nekog spora).). zgrada. Predmetom uknjižbe mogu biti stvarna prava.. 77 | P a g e . koja se ne temelji na pravnom osnovu nije pravno valjana. šuma. 3. Ovim se omogućava trećim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za zaključenje ugovora i sl. opis nekretnine (oranica. tj.ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK čine: 1) List A ili posjedovnica . stavljanje nekoga pod starateljstvo. pravo preče kupovine. izvršnom ili krivičnom postupku. prenosa ili prestanka nekog zemljišnoknjižnog prava. Unose se i podaci o pravnom osnovu na temelju koga je neko lice steklo neko pravo (ugovor o prodaji. parničnom. presuda na osnovu koje se vrši upis još nije pravosnažna ili ugovor odnosno potpisi u ugovoru nisu ovjereni). VRSTE UPISA 1. sudskih i drugih odluka) na temelju kojih su izvršeni upisi u zemljišnoj knjizi. U ovaj list se upisuju i podaci vezani za ograničenja raspolaganja obzirom na ličnost vlasništva (npr. vlasniku oduzeta poslovna nesposobnost). Uknjižba ili intabulacija – to je konačan upis sticanja. spisak titulara upisanih u zemljišne knjige. hipoteka. sticanja. registri parcela. o darovanju). 2. red prvenstva otuđivanja. dvorište).. npr. oni se mogu dozvoliti na osnovu Rješenja zemljišnoknjižnog ureda suda kod kojeg se vode knjige ili na osnovu sudske odluke donijete u vanparničnom.upisuju se nepokretnosti sa podacima koji označavaju broj katastarske čestice. Uknjižba mora biti na temelju punovažnog pravnog posla (poklon.) Uknjižba koja se ne temelji na punovažnom pravnom poslu.sadrži evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara (pravo vlasništva. katastarskih čestica. realni tereti ili neka obligaciona prava (npr. oduzimanje poslovne sposobnosti. pravo korištenja). POSTUPAK ZA UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU Da bi se mogli izvršiti ovi upisi.

U katastar se upisuju posjednici. kvalitetu. ekonomskih. NAČELA Načelo javnosti Zemljišne knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. a kad dođe do cijepanja. molbu podnosi sticalac kako bi se prethodnik izbrisao kao vlasnik. Prema tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova. Molbu za upis podnosi lice koje na osnovu punovažnog pravnog posla. tj. statističkih ciljeva. nadležni organi općine vode katastarsku evidenciju. Katastar se sastoji od: 1. nitko se ne može pozivati na nepoznavanje onog što je upisano u Zemljišnim knjigama. onda ona (parcela ili čestica). poreskih. zamjeni. To je dio zemljišta koji pripada jednom posjedniku.sadrže podatke o polažaju i obliku zemljišta i objekata na tom zemljištu koji pripadaju jednoj katastarskoj općini. podjele parcela. 78 | P a g e . a u Zemljišne knjige prava vlasništva.čini zbirka popisa i pregleda koji sadrže podatke o površini parcele. katastarskih operata. a ista molba odnosi se prema licu koje je upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlanik (prethodnik). Ovo načelo omogućava da se stranke ne pozivaju na zabludu. Ovo načelo je jako značajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. Osnovna i najmanja jedinica u katastru je katastarska parcela ili katastarska čestica. Postupak za upis i promjene u posjedovnoj evidenciji katastra vrše se po pravilima upravnog postupka. Katastarski operat . a on počinje od 1 pa na dalje.Svaki ugovor na osnovu koga se vrši prenos prava vlasništva. Uz molbu se prilaže isprava koja može poslužiti kao pravni osnov za upis (na temelju čega). itd. tj. Prema tome. Katastar također posjeduje registar radi lakšeg snalaženja u podacima sadržanim u katastarskoj evidenciji. plodnosti. Upis se vrši na osnovu zahtjeva. mora da sadrži klauzulu intabulandi. Bez ove klauzule se ne može vršiti upis u zemljišnu knjigu. katastarskih planova i 2. Svrha ove evidencije je ostvarenje tehničkih. Katastraski planovi . klasi. na temelju čega. a to je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvrši prijenos vlasništva sa njega na novog vlasnika (kupca). tj. onda će ona biti 100/5. izrada Zemljišnih knjiga. Dakle. odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu. bonitetu. pored glavnog broja dobija još i podbroj. Katastarske čestice su označene brojem. KATASTARSKA EVIDENCIJA Pored Zemljišnih knjiga. bilo da se radi o poklonu. pravno valjanog osnova treba biti upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlasnik (sticalac). oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. molbe osobe koja mora navesti kakav upis traži zajedno sa podacima o nekretnini i zajedno sa ispravom na osnovu koje traži upis. a sticalac upisao kao novi vlasnik. katastarskom prihodu i posjednicima.

U ovaj ugovor mogu se unijeti i ništave klauzule i u tom slučaju ugovor ne proizvodi pravno dejstvo.Načelo upisa Prema ovom načelu zemljišnoknjižno pravo može se steći. odnosno sadržaj za upis u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem. a druga odbiti. Načelo pouzdanja u zemljišne knjige Sve što je upisano u Zemljišnim knjigama u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. Ovo načelo se ne odnosi na površinu katastarskih čestica. Izuzetak – kada vlasnik postaje dosjelošću. odnosno.kojima se npr. Poslovna zgrada – zgrada namijenjena za vršenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretežnim dijelom koristi u tu svrhu. Načelo prioriteta Jače pravo ima onaj ko je ranije upisan. Neka prava se mogu steči i na originaran način dosjelošću ili građenjem na tuđem zemljištu). tj. Zakup poslovnih zgarad i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom između zakupodavca i zakupca. jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani s ciljem da njoj ili kome drugom izda poslovnu prostoriju u zakup. vidjeti da se radi o punovažnom pravnom osnovu i ako je zahtjev. Ako su istog dana primljene dvije molbe. To je odstupanje od načela upisa. jer Zemljišne knjige ne garantiraju istinitost tih podataka. za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvažit će se. Načelo legaliteta To znači da se upis može dozvoliti na osnovu isprave iz koje se može jasno zaključiti. u knjizi još uvijek upisan prijašnji vlasnik iako mu je pravo vlasništva prestalo. Ovlaštene osobe u zemljišnoknjižnom uredu dužne su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen. ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ovim zakonom uređuju su uvjeti i način pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. 79 | P a g e . Poslovne prostorije se mogu davati pod zakup na zakonom određen način i vrijeme. UGOVOROM O ZAKUPU Ovaj ugovor mora biti sačinjen u pisanom obliku. Prioritet se računa po vremenu prijema molbe za upis u zemljišnoknižnom uredu. Poslovna prostorija – prostorija (jedna ili više) namjenjena za vršenje poslovne djelatnosti koja po pravilu čini jednu građevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. To su klauzule: . prenijeti i prestati upisom u Zemljišne knjige (derivatni način sticanja prava vlasništva). u ovakvim slučajevima novi vlasnik ustaje tužbom da bi se upisao. Na molbi se osim datuma prijema bilježi i čas kada je molba primljena. Može se zaključiti na određeno ili na neodređeno vrijeme.

ili da traži srazmjerno smanjenje zakupnine. PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA Zakupodavac je dužan . a to je npr. onda zakupac ima određena prava. Ukoliko je nanio neku štetu u poslovnoj prostoriji. kao npr. Zakupac ove popravke može izvršiti na teret zakupodavca i kada ga prethodno nije obavijestio. Posredovanje pri zaključivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vršiti samo organizacije udruženog rada koje se bave tom djelatnošću. poslovnu prostoriju koristiti samo u svrhu predviđenu ugovorom – i pri tome postupati sa pažnjom dobrog domaćina. - zakupodavcu omogućiti preduzimanje radnji potrebnih za redovno održavanje – zakupodavac je dužan pri vršenju tih radnji voditi računa da te radnje obavi na način na koji će što manje ometati zakupca. zakupac je dužan prethodno odrediti primjeren rok zakupodavcu da poslovnu prostoriju dovede u stanje u kakvom ju je bio dužan predati. Ukoliko poslovnu prostoriju ne preda u takvom stanju. na teret zakupodavca. zakupac tada ima pravo da popravku izvrši na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora.- kojima zakupodavac ili treće lice obećavaju zakupcu imovinsku korist ukoliko isprazni poslovnu prostoriju i preda je zakupodavcu ili trećoj osobi. - Zakupac u ovakvim situacijama ima i određena prava. da odustane od ugovora. - 80 | P a g e .ako u toku trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji izvrši popravka. ima pravo na naknadu troškova za učinjene popravke redovnog održavanja koje ne padaju na njegov teret. Bez ove odgovornosti (za štetu) može postupiti samo ako se radi o hitnoj stvari. i to najkasnije do petog u mjesecu. zakupac je dužan obavijestiti zakupodavca o toj potrebi za popravkom i odrediti primjeren rok za vršenje popravke. odnosno davanja primjerenog roka. ili da na teret zakupodavca poslovnu prostoriju dovede u stanje potrebno za normalno obavljanje djelatnosti. U toj situaciji odgovara za štetu koju je tim propuštanjem nanio zakupodavcu. dužan je da je otkloni. Bez ove prethodne obavijesti. a može ih ostvariti prebijanjem tih troškova sa iznosom zakupnine koji se odnosi na održavanje. kojima se jednoj strani obećava imovinska korist ukoliko odustane od ugovora. Dužan je plaćati održavanje zajedničkih prostorija i uređaja. Da bi se koristio ovim svojim pravima u ovakvoj situaciji. da obavijesti zakupodavca o potrebi popravke .da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju da se ona može koristiti u svrhu određenu ugovorom. Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvrši popravku. a ako to vrijeme nije odredeno ugovorom onda je dužan zakupninu plaćati unaprijed svakog mjeseca.u vrijeme određeno ugovorom. zakupac gubi ovo pravo izbora. Ovo pravo mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca. Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja poslovne prostorije do koga je došlo usljed njenog redovnog korištenja. Zakupac je dužan: - plaćati zakupninu . u skladu sa odredbama ugovora.

sud će UKINUTI OTKAZNI NALOG. Uručenje otkaza: Otkaz se suprotnoj strani uručuje preko nadležnog suda.Po isteku ugovora. sud bi nalog PODRŽAO. 81 | P a g e . Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana po isteku toga vremena. dana u mjesecu. zakupac ima pravo na prigovor. a zakupodavac se tome ne protivi. po isteku vremena na koje je zaključen. Otkazni rok može teći samo od 1. gdje navodi razloge da zakupodavac to recimo čini iz obijesti. Ako otkazuje zakupac – navode se razlozi i rok za preuzimanje ispražnjenih prostorija. neovisno je li ugovorom zaključen na određeno ili na neodrđeno vrijeme ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i to: a) ako zakupac i nakon opomene poslovne prostorije koristi suprotno ugovoru ili poslovnim prostorijama nanosi znatnu štetu. Moraju se navesti razlozi otkaza i rok za pražnjenje poslovnih prostorija. Sporovi po tužbi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim. U suprotnom slučaju. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU - - istekom ugovorenog vremena otkazom odustankom PRESTANAK ISTEKOM UGOVORENOG VREMENA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na određeno vrijeme smatra se. odnosno po prestanku zakupa. a ako taj rok nije određen ugovorom. prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme. PRESTANAK NA OSNOVU ODUSTANKA Zakupodavac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme. ili 15. U tom slučaju.Ne može vršiti izmjene ili prepravke poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca. Kada sud uruči OTKAZNI NALOG zakupcu. sve ide na parnicu. ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju. PRESTANAK UGOVORA OTKAZOM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na neodređeno vrijeme ne može prestati otkazom prije isteka roka od 1 godine od dana zaključenja. otkazni rok iznosi 6 mjeseci. Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispražnjene i predate. Rok za podnošenje prigovora je 8 dana od dana dostave naloga. dužan je poslovnu prostoriju predati u stanju u kojem je bila kada ju je uzeo u zakup. Može dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo uz saglasnost zakupodavca. nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije. zakupodavac može tužbom kod nadležoog suda tražiti predaju ispražnjenih prostorija. Punovažnost otkaza: biće punovažan kada između dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakup protekne vrijeme određeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). Ukoliko u parničnom postupku sud utvrdi da su razlozi zakupca opravdani i da je on u pravu.

knjige. Ukoliko se radi o djelu pod pseudonimom čiji autor nije poznat. U tom slučaju treće lice postaje zakupodavac. Razlozi za PSEUDONIM mogu biti lične. dramska. Strana koja odustaje od ugovora dužna je obavijestiti suprotnu stranu i odrediti rok preuzimanja odnosno pedaje poslovnih prostorija. zbirke pa čak i zbirke sudskih odluka.. umjetnička djela. druga strana ustaje tužbom tražiti prava. Ovim zakonom regulisani su autorskopravni odnosi. Autorsko djelo .b) ako zakupac u roku od dva mjeseca i nakon opomene ne plati zakupninu zakupodavcu. a pravna lica mogu biti samo NOSIOCI PRAVA. Naslov djela je zaštićen kao i samo djelo. umnožavanje. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. reprodukovanje. književni tekstovi. brošure. muzičke obrade i druge prerade umjetničkih djela koja čine novo djelo. ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati. izvođenje. saobraćaj ili okolne objekte (npr. moralna I IMOVINSKA – sadrže ovlaštenja autora na iskorištavanje. Autor djela – lice koje je stvorilo određenu intelektualnu tvorevinu. način i oblik izražavanja). I prevodi dijela. postoji opasnost od rušenja). autorsko pravo pripada tada izdavaču djela. Taj rok ne može biti kraći od 30 dana od dana obavještenja o odustanku. političke ili umjetničke prirode. Ova prava su prenosiva..raznih djela. Ugovor o zakupu ne prestaje kada treće lice kupovinom ili po drugom osnovu postane vlasnikom zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. 82 | P a g e . Autorska djela su pisana djela. OSTALE ODREDBE O PRESTANKU UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija može prestati ako je poslovna prostorija eksproprisana ili je u stanju da predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi. Zakupac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa.individualno određena tvorevina iz raznih oblasti (književnosti. članci. Autor može biti samo fizičko lice. Ukoliko se neka od strana na ovo ogluši. imovinska 2. nauke. Autorom se smatra osoba čijim je imenom i prezimenom ili pseudonimom djelo označeno. VRSTE AUTORSKIH PRAVA 1.

. autorska imovinska prava mogu koristiti nasljednici u rokovima predviđenim u Zakonu o autorskim pravima. Protekom tih rokova. Lice na koje je preneseno autorsko pravo. Poslije smrti autora. nosioci autorskog prava i organizacija kojima je autor pripadao. pa ta lica stiču status nosioca autorskog prava. Ugovor koji nije u pisanoj formi ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Pravo autora na iskorištavanje djela može se u potpunosti ili djelimično uz naknadu ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za određeno vrijeme. ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA Lice čije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu tog prava kao i naknadu štete. bračni drug. pravo da se usprotivi deformiranju. ako ugovorom nije drugačije određeno. Jednako su zaštićena i imovinska i moralna autorska prava. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima. ovlaštenje autora čije je pravo predmet spora. Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo on mora biti u pisanom obliku. Dužnost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdržava od postupaka koji bi korisnika ometali u vršenju prenesenog autorskog prava. Zaštitu svojih prava autor može ostvarivati tužbom kod suda. odnosno iskorištavanje autorskog djela a) ne može to pravo prenositi na treća lica bez saglasnoti autora. b) nije ovlašteno da prilikom korištenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene.Za njihov prenos potreban je UGOVOR. Mogu se prenijeti i zakonskim NASLJEĐIVANJEM. Ukoliko nema nasljednika. 83 | P a g e . Poslije smrti autora. djelo postaje slobodno i njime se može koristiti svako lice bez ograničenja. Nasljeđuju ih djeca. organizacije autora moraju imati posebnu PUNOMOĆ. autorska moralna prava mogu vršiti i organizacije autora: savezi književnika. tj. njihovi nasljednici. kompozitora.. II MORALNA – sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora da bude priznat i označen kao autor pod svojim imenim ili pseudonimom. autorska imovinska prava postaju državno vlasništvo. Imovinska prava autor može prenijeti na fizičko ili pravno lice i TESTAMENTOM.. Pravo na zaštitu imaju pored autora: koautori. Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnošenje tužbe kod suda za zaštitu autorskih prava. dovršeno. Ništav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskorištavanja svih svojih budućih djela. Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno. filmskih umjetnika. skraćenju ili bilo kojem mijenjanju djela kao i to da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijeđa njegov ugled. roditelji.

umjetnosti. po prestanku autorskog prava autora. To vrsenje prava ne smije ukljucivati samovolju.U slučaju povrede imovinskog autorskog prava izvršene namjerno ili iz nepažnje. bez obzira na to da li mu je zbog povrede pričinjena materijalna šteta. Zaštitu moralnih autorskih prava pored autora mogu preuzeti i akademije nauka. obijest. sud može dosuditi naknadu nematerijalne štete po pravilima Zakona o obligacionim odnosima. da ni jedna od njih ne smije da iskoristava svoj jaci ekonomski ili neki drugi polozaj koristeci se time da nametne obavezu drugoj strani koju inace ne bi po redovnoj strani prihvatili. NAČELO SAVJESNOSTI I POŠTENJA To načelo ukljucuje da su ugovorne strane pri zasnivanju obligacionih odnosa savjesne. Sud uvijek odlučuje cijeneći sve okolnosti u skladu sa Zakonom o autorskim pravima i Zakonom o obligacionim odnosima. iskrene i otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. onda se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima u kojem je regulisana naknada štete. mora se vrsiti na nacin kojim se ne dovodi u nepovoljniji polozaj suprotna strana. Lice čije je autorsko pravo povrijeđeno može zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju štete. Znaci. nepaznju. Takvo ponasanje se iziskuje od obje strane. 84 | P a g e . U slučaju povrede moralnog autorskog prava. NAČELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA Zabranjeno je vrsenje prava u obligacionim odnosima protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno i priznato. Ukoliko je šteta nastala. Zakonom je predviđeno i izdavanje privremenih mjera. tako i po pravilima o sticanju bez osnova. autor može zahtijevati plaćanje ugovorene ili za tu vrstu posla uobičajene naknade uvećane za 200 %. Kod zloupotrebe prava problem je u vrsenju odnosno u nacinu vrsenja tog prava. OSNOVNA NAČELA? NAČELO RAVNOPRAVNOSTI Znači da su stranke odnosno ucesnici u obligacionim odnosima potpuno ravnopravni tj. Oni bi bili aktivno legitimirani da ustanu tužbom ukoliko bi došlo do skrnavljenja.

NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA? Ugovori . Preuzeta obaveza moze prestati samo saglsanom voljom tj. Vi ste dobrovoljno pristali na nesto i vi dajete ogromnu vrijednost za to. Preuzete obaveze se moraju do kraja ispostovati na ugovoreni nacin i u dogovorenom roku. 1. ugovor pobijati zbog prekomjernog ostecenja. Ako kupite sliku i za nju date vecu vrijednost nego sto je njena prava vrijednost. Ucesnici u obligacionim odnosima duzni su da ostvarivanju svojih prava uzdrzavaju se od postupaka kojim bi se otezalo izvrsenje obveza drugog ucesnika. Pri izvrsenju preduzetih obaveza ucesnici u obligacionim odnosima duzni su se ponasati sa paznjom dobrog privrednika ili odnosno dobrog domacina ili sa povecanom paznjom dobrog strucnjaka. u ovoj situaciji ne moze se traziti. Pažnja dobrog privrednika je pravni standard koji se odosi na pravna lica i vrsioce samostalnih djelatnosti. profesionalca . Svako se mora uzdrzavati od ucinjenja stete drugom u obligacionom odnosu. Povreda ovog nacela najcesce se manifestuje kao prekomjerno ostecenje. Paznja dobrog sturcnjaka. Ova paznja zavisi od vrste preduzetih obaveza. One su odgovorne za ispunjenje obaveza. jer je kupljena recimo iz emotivnih razloga. paznja dobrog domacina odnosi se na gradane u svakodnevnim njihovim aktivnosima. Ako je nesto kupljeno na javnoj drazbi pa je data neuporedivo veca cijena od stvarne vrijednosti stvari koja je kupljena i prema tome doslo do prekomjernog ostecenja a time i povrede nacela ekvivalencije. opet nema prava na pobijanje ugovora. Stranka prodala kucu po nerealnoj cijeni a nije znala za pravu vrijednost . NAČELO EKVIVALENCIJE (jednake vrijednosti uzajamnog davanja) Ovo nacelo dolazi do izrazaja kod dvostranih teretnih ugovora sto znaci da ono sto je obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane. Duznost i obaveza da se preuzete obveze ispune. ucesnika u pravnom prometu.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi. Za posljedicu ima rusljivost. na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna ugovrna strana (dužnik) drugoj strani (povjeriocu) izvrši određenu činidbu. Duzni su se ponasati tako da ne ometaju izvrsenje obaveze od strane drugih osoba. sve sto trebaju obavljati u skladu dobog domacina. Ovo nacelo dolazi do izrazaja i kod zelenaskih ugovora. NAČELO ZABRANE PROUZROKOVANJA ŠTETE Necelo da se svako mora uzdrzavati od postupka koji nanosi stetu. sporazumom ili na temelju zakona kada on to propisuje.to je paznja koja se zatjeva od strucnih lica.NAČELO ZABRANE ISKORIŠTAVANJA MONOPOLNOG POLOŽAJA Zabranjeno je iskoristavanje monopolnog polozaja kojim se sticu materijlne i druge koristi koji se ne temelje na radu ili stvaraju neravnopravan polozaj u poslovanju.tada je ugovor rusljiv. kod ugovora na srecu ili na javne drazbe. Isto tako kod ugovora na srecu i besplatnih ugovora vrijedi. Ovo nacelo ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora. ili se obje strane međusobno obavezuju da izvrše određene činidbe. 85 | P a g e .

b) Vrijednosni papiri – su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. 86 | P a g e . lica koja su zaključula brak sa 16 godina. ili da se nađe u određenoj situaciji (npr. Pored ovoga.To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. cinjenje ili trpljenje moguc. tim momentom stiču poslovnu sposobnost.To su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. 3. djelimicno je sposobno time sto moze zakluciti punovazan ugovor o radu i slobodono raspolagati svojom zaradom. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake.Prouzrokovanje štete . bonovi i sl. Poslovodstvo bez naloga . tj da je sposobna da se sama stara o svojim pravnim interesima). vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog . Sticanje bez osnova . Ovo se odnosi na fizicka lica. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. strani (povjeriocu) izvršiti određ. Čak i ona mldb. uz obavezu sticaoca da je vrati. karte (ulaznice). Može biti nužno i korisno. u pravilu (dužnik). Pravna lica poslovnu sposobnost stiču upisom u javne knjige. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. ček. 1 UGOVOR? Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određ. Lice starije od 15 god. 4. bitno je da se strane u ugovoru poslovno sposobne (poslovna sposobnost stiče se sa 18 godina pod pretpostavkom da je osoba duševno sposobna. pozorišne i dr.To je protupravna radnja kojom se činjenjem ili propuštanjem drugome prouzrokuje šteta.bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao. pravnih učinaka. konsoman) c) Legitimacioni papiri – su željezničke. (na ispitu se moraju znati uslovi) 2. dopusten. 5. ili da postigne neki uspjeh. odreden ili odrediv. Tu spadaju: a) Javno obećanje nagrade – kojim se neodređeni krug lica poziva da za nagradu poduzme neku radnju. konkurs za izradu projekta. PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUČENJE PUNOVAŽNOG UGOVORA Za zakljucenje punovaznog ugovora potrebna je saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora. da je predmet obveze davnje. oglas da se pronađe izgubljena stvar. Jednostrana izjava volje . koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. činidbu ili se obje strane obvezuju na vršenje činidbe. pri čemu je štetnik dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima . Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca.To je mješanje u tuđe poslove. nagrada za najbolji roman). obvezuje dr. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana.

kada kupac na osnovu ponude pošalje prodavcu cijenu). odredena ili odrediva. Izjava volje za zaključenje ugovora može se dati: a) riječima. kod prodaje su to predmet i cijena). Zasnivanjem stvarnog prava stice se pravo na stvar. za sticanje stvarnog prava. kada je po odredbama Porodičnog zakona potrebo da organ starateljstva odobri otuđenje imovine lica koje je pod starateljstvom. b) uobičajenim znacima (rukovanjem. mogao da trpi da susjed crpi vodu sa njegovog imanja. Negativne cinidbe mogu se sastojati u necinjenju. Cilja zasnivanja ne može biti suprotan osnovnim načelima obligacionog prava. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor. dopustena. U trpljenju kada npr. cinjenu (kod ugovora o djelu). IZJAVA VOLJE Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjena nekom licu koja mora da sadrzi sve bitne elemente ugovora tako da bi se njenim prihvatom mogao zakljuciti ugovor. U pravilu predmet duznikove obveze moze biti svaka cinidba koja je moguca. tj odredeno pozitivno ili negativno ponasanje duznika. te u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili naknadno (kao odobrenje). ili c) konkludentnim radnjama (npr. Pregovori koji predhode zaključivanju ugovora ne obavezuju. Zasnivanjem obligacionog pravnog odnosa stice se samo pravni osnov za pribavljanje stvari odnosno. nekad i šutnjom). Npr. Pregovarači su pregovore dužni voditi ozbiljno. sa namjerom da se zaključi ugovor. ali od toga odustane bez osnovanog razloga. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr.Predmet obligacionog odnosa moze biti cinidba. U nekim slučajevima. IZLAGANJE ROBE 87 | P a g e . ne smije pregovaračima stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti. mogu ali i ne moraju dovesti do zaključivanja ugovora. Osnovna karatkteristika obligacionog prava da ono nije pravo na stvari vec licno pravo na neke stvari. OPĆA PONUDA To je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica. tj. za punovažnost ugovora je osim izjave volje potrebna i saglasnost trećeg lica. To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru zaključiti ugovor. kimanjem glave. jer ukoliko tako postupi odgovaraće za štetu prouzrokovanu pregovorima. I taj prijedlog sadrzi bitne sastojke ugovora i vazi kao ponuda ukoliko drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja i obicaja. Pozitivne cinidbe mogu se sastojati u davanju (kod kupoprodajnih ugovora). Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude.

. Ako ponuđeni prihvati ponudu. DO KADA PONUDA OBAVEZUJE? Ponuda pobavezuje ponudioca do isteka roka. nesporazum.. već samo poziv da se učini ponuda pod navedenim uslovima. zavisi od prirode ugovora. bitna zabluda. FORMA PONUDE U obliku koji se zahtijeva za ugovor koji se treba zaključiti. tj. 88 | P a g e . letaka. Moze se odrediti i rok za prihvatanje. Ponuda se moze opozvati ako je ponuđeni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. Ovo je od značaja za valjanost ugovora. Kakvo dejstvo imaju mane volje na punovažnost ugovora? PRIJETNJA Ukoliko je ugovorna strana ili neko treci pod ovim okolnostima izazvao opravdan strah kod suprotne strane.. onda se smatra da teče od datuma oznacenog u ponudi. pa je ona zbog toga zakljucila ugovor. Ako nema roka. KADA JE PONUDA PRIHVAĆENA? kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu. Sa oznacenjem cijene smatra se kao ponuda. TV-a. Nema dejstva odredba u ponudi u kojoj ponudilac upozorava ponuđenog da ce sutnju smatrati prihvatanjem ponude.To je jedna vrsta ponude. MANE VOLJE Prijetnja. onda se racuna od dana predaje pošti. ako to pismo nije datirano. a ponuđać se ogluši. Ako je prihvatanje ponude izvrseno sa zakasnjenjem to ce se tretirati kao nova ponuda od strane suprotne strane..u tom slučaju odgovara za štetu. ponuđenog. SLANJE OGLASA I KATALOGA Sa cjenovnikom i tarifom. oglasi putem štampe. kada ponuđeni posalje stvar ili plati cijenu. prividan (fiktivan) ugovor. tj.oni ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora. KAKO SE TUMAČI ŠUTNJA PONUĐENOG? - Šutnja ne znaci prihvatanje ponude. prevara. takav ugovor je rusljiv i moze se traziti njegovo ponistenje.

a u stvari zaključile ugovor o ostavi. Zabluda o licu – npr.Strah mora biti opravdan. sa ciljem da se stvori lazna predstava kod trecih lica. Zakljucuju ugovor koji ne zele (simulirani). Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna. a u stvari zele drugi ugovor (desimulirani). Radi se o zakljucenju ugovora bez namjere da se time ostvari neki cilj. to dakle vi mislite.npr. kupujete zlatnu narukvicu a ona je samo pozlacena.npr. ozbiljna prijetnja. Samo izgleda da su zakljucili ugovor iako fakticki ugovorne strane ne zele zakljuciti ugovor. a fakticki sklapate ugovor sa licem C. Moze se traziti ponistenje ugovora. Nesuglasnost između određene predstave i faktickog stanja koja se odnosi na bitne elemente ugovora. FIKTIVNI UGOVOR Svjesni sporazumni nesklad volja i njegovog ocitovanja. Posljedice su rušljivi ugovori!! Bitno je da je doslo do zablude kod bitnih elemenata ugovora. PREVARA Namjerno dovođenje u zabludu ili držanje u zabludi nekoga. ja mislim kupujem za jednu cijenu a u ugovor unesena druga cijena. Ako je prevaru učinilo treće lice. ZABLUDA Može biti bitna i ona djeluje na punovažnost ugovora. ugovorne strane htjele da zaključe ugovor o zajmu. odredenu parcelu. situacija kada kupujete neku nekretninu. a u ugovor se unosi druga parcela ili kad je u pitanju cijena. zakljuce ugovor o prodaji a zele ugovor o poklonu a sve u cilju obmane trece strane. kako bi se na taj način došlo do zaključenja ugovora. od strane druge strane ili trećeg lica. vi ste u uvjerenju da kupujete jednu parcelu.. Zabluda o prirodi pravnog posla – npr. Ovaj ugovor nema učinka!! On je nepostojeći! 89 | P a g e . sklapate ugovor sa licem A ili B. Moze biti zabluda o glavnom predmetu . Zabluda o bitnim svojstvima glavnog predmeta – npr.. ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru.

USLOVI KAO NAČINI OGRANIČENJA UGOVORA Ako nastanak ugovora zavisi od neizvjesne činjenice. ne proizvode pravno dejstvo. a propustile su da ovaj dogovor ispostuju samo u dijelu kojim su se obvezale da ce ugovor saciniti u pisanom obliku ali su neovisno od toga preuzete obveze ispunile u cjelost. Ako je zakljucen pod raskidnim uslovom. pa se uslov ispuni. vracanje datog. Ako to nije moguce onda se daje naknada u novcu po cijenama u vrijeme donosenja sudske odluke. Posljedica ako ugovor zaključi osoba koja nema poslovnu sposobnost? Ništav ugovor! FORMA UGOVORA? Pravilo je da su ugovori neformalni ukoliko posebnim zakonom nije propisana određena forma. pravilo je restitucija tj. ugovor se može zaključiti i pod uslovom.Subjektivni rok se racuna od dana saznanja za povrede bitnih elementata. Zakon o naslijedivanju takode. onda je ugovor ništav. Zakon o prometu nepokretnosti propisuje određenu formu ugovora. prinudnim porpisima. ako su strane pisanom formom uvjetovale punovaznost ugovora. Ako je ugovor zakljucen pod odložnim uslovom. Nedopušteni i nemogući uvjeti? Ništav je ugovor u kome je postavljen odlozni ili raskidni uslov suprotan ustavu. ugovor pretaje vaziti kad se uslovi ispune.. jer ovo uvjetovanje punovažnosti ugovora formom ima isto dejstvo kao da je forma zakonom uvjetovana. Ukoliko je nesto dato na temelju nistavog ugovora. a forma nije ispoštovana. Ako je zakonom propisana forma ona se mora ispostovati. Ukoliko su ugovorene strane pored ostalog ugovorile da ce ugovor zakljuciti u pisanom obliku i pri tome su se dogovorili o svim bitnim elemetnima ugovora. Takvi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem preuzetih obaveza. moralu drustva. Medutim.. npr. Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma. Tada ispunjenjem obveza ugovor ostaje na snazi (konvalidira). SREDSTVA OSIGURANJA UGOVORA? 90 | P a g e . POSLJEDICE Ugovori koji nisu zakljuceni u zakonom prpoisanoj formi su ništavi. ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja.

PREDUGOVOR? Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljucenje glavnog ugovora. ako ga ne izvrši primalac kapare: davalac može po izboru tražiti izvršenje ugovora ili naknadu štete i vraćanje kapare ili iznos dvostruke kapare. dok suprotna strana stiče određena prava. Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj da ce dati odustanicu ona poslije toga vise ne moze zahtijevati izvrsenje ugovora. a ako to nije moguće onda naknadu štete. 91 | P a g e . ODUSTANCA Davanjem odustance svaka ugovorna strana moze se ovlastiti da odustane od ugovora. kapara se vraća ili se uračunava. Ako nije određen rok za davanje odustance. Odustancu je duzna dati istovremeno sa davanjem izjave o odustajanju. onda ovlastena strana moze odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreden za ispunjenje ugovora. POSLJEDICE - U slučaju ispunjenja ugovornih obaveza. Unaprijed se dogovaraju da ce isplatom odredenog iznosa moci da odustanu od ugovora. ako ga ne izvrši davalac kapare: druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora. ne moze se dati odustanca. Primalac kapare stice pravo vlasnistva na toj imovini koja je data kao kapara (na novcu najčešće) DEJSTVO KAPARE Obezbjeđuje izvršenje ugovora i u pravilu se uračunava u cijenu. Ona strana koja je dala kaparu (kaparisala). sve zavisno od prirode posla.KAPARA Određena imovinska vrijednost. Ako nije odreden rok onda se opet uzima 6 mjeseci ili neki drugi rok. najcesce novac. dakle kada se ugovor ne izvrši. ne moze odustati od ugovora. koji jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. Preugovor mora biti zakljucen u obliku (formi) koji je propisan za zakljucenje glavnog ugovora. Zakljucenje glavnog ugovora moze se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zakljucenje. Ako strana koja je primila kaparu ne ispuni obaveze iz ugovora stiče obaveze. U njemu treba odrediti i rok za zakljucenje glavnog ugovora. Predugovor mora da sadrzi sve bitne elemente glavnog ugovora. U slučaju neispunjenja. Nakon što se počnu ispunjavati obaveze iz ugovora.

Dejstvo zastupanja? Ugovor koji zakljuci zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlastenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja. u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) .zakonsko zastupanje (npr. a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete). obvezivace neovlasetno zastupanog samo ukoliko je naknadno ugovor odobrio. jedino tada prestaje obveza na zakljucenje ugovora. Zastupanje može nastati: 1) na osnovu zakona . 3) na osnovu izjave volje zatupanog . Ukoliko nema ni naknoadnog odobrenja u takvoj pravnoj situaciji strana sa kojom je ugovor zakljucen moze od neovlastenog punomocnika traziti nakandu stete ukoliko je u 92 | P a g e . obavljeni po samom zastupanom licu. zakljuci kao punomocnik u ime drugog bez njegovog ovlastenja.sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. ZASTUPANJE (PUNOMOĆNIK) Ugovor kao drugi pravni posao moze se zakljuciti i preko zastupnika (punomocnika). onda se može tražiti sudskim putem da sud obaveže tu drugu stranu na zaključenje ugovora. Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor. Obvezuje samo na zaključenje. 2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa. Prenosenje zastupanja na drugog jemoguće samo ako mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom.zastupanje na osnovu punomoći. ako se ne postupi po tome onda presuda zamjenjuje glavni ugovor.Ako su se u vremenu od zaljucenja predugovora do momenta kada je trebao da se zakljuci glavni ugovor izmjenile okolnosti toliko da predugovor ne bi bio ni zakljucen da su te okolnosti ranije postojale. Ako ugovor zakljuci neovlastena osoba. U tom zahtjevu sudu treba da stoje dvije stvari: obveza za zaključenje (tuženi se obavezuje na zaključenje).Kakav zahtjev se još može postaviti? Ukoliko jedna strana neće da zaključi ugovor u predviđenom roku. Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga. a ne i na izvršenje glavnog ugovora! Izuzetak .

ugovora o poravnanju). Forma punomoći Ugovor o punomoćstvu je u pravilu neformalan ugovor. Punomoć mora imati odgovarajuću formu samo ako se odnosi na ovlaštenje zaključenja ugovora za koje je zakonom predviđena posebna (najčešće pismena) forma. S obzirom na opseg ovlaštenja. - 93 | P a g e . smrću odn. u granicama zakona. b) posebna (specijalna) . isključujući otuđenje i raspolaganje. i njome ovlastiti punomoćnika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su uobičajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica.ovlaštenje za zastupanje što ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomoćstvu) daje punomoćniku. Punomoć prestaje 1. upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca). punomoć može biti: a) opšta (generalna) .trenutku zakljucenja ugovora bila savjesna.može se učiniti izjavom bez posebne forme. jer se za takva ovlaštenja zahtjeva specijalna punomoć. prestankom pravne osobe koja je punomoć dala – osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljedbenike. PUNOMOĆ Davanje punomoći Punomoć je . c) vanredna .izdaje se u slučajevima kada posao za vlastodavca ima poseban ekonomski značaj (npr.izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima davaoca punomoći (npr. Punomoćnik može biti i pravna osoba. smrću odn. pravna osoba. preuzimanje mjenične obaveze. 3. a to znaci da nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlastenja za zastupanje. Poslovna punomoć Poslovnu punomoć može dati. prestankom pravne osobe kao punomoćnika.izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog poslovanja (npr. sklapanje ugovora o jemstvu. opozivom punomoći od strane vlastodavca .otuđenje i raspolaganje dobrima vlastodavca). Posljedice prekoračenja ovlaštenja? Kada zastupnik prekoraci granice ovlastenja zastupani je u obavezi samo ako je to prekoračenje odobrio. 2.

trgovački putnik ima samo ovlaštenje na posredovanje da bi došlo do zaključenja ugovora koji će sklopiti njegov poslodavac.Poslovni punomoćnik ne može otuđiti ili opteretiti nekretnine. ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. OBORIVI) UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba (lica između 14 i 18 godina koja nisu zaključila brak po odobrenju suda. naplati cijenu. moralu društva. i odlučiti da se to preda općini prebivališta. Prema tome. dok u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje. kod tzv. tada se može odbiti zahtjev strane koja je šta primila na osnovu takvog ugovora. preuzeti mjenične obveze ili obveze jamstva. Paulijanske tužbe i dr. ili kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izričito za pojedinačne slučajeve (npr. kada su prilikom zaključenja ugovora postojale mane volje (prijetnja. vrši prodaju na kredit. onda se samo ta odredba i ima smatrati ništavom a ugovor ostaje na snazi. uzeti zajam i voditi spor. jedna strana po osnovu ovakvog pravnog posla dala šta drugoj strani. a pravo na isticanje prigovora ništavosti ne zastarjeva. U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje. prinudnim propisima. RUŠLJIVI (POBOJNI. bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim. Djelimična ništavost – npr. Poslovna punomoć može biti ograničena na određenu vrstu poslova ili na određene poslove. 94 | P a g e . dužna je to vratiti – restitucija! Ako je ništavost zbog suprotnosti ustavnom poretku i dr. - Trgovački putnik Trgovački putnik ima ovlaštenje posredovanja i nastojanja pronalaženja kupaca. tj. sud vodi računa o savjesnosti! Dakle. samo neka odredba ugovora je ništava. NIŠTAVI UGOVORI Ugovor je ništav ako je protivan ustavnom uređenju. U donošenju ovakve odluke. Posljedice ništavosti: U slučaju ništavog ugovora. dakle vrši sve pripreme za zaključenje ugovora. Pravo da zahtjeva utvrđenje ništavosti ima svako zainteresovano lice i nadležni tužilac.). Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. prikupljanja naredbi. a donosi se deklaratorna presuda. kao i punoljetna lica kojima je ograničena poslovna sposobnost).. ali ta ograničenja imaju učinak prema trećem samo ako je za njih znao ili mora znati. On nema pravo da zaključuje ugovor. ništav je). ako nije dobio posebnu punomoć za svaki takav posao. u slučaju prekomjernog oštećenja.

a ako to nije moguće. Oštećena strana može tražiti od suprotne strane da izvrši nadopunu cijene do prave vrijednosti stvari ili da traži poništenje pravnog posla. Posljedice poništenja Posljedica poništenja je restitucija primljenog. objektivni rok – 3 godine od zaključenja. RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor. Najčešći slučaj je kod prometa nekretninama. Ovdje je bitno rukovoditi se načelom ekvivalencije i ukoliko je ono narušeno ima za posljedicu rušljiv pravni posao! Pojavljuje se kod dvostranih pravnih poslova. objektivni rok – 3 godine od dana zaključenja rušljivog ugovora. teško materijalno stanje. a savjesna je samo ako u času zaključenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. Izuzetak – ukoliko je do prometa došlo na javnoj dražbi pa je neko iz sentimentalnih razloga npr.Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena. ako za to postoje zakonom propisani uslovi: 95 | P a g e . Načela povrijeđena ovakvim ugovorom su načelo zakonitosti i načelo savjesnosti i poštenja. Posljedica zelenaškog ugovora Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. Samo savjesna strana u času zaključenje ugovora može postaviti ovakve zahtjeve. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE Očigledan nesrazmjer uzimanja i davanja. lakomislenost ili zavisnost druge strane. Poništenje se može tražiti u zakonom određenim rokovima za poništenje rušljivih ugovora: subjektivni rok – 1 godina od saznanja. te su samim tim ništavi. kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde. može se zahtjevati novačana naknada. može tražiti poništenje ugovora u zakonom propisanom roku: subjektivi rok – 1 godina od dana saznanja za razloge rušljivosti. ZELENAŠKI UGOVOR Zelenaški ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor. kupio nešto „iznad stvarne cijene“. nedovoljno iskustvo. Ugovor se može i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog ugovarača). Bitno je da je u vrijeme zaključenja ugovora došlo do očigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima.

pod uvjetom da su te okolnosti nastupile prije isteka roka za ispunjenje ugovornih obaveza – samo u tim slučajevima te promijenjene okolnosti imaju dejstvo na raskid ugovora. kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor raskida ako ugovorna strana ne plati određeni novčani iznos).1. 1. zbog prekomjernog oštećenja. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. ugovor se smatra raskinutim.. u drugim slučajevima koji su zakonom propisani. Ali i u ovom slučaju povjerilac može održati ugovor na snazi i po isteku roka. po samom zakonu istekom tog roka. Ako ni u naknadnom roku obaveza ne bude ispunjena. Dejstvo promijenjenih okolnosti na raskid ugovora Ako je nakon zaključenja ugovora došlo do nepredviđenih. zbog neispunjenja. mora dati dužniku naknadni rok.. a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. ali ako povjerilac hoće da raskine ugovor. samo u tim slučajevima se može tražiti raskid ugovora! ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na dvostranoobavezne teretne ugovore. Ako nije došlo do ispunjenja. tako da primalac (kupac) ne može koristiti stvar na predviđeni način. zbog promjenjenih okolnosti. 96 | P a g e . 4. ugovor se raskida automatski. tj. 6. Dužnik može i po proteku roka da ispuni obavezu. onda u roku od 8 dana računajući od dana kada je nedostatak otkrio.uglavnom do okolnosti koje ne zavise od ugovornih strana). 2. Odgovornost za materijalne (fizičke) nedostatke Postoji ako stvar koja je predmet ugovora: a) nema izričito ugovorena svojstva ili b) nema uobičajena svojstva. Ovo sve važi i ako rok nije fixno određen. 3. tj. povjerilac može tražiti raskid ugovora. Ako su obje stranke prisutne pregledu kupac je dužan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka. a ako se radi o skrivenim nedostacima. a kod ugovora u privredi bez odlaganja. Kupac je dužan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom stručnom na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana. 5. zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari. ograničenje uvoza. Raskid ugovora zbog neispunjenja Ako se radi o fiksnom roku ispunjenja ugovora (bitni element tog ugovora je ispunjenje obaveze u određenom roku) a dužnik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku. ukoliko bez odlaganja obavijesti dužnika da želi ispunjenje ugovora. vanrednih situacija (poplava. koje otežavaju jednoj strani da ispuni obavezu.

tj. kupac može tražiti raskid ugovora ili smanjenje cijene. pravo služnosti) koje ograničava kupčevo pravo (vlasništva). TUMAČENJE UGOVORA Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. c) Tražiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku stvari bez nedostatka. da prenese pravo vlasništva na njega). već tražiti zajedničku namjeru ugovarača i odredbu shvatiti kako to odgovara načelima Zakona o obligacionim odnosima. Ne treba se doslovno držati riječi. Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni takav nedostatak (npr. Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo (kupčeva prava): a) Tražiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu drugu stvar bez nedostatka. 97 | P a g e . a u slučaju kada su prava kupca umanjena ili ograničena. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg lica koje kupčevo pravo isključuje. ugovor između prodavca i kupca se raskida. Nejasne odredbe ugovora zaključenog prema unaprijed odštampanom formularu tumačit će se u korist druge strane. Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju) Postoji ako je primalac (kupac) od strane trećeg lica onemogućen u redovnoj upotrebi stvari.Prodavac neće odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu. ili b) ako na stvari postoji neki teret odn. a ne one strane koja je napravila formular. kupac ima pravo i na naknadu štete ako je pretrpio štetu zbog nedostatka stvari (npr. U situaciji da treće lice oduzme stvar od kupca. Dakle radi se o subjektivnom roku. Stvar ima pravni nedostatak: a) ako prodavac nema pravo vlasništva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom koji može od kupca zahtijevati predaju stvari (tužba rei vindicatio). pravo (npr. nije mogao upotrebljavati stvar sa nedostatkom i stoga nije ostvario prihode – izgubljena dobit). Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava trećeg lica na stvari. Nema objektivnog roka. b) Umjesto toga može tražiti od prodavca da se smanji cijena na iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da će zadržati stvar sa tim nedostatkom. 2. umanjuje ili ograničava. Osim navedenih prava. kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu je mogao biti nepoznat. Međutim.

a kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja sa ispunjenjem obaveze. a poseban značaj ima u privrednim sporovima. Ako dužnik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni način. oštećeni može da dokaže da je u času prouzrokovanja štete mldb. odgovara prema općem pravilu odgovornosti za štetu. Dakle. Odgovornost mldb. za štetu? Ne odgovaraju ni djeca između 7 i 14 godina. Neodgovorna lica: koja nisu sposobna za rasuđivanje zbog npr. teret dokazivanja je na oštećenom! Mldb. I djeca do 7 godina su neodgovorna. bio sposoban za rasuđivanje. paritet forme). Mora biti ugovorena u formi predviđenoj za ugovor iz koga proizilazi dužnikova obaveza (tzv.nanošenje fizičke ili psihičke boli ili straha. to je pravilo. I prolazna nesposobnost ima značaja. Odnosi se samo na nenovčana potraživanja. Često se predviđa u samom ugovoru kao posebna klauzula. 2 UZROKOVANJE ŠTETE Šteta se može javiti kao materijalna šteta u vidu smanjenja nečije imovine (obična šteta) ili spriječavanja njenog povećanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna šteta . Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjeriočevog potraživanja.Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumačiti u smislu koji je manje težak za dužnika. zaostalosti i sl. povjerilac može alternativno zahtjevati od dužnika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da plati ugovornu kaznu. jer na novčanim potraživanjima se kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuje kamata. UGOVORNA KAZNA (ima značaj u privrednim sporovima) Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvrđen iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dužnik obećava da isplati povjeriocu u slučaju da ugovorenu nenovčanu obavezu: a) ne ispuni ili b) neuredno je ispuni ili c) zakasni sa njenim ispunjenjem. OPĆE PRAVILO 98 | P a g e . a moguće je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni. ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo. Ako je prolazno nesposoban. neodgovoran je ako nije svojom krivnjom doveden u takvo stanje. Izuzetno.

tj. Sav ostali teret dokazivanja je na štetniku. Oslobođenje od odgovornosti – ukoliko imalac dokaže da šteta potiče od uzroka same stvari. za nju i odgovara. Ne odgovaraju ako je šteta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu ili ustanovi.. situacija kada je štetu prouzrokovalo lice koje nije odgovorno. Može se osloboditi te odgovornosti ako dokaže da je vršio nadzor u skladu sa obavezama i da bi šteta nastala i pri najbrižljivijem staranju. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu od te stvari odn. ne treba dokazivati krivnju). ali se može osloboditi od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. (dakle. ovdje se krivnja ne dokazuje. štetnik nije dužan naknaditi štetu napadaču. djelatnosti. Onda se ide po principu pravičnosti. otkloniti. odgovara onaj ko je dužan da se po zakonu ili odlukom nadležnog organa ili ugovorom ima nadzor nad njima. čije se dejstvo nije moglo predvidjeti. U slučaju nužne odbrane. obvezuje neodgovorno lice! (subjektivna odgovornost) ŠTETA NASTALA DJELOVANJEM OPASNIH STVARI ILI DJELATNOSTI Princip objektivne odgovornosti. udario pješaka koji je „izletio“. Dakle. a ovaj ga nije mogao izbjeći niti se zaustaviti. MOTORNO VOZILO – odgovornost za štetu 99 | P a g e . To znači da je imalac opasne stvari odn. npr. bogat ali nije odgovoran) i oštećenog.Onaj ko je prouzrokovao štetu. osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Za nesposobne odgovaraju drugi. ako je stvar ukradena. (Ovo je princip subjektivne odgovornosti) – odgovornosti po osnovu krivnje. RODITELJI Za štetu koju je prouzrokovali dijete do 7 godina uvijek odgovaraju po pravilu objektivne odgovornosti. ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVIČNOSTI npr. Za dijete starije od 7 godina odgovaraju po općim pravilima odgovornosti. Oštećeni mora dokazati samo uzročno posljedičnu vezu između djelovanja opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete. obvezati štetnika na naknadu štete. Tada sud može obzirom na materijalno stanje štetnika (npr. Dakle. Oštećeni je dužan da dokaže samo uzročnu vezu između učinioca i štete. onda z štetu odgovara onaj ko je stvar protivpravno oduzeo (ukrao). Ukoliko je stvar nekome povjerena. Imalac opasne stvari – to je vlasnik stvari. onda za štetu odgovara taj kome je stvar povjerena.. a lice koje vrši nadzor nad njim nije u mogućnosti da naknadi štetu.

oštećenja zdravlja. pa u tu svrhu mora angažovati drugu osobu. velika razlika između radnih mjesta). poginuli član porodice izdržavao a na teret štetnika u obliku rente. a ako nije moguće onda naknada u novcu. sud može odrediti visinu štete prema vrijednosti koliku je ta stvar imala za oštećenog. f) moguće je dosuditi naknadu zbog nemogućnosti napredovanja u poslu (npr. Odgovornost je srazmjerna stepenju krivnje.Pravilo je da se odgovara po osnovu subjektivne odgovornosti (ispituje se krivnja). Solidarno se odgovara za štetu nanesenu trećem licu. Razlika se dosuđuje u obliku rente. 100 | P a g e . Obaveza naknade štete dospijeva u momentu nastanka štete! Ali i ako se npr. a kao posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. Visina dosuđene rente može se mijenjati zavisno od promijenjenih okolnosti (npr. Uvijek se postavlja zahtjev i sud donosi odluku. kamata se dosuđuje od dana donošenja sudske odluke po cijenama u vrijeme presuđenja. da bi se kroz taj period uspostavilo normalno stanje. Može biti doživotno ili na određeno vrijeme. duševne boli i strah. pripada mu pravo na naknadu tih izdataka. b) gubitak zarade – koja se kao naknada dosuđuje oštećenom koji je pretrpio povredu zbog čega ima smanjenu radnu sposobnosti. d) renta se može davati kao naknada za pojačanu ishranu. Ovaj vid štete se manifestuje kao: a) izgubljeno izdržavanje ili pomaganje – koje se određuje licu koga je npr. • kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom učinjenim s umišljajem. e) ako je neko određeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih poslova potrebnih za održavanje lične higijene. Oštećenom u ovom slučaju pripada pravo na razliku između zarade koju je ranije ostvarivao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede. NAKNADA ŠTETE MATERIJALNA ŠTETA U pravilu se ide na uspostavljanje ranijeg stanja kakvo je bilo prije štete. dosuđuje naknada u novcu. Naknada se u obliku rente U slučaju smrti. invalidnost i gubitak sposobnosti). NEMATERIJALNA ŠTETA Ova naknada se u pravilu dosuđuje za pretrpljene fizičke bolove. povrede. c) renta se može dosuditi i ako oštećeni ima nepokrivene troškove liječenja i dr.

Pojedini slučajevi sticanja bez osnova su: a) isplata nepostojećeg duga (nedugovanog). Kada se može tražiti vraćanje za sticanje bez osnova i ko može tražiti? 101 | P a g e . 3 STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni određeni uslovi. 3) da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani. ali ako to nije moguće. Moguće je da pravo na tu vrstu naknade steknu braća i sestre. ukoliko je među njima postojala trajna zajednica života. Može li se naslijediti potraživanje nematerijalne štete? Može se naslijediti samo ako je utvrđeno pravomoćnom presudom. I u ovakvim slučajevima može doći do primjene principa pravičnosti. Za slučaj smrti ili teškog invaliditeta – pravo na naknadu za duševni bol imaju samo članovi uže porodice (bračni drug. u situaciji ako plati više od svog udjela koji je bio dužan platiti. Tako isto podstrekač ili pomagač. ODGOVORNOST VIŠE LICA ZA ISTU ŠTETU Odgovornost je solidarna. 2) da kod osiromašene strane postoji zabluda ili neznanje. i to: 1) da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine. straha. onda naknađuju štetu u jednakim dijelovima. U sporovima povodom određivanja nematerijalne štete angažuju se vještaci – stručnjaci medicinske struke koji utvrđuju postojanje bolova i straha. Sud uvijek pokušava da utvrdi udio svakog od saizvršilaca. može tražiti od ostalih sudužnika da mu plate – REGRESNA PARNICA. c) izostanak protučinidbe. njihov intenzitet i trajanje. djeca. neku obavezu. a na drugoj do umanjenja (osiromašenja).i njihovom trajanju. roditelji). ukoliko se ne može utvrditi tačan doprinos svakog pojedinačno. dakle ne kao saizvršioci. d) isplata jednog duga dva puta. Solidarni dužnik – npr.Vodi se računa o jačini bolova.. I ona lica koja su prouzrokovala štetu radeći nezavisno jedan od drugog. odnosno uvjerenje da ima obavezu nešto da plati. b) naknadni prestanak osnova..

poslovođa bez naloga je dužan to završiti i tada mu pripada pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova kao i naknada za izdatke koje je imao. 3. U slučaju poslovodstva protivnog zabrani gospodara posla. 2.izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. nagrada za najbolji roman). a onaj ko je prije opozivanja učinio izvjesne izdatke radi izvršenja radnje određene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka. izuzev: a) ako je u tom momentu zadržao pravo da traži vraćanje ili b) ako je to učinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraćanje). 4 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je neovlašteno miješanje u tuđe poslove vršenjem nekog posla u korist drugog lica. zbog čega između ta dva lica nastaje obligacionopravni odnos. 5 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Jednostrane izjave volje su . ako je vjetar odnio krov pa komšije pristupe jer pada kiša). Javno obećanje nagrade Poziv kojim se javnim oglasom neodređeni krug lica poziva da za nagradu: a) poduzme neku radnju. Opoziv: Obećanje se može opozvati na način na koji je učinjeno kao i ličnim saopćenjem. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla . konkurs za izradu projekta. Međutim. korisno poslovodstvo bez naloga . 102 | P a g e . Tu spadaju: javno obećanje nagrade. onaj ko je dato obećanje ispunio a nije znao. vjetar odnio krov).postoji ako neko poduzima posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to čini. ili c) da se nađe u određenoj situaciji (npr. vrijednosni papiri i legitimacioni papiri.postoji ako je nezvano vršenje tuđeg posla poduzeto radi otklanjanja neposredno predstojeće štete. znači o poslu koji ne trpi odlaganje (npr.Vraćanje može tražiti onaj koji izvrši isplatu. Dužan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem tog posla (u slučaju npr. U slučajevima nužnog i korisnog poslovodstva – vršiocu tog posla pripadaju i neka prava. da je bio u uvjerenju da je dužan to učiniti. Razlikujemo: 1. ili b) da postigne neki uspjeh. međutim. nema pravo na ove naknade i još je obavezan da nadoknadi eventualnu štetu. tj. ne može tražiti vraćanje datog onaj ko je izvršio isplatu znajući da nije dužan. a ukoliko on neće to da nastavi. ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način.postoji ako nije nužno već korisno za drugo lice. niti je mogao znati da je obećanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obećana nagrada. nužno poslovodstvo bez naloga . prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je želio kupiti). pod uslovom da je u vrijeme plaćanja bio savjestan. oglas da se pronađe izgubljena stvar. vršilac posla pribavi nešto bez ovlaštenja ali jw to korisno za poslodavca (npr.

zatezne kamate Koje predviđa zakon za slučaj postojanja novčane obaveze. 103 | P a g e . Ne odgovara za ispunjenje i ne jamči ispunjenje obveza iz ugovora ovoga koji je preuzeo (prijemnika). Vrste: Ugovorene kamate Predviđene ugovorom. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. Ugovaranje veće stope od dozvoljene ne čini ugovor ništavim. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). Ugovarač ima pravo od dužnika zahtijevati da izvrši obavezu u korist trećeg. Legitimacioni papiri Željezničke. konsoman. pozorišne i dr. KAMATE Naknada za korištenje tuđeg novca ili za korištenje drugih zamjenjivih stvari. Taj treći (treće lice) tada postaje nosilac svih prava i obveza iz ugovora.Vrijednosni papiri Pismena izjava kojom se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. jer kamata se dosuđuje do dozvoljenog iznosa. USTUPANJE UGOVORA Svaka strana u dvostranom ugovoru ako na to pristane druga strana. istupa iz ugovora. taj treći stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca.). može ustupiti ugovor nekom trećem. ako šta drugo nije ugovoreno. UGOVOR U KORIST TREĆEG Kada neko u svoje ime ugovori potraživanje u korist trećeg. Dužan je platiti dužnik kada zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. Zakonske ili tzv. Istovremeno ona ima i karakter naknade štete zbog toga što je kod novčane obaveze povjerilac lišen upotrebe svog novca. Pristanak na ustupanje je punovažan ako je dat u formi ugovora iz kojeg proističe. Ustupilac odgovara za punovažnost ugovora. ček. tovarni list i dr. Ne može biti veća od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju. karte (ulaznice). uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. Ugovor prelazi na PRIJEMNIKA i ta druga strana. kada je pristala na ustupanje. bonovi i sl.

testamentom . Povjeriocu pripada pravo da tužbom traži zbir neisplaćenih zateznih kamata.u slučaju zakonskog izdržavanja. to se procesne kamate (koje se dobijaju tužbom). ali da se te obaveze može osloboditi ako isplati određeni iznos.ako ostavilac obaveže nasljednika na davanje legata predajom određeneog predmeta. ali je dužnik obavezan po svom izboru dati samo jednu od njih da bi se oslobodio obveze. To je tužba za naknadu kamata. jednostranom izjavom volje . Ova vrsta obaveze može nastati na osnovu ugovora. npr. npr.kod zaključenja ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti određeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar. taj zbir neisplaćenih kamata se posmatra kao glavnica na koju se dodaju kamate. npr. Ove obaveze mogu nastati ugovorom.ZOO predviđa odustancu povodom koje dužnik ima dvije mogućnosti: a) može ispuniti ugovornu obavezu.Plaća se na iznos glavnog duga za vrijeme od dospijeća do isplate. ugovor . npr. na osnovu zakona ili jednostranom izjavom volje. NAČINI PRESTANKA OBAVEZA? 104 | P a g e . U ovom slučaju. zakonski . zakonom . FAKULTATIVNA OBAVEZA Kod njih postoji obaveza koja se odnosi samo na jedan predmet uz ovlaštenje dužnika da se svoje obaveze može osloboditi davanjem nekog drugog predmeta koji je određen pravnim poslom ili zakonom. zakona ili testamenta. davalac izdržavanja može plaćati izdržavanje ili primiti izdržavano lice u svoje domaćinstvo na izdržavanje. npr.kod sastavljanja legata nasljedniku se može odrediti obaveza da legataru preda određene stvari ili isplati određeni iznos novca. U stvari. po stopi određenoj zakonom koji reguliše tu materiju. ALTERNATIVNE OBAVEZE Obveze kod kojih dužnikova obveza ima dva ili više predmeta. Izbor se smatra izvršenim u momentu kada je dužnik obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome šta je izabrao. Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaćanje kamate na kamatu. Takva izjava se više ne može opozvati. ili b) može odustati od ugovora davanjem odustanice.

kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraživanje stavlja u preboj svoje potraživanje. 2. potraživanja iz namjernog uzrokovanja štete i potraživanja zbog smrti ili teško narušenog zdravlja ili ona iz osnova zakonskog izdržavanja. 105 | P a g e . ali da ističe svoje (dužnikovo) potraživanje prema tužitelju i zahtjeva od suda da ta potraživanja prebije. Vrste: a) jednostrana . 3 OTPUST DUGA Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje obaveze a dužnik se s time saglasi. da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete. 3. otkaz smrt dužnika ili povjerioca 1 ISPUNJENJE OBAVEZA Pod ispunjenjem podrazumjevamo – valjano izvršenje dugovane činidbe. Kada nastupa preboj? Momentom kada se ispune zakonske pretpostavke za prijeboj.nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuženog da ne osporava potraživanje povjerioca. da su oba potraživanja dospjela (nastupili rokovi). Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma za punovažnost (nema veze sa formom glavnog ugovora). U preboj ne mogu potraživanja koja se ne mogu plijeniti po pravilima izvršnog postupka. da postoje međusobne potraživanja.1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) ispunjenje obaveza raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija sjedinjenje (konfuzija) nemogućnost ispunjenja protek vremena. a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom. 2 PREBOJ ILI KOMPENZACIJA Da bi došlo do preboja moraju biti ispunjeni uvjeti: 1.. b) ugovorna . c) sudska . ona potraživanja koja su data dužniku na čuvanje ili posudbu. koja je predmet dužnikove obaveze.kada se međusobna potraživanja komenziraju na osnovu sporazuma imaoca tih potraživanja.

(npr. naknadni sporazum o kamatama. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smrću oca njegov sin postane jedini nasljednik) Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se izvrši upis brisanja. prestaje samo jemstvo. a zakupodavac se tome ne protivi). U slučaju kad jemac postaje povjerilac. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazume da dužnik isplati određeni novčani iznos kao zajam). obaveza glavnog dužnika ne prestaje. važi pravilo da ga svaka strana može prekinuti otkazom (izjavom volje jedne od ugovornih strana). jer ona prelazi na nasljednike. 8 SMRT DUŽNIKA ILI POVJERIOCA Smrću dužnika ili povjerioca obaveza ne prestaje. Izuzeci . Odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari! 7 PROTEK VREMENA. Ovo zato što je nemoguće da jemac sam sebi garantuje za ispunjenje obveze. mjesto i način ispunjenja obaveze. Sporazum povjerioca i dužnika kojim oni mijenjaju rok. Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed određeno. kada jedno isto lice postane i povjerilac i dužnik. ugovornoj kazni i sl. (npr.u kojim slučajevima se obaveza gasi njihovom smrću: 106 | P a g e . kada zakupac produži upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupnog odnosa. NOVACIJA) Obveza prestaje kada se povjerilac i dužnik saglase da postojeću obvezu zamijene novom (novim ugovorom). prestaje i obveza. 6 NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogućnost odnosi na ispunjenje svih obveza. izuzev kada je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka ovaj odnos može produžiti na neodređeno vrijeme. OTKAZ Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvršenje činidbe koja je predmet obaveze dužnika izvršava stalno.4 OBNOVA (PRENOV. 5 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Obaveza prestaje sjedinjenjem. a pri tome nova obaveza mora da ima drugačiji predmet i pravni osnov (npr. – ne smatraju se novacijom. neprekidno kroz određeno vrijeme) sa određenim rokom prestaje. a ne samo jedne obveze iz ugovora. Kada taj rok istekne. To su uglavnom događaji koji su doveli do nemogućnosti ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogućnost nastupila u periodu od zaključenja ugovora do vremena kada je obveza trebala biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd).

ne zahtijeva se njegov pristanak. sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev. Za punovažnost cesije potrebno je da se između povjerioca (ustupioca) i trećeg lica (prijemnika) zaključen ugovor o cesiji. naknada neimovinske štete. 2) Ako su povjerilac i dužnik izričito u ugovoru predvidjeli sa obaveza prestaje smrću jednoga od njih. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja. Na prekluziju sud pazi po službenoj dužnosti! CESIJA? To je promjena povjerioca. Cesija je ustupanje potraživanja sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice. 3) Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smrću jedne od ugovornih strana (npr. penzije ne mogu se prenositi. obaveza slikara da izradi portret). računa se i vrijeme do smrti ostavioca). Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji. već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava. Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove. Time se ne gasi pravo povjerioca. Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem: kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu. ali ako to ne učini. Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost. obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju. gubi se pravo na podnošenje tužbe. a povjerilac podnese tužbu. alimentacija. Ne može se izvršiti prenos slijedećih potraživanja: potraživanja vezanih za ličnost povjerioca i potraživanja koja se po svojoj prirodi protive vršenju prenosa. tj. ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava. U tom ugovoru ne učestvuje dužnik. Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost.1) Ako je obaveza nastala s obzirom na lična svojstva ili lične sposobnosti dužnika – obaveza se gasi njegovom smrću. potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvršnog postupka (dio plaće. što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti.strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba. već samo po prigovoru dužnika. 107 | P a g e . tj. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo). (npr. ZASTARJELOST? To je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. Prekluzivni rokovi . smrću primaoca izdržavanja kod ugovora o doživotnom izdržavanju).

Zakon formulise porodicu kao životnu zajednicu roditelja i djece i drugih krvnih srodnika. bracnim odnosima i starateljstvom. Cesijom se položaj dužnika ne može pogoršati. Pristanak se može dati izričito ili prećutno. znači važi pravilo pariteta. srodnika po tazbini.potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju (npr. pravne ucinke vanbracne zajednice. Porodicni zakon u FBiH ureduje najprije porodicu. To je zajednica koja traje najmanje tri godine ili krace ako je u njoj rođeno dijete. raniji dužnik se neće osloboditi obveze. već ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dužnikom. Međutim ako je novi dužnik prezadužen. Vanbracna zajednica jeste zajednica zivota zene i muskarca koji nisu u braku ili u vanbracnoj zajednici sa nekom drugom osobom. usvojilaca i usvojenika. te neke od postupaka nadleznih organa u vezi sa porodicnim odnosima. U pravilu svaki dug se može preuzeti izuzev onog koji je lične prirode. Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca. Novi dužnik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraživanja. U odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dužnika. brak pravne odnose u braku odnose roditelja i djece. ugovor o djelu). Zbog toga dužnik može istači sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu. Na osnovu ugovora o preuzimanju duga. starateljstvo. usvojenje. 108 | P a g e . kao i lica iz vanbračne zajednice. raniji dužnik se oslobađa obveze. insolventan. Može se i ugovoriti zabrana prenošenja. Ugovor o preuzimanju duga mora biti sačinjen u istom obliku u kojem je bio sačinjen ugovor kojeg preuzima. PREUZIMANJE DUGA? To je ugovor između dužnika i trećeg lica kojim treće lice prima na sebe obvezu duga.

prevare. da su buduci bracni partneri razlicitog spola. 3. stepena iskljucivo. sklapa se saglasnom izjavom volja pred matičarem kao državnim službenikom.. ali i organu starateljstva. Najcesce to su teske i krajnje opasne bolesti. trudnoca zene sa drugim muskarcem. To vazi i u odnosu na usvojenja. osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasudivanje. jer brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik. i ako se utvrdi da postoje opravdani razlozi sud moze dozvoliti zakljucenje braka. Brak se ne moze zakljuciti ni izmedu krvnih srodnika u ravnoj i pobocnoj liniji do 4. da su buduci bracni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka. zet i tasta. Medutim i ovdje zakon pravi izuzetke. taj pristanak je dobrovoljan. tako zakljucen brak nema pravnog ucinka! Pravo na tuzbu za utvrdivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes. ovdje moze doci u obzir i izvrsenje krivicnih djela koja su ucinjena protiv dostojanstva i morala. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA Za punovaznost braka potrebno je: Brak ne moze sklopiti osoba koja je vec u braku. Za odobrenje takvoj osobi da zakljuci brak sem navedenog neophodno je da je i zakljucenje braka ocito u njenom interesu. 2. Ono je opisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova. Nasilnicko ponasanje je svako narusavanje fizickog ili psihickog integriteta. ocuh i pastor.U porodici je zabranjeno nasilnicko ponasanje bracnog partnera ili bilo koje drugog clana porodice. POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA 109 | P a g e . Brak ne mogu sklopiti ni svekar i snaha. nakon sklapanja građanskog braka. istinski sto znaci da je produkt svijesti a ne prisile. BRAK? zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. Najcesce se ovdje radi o zabludi odnosno okolnosti koje bi bracnog partnera odvratile od zakljucenja braka da je za njih ranije znao.. da je pristanak izjavljen pred maticarem. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bracni partner u strahu izazvanom prijetnjom prisiljen ili je bio u zabludi o nekoj bitnoj osobini drugog bracnog partnera. bez obzira da li je i raniji brak prestao. Za postojanje braka potrebno je: 1. Izuzetno moze sklopiti brak i osoba koja je nesposobna za rasudivanje ako se utvrdi da je ona sposobna da shvati znacenje braka i obaveze koje proizilaze iz braka. trajna i neizljeciva spolna nemoc.. bračni partneri mogu po svojoj volji sklopiti brak i pred vjerskim službenikom. Ako nema nekog od ovih uslova. maceha i pastorak.

tuzbom 2. ponistenjem. RAZVOD BRAKA? Bracni partner moze traziti razvod braka ako su bracni odnosi tesko i trajno poremeceni. Nakon toga ako nema prigovora maticar upoznaje bracne partnere sa njihovim pravima. razvodom. Razvod braka se moze zahtijevati: 1. Sud ce razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je brak trajao najmanje 6 mjeseci ili ako postoji sporazum bracnih partnera sklopljen u postupku 110 | P a g e .Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu maticaru u opcini u kojoj zele sklopiti brak. 4. obavezama a i znacenjem braka. proglasenjem bracnog partnera za umrlog. Brak sklapaju bracni partneri uz prisustvo maticara i dva svjedoka. smrcu bracnog partnera. da na osnovu njihovih izjava i izjava svjedoka. PRESTANAK BRAKA Brak prestaje: 1. 2. Maticar na osnovu izjava srednika da zele sklopiti brak i na drugi nacin provjerava uslove da li postoje za punovaznost i za postojanje braka. Poslije ovakvog zakljucenog braka bracni partneri mogu zakljuciti brak i pred vjerskim sluzbenicima. dogovara sa njima dan sklapanja braka i preporucuje im da se uzajamno obavijeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove bilo iz oblasti zdravstva ili neka savjetovalista. Uz prijavu se podnosi izvod iz matične knjige rodenih a nekada je potrebna i druga dokumentacija. zahtjevom za sporazumni razvod braka Muz nema pravo na tuzbu za razvod braka za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 3 godine. 3. te isprava su ispunjeni uslovi za postojanje i punovaznost braka. Izuzetno brak se moze zakljuciti i pred jednim bracnim partnerom uz prisustvo punomocnika drugog bracnog partnera. Sklapanje braka pocinje izvjestajem maticara da su bracni partneri prisutni.

sudom. a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo. organom starateljstva. Materinstvo i ocinstvo se moze priznati pred maticarem. potreban je i pristanak djeteta. Ovakva tuzba moze se podnijeti sa navrsenih 25 godina zivota djeteta. Prije pokretanja postupka za razvod braka obaveza je podnijeti zahtjev ovlastenom licu bilo fizickom ili pravnom za posredovanje. OSPORAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Dijete moze osporavati materinstvo ili ocinstvo osobi koja je u maticne knjige rođenih upisana kao njegov roditelj. ali samo uz uslov da se utvrdi njegovo ocinstvo. USVOJENJE? To je poseban oblik porodicno pravne zastite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajuceg roditeljskog stranja. Za priznanje ocinstva i materinstva djeteta koje je navrsilo 14 god. moze podnijeti tuzbu za osporavanje ocinstva. a odnosi se na ostvarivanje roditeljskog staranja. onda nije dozvoljeno osporavaje takvog utvrđenja (DNK analiza).posredovanja. Priznanje moze biti dato i u testamentu. moze biti dato i poslije smrti djeteta ali samo uz uslov da je dijete ostavilo potomstvo. i notarom. Sud i pored ovih uslova nece dozvoliti razvod braka ako sporazum koji se tice djeteta nije u njegovom interesu (interesu djeteta). Ako je materinstvo i ocinstvo utvrđeno sudskom odlukom. PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA? Djetetova majka je zena koja ga je rodila. Usvojenjem se zasniva roditeljski. Ocem djeteta rođenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra se muz majke djeteta. Priznanje materinstva i ocinstva je neopozivo! Ocinstvo se moze priznati i prije rođenja djeteta ali ono proizvodi pravno dejstvo samo ako je dijete rođeno zivo. Muskarac koji je priznao ocinstvo. kontakata roditelja i djece. odnosno srodnicki odnos. Ono se moze zasnovati kao: 111 | P a g e . nacin odrzavanja osobnih odnosa. izdrzavanje djece. Muskarac koji sebe smatra ocem djeteta moze tuzbom osporavati ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje.

sa izuzetkom da mu roditelji nisu poznati. Posebni uvjeti sa potpuno usvojenje? Potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godina zivota. a iz razloga koje propisuje zakon. kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili ima ogranicenu poslovnu sposobnost.1. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje dok traje nesposobnost. prodaja djece. a sve to ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. RODITELJSKO STARANJE? To je skup odgovornosti. te maceha ili ocuh djeteta koje se usvaja. 2. Vanbracni partneri koji zive najmanje 5 godina u vanbracnoj zajednici zajednicki mogu potpuno usvojiti dijete. Zasniva se samo ako je u unteresu usvojenika. Usvojilac moze biti samo osoba koja je u zivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izricit pristanak i u odnosu na vrstu usvojenja. potpuno 2. Roditelji su zajednicki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. Usvojilac moze biti i strani drzavljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moze biti usvojeno u BiH. Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra. 112 | P a g e . koja ne pruza dovoljno sigurnosti da ce pravilno ostvarivati roditeljsko stranje. nepotpuno. Roditeljsko staranje se moze ograniciti ili oduzeti odlukom nadleznog organa. U takvom slucaju ako je dijete starije od 10 godina i sposobno je da shvati znacaj usvojenja potreban je i njegov pristanak. Potrebna je suglasnost organa socijalne zastite za usvojenje djeteta. duznosti i prava roditelja koje ima za cilj zastitu licnih i imovinskih prava i interesa. Potpuno usvojiti dijete mogu bracni partneri zajednicki. Ako se suprotno ovog usvajaju djece to je izvoz. Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje? Nepotpuno se moze usvojiti dijete do navrsenih 18 godina zivota. Usvojiti ne moze osoba: 1. 3. Ne moze se usvojiti ni dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. Postoje i izuzeci da usvojilac moze biti i straiji od 45 godina ali razlika izmedu uvojioca i usvojenika ne smije biti veca od 45 godina.

a moze starateljstvo vrsiti i neposredno sam organ. tako da je nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot. nego prema svojim mogucnostima i sposobnostima djeteta i o njegovom visokom obrazovanju. a nemaju dovoljno sredstava za zivot. upravljaju njegovom imovinom i imaju pravo i zivjeti sa djetetom. Roditelji su duzni starati se i o zivotu i zdravlju djeteta. cuvati dijete od svih poroka. Roditelji s duzni kontrolisati djetetovo ponasanje i odgajati dijete u duhu mira. ravnopravnosti. onda se i dijete moze osloboditi izdrzavanja roditelja. Roditelji zastupaju djete. dostojanstva. Staratelj zastupa sticenika samostalno. a ako ne postignu sporazum o tome odlucuje organ starateljstva. Roditelji su duzni da se staraju o obrazovanju svoje djece. Ako takav roditelj nije izdrzavao svoje dijete u vrijeme dok je on bio obavezan da ga izdrzava. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Roditelj koji zloupotrebljava svoje pravo ili grubo zanemaruje svoje duznosti. Te osobe nazivamo štićenicima. U rjesenju o imenovanju staratelja odreduju se njegova prava i duznosti. Punoljetna djeca su duzna izdrzavati svoje roditelje koji su takode nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti. Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kada bude usvojeno. ne samo o osnovnom i srednjoskolskom. ne stara se o djetetu ili napusta dijete pa se time dovede u opasnost zivot djeteta i njegovo zdravlje. Duzni su upoznati dijete o njegovim pravima i obavezama. IZDRŽAVANJE DJECE. Izricanjem te mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu osim obaveze izdrzavanja djeteta. 113 | P a g e . STARATELJSTVO? To je oblik zastite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o svojim pravima. Ako je punoljetno dijete bolesno ili ima fizicke ili psihicke nedostatke. interesima i obavezama. Ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju roditelji su duzni osigurati mu odrzavanje i nakon punoljetnosti a najduze do navrsene 26 godine. Sporazumno mu određuju ime i prezime. solidarnosti. a sve to u skladu sa njegovim uzrastom. roditelji su duzni izdrzavati ga dok ta nesposobnost traje. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja. Organ starateljstva sticeniku imenuje staratelja.Roditelji se ne mogu odreci rodieljskog staranja. RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA? Roditelji su duzni izdrzavati maloljetno dijete i pri tome koristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. sud ce u vanparnicnom postupku oduzeti roditeljsko staranje. slobode. tolerancije.

BRAČNA STEČEVINA I PODJELA? Bracni partneri mogu imati bracnu stecevinu i posebnu imovinu. Bracna stecevina cini imovinu koju su oni stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice kao i prihodi iz takve imovine. POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA? Pokrece se tuzbom a moze i zahtjevom za sporazumni razvod braka.Obveza izdrzavanja postoji izmedu brace. ima pravo na izdrzavanje od svog bracnog partnera srazmjerno njegovim mogucnostima. dobitak od igara na srecu i prihodi od intelektualnog vlasnistva. odnosno razvedenog bracnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda grubo i nedolicno ponasao u bracnoj zajednici. Bracna stecevina se dijeli najprije predbracnim ili bracnim ugovorom ako postoji. Pripadnost bracne stecevine u jednakim dijelovima ne odnosi se samo na bracnu stecevinu koja je nastala nakon stupanja na snagu novog zakona nego i na ranije nastalnu bracnu stecevinu tako da je ovaj zakon propisao da ukoliko je u zemljisnim knjigama kao vlasnik bracne stecevine upisan jedan bracni partner drugi moze traziti ispravku upisa. Zahtjev za izdrzavanje moze se postaviti do zakljucenja glavne rasprave u postupku za ponistenje ili razvod braka. Pravo na izdrzavanje prestaje ako izdrzavani razvedeni bracni partner sklopi novi brak ili zasnuje vanbracnu zajednicu. Bracnu stecevinu cine i pokloni trecih osoba ucinjenih u vrijeme trajanja bracne zajednice. se moze traziti tuzbom i u roku od jedne godine od prestanka braka ako su ti uslovi postojali u vrijeme glavne rasprave. Ovo pod uslovom da nisu drugacije ugovorili. Bracnim ugovorom se mogu urediti imovinsko pravni odnosi bracnih partnera prilikom sklapanja braka kao i u toku bracne zajednice. Pravo na izdrzavanje ostvaruje se onim redom kako bi oni bili pozvani na nasljeđivanje. pa bi to izdrzavanje predstavljalo ocitu nepravdu. 114 | P a g e . IZDRŽAVANJE BRAČNOG I VANBRAČNOG DRUGA? Bracni partener koji nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine a nesposoban je za rad i ne moze se zaposliti. Bracni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bracnoj stecevini. sestara kao i u odnosu na malodobne osobe. Izuzetno. Na ove ugovore uvijek se primjenjuje domace pozitivno pravo i ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave. Sud moze odbiti zahtjev za izdrzavanje bracnog. Ugovor je jaci pravni osnov od zakona kada je u pitanju bracna stecevina i njena dioba.

ali vec zapoceti postupak mogu nastaviti. obaveza psihosocijalnog tretmana. tuzilac moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog. 4. Uslov je dakle. organ starateljstva i sud. Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarjeva. Protiv ucinioca nasilja u porodici mogu se izreci zastitne mjere: 1. udaljenje iz stana. Testament je jaci pravni osnov pozivanja na naslijede u odnosu na zakon. osiguranje zastite osobi izlozenoj nasilju. 2. zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izlozene nasilju. U parnici za razvod braka. svojerucno pisanje. ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI Zastitu od nasilnickog ponasanja duzni su pruziti policija. Nije ograniceno niti rokom a ni uvjetima. 6. obrazovne i druge ustanove koje u obavljanju svoje duznosti saznaju za ucinjeno nasilje. zabrana priblizavanja zrtvi nasilja. kuce ili nekog drugog stambenog prostora. vaspitaci. Pravo na tuzbu za ponstenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih partnera. SVOJERUČNI TESTAMENT On je punovazan ako ga je testator napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Eventualni dijelovi koji su pisani od druge osobe ili putem masine ne cine testament nevaznim u cjelosti nego samo u dijelu koji su tako napisani. obavezno lijecenje od ovisnosti bilo koje vrste. 115 | P a g e . 5. nastavnici. a uz njegov pristanak dok se postupak pravomocno ne zavrsi (dok se ne odluci po zalbi).Za sudenje u bracnim sporovima nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni partneri imali poslijednje zajednicko prebivaliste. zdravstveni i socijalni radnici. Duzni su odmah po saznanju prijaviti ucinjeno nasilje nadleznoj policijskoj upravi. 3.

Ako testator nije u stanju da procita testament sudija ce procitati testament u prisusustvu dva svjedoka koji se takode na testamentu potpisuju. nisu potrebni testamentarni svjedoci a u drugom slucaju (ako je nepismen). opcepoznati pseudonim ili jednostavno otac. eventualnih fizickih nedostataka i da li je pismen. Nakon toga sudija potvrduje da je testator testament procitao i potpisao u njegovom prisustvu. a zbog bolesti ne moze da se potpise. OPOZIVANJE TESTAMENTA To je izjava volje kojom zavjestilac mijenja ili u cjelosti ukida svoj raniji testament. Valjan je ovakav testament i kada testator koji je inace pismen. Obicno se to cini u onoj formi u kojoj je testament i sacinjen. Testament se moze opozvati i sacinjavanjem novog testamenta a najjednostavniji i nejsigurniji nacin za opozivanje testamenta je njegovo fizicko unistenje. Ova vrsta testamenta najcesce se cuva u sudu. sudija objasni testatoru pripise koji ogranicavaju raspolaganje ali i na mogucnost iskljucenja iz nuznog dijela nuznih nasljednika. Uvjeti forme ovog testamenta zavisni su od toga da li testator zna da cita i pise ili ne. Ovaj testament sacinjava sudija. Ne mora se stavljati ni datum kada je testament sacinjen ali je korisno da on bude naznacen. Mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezan sud bez obzira odlakle je testator. Kazivanje testatora se vjerno unosi i to po mogucnosti rijecima samog testatora. Ovaj testament je sigurniji od svojerucnog testamenta zbog manje vjerovatnosti da ce se pogrijesiti. stavi otisak kaziprsta. Svjedoci moraju biti istovremeno prisutni citanju i potpisivanju testamenta. nadimak.Na kraju testamenta testator obicno stavlja puno ime i prezime ali i drugacije stavljanje imena i prezimena ne cini testament nepunovaznim. majka. On najprije utvrduje identitet testatora i to putem javnih isprava sa fotografijom. Ako testator zna da cita i pise sudija ce testament dati testatoru da ga procita i potpise. Nakon toga sudija utvrđuje sposobnost osobe da punovazno sacini testament pitanje godina zivota. a zatim ce i sam sudija potpisati testament. U prvom slucaju (ako je pismen). U slucaju vise testamenata vazan elemenat u odlucivanju koji testament je punovazan je datum. potrebna su dva svjedoka. SUDSKI TESTAMENT To je redovni javni testament sastavljen po zelji testatora pred sudom. Moze se staviti nadimak. 116 | P a g e . Svjedoci su punoljetne osobe i ne mogu biti potomci testatora. SPORAZUM O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA? Predak moze pravnim poslom za života ustupiti i razdijeliti imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. Prije sacinjavanja testamenta. a ako nema isprava onda putem izjava svjedoka koji imaju svoje javne isprave. rasudivanja. oznaciti datum i staviti pecat. odnosno da nije u stanju da procita testament.

Takav ugovor po svojoj pravnoj prirodi zadrzava obligaciono pravni karakter i smatra se kao ugovor o poklonu. Ugovor se moze raskinuti sporazmom ugovaraca. Ovaj ugovor ima pismenu formu i obavezu ovjere kod sudije. Sporazum moze obuhvatiti i bracnog partnera. Sporazum je punovazan samo ako su sa njime saglasni svi akteri. bilo da se radi o sticanju bez osnova. Moze to biti i neka treca osoba. Karakter ovog ugovora je i obligaciono pravni a ima i elemente stvarnog prava jer se imovina razdjeljuje i ustupa. Karakteristicno je da nakon zakljucenja ovog ugovora dakle ustupanja i raspodjele imovine medu njima nastaje obaveza jemstva u odnosu na ustupljenu imovinu. Mora biti zakljucen u pismenoj formi i ovjeren kod sudije. Ako samo jedan od potomaka nije saglasan sa ugovorom nema ni punovaznog ugovora u pogledu stvarnopravnog odnosno nasljednog odnosa. Kod raskida ugovora svaka ugovorna strana ima pravo traziti naknadu po pravilima oblogacionog prava. a ovaj primalac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio pod suspenzivnim rokom predaje koja se ima izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU? To je dvostran pravni posao gdje se davalac izdrzavanja obavezuje da ce dozivotno izdravati primaoca izdrzavanja.Ugovor je punovazan ako su se sva djeca i drugi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na naslijedivanje po zakonu sa ugovorom saglasili. onda u vezi sa ovakvim ugovorom zakon daje zastitu u pogledu nuznog dijela. Ako jedna od ugovornih strana nije bracni partner. bilo da je u pitanju naknada stete. moze se nastaviti ovaj ugovor. Dovoljno je da je za jednu ugovornu stranu zajednicki zivot postao podnosljiv. Ovaj ugovor se moze zakljuciti samo izmedu predaka i njegove djece i drugih potomaka i to onih koji bi u momentu zakljucenja ugovora po zakonu bili nasljednici i to samo prvog nasljednog reda. Potomci ne odgovaraju za dugove ustupioca ali se i to moze ugovoriti. a kada ugovorne strane zive zajedno ugovor se moze raskinuti i kada se njihovi odnosi toliko poremete da je zajednicki zivot nepodnosljiv. Ovaj ugovor nema elemente ugovora o nasljedivaju. U svakom slucaju ugovor se moze raskinuti kada ugovorne strane ne ispunjavaju svoje obaveze iz ugovora. Kada umre davalac izdrzavanja. I nakon zakljucenja ugovora primalac izdrzavanja ostaje vlasnik a to samo upucuje da se radi o dvostrano teretnom ugovoru. Sudija mora procitati sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma. Steta nastaje protipravnom djelatnoscu i kada je ona nastala onda je to naknada stete. Ni kod ovog ugovora davalac izdrzavanja ne odgovara za obaveze primaoca izdrzavanja. Premdet ovog ugovora moze biti samo ona imovina koja je bila u vlasnistvu pretka u vrijeme zakljucenja ugovora. Potomak koji nije dao saglasnost moze je dati naknadno u istoj formi. NASLJEĐIVANJE AUTORSKOG PRAVA 117 | P a g e .

Oni nasljeđuju na jednake djelove. donosi se rjesenje da se zaostavstina preda opcini. Negativna vazi i za potomke nasljednika. NASLJEDNIČKA IZJAVA? To je izjava nasljednika pred sudom da li se prihvata ili odrice nasljeda. prijetnjom ili prevarom moguce je u paricnom postupku traziti ponistenje takve izjave.Poslije smrti autora autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike. Prije oca umre njegovo jedno dijete. Protekom tih rokova autorsko djelo postaje slobodno djelo tako da se njime moze koristiti svaka osoba i bez ogranicenja. a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca. a u odredenom roku se niko ne pojavi. pravomocno rjesenje se dostavalja i zemljisnoknjiznom uredu radi provođenja. koji ima svoju djecu. tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). Ona moze biti pozitivna i negativna. U takvom slucaju omogucice se nasljedstvo. U slucaju nasljedivanja po zakonu. Odricanje od nasljedstva ne moze biti djelimicno niti pod bilo kojim uslovima. Ako zaostavstinu cine nepokretnosti. Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca). na jednake djelove. nasljedni red Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). a ako nasljednik da izjavu samo u svoje ime takva izjava ne veze njegove potomke. 118 | P a g e . Ako nema tih nasljednika autorska imovina postaje drzavno vlasnistvo. plodouzivanje ili neko drugo pravo oznacice se i ta osoba kome to pripada. umrlog nasljeduju samo njegova djeca. medutim ako nije data slobodnom voljom vec pod prinudom. ZAKONSKI NASLJEDNICI I. Ova izjava se ne moze opozvati. naljeđuju njegova djeca (pravo predstavljanja). Npr. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU? Nakon sto se raspravi zaostavstina sud donosi rjesenje o nasljedivanju koje sadrzi podatke o umrloj osobi. njegovoj zaostavstini. nasljednicima uz oznaku nasljednih dijelova koji im pripadaju. A ako nekoj osobi pripada legat. Poslije smtri autora nasljednici mogu koristiti imovinska prava ali samo u rokovima predvidenim zakonom o autorskom pravu. Osnov nasljedivanja moze biti zakon a i testament autora. njegov bracni partner i njegovi roditelji i to po nasljednim redovima koji su zakonom odredeni. U rjesenju ce se takode navesti da li i koji nasljednici nasljeđuju zaostavstinu po osnovu zakona ili testamenta. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrsti umre njegovo djete.

njegovi roditelji. Moguce je da ostavilac iz nasljedstva iskljuci nuznog nasljednika ako se on od ostavioca teze ogrijesio. praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ½). niti su oni ostavili nekog potomka. 119 | P a g e . naljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu. ZAPIS ILI LEGAT? Legat je posljednja volja kojom zavjestalac ostavlja nekoj osobi (legataru) određenu imovinsku vrijednost iz ciste zaostavstine. U suprotnom predmet legata ostaje osobi koja je bila duzna da izvrsi legat. niti bračnog partnera . Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca. Testament. Legatar moze biti svako lice a sto znaci i testamentarni nasljednik. ugovor o poklonu.tretiraju se primjenom pravila o nuznim nasljednicima. braca i sestre - oni ostvaruju pravo na nuzni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nuznih sredstava za zivot. pa i ako se odao neradu ili nepostenom zivotu. da se prihvati legata i da bude dostojan. NUŽNI NASLJEDNICI Su odredeni najblizi srodnici umrlog koji imaju pravo na nuzni dio. drugi krug cine potomci umrlog. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca . Njihov nuzni dio iznosi 1/3. njegovi usvojenici. Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavstine na koji imaju pravo nuzni nasljednici uprkos pravilima o zakonskom i testamentarnom nasljedivanju. 2. U odnosu na teretne pravne poslove kao sto su ugovor o prodaji.nasljeđuju njegovi djedovi i nane. ako je ucinio neko krivicno djelo. ne postoji ogranicenje ostavioca da raspolaze svojom imovinom u cjelosti. legat. unučad. ustupanju. Da bi se legat ostvario legatar treba da nadzivi ostavioca. prvi krug cine djeca umrlog i njegov bracni partner . Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji.to su apsolutni nuzni nasjednici i njihov dio iznosi ½ od onog dijela koji bi im pripadao po zakonu.II. Nuzni nasljednici se razvrstavaju u dva kruga: 1. nasljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje. pa i zakonski nasjednik ali se on samo tada zove prelegat. ako nije obuhvacen bracni partner . a to pravo mogu ostvariti samo ako nema nuznih nasljednika prvog nasljednog kruga. III.a to su u stvari braća i sestre ostavioca. zamjeni i dozivotnom izdrzavanju.

Ako se odrekne legata ili legatar postane nedostojan pravo na legat utvrduje se rjesenjem o nasljedivanju ili se utvrduje samo postojanje legata i ne naređuje njegovo izvrsenje. a pravda je promjenjiva kategorija.. a ne materijalnoj istini (daje mogućnost strankama da one odrede mjeru zaštite svojih građanskih prava. istina je ono što stranke dokažu u postupku. te mogu brže i efikasnije završavati slučajeve.. samo stranke imaju pravo da predlažu dokaze).. koji dobro vladaju pravom. Novi ZPP teži ka formalnoj.Pravo na legat se gasi ako legatar umre prije ostavioca. Novi ZPP je donesen za „dobre sudije“.. 120 | P a g e .

a kod pravnih lica u skladu sa materijalnim propisom i upisom u registar pravnih lica. sva nadležnost u oblasti parnice je na opštinskim sudovima. osim postupka priznavanja stranih sudskih odluka.ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU STRANKE U POSTUPKU Da bi neko fizičko ili pravno lice bilo stranka u postupku. STVARNA LEGITIMACIJA Za razliku od stranačke i parnične sposobnosti. taj nedostatak – ukoliko je otklonjiv – otklonit će i nastaviti sa postupkom. Prigovor nedostatka stvarne legitimacije je materijalno-pravne prirode i o njemu se odlučuje presudom. Kod fizičkih lica stiče se rođenjem. a tužbeni zahtjev se odbija (meritorno odlučivanje) putem presude. Ako je pak nedostatak neotklonjiv. međutim dovoljno je da „tuženi poduzme radnje u pravcu ispravljanja tužbe“). Poslovna sposobnost je izjednačena kod fizičkih i pravnih lica. i punoljetna lica mogu imati ograničenu poslovnu sposobnost i ona su tada u postupku sposobna samo u granicama svoje poslovne sposobnosti. Rok za ispravljanje tužbe ne može biti duži od osam dana (čini se da je prekluzivan rok. Parnična sposobnost je sposobnost stranke da sama preduzima radnje u postupku. sud će rješenjem ukinuti sve do tada provedene radnje koje su zahvaćene tim nedostatkom. Stranačka sposobnost pretpostavlja potpunu poslovnu sposobnost. međutim. Ako sud utvrdi da lice nema stranačku sposobnost. To je odnos materijalno-pravne prirode samih stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte građansko-pravnog odnosa. Stranačka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u postupku. Tužba se uvijek odbacuje (cjenjenje procesnih pretpostavki) putem rješenja. s tim što i stranke mogu istaći takav prigovor. koje predstavljaju procesnu legitimaciju. ono mora imati stranačku i parničnu sposobnost. te odbaciti tužbu. NADLEŽNOST Prema važećem zakonodavstvu. Tu sposobnost imaju sva lica koja imaju mogućnost sticanja prava i obaveza na području građansko-pravnih odnosa. Parnična sposobnost je uža od stranačke sposobnosti. Stvarna legitimacija može biti aktivna i pasivna. postoji i građansko-pravna legitimacija koja se zove stvarna legitimacija. a o njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. te možemo zaključiti da svako lice koje je parnično sposobno istovremeno je i stranački sposobno. 121 | P a g e . i kao takva je procesna pretpostavka uopšte za vođenje postupka. Ona može biti djelomično ili potpuno ograničena (kao kod lica do 14 godina ili kod lica kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost). a obrnuto nije uvijek slučaj.

Lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom sposobnošću zastupaju zakonski zastupnici. kao i u toku revizionog postupka) po službenoj dužnosti pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomoćnik ovlašteno za zastupanje. kada se radi o zahtjevu iste vrste i istom stvarno i mjesno nadležnom sudu (npr. To ovlaštenje stranka može dati u punomoći ili naknadno. Ti suparničari su se i prije i izvan parnice nalazili u nekoj pravnoj zajednici.ZASTUPNICI STRANAKA To su lica koja vode parnicu umjesto stranke i u njeno ime. suprotni interesi stranke i zakonskog zastupnika. tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci. nalazi se u inostranstvu. Karakteristično je da se spor kod materijalnih suparničara može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. suvlasnici. Ograničenje postoji i za fizička lica koje bi imale status punomoćnika (to mogu biti samo bračni drug. Svi formalni suparničari su obični. Punomoćnici zastupaju lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom parničnom sposobnošću preko njihovih zakonskih zastupnika. Obični suparničari su ona lica protiv kojih se može donijeti sadržajno različita presuda. te kada tuženi nema određeno prebivalište. ??). Prema zakonu. ona ima pravno dejstvo u odnosu na sve suparničare. srodnici po krvi ili tazbini). Novi ZPP uvodi zabranu advokatu da ovlasti drugoga advokata na njegovu zamjenu u preduzimanju radnji zastupanja na glavnoj raspravi bez izričitog ovlaštenja stranke. Kada jedan ovakav suparničar preduzme neku radnju u postupku. Punomoćnik može biti svako parnično sposobno fizičko lice. Materijalni suparničari su više lica koja mogu jednom tužbom tužiti ili biti tuženi. grupa radnika koja zahtjeva ista prava iz radnog odnosa kod istog poslodavca). advokatska društva). ali samo tuženoj stranci. a njihova prava i obaveze ne proizilaze iz istog činjeničnog i pravnog osnova. vanbračni drug. međutim ima slučajeva kada i materijalni suparničari mogu biti obični (npr. UMJEŠAČ 122 | P a g e . Obim punomoći je važno pitanje na ispitu. SUPARNIČARSTVO (SUPARNIČARI) Suparničarstvo može biti materijalno. obično i formalno. a samo izuzetno to ovlaštenje ima sud. kao i odgovornost advokata i odgovornost fizičkog lica. sunasljednici. Zakon je odredio slučajeve u kojima se može postaviti privremeni zastupnik – ograničenje poslovne sposobnosti. bračni drugovi). Riječ je o procesnoj zajednici. a u vezi sa predmetom spora (npr. a izuzetno i pravno lice (npr. ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici i ako njihova prava i obaveze proističu iz istog činjeničnog i pravnog osnova. Privremenog zastupnika postavlja organ starateljstva. što znači da tužbeni zahtjev može biti usvojen ili odbijen. kao i parnično sposobne stranke kada ih one ovlaste. čime se spriječava nadripisarstvo u ovoj oblasti. a ne prema zastupnicima lično. Formalni suparničari su ona lica među kojima izvan parnice ne postoji pravna zajednica. nedostatak zakonskog zastupnika. te dostava nije uspjela. Privremeni zastupnik može se postaviti u određenim slučajevima. sud tokom cijelog postupka (u toku prvostepenog i drugostepenog.

a prigovor mogu podnijeti i stranke. b) pitanje presuđene stvari. c) ako stranka otuđi stvar u toku postupka. Momentom dostave tužbe tuženom na odgovor nastaju slijedeće procesno-pravne posljedice: a) pitanje prigovora litispendencije. c) savjesni posjednik postaje nesavjestan. Sa druge strane. jer i tu sud pazi po službenoj dužnosti. sklopiti poravnanje i u tom pogledu su njegova dispozitivna prava široka. pri čemu nije potrebno da tužilac dokazuje pravni interes. Što važi po opštim pravilima za sve podneske. što znači da se stranci ne može dosuditi ono što nije tražila. Ona može biti data i usmeno na zapisnik kod parničnog suda. Za razliku od drugih postupaka. Umiješanjem u parnicu on je prihvata u onom stanju u kakvom je ona bila u trenutku miješanja. Ne mogu se podnijeti niti teći dvije parnice po istom zahtjevu i između istih stranaka. odreći se od tužbenog zahtjeva. sud raspravlja i odlučuje samo u granicama zahtjeva iz tužbe i eventualne protutužbe. Umješač se može pridružiti parnici sve do pravosnažnosti presude. priznati tužbeni zahtjev. b) iscrpljuje se pravo alternativnog izbora obaveza. Tužba je podnesak kao i svaki drugi. Materijalno-pravne posljedice dostave tužbe na odgovor: a) nastaje prekid prekluzivnih rokova za podnošenje tužbe. sud po službenoj dužnosti pazi na postojanje takve parnice (litispendencija). Po svom sadržaju mogu biti: a) Kondemnatorne ili obvezujuće. kojom se pokreće parnični postupak u cilju zaštite određenog subjektivnog prava. a i stranke po tom osnovu mogu podnijeti prigovor sudu. Isti slučaj je u postojanju presuđene stvari (res iudicata). VRSTE TUŽBI Tužbe se dijele na građansko-pravne i procesno-pravne.Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče pobijedi ili uspije jedna stranka.. 123 | P a g e . PARNIČNI POSTUPAK? TUŽBA Podnošenje tužbe Tužba je prva procesna radnja. Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom na odgovor.. Tužilac može povući tužbu. to ne spriječava sud da vodi parnicu između istih stranaka. trpi ili propusti. kojima se traži ispunjenje određene obaveze tuženog da nešto učini. kao i rokova zastarjelosti i dospjelosti. parnični postupak se ne može pokrenuti po službenoj dužnosti. niti više od onoga što je tražila. to važi i za tužbu. d) nema povlačenja tužbe bez pristanka tuženog.

tužbeni zahtjev. Zakon propisuje uslove podnošenja ovih tužbi. pa i onda kada njih same stranke nisu predložile. b) Načelo oficijelnosti se odnosi samo na procesne radnje koje sud sam preduzima po službenoj dužnosti. Tužilac ovdje mora imati pravni interes. ostavinskog i drugih postupaka.b) Deklaratorne. jer u jednom slučaju stranka jeste istakla neki prigovor. Odluka suda je vezana samo za procesnu građu koju su prikupile stranke. Sud nije ovlašten da postupak provodi po načelima pravičnosti (!). Ovdje se radi o strogom legalitetu i sud nema nikakvih diskrecionih ovlaštenja. Sud ne može pokrenuti parnicu. Presude po osnovu deklaratornih tužbi ne mogu biti predmet izvršenja. kao i sve ostale elemente koje sadrže podnesci. sada više to ne smije činiti!). Na taj način se dolazi do formalne istine (dok je po ranijem zakonu sud mogao dati upute procesno-pravne prirode neukoj stranci. NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA a) Načelo zakonitosti. po kojem sud više nije dužan da utvrđuje činjenice koje stranka nije iznijela. sud će tužbu odbaciti. za razliku od presuda po osnovu kondemnatornih i konstitutivnih tužbi! c) Konstitutivne ili preobražajne tužbe. Prema novom ZPP-u. to u parničnom postupku u pravilu nije ni dopušteno. vrijednost spora. a u drugom jeste!!) c) Raspravno načelo daje strankama svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala. pravni osnov. tu se sud ne smije držati pasivno. ovo načelo je jako ograničeno i objektivizirano i obuhvata slijedeće radnje: ispitivanje tužbe. Pravni interes postoji kada se isti rezultat ne može postići kondemnatornom tužbom. Što nije predviđeno u zakonu. 124 | P a g e . ne može promijeniti zahtjev. SADRŽAJ TUŽBE Tužba mora sadržavati osnov za nadležnost. kojima se traži utvrđivanje nekog sadržaja. U tom dijelu je sud samo pasivni posmatrač i na osnovu takvog raspravljanja donosi svoju odluku. dostavljanje tužbe. Ovdje je važno naglasiti da sud nije vezan za pravni osnov. Po ranijem zakonu sud je u skladu sa načelom oficijelnosti bio dužan da utvrđuje činjenice i izvodi dokaze koji su relevantni za rješavanje spora. utvrđujuće ili prejudicione. Sve parnične radnje moraju se zasnivati na zakonu. jer ako tužilac nema pravni interes. stečajnog. To su obično tužbe iz imovinsko-pravnih odnosa i porodičnog prava. d) Načelo traženja istine. pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava. koje podrazumijeva zahtjev stroge primjene zakona. činjenice i dokaze. kojima se traži ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili njegova promjena ili razvrgnuće. iz kojeg proizilazi pravo ili pravni odnos. ne može iznositi nove činjenice i predlagati dokaze (to dovodi do situacija u praksi kada se u vrlo sličnim slučajevima donose različite presude. a obično su to tužbe iz izvršnog.

uglavnom se misli na mjesnu. mora se ticati određenog spora ili više određenih sporova koji bi proizilazili iz istog pravnog odnosa. to se ne odnosi na neku ispravku npr!! Tužbeni zahtjev predstavlja jedan od osnovnih elemenata tužbe. Izmjena pravnog osnova ne predstavlja preinačenje tužbe ili promjenu tužbenog zahtjeva!!! Postupanje po tužbi? Odmah nakon prijema tužbe započinje pripremanje glavne rasprave. U tužbi se može podnijeti više tužbenih zahtjeva i u takvim slučajevima se radi o objektivnoj kumulaciji. Predmet dokazivanja su tvrdnje o činjenicama. dostavu tužbe tuženom na odgovor. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti samo kada za taj spor postoji isključiva mjesna nadležnost drugog suda (npr. svrshishodna (npr. Mjesna nadležnost može biti opšta. Te pripreme obuhvataju: prethodno ispitivanje tužbe. Delegacija nadležnosti je moguća kada viši sud odredi drugi mjesno nadležni sud za rješavanje. smatra se nenadležnim i za rješavanje nadležnosti predmet proslijeđuje višem sudu. izuzeće sudije). tužba se ne može vratiti na ispravku. ali i kada nije naveden sud će postupiti po tužbi. stranačke i parnične sposobnosti. te blagovremenosti podnošenja tužbe. Sukob nadležnosti postoji kada sud. izberiva. Sud nije vezan za pravni osnov kojeg je tužilac naznačio u tužbi. o kojoj sud treba da donese odluku. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. Prethodno ispitivanje tužbe obuhvata ispitivanje da li je tužba razumljiva i potpuna. kojem je predmet ustupljen kao nadležnom. Činjenični osnov čine pravno relevantne činjenice. sudija je stranka u sporu) i generalna (drugi razlozi). To je procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne pomoći. Delegacija može biti nužna (npr. Moguć je i sporazum o mjesnoj nadležnosti. ili eventualnoj ili alternativnoj obavezi (facultas alternativa). jer se njime traži pravosnažno odlučivanje o jednoj pravnoj posljedici. koji mora biti u pismenom obliku. a ne same činjenice. 125 | P a g e . vrste postupka i prava na reviziju. potpisan od strane stranaka. Prigovor mjesne nadležnosti stranka može istaći najkasnije u odgovoru na tužbu. Pravni osnov je također obavezan elemenat tužbe. a ne i na stvarnu nadležnost (ovo iz razloga što je to pitanje rješio Zakon o sudovima u FBiH dajući svu tu nadležnost opštinskim sudovima).Kada je u pitanju nadležnost. Vrijednost spora je kriterij za određivanje troškova postupka. iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se traži tužbom. pravilnosti zastupanja. U nedostatku ovog elementa. odnosno pravne zaštite. sporovi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi) i najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu. isključiva i supsidijarna. Primjer: Isključiva mjesna nadležnost s obzirom na mjesto gdje se nalazi nekretnina postoji samo u slučaju postojanja spora o nepokretnosti. Tužbeni zahtjev mora biti određen. ispitivanje stvarne nadležnosti.

a ako je prvotuženi se upustio već u parnicu i dao odgovor na tužbu. te h) da nepostoji pravni interes kod tužbe za utvrđivanje. Tužba se odbacuje rješenjem kada sud utvrdi: a) da nije nadležan. osim u brakorazvodnim sporovima. a od materijalno-pravnih činjenica zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. koje se odnosi na stranke. g) da se tužilac odrekao tužbenog zahtjeva. d) da o istom zahtjevu već teče parnica. Preinačenje tužbe ? Može biti objektivno preinačenje. b) da je tužba neblagovremena. Subjektivno preinačenje tužbe postoji kada tužilac pored ili umjesto ranije označenog tuženog označi drugo lice. prebivalište ili boravište ili sjedište.Tužba je potpuna ako ima oznaku suda. Ako tuženi ne pristane na preinačenje. na primjer zato što još nije donesen neki zakon. ili uz pristanak tuženog sve do zaključenja glavne rasprave. Načelno se tužba ne može povući nakon zaključenja glavne rasprave. koje se odnosi na tužbeni zahtjev. e) da je o istom zahtjevu već pravosnažno završen postupak. Povlačenje tužbe može biti djelomično ili u cjelosti. ili iz drugih sličnih razloga. Povlačenje tužbe znači da je tužilac odustao od svoga prava na određenu pravnu zaštitu. Ako se podnese tužba zbog nedospjele obaveze. kao da tužba nije ni podnesena. Svi ovi elementi su procesno-pravne prirode i oni se razlikuju od materijalno-pravnih činjenica. Objektivno preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva. preinaka je moguća ako sud utvrdi da tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije i ako je tuženi u mogućnosti da odmah raspravlja po preinačenoj tužbi. ime i prezime ili naziv pravnog lica. sadržaj izjave i potpis podnosioca. proširenje postojećeg zahtjeva ili isticanje novog zahtjeva. što znači da se ista može ponovo podnijeti. c) da je tužba povučena. Tužba se ne može odbaciti zbog „preuranjenosti“ tužbenog zahtjeva. ako pripremno ročište nije održano. Preinačenje je moguće najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave. tužba se neće odbaciti. 126 | P a g e . i subjektivno preinačenje. nakon toga samo ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena ka odugovlačenju postupka i ako tuženi na to pristane. f) da je sklopljena sudska nagodba. već će se odbiti tužbeni zahtjev. O procesno-pravnim pretpostavkama sud vodi računa po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka. ili zato što još nije formirana neka služba. Povlačenje tužbe? Povlačenje tužbe je moguće bez pristanka tuženog prije dostavljanja tužbe tuženome. Od procesno-pravnih elemenata zavisi dopuštenost tužbe. onda se traži i njegov pristanak na ovakvu preinaku tužbe. Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba. predmet spora. Novotuženi mora pristati da stupi u parnicu.

pa tužilac ne može ponovno podnijeti tu istu tužbu. Tok pripremnog ročišta? 127 | P a g e . Pripremno ročište se uvijek zakazuje kada nema odgovora na tužbu. koja se odnosi na datum zakazivanja. tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu. Protivtužbu je moguće podnijeti ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa zahtjevom iz tužbe. Odricanje od tužbenog zahtjeva? To je izjava tužioca kojom se definitivno odriče prava na pravnu zaštitu određenog sadržaja. nedolazak tužioca na pripremno ročište. Odgovor na tužbu? Nakon prijema tužbe sa prilozima. Dostavljanjem odgovora na tužbu tuženi se upušta u raspravljanje. Zakazivanje pripremnog ročišta uglavnom je obavezno. te ako je po srijedi nadležnost istog suda. jer se takvi zahtjevi mogu ostvariti i u posebnoj parnici. Pripremno ročište se zakazuje nakon prijema odgovora na tužbu. Zakon predviđa obaveznu konsultaciju sa strankama. jer ako se ne dostavi odgovor na tužbu moguće je donijeti presudu zbog propuštanja. tj.Za razliku od izjave tužioca o povlačenju tužbe. a ne i dužnost. Rješenje o zakazivanju mora sadržavati posljedice eventualnog izostanka sa pripremnog ročišta i upozoravaju stranke da najkasnije na tom ročištu mogu iznijeti činjenice i predložiti dokaze. zakon poznaje i takozvanu presumpciju ili fikciju povlačenja tužbe (npr. Sve što važi za tužbu. Pripremno ročište? To je završna faza pripremanja za glavnu raspravu. Predviđeno je da se postupak u pravilu sastoji od dva ročišta: pripremnog ročišta i ročišta za glavnu raspravu. Protivtužba? Radi se o samostalnom zahtjevu protiv tužioca kojeg je tuženi u parnici koju je tužilac pokrenuo protiv njega istakao pred istim sudom. iako je uredno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak). Ovakva presuda ima učinak pravosnažne presude. i to u roku od 30 dana. ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti. Protivtužba je samo mogućnost. kompenzirati (npr. važi i za protivtužbu. a samo izuzetno se glavna rasprava može zakazati bez pripremnog ročišta. Dostavljanje odgovora je obavezno. pa sud u takvom slučaju donosi presudu zbog odricanja. novčani zahtjevi). ali i na neformalan plan suđenja.

Novi ZPP ne daje mogućnost ponovnog otvaranja glavne rasprave. Sud mora paziti na nepristrasnost u svom nastojanju da stranke zaključe sudsku nagodbu. kojim se uređuje i materijalno-pravni i procesnopravni odnos. a onda o prijedlozima stranaka i činjenicama kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge. Prema odredbama o redoslijedu izvođenja dokaza. Sudska nagodba? Sudska nagodba se može zaključiti u toku cijelog postupka. a potrebna je saglasnost stranaka. Medijacija? Novi ZPP poznaje i alternativno rješavanje sporova putem medijacije. odlaganje i nastavak ročišta? 128 | P a g e . a najkasnije u roku od pet godina od dana njenog zaključenja. a čija je posljedica pravosnažnost. Zatim se raspravlja o procesnim pitanjima. a zatim tuženi izlaže odgovor na tužbu. nakon izlaganja odgovora na tužbu prvo se pristupa saslušanju stranaka. Glavna rasprava? Predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda. ako takav prijedlog postoji. Ona predstavlja jednu vrstu ugovora. Sudska nagodba nastaje kada je stranke potpišu. Zatim se odlučuje o pitanjima koja će se raspravljati na ročištu za glavnu raspravu i o dokazima koji će se izvesti. Glavna rasprava se zakazuje 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. Potom prvo tužilac ukratko izlaže bitna pitanja iz tužbe i pročita isprave. ima karakter pravosnažne presude i predstavlja izvršni naslov. Nakon što se glavna rasprava otvori. i to prvo svjedoci koje je predložio tužilac. ali može biti zakazana i održana i odmah nakon pripremnog ročišta. a potom svjedoci koje je predložio tuženi. Sudska nagodba se pobija tužbom u roku od tri mjeseca od dana saznanja. Zatim se saslušavaju svjedoci. Po zaključenju glavne rasprave sudija mora obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude. Postoji i Zakon o medijaciji sa popratnim podzakonskim propisima.Na pripremnom ročištu se otklanjaju sve smetnje koje spriječavaju dalje postupanje suda. obznani se predmet raspravljanja te se utvrdi da li su pozvane stranke i prisutne. a tuženi potom izlaže svoj odgovor na tužbu. Nakon okončanja svih ovih faza zaključuje se glavna rasprava. Na ročištu ukratko tužilac izlaže tužbu. koje se preduzimaju radi utvrđenja relevantnih činjenica na koje će sud primjeniti materijalno pravo prilikom donošenja svoje odluke. Odgoda. Medijaciju može predložiti sud.

tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlaže. ZPP također poznaje i institut osiguranja dokaza. Oblik odluke je presuda i rješenje. Presudom se meritorno odlučuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se vodi parnica (tužbeni zahtjev.Odgoda i odlaganje su novim ZPP-om znatno ograničeni.. Nakon pravosnažnosti ove presude ona ima dejstvo presuđene stvari (res iudicata). svjedoci. saslušanja parničnih stranaka. i to pitanja materijalno-pravne i procesno-pravne prirode. kako u pogledu razloga. na temelju pravne logike!). niti uslovljeno bilo čime. b) Presuda na osnovu odricanja Presuda na osnovu odricanja predstavlja izjavu tužioca. Dokazivanje? U postupku treba dokazivati samo pravno relevantne činjenice. protivtužbeni zahtjev. a i na raspravi koja je zakazana povodom žalbe pred drugostepenim sudom. a može se opozvati do donošenja presude. Ova presuda se može donijeti sve do zaključenja glavne rasprave. isprave. Priznanje tužbenog zahtjeva moguće je do zaključenja glavne rasprave. 129 | P a g e . Dokazna sredstva su: uviđaj. Sud će odbiti donošenje presude na osnovu priznanja kada je u pitanju zahtjev sa kojim stranke ne mogu raspolagati. Ne može se rasprava odložiti na period duži od 30 dana. a ne samo činjenice iz kojih proizilazi osnovanost tužbenog zahtjeva. ZPP poznaje slijedeće presude: a) Presuda na osnovu priznanja Presuda na osnovu priznanja donosi se na temelju jednostrane izjave volje tuženog kojom on priznaje tužbeni zahtjev. Sudske odluke? Parnične radnje kojima se rješavaju pojedina pravna pitanja iz građanskog spora. Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju ocjenjuje izvedene dokaze i donosi zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije dokazana (naravno. te prigovor prebijanja). Novi ZPP razlikuje odgodu od odlaganja. Odgoda predstavlja odluku suda da se glavno ročište ne otvara.. vještačenja (samo jedan vještak jedne struke!). kojom se on odriče od toga da sud zaštiti neko njegovo subjektivno pravo. a odlaganje podrazumijeva situaciju kada se ročište već vodi. datu pismeno ili usmeno. iako izreka glasi da se tužbeni zahtjev odbija. jer se samo na njima može zasnivati donošenje odluke. Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tužbenog zahtjeva. Priznanje ne smije biti vezano za neki rok.

Određivanje roka za izradu presude je novost u ZPP i od tog roka počinje teći i rok za žalbu. ali tuženi može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Ako prijedlog pak nije osnovan.. Stranke nemaju pravo žalbe na ovu presudu. Ispravljanje presude vrši sud po službenoj dužnosti.c) Presuda zbog propuštanja Ova presuda je novost u našem procesnom pravu. protiv takvog rješenja tuženom je dopuštena žalba. sud može odbiti tužbeni zahtjev. koja zamjenjuje raniju presudu zbog izostanka. sud će odbiti donošenje ove presude. te drugim očitim pogreškama u pisanju i računanju. Međutim. a i po prijedlogu stranaka. već samo da li je pitanje raspravljeno). Ispravljanje presude? Prilikom izrade presude može doći do greške u imenima. jer nije dao odgovor na tužbu. Dopunska presuda se donosi samo na prijedlog stranke. Žalbeni rok počinje teći 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. sud će ga opet rješenjem odbiti (ne cijeni se osnovanost. Ako sud odbije prijedlog za povraćaj. izigravanje ovog roka putem uvođenja dostavljanja presude. sud će ga odbaciti rješenjem. brojevima. 130 | P a g e . sud je dužan o tome izvjestiti predsjednika suda i navesti razloge propuštanja. nego samo osnovanost prijedloga za povrat u prijašnje stanje. Njome se sankcioniše pasivnost tuženog. ako neki od uslova nije ispunjen. Ako je prijedlog neblagovremen. odnosno njihovi punomoćnici u zgradi suda. Rok za podnošenje ovog prijedloga je 30 dana. donijet će i rješenje kojim se ukida presuda zbog propuštanja. Da bi sud mogao donijeti ovu presudu potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi. Takve greške ne smiju imati uticaja na suštinu presude. Donošenje presude? Obaveza je suda da izradi presudu u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. Ako sud usvoji prijedlog za povraćaj.). Izuzetak su presude zbog propuštanja i presude donesene u drugostepenom postupku na sjednici vijeća. Dopunska presuda? Ova presuda se donosi kada sud propusti da odluči o dijelu tužbenog zahtjeva ili o svim tužbenim zahtjevima o kojima mora da odluči i o kojima je već raspravljeno. Ako je zahtjev očigledno neosnovan i ako sa njim stranke ne mogu raspolagati. U slučaju propuštanja ovog roka.. Preuzimanje presude? Preuzimanje presude vrše stranke. bez obzira kada je preuzimanje presude izvršeno (zloupotreba u praksi. a ne po službenoj dužnosti suda. takvom žalbom ne može se pobijati sam meritum presude.

kojom se pobija prvostepena presuda i od suda traži njena izmjena ili ukidanje ili preinačenje. Protiv rješenja o ispravci dopuštena je posebna žalba. Stranka se može odreći žalbe ili odustati od žalbe. Sadržina žalbe? Žalba mora sadržavati oznaku presude protiv koje se izjavljuje. kada upravlja parnicom. razloge žalbe i potpis podnosioca žalbe. onda takvu žalbu sud uzima i tretira kao prijedlog za ispravku. a meritorno samo u postupku smetanja posjeda. Dopuna žalbe mora biti podnijeta u roku za žalbu. Rok za podnošenje žalbe je prekluzivan. dispozitivna stranačka radnja. Pravo na žalbu imaju stranke. a ako se žalba na presudu odnosi samo na okolnosti ispravke. izuzetak je samo kada ih podnosilac žalbe bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zaključenja glavne rasprave. Rješenja? Odlukom u formi rješenja sud u pravilu odlučuje o procesnim pitanjima. a pod propisanim uslovima i umješači. naznaku da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelini. Odredbe koje se odnose na presudu na odgovarajući način valja primjenjivati i na rješenja. Zakon strogo propisuje formu žalbe (traži se pismena forma i navedeni su svi elementi žalbe koji su obavezni).Prijedlog za ispravak nije vezan rokom. tako da se ispravak može vršiti u bilo koje vrijeme. Žalba protiv presude? Redovan pravni lijek. U pravilu se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. Žalbeni razlozi: a) Povreda odredaba parničnog postupka (koja je uticala na pravilnost donesene odluke!) b) Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje c) Pogrešna primjena materijalnog prava Drugi su razlozi žalbe kada je u pitanju presuda na osnovu priznanja ili odricanja: a) Povreda postupka b) Izjava o priznanju ili odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare 131 | P a g e .

Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. Preinačiti prvostepenu presudu. a protivna stranka nije dužna iskoristiti mogućnost odgovora. Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu 5. Obično ovaj sudija i predsjedava raspravi. Odlučujući po žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave drugostepeni sud može: 1. Prvostepeni sud je obavezan da blagovremenu.Postupak prvostepenog suda po žalbi? Izjavljivanjem žalbe počinje postupak po žalbi. Postupak pred drugostepenim sudom? Kada se spis prvostepenog suda sa žalbom dostavi drugostepenom sudu. pa stigne nadležnom sudu nakon žalbenog roka. kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. koji traje od podnošenja žalbe do donošenja drugostepene odluke. potpunu i dozvoljenu žalbu dostavi na odgovor protivnoj stranci. Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (putem rješenja. 132 | P a g e . započinje postupak pred drugostepenim sudom. Ako se blagovremena žalba dostavi nenadležnom sudu. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu (putem presude) 3. Drugostepeni sud odluke donosi na sjednici vijeća ili nakon održane glavne rasprave. Drugostepeni sud nije u mogućnosti drugačijom ocjenom izvedenih dokaza na sjednici vijeća donijeti drugačiju odluku! Mogućnost održavanja rasprave pred drugostepenim sudom postoji samo u slučaju kada se pobija presuda. nepotpunu ili nedozvoljenu (putem rješenja) 2. ovo nije uvažavanje žalbe!!) 4. smatra se da je blagovremeno podnijeta. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. a ne i rješenje! Raspravu pred drugostepenim sudom vodi sudija-izvjestilac u sastavu istog vijeća koje je odlučilo da se otvori ova rasprava. Ovo samo u slučaju ako se takvo podnošenje žalbe može pripisati neznanju ili očiglednoj omaški podnosioca žalbe. Zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada utvrdi da radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja jeste potrebno utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze.

Rješavajući po žalbi protiv prvostepenog rješenja drugostepeni sud može: 1. Ako su obje stranke podnijele žalbu. ova zabrana ne postoji. Obavezni elementi revizije su: označenje presude koja se pobija i protiv koje se izjavljuje revizija. Dopustivost revizije Reviziju stranka može podnijeti protiv drugostepene presude samo ukoliko je ona izrečena na njenu štetu.Zabrana reformatio in peius???? Sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. takvo rješenje se može pobijati u žalbi protiv odluke prvostepenog suda. izjava da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelosti. devolutivan. samostalan. Žalba protiv rješenja? Ako zakonom nije izričito propisano da žalba protiv određenog rješenja prvostepenog suda nije dozvoljena. Kada zakon propisuje da nije dozvoljena posebna žalba. nepotpunu ili nedozvoljenu 2. i to samo ako je riječ o predmetu gdje je primjena zakona značajna i za druge slučajeve 133 | P a g e . ako je samo ta stranka podnijela žalbu. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. Podnosi se protiv pravosnažne presude drugostepenog suda donesene u povodu žalbe. nesuspenzivan. Uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti. Za reviziju je propisana stroga pismena forma i obavezni elementi. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje 3. Sve odredbe koje uređuju žalbu na presudu odnose se i na žalbu na rješenje. ograničeni i dvostrani pravni lijek. što se odnosi samo na vrijednost onog djela presude koja se pobija!! U izuzetnim slučajevima zakon dopušta reviziju i kada je vrijednost spora manja od 10. stranka na koju se odnosi to rješenje može uvijek izjaviti žalbu protiv takvog rješenja. tako da nedostatak bilo kojeg od tih elemenata reviziju čini nepotpunom (kada se vraća na ispravak ili dopunu) ili nedozvoljenom. Revizija je dozvoljena samo ukoliko vrijednost spora prelazi 10. a po potrebi predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno postupanje Revizija? Vanredan.000 KM. razlozi revizije i potpis revidenta.000 KM. Ako nema nekog od ovih elemenata revizija je nepotpuna i u takvom slučaju vraća se na ispravak ili dopunu.

dakle ako sud ocijeni da bi odluka po reviziji mogla biti od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima. Prekoračenje tužbenog zahtjeva pred drugostepenim sudom Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno pred prvostepenim sudom nije razlog za reviziju. Zakon o vanparničnom postupku (osim jedino u postupcima eksproprijacije). Povreda mora da bude učinjena pred drugostepenim presudom. O ovoj povredi sud vodi računa samo na zahtjev revidenta i u takvom slučaju se preinačava drugostepena presuda. što je daleko od presuđivanja na osnovu striktnih (entitetskih) propisa.3).. odnosno o ocjeni dopustivosti revizije sud odlučuje i kada to stranka u reviziji nije navela. a Ustavni sud BiH cijeni imovinu! To je posljedica činjenice nepostojanja Vrhovnog suda BiH. Zakon o izvršnom postupku. jer Vrhovni sud FBiH cijeni vlasništvo. Odluke revizionog suda Revizioni sud najprije ispituje da li je revizija blagovremena.(član 273. koja po osnovu apelacije cijeni drugostepene presude sa aspekta „ljudskih prava“ u skladu sa Evropskom konvencijom. Odgovornost sudije u slučaju primjene ZOO: može odgovarati za štetu ako je protiv njega vođen disciplinski postupak. potpuna i dopuštena.. Razlozi za reviziju a) Povreda odredaba parničnog postupka koja je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom b) Pogrešna primjena materijalnog prava c) Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom U reviziji se ne mogu iznositi problemi činjenične prirode. U tom smislu sud može: 134 | P a g e . ali ne i u predmetima iz oblasti u kojima revizija nije dozvoljena po zakonu koji uređuje tu oblast. Revizija se izuzetno može dopustiti u svim predmetima ispod određenog limita. Zakon o stečajnom postupku. Zakon o zemljišnim knjigama ne poznaju reviziju!! Ustavni sud BiH se ustanovio kao „četvrta instanca“. ili ako je namjerno pogrešno primjenio materijalno pravo (analogna primjena odredaba o odgovornosti organa uprave). prekoračenje mora biti učinjeno pred drugostepenim sudom. Dakle. Pojam pogrešne primjene materijalnog prava određuje sam zakon i on propisuje da ta povreda postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kada odredbu nije pravilno primjenio. Revizioni sud prvo cijeni dopuštenost revizije po ovom kriteriju.

kao i obratno. POKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA 135 | P a g e .1. ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Nov zakon. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se onom sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. te presudu može preinačiti i kada revident traži njeno ukidanje. Po novom ZPP-u je revizijski sud sam nadležan da svoje odluke dostavlja strankama. Nakon te dostave se spis sa jednim primjerkom te odluke dostavlja i prvostepenom sudu. te predmet vratiti drugostepenom sudu (u praksi je moguće da revizioni sud ukine i drugostepenu i prvostepenu presudu) 3. bez potrebe da se u izreci odluke drugostepena presuda potvrđuje. Drugostepena rješenja protiv kojih je revizija uvijek dopuštena: a) ako je protiv rješenja drugostepenog rješenja žalba odbačena. a jedan primjerak te odluke dostavlja se drugostepenom sudu. i to onih postupaka koji su završeni pravosnažnom odlukom (presudom ili rješenjem). uvijek je dopuštena revizija.. Uvažiti reviziju i ukinuti presudu drugostepenog suda.. naročito odredbe o hipoteki. Uvažiti reviziju. jer pravosnažnost te presude nije bila ni dovedena u pitanje 2. Odbiti reviziju kao neosnovanu. Uvažiti reviziju i preinačiti drugostepenu presudu Revizijski sud nije vezan prijedlozima podnosioca revizije. nehuman. ukinuti i drugostepenu i prvostepenu presudu. bez obzira iz kojih razloga je ta žalba odbačena b) revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim je potvrđeno rješenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe Ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka traži se prijedlogom. te odbaciti tužbu 4.

IZVRŠNE ISPRAVE? a) Izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba. te predmet. koje bi sprječilo izvršenje. ali ne sprječava provođenje rješenja. koji sprječava pravosnažnost rješenja. Suspenzivno dejstvo u pravilu ima samo prigovor. jer se dostavlja drugoj strani na odgovor. Prigovor je dvostran pravni lijek. Prigovor je redovan i samostalan pravni lijek. jer o njemu odlučuje drugostepeni sud. b) c) d) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako je na njoj označen tražilac izvršenja i izvršenik. Izvršna odluka donesena u upravnom postupku i nagodba ako glase na ispunjenje novčane obaveze. jer u pravilu odlaže izvršenje. što znači da o njemu odlučuje isti sud koji je donio rješenje. jer se ne može pristupiti njegovom rješavanju prije isteka roka za odgovor. te suspenzivan. Druga isprava koja je zakonom predviđena kao izvršna (poravnanje iz medijacije). U pogledu mogućnosti pokretanja i vođenja postupka nema bitnih promjena u odnosu na raniji zakon. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. i to samo u odnosu na namirenje tražioca izvršenja. tražioca izvršenja i izvršenika. vrsta. Rok za prigovor je prekluzivan. I odluka krivičnog suda može biti izvršna isprava. 136 | P a g e . Sudska odluka može biti presuda i rješenje. PRIGOVOR Rješenja donesena u izvršnom postupku u prvom stepenu mogu se pobijati samo prigovorom. osim ako ZIP-om nisu isključeni. Na prigovor se stranke izjašnjavaju u roku od osam dana i sud u izvršnom postupku najčešće podnosioca prigovora upućuje na parnicu. Prigovor je bilateralan. Devolutivan pravni lijek. ali i po službenoj dužnosti. ŽALBA Redovan pravni lijek. u dijelu kojim je pozitivno odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu. pod određenim uslovima imaju pravo podnijeti i treća lica koja imaju pravni interes. Ovaj prigovor se podnosi do završetka izvršnog postupka. PRIGOVOR TREĆEG LICA Lice koje tvrdi da u predmetu izvršenja ima takvo pravo.Izvršni postupak se pokreće po prijedlogu tražioca izvršenja. kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito predviđeno. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. može podnijeti prigovor. Izvršna notarska isprava. On je i remonstrativan pravni lijek. I žalbu i prigovor osim stranaka.

Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina. posebno kada se radi o bankarskim kreditima koji se osiguravaju hipotekom. ogrijev. lična pisma. Ako pak primanja prelaze ovaj iznos. Po novom ZIP-u to su mjenica i ček. penzije. vjenčani prsten. IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA Predmet ovog izvršenja ne mogu biti predmeti koji su neophodni i potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (hrana. priznanja. Izvršenje se provodi zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi. Prodaja se vrši usmenim javnim nadmetanjem. jer je njome princip srazmjernosti značajno ugrožen. te prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja. Izvršenje se provodi pljenidbom i prenosom potraživanja. Novim ZIP-om je napušteno načelo socijalnosti.VJERODOSTOJNE IZPRAVE Izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Ne mogu biti predmet izvršenja ni medalje. Novi ZIP je radikalno izmjenio pravila o izuzimanju od izvršenja. pa i izvodi iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga. zakupnine. Najprije se popisuju i plijene pokretne stvari. ono naročito ne postoji u našoj kreditnoj praksi. IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTIMA Za ovakva izvršenja nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. druga ordenja. a po novom ZIP-u je moguće izvršenje do 1/2. Za provođenje ovog postupka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika. I sl. autorske naknade. a provodi se u onom obimu koji je potreban za namirenje konkretnog potraživanja. IZVRŠENJE NA NOVČANIM POTRAŽIVANJIMA Novčana potraživanja su primanja izvršenika po osnovu radnog odnosa. ratne spomenice. U oba slučaja ovo se odnosi na primanja izvršenika do 1000 KM mjesečno. zatim računi. Po ranijem ZIP-u bilo je moguće izvršenje do iznosa 1/3 primanja izvršenika. a zatim u roku od 15 dana vrši njihova prodaja. Svrha ovih isprava je pojednostavljenje postupka. izvršenje je moguće do 2/3 primanja. a nekada i neposrednom pogodbom. a moguće je izvršenje i na zajedničkom vlasništvu. sa protestom i povratnim računom. isl. a i suvlasnički dio može biti samostalan predmet izvršenja. zatim utvrđenjem vrijednosti nepokretnosti.). ZEMLJIŠNI DUG 137 | P a g e .

Zemljišni dug nije akcesorne prirode kao hipoteka. 138 | P a g e . Spominje se u Zakonu o zemljišnim knjigama. ali ga još nema toliko u praksi.Radi se o stvarno-pravnom osiguranju na nepokretnosti. može se pobijati u parničnom. što znači da ako je nešto činjenično odlučeno u vanparničnom postupku. ZAKON O VANPARNIČNOM POSTUPKU Osnovno pravilo: ovdje se ne raspravlja o činjenicama. sva činjenična pitanja upućuju se u parnicu. vrijedi i za vanparnični postupak. a ako je nešto činjenično rješeno u parničnom postupku. on je ustvari hipoteka ali bez potraživanja. Zakonu o stečajnom postupku i Zakonu o notarima.

ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Poslovna sposobnost može biti potpuno ili djelimično oduzeta. U vanparničnom postupku sud po službenoj dužnosti preduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju. a starije je od 60 godina. a iznimno i po službenoj dužnosti. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA? U ovom postupku sud odlučuje o davanju dozvole za zaključenje braka između određenih lica. Smrt nekog lica može se dokazivati po odredbama ZVP-a samo kada se smrt ne može dokazati ispravama predviđenim propisima o matičnim knjigama. a tako i vraćena. ako su ispunjeni potrebni uslovi. bez obzira na njegovo zdravstveno stanje. Za vođenje postupka nadležan je sud na čijem području lice kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište ili boravište. Postupak se pokreće po prijedlogu maloljetnog lica. kada je zakonom propisanom da se brak može zaključiti između tih lica samo na osnovu dozvole suda. Protiv rješenja o oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti dozvoljena je žalba i mogu je izjaviti lica koja su učestvovala u postupku. porodičnim. osim ako ZVP-om nije drugačije određeno. Postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od sedam dana.Vanparnični postupak utvrđuje pravila postupka u kojima sudovi postupaju i odlučuju o ličnim. te u drugim slučajevima propisanim zakonom. U tom postupku mora se provesti dokaz po vještaku medicinske struke odgovarajuće specijalnosti. Sud na odgovarajući način ispituje okolnosti koje su od značaja za utvrđenje postojanja slobodne volje i želja maloljetnika za 139 | P a g e . PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI? Umrlim licem proglasit će se lice o čijem životu za poslijednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti. koji daje nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje dotičnog lica. imovinskim i drugim pravima i interesima. Rok za žalbu je tri dana od prijema rješenja. U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Karakteristično je da tu žalbu može izjaviti i lice kojem se oduzima poslovna sposobnost. Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica. ZADRŽAVANJE NA LIJEČENJU U USTANOVI ZA OBOLJELE? O ovome odlučuje sud kada je zbog prirode bolesti neophodno dotičnom licu ograničiti slobodu kretanja. kao i drugih lica koja nisu u mogućnosti da se sama o sebi brinu.

protiv kojih je dozvoljena posebna žalba. Drugostepeni sud može odlučiti i o neblagovremenoj žalbi isto kao i prvostepeni sud o blagovremenoj žalbi.zaključenje braka. Prvostepeni sud može povodom blagovremene žalbe novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje rješenje. ako zakonom nije drugačije određeno. već se cijeni prema okolnostima konkretnog slučaja. Žalba zadržava izvršenje rješenja. gdje poziva stranke i vještaka geometra. Međa se može urediti i prema katastarskim mapama. Rok za žalbu iznosi 15 dana od dana dostavljanja rješenja (ali rok nije prekluzivan!). u suprotnom je jako teško izvršiti pouzdano mjerenje. u suprotnom. UREĐENJE MEĐA? Sud uređuje među između susjednih nekretnina. a time se ne vrijeđaju prava drugih sudionika koja su zasnovana na tom rješenju. Uređenje međe u gradu zavisi od toga da li je građevinska parcela parcelisana ili nije. po jačem pravu. sud stranke upućuje na parnični postupak! Ako obje stranke pristanu da se međa uredi prema jačem pravu. malična vrijednost). ŽALBA U VANPARNIČNOM POSTUPKU? U vanparničnom postupku se odluke donose u obliku rješenja. kada matičar ima obavezu da najkasnije u roku od tri mjeseca dostavi smrtovnicu sudu. Pravičnost ne znači „po pola“. ako su učesnici postupka saglasni sa time. ako jeste. po pravičnosti. sud može izvršiti uređenje međe. 2. sud će postupak prekinuti (jedini slučaj kada se vanparnični postupak prekida!!) i sudionike uputiti na pokretanje parničnog postupka. legatarima i drugim licima. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE? U ovom postupku sud utvrđuje ko su nasljednici ostavioca. Ako su u toku postupka sporne neke činjenice od kojih zavisi neko pravo na naslijeđe. te koja prava iz te zaostavštine pripadaju nasljednicima. 3. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti (u teoriji. Uređenje međe u vanparničnom postupku moguće je samo ako vrijednost spora iznosi do 3000 KM (tzv. Sud uređuje među: 1. ako nije. Geometar mora imati „stajne tačke“ kao referentne tačke od kojih vrši mjerenje. ako su međašni znaci uništeni. prema posljednjem posjedu. te posjedovanje tjelesne i duševne sposobnosti maloljetnika za vršenje prava i dužnosti koji proizilaze iz braka. 140 | P a g e . ali u praksi je to uglavnom inicijativa nasljednika). ako utvrdi da je žalba osnovana. Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih nekretnina. oštećeni ili pomjereni. stranke se ne moraju uputiti na parnicu. koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu. Sud nakon „ročišta za pomirenje“ zakazuje ročište na licu mjesta. nadležan je organ uprave.

novine FBiH 61/01) 141 | P a g e .Pravosnažnost rješenja donesenog u vanparničnom postupku ne sprječava sudionike da o svom zahtjevu traže zaštitu u parničnom ili u upravnom postupku. ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA (Sl.

strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. Osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3. obaveze i povlastice stranih ulagača. informisanje. U pogledu vlasničkih prava na nekretninama. Sve ono što nije uređeno ovim zakonom. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2. 142 | P a g e . Posebni oblici stranih ulaganja POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA? U FBiH strana ulaganja u sektore koji podliježu restrikcijama odobravaju slijedeća ministarstva: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. strani ulagači imaju pravo da vrše transfer dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja i poslovanja u FBiH. mora da podnese zahtjev naprijed navedenom ministarstvu za pribavljanje saglasnosti (vojna industrija. koji ne može biti veći od 49% glavnice takvog privrednog društva. ministarstvo je dužno da o tome obavijesti podnosioca i u tom slučaju dužno je da donese konačno rješenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. Strani ulagač može osnovati privredno društvo pod istim uslovima kao i domaći ulagači. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. gl. Također. osim carinskog evidentiranja. i to u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ZPD). regulisano je Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (Sl. PRAVA. kultura. Ovdje ipak postoje određene restrikcije i to u oblasti vojne industrije i proizvodnje i oblasti javnog informisanja. i to bez ograničenja i u konvertibilnoj valuti. OBLICI STRANIH ULAGANJA? 1. BiH 21/98. Federalno ministarstvo kulture i sporta. Restrikcije se odnose na ograničenje uloga stranog ulagača. Ukoliko ne donese rješenje u ovom roku. OBAVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGAČA? Strani ulagač ima pravo da investira dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih i neprivrednih djelatnosti u BiH. prije nego što pristupi ulaganju i osnivanju privrednog društva. Strana ulaganja su oslobođenja plaćanja carina i carinskih obaveza. Ulaganje u postojeće pravno lice 4. u skladu sa važećim zakonima u FBiH i BiH. Nakon što ministarstvo zaprimi zahtjev. te postupak registracije stranih ulaganja. dužno je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje. Ukoliko u navedenom roku ne donese rješenje. Nadalje. Strani ulagač. strani ulagači imaju jednaka prava i stiču nekretnine kao i domaća pravna i fizička lica. strani ulagači pod istim uslovima kao i domaći ulagači imaju pravo upravljanja privrednim društvima. a u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH (Sl.Ovim zakonom uređeni su prava. i to pod istim uslovima kao i rezidenti (domaća pravna i fizička lica). Ako postoje razlozi za odgodu donošenja rješenja o stranom ulaganju. 34/00). gl. BiH 17/98). oblici stranih ulaganja.). isl.

novi oblik proizvoda ili njegovog djela štiti se industrijskim dizajnom. u skladu sa navedenim zakonom. Strani ulagači također imaju i obavezu da poštuju zakone i propise BiH i entiteta. odn. a zahtjev se podnosi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Zakonodavac je u članu 4. BiH 3/02) definiše se i uređuje sticanje. POSTUPAK STICANJA PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA? Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u BiH ostvaruje se podnošenjem prijave Institutu za standarde. Sticanje prava industrijskog vlasništva u BiH može se zahtjevati i prijavom podnesenom u inostranstvu. industrijskog dizajna i geografske oznake. Institut također prima prijave kojima se zahtjeva sticanje prava industrijskog vlasništva u inostranstvu. Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasništva obuhvataju isključiva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja. i to patenata. kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana računajući od dana potpisivanja tog akta. sadržaj i zaštita prava industrijskog vlasništva. registracijom prava industrijskog vlasništva. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH (Sl. odn. U roku od 5 dana računajući od dana podnošenja uredne prijave ministarstvo će donijeti rješenje o odobrenju stranog ulaganja.Odobrenje stranog ulaganja važi bez vremenskog ograničenja!! Strani ulagač je dužan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili drugog akta o ulaganju. u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. izuzev ako zainteresovane strane ne dogovore arbitražu ili ugovore nadležnost stranog suda. rješavaju se pred nadležnim sudovima u BiH. industrijski dizajn. ukoliko je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. što znači da strana pravna i fizička lica su izjednačena sa domaćim – ali po principu reciprociteta. i to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. nosioci prava stiču materijalna i moralna prava. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH. robnih i uslužnih žigova. tj. jednako kao i domaća pravna i fizička lica. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. autora industrijskog dizajna podrazumijeva pravo da bude naznačen u prijavi i svim drugim ispravama koje se odnose na patent. gl. Moralno pravo pronalazača. Kada govorimo o predmetu zaštite. Pravni učinak priznatih prava industrijskog vlasništva iz takvih prijava 143 | P a g e . zakona utvrdio jednakost stranih i domaćih lica kada je u pitanju zaštita prava industrijskog vlasništva. koji kaže da se pronalazak štiti patentom ili patentom sa skraćenim trajanjem. Svi sporovi koji eventualno nastanu u vezi sa stranim ulaganjima. Reciprocitet se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. Priznanjem. znak koji je podoban za razlikovanje roba ili usluga štiti se žigom. on je regulisan članom 2 ovog zakona.

prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva vodi se u Institutu. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva. kao i za pružanje informacijskih usluga. i to u jednoj ili više država članica Pariske unije ili WTO-a. shodno Konvenciji o međunarodnim izložbama. plaćaju se takse i naknade posebnih troškova postupka. NAČELO PRVENSTVA? Institut radi na osnovu načela prvenstva. može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtjevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja. koji za isti pronalazak. ako to zatraži i to: za patent u roku od 12 mjeseci. s tim što se tužba neposredno podnosi Institutu. priznat će se pravo prvenstva u BiH. Protiv rješenja Instituta donesenih u drugom stepenu žalba nije dopuštena. odn. koji je u nekoj državi članici Pariske unije ili WTO-a podnio prvu prijavu za isti pronalazak. znak ili oblik proizvoda prijavu podnese kasnije. Podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca. tj. Institut vodi za svako pojedinačno pravo industrijskog vlasništva slijedeće registre: 1) Registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasništva 2) Registar priznatih prava industrijskog vlasništva 3) Registar zastupnika za zaštitu industrijskog vlasništva 144 | P a g e . pod uslovima iz člana 8 zakona. održavanja. kada podnosilac prijave može zahtjevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranijih podnesenih prijava. održavanja. i to u skladu sa posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.. odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela. „izložbeno ili sajamsko pravo prvenstva“. od datuma podnošenja uredne prijave patenta.. tj.“ Član 8 zakona govori o „unijskom pravu prvenstva“. Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu dopuštena je žalba Komisiji za žalbe Instituta u roku od 15 dana. a na prijedlog direktora Instituta. oblik proizvoda ili njegovog djela ili znak. kojeg reguliše član 7 zakona: „Lice koje na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi. ili upotrijebi znak za označavanje roba i usluga. „višestruko pravo prvenstva“. Postoji i tzv. ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. kao stvarno-nadležnim sudom. od dana upotrebe na izložbi prijavljenog pronalaska. Kompletan postupak sticanja. za industrijski dizajn ili žig u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja prve prijave. žiga. Za postupak sticanja. u BiH ili drugim članicama Međunarodne unije za zaštitu industrijskog vlasništva (Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloži pronalazak. industrijskog dizajna.izjednačen je sa pravima industrijskog vlasništva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava. Postoji i tzv. oblika proizvoda. pripadniku članice Pariske unije ili WTO-a. odnosno znaka.

Znak razlikovanja koji dobije rješenje nadležnog organa je žig. Strana pravna i fizička lica ostvaruju prava iz Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH pred Institutom samo preko zastupnika koji su ovlašteni za zastupanje. dostupni trećim licima na uvid. Ko se može baviti poslovima zastupanja u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom? Mogu se baviti pravna i fizička lica koja moraju biti upisana u registar zastupnika kojeg vodi Institut. To mogu biti samo ona pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove utvrđene posebnim propisima. prijava se može ispitivati i po hitnom postupku. i to: 1) U slučaju sudskog ili drugog spora. uvezani su u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasništva BiH. ali uz obavezu podnošenja zahtjeva za hitno ispitivanje. odn. Institut ima i svoj glasnik koji izdaje i u kojem se objavljuju podatci o pravima koja su upisana u navedene registre. da se vode u elektronskoj formi. odn. 145 | P a g e . usluga drugog učesnika u privrednom prometu.Treba naglasiti da su registri javni. REDOSLIJED ISPITIVANJA PRIJAVA Prijave se ispituju po redoslijedu određenim datumom njihovog podnošenja. Izuzetno. usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba. uz koji zahtjev podnosilac mora dostaviti i dokaz o postojanju spora 2) Ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga 3) Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvršiti hitnu registraciju u određenom roku 4) Na poseban zahtjev podnosioca prijave INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO OBUHVATA: a) Patent b) Žig c) Industrijski dizajn d) Geografska oznaka porijekla ŽIG ILI ROBNA MARKA? Pojam žiga: Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba.

kombinacije boja i njihovih nijansi. Ovo pravo obuhvata i upotrebu žiga na sredstvima za pakovanje. koji sadržavaju državni ili drugi javni grb. za koje je žig priznat. VRSTE ŽIGOVA 1) verbalni. Upravnopravna zaštita se ostvaruje putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. ISKLJUČIVA PRAVA NOSIOCA ŽIGA (čl. kolektivni. koji su isti sa ranijim žigovima ili su slični ranijim žigovima za istu ili sličnu vrstu roba ili usluga. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi. slogani. koji se ne mogu grafički prikazati. Nosilac žiga može zabraniti trećim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju znak koji je isti kao znak ili sličan znaku za robe ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat. te isključivo pravo upotrebe žiga u privrednom prometu za te robe i usluge. koji su isključivo oblici određeni vrstom proizvoda ili oblici proizvoda potrebni za postizanje određenog tehničkog rezultata ili oblici koji proizvodima daju bitnu vrijednost. u korespondenciji i drugim oblicima poslovne dokumentacije. koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba ili usluga u privrednom prometu. 3) individualni. amblem. ili ga upotrebljavati za obilježavanje tih roba ili usluga. fakturama.Žigom se mogu štititi znakovi. koji su isti sa ranijim žigovima za istu vrstu roba ili usluga. brojevi. putem tržišne inspekcije i putem Uprave za indirektno oporezivanje i carinskih organa. odn. grafički prikazi. kratice. koji svojim izgledom ili sadržajem povrijeđuju autorska prava ili druga prava industrijskog vlasništva. katalozima. ZAŠTITA ŽIGA Tripartitna – upravnopravna. te 4) trodimenzionalni. a posebno riječi. Ovo pravo ima i podnosilac prijave od datuma podnošenja prijave. koji su u vijeme podnošenja prijave žiga za znak opštepoznati u BiH u granicama značenja člana 6 Pariske konvencije. uključujući i mogućnost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim žigom. 2) figurativni. koji predstavljaju ili podražavaju nacionalni ili religiozni simbol. naziv ili kraticu naziva neke države ili međunarodne organizacije. teritorijalno je i vremenski ograničeno (10 godina). na uputstvima. KARAKTERISTIKE ŽIGA Žig je vlasničko pravo. oglasima i drugim oblicima ponude. kvalitet ili neko drugo obilježje roba ili usluga. koji svojim izgledom ili sadržajem mogu obmanuti javnost. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje karakteristika roba ili usluga. posebno u odnosu na geografsko porijeklo. vrstu. osim uz odobrenje nadležnog organa te države ili organizacije. prospektima. Žigom se ne mogu zaštititi znakovi: koji su protivni javnom poretku ili moralu. slova. te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu. ali se može neograničeno obnavljati. 86): Nosilac žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom svojih roba i usluga. građanskopravna i krivičnopravna. zastavu. 146 | P a g e . ambalaža za proizvode – pod uslovom da su distinktivni – kao i kombinacije svega naprijed navedenog. trodimenzionalni oblici.

skladišti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zaštite. 3. industrijski dizajn i geografsku oznaku. Prigovor pasivne legitimacije. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes. 147 | P a g e . koji ima usklađenu sistematiku i jasan je za primjenjivanje. pa zbog toga ne može doći do zabune na tržištu. stečajni postupak. jer tuženi za neovlaštenu upotrebu žiga okrivljuje dobavljača. stavlja u promet. Prigovor da tuženi nije znao da uvozi robu sa tuđim žigom. Zakon o stečaju predstavlja jedan visoko razvijeni mehanizam. Bitno je istaći da zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.Krivičnopravna zaštita: „Ko protivno odredbama Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH povrijedi tuđi žig. RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEČAJNOG POSTUPKA? Stečajni postupak se sprovodi iz razloga platežne nesposobnosti ili zbog prijeteće platežne nesposobnosti stečajnog dužnika. Osnovna premisa ovog zakona jeste da je imovina stečajnog dužnika ustvari imovina njegovih povjerilaca. Prigovor da je proizvod originalan. u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni obaveze plaćanja. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana. uvozi. a po svojoj prirodi spada u vanparnične postupke. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. 4. a ne i robnu marku. prenosi preko granice.“ Najčešći prigovori tuženog u slučaju neovlaštene upotrebe žiga: 1. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (institut preuzeto iz njemačkog stečajnog prava). pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja. ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU (29/03) Zakonom o stečajnom postupku uređuju se uslovi za otvaranje stečajnog postupka. prema predviđanjima. Prigovor da je proizvod lošeg kvaliteta. a ima za cilj unovčenje imovine stečajnog dužnika radi grupnog namirenja potraživanja stečajnih povjerilaca. Ovom kaznom kaznit će se svako lice koje neovlašteno izrađuje. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako stečajni dužnik. te stoga po cijeni jeftiniji. nudi. pri čemu sud samo stvara uslove za izražavanje autonomne volje povjerilaca. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. Platežna nesposobnost je najčešće i osnovni razlog za otvaranje stečajnog postupka i vrijedi za sve kategorije stečajnih dužnika. 2. jer je on od dobavljača naručio samo vrstu robe. kao i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana. koji je prilagođen slučajevima u praksi.

U stečajnom postupku razlikujemo dva stadija: 1) prethodni postupak i 2) glavni stečajni postupak. Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka. koje mjere kasnije može ukinuti. izuzev nad imovinom FBiH. 2) na ponavljanje postupka. smatrat će se da je povukao prijedlog i u tom slučaju troškove snosi predlagač. za razliku od ranijeg zakona. Kako se radi o vanparničnom postupku. Ako predlagač ne postupi po nalogu suda. 2) nad imovinom dužnika pojedinca (komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću). sud će takav prijedlog odbaciti rješenjem. kao i nepotpun prijedlog. Ako predlagač u ostavljenom roku ne dostavi uređen prijedlog nikako. VOĐENJE I TOK STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. 3) na reviziju.Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i otkloni nedostatke u roku od 15 dana. Postupak se sprovodi javnim pozivom nad imovinom pravnih lica. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA 1) Stečajni sudija Sudski organ koji. a koje potraživanje je bilo razlog za podnošenje prijedloga. u stečajnom postupku nema se pravo: 1) na povrat u pređašnje stanje. na prijedlog podnosioca ili samog stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik. Neuredan prijedlog. općina i javnih fondova. c) rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. U prethodnom postupku utvrđuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. S tim u vezi stečajni sudija može: a) imenovati privremenog stečajnog upravnika. za otvaranje stečaja nad takvim pravnim licem potrebna je prethodna saglasnost ministra odbrane. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ispuni potraživanje podnosioca prijedloga. Stečajni postupak je u načelu hitan postupak i provodi se na opštinskom sudu pred privrednim odjeljenjem na čijem je području sjedište stečajnog dužnika. 148 | P a g e . Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. Stečajni postupak se sprovodi: 1) nad imovinom pravnog lica. pa sudu vrati prijedlog koji nije uređen. nema sudskog vijeća. b) odrediti odgovarajućeg vještaka.

Za stečajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste stečajnih upravnika. d) podnosi potrebne izvještaje nadležnim organima. a kojem je potrebno postavljenje od strane stečajnog sudije.On vodi i upravlja stečajnim postupkom. kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme trajanja stečajnog postupka. koji se osniva radi zaštite interesa stečanih povjerilaca. 2) Stečajni upravnik Operativni organ stečajnog postupka. a koja potraživanja nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. kao i potrebnim poslovnim iskustvom. Na prvoj skupštini koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika. Ostale skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to traži stečajni upravnik. Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. ali samo do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka (!) Njegova osnovna funkcija jeste imenovanje stečajnog upravnika i vršenje nadzora nad njegovim radom. Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja. Ovu listu vodi federalni ministar pravde i ona se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. a odluke se donose većinom glasova prisutnih povjerilaca. 4) Odbor povjerilaca (fakultativni organ stečajnog postupka) Kontrolni organ. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okvirima odluke o otvaranju stečajnog postupka. Stečajni upravnik mora imati položen stručni ispit. 3) Skupština povjerilaca Skupštinu povjerilaca saziva stečajni sudija. 149 | P a g e . ako postoje razlozi koji upućuju na to da je nepodoban. kao i popis stečajnih povjerilaca za koje je saznao i do kojih je došao na osnovu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika. ovlašten da: a) hitno i bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. Skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira članove odbora povjerilaca. upravlja tom imovinom. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. b) izvrši detaljan popis stečajne mase. a naročito da sačini početni bilans. Odbor kontroliše i podržava stečajnog upravnika. koja raspolažu odgovarajućom stručnošću i kvalifikacijama. pristrasan ili ne ispunjava uslove za imenovanje. koja spada u stečajnu masu. c) vodi poslovne knjige. te da je unovči u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. Stečajni sudija može odbiti postavljenje izabranog stečajnog upravnika. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA Stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Za stečajnog upravnika mogu se imenovati samo fizička lica.

Neke pravne posljedice su uslovne. kao i imovinskopravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja. a neke bezuslovne. pod uslovom da ne spadaju u više ili niže isplatne redove. a namiruju se za a) potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i b) potraživanja zaposlenika stečajnog dužnika po osnovu radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka. ovdje se radi o tzv. 150 | P a g e . i to u visini najniže plate 2. Namirenje povjerilaca iz stečajne mase vrši se po slijedećem redoslijedu: 1. Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koje ne pripadaju stečajnom dužniku nije stečajni povjerilac. c) novčane kazne i prekršajne kazne. izlučnom pravu! Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. Povodom pravnih posljedica zakon definiše tri grupe pitanja: 1) Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka 2) Ispunjenje pravnih poslova 3) Prebijanje i pobijanje Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju radni odnosi zaposlenika. kao i povjerilaca koji u toku trajanja stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema stečajnoj masi (to su povjerioci mase). PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice nastaju ex lege.Stečajna masa služi za namirenje troškova stečajnog postupka. d) potraživanja koja se odnose na usluge stečajnog dužnika. koji se namiruju prije ostalih stečajnih povjerilaca. Zaposlenici koji su ostali na radu dok traje stečajni postupak primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi stečajni upravnik. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase. 3. koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku. To su povjerioci koji su zakonom određeni kao takvi (npr. Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda. e) potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomiješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su sa tim izjednačena. Isticanje rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda ima konstitutivan karakter za nastupanje ovih posljedica i bez ovog čina one ne bi mogle ni nastupiti. te za namirenje povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (to su stečajni povjerioci). U firmi stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“. i to slijedećim redoslijedom: a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja svih povjerilaca. čija se potraživanja namiruju iza ostalih stečajnih povjerilaca. hipotekarni povjerioci ili povjerioci zemljišnog duga). neke su trajne. Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova. a neke privremene prirode. b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku. Stečajni povjerioci viših isplatnih redova.

Uloga suda ovdje je samo potvrđujuće i nadzorne prirode. u cijelosti ili djelomično. 151 | P a g e . kojim se stečajnom dužniku omogućava ne samo da preživi i da ozdravi. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava. Ako sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. kao i stečajni dužnik. on sačinjava i podnosi izvještaj stečajnom vijeću za zaključivanje postupka. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti i stečajni upravnik. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE Stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta iz stečajne mase. a kojeg potvrđuje stečajni sudija. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kojem se vršilo ispitivanje potraživanja (prekluzivan rok!). a o njoj odlučuju stečajni povjerioci. Povjerioci u tom slučaju prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu. pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja. REORGANIZACIJA Stečaj ne znači uvijek primarno gašenje i prestanak stečajnog dužnika. Novčana i nenovčana potraživanja. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. Međutim. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. s obzirom da osnovni cilj stečajnog postupka treba biti saniranje stečajnog dužnika. U tom smislu. koja nisu dospjela. koja imaju prednost povremenih davanja. kao ni mjere prinudnog izvršenja radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava. b) ako nema izgleda da će povjerioci prihvatiti stečajni plan. onda se taj povjerilac upućuje na parnicu. koji predstavlja izraz volje učesnika u postupku. Kada stečajni upravnik okonča sve poslove iz stečajnog postupka. on ne donosi nikakvo rješenje o tome (!) i postupak po tom stečajnom planu se nastavlja konkludentno. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. Danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni dužnik prestaje da postoji. sada se smatraju dospjelim. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. Kada se donese stečajni plan. Ako se potraživanje nekog od povjerilaca ospori. već i da nastavi sa svojim poslovanjem. te se otvara novi račun. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. Kamate na potraživanja koja se namiruju iz stečajne mase prestaju teći (!) Prijavljivanje u stečajnu masu potraživanja prekida zastaru. Protiv stečajnog dužnika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. reorganizacija je poseban pravni institut. Novčana potraživanja povjerilaca prema dužniku. i to u tri slučaja: a) ako stečajni plan ne poštuje propise o postupku podnošenja ili propise o sadržaju plana.Odmah po otvaranju stečajnog postupka uvodi se stečajni upravnik. Stečajno vijeće donosi odluku koja se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika. i to u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine.

2. shodno Zakonu o privrednim društvima. Danom upisa u registar prestaje mandat uprave i drugih organa društva. Donošenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu. izdatci likvidatora i nužni troškovi uprave društva 2. Na rješenje o odbacivanju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od osam dana. Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedeći: 1. njegovo privredno odjeljenje. Organi likvidacije su: 1.c) ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog plana. Kada je pravosnažnim rješenjem suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost osnivanja pravnog lica. Vrši se popis imovine i povjerilaca. 3. čiji podatci se također upisuju u registar. I ovo rješenje o brisanju društva iz registra također se objavljuje u službenim novinama FBiH. pokrenut će se stečajni postupak. a njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora (!). a u postupku likvidacije pravnih lica. Potraživanja povjerilaca 3. U tom slučaju zastupnik društva je obavezan da podnese prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar društava. Ako se prije unovčavanja ustanovi da imovina neće biti dovoljna za pokrivanje potraživanja povjerilaca. tj. a to je opštinski sud. dok se ranije ovaj postupak mogao voditi i u samom privrednom društvu. mora provesti likvidacioni postupak. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica. ZAKON O LIKVIDACIONOM POSTUPKU (Sl. a zatim slijedi unovčavanje imovine. gl. Likvidacioni postupak se provodi u slijedećim slučajevima: 1. Preostali dio imovine. a po pravosnažnosti rješenja se dostavlja registracijskom sudu. U slučajevima u kojima se. Kada je pravnom licu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti. koji se srazmjerno se dijeli članovima društva Rješenje o zaključivanju postupka likvidacije se objavljuje u službenim novinama FBiH. koji će donijeti rješenje o brisanju. Likvidacioni sudija i 152 | P a g e . Nadležan je isti sud kao i za stečajni postupak. FBiH 29/03) Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak pred nadležnim sudovima u FBiH. prema mjestu sjedišta pravnog lica. Troškovi postupka i sudske takse.

te može zaključivati i nove ugovore ako se isti odnose na raskid nezavršenih poslova. Likvidator može biti samo fizičko lice. da bez odlaganja podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. kao i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira. koji se osnivaju odlukom Komisije. a kada društvo prestaje na osnovu odluke suda. Mandat Komisije traje pet godina. statusa. zamjenik predsjednika i tri člana. Likvidator je također dužan da podnese na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale imovine dioničarima ili članovima društva. koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje i razrješava Parlament FBiH. Likvidator Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva. U vršenju svojih ovlaštenja. zaključuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva. zaključuje sporazume o poravnanju sa povjeriocima. za šta rok ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva. te regulisana pitanja njenog sjedišta. ali može imati urede van sjedišta. OVLAŠTENJA KOMISIJE Komisija osigurava primjenu i nadzire provođenje Zakona o vrijednosnim papirima. zastupa društvo. Likvidator je dužan da dostavi prijavu za upis u registar društava o prestanku društva u roku od 30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvještaja. i ima status pravnog lica. sastava. Komisija ima svoj statut. a naročito je ovlaštena za: • Regulisanje uslova i načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira • Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira 153 | P a g e . organizacije. Likvidator je dužan da obavijesti sve poznate povjerioce da je društvo u postupku likvidacije.2. Akti koje donosi Komisija su konačni i protiv njih se može (samo) pokrenuti upravni spor. kojim se uređuje upravljanje i organizacija Komisije. ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (39/98. ovlaštenja i odgovornosti. likvidator obavlja slijedeće: izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva. Također je dužan da objavi poziv za prijavu potraživanja. 36/99) Ovim zakonom je osnovana Komisija za vrijednosne papire u FBiH. tom istom odlukom sud će imenovati likvidatora. likvidator je dužan. Konačno. Sjedište joj je u Sarajevu. Komisiju sačinjavaju: predsjednik. ako utvrdi da društvo u likvidaciji nije sposobno da izmiri sve obaveze. a isto lice može više puta biti imenovano u sastav Komisije. kao i finansiranja. Likvidator je ovlašten da u ime društva preduzima i zaključuje samo one poslove i radnje koji se odnose na likvidaciju. STATUS SASTAV I ORGANIZACIJA KOMISIJE Komisija je samostalna i specijalizovana institucija Federacije BiH.

Vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektronski zapisi. te nadziranje rada Registra vrijednosnih papira. Emisiju obveznica Federacija i kanton mogu vršiti na osnovu zakona. Obveznice mogu izdavati Federacija BiH. Temeljem tog ugovora Registar će upisati dioničare određenog dioničkog društva. emisija i promet vrijednosnim papirima. propisivanje uslova i pravila za promet vrijednosnim papirima. investicionih fondova. ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98. b) Obveznice Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označena u obveznici ili po naredbi te osobe ili donosicu (ako obveznica glasi na donosioca) isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. sa Registrom obavezno zaključuju ugovor. ima 32 ovlasti. 36/99) Ovim zakonom je propisana forma. Najbitnije ovlasti su nadziranje primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnim papirima. uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira Regulisanje uslova i načina izdavanja obveznica kantona i opština Propisivanje pravila i nadzor nad prometom vrijednosnim papirima Zaštitu interesa investitora Propisivanje i nadzor nad primjenom standarda upravljanja dioničkim društvima (!) Propisivanje uslova. a ovlašteni predstavnici su brokeri koji rade u tuđe ime i za tuđi račun i dileri koji rade u svoje ime i za svoj račun). kantoni i opštine. c) Certifikati Zakon o vrijednosnim papirima se ne odnosi na mjenice i čekove!! 154 | P a g e . a) Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora nad radom profesionalnih posrednika i drugih učesnika u prometu vrijednosnim papirima • • • • • Komisija u vršenju ovlaštenja. Dionička društva u pripremama.• Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima. te učesnici u prometu vrijednosnim papirima. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. a nakon održane osnivačke skupštine. u skladu sa zakonom. Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti na dva načina: putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika (berza je dioničko društvo. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti evidentirane kod Registra vrijednosnih papira. davanje dozvola za emisiju vrijednosnih papira. sadržaj i način prijenosa vrijednosnih papira. broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je označena u osnivačkom aktu.

ali g amož ograničiti n adio iznosa. 155 | P a g e . Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira). pismeno očitovanje obaveze. MJENICA Ona je isprava. Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi. stvaran prava i pravo na upravljanje. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. Papir koji osigurava upravljanje u društvu čiju dionicu posjeduje. Skladištar je dužan da osobi koja je predala stvar izda skladišnicu. Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. te isprave. onda taj akcept mora biti bezuvjetan. a ni prava prenosa. Ona se sastoji iz dva dijela priznanice i založnice i u cjelini gledana u sbi sadrži dva stvarna prava: pravo vlasništva (osoba koja je predala stvar ne mora dokazivati vlasništvo na stvari.HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRŽINI PRAVA To su isprave koje u sebi sadrže određena prava i izdavalac vrijednosnog papira. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. to je zakonska pretpostavka) i založno pravo. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži stvarno pravo (ZOO ugovor o uskladištenju). obavezuje se da će zakonitom imatelju isprave ispuniti obavezu koja je sadržana u toj ispravi. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži upravljačko pravo (dionica). Mjenica uvijek glasi na određeni novčani iznos i izdavalac mjenice (trasant) obavezuje se da će zakonitom imaocu (trasatu) on sam (vlastita mjenica) ili remitent po dospjelosti isplatiti novčani iznos naveden u mjenici. Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. Forma i bitni sastojci za pojedine vrste isprava se propisuju zakonom. Vrijednosni papiri su uvijek formalne isprave. Po zakonu to je papir po naredbi. To je i prezentacijski papir . Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni ngo glavni dužnik. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Vrijednosni papiri mogu da sadrže u sebi obligaciona prava. Primjer vrijednosnog papira koji u sebi sadrži obligaciju (mjenica. Mjenične radnje Akceptiranje mjenice Akcept se vrši tako d atrasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše. ček). Mjenična obaveza je samostalna i stroga. To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Ova prava su uvijek inkorporiana u ispravu (sadržana su u njoj) i zakonit imatelj ne mora da dokazuje sadržaj isprave (to je zakonska pretpostavka). a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno.

protesti i tužbe mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. Tužbe trasata protiv trasanta. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. Aval može biti djelimičan i potpun. glasi na donosioca. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. ne akceptira se. ne može se umnožavati Kao mjenica. Avaliranje Aval je mjenično jemstvo. Kada se mjenica amortzuije rješenjem. kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni – pravo na regres. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. Opoziv čeka može vršiti samo trasant. Indosiranje Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. Mjenična radnja. ček može da glasi na donosioca. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. Kada isplati mjenicu. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. a ne mjeničnopravnog dejstva. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog. ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. Može ga dati svako lice. mjenica je sredstvo kreditiranja. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. 156 | P a g e . Avalista solidarno odgovara. Izražava se riječima „per aval“ – kao jemac. Mjenični prigovori. ni protesta. Između mjeničnihMtužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. Razlika između mjenice i čeka Ček je sredsvo plaćanja. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. nema regresa zbog neakceptiranja. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom. avalista stiče pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inače jamčio. dospjeva po viđenju. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). tužba zbog povraćaja mjenice.pravnom odnosu. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja.Amortizacija mjenice Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. a može biti i vremenski ograničen. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost.

i komplementar u k..d.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA 84/08: značajne izmjene Zakona u pogledu dioničkih društava. Kod društva sa ograničenom odgovornošću i kod dioničkog društva za obaveze odgovara društvo svojom imovinom. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću 3. Prije upisa u sudski registar društvo ne može stupati u pravni promet. posebno će se urediti i pitanje ko će maloljetnika zastupati u društvu. ORGANIZACIONI OBLICI DRUŠTVA 1. Zakon o javnim preduzećima (d. koje momentom upisa u registar postaju pravne činjenice..o. Tu zakonski zastupnik daje izjavu o prihvatu naslijeđa. Pravni učinak upisa društva u registar nastupa prema trećim licima 16. a članovi društva samo do visine svoga udjela u društvu. Sve činjenice sadržane u osnivačkom aktu i drugim aktima jesu faktičke činjenice.d.). Društvo svoju djelatnost obavlja samostalno.o. domaća i strana (strana pravna lica samo pod uslovima propisanim Zakonom o stranim ulaganjima). Ostali propisi iz ove oblasti: Zakon o bankama (d. Zakonom može biti određeno da se neke djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenje ili uz prethodnu saglasnost nadležnog organa (npr. dana od dana objavljivanja upisa u službenim novinama FBiH.o. i d. Osnivač i član društva može biti samo poslovno sposobno fizičko lice. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i kod komanditnog društva svaki član društva d. Zakon o osiguranju imovine i lica (d. odgovaraju solidarno i svojom ličnom imovinom.n.). Danom upisa u registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost i od toga dana odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. a izbor djelatnosti vrši se u skladu sa propisanom klasifikacijom djelatnosti. i d.o.d. Dioničko društvo Pravilo je da društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Društvo sa ograničenim odgovornošću 2. Komanditno društvo 4. a jedini izuzetak jeste slučaj maloljetnika koji naslijeđuje udio u društvu.d.o. proizvodnja naoružanja i vojne opreme). 157 | P a g e .) PRIVREDNO DRUŠTVO? Pravno lice koje obavlja proizvodnju i prodaju proizvoda i vrši usluge na tržištu radi sticanja dobiti (pravni subjektivitet pravnog lica može se utvrditi samo zakonom) Društvo mogu osnovati pravna i fizička lica. Svako društvo obavlja samostalno djelatnost. a fizičko lice koje bi prije upisa stupilo u pravni promet u ime društva odgovaralo bi za takve obaveze cjelokupnom svojom imovinom. ali pravo na naslijeđe se ne može isključiti niti ograničiti.

taj bi pravni posao bio valjan – osim ako je to treće lice znalo ili moralo znati da se radi o poslu izvan redovne djelatnosti. b) kod dioničkog društva. 100 KM za pojedinačni ulog) i za dionička društva (50. može biti povećan ili smanjen. Zakon propisuje najniži iznos temeljnog kapitala u novcu za dva oblika privrednih društava – za društva sa ograničenom odgovornošću (2. prava i novca koji se unose u društvo. Društvo može stupati u pravni promet sa trećim licima samo u okviru ili u vezi sa svojom redovnom djelatnošću. ne može to učiniti ispod zakonom propisanog minimuma osnovnog kapitala. Udio u društvu izražava se u procentima ili u razlomcima i ta činjenica također se upisuje u registar. u slučaju pozitivnog poslovanja i pod uslovom da se ne naruši zakonom propisani minimum rezervi. da je objavi u službenim novinama uz garanciju povjeriocima da će ispuniti svoje obaveze. Ako bi pak društvo zaključilo pravni posao sa trećim licima izvan registrovane djelatnosti. Na osnovu novčane vrijednosti stvari i prava utvrđuje se novčani iznos sa kojim pojedini osnivač participira u ukupnom kapitalu društva i na osnovu toga se utvrđuje njegov udio u društvu. a ako to nije moguće. može se povećati na slijedeći način: a) kod društava sa ograničenom odgovornošću. ali samo u mjeri koja je potrebna za poslovanje društva. Osnovni kapital tokom trajanja društva može biti mjenjan.Društvo može obavljati samo one poslove koji spadaju u okvire registrovane djelatnosti. pored novca. biti dužni da unesu u društvo do dana upisa društva u registar. Iznos udjela u osnivačkom kapitalu mora biti naveden i određen u osnivačkom aktu i po visini i po strukturi. pa se novčana vrijednost određuje na osnovu nalaza i mišljenja vještaka. stvari i prava. Registarski sud je dužan odbiti upis društva u registar u slijedećim slučajevima: 1) 2) 3) Ako je osnivač većinski vlasnik koji ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ili nepodmirene poreske obaveze Ako je osnivač u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću već komplementar u komanditnom društvu Ako je osnivač jedini član društva sa ograničenom odgovornošću na kojem je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije Kapital: Novčani izraz stvari.000 KM ukupno. Kada se u društvo unose stvari i prava. te druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz redovnu djelatnost upisanu u registar. Društva kapitala mogu povećati osnovni kapital i iz vlastitih sredstava. može biti dat i u obliku izvršenih usluga. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udio u osnovnom kapitalu. koji mora unijeti svoj kapital.000 KM). 158 | P a g e . oni se izražavaju i u novčanoj vrijednosti. Stvari i prava se procjenjuju prije svega saglasnošću volja osnivača. dužno je da tu svoju odluku obznani. Ukoliko se visina osnovnog kapitala ne povećava iz vlastitih sredstava društva. Ako društvo odluči da snizi osnovni kapital društva kapitala. u zavisnosti od vrste društva. vrši se vještačenje. osnovni kapital se može povećati i pristupanjem novog člana. OSNIVAČKI KAPITAL Osnovni kapital je onaj kapital kojeg su članovi društva odredili u osnivačkom aktu i koji će. U slučaju kada društvo odluči da snizi iznos osnovnog kapitala.

159 | P a g e ./k. Načelo prvenstva ili prioriteta upisa u sudski registar podrazumijeva da je sud dužan prilikom primanja prijave na njoj naznačiti dan i čas prijema (u praksi se dijele brojevi). OSNIVAČKI AKT U pravilu ugovor. te može sadržavati (samo one) strane riječi koje su uobičajene i za koje ne postoje odgovarajuće riječi u službenim jezicima koji se koriste u Federaciji. Društvo će aktom o osnivanju odrediti svoje sjedište. sa zakonom propisanom pismenom formom i ovjerenim potpisima osnivača. Podružnica se upisuje u registar kod registarskog suda kod kojeg je upisano i samo društvo.)./d. Osnivački akt je strogo formalan akt.).o. U pravnom prometu i u korespondenciji sa trećim licima društvo mora uvijek upotrijebiti firmu prema sadržaju koji je upisan u registar.n.) potpisi osnivača su mogli biti ovjereni ili kod suda ili kod nadležnog organa. a društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo. Zakon o upisu privrednih subjekata u registar propisuje da će registarski sud prema sjedištu društva o upisu podružnice obavjestiti sud na čijem se području ta podružnica nalazi. a sjedištem se u smislu zakona smatra mjesto koje je upisano u registar (faktička činjenica upisom postaje pravna činjenica).o. kada se kao osnivački akt pojavljuje odluka osnivača (mora sadržavati sve bitne sastojke kao i ugovor o osnivanju). što znači da će sud registra odbiti upis društva ukoliko se njegova firma bitno ne razlikuje od firme društva koja je već upisana u registar. U obavljanju tih poslova mogu sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva. zaštićeni robni znaci. Društva kapitala su društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo. PODRUŽNICE Društvo može imati podružnice kao svoje organizacione jedinice izvan sjedišta društva./d. kada društvo osniva dva ili više lica.d. a mogu imati sve ili neke od poslova u okviru registrovane djelatnosti društva. Do donošenja Zakona o notarima (2002. osnivački akt je notarska isprava). Društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo može osnovati i jedno lice. ali je također obavezan da podnosiocu prijave na njegovo traženje omogući uvid u registar i da mu pomogne u izboru odgovarajuće firme. itd. Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama i poslovnoj korespondenciji. Društvo sa ranije registrovanom firmom ima pravo na sudsku zaštitu i može zahtjevati brisanje kasnije registrovane firme koja narušava načelo isključivosti.o. kao ime pod kojim društvo posluje. kao i pripremanje nacrta statuta društava. ali član 73 Zakona o notarima uređuje da su notari nadležni ili ovlašteni za vršenje obrade i ovjere osnivačkih akata (dakle. Zakon garantuje isključivost firme svakom pravnom licu. U firmu se mora unijeti i skraćenica oblika društva (d. s tim što zakon dopušta mogućnost da se sjedište odredi i statutom. Sud je po službenoj dužnosti obavezan da pazi na ovo. koja pretpostavlja da se firma društva mora jasno razlikovati od firme drugog društva.d. Zakonom je propisano i koji su to zabranjeni sastojci firme (protivni zakona i morala. Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica. FIRMA Svako društvo osnivačkim aktom utvrđuje svoju firmu.osnovni kapital se može povećati i emisijom novih dionica (emisija može biti i zatvorena i otvorena). Mora biti napisana na jednom od službenih jezika u Federaciji.

a to su prokuristi. a poslovna sposobnost jeste sposobnost preduzimanja pravnih radnji i pravnih poslova u skladu sa zakonom. Prokura? Postoji još jedna vrsta punomoćnika. to može biti zaposlenik pravnog lica. pri čemu kod više pojedinačnih prokura svaki prokurista nastupa odvojeno od drugih. Zastupnik društva može prenijeti ovlaštenje za preduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova. Kod društava kapitala organ upravljanja i odlučivanja je skupština društva. Poslovna sposobnost pravnog lica prosuđuje se prema ovlaštenjima zastupnika tog pravnog lica. a poslovnu politiku vodi uprava društva. može se prenijeti samo sa prenosom društva (slučajevi statusnih promjena društva). a takva promjena mora također biti upisana u registar kod suda. skupština ima 100 glasova. jer za to prokurista mora imati posebno i izričito ovlaštenje. Okviri zastupanja mogu biti ograničeni osnivačkim aktom ili statutom. iz okvira svoga ovlaštenja. UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE Pravilo je da odluke u društvu donose njegovi osnivači. prokura može biti pojedinačna ili zajednička. Pravna sposobnost pravnog lica je ograničena djelatnošću koju to pravno lice obavlja. ali i ne mora. a prestat će uvijek kada je sa danom otvaranja stečajnog postupka kao pravna posljedica istog prestalo pravo na zastupanje pravnog lica upisanog u registar. Prokura se naravno može i opozvati. a zastupnik kao vlastodavac. Pravna sposobnost znači sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza. ako je treće lice bilo savjesno. u smislu da je zastupniku za određene poslove potrebno odobrenje nadležnog organa. Ta lica su ovlaštena da u ime društva poduzimaju pravne radnje i pravne poslove u okviru ovlaštenja upisanih u registar. na drugo lice. a kod zajedničke prokure sve prokuriste moraju nastupati zajednički da bi pravni posao bio valjan (u ovom slučaju se obaveza može ispuniti prema bilo kojem od prokurista. a broj glasova u toj skupštini određen je prema udjelu u osnovnom kapitalu (zakonom je propisano da u d. pravno lice će odgovarati za ispunjenje obaveza iz pravnog posla. Za obaveze koje preduzme zastupnik odgovara pravno lice. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom u registar. zastupa ga i odgovara za zakonitost poslovanja.o. Lice na koje je preneseno to ovlaštenje u pravnom prometu nastupa kao punomoćnik. tenije znalo niti je moglo znati da je došlo do prekoračenja. Prokura je u najširem smislu ovlaštenje da se u ime i za račun pravnog lica poduzimaju pravne radnje iz okvira njegovog poslovanja – osim ako bi se radilo o prometu nepokretnosti. Inače. Prokura se upisuje u registar. Ukoliko je pak došlo do prekoračenja ovlaštenja. a lica koja vrše poslove uprave upisuju se u registar. ZASTUPANJE Uprava rukovodi društvom i njegovim poslovanjem. Kod d. U svakom slučaju prokura prestaje kada po zakonu prestane postojati i pravno lice za koje je vezana. prokura se može dati samo fizičkom licu. jer se za ispunjenje obaveze ne traži zajedničko primanje obaveze). Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom određena za poslovanje. skupštinu društva čine članovi društva. 160 | P a g e .o.o.Firma društva se sama za sebe ne može prenositi na druge privredne subjekte. Obzirom na vrstu i broj lica.o.

161 | P a g e . vrše zajedno svi članovi društva. u d. član ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti društva. u pravilu. Međutim. U pogledu raspolaganja svojim udjelom.o. ako je imovina društva izložena javnoj prodaji. ako je to uređeno osnivačkim aktom i upisano u registar. Sud je dužan da izvrši upis u roku od 15 dana od dana podnošenja uredne prijave. ali i obavezu da snosi gubitke i rizik od gubitka u slučaju negativnog poslovanja. Prijavu za upis u registar dužan je podnijeti osnivač društva ili drugo lice ovlašteno za podnošenje prijave. ali samo pod istim uslovima iz ponude. onda njegove odluke imaju pravni karakter i dejstvo odluke skupštine. je svaki dioničar član skupštine.o.d. PRAVNI POLOŽAJ ČLANOVA DRUŠTVA Kod društava kapitala član društva ima pravo na upravljanje. Kod društava lica pravilo je da članovi društva odlučuju konsenzusom.o. da bi se time osigurao njihov pravni položaj u smislu dotadašnjeg udjela u osnovnom kapitalu. povoljnijim uslovima. s tim što je ovo pravo raspolaganja u nekim slučajevima ograničeno zakonom. a član d. i sudjelovanje u radu skupštine. kada su za to ispunjeni zakonski uslovi (prvenstveno u smislu pozitivnog poslovanja). smatra se da ne žele i ponuđač može tada svoj udio u društvu prodati trećem licu. Zavisno od oblika i veličine društva. i svaka dionica iste klase nosi određeni broj glasova). dužan je da putem uprave društva učini ponudu ostalim članovima društva. U slučaju da nasljednici ne prihvataju članstvo u društvu.o. a kod društava lica sudjeluje u odlučivanju konsenzusom. tri ili više. Osnivač koji ima namjeru da svoj udio u društvu proda u cjelini ili samo dijelom. kada se radi o novoj emisiji dionica. Ako zakonom nije propisana obaveza formiranja nadzornog odbora. Članovi društva imaju pravo da raspolažu imovinom društva. ne može biti ograničeno). upravu može da čini jedna osoba. Pravo preče kupovine članovi društva mogu realizovati u izvršnom postupku. a može se na odgovarajući način urediti i osnivačkim aktom. nadzorni odbor i odbor za reviziju. Postupak registracije je oblik vanparničnog postupka. je ograničen pravom preče kupovine uspostavljenim u korist ostalih članova tog društva. ali samo ako ima više od deset osnivača i ako mu osnovni kapital prelazi iznos od 15 miliona. U privrednim društvima zakonom je dozvoljeno samo organizovanje skupova sindikata! REGISTAR DRUŠTAVA Obuhvata registar podataka (upisnik) i registar isprava. Kada jedno lice osniva d. može bez ograničenja stavljati svoje dionice u promet.o.. Član d. ne može raspolagati svojom imovinom dok ne protekne zakonom određeno vrijeme. ostali članovi društva imaju pravo na tužbu za poništenje takvog ugovora (ova tužba mora obuhvatiti obje ugovorne strane!). Pravo preče kupovine imaju i dioničari pod određenim uslovima. ovlaštenje za zastupanje može biti podijeljeno među više njih. Nadalje. Dioničko društvo obavezno po zakonu mora da ima upravni odbor. njegovim nasljednicima ne može se osnivačkim aktom ograničiti pravo na nasljeđivanje njegove imovine unesene u društvo (nasljeđivanje je univerzalno pravo koje. Ta ponuda mora biti data u pismenom obliku i mora sadržavati uslove prodaje. Ako se ponuđeni članovi društva u roku od 30 dana ne izjasne da prihvataju ponudu. Ako međutim trećem licu udio bude prodat pod drugačijim. ostali članovi su dužni da im isplate novčanu vrijednost imovine koju je njihov ostavilac unio u društvo na dan davanja izjave o neprihvatanju članstva.o. član d. Pravo preče kupovine uspostavljeno je zakonom i ne može biti isključeno osnivačkim aktom ili statutom društva. tj.d. i to u roku od 15 dana.koji se dijele srazmjerno udjelu u kapitalu.o. onda nadzor nad d. ako je član društva fizičko lice.o. ali su dužni da istovremeno kod suda deponuju novčani iznos iz ponude koja im je bila učinjena i time izraze volju da pod ponuđenim uslovima otkupe prodati udio. Članovi uprave su zastupnici pravnog lica. Društvo sa ograničenom odgovornošću po zakonu mora imati nadzorni odbor.

Svaki upis pravnog lica ili relevantne promjene u pravnom licu u registar sud je dužan objaviti po izvršenom upisu u službenim novinama FBiH. Registarski sud: Sud nadležan za poslove registracije. f) načelo konstitutivnosti (sve faktičke činjenice sadržane u prijavi i priloženim ispravama danom upisa u registar postaju pravne činjenice i kao takve djeluju prema trećim licima). d) načelo formalnosti (registarski sud postupa po pismenim obrascima). Stvarno nadležan je opštinski sud sa privrednim odjeljenjem. te druga pravna lica kada je to određeno zakonom Upis u registar: Upis svakog podatka za koje je poslovni subjekat obavezan podnijeti prijavu za upis Učesnici u postupku upisa: Lice koje je podnijelo prijavu za upis. podatci koji se odnose na stečaj i likvidaciju. podjela i spajanje subjekta). ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA Registar: sadrži bazu podataka i isprave. koja podrazumijeva da se savjesna treća lica mogu pouzdati u istinitost podataka upisanih u registar. U registar se upisuje: osnivanje privrednih subjekata. Načelo istinosti ili pouzdanja je (oboriva) zakonska pretpostavka. zadružni savezi. g) načelo jednoobraznosti (registracija se vrši na jednoobrazan način. a to je opštinski sud u sjedištu kantonalnog suda. kao i shodna primjena pravila o parničnom postupku. Ako pravno lice mijenja sjedište. te drugi podatci kada je to određeno zakonom. u smislu da registarski sud ne može odbiti urednu i potpunu prijavu za upis u registar). b) načelo zakonitosti (postupak registracije uređuje se zakonom). Pravila postupanja suda prilikom upisa u registar propisana su Zakonom o registraciji. O upisu promjene sjedišta odlučuje sud na čijem području bi bilo novo sjedište poslovnog subjekta. može izvršiti uvid u podatke upisane u registar i može zatražiti prepis tih podataka). Mjesno nadležan je opštinski sud prema mjestu sjedišta poslovnog subjekta. e) načelo prvenstva (registarski sud je obavezan postupati po prijavama. bez dokazivanja pravnog interesa. u smislu da bi novo sjedište bilo na području drugog mjesno nadležnog suda. statusne promjene privrednog subjekta (promjena oblika. Subjekti upisa: Poslovni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost. ponavljanja postupka i mirovanja postupka. pripajanje. tj. rješavati ih prema redoslijedu zaprimanja prijava). u smislu postojanja propisanih obrazaca). zabrana obavljanja djelatnosti na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog 162 | P a g e . prestanak privrednih subjekata. sud kod kojeg je to lice bilo upisano u registar dužan je bez odlaganja po službenoj dužnosti dostaviti sve prijave i podatke koji se odnose na taj subjekat. te lica o čijim bi se pravima i obavezama moglo odlučivati u ovom postupku Načela registra: a) načelo obaveznosti. zadruge. h) načelo javnosti (osigurava da svako. javna preduzeća. a sastoji se iz glavne knjige (upisnik) i zbirke isprava. c) načelo oficijelnosti (postupanje po službenoj dužnosti. uz izričito isključivanje mogućnosti korištenja vanrednih pravnih sredstava. npr.

podatci o prokuri. na koje poziva podnosioca prijave i eventualno lica kojima bi mogle biti poznate sporne okolnosti ili činjenice. S obzirom da ovaj zaključak suda spada u domen upravljanja postupkom registracije. Pravo na žalbu pored subjekta upisa imaju i druga lica sa pravnim interesom. Ukoliko se u žalbi protiv prvostepenog rješenja iznose nove činjenice i predočavaju nove isprave. POSTUPAK REGISTRACIJE? Sud je po prijemu prijave dužan ispitati prijavu i u formalnom i u materijalnom smislu. djelatnost. U toku postupka ispitivanja prijave za upis u registar. Također se mogu vršiti i zabilježbe o nekim stanjima koja su propisana u zakonu. s tim što su rokovi ovdje nešto drugačiji (u svakom slučaju u roku od 60 dana od dana objave upisa). samo ukoliko tom preinakom ne dira u prava trećih lica utemeljena na dotičnom upisu. tj. Troškovi postupka: S obzirom da se radi o vrsti vanparničnog postupka. Ukoliko u ostavljenom roku podnosilac prijave ne postupi po zaključku suda. propisani oblik prijave.) pretpostavki za upis. visina kapitala u novcu. 163 | P a g e . Ukoliko utvrdi da je žalba osnovana. Ukoliko sud smatra da je prijava za upis podnesena u skladu sa zakonom. registarski sud može preinačiti svoje rješenje. Registarski sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu. datum/dan/čas prijave.. U suprotnom. sud će odbiti prijavu za registraciju. priloženost potrebnih isprava uz prijavu. da li postoji propisani osnivački akt. ovlaštenost podnosioca prijave. Ukoliko pak sud odbija zahtjev za upis. registarski sud dostavlja žalbu drugostepenom. sjedište. ime/prezime/prebivalište/sjedište osnivača. dužan je takvo rješenje obrazložiti. isključivost firme) i materijalnih (da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom. kao i o privremenim mjerama (dakle postoje upisi i zabilježbe!) U glavnu knjigu se upisuju: firma. Postupajući u okvirima ovog prethodnog ispitivanja. obim ovlaštenja zastupnika. protiv ovog zaključka nije dozvoljena žalba. sud može zaključkom pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne može biti duži od 30 dana otkloni eventualne nedostatke u prijavi.. podatci o podružnicama. vrijednost kapitala u stvarima i pravima. kantonalnom sudu. oblik ili vrsta poslovnog subjekta. utvrditi postojanje i formalnih (identitet podnosioca prijave. iznošenje novih činjenica i novih dokaza tretira se kao nova prijava za upis (jer nema ponavljanja postupka). STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA a) Spajanje dva ili više društava. b) podjela jednog društva na dva ili više i c) pripajanje jednog društva drugom. sud može po potrebi održati ročište. Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u registar može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja.organa. nedopuštenu ili nepotpunu. sudionici u postupku registracije sami snose svoje troškove. udio svakog od osnivača. Kada ocijeni da su ispunjeni potrebni uslovi za postupanje po prijavi. sud će o prijavi za upis odlučiti rješenjem. matični ili identifikacioni broj. sud nije dužan obrazlagati takvo rješenje (postoje odgovarajući obrasci).

Novonastali pravni subjekat će biti upisan u registar na osnovu prijave ovlaštenog lica. može promjeniti svoj oblik samo u smislu da postane komanditno društvo na dionice. te zahtjev za brisanje dosadašnjeg društva). Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može mijenjati oblik. pripajanjem ili podjelom društva. ali i svojom imovinom. Prestanak društva i brisanje društva iz registra su dvije različite i razdvojene činjenice – nakon prestanka društva slijedi brisanje na osnovu donošenja rješenja registarskog suda o brisanju! Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d. imovinom društva. a istovremeno sa prijavom upisa novog subjekta podnosi se prijava za brisanje društava koja prestaju postojati.d. Društvo se može pripojiti prenosom svojih prava i obaveza na već postojeće društvo. može pretvoriti svoj oblik u d.o. jer stečajni dužnik nema imovine. pripajanjem ili podjelom prestaju ranija društva i nastaju novi pravni subjekti (pravni sljednici) bez unovčavanja imovine.Oblik može da mijenja društvo sa ograničenom odgovornošću.o. odluči da promjeni svoj oblik u smislu da postane d. Osnivači za obaveze društva odgovaraju neograničeno i solidarno. kada se primjenjuje obrnut postupak na pretvaranje osnovnog kapitala.n.d. NAČINI PRESTANKA DRUŠTVA 1) Istekom vremena na koje je osnovano. 3) Okončanjem stečajnog postupka. bez likvidacije. 4) Odlukom skupštine društva. kao dioničar. Uneseni 164 | P a g e . dobija onaj broj dionica koji odgovara njegovom udjelu u osnovnom kapitalu (ova promjena ne može biti izvršena bez odobrenja Komisije za vrijednosne papire). K. odnosno donošenjem rješenja stečajnog suda da se odbija zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. D. njegov osnovni kapital pretvorit će se u dionice sa nominalnom vrijednošću koju određuje skupština društva. Kada d. gdje se također traži odobrenje Komisije za vrijednosne papire.. koji podliježe „notarskoj obradi i ovjeri“. Jedno društvo se može podijeliti na dva ili više novih društava prenosom imovine. tj. koje pripajanjem postaje njegov pravni sljednik. dioničko društvo i komanditno društvo. odnosno voljom članova društva (odluka je ovdje osnov za pokretanje postupka likvidacije u svrhu zaštite povjerilaca).o. 2) Spajanjem. Spajanjem.o. a svaki član društva. što se također upisuje u registar (prijava upisa dva nova pravna lica.) Ovo društvo može osnovati dva ili više lica putem zaključivanja osnivačkog ugovora kao osnivačkog akta.d.. ovdje postoji izričita zakonska zabrana.o. a u registar se unosi promjena vezana za osnovni kapital društva. 5) Odlukom parničnog suda ili pravosnažnom presudom krivičnog suda kojom je izrečena mjera prestanka društva.

sjedište. Osnivački akt mora sadržavati podatke o osnivačima. jer se svi članovi upisuju u registar. podatke o licu ovlaštenom za zastupanje društva.) „Tajno društvo“ prema teoriji prava. Prijavu za upis društva u registar potpisuju svi članovi društva. Ovo društvo se izuzetno može transformisati u komanditno društvo na dionice. djelatnost društva. ovo društvo prestaje ako sud odluči o prestanku. ukoliko njegovi nasljednici ne prihvate da stupe na njegovo mjesto. Član društva može svoje pravo na upravljanje prenijeti na neko treće lice. ali u biti nema tu tajnosti. Ako bi komanditor zaključio neki pravni posao bez ovlaštenja. Svaki član društva ima pravo i obavezu da upravlja društvom.ulozi postaju imovina društva momentom sticanja pravnog subjektiviteta. Društvu može pristupiti novi član. prava. Za izmjene osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih osnivača. firmu. Dobit se u skladu i srazmjerno odredbama osnivačkog ugovora dijeli na dio dobiti za komanditore (dijeli se srazmjerno unesenoj imovini) i dio dobiti za komplementare (dijeli se na jednake dijelove). ili pak u zakonskom roku od dva mjeseca. Istupanje se vrši putem ugovora. Društvo može prestati i u slučaju smrti fizičkog lica kao člana društva. Za izmjenu osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih članova. Društvo koje se sastoji od najmanje dva lica. Osniva se ugovorom koji obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima/članovima. Prijavu za upis u registar potpisuju svi osnivači. za taj posao bi odgovarao isto kao i komplementari. komanditora i komplementara. U slučaju da preostane imovine nakon provedenog stečajnog postupka. kapital članova društva podijeljen je na udjele (procenti ili razlomci). Za obaveze društva odgovara se samo imovinom društva. koji onda odgovara za obaveze društva nastale do njegovog istupanja. Društvo će prestati u slučaju smrti člana društva. te djelatnost. odn. s obzirom da se tu radi samo o imovini (komanditori nemaju prava u upravljanju ili zastupanju društva). Također. ali samo uz saglasnost ostalih članova društva. način izmirivanja troškova osnivanja društva. koja imaju različit pravni status. Osnivački ugovor obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima. Udjeli članova su jednaki. do visine svoga udjela. naznaku koji članovi imaju koji položaj u društvu.o. stvari. Samo 165 | P a g e . koji onda odgovara za obaveze društva nastale i prije njegovog pristupanja. Iz društva može istupiti neki član.) Društvo kapitala. te podatke o licu koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar. Komanditno društvo (k. osnovni kapital i njegovu strukturu. nakon što se izmire svi troškovi u postupku likvidacije. firmu i sjedište društva. upravo zbog neograničene solidarne odgovornosti. Društvo sa ograničenom odgovornošću (d. Članovi društva učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka srazmjerno visini svojih udjela.o. članovi. dok komanditori odgovaraju samo ograničeno. Svaki član društva dužan je svoj udio unijeti u roku utvrđenom ugovorom. a vrijednost uloga se unosi u osnivački ugovor. Pristupanje se vrši na osnovu pismene izjave. te usluge. Osniva se osnivačkim aktom. a ostali članovi ne odluče da promjene osnivački ugovor i društvo nastavi postojati. prestanka postojanja ili stečaja jednog od pravnih lica kao članova društva. prava i obaveze društva. djelatnost. te ograničenja pravnog subjektiviteta – ukoliko članovi društva ne odluče drugačije. dakle i vlastitom imovinom. vrsta i visina udjela. Ugovorom se može odrediti da za prenos udjela komanditora na treća lica nije potrebna saglasnost komplementara. ili se osnivačkim ugovorom upravljanje i/ili zastupanje može na određeni period povjeriti određenom članu društva. Društvom mogu upravljati i/ili ga zastupati svi članovi društva. Komplementari su ti koji odgovaraju za obaveze društva neograničeno i solidarno. koja sadrži prava i obaveze novog člana u skladu sa zakonom. koji može biti ugovor o osnivanju ili odluka o osnivanju.d. U slučaju likvidacije društva. U društvo se mogu unositi novac. prednost u raspodjeli te imovine imaju komanditori. svaki član ima pravo na srazmjeran dio preostale imovine društva.

kod ovog društva moguće je da se društvo osnuje na određeno vrijeme, što proizilazi iz zakonskih odredaba o pojedinim vrstama društva (!). Osnovni kapital društva mora iznositi najmanje 2.000 KM, odnosno 100 KM za pojedinačni udio svakog od više članova društva. Do dana podnošenja prijave za upis u registar društava mora biti uplaćena polovica od iznosa osnovnog kapitala propisanog zakonom. Društvo donosi svoj statut, koji se ne mora priložiti uz samu prijavu za upis, ali se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana upisa. Statutom se, između ostalog, reguliše način upravljanja društvom, način mjenjanja visine osnovnog kapitala, način pristupanja društvu, način isključenja i razlozi za isključenje člana društva, itd. Uz prijavu za upis u registar prilaže se osnivački akt, dokaz da je izvršena uplata propisanog dijela osnovnog kapitala (50%), te spisak članova nadzornog odbora (ukoliko ga društvo ima). Članovi društva mogu slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu, s tim što se taj udio ne može prodati u toku prve godine od dana upisa društva u registar, te da postoji pravo preče kupovine ustanovljeno u korist ostalih članova društva. Uprava društva obavezna je prijavljivati sve promjene činjenica i podataka upisanih u registar. Prijenos udjela u društvu vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. U slučaju povrede prava preče kupovine, ostali članovi društva imaju pravo na tužbu radi poništenja ugovora kojim je otuđen dotični udio u društvu. Ukoliko nasljednici umrlog člana društva zahtjevaju isplatu njegovog udjela u društvu, društvo je dužno da tu isplatu izvrši prema tržišnim cijenama. Društvo ne može imati vlastite udjele u društvu. Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno njihovim udjelima, osim ukoliko osnivačkim ugovorom nije drugačije dogovoreno. Član društva može istupiti iz društva, kada ima pravo na isplatu novčane naknade njegovog udjela po tržišnim cijenama, a isto to pravo ima i član društva koji je isključen iz društva. Protiv odluke o isključenju član može tužbom zahtjevati sudsku zaštitu. Dioničko društvo (d.d.) To je društvo kod koga je temeljni kapital podijeljen na dionice. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari. Osniva se ugovorom o osnivanju, a ako je jedna osoba odlukom (ovo su osnivački akti). Formalan je akt, u pisanom obliku i moraju potpisi biti ovjereni kod notara (obrada i ovjera). Osnivački akt treba da sadrži: ime i prezime osnivača sa adresom njegovog prebivališta, odnosno za pravna lica firma i sjedište; firma i sjedište društva; djelatnost društva; prava i obaveze osnivača; iznos temeljnog kapitala; ukupan broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost; depozitnu banku (kod koje će se vršiti upis i uplata dionica); opis i procjenu vrijendosti ulogau stvarima i pravima; ime i prezime osobe koja će zastupati društvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju potpisuju svi osnivači. Odluka i ugovor su osnivački akti i podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Može ga potpisati i punomoćnik osnivača, ali i takva punomoć mora biti ovjerena u skladu sa zakonom. Ako se u d.d. pored novca unose stvari ili prava, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se temeljni kapital podijeli na broj osnivača. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju, a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati. U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo

166 | P a g e

glasa, prioritetna dionica itd.). Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis i koja će zastupati dd. Ugovorom se određuje i banka tzv. depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. simultano osnivanje društva. Ili mogu u skladu sa ugovorom, jedan broj dionica otkupiti osnivači, a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). Ovo je sukcesivno osnivanje društva. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora, a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica, mjesto i način uplate dionica, i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju), a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Osnovni zadatak osnivačke skupštine je: da usvoji izvještaj o osnivanju da usvoji statut da imenuje članove nadzornog odbora i da potvrdi vrijednost uloga u stvarima i pravima.

Izvještaj o osnivanju DD mora da sadrži: Broj upisanih dionica, Njihovu nominalnu vrijednost, Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i pravima.

Ovaj izvještaj je isprava koja je dokaz uspješnosti osnivanja društva i on je jedna od isprava koja će se priložiti prilikom podnošenja prijave za upis u Registar. Osnivačka skupština donosi statut. Sadržaj statuta je određen zakonom i njime se uređuju ona pitanja koja nisu uređena ugovorom o osnivanju, a koja se odnose na: - fukcionisanje skupštine, - na način formiranja i korištenja fondova, - pokriće gubitaka, - postupak statusnih promjena (pripajanje, spajanje i podjela), - sastav i način imenovanja nadzornog i upravnog odbora, - prestanak društva.

167 | P a g e

U roku od 15 dana od održane osnivačke sukuštine uprava DD dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. Uz zahjtev za upis dostavlja se i: - zapisnik osnivačke skupštine; - dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; - statut; - popis članova nadzornog odbora i uprave. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA Javno preduzeće, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzeće posebnim propisom. Djelatnosti od javnog društvenog interesa utvrđuju općina, kanton i Federacija BiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Javna preduzeća mogu se organizirati u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću. UPRAVLJANJE Organi javnog preduzeća: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava (menadžment), kao organi upravljanja i Odbor za reviziju

OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA Temeljni kapitala DD iznosi najmanje 50.000 KM. U ovom iznosu se temeljni kapital unosi u novcu. Nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10 KM. U postupku osnivanja cijena dionice ne može biti ispod ove nominalne vrijednosti. Ovaj temeljni kapital koji je unesen u društvo može se tokom opstanka društva povećavati, a odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora Skupština. Povećanje se može vršiti i iznosom iz rezervi, a može se vršiti i emisijom novih dionica. Procedura za emisiju (mora biti odobrenje za emisiju, mora se odrediti depozitna banka). Ako se ne vrši na ovaj način, može se povećati tako što će se povećati nominalna vrijednost dionice na teret fondova rezervi. Kada se vrši na taj teret mora se voditi računa da iznos rezervi iznosi 25% od ukupnog kapitala.

168 | P a g e

Može se i smanjiti kapital o čemu odluku donosi skupština. U odluci mora biti navedeno zbog čega se smanjuje osnovnii kapital i način njegovog smanjivanja. Taj način smanjivanja je vrlo bitan jer jedan od načina može biti povlačenje dionica. Pravilo je da zaposlenici nisu dioničari. Izuzetno zasposlenici mogu biti dioničari ako je takva mogućnost predviđena statutom. Međutim, oni mogu stjecati dionice ograničeno. Zbir svih dionica zaposlenika ne može preći 5% od osnovnog kapitala. U fazi osnivanja društva osnivači su dioničari. U daljem toku opstanka društva to se može vršiti na tržištu na kome se vrši promet dionica. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva, tako da dioničaru pripada pravo na odlučivanje. Ono podrezumijeva pravo na učestvovanje i odlučivanje na skupštini. Svaka dionica nosi jedan glas. Ne može se izdavati dionica koja nosi više glasova. Na osnovu dionice dioničar ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti. To pravo učestvovanja u dobiti se iskazuje pravom na naplatu od dividende. Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijedosti dionice. O isplati odlučuje skupština kad je DD sposobno da izvršava svoje obaveze. Kod emitovanja dionica (samo u slučaju nove emisije) postojeći dioničari mogu imati pravo preče kupovine pod uslovom da u roku od 30 dana od emisije upišu. Pod određenim uslovima imaju pravo kao manjina na zaštitu. UPRAVLJANJE DD -

-

skupština; nadzorni odbor; uprava i odbor za reviziju.

Društvom upravlja skupština, nadzorni odbor i uprava. Skupštinu DD čine dioničari. Ista se održava u mjestu sjedišta DD najmanje jednom godišnje. Predsjedava predsjednik NO, ili jedan od članova NO ako je predsjednik spriječen. Skupština bira dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik. Predsjednik i članovi NO i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini. Skupštinu saziva NO, uprava, ovlašteni dioničar ili grupa dioničara. Pravo odlučivanja ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije održavanja skupštine. Dnevni red, mjesto i vrijeme odlučivanja objavljuje se najmanje u jendom dnevnom listu u FBiH, najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Obavještenje o odražavanju skupštine se šalje preporučenom pošiljkom svakom dioničaru (može i telefaksom ili elektronskom poštom). Skupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 30 % ukupnog broja sa pravom glasa. Ako po isteku 60 minuta nije postignut taj kvorum, skupština se odgađa, te NO ponovo zakazuje skupštinu u roku koji nije manji od 15 ni duži od 30 dana. Ponono sazvana kupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica. O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: firmu i adresu sjedišta dd; mjesto i vrijeme održavanja skupštine; ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnika i članove odbora za glasanje; dnevni red; odluke; podatke o glasanju; prigovore dioničara i članova NO. Zapisnik se sačinjava u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Potpisuju ga predsjedavajući skupštine, zapisničar i ovjerivači zapisika. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana (uvijek je neparan broj) i imenuje ih skupština na period od 4 godine.Zakonom je propisano ko ne može biti član nadzornog odbora (zbog sukoba interesa). (član 260. lice osuđivano za krivično djelo i

169 | P a g e

privredni prijestup nespojiv sa dužnošću nadzornog odbora, pet godina od dana pravosnažnosti presude; lice kome je presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti NO; i lice straije od 70 godina.). Kandidata za člana NO predlaže dioničar sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pismeno, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine. Predsjednik i članovi biraju se glasanem. Onaj ko ima najviše glasova bira se za predsjednika NO. Direktor i član uprave ne može biti član NO, niti isto lice može biti član NO u više od tri društva. Predsjednik i članovi NO zaključuju sa DD ugovor koji odobrava skupština. Sjednica NO održava najmanje jednom u 3 mjeseca. Funkcija mu je da nadzire rad društva, da nadzire rad uprave, da imenuje upravu, da usvaja izvještaje o poslovanju, predlaže način raspodjele dobiti i druge poslove koji se određeni zakonom i statutom. Njihova odgovornost za vršenje funkcije zakonom je pojačana na način da neograničeno solidarno odgovoaraju za štetu prouzrokovanu društvu neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti. Upravu društva čine direktor i izvršni direktor. Uprava društva organizuje i rukovodi poslovanje društva, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Ako društvo ima i izvršne direktore, onda direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Mandat mu je 4 godine. Ako postoje izvršni direktori, onda se njihov djelokrug poslova koji bi se odnosio na organiziranje rada, zastupanje mora odrediti pismenim aktom. Izvršni direktori su i osobe koje se upisuju u registar privrednih subekta (jer zastupaju društvo). DD ima i sekretara koga imenuje nadzorni odbor. To je osoba koja je dužna da vodi zapisnike, koja čuva dokumente društva i koja je ovlaštena za sprovođenje odluka nadzornog odbora i direktora. Ovdje se obrazuje i Odbor za reviziju. U Odboru ne može biti član nadzornog odbora i osoba koja bi imala neki direktni finansijski interes osim plaće. Vrše revizije finansijskog poslovanja, polugodišnjeg i godišnjeg obračuna a dužni su izvršiti reviziju i kada to zahtijeva određeni broj dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. Fond rezervi – DD je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti a i iz drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala Društva. Godišnje se izdvaja 10% neto dobiti, i sve tako dok fond ne dostigne iznos od 25%. Ukoliko taj iznos ne dostigne do kraja pete poslovne godine, izdvajanje po ovom osnovu se povećava na 20% godišnje neto dobiti. Fond rezervi iznad zakonskog minimuma može se koristiti za: 1. dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala; 2. povećanje nominalne vrijednosti dionica u slučaju povećanja osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica; 3. a može se koristiti i za emisiju besplatnih dionica, u slučaju kad se temeljni kapital povećava emisijom besplatnih dionica umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica. PRESTANAK DD 1. 2. 3. 4. Odlukom Skupštine Spajanjem, pripajanjem i podjelom Odlukom Komisije i suda Okončanjem stečajnog postupka.

170 | P a g e

*druge vrste kapitala. Agencija je finansijska institucija FBiH. davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. • c) ako je došlo do spajanja. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za • tu banku • d) ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku 171 | P a g e . U postupku osnivanja banke. Zahtjev podnose osnivači banke. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. Agencija može da ukine datu dozvolu. *nacrt statuta. a uz njega se podnosi: *ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. *dionički kapital. • b) ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku (30 dana od dana dobijanja dozvole).BANKE? Banka je pravna osoba koja obavlja poslove primanja novčanih depozita. *djelatnost. i *druga pitanja u skladu sa zakonom. *broj i nominalnu vrijednost dionica. *podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. ona može biti ukinuta rješenjem Agencije u slijedećim slučajevima: • a) na zahtjev banke. lice ovlašteno za zastupanje. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. Osnivači. odnosno. − da izdaje dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke. i *popis vlasnika banke. *pravo glasa vezano za dionice. U banku se mogu unositi i stvari i prava. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. koji obavezno mora da sadrži *sjedište. Bankarska dozvola koju izdaje Agencija je uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata. a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. − da izdaje dozvolu za statusne promjene banke. *podaci o kapitalu. *plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti i strukturu otganizacije banke. *način rada organa banke. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. − da izdaje dozvolu da obavlja određene vrste poslova. − dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. Bankarska dozvola se izdaje u obliku rješenja. dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima: − da izdaje dozvolu za osnivanje banke. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. Ako prijava nije podnesena u tom roku.

daje sve oblike jemstva. Mandat je 4 godine. Organizaciona struktura banke Banka može imati filijale i može imati predstavništva. sazivanja (pogledati u zakonu). provodi se postupak likvidacije. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. finansijski managemant i druge poslove. Direktor predsjedava upravom. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. vrši finansijski lizing. ali se može ponoviti. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Banka može imati filijale izvan sjedišta FBIH. Imenuje ih Skupština. Imenuje se na 4 godine. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. Nadzorni odbor i Uprava. Prestanak u postupku stečaja u postupku likvidacije Specifičnost za banke je da prije nego što je pokrenut postupaak likvidacije može uvesti privremenu upravu ako ju uvodi Agencija za bankarstvo s ciljem da se otklone nepravilnosti u radu banke i da se poduzmu mjere da bi se banka dovela u stanje urednog poslovanja. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. U sudski registar upisuju se i organizacioni oblici banke. Nadzorni odbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. Položaj. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. Upravljanje bankom Bankom upravlja Skupština. Zakon je uredio način rada Skupštine. lažnih isprava itd. Djelatnost banke To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. predstavništva i filijale i osobe koje su ovlaštene za zastupanje u prometu. rukovodi poslovanjem. davanje i uzimanje kredita. glasanja. daju kredite. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzorni odbor. U rješenju o ukidanju mora se navesti s kojim danom se ukida dozvola i to rješenje se mora objaviti u Službenim novinama. Ako te mjere nisu mjerodavne.• e) ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. 172 | P a g e . Skupštinu čine svi dioničari. Ako je na području Federacije sjedište filijale stranih banaka i one su dužne da podnesu zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja. kupovinu i prodaju strane valute. Upisuju se u Registar kod Agencije. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. usluge platnog prometa i prenos novca.

Ako se utvrdi da nema dovoljno sredstva da se završi postupak likvidacije i izmire obaveze koje banka ima, pokrenut će se postupak stečaja. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima Po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži *novčani iznos kredita, *uslove davanja, *uslove korištenja i *uslove vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. ) BANKARSKI POSLOVI To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog... Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu.

173 | P a g e

Bankarska garancija je jednostrani pravni posao kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Treća osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje za određeni pravni posao (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti.

UGOVORI U PRIVREDI
OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI Ugovori u privredi, po svojoj pravnoj privredi, su posebna vrsta ugovora. Odredbe ZOO-a, koje se odnose na ugovore, primjenjuju se i na ove ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izričito drugačije određeno. Ugovori u privredi su ugovori koje privredna društva i druga pravna lica, koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koji sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Strane koje učestvuju u ugovoru najčešće su (obje) pravna lica, međutim, moguće je da jedna od tih ugovornih strana bude i fizičko lice. ZOO razlikuje osnovne ugovore u privredi, i to su oni iz redovne registrovane djelatnosti, te sporedne ili akcesorne ugovore, koji proizilaze iz djelatnosti koje potpomažu potpuno realizovanje registrovane djelatnosti. To su ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. izdavački ugovor, ugovor o prevozu, isl.). Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe (npr. otpremanje, uskladištenje, prevoz, isl.). Oni su u pravnom prometu i društvenom životu vrlo česti, a naročito često se pojavljuje ugovor o prodaji. Ugovori u privredi nisu formalni ugovori i u pravilu se zaključuju usmeno (!), a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare i izraze ponuda i prihvat ponude – bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. Međutim, u ovakvim odnosima, ZOO nekada propisuje formu (npr. kod ugovora o građenju, ugovora o licenci, ugovora o alotmanu, ugovora o bankarskim kreditima, itd.), a nekada pismenu formu ugovore i same ugovorne strane. U privredno-pravnim odnosima pooštrena je odgovornost ugovornih strana u poređenju sa građansko-pravnim odnosima (!). U građanskom pravu predviđena je odgovornost dobrog domaćina, a u privrednom pravu to je odgovornost dobrog privrednika, odn. u izvršavanju obaveza iz profesionalne djelatnosti odgovornost dobrog stručnjaka (to znači da ugovarači snose i određeni profesionalni rizik). Odgovornost u građanskom i privrednom pravu, dakle, nije ista. U građanskom pravu odgovornost je postavljena u dva stepena: onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopšte ne ispuni svoju ugovornu obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti došlo umišljajem (dolusom), ili iz razloga krajnje nepažnje.

174 | P a g e

U privrednom pravu, pak, ta odgovornost se odnosi i na onoga ko je povrijedio odredbe ugovora iz obične nepažnje, što znači ne odgovara se samo za culpa latu, već i za culpa brevis (ugovarač odgovara kao dobar privrednih, a ne kao dobar domaćin!). Karakteristike privredno-pravnih odnosa postoje i kod djeljivih obaveza. Kada postoji više dužnika, i pored toga što je obaveza djeljiva, dužnici odgovaraju solidarno, a to znači da odgovaraju bez prava prigovora redoslijeda (!). Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednoga. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. U slučaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti, a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi (!), a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. Shodno tome, kod ugovora u privredi, rokovi (rokovi zastarjelosti) su kraći, jer tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. Kada se radi o prijemu robe i prenosu vlasništva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način (npr. distanciona prodaja, kod koje kupac najčešće ne vidi robu, ali je dobio papire za tu robu). Predaja stvari kod prenosa prava korištenja na robi često se vrši simboličnom predajom papira (skladišnice, konosmana), a ponekad indosamentom tih papira (mjenice, skladišnice, ako glase po naredbi). Za rješavanje sporova iz ugovora u privredi važi poseban postupak ZPP-a. U načelu, privredni sporovi se razlikuju od građanskih.

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA U PRIVREDI Načelo autonomije: Kao i u građanskom pravu, i u privrednom pravu važi načelo autonomije volje i slobodnog uređivanja obligacionih odnosa. Ukratko, ugovorne strane same i slobodno biraju poslovnog partnera, odlučuju o vrsti ugovora koji će zaključiti, voljama određuju sadržaj ugovora, slobodno određuju arbitražu i izabrani sud (ali ne i redovni sud). PREGOVORI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Pregovori prethode zaključivanju ugovora. Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora, dakle o svim bitnim elementima, te se očekuje da će se pregovori transformisati u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica, a slično je i sa ponudom, jer je ponuda jednostrana izjava volje upućena jednom licu, ali moguća je i ponuda upućena većem, ili čak neodređenom broju lica. Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora (!), jer poziv na pregovore ne sadrži sve bitne elemente ugovora i njegov cilj je da dovede do ponude, koja kao takva mora sadržavati sve bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, a ponuda obavezuje bar za određeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora bilo koji od učesnika može staviti ponudu. Treba naglasiti da pregovori često imaju karakteristike ponude. Pregovarači su dužni voditi pregovore na ozbiljan način, sa namjerom da dođe do zaključenja ugovora, u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor ne smije kod pregovarača stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti, jer ukoliko tako postupi, odgovarat će za štetu prouzrokovanu pregovorima. To znači da se odgovara i za pregovore (!), ali

175 | P a g e

samo u smislu ako neko ulazi u njih da bi drugome prouzrokovao štetu. U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu, tj. za onu štetu koja je stvarno nastala, a ne za buduću štetu, tj. onu koja će nastati. Dakle, za razliku od ugovornih odnosa u građanskom pravu, gdje se izmakla dobit uvijek nadoknađuje, u ugovorima u privredi to nije slučaj. Osnov odgovornosti kod pregovora: Po svojoj pravnoj prirodi, odgovornost kod pregovora spada u kategoriju deliktne odgovornosti (!), a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici štetnika. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu, on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala, a štetnik dokazuje da nije kriv. PONUDA ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Ponuda je jednostrana izjava volje, koja je kao prijedlog za zaključivanje ugovora upućena određenom licu, sa ciljem zaključenja ugovora. Kao takva, ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor. Ponuda se može izraziti ne samo izričitom voljom, već i svim drugim načinima kojima se volja može izraziti. Kod jednostrane izjave onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostrane izjave može se odgovarati i za tuđu obavezu (npr. jamac koji odgovara za dužnika). Ponudilac je slobodan u svom izboru lica kojima će uputiti ponudu. Međutim, pravo preče kupnje je svojevrstan vid ograničenja. Osim ugovorom, za određena lica pravo preče kupnje može biti određeno i samim zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju preče kupnje moraju biti pismeno obavještena o namjeravanoj prodaji, kao i njenim uslovima. Pored posebne ponude, koja se upućuje jednoj određenoj osobi, postoji i opšta ponuda, koja se upućuje neodređenom broju osoba, a koja sadrži sve bitne sastojke ugovora. Tu ponudu karakteriše kontinuitet, tj. stalnost, jer se ona neće ugasiti ako jedno lice prihvati ponudu. Izlaganje robe bez označavanja cijene ne znači da je učinjena ponuda. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih vrsta obavještenja, oglasa putem štampe, radija i TV-a, ne smatraju se ponudom, već samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga što nije određena količina, koja je jedan od bitnih elemenata ugovora. Ponuda obavezuje ponuđača do momenta od kojeg je ponuđač ne može opozvati, što znači od prispjeća ponude ponuđenom, jer od tog trenutka ponuda postaje neopoziva. U ponudi se može odrediti rok trajanja ponude, i u tom slučaju ponuda obavezuje ponuđača do isteka tog roka. Prihvatanje ponude, koje je ponuđaču stiglo sa zakašnjenjem, u načelu ne dovodi do zaključivanja ugovora. Takvo prihvatanje ponude smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuđenog. Ponuda ugovora za čije zaključenje zakon zahtjeva posebnu formu, obavezuje ponuđača samo ako je učinjena u toj propisanoj formi. Prihvat ponude: Jednostrana izjava volje kojom ponuđena strana daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor zaključen. Prihvat ponude po sadržini treba da odgovara samoj ponudi, što konkretno znači da su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda često ima i elemente koji nisu bitni, dakle sporedne elemente. Prihvat ponude se ne odnosi na ove sporedne elemente, pa se oni mogu određivati i nakon prihvata ponude. Prihvat ponude mora biti bezuslovan (!); ako je ponuda prihvaćena pod nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom. Volja za zaključenje ugovora može biti data, tj. prihvat ponude se može izraziti na izričit način, pismeno ili usmeno, ili na prešutan način, konkludentnim radnjama (npr. kod javne prodaje dizanjem ruku). Svi ugovori se ne mogu zaključiti konkludentnim radnjama; odnosno, konkludentnim radnjama mogu se zaključiti samo neformalni ugovori. U privrednom pravu ne važi načelo da šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude (!), ali kod ovog pravila postoje i izuzetci, kada se šutnja ponuđenog smatra prihvatom ponude (!), i to u dva slučaja: a) ako se radi o dugogodišnjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u pogledu određene robe, kada se smatra da je ponuđeni prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u ostavljenom roku odbio; te b) kod ugovora o

176 | P a g e

osiguranju, kada osiguranik obavijesti da želi da zaključi ugovor, a osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zaključen i za slijedeći rizični period pod istim uslovima kao i u periodu koji je upravo istekao. Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Bitno je da te izjave volja moraju biti date slobodno i ozbiljno. VRIJEME ZAKLJUČENJA UGOVORA Ugovor je zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu; međutim, ugovorne strane mogu predvidjeti i drugo vrijeme zaključenja ugovora. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica; tada je ugovor zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu, a treći saglasnost može dati prije zaključenja ugovora (kao dozvolu za zaključenje), ili nakon zaključenja ugovora (kao saglasnost sa zaključenjem). MJESTO ZAKLJUČENJA UGOVORA Smatra se da je ugovor zaključen u mjestu u kojem je ponuđač imao svoje sjedište, odnosno prebivalište, u trenutku kada je učinio ponudu. (tzv. opšte načelo). Pored toga, ugovorne strane mogu ugovorom odrediti i neko drugo mjesto zaključenja ugovora. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora biti dopušten, moguć, te određen ili odrediv – u suprotnom, ugovor je ništav.

NIŠTAVOST UGOVORA U PRIVREDI a) Ako je ugovor protivan načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima i moralu društva b) Ako je predmet ugovorne obaveze nemoguć, nedopušten, te neodređen ili neodrediv c) Ako osnov ugovora ne postoji, ili ako postoji, ali je nedopustiv d) Ako postoje mane volje (ugovarač je potpuno poslovno nesposobno lice) e) Ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji f) Ako ugovor nije zaključen u zakonom predviđenoj formi Ništav ugovor ne konvalidira ni u slučaju naknadnog prestanka navedenih nedostataka!! Ako je pak nedostatak minoran, a ugovorne obaveze ispunjene, ugovor će postojati i ne može se tražiti utvrđivanje ništavosti takvog ugovora. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti. Prigovor ništavosti može istaći svako zainteresovano lice, pa i lice koje nema pravni interes. Od ništavosti treba razlikovati rušljivost – ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost, a rušljiv ugovor jeste nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se može pobijati.

177 | P a g e

178 | P a g e . i takav ugovor je nepostojeći. jesu dvostrano-obvezujući i pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje ugovornih obaveza. alotman. ili većina njih. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA U PRIVREDI Ova sredstva se dijele na sredstva radi zaključenja ugovora i na sredstva radi ispunjenja ugovora (ugovorna kazna. Kod sporazumnog raskida ugovora. Za pojedine od ovih ugovora zakonom se traži određena forma.* Postoje još i posebni slučajevi. ugovor se može raskinuti neformalno (!). Ako ugovor nije zaključen u zakonom propisanoj ili ugovorenoj formi. taj ugovor se može smatrati valjanim i proizvodit će pravno dejstvo. zaključenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni odnos. Svi ugovori u privredi. jamstvo. a u slučaju ugovorene forme moguć je neformalni oblik raskida. ili su u pretežnom dijelu izvršile svoje ugovorne obaveze. Ako su ugovorne strane ispunile takav ugovor (sa ugovorenom formom). uglavnom pismena. tada se takav ugovor ne može raskinuti neformalnim sporazumom. dokumentarni akreditiv i zalog). u načelu. izmjene ugovora ne moraju biti učinjene u formalno. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu. zaključenjem ugovora o prodaji ne prenosi se pravo vlasništva nad robom. a kada su strane ugovorile određenu formu. Dakle. Ako su ugovorne strane dogovorile formu. osiguranje. te Zakonom o zalogu na pokretnim stvarima (ZZPS). kada zakon traži formu. Ipak. i to za slijedeće ugovore: ugovor o građenju. a u slučaju nekretnina potreban je upis u zemljišne knjige. Sudska praksa kaže da – ako u oglasu o javnom nadmetanju nije izričito navedno – onaj ko je dao taj oglas nije dužan da zaključi ugovor čak ni sa najpovoljnijim ponuđačem (!). takav ugovor je suprotan prinudnim normama i stoga je ništav. ugovor o licenci. ZVPO-om. Kada zakon traži pismenu formu. onda je ona uslov punovažnosti ugovora. pismenom obliku. takav ugovor neće proizvoditi pravno dejstvo. a ugovor nije zaključen u toj formi. neformalni i konsenzualni. takav ugovor nije ni zaključen. ugovor o trgovinskom zastupanju. Također. bankarska garancija. licitacija ili aukcija. bez obzira da li formu predviđa zakon ili dogovor stranaka. jer je ugovor samo pravni osnov. jer mu nedostaje bitan elemenat. Licitacija ili aukcija se može sprovesti pismeno ili usmeno. a ugovor nije zaključen u toj formi. što zavisi od toga kako je učinjena ponuda. a predaja stvari predstavlja način sticanja (modus acquirendi). a ne stvarno-pravno dejstvo. te ugovor o prodaji sa obročnim otplatama cijene. a za prenos prava vlasništva potrebna je predaja robe. dakle u pismenom obliku.FORMA UGOVORA U PRIVREDI Ovi ugovori su. jer je bitna saglasnost volja ugovarača. načini zaključenja ugovora. Kada zakon traži formu. kredit. tj. PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo. jamstvo. *Ovdje postoji samo jedna razlika – kod zakonske forme svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti učinjena na isti način. kao što su javna prodaja nadmetanjem. u praksi se ovi ugovori najčešće zaključuju u pismenoj formi. Ova sredstva su regulisana ZOO-om. To znači da zaključeni ugovori predstavljaju samo pravni osnov (iustus titulus) za sticanje stvarnih prava.

Ovaj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca – čak i protivno volji dužnika. gdje jamac supsidijarno odgovara.UGOVORNA KAZNA Spada u grupu najčešćih i najvažnijih sredstava obezbjeđenja ispunjenja ugovora u robnom prometu. Postoje razne vrste bankarskih garancija. bez obzira na njen sadržaj. Ako je zbog neispunjenja ili zakašnjenja pretrpio štetu. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni podrazumijeva: a) u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze. i to u slučaju kada postojeću garanciju potvrdi druga banka. i povjerilac je ne mora dokazivati. dok se u nekim slučajevima jamstvo predviđa zakonom. onda oni odgovaraju solidarno. Ugovorna kazna je po svojoj prirodi akcesorna. dok dužnik može dokazivati da nije kriv. povjerilac ima pravo tražiti i ugovornu kaznu i naknadu štete u vidu razlike do visine štete. ili je ispuni sa zakašnjenjem. koju je jedna ugovorna strana dužna isplatiti drugoj ugovornoj strani. i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. JAMSTVO Nastaje ugovorom i zakonom. Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. kada korisnik garancije može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih dviju banaka. a ugovorna kazna je manja od nastale štete. Ako nema štete. kao davaoca garancije. a ako su utuženi i jamac i glavni dužnik. U pravilu do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora zaključenog između povjerioca i jamca. i jamac nema pravo na prigovor redoslijeda (!).garancije“. Uvijek se izražava u novcu i njena forma je pismena. 179 | P a g e . u privrednom pravu jamac odgovara kao platac (!). Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne jeste da se povreda ugovorne obaveze može pripisati krivici dužnika (!). Ugovorna kazna je određena suma novca ili neka druga imovinska korist. Za razliku od građanskog prava. Dužnikova krivica se ne utvrđuje. BANKARSKA GARANCIJA Izjava banke. Ugovornom kaznom se obezbjeđuje ispunjenje nenovčanih obaveza. Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi. Povjerilac može tužiti jamca. Može biti izražena u novcu ili u predmetima. on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena. povjerilac ima pravo na ugovorenu kaznu. b) u slučaju kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze. ako ne ispuni svoju ugovornu obavezu. njena valjanost zavisi od glavne obaveze radi koje je data. a da istovremeno ne tuži glavnog dužnika. Najširu primjenu ima kod ugovora o prodaji i ugovora o građenju. povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno!). Daje se za svaku pravovaljanu obavezu. dakle daje se i za uslovnu obavezu. „garancija na prvi poziv bez prigovora“. ona se pretpostavlja. a neke od njih tretira ZOO. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. Postoje i tzv. Ova garancija je akcesorne prirode. što znači da odredba o ugovornoj kazni predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze. kao i za buduću određenu obavezu. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje. U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu. povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze. što znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika i jamca. Karakteristična je tzv. bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana. „super.

da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti u slučaju da potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. Nije mu potreban izvršni naslov. a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja istu vrati neoštećenu zalogodavcu. ZALOG Založno pravo na pokretnim stvarima jedan je od najznačajnijih oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi. odn. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi. opoziv je ako ništa nije ugovoreno. Ovo načelo se primjenjuje radi jednostavnijeg i lakšeg uređenja stvari. tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasništva. nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. jači u pravu“. potraživanja. ne mora sudskim putem tražiti ostvarenje toga prava. da bi ostvario založno pravo na stvari koja je založena.DOKUMENTARNI AKREDITIV Prihvatanjem naloga za otvaranje akreditiva. Ponekad se odstupa od načela „prvi u vremenu. Na jednoj stvari može se zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima.). Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. i to nije slučaj kada je u pitanju zalog na nepokretnostima (hipoteka). da bi prodao založenu stvar. Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima. novac. kao što je slučaj kod ugovora o prevozu robe. Određuje se za jedinicu po 180 | P a g e . Može biti fiksna i promjenljiva. Fiksna može biti određena neposredno ili posredno. sudska presuda. ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novčana naknada koju kupac plaća prodavcu za isporučenu robu. a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. isl. koje se nalaze u prometu (pokretne stvari. Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Subjekti zaloga mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. Povjerilac založnog prava. jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi (!). Predmet založnog prava mogu biti individualno određene i nepotrošne pokretne stvari. Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. Ugovorom o zalogu obavezuje se dužnik ili neko treće lice (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da će mu predati neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasništva. Nasuprot tome. Roba koja je predmet prevoza ujedno je i založena. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu. UGOVORI UGOVOR O PRODAJI Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje. Zalogodavac može biti lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari.

Ako u ugovoru o prodaji cijena nije određena niti odrediva ugovor nema pravni učinak. i obavijestiti prodavca bez odgađanja. jer se štiti savjesna strana. nego i izmakla korist. ali kupac koji nije znao niti morao znati. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac. inače gubi pravo koje mu pripada. *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu. a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe. *Kod odgovornosti za prelazak rizka važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv. *Drugi slučaj. čim je to prema redovnom toku stvari moguće. ako je kupac preuzeo robu. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva. a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. (čl. Od ovog pravila ima i izuzetaka. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma. franco). Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znači da nema cijene kao bitnog elementa. kao da je robu preuzeo kada je trebao. i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom1. prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. Ako je kupac otpremio stvar dalje. a ako se ni ona ne može utvrditi onda cijenu određuje sud prema oklnostima konkretnog slučaja. odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti. jer kupac tada plaća cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora. u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom. pregled stvari može biti odgođen do njenog prispjeća. momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema. iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega. Nestanak. a usljed te situacije ne može ostvariti svrhu ugovora. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta. nego da dio krivice snosi i druga strana. ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete. To je slučaj i kod novačnih obaveza. kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. a nije je preuzeo. može isti raskinuti i tražiti naknadu štete. Pregled stvari – Kupac je dužan primljenu stvar pregledati na uobičajeni način ili je dati na pregled. ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. Dakle. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. Cijena je zavisna od kvaliteta robe. Razumna cijena je tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora. ograničiti. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka. Prodaja se može odnositi i na buduću stvar. Prodaja tuđe stvari obavezuje ugovaratelja. Ako je pegled izvršen u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopćiti odmah. Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja.).količini ili za ukupnu količinu. Za prodaju stvari čiji je promet ograničen važe posebni propisi. U takvim slučajevima.479-kad postoje materijalni nedostaci. te je ništav ugovor o prodaji stvari van prometa. dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet. a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oštećenje ili propast stvari. Ovo se dešava u određenim slučajevima. zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete. Recimo. tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava klauzulama (npr. Zakon propisuje 1 181 | P a g e . krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem.

daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. 182 | P a g e . Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zaključenja ugovora. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: 1. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke. Kada rok nastupi ugovor prestaje. Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). kupac ima pravo na naknadu štete. stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. Nejćešče prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. Može da raskine ugovor U svakom slučaju. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji.kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. Stvar je ispravno upotrebljavana. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima. Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. Da li je nedostatak neznatan ili ne. To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka. Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. Ako je poslato običnom pošiljkom može biti upitno pravo kupca. Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. jer se najlkaše rješavaju stvari. po zakonu. konkretan i upućen na siguran način. nema drugog primjerenog roka. Sve ove norme nisu prisilne naravi. Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. Ovdje odgovara i prodavac i garant. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Prigoovr mora biti blagovremen. rok je 3 godine. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. količine i poslati preporučenom poštom. Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. Dakle. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. U praksi. 2. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). Nabolje je kada postoji servis. a došlo je do kvara. a ne za neki njen nedostatak. zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe.

Njom se potvrđuje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj označen. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete. a ako se radi o stvarima određenim po rodu. da traži nakanadu pretrpljene štete. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograničena. onda brodar ili krcatelj imaju 183 | P a g e . ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe). umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg. Povjerilačka docnja Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. i tada kupac može tražiti vraćanje stvari. Ako rok nije određen. U ovim slučajevima kupac može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od njega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica. brodar je dužan da izda konosman ili teretnicu. Ako je rok ugovoren. sniženje cijene. protekom roka koji je određen. Kada je u pitanju fiksni ugovor. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno.Zaštita od evikcije – odgovornost za pravne nedostatke U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. Konosman Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2. Docnja? Dužnička docnja Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu. U tom slučaju dolazi do sankcija. da mu isporuči drugu stvar. ali nema pravo na naknadu štete. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora. on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca. U slučaju raskida ugovora. u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2. U takvim slučajevima. prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. ne samo zato što on to neće. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu korist. Ako krcatelj nije tražio izdavanje teretnice. a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima. Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. ugovor se po zakonu smatra raskinutim. protekom roka on se raskida po samom zakonu.

Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese.pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. Tovarni list Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. Kod tog pravnog posla postoji interni. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. najprije se mora prenijeti varant (založnica). OSTALI UGOVORI UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. Ako tako glasi. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. Kada se prenosi odvojeno. Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice. Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. Odgovornost skladištara je objektivna. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. Naknada se određuje ugovorom. u oba slučaja je prenosivi tovarni list. bilo o prodaji ili kupovini robe. da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca. Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. zajmova itd. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. nužnih i korisnih troškova. 184 | P a g e . Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita. Skladišnica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje. tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. ali on je samostalni imenovani ugovor. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne. On mora dokazati da je šteta na robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. a moguće i odvojeno. dvostran je i teretan i neformalan. Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice. U oba slučaja radi se o izdavanju robe. a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje. naknadu potrebnih. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. kao i neispravnom ambalažom. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. eksterni i završni odnos. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor.

pored odgovornosti za izbor trećeg lica. Ako se ugovor na takav način. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. Ako se ne može tako odrediti. U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi.Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun . Dužan je da se pridržava naloga i upustava nalogodavca. pojačani komision (delkvedere komision) gdje komisionar. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena. ona se određuje tarifom ili lokalnim običajima. Razlika između posredovanja i zastupanja je slijedeća: . a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu. odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla. ona se određuje prema radu posrednika i učinjenoj usluzi. ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. pravo iskorištavanja pronalazaka. Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom. On postupa sa pažnjom dobrog privrednika. Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno. Posrednik ne zaključuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktičke radnje.Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. ne i pravnu. onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. Nalogodavac može da opozove nalog sve dok on nije izvršen. Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. UGOVOR O USKLADIŠTENJU 185 | P a g e . U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja. Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno.Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun . onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja. žiga. onda poprima obilježja ugovora o djelu. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom određena. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. onda kažemo da je u pitanju podlicenca.Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan. a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata. Stvara samo komercijalnu vezu. uzorka ili modela. a odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica. davalac licence može raskinuti ugovor. tehničkog znanja ili iskustva. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. u cjelini ili djelimično. proviziji. Ako naknada za posredovanje nije određena ugovorom. UGOVOR O POSREDOVANJU Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zaključenju određenog ugovora. izuzev ako nije drugačije ugovorena.

a naručailac se obavezuje da mu za to plati određenu cijenu. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. a ne tržišne vrijednosti robe. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. bilo iz vlastitih izvora. što znači da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. I eventualna šteta je buduća ali je neizvjesna. on je neformalan. bilo da ih pribavi putem kredita. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva). a ostavilac da za stručno čuvanje i održavanje stvari isplati skladištaru ugovorenu naknadu. Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. materijala. To je konsezulan. a skladištar se može exkulpirati odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala usljed više sile. ako postoje elementi na osnovu kojih se ona može odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna važećim propisima i dobrim poslovnim običajima. Elaborat može izraditi sam investitor. a ne vjerovatna. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju. Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i šteta. ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. a ne realan ugovor. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. u praksi se najčešće zaključuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladištar. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr. iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi. Skladištar nadoknađuje štetu ostavodavcu po principu stvarne. odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove. Međutim. Skladištar odgovoara po načelu objektivne odgovornosti. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenljivih stvari. Prethodne radnje . u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene).Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku. ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu. vrstu i kvalitet stvari. 186 | P a g e . Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. koju izdaje nadležni općinski organ. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu. a skladištar ipak preda ostaviocu istu količinu. Osim elaborata investitor mora pribaviti i građevinsku dozvolu. nije dužan da dokazuje krivicu skladištara. Povjerilac je ostavodavac. potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova. Bitni elementi . to nije naknada naturalne štete. Obavezna je pismena forma. Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obavezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. radnjom trećeg lica. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna. Naknađuje se obična šteta i izmakla korist. a može ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzečem registrovanim za tu djelatnost. Stranke su dakle: investitor (naručilac) i građevinar (izvođač).Izvođenju građevinskih radova može se pristupiti na osnovu investicionog programa – elaborata. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. ZOO ne priznaje eventualnu štetu kao vid štete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj šteti. Kao izvođač može se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za građenje odgovarajućih građevina.To je ugovor kojim skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju drugom subjektu. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu štetu. Ako to nije slučaj. Drugačije je ako je u pitanju individualno određena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije dužan primiti drugu sličnu stvar. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva. nego ispunjenje ugovorene obaveze. karakteristikama robe primljene na uskladištenje i ambalaže. a ne formalan ugovor. usljed promjene u cijeni rada.

treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). Dakle. Ugovor o alotmanu mora biti zaključen u pismenoj formi. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu. Turistička agencija može odustati od korišenja smještajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme pošalje obavještenje o odustanku od korištenja određenih kapaciteta. Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. Sve to mora da učini pošteno i savjesno. mora da poštuje i javno pravne propise koji se na njih odnose. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je matreijal upotrebljen. Ukoliko je ugovorom predviđena posebna obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete. 4. bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. 5. izvođač odgovara i za rad podizvođača. Ako uoči nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora. Odgovornost građevinara je pooštrena. Pridržavanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati odobrenje investitora.Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. 3. ako odstupi od projekta. Osim što treba da se pridržava projekta. U slučaju akutne opasnosti može i obustaviti radove. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. pruži ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj određenu proviziju. UGOVOR O PREVOZU U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU 187 | P a g e . Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruženih usluga ukoliko je koristila angažovane hotelske kapacitete. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije. djelujući pažnjom dobrog stručnjaka. 2. UGOVOR O ALOTMANU Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku određenog vremena stavi na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja u određenom objektu. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. odgovarajućim propisima ili pravilima struke. investitora). onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadležni inspekcijski organ. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne može ne znati sve gore navedeno.

Poatojanje ugovora o prijevozu može se dokazivati i drugim sredstvima. Ugovor o prijevozu nije formalan. ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti. U praksi se zaključuje pismeno izdavanjem tovarnog lista.Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze određenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlaštenom licu kojeg primalac odredi a pošiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu. Dopušteno je ugovorom pooštriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi viši iznos. nemira. a naručilac prijevoza da plati vozarinu. Krivica brodara za štetu se pretpostavlja – princip subjektivne pretpostavljene krivice. Brodar odgovara za štetu samo ako je kriv. štrajka. brodar i korisnici prevoza. pomorskih nezgoda.. a po cijenama mjesta odredišta na dan kada je brod stigao u luku.. Osnov za to je zajednica rizika koju čine: sopstvenik broda. više sile. Bitni elementi su predmet i vozarina. On nije formalan. a u cilju spašavanja broda i robe. pobuna. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zaključenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz.. dvostrano je obavezan i teretan. Štetu i troškove generalne havarije snose zajednički svi učesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu. Zajednička havarija je svjesno prouzrokovana šteta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe. odnosno na dan kada je morao stići. ali se u praksi često zaključuje u pismenom obliku. Oslobađa se od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati. međunarodnog zločina na moru. UGOVOR O PREVOZU MOREM ILI UNUTRAŠNJIM VODAMA Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadržaj ugovora o prijevozu. Tovarni list može da glasi po naredbi ili na donosioca. Posebna havarija nastaje višom silom. Bitni elementi su cijena i predmet. Radi se o svjesnom žrtvovanju manjeg da bi se spasilo veće. Visina naknade štete se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti stvari. 188 | P a g e . ali ne može se u većoj mjeri ograničiti brodareva odgovornost. ratnih događanja. Stranke su brodar i naručilac prijevoza. Tovarni list po pravilu nije prenosiv.

da mu nije izrecena sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz BiH e. da ima 18 godina b. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH d. Usvajanjem 4. Rođenjem 3. da nije osudivan na izdrzavanje kazne zatvora za krivicno djelo ucinjeno sa umisljajem na period duze od 3 godine u periodu od 8 godina od dana podnosenja zahtjeva f. da je prije podnosenja zahtjeva imao prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH c.ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH STICANJE DRŽAVLJANSTVA 1. Porijeklom 2. Usvojenje ovdje se mora raditi o potpunom usvojenju dijetete koje je mlade od 18 godiina 4. Rođenje drzavljanstvo BiH stice se rodenjem ako je dijete rodeno ili nadeno na teritoriji BiH a cija su oba roditelja nepoznata ili su oba roditelja nepoznatog drzvaljanstva 3. Olaksanom naturalizacijom 6. Naturalizacijom 5. Olaksana naturalizacija 189 | P a g e . da se ta osoba odrekla ili na drugi nacin izgubila drzavljanstvo BiH 5. Porijeklo ako je dijete u vrijeme rodenja a bez obzira na mjesto rodenja oba roditelja bili drzavljani BiH Ako je u vrijeme rodenja jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno na teritoriji BiH Ako je jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno u inozemstvu 2. Naturalizacija radi se o strancu koji je podnio zahtjev za u prijem u drzavljanstvo BiH ali da bi bio primljen u drzavljanstvo BiH mora ispunjavati uvjete: a. Putem medunarodnih sporazuma 1.

sve doprinose ili sve druge obavze koje su joj odredene pravomocnom odlukom suda da je ta osoba strekla ili joj je zagarantirano drzavljanstvo te druge drzave 4. 2. otpust. da brak traje 5 godina prije podnosenja zahtjeva u prijem za drzavljanstvo b. da se odrekao ili je na neki drugi nacin izgubio svoje ranije drzavljanstvo Zakon je propisao da odredene osobe mogu steci drzavljanstvo BiH i ako ne ispunjavaju ove uvjete koji su propisani kada je u pitanju naturalizacija i ilaksana naturalizacija a to su osobe: a. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA 1. 4. odricanjem osoba koja napuni 18 godina a koja zivi u inozemstvu moze se odreci drzavljanstva BiH ali pod jednim uvjetom ko ima drzavljanstvo te drzave ili ako joj je zagarantovano drzavljanstvo te drzave kada su u pitanju djeca mora biti suglasnost oba roditelja i mora imati drzavljanstvo te drzave ili da mu je zagarantirano na neki drugi nacina drzavljanstvo te drzave 3. oduzimanje drzavljanstva moze se oduzeti ako je to drzavljanstvo steceno na osnovu ili pomocu laznih informacija. 5.uvjeti za prijem : a.ovdje se radi o bracnom drugu drzavljana BiH .. 3. prva i druga generacija potomaka emigranata Isto tako drzavljasntvo BiH mogu steci osobe ako ne ispunjavaju ove uvjete ako su od neke posebne koristi za BiH. da ima stalno mjesto boravistva na teritoriji BiH 3 godine prije odnosenja zahtjeva c.uvjeti osoba koja trazi otpust iz drzavljanstva BiH mora imati 18 godina protiv te osobe ne moze se voditi kazneni postupak zbog ucinjenog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti mora izmiriti poreske obaveze. laznih dokaza. emigranti koji su se vratili u BiH b. skrivanja dokaza a akoji su relevantni za sticanje drzavljanstva BiH ako drzavljanin BiH ucestvuje u nekim oruzaim snagama neke druge drzave a da za to nema suglasnost nadleznih organa BiH 190 | P a g e . po sili zakona drzavljanstvo BiH prestaje po sili zakona dobrovoljnim sticanjem ako osoba stekne drzavljanstvo neke druge osobe a bilateralnim sporazumom izmedu te drzave i BiH nije uredeno dvojno drzavljanstvo 2. po sili zakona odricanjem otpustom oduzimanjem medunarodnim sporazumom 1.

Izvršna u vlast u BIH – Vijeće Ministra. Centralna banka BiH Izvršna u vlast u FBIH – Predsjednik FBIH. AKTI VLADE FEDERACIJE Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom kao sto je to propisano u Ustavu Federacije. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Federacije je izvrsni organ vlasti a cine je premijer i ministri. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. AKTI VIJEĆA MINISTARA . Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara.Odluke. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine. donosi uredbe. Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skupštini. a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Nakon tih konsultacija tu odluku potvrduje zastupnicki odnosno predstavnicki dom Federacije. eksploziva. 5 Hrvata i 3 Srbina. krijumcarenje vatrenog oruzja. cijelo Vijeće ministara je u ostavci. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Vijeća ministara. 191 | P a g e . nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za premijera. Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. Isto tako. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku. Prema ustavu FBiH sastav Federalne vlade je slijedeci: 8 Bosnjaka. Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije. Predsjedništvo BiH. rjesenja i zakljucke.- ako je drzavljuanstvo BiH steceno suprotno odredbama koje reguliraju sticanje drzavljanstva naturalizacijom i olaksanom naturalizacijom moze se oduzeti ako je osoba osudena pravomocnom presudom nadleznog suda a radi se o poduzimanju radnji kojima se narusava ustavni poredak i sigurnost BiH ako postoji pravomocna presuda za odredena krivicna djela i to npr. dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. zaključci. a odluku o imenovanju također potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Vlada FBiH Izvršna u vlast u kantonu – Vlada kantona Izvršna u vlast u općini i gradu – Načelnik općine i gradonačelnik ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH 38/02) - VIJEĆE MINISTARA To je izvršna vlast BiH. radio aktivnih materija itd. Odlukama se ureduju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere ili se jos moze davati suglasnot na neka akta odlukom. rješenja. Uredbama se ureduju najvaznija pitanja iz nadleznosti vlade i osnivaju neke druge strucne sluzbe vlade federacije ( npr ured za zakonodavstvo). odluke.

Rješenjem se odlucuje o imenovanjima i i razrjesenjima iz nadleznosti Vlade Federacije kao i o drugim pitanjima o kojima se rjesava pojednacnim aktom. Zakljuckom se ureduju neki stavovi o pitanjima od znacaja za provodenje unutarnjih odnosa u Vladi i odreduju neki zadaci federalnim organima uprave ( npr. zakljucak o smanjivanju troskova). Sjediste Vlade Federacije je u Mostaru i Sarajevu.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA
Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vrši operativne poslove policije iz nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrđene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zaštitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine. 13. Federalno ministarstvo prostornog uređenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nalaze se Federalna uprava za šumarstvo i Federalni zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi.

192 | P a g e

15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

ZAKON O MINSTARSTVIMA BIH
Ministarstva na nivou BiH To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarsvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.

Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava.

ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE FBIH
Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH, kantonu, općini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. Nadležnost federalnih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. Koje poslove obavljaju organi uprave? 123456izvrsavanje zakona i drugih propisa vrsenje upravnog nadzora donosenja podzakonskh propisa davanje odgovora zakonodavnim organima pracenje stanja u oblasti za koje su osnovani i druge poslove koje su porpisani zakonom i podzakonskim aktom

Kada su u pitanju Federalni organi oni izvrsavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvrsavanje federalnih zakona ako su ti poslovi koji su propisani tim zakonom preneseni na kanton, grad odnosno opcinu. Kantonalni organi uprave oni takode neposredno izvrsavaju kantonalne zakone kao i federalne propise ako je taj dio nadleznosti iz federalnog zakona prenesen na kanton.

193 | P a g e

Opcine izvrsavaju propise koje donose gradska odnosno opcinska vijeca kao i poslove koji su im preneseni od strane federacije, odnosno kantona. BiH jedan dio svoje nadleznosti moze prenijeti na Federaciju i na kantone. Upravni nadzor obuhvata nadzor nad zakonitoscu upravnih akata koje donose institucije koje imaju javna ovlascenja i inspekcijski nadzor. Organi uprave donose podzakonske akte samo u slucaju ko je to propisano u zakonu. Svaki organ uprave prati stanje iz oblasti za koju je taj organ uprave osnovan. Kakve su nadležnosti organa uprave kod prenosa ovlaštenja, a koje obaveze? Povjeravanje javnih ovlastenja to znaci da organi uprave jedan dio svoje nadleznosti mogu povjeriti nekom drugom pravnom subjektu i to povjeravanje jednog dijela svoje nadleznosti zovemo povjeravanje javnih ovlastenja povjeravanje javnih ovlastenja moze se vrsiti samo zakonom, medutim, organi uprave jedan dio ipak ne mogu povieriti odredenim pravnim subjektima a to su inspekcijski poslovi, ali u okviru tih poslova organi uprave mogu zatraziti strucnu pomoc odredenih specijaliziranih institucija. – mogu se povjeriti ekspertize, analize...iz razloga sto organi uprave tehnicki ni strucno nisu osposobljeni za obavljanje tih poslova nadleznosti organa uprave prema njima: daju strucna misljenja, uputstva, tumacenje propisa, rjesavaju po zalbama, daju odredene instrukcije a taj ima obavezu da podnosi sestomjesecne odnosno godisnje izvjestaje s tim sto organi uprave mogu zatrazitio odreden informacije i obavjestenja i mimo tih izvjestaja koji se dostavljaju svakih 6 mjeseci odnossno svaku godinu dana. Ako ti subjekti ne izvrsavaju to, onda ce organ uprave pokrenuti postupak izmjene zakona kojim je izvrseno povjeravanje tog djela nadleznosti

-

-

Kako se osnivaju organi uprave? Organi uprave osnivaju se zakonom. Zakonom se osnivaju organi uprave na razini drzave, federalni organi uprave i kantonalni organi uprave, a gradske i opcinske sluzbe za upravu propisom gradskog odnosno opcinskog vijeca. Zakonom o osnivanju uprave propisuje se nadleznost organa uprave. Organi uprave osnivaju se na način koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i stručnih poslova iz okvira nadležnosti Federacije, kantona, općine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvršavanja obaveza građana i pravnih lica. Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvrđuje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su  federalna ministarstva i  federalne uprave.

194 | P a g e

Federalne upravne organizacije su:  federalni zavodi,  federalne direkcije i  federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su:  kantonalni zavodi,  kantonalne direkcije i  kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva.

Osnivanje općinskih organa uprave i općinskih upravnih organizacija Općinski organi uprave su općinske službe za upravu. U općini se mogu, samo izuzetno, osnivati općinski zavodi, općinske direkcije i općinske agencije kao općinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu općinske službe za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Općinski organi uprave i općinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje odlukom općinskog vijeća a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske službe za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvrđuje odlukom gradskog vijeća o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. ZADATAK: Ministar dođe na zadatak da se osnuje novo ministarsvo - treba se pripremiti zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonanim ministarstvima u kojim se dodje jos jedno ministarstvo i njegove nadleznosti. Obradivac zakona je resorno ministarstvo (Postupak donosenja zakona ne pita na ispitu..)

195 | P a g e

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa uprave (sistematizacija)? Unutranja organizacija uprave ureduje se pravilnikom (jedinice, sistematizacija radnih mjesta, uslovi., opsi radnih mjesta, broj izvrsilaca...) Ko rukovodi organima uprave, upravom i upravnom organizacijom? Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja, odnosno, nadležnosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se bliže propisuje način postupanja, a instrukcijom također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima.

Propisi koje donose organi uprave (pitanje) Donose pravilnike a pravilnicima se blize propisuju pojednine odredbe zakona. Osim pravilnika donose uputstvo kojim bi se popisivao nacin izvrsavanja odredenih poslova. Instrukcija - utvrduju se pravila o nacinu obavljanja nekog posla. Naredba - moze se nesto narediti ili zabraniti. Od pojediniacnih akata donose rjesenja i zakljucke. To donosi rukovoditelj organa uprave. Oni mogu ovlastiti rukovodece drzavne sluzbenike ili druge sluzbenike da donose pojedinacni akt.

Odnos organa uprave prema građanima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti? Odnosi organa uprave prema građanima Organi uprave zahtjeve građana rješavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave dužni su u kontaktima sa građanima postupati na način da se u svakoj situaciji poštuje dostojanstvo ljudske ličnosti i njihov moralni integritet.

196 | P a g e

a bez njegove krivnje službena radnja radi koje je pozvan nije obavljena. odnosno gradonačelniku i općinskom načelniku. Opće odredbe o inspekcijskom nadzoru? Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava.Građani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji. dužan je preduzeti zakonom predviđene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema državnom službeniku na čiji se rad pritužba odnosi i istovremeno podnosiocu pritužbe obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama. Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodećih državnih službenika.općinskom načelniku. s tim da ti troškovi ne mogu biti veći od visine službene dnevnice utvrđene za državne službenike.Organi uprave dužni su građanima pružati potrebnu pravnu pomoć i davati odgovarajuća objašnjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlaštenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode službene evidencije o određenim činjenicama. jer podatke o tim činjenicama državni službenici dužni su pribaviti po službenoj dužnosti. Uvjerenja se izdaju odmah.gradonačelniku. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao građanina. ispitati tu pritužbu i ako utvrdi da je osnovana. 197 | P a g e . Organi uprave ne smiju od građana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o činjenicama o kojima organi vode službene evidencije. dužni su na pisani ili usmeni zahtjev građana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritužbe. a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva. a u okviru njih inspektori. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje se rješenjem na osnovu propisa kojim su uređene naknade troškova svjedocima u upravnom postupku. oni dužni pribavljati po službenoj dužnosti. ima pravo zahtijevati naknadu nastalih troškova koji obuhvataju troškove prijevoza i troškove ishrane za vrijeme boravka u sjedištu organa uprave. Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. a u općini . ili traže dokaze koje su.Ovakve radnje državnih službenika predstavljaju težu povredu službene dužnosti. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke. Kad se građanin odazove pozivu organa uprave.Protiv takvog rješenja građanin može izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rješenja. građani imaju pravo da u vezi sa takvim ponašanjem državnih službenika podnesu pritužbe rukovodiocu organa uprave. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako državni službenici u organima uprave zahtjeve građana ne rješavaju u propisanim rokovima. odnosno u gradu . ili ako na bilo koji drugi način odugovlače sa rješavanjem zahtjeva građana. ili od građana traže nepotrebne i suvišne dokaze.

. UPRAVNI POSTUPAK Načela upravnog postupka? • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene upravne oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) 198 | P a g e . Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za (član 139-10 nabrajanja.  krivičnu prijavu.  sprovođenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku.  može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Kojem organu se izjavljuje žalba zavisi od toga da li je rješenje donio federalni ili kantonalni inspektor.  izreći novčanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom.. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana. i o primjeni kojeg zakona je riječ (federalni ili kantonalni). i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH. Nadleznost – primjena propisa o drzavnoj upravi. Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vršenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast. Upravne i druge mjere inspektor naređuje donošenjem pisanog rješenja.. Doneseno rješenje je konačno.  zahtjev za prekršaj.  radne odnose državnih službenika i namještenika. Upravna inpekcija? nalazi se pri Federalnom min pravde a kanotnalna pri kantonalnom. Lice kod kojeg je izvršen inspekcijski nadzor može izjaviti žalbu u roku od 8 dana nadležnom organu.  privredni prijestup. kancelarijsko poslovanje i nacin provodenja administrativnog izvrsenja.Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje. primjena propisa o radnim odnosima. postivanje pravila ustavnog postupka. rjesavanje stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku. gradskim i općinskim organima uprave i upravnim organizacijama.  donijeti rješenje o zabrani rada.-)):  sprovođenje zakona o organizaciji uprave. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće:  donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka. Zapisnik koji sacini upravni inpektor dostavlja se rukovoditelju organa uprave i nezadovoljna stranka moze izjaviti zalbu federalnom min pravde.

Supsidijarna primjena ZUP-a? Znaci da odredbe ZUP-a imaju dopunski ili supsidijarni karakter u odnosu na posebni postupak utvrđen nekim drugim zakonom.poreski zakoni. ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje. zako o penzijsko inv osiguranju i sl. Pravila posebnog postupka ne mogu bitzi protivna nacelima ZUP-a. Nadleznost u upravnom postupku? 199 | P a g e . Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima u konkretnom slučaju koje su važne za donošenje rješenja.• Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak. Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga. zakon o soc zastiti. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. postupa se po odredbama tog zakona. Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje. zakon o penzijsko inv zakonu-posto je to jedna posebna upravna oblast i posto je ona kompleksna materija i specificna ona zahtjeva posebna pravila procedure kako bi se efikasnije provodio zakon. Ako je to nuzno za drukcije postupanje u tim pitanjima. Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba. Npr. zakon o zdravstenom osiguranju. Načelo dvostepenosti . carinski zakon . • • • • • • • • Posebni postupak? Predstavlja odstupanje od ZUP-a. na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza. I takvo rješenje može se izmjeniti. Posebni postupak prospisuje se u zakonima kojima se regulise odredena upravna materija npr. Radi se o tome da se pojedina pitanja postupka za odredenu upravnu oblast mogu posebnim zakonom regulisati drukcije u odnosu na ZUP. Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a.pravilo je da se protiv svakog I stepenog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba. To prakticno znaci da se u konkretnom slucaju primarno primjenjuju odredbe posebnog upravnog postupka a u odosu na druga pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju se pravila ZUP-a.

Utvrduje se u pravilu propisima o teritorijalnom uredenju federalnih jedinica. Mjesna nadležnost oznacava podrucje na kojem pojedini organi mogu da vrse poslove iz svoje nadleznosti. U zakonu su precizno odredeni organi koji rjesavaju sukobe nadleznosti zavisno od nivoa vlasti. Fakultativno izuzece postoji u slucaju kad druge okolnosti dovode u sumnju nepristrasnost sluzbenog lica. Sukob nadleznosti? Javlja se u situaciji kad dva ili vise organa tvrde da su nadlezni za rjesavanje iste pravne stvari ili kad svi ti organi odbijaju da rjesavaju u odredenoj upravnoj stvari. Organi uprave duzni su u toku cijelog postupka da paze na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost. koje su federalnim zakonom stavljene u nadleznost tih organa. Povreda propisa o nadleznosti ima za posljedicu ponistavanje rjesenja po sluzbenoj duznosti. kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su kantonalnim zakonom prenesene na federalne organe. kantona i opstina.Postoji stvarna i mjesna nadleznost. Prema tome u upravnom postupku postoji tri grupe stranaka: 200 | P a g e . Postoji vise pravila o tome koji organi rjesavaju o odredenim upravnim stvarima. U prvoj situaciji radi se o pozitivnom sukobu nadleznosti a u drugom o negativnoj. organizacioni propis. Pripis na kome se temelji stvarna nadleznost donosioca rjesenja mora se naznaciti u uvodu rjesenja. To su vanredni pravni lijekovi. odnosno gradsko ili opcinsko vijece. Stranka u upravnom postupku – ko ne može biti stranka? Stranka je lice po cijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv kojeg se vodi upravni postupak ili lice koje radi zastite svojih prava i interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku. Dok se ne odluci o zahtjevu za izuzece sluzbeno lice moze preduzimati samo one radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. Stvarna nadleznost odreduje se u propisima kojima se pravno regulise odredena upravna oblast ili po propisima kojima se regulise nadleznost pojedinih organa tzv. O izuzecu sluzbenog lica odlucuje starjesina organa uprave a o izuzecu starjesine organa urave odlucuje vlada Federacije. Izuzeće službene osobe? To je institut kojim se zeli osigurati objektivnost u rjesavanju upravnih stvari. Postoji obavezno i fakultativno izuzece. Protiv zajljucka kojim se zajljucuje o izuzecu nije dozvoljena zalba. odnosno kantona . O izuzecu zapisnicara odlucuje sluzbeno lice koji vodi postupak. Kantonalni organi uprave nadlezni su da u prvom stepenu rjesavaju u stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u njihovu nadleznost i upravnim stvarima koje su federalnim zakonom sa Federacije prenesene na kantone. Odredbe o izuzecu sluzbenog lica shodno se primjenjuju i na izuzece zapisnicara. Sluzbeno lice cim sazna da postoji razlog za izuzece duzno je prekinuti rad na predmetu i o otme obavjestiti lice ili organ koji je nadlezan da odluci o izuzecu. Pokretanje postupka rjesavanja sukoba nadleznosti moze biti po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke. Stvarna nadleznost je pravo i duznost jednog organa da upravne stvari rjesava u upravnom postupku. ( to su situacije o srodstvu). Slucajevi obaveznog izuzeca utvrdeni su u cl 42 ZUP-a. Pravilo je prvo da Federalni organi uprave u pravom stepenu rjesavaju u onim upravnim stvarima iz iskljucive nadleznosti Federacije i zajednicke nadleznosti Federacije i kantona.

nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. Ako se utvrdi da ovo lice ne moze izvrsiti dostavljanje jer je trazeno lice odsutno pismeno ce se vratiti organu uz naznacenje gdje se trazeno lice nalazi. naselja i sl. obavezno licno dostavljanje. Organi uprave drugi organi. Spisi se mogu razgledati. osobe koje su prisutne. Ombusmen nije stranka u upravnom postupku ali u tom postupku moze prisustvovati radi ostvarivanja zastite prava i sloboda gradana.1. dodatvati. drustva. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranka u postupku ako mogu biti nosoci prava i obaveza o kojim se rjesava u upravnom postupku. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe. Stranka moze biti bilo koje pravno ili fizicko lice. Ako dostavljac u stanu ili na radnom mjestu ne nade trazeno lice on ce nekom od odraslih ukucana ostaviti pismeno obavjestenje o tome da trazeno lice u odredeni dan i sat bude prisutno u svom stanu ili radnom mjestu 201 | P a g e . osim nacrta rješenje. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. prilog zapisnika. Time se dostava smatra izvrsenom. izjave stranaka. a postar ce a vratima stana staviti saopstenje o tome gdje se pismeno nalazi. To je procesna sposobnost. ukratko će se upisati sadržaj datih primjedaba. Ako boraviste tog lica postane nepoznato i pored preduzetog istrazivanja organ ce tom licu postaviti privremenog zastupnika kojem ce uruciti pismeno. a ako ima više stranica – numerišu se. dokumenata i spisa u vezi konkretne upravne stvari.vrsi se licno licu kome je pismeno namjenjeno u slucaju kad je to odredeno zakonom ili kada od dana dostavljanja tece rok koji se po zakonu ne moze produziti.u slucaju da lice kome se dostavljanje vrsi nije prisutno pismeno se predaje nekom odraslom clanu domacinstva. Ako njih nema pismeno se moze predati susjedu ako on na to pristane ili licu koja radi na istom radnom mjestu sa primaocem pismena. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. Pročita se strankama. Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju. osnovne jedinice privrednih drustava. Zapisnik u upravnom postupku – šta sadrži? O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. Dostavljanje pismena u toku postupka – kako se vrši? Postoje tri nacina dostavljanja: 1. Za procesno nesposobno lice radnja u postuoku obavlja zajonski zastupnik . pasivna i 3. predmet. vještaka. 2. Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadrži slijedeće podatke: naziv organa. ili ako jesu. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. posredno dostavljanje. On ima pravo da pregleda sva sluzbena dokumenta koja se odnose na pravne spise i zahtijevati dostavu informacija. Ako se dostavljanje ne moze izvrsiti ni na ovaj nacin a nije utvrdno da je to lice odsutno pismeno se predaje nadleznom organu opstine prema boravistu te osobe. 2. aktivna . zainteresovana. Fizicko lice koje je potpuno poslovno sposobno moze samo obavljati radnje u postupku. kratak sadržaj svih provedenih radnji. Pravno lice u postupku obavlja radnje preko sovh predstavnika odnosno zakonskog zastupnika koji se odreduje opstim aktom tog lica. vrijeme i mjesto gdje se sačinjava. tj.

O dostavljanju na ovaj nacin obavjesitti ce se organ koji je naredio dostavljanje. Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat.radi prijema pismena. Uz prijedlog za povracaj stranka je duzna priloziti podnesak koji je trebala podnijeti. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. Osim toga orga moze javno saopstenje objaviti i u novinama i drugim sredstvima informisanja. Ako i poslije toga dostavljac ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvrsiti on ce na vratima stana ostaviti pismeno saopstenje u kome se naznacava gdje se pismeno nalazi. kojim će se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Ovaj postupak se provodi i u slucaju preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba. Smatra se da je dostavljanje pismena izvrseno portekom 15 dana od dana isticanja saopstenja na oglasnoj ploci. U prijedlogu stranka je duzna iznjeti okolnosti zbog kojih je bila sprijecena da u roku izvrsi propustenu radnju i da te okolnosti ucini bar vjerovatnim. žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ. 3. posebni slucajevi dostavljanja *dostavljane pismena javnim saopstenjem Ako se radi o licu ili vise lica koja orhanu nisu poznata dostavljanje ce se izvrsiti javnim saopstenjem na oglasnoj ploci organa. ( ako izgubis rjesenje o polozenom pravosudnom ispitu) 202 | P a g e . Na tom saopstenju dostavljac ce staviti potpis i datum stavljanja na vrata. donijet će o tome zaključak. a nije potrebno posebno saslusanje stranke. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje. Nakon proteka tri mjeseca roka ne moze se traziti povracaj. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Koje postupke sprovodi organ uprave prije donošenja rješenja (kad se sprovodi postupak. Npr. a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena. Povraćaj u priješnje stanje – kome se podnosi? Stranka koja iz opravdanih razloga propusti da izvrsi neku radnju moze podnijeti prijedlog za povrat u prijasnje stanje. posebni postupak)? Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke. odnosno sluzbenih podataka kojima raspolaze organ uprave. Ako nadležni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po važećim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka. Upravni postupak je pokrenut čim je nadležni organ izvršio ma koju radnju radi vođenja postupka. Stavljanjem saopstenja na vrata smatra se da je pismeno uruceno bez obzira na eventualna ostecenja ili unustenja tog saopstenja. skraceni postupak – se vodi u slucaju kada je stranka u svom zahjevu navela sve cinjenice na osnovu kojih se moze utvrditi stanje ili ako se cinjenicno stanje moze utvrditi na osnovu cinjenica koje su poznate organu uprave. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana od dana prestanka razloga za propustanje. a cinjenice su utvrdene ili bar ucinjene vjerovatnim. stranka je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja i prilozila je isprave na kojem temelji svoj zahtjev.

saslusanje svjedoka ili vjestaka. Sluzbeno lice duzno je po sluzbenoj duznosti o tome upozoriti stranke. Prethodno pitanje? To je pitanje koje cini posebnu pravnu cjelinu za cije rjesavanje je nadlezan sud ili neki drugi organ. pocev od nacela materijalne istine. Orga uprave ce produzizi vodenje postupka ako ocjeni da je to potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna strana. Ona ima dva cilja: a.posebni ispitni postupak. Usmena rasprava mora se odrediti ako u postupku ucestvuju dvije ili vise sranaka sa protivnim interesima kad se ima izvrsiti uvidaj . Sluzbeno lice je ovlasteno da u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti naredi izvodenje dokaza ako nade da je to potrebno radi razjasnjenja stvari. da sam rijesi prethodno pitanje ili b. da prekine upravni postupak dok nadlezni organ ne rijesi prethodno pitanje ako se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivicnog djela. pomoc neukoj stranci. Ovaj postupak provodi se na nacin kako to odredi sluzbeno lice. Usmena rasprava je jedna od najvaznijih radnji u posebnom ispitnom postupku. Usmena rasprava? Odreduje se na inicjativu organa ili na prijedlog stranke. javnog morala ili pravnog interesa trecih lica. Ako ne dozvoli nagodbu sluzbeno lice o tome donosi zaljucak. Poravnanje ili nagodba? Ako u postupku ucestvuju dvije ili vise stranaka sa suprotnim zahtjevima sluzbeno lice koje vodi postupak u toku cijelog postuoka nastojace da se stranke nagode potpuno ili bar u nekim spornim tackama. Kad naiđe na takvo pitanje organ uprave moze postupiti na dva nacina: a. Sluzbeno lice je duzno po sluzbenoj duznosti pribaviti podatke o cinjenicama o kojima taj ili drugo organ vodi sluzbene evidencije. efikasnosti i ekonomicnosti. utvrdivanje ocinstva ili kad je to zakonom odredeno. postojanje braka. organ uprave ne moze rjesavati ova pitanja kao 203 | P a g e . Kad je nagodba zakljucena organ donosi zakljucak kojim postupak obustavlja. a od cijeg rjesavanja zavisi rjesavanje te upravne stvari. pruzanje mogucnosti strankama da stite svoja prava i interese na usmenoj raspravi najvise dolaze do izrazaja nacela upravnog postupka. Nagodba se upisuje u zapisnik i smatra se da je zakljucena kad je stranke nakon procitanog zapisnika potpisu. Stranka odustaje od zahtjeva podnosenjem pismene izjave organu ili usmeno na zapisnik. Nagodba ima snagu izvrsnog rjesenja u upravnom postupku. saslusanja stranke. utvrdivanje cinjenica b. U tom slucaju organ uprave zakljuckom obustavlja postupak i o tome obavjestava protivnu stranu ako je ima. te upotrebe jezika i pisma. Nagodba mora biti jasna i odredena i ne smije biti na stetu javnog interesa.provodi se kad je to potrebno radi utvrdivanja cinjenica kojima se utvrduje cinjenicno stanje ili kada je to potrebno radi saslusanja stranke. Odustanak od zahtjeva ? Stramka moze odustati od zahtjeva u toku cijelog postuoka.

3. 3. Rok za izdvanje ovih uvjerenja je 8 dana. Ako se isprava nalazi kod treceg lica organ ce ga pozvati da na raspravi pokaze ispravu. Dokazivanje u upravnom postupku? U upravnom postupku utvrduju se pravno relevantne cinjenice tj. Uvjerenja o cinjenicama o kojima se ne vode sluzbene evidencije izdaju se samo kad je to zakonom odredeno. novcano kaznjavanje. Uvjerenjima se utvrduju ili potvrduju odredene cinjenice. U ovim slucajevima on je duzan prekiuti upravni postupak i sacekati odluku nadleznog organa. Izjava stranke? 204 | P a g e . opstepoznate cinjenice i cinjenice cije postojanje zakon predpostavlja. javne isprave uvjerenja izjave svjedoka uvidaj vjestacenje saslusanje stranke nece se utvrdivati nesporne cinjenice. U tom slucaju stranka je duzna organu uprave donijeti dokaz da je zatrazila pokretanje postupka. Trece lice moze uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjeok moze uskratiti svjedocenje. Ako se portupak vodi po zahtjevu stranke a organ naide na prethodno pitanje organ moze zakljuckom naloziti jednoj od stranaka da kod nadleznog organa pokrene rjesavanje prethodnog pitanja u odredenom roku. cinejnice od kojih zavisi rjesavanje uprave stvari. Ako stranka ne podnese ispravu sluzbeno lice ce cijeniti od kakvog je uticaja ta cinjenica na rjesavanje konkretne stvari. Ako trece lice bez opravdanog razloga odbije da pokaze ispravu postupice se kao u slucaju svjedoka koji odbije da svjdeoci tj. smatra se da je odustala od zahtjeva pa ce se postupak obustaviti. Postoje dvije vrste uvjerenja: 1. Takva isprava je javna isprava. uvjerenja o kojima se ne vode sluzbene evidencije uvjerenja koja se izdaju na osnovu sluzbenoh evoidencija imaju karakter javnih isprava i izdaju se na usmeni zahtjev a moze i na pismeni i to istog dana kad se zatraze a najkasnije u roku od 5 dana. uvjerenja koja se izdaju po cinjenicama o kojima se ovd eslutzbene evidencije 2. Ako stranka ne postupi na taj nacin. 5. Sluzbeno lice koje vodi postuopak poziva stranku koja se poziva na ispravu da je podnese na uvid. 4. Ova uvjerenja namaju snagu javne isprave te njihovu vjerodostojnost organi utvrduju odgovarajucim drugim dokazima. Javne isprave? Isprava koju u propisnom obliku izdaje organ u granicama svoje nadleznosti dokazuje on sto se u njoj navodi.prethodna pitanja. 2. Organi i institucije duzni su na trazenje organa dostaviti ispravu ako se nalazi kod njih. Dokazna sredstva mogu biti: 1. Uvjerenja u upravnom postupku? Uvjerenje je poseban vid isprave koja se izdaje radi dokazivanja u postupcima.

te da je u donosenju rjesenja ucestvovalo dva ili vise organa. u pouci potrebno je tacno naznaciti sud i njegovo sjediste kome se tuzba podnosi. propis o stvarnoj naldeznosti organa. Donosi se na temelju cinjenica utvrdenih u toku postupka. kao i o troskovima postupka. uvod 3. broj i datum donosenja rjesenja. Vjestacenje kao dokazno sredstvo? Provodi se kad je za utvrdivanje ili ocjenu neke cinjenice vazne za rjesavanje upravne stvari potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak. rok za podnosenje tuzbe i iznos takse. dispozitiv ili izreka 4. izvedeni dokazi i utvrdene cinjenice. U obrazlozenju navodi se kratko izlaganje stranaka. Sastavni dijelovi rjesenje su: 1.je dio rjesenja u kojem se rjesava o predmetu i o svim zahtjevima stranaka.Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo ako za utvrdivanje odredene cinjenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva cinjenica ne moze utvrditi drugim dokaznim sredstvima. obrazlozenje 5. jasan i odreden kako bi bio podoban za izvrsenje. U slucaju da je protiv rjesenja moguce pokrenuti upravni spor. otisak pecata organa Zaglavlje rjesenja sadrzi naziv organa. potpis sluzbene osobe 7. 205 | P a g e . Dispozitiv mora biti kratak. U uvodu se navodi da li je rjesenje doneseno po zahtjevu stranke ili po sluzbenoj duznosti. Uputstvo o pravnom lijeku . Ako to uskrati sluzbeno lice ce novcano kazniti vlasnika odnosno drzaoca stvari. te razlozi zbog kojih nije uvazen neki od zahtjeva i slicno. Vlasnik ili dralac stvari prostorija ili zemljista koje se trebaju razgledati ili preko kojih treba preci do mjesta uvidaja duzan je dopustiti prilaz i obavljenje uvidaja. zatim razlozi koji su bili odlucujuci koji su bili odlucujuci kod ocjene dokaza . Ako se u dispozitivu nalaze izvrsenje neke radnje mora se odrediti rok za njeno izvrsenje. Uvod rjesenja – sadrzi naziv organa. ime odnosno imena stranaka i njihovih zastupnika i kratko oznacenje predmeta. Uvidaj se vrsi uz prisustvvo vjestaka. Dispozitiv ili izreka rjesenja . Ako se radi o situaciji da zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja to se mora naznaciti u dispozitivu. uputstvo o pravnom lijeku 6. u kom roku se zalba izjavljuje i kom organu se podnosi. Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo i ustvarima molog znacaja. Uviđaj ili očevid? Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice potrebno neposredno opazanje sluzbenog lica koje vodi postupak.sadrzi obavjestenje o tome da li je protiv tog rjesenja zalba dozvoljena ili ne. Izjavu stranke organ cijeni po slobodnoj ocjeni. Rješenje? To je upravni akt kojim se okoncava upravni postupak. zaglavlje 2.

Ukoliko ti organi u ovom roku ne postupe na ovaj nacin smatra se da je dato odobrenje . U toj situaciji ti organi ce se sporazumjeti kji ce od njih izdati rjesenje.Vrste rješenja? Postoji vise vrsta podjela rjesenja ali su u praksi najznacajnija: 1. Ako orga uprave u okviru ovih rokova ne donese rjesenje i ne dostavi ga stranci smatra se da je njen zahtjev odbijen . Rok za izdavanje rjesenja? Rok za izdavanje rjesenja je 30 dana a u slucaju posebnog ispitnog postupka 60 dana. Takvo rjesenje donosi se na podlozi podataka u casu njegovog donosenja. U nazivu ovog rjesenja navodi se da je privremeno. saglasnot ili misljenje. u tom slucaju stranka ima pravo zalbe. ti organi su dzni da u roku od 15 dana na dostavljneo rjesenje daju potvrdu. privremeno rjesenje donosi se kad je potrebno prije okoncanja postupka donijeti rjesenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi. U uvodu ovakvih rjesenja obavezno se navodi da e rjesenje doneseno uz potvrdu . Sva tri ova rjesenja po svojoj prirodi su samostalna u pogledu pravnih lijekova i izvrsenja. Osnovni pravni lijek i redovni pravni lijekovi? Žalba? Jedino zakonom se moze iskljuciti zalba. Donosenje rjesenja od strane dva ili vise organa? Kad je propisano da o jednoj upravnoj stvari rjesavaju dva ii vise organa . Donosenjem rjesenja o glavnoj stvari ukida se privremeno rjesenje. Usmeno rjesenje? Organ uprave moze donijeti rjesenje i usmeno narediti njegovo izvrsenje bez odlaganja kad je to potrebno radi preduzimanja hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi i imovine. To mogu uciniti posebnim aktom a mogu i na samom dostavljenom rjesenju. djelimicno rjesenje donosi se kad zahtjev sadrzi vise tacaka a samo su neke od njih dozrele za rjesavanje a organ ocjeni da je cjelishodno da se o tim tackama donose posebno rjesenja. U tom slucaju organ je duzan donijeti pisano rjesenje u narednom roku od 8 dana. potvrda . tada organ moze po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke donijeti dopunsko rjesenje u pogledu tacaka koje nisu obuhvacene prvobitnim rjesenjem 3. saglasnot ili misljenje. odnosno odobrenje. dopunsko rjesenje donosi se kad organ nije odlucio o svim pitanjima koja su bila premdet postupka . odobrenje ili misljenje organa ciji se nazivi moraju naznaciti. saglasost. svaki od tih organa je duzan rjesiti o toj stvari. U skracenom postupku rok je 15 dana. U praksi to se rjesava na taj nacin da jedan od organa sacini nacrt rjesenja koji dostavlja tim drugim organima . 2. 206 | P a g e . Ove situacije rjesavaju se na nacin da drugi organ ili organi daju potvrdu ili saglasnost ili misljenje.

Protvi rjesenja domova parlamenta Ferderacija. iz kojeg razloga pobija rjesenje i obim u kojem kojim se rjesenje pobija. Ako stranka navede da nije pravilno proveden postupak svjedoci se ne mogu saslusavati van rasprave.moze ponisiti rjesneje u cjelosti . Odluke drugostepenog organa: . 207 | P a g e . on postupa tako sto prikupi spise i posalje drgostepenom organu na rjesavanje. Kad moze prvostepeni organ moze izmjeniti svoje rjesenje? .moze ponistiti rjesenje djelimicno . gradskog i opcinskog vijeca kao i rjesenja federacije vlade i kantona ne moze se izjaviti zalba. Ima slucaj da su sve cinjenice dobro utvrdene ali je pogresno primjenjeno materijalno pravo ili pogresno izveden zakljucak. broj i datum rjesenja.zakon je rekao da je prvostepeni organ mora procitati zalbu da dovede u pitanje zakonitost njegovog rjesenja. On se racuna od dana dostavljanja stranci istog. Zakon ne trazi posebno kada se radi o sadrzaju zalbe.bitno Kad se radi o drugostepenom postupku. jer se radi o novim cinjenicama i dokazima i to moramo trecoj strani prezentirati. Ako prvostepeni organ utrdi da je doslo do povrede moze da izmjeni svoje rjesenje samo u slucaju kad su u pitanju jednostranacki predmeti. Postoji situacija kada iako uoci nedostatak moze da vrati na prvostepeni organ ako misli da on moze postupati brze od njega samog.kad dobije rjesenje od prvostepenog organa provjerava da li je blagovoremean i ako nije on ce zalbu odbaciti. Dobvoljo je da se u toj zalbi naznaci orga koji je donio rjesenje.moze rjesenje izmjeniti ako bi drugostepeni organ dosao do saznanja da neke cinjenice nisz praviolno ocjenjene drugostepeni organ otklanja sve to sam. Nadleznost drugostepenog organa zavisi od toga koje je materijlane propise primjenio prvostepeni organ kad je donosio prvostepena rjesenja. to zavisi od koje se materiji radi. ne dostavlja prvosteopenom oprganu. Otisak prsta moze samo se uzeti punomoci .veoma bitno Zalba se izjavljuje protiv rjesenja prvostepenom organu drugostepenom rganu s tim da se dostavlja i prvostepenom organu. Stranka moze u zalbi isticati nove dokaze s tim da mora navesti razloge zbog kojih nije ranije iznijela te dokaze Da li se zalba dostavlja na odgovor trecem licu? Da. Kad prvostepeni organ dobije zalbu. Rok za zalbu je 15 dana a moze biti i kraci.ponistava i vraca Drugostepeni organ moze ponistiti rjesenje provstepenog organa i donijeti svoje rjesenje po kojem se treba da potupa.

Organ moze odmah rijesiti stvar i donijeti rjesenje o odbijanju obnove postupka. stranka podnosi zalbu drugostepenom organu. Zakon kaze da organ rjesavajuci po prijedlogu za obnovi postupka moze ostaviti na snazi ranije rjesenje ili rjesenje moze izmneiti sto podrazumjeva sda ga moze ukinuti ili ponisititi Da li podnosenje prijedloga za obnovu postupka odlaze izvrsenje rješenja? 208 | P a g e . a u slucaju zalbe drugostepenom organu) Obnova postupka se vodi po prijedlogu kada stranka podnosi prijedlog. Vanredni pravni lijekovi? Obnova postupka Koje se rjesenje moze obnoviti? Protiv rjesenja koja su postala konacna u upravnom postupku. stranka moze odustatti od zalbe do donosenja rjesenje. Dva temeljna su: .ako stranka sazna nove cinjenice ili pribavi nove dokaze za koje nije znala u vrijeme kada je provoden upravni postupak a da je znala drugacije bi se provodio postupak(nove cinjenice tj stare cinjenice ali nisu bile poznate ili nije znao u vrijeme to za njih) .Moze li se rjesavajuci zalbu rijesiti na stetu onog koji se zali? moze (to rjesenje na koje se stranka zali je nistavo) Ćutanje uprave? Prvostepeni organ dobio zahtjev a ne moze u zakonskom roku da ga rijesi (15. Ovdje je predviden rok od 30 dana a kada je saznala za nove cinjenice ili dokaze ili stranka koja je trebala ucestvovati u postupku. Tada drugostepeni organ pita drugostepeni organ pita prvostepeni organ zasto nije rijesio taj zahtjev.da se stranci koja je u postupku trebala da ucestvuje u u pravnom postupku nije pruzila mogucnost da ucestvuje u postupku a koja je trebala da ucestvuje u postupku obnovu postupka moze straziti stranka prije svega stranka ali i sluzbeno lice. tada se postupak zakljuckom obustavlja. ispituje da je blagovremen. Ako nisu opravdani razlozi tada drugostepeni organ preuzima ulogu provstepenog organa i mora u u meritumu rjesuiti stvari ili odbiti zahtjev. Ima 11 zakonskih razloga za obnovu postupka. Koji organ je nadlezan za donosenje rjesenja o obnovi postupka? Onaj organ koji je donio konacno rjesenje (moze biti prvostepeni i drugostepeni. ako jsu tada ce drugostepeni organ rjesenjem naloziti da se u roku 15 dana rijesi status. Rok zalbe je 30 dana. da li je od ovlastenog lica.30 i 60) dana. i da li je okolnost na kojima temelji ucinila vjerovatnim. kada prvostepeni organ odgvoori tada drugostepeni organ cijeni jesu li opravdani razlozi ili ne.

5 razloga: . zakonom iskljuceno tada se primjenjuje zahtjev za zastitu zakonitosti.tu nema roka ukidanje rjesenja razlika je zbog pravnih posledica ukinuce rjesenje ako dode do saznaja da je rkesenje doneseno uz povredu materijalnog zakona ali mu je rok samo jednu godinu.ako je mjesno nenadlezni organ rjesavao. ako organ ocjeni da ce stranka uspjeti u obnovi postupka moze odloziti izvrsenje rjesenja.vanredno ukidanje rjesenja Ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora? Po pravu nadzora nema zalbe. dužan je da o tome obavijesti stranku. odnosno ako je rješenje prvostepenog organa konačno. Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donio prvostepeni organ. Ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke? ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo.jedna godina . Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmijeni. To je krivino djelo. Ima 5 razloga za ponistavanje a 1 za ukidanje. može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijeđa pravo treće osobe.ako je doneseno na osnovu ucjene.ako se radi o slozenom rjesenju . Na zahtjev stranke. Zahtjev za zastitu zakonitosti? Ovdje se radi o rjesenju protiv koga se ne moze voditi npr spor.ako se radi o rjesenju o kojem se nije trazila saglasnost .Ako je rjesenje donio nenadlezni organ . može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno po stranku. prinude. Ako je rjesenje donijeto na osnovu izjave stranke i utvrdimo da je stranka lagala tu se radi o obnovi postupka. To radi drugostepeni organ. Mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi sa upravnim sporovima? Kada drugostepeni organ dobije tuzbu stranke onda se obavezno dostavi tom organu na odogovor i kada on utvrdi da je tuzba osnovana on moze sam izmjeniti svoje rjesenje i poslati stranci i sudu.Po pravilu ne. Ako je rješenje donio drugostepeni organ.ako je u istoj stvari doneseno pravnosnazno rjesenje . protiv rog rješenja može se pokrenuti upravni spor. Stranka u upravnom postupku – nauciti definiciju!! 209 | P a g e . Kod vanrednih radi se o izvrsnom rjesenju . Drugostepeni organ vrseci nadzor moze ponistavati provstepena rjesenja koja su konacna. a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo.

ako žalba nije dopuštena. Izuzetno. dužan je bez odgađanja da o tome obavijesti organ nadležan za pokretanje postupka i donošenje rješenja.ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja iz primanja na osnovu radnog odnosa može se provesti administrativnim putem po pristanku izvršenika. Izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obaveza. ako žalba ne odgađa izvršenje. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo do dana ukidanja. 2. 3. Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se administrativnim putem. Ako rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje. Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). Izvršenje se može provesti i na temelju zaključenog poravnanja. 4. 210 | P a g e . ali samo protiv osobe koja je učestvovala u zaključivanju poravnanja. Organ koji sazna za rješenje kojim je povrijeđen zakon. Izvršenje rješenja? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. ako žalba nije izjavljena. poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo . istekom roka za žalbu. Drugostepeno rješenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. dostavom stranci . odnosno za poništavanje. a u slučajevima predviđenim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvršenje). žalba koju podnose bilo koja od tih stranaka sprečava izvršnost rješenja.Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? Poništavanjem rješenja i oglašavanjem rješenja ništavim. a povreda može biti razlog za obnovu postupka. Prvostepeno rješenje postaje izvršno: 1. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja . ukidanje ili mijenjanje rješenja. dostavom stranci. Ako se rješenje odnosi na dvije ili više stranaka koje u postupku učestvuju sa istovjetnim zahtjevima. Izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem.od dana donošenja (ex tunc).

Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. određeno naselje. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo u pravnom 211 | P a g e . Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršti postalo izvršno i određuje način izvršenja. postoje dva načina: . Rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jeste osnov za sudsko izvršenje. To su prije svega skupine građana.ako neće onda se ide preko angažovanjem drugog lica (sruši. Ako stranka neće da izvrši rješenje. To izvršenje provodi se po propisima koji važe za sudsko izvršenje. Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku. Izvršenje nenovčanih obaveza Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom). Da bi se moglo pristupiti izvršenju rješenja. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata kojima rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – fizičko lice i pravno lice. sudu).prisila novčanim naknadama ( koja prvi put ne može biti veća od 50 KM) . organ čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvšnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnom za izvršenje. upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. Organi uprave uspostavljaju pravo služnosti. ako bi bez toga moglo biti osujećeno ili znatno oteženo izvršenje nakon što rješenje postane izvršno. proteknu rokovi.Administrativno izvršenje provodi organ uprave koji je o stvari rješavao u prvom stupnju. Izvršenje radi osiguranja izvršenja . potrebno je da organ nadležan za provođenje administrativnog izvršenja donese po službenoj dužnosti ili na zahtjev tražioca izvršenja zaključak o dozvoli izvršenja. dostavi se račun organu. ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo. Pored toga. Protiv ovog zaključka dopuštena je žalba nadležnom drugostepenom organu.može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. UPRAVNI SPOR ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 2/98 i 8/00 Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta.

a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. Postaju pravna lica ako se to reguliše. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva). Izuzetno.. Protiv čega se pokreće upravni spor? Samo protiv upravnog akta.postupku. osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama. Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. grada ili općine. tako da i zainteresovano lice ima u sporu položaj stranke Ko rješava upravne sporove? Kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. Postoji treća stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana. Kantona. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. Vodi se spor između njih. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog. agencije. stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu. Može i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena žalba. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo.. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen. Ćutanje administracije? . pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federalni zavod za PIO). upravne organizacije (direkcije.. Međutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba. stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena. Primjer: povrat stana.oni nisu pravna lica same po sebi. Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije. 212 | P a g e . koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu.. stranka može pokrenuti upravni spor. zavodi. Ko sudi? U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. gradske službe. općinske službe.Šta kada prvostepeni i drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu.). Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave. Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tužbom u upravnom sporu.

Upravni spor . ako im je upravni 213 | P a g e . tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi. Ovaj rok važi i za ombudsmene i za pravobranioce. nema prava na žalbu. propis zasnovan na zakonu ili opci akt. 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja (a najčešće se radi o carinama i porezima). Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku. Ako sud odbije odgodu. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta? Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. on je samo tužena strana. 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi. a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno. 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava. 2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa.postupak? Pokreće se tužbom.Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora. Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta.

Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. Sud može poništiti upravni akt i bez dostavljanja tužbe na odgovor. Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke. koji upravni akt se osporava. po sudiji pojedincu ili na sjednici. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku (odgovara se u roku koji nije duži od 20 dana) Tuženi je dužan da dostavi upravne spise sudu. Prstoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć. dakle teret dokazivanja je na strankama.ako se radi o stvari o kojoj se ne može po odredbama zakona voditi upravni spor. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Može se desiti da iz neznanja ili omaškom da tužba bude predata drugom organu – u tom slučaju se smatra da je predata u roku. (Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu. Tužba se dostavlja u dva primjerka. . . tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost.ili da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). Tada sud rješenjem obustavlja postupak. Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka. Šta sve može tužilac? O upravnim sporovima sud rješava nejavno. donosioca akta. Ako stranka u sporu zatraži da prisustvuje nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava. A ako im akt nije dostavljen tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u čiju je koris akt i donesen. ako ih ima.. ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka. zakonske razloge za pobijanje akta. . Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. . . Može se izjaviti i na zapisnik kod nadležnog suda. sud je dužan obavjestiti stranke i zainteresirana lica. ako nađe da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti. Kada se žalbaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze.ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt.ako je stranka podnijela tužbu a imala je pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila.akt dostavljen. prijevremena (ćutanje administracije). u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. Uz tužbu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor. naznaku tuženog. tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. podnesena od neovlaštenog lica. o 214 | P a g e .i ako već postoji sudska odlika o istoj stvari.

ako je zalba dozvoljena. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti tuženom ili prvostepenom organu na ponovno rješavanje kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. nego sud. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupak ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i zapisničar. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja. kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. odnosno rjesenje sadzi: oznacenje suda. Ko i kako rješava upravni spor? Spor se rješava presudom. tako što se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Kad je u predmetu odlučivano nejavno. Rješavanje suda po tužbi? Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka.Stranke u sporu mogu zatražiti da prisutvuju nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti kao i izreka odluke. dispozitiv. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. presuđuje u meritumu. na sjednici ili po sudiji pojedincu. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. odnosno rjesenje izreceno i objavljeno. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnk. obrazlozenje i pouku o zalbi. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. clanova vijeca i zapisnicara. koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar.datumu nejavnog rješavanja i njihovom pravu da tom rješavanju prisustvuju. te sam rješiti upravnu stvar. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. 215 | P a g e . odnosno održati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). Također može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. oznacenje stranaka i njihovih zastupnika. uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca. Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. sud može. broj i datum. ako su za to ispunjeni uvjeti. Šta presuda sadrži? Presuda. Sud odlučuje većinom glasova sudskog vijeća. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijeća. Presudom se tužba može uvažiti na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar tj. Zakonitost osporenog akta? Z Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe.

Presuda. Ako to ne učini u ostavljenom roku. predmet vraca na ponovni postupak. 3. Pravni lijekovi? 1. Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke.Protiv odluke donesene u upravnom sporu žalba se ne može izjaviti. Presudom se odbija ili uvažava zahtjev. Vrhovnom sudu Federacije stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravosnazne sudske odluke kantonalnog suda. Kantonalnom sudu stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari.U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe. kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje. po pravilu. tek onda donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev. Zahtjev sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze. vjestak ili 216 | P a g e . odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. Originalnu presudu. 2. 4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom punomocnom sudskom odlukom. donesene u upravnom sporu stranka moze. i koji je nedozvoljen. neblagovremen ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba. 2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu. Nadležni sud ce odbaciti rjesenjem zahtjev koji je: - - neurednu i to nakon što je pozvato podnosioca zahtjeva koji je bio nepotpun ili nerazumljiv da te nedostatke otkloni. Ponavljanje postupka Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke: 1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlucuje nadležni sud vijecu sastavljenom od trojice sudija. Ako Vrhovni sud Federacije ili kantonalni ukine sudsku odluku. Nadležni sud rjesava o zahtjevu. a ti su nedostaci takvi da sprječavaju rad suda. Zahtjev se moze podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. u nejavnoj sjednici. akorješava kantonalni sud onda koji nisu ucestvovali u donosenju odluke. 3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari. a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. ili ako je svjedok. Žalba . odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku. sud moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Presudom kojom se zahtjev uvazava.

Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. nema više vraćanja predmeta upravnom organu. Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. a ako on to neće da izvrši. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni način i utvrđuje određene mjere kako bi se otklonile te negativne posljedice.stranka. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud. zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. Ako se to zaista utvrdi. Ako on to ne učini. Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine. Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak. onda sud može da preuzme izvršenje tog rješenja. stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu. Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podliježe izvršenju). Sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka. Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja (200-800 KM). Po proteku pet godina od pravosnaznosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. Obaveznost presude? Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu. Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. 5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. a sud tu stvar mora riješiti u meritumu. a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma). i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. odnosno. i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog razloga zakonom određenih. ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. Odlučuje se rješenjem. 6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. ili donese rješenje protivno uputama iz presude. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati. 217 | P a g e . stranka može podnijeti tužbu. Izuzetno. prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz. Osim pojedinačnih akata. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. Ako upravni organ nije slijedio upute suda. isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude.

osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. Vrste staža: − − − − poseban staž (beneficirani) – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH. godine staž osiguranja (sa uvećanim trajanjem) koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada staž osiguranja sa efektivnim trajanjem . profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti. Porodična penzija – pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45. povrede van rada.12. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću. 218 | P a g e . nepuno radno vrijeme.1991.04. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje.1995.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. – 22. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. muškarac preko 65 godina). odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti.  pravo na porodičnu penziju i  prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom. djeca do 15 godina.ZAKON O PENZIONO INVALIDSKOM OSIGURANJU Prava iz PIO:  pravo na starosnu penziju. Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30.  pravo na invalidsku penziju. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina. a te promjene nastale su zbog: povrede na radu.

Hrvati i Srbi. Zapošljavanje i unapređenje Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Izuzeće u primjeni – na koga se ne primjenjuje? Članovi Parlamenta Federacije. Članovi općinskih vijeća. e) profesionalna nepristrasnost. sudije kantonalnih sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. 219 | P a g e . pripadnike policije i oružanih snaga. kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni. sekretar organa uprave. sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. članovi skupština kantona. Državni službenici mogu biti: Državni službenici i rukovodeći državni službenici. Zakonski principi Državna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: a) zakonitost. f) politička nezavisnost. c) odgovornost. predsjednik i potpredsjednici Federacije. Članovi kantonalne vlade. općinski načelnik svake općine i sudije općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. sudije Ustavnog suda Federacije. d) učinkovitost i ekonomičnost.ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Proporcionalna zastupljenost U organima državne službe Bošnjaci. članovi Vlade Federacije. b) transparentnost i javnost. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni službenici. pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove.

4. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji. Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije. na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa. Protiv rješenja. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe. Kako se vrši popuna radnih mjesta? Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih 220 | P a g e . pomoćnika rukovodioca organa državne službe i glavnog federalnog i kantonalnog inspektora koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovijetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. O pravima i dužnostima donosi se rješenje. Premještaj može biti dobrovoljan. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta. Interni premještaj državnog službenika 1. ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji. Ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika? Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika 1. državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja. a kod rukovodećih državnih službenika može preuzimati samo ove rukovodeće državne službenike: sekretara organa državne službe. 2. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta. 2. a izuzetno i nametnut. primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku. 3. uz saglasnost državnog službenika koji se premješta. 3.Ostali državni službenici su: inspektori. viši stručni saradnici i stručni savjetnici. stručni saradnici. odlučuje rukovodilac organa državne službe. osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe). O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnoga odnosa.

Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se može:  rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe. 2.posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji . rok i mjesto njihovog podnošenja. u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta. Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije. u skladu sa zakonom (posebnim zakonom). Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs. Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti. u skladu sa zakonom. Javno oglašavanje 1. a nije dalje raspoređen. 221 | P a g e .  državni službenik koji je proglašen prekobrojnim. odnosno ako se popuna ne vrši na taj način. Javni konkurs sadrži: . državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje.  ukoliko je privremeno penzionisanje nemoguće rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može izjaviti žalbu Odboru za žalbe i tražiti preispitivanje svog razrješenja. smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja. u skladu sa ovim zakonom.opće uvjete iz čl. Novinama FBiH” i u najmanje 2 dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na službenoj internet stranici Agencije.  ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće.spisak potrebnih dokumenata. 3. Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bi moglo popuniti sa liste prekobrojnih. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i unapređenjka državnog službenika 2. u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa. ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe.1.naziv i opis upražnjenog radnog mjesta . prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu državne službe. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi agencija za sve organe državne službe u FBiH. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši Internim premještajem i sporazumnim preuzimanjem dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15. dana prije krajnjeg roka za prijave u “Sl. 25. ovog zakona . 4. te na naknadu za slučaj nezaposlenosti.

Ko vrši postavljenje rukovodečih službenika? Postavljenje državnog službenika 222 | P a g e . Komisije za izbor 1. od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja. stepen) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi. da ima univerzitetsku diplomu najmanje VII. da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto. 2. da je stariji od 18 godina. kao rezultat disciplinske mjere.1 Ustava Bosne i Hercegovine. na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa. mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona. Javni konkurs Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog konkursa. b) stručni ispit.Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:      da je državljanin Bosne i Hercegovine. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provedbi javnog konkursa. da u posljednje tri godine. način i program polaganja ispita općeg znanja. od kojih su najmanje dva člana državni službenici iz organa državne službe.Koje uvjete mora da ispunjava državni službenik? Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika . dok se ostali članovi imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. od kojih je jedan član predstavnik sindikata. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana. stepena stručne spreme. lice nije otpušeno iz državne službe. na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. na prijedlog Agencije. da nije obuhvaćeno odredbom člana IX.  Izuzetno od ovih uvjeta. Vlada Federacije. lica sa višom stručnom spremom (VI. Javni konkurs sadrži: a) ispit općeg znanja. podzakonskim aktom utvrđuje uvjete.

Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe. rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto. 4. 3. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. Probni period 1. 6. postavljeni državni službenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe. Prije preuzimanja dužnosti. 5. 4. Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe. Rješenje o postavljenju sadrži: a) ime i prezime državnog službenika. s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. Ukoliko je ocjena rada: a) zadovoljavajuća. državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. općinski načelnik i gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. 5. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti. 2. 3. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe. Probnom radu ne podliježu pripravnici.1. koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. 2. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenoga državnog službenika. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. Razriješeni državni službenik ima pravo uložiti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke. b) nezadovoljavajuća. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije. c) naziv radnog mjesta i platni razred. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Period probnog rada državnog službenika obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci. Ocjena rada 223 | P a g e . sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika. b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen. Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika. uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea državnog službenika.

Odmori i odsustva? Odsustvo i godišnji odmor 224 | P a g e . zadovoljavajuće. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni službenik. najmanje svakih 12 mjeseci. ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne.Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće. Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja razrješenja. rukovodilac organa državne službe. u skladu sa članom 65. Radni odnos na određeno ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme. porodiljsko odsustvo i sl. Svi državni službenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u ličnom dosjeu. ovog zakona. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. uspješno i izuzetno uspješno. Radni odnos na određeno vrijeme U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija.Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs. Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika.Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad. po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu. Propisi o radu i socijalnom osiguranju Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu.Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koji traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. Pripravnici Rukovodilac organa držane službe može zatražiti od Agencije da u državnu službu primi pripravnika. razrješava dužnosti državnog službenika. Prijem u radni odnos prvo se vrši sa liste prekobrojnih a tek onda javnim oglašavanjem.

h) dvije uzastopno negativne ocjene rada. d) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima. i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana. Stručno obrazovanje i usavršavanje Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju. za koje se kasnije pokaže da su lažni. k) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu. 225 | P a g e . O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe.Rukovodeći državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini Ostali državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. odnosno navršenjem 40 godina penzijskog staža. g) nezadovoljavajući probni period. j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi. Prestanak radnih odnosa državnih službenika? Prestanak radnog odnosa državnog službenika Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima: a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe. e) prekobrojnošću. c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine. f) odbijanja polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti. i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci. b) ispunjavanja zakonskih godina života. Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo. vodeći pri tom računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika. Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.

c) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva do 30 dana. Ko rješava po disciplinskoj odgovornosti? Disciplinska odgovornost Državni službenik može se smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom. Državni službenik kome prestaje radni odnos. Disciplinske mjere U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: a) javna disciplinska opomena. d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. Komisiju čine tri člana. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinska komisija i izriče disciplinske mjere. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju. osim u slučajevima prekobrojnosti. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju. može. e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi. ovog zakona.Članove Disciplinske komisije imenuje Agencija. Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi. koja mora biti obrazložena.Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku. Naknade Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status. podnijeti žalbu Odboru za žalbe.Postupak za prestanak radnog odnosa Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe. nastalih kao rezultat njegove krivice. a rukovodilac organa državne službe ne može biti član Komisije. Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije. Protiv odluke Disciplinske komisije državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. Disciplinski postupak Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovodiocu organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa državne službe ili lice koje on odredi. prema prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. 226 | P a g e .

Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa. na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe. kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika. Član Odbora za žalbe je: a) nezavisan i nepristran. Odbor državne službe za žalbe Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od tri člana. u skladu sa zakonom. 227 | P a g e . organizacijskih poboljšanja i razvoja. Nezavisna komisija za izbor kandidata. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora. kao i razvoj državne službe. bira članove Odbora za žalbe. d) organizira edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji predstavlja uvjet za rad u organu državne službe. koju imenuje Vlada Federacije. najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi. b) planira i realizira proces zapošljavanja državnih službenika. Agencija vrši sljedeće poslove: a) postavlja državne službenike u organima državne službe u Federaciji. f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje. g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost.ADS – Agencija za državnu službu? Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije. e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike. c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u organima državne službe. na zahtjev i u skladu sa potražnjom organa državne službe. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

228 | P a g e . u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima. c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa. b) organa državne službe gdje državni službenik obavlja svoju dužnost i c) Agencije. c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije.b) ne može bit na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno. 2) da je punoljetna. Primaju se na rad putem ADS. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Namještenci su osobe sa SSS i VŠS. koja je pokrenuta uslijed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za žalbe. 4) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. Odbor za žalbe. b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke. odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini. i to na zahtjev: a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka. o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos (ko odlučuje)? O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. Odbor za žalbe: a) saslušava podnosioca želbe. odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodioca organa državne službe. ukoliko je to primjereno situaciji. d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''. preduzeta ili propuštena radnja odnosi. b) dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja. 3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta. Odluke Odbora za žalbe su: a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovine.

5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji. 2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi. O pravima. 6) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1. 4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme). radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja. dužnostima i odgovornostima 229 | P a g e . 5) adresu za podnošenje prijava na oglas. 4) rok trajanja oglasa. Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja. 2) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta. odnosno u Bosni i Hercegovini. Interni oglas sadrži: 1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta. Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe. dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa odlučuje rukovodilac organa državne. Javno oglasavanje vrsi rukovodilac a ne agencija. 3) platni razred. Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije. 5) trajanje probnog rada i 6) datum stupanja na posao. Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa. Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa državne službe. 3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe prvo se vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji. Ustava Bosne i Hercegovine. s tim što o pravima. Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe. Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži: 1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos. Rok za javni oglas ne može biti kraći od 15 dana.

Protiv rješenja namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi žalbu Odboru državne službe za žalbe. Odnosno ako se radi o namjesetnicima iz kantona onda vlada kantona. Rješenje Odbora za žalbe je konačno. ili privremenih. a zaposlenik je osoba koja obavlja određeni posao. zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine. Žalba odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno. Prestanak radnog odnosa? Sve je isto kao i kod državnih službenika. Probni rad je kraći (3 mjeseca). Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave i drugostepena komisija koju firmira vlada. Ugovor o radu ne moze se sklopiti sa licem koje nije navrsilo 15 godina zivota. Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom. dužnostima i odgovornostima namještenika odlučuje se rješenjem. Godisnji odmor najmanje može trajati 18 a najviše 30 dana. Disciplinski postupak pokreče rukovoditelj. Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu. Protiv rješenja može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po žalbi. ZAKON O RADU Poslodavac je fizička i pravna osoba koja daje posao. Lice izmedju 15 i 18 godina zivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moze se zaposliti pod uvjetom da od 230 | P a g e . ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao. odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u toku produženog probnog rada o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje. a koji nisu trajnijeg karaktera. O pravima. a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem pripravnik polaže stručni ispit.namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik. Izuzetno. može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata. ili povremenih poslova. Za obavljanje izvanrednih. odnosno gradonačelnik. Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravničkog staža koji za pripravnike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci.

razdoblje između dva zaključena ugovora koje nije duže od 15 dana kod istog poslodavca. porodiljsko odsustvo. ako kolektivnim ugovorom nije drugacije odredjeno. 231 | P a g e . Ugovor o radu koji ne sadrzi podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. naziv i sjedište poslodavca 1. Elementi ugovora o radu? 1. početak rada 4. na neodredjeno vrijeme. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme ne moze se sklopiti za period duzi od dvije godine. otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad. ime i prezime zaposlenika 2. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik utpocne da radi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodredjeno vrijeme. takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. opis poslova 7. Ako zaposlenik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredjeno vrijeme sa istim poslodavcem.ovlastenog lijecnika ili nadlezne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. godišnji odmori i sve vrste odmora i odsustva 10. Pismenu izjavu poslodavac je dužan uručiti zaposleniku: 1. trajanje ugovora o radu 3. Ugovor o radu zakljucuje se: 1. odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredjeno vrijeme na period duzi od dvije godine bez prekida. naziv radnog mjesta 6. 2. odsustvo sa rada. plaća i naknade na plaću 9. bolovanje. otkaz ugovora o radu. Ako je ugovoren probni rad. mjesto rada 5. Ako poslodavac ne zaključi ugovor sa zaposlenikom on je dužan zaposleniku uručiti pismenu izjavu koja sadrži sve podatke koje sadrži i ugovor. Probni rad ne moze trajati duze od sest mjeseca. raspored radnog vremena 8. dopust sa posla ukoliko je dao saglasnost poslodavac. Prekidom ugovora o radu ne smatra se ako se zaposlenik nalazi na godišnjem odomoru. na odredjeno vrijeme.

i 3. Kopija se dostavlja nadležnom organu za zapošljavanje. Nepuno . mogu otići i 42 dana prije. Radno vrijeme? 1. vodom. koliko traje taj rad i pod kojim uvjetima se taj zaposlenik može vratiti na posao. 232 | P a g e . Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice. Noćni rad se smatra rad od 22. prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom. Ako priroda posla to zahtijeva. o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona).2. pod zemljom. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. Skraćeno – ako se radi o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada i računa se kao puno vrijeme. Prije poroda 28 dana. Imaju pravo na trudničko. Ta osoba ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 80% od najniže plaće i može da zaključi ugovor o obavljanju volonterskog rada. a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena. Zaštita maloljetnih osoba i žena Žene ne mogu da rade noću. porodiljsko. Maloljetne ne mogu prekovremeno raditi. s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno. puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze. najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na odredjeno vrijeme. Ako zaposlenik odlazi u inozemstvo mora u ugovoru regulirati u kojoj valuti će se isplaćivati. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine.00 do 06. Puno . takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično 2. a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno. Prekovremeni rad može iznositi sedmično najviše 10 sati + 10 sati uz saglasnost zaposlenika. smatraće se da je zaključen na neodređeno vrijeme. Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana. ne moze biti duze od 40 sati u sedmici.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati). Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. Poslodavac može da zaključi ugovor sa pripravnikom ako je potrebno radno iskustvo ili polaganje ispita. Imaju pravo na zdravstvenu zaštitu za povredu na radu i zaštita od profesionalnih oboljenja.znači da zaposlenik može da zaključi ugovor još kood jednog ili dva poslodavca. Ako poslodavac ne uruči tu pismenu izjavu a radi se o zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme.

na njegov zahtjev. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona. smrcu zaposlenika. prvi ne može biti kraći od 12 dana. Clanom uze obitelji. juna naredne godine. Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. plaćenog odsustva i godišnjeg. 4. braca i sestre. a drugi dio se može koristiti do 30. 7. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja odnosno navrsi 40 godina staza osiguranja. ako se poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore. u smislu stava 1. ovog clana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada. Prestanak ugovora o radu? 1. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika. placena odsustva.placeno odsustvo. smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici.placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak. porodaja supruge. miruju. radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Za vrijeme odsustva iz stava 1. 5. usvojilac. teze bolesti i smrti clana uze obitelji. Izuzetno. otac. 6. Plaće? Utvrduju se ugovorom. 3. 4. poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini. bolovanje. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti .. odnosno domacinstva. pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje). usvojeno. sporazumom poslodavca i zaposlenika. Plaćeno odsustva sa rada Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini . ocuh. Naknada plaće: plaćeno odsustvo. Plaća se utvrđuje ugovorom o radu: za vrijeme bolovanja. godišnji odmor. dnevni odmor između dva radna dana sedmični odmor godišnji.neplaceno odsustvo. Poslodavac moze zaposleniku. vanbracno.. s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place . kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme. dijete (bracno. Zaposlenik ima pravo na naknadu godisnji odmor. ovog clana.Vrste odmora? 1. Odsustvo može biti plaćeno i neplaćeno. 3. odobriti odsustvo sa rada bez naknade place . majka. dedo i nana (po ocu i majci). ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri 233 | P a g e . pravilnikom. bolovanje. 2. Neplaćena se reguliraju Pravilnikom. 2. maceha.

Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok. slijedece podatke: 234 | P a g e . ili 2. duzan se konsultirati sa vijecem zaposlenika. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika. Progrma zbrinjavanja je akt u pisanoj formi i priprema ga poslodavac. obrazloziti otkaz zaposleniku. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika. poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. a zaposlenik 7 dana. a sadrzi. narocito. Izuzetno. ako: 1.mjeseca . Poslodavac je obavezan. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih. u slucaju da je zaposlenik odgovoran za tezi prijestup. tehnickih ili organizacijskih razloga. Otkaz se daje u pismenoj formi. U slucaju laksih prijestupa ili laksih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu. ali najmanje peterici zaposlenika.pocetkom primjene te mjere. bez obaveze postivanja otkaznog roka. a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih. s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od posodavca da nastavi radni odnos. u pismenoj formi. zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa. ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri mjeseca . 8. a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada. Zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi. Otkaz Mogu dati i zaposlenik i poslodavac. ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. tehnickih ili organizacijskih razloga za vise od 10% zaposlenika otkaze ugovore o radu. Akt u pisanoj formi dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja. utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca. osim ako se ugovor otkazuje zbog krsenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika. za svaku navrsenu godinu rada kod tog poslodavca. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti. umjesto otpremnine iz. 9. a ako kod poslodavca nije formirano vrijece zaposenika. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku.danom stupanja na izdrzavanje kazne. ili za tezu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu. uvjeti i rokovi isplate otpremnine. Pravo na otremninu Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme. Otpremnina se utvrduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Nacin. Poslodavac 14 dana.

duzan je stetu naknaditi. mjere. Štrajk? Zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku. 235 | P a g e . privremeno skracivanje radnog vremena). poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme. Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao. poslodavac moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete. broj i kategoriju zaposlenika za cije je ugovore predvidjen otkaz. a može i kod suda u roku od godinu dana. Naknada štete? Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu. Zaposlenik može tražiti zaštitu svojih prava kod poslodavca.− − − − − razloge za predvidjeno otkazivanje ugovora o radu. prekvalifikacija gdje je to potrebno. svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao. Ako je vise zaposlenika prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem. Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga nacin kako je propisano zakonom o strajku. Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troskove. Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete. a ako nema 15 tu funkciju obavlja sindikat. O pravima i dužnostima zaposlenika odlučuje poslodavac. za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvidjeni otkazi (npr. smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci zaposlenicima da nadju zaposlenje kod drugog poslodavca. za stetu odgovaraju solidarno. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu. rasporedjivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca.to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine i koji se predviđaju pravilnikom ili kolektivnim ugovorom. mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zaposljavanja kod drugog poslodavca. Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika. Privremeni i povremeni poslovi . prije zaposljavanja drugih lica æe ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima ciji su ugovori o radu otkazani. Vijeće zaposlenika? Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava preko 15 zaposlenika mogu formirati vijeće zaposlenika.

Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena. drugom propisu. Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku.Arbitraža? Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi. Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba 236 | P a g e . Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica. kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. Izdaje se na zahtjev te osobe. Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitraznim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. osim ako strane u sporu ne odluce drugacije. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika. Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu. Radna knjižica Može se izdati osobi koja ima 15 godina života. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada. Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena.

nije usvojen. on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadrži 11 anexa (Dayton-ski sporazum). Samostalna sudska vlast-znači da niko ne može odlučivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema. 4.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.trodioba vlasti na zakonodavnu. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II. Ustav BiH je potpisan. 5.RBiH čije je ime zvanično ime od sada BiH 2.11. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi. Princip podjele vlasti . Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. 14. a potpisan u Parizu. nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Nezavisna sudska vlastznači da je nezavisna od svega osim zakona i morala. ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. SAD. Princip kontinuiteta BiH (član I Ustava BiH) .USTAVNI SISTEM OPĆENITO O USTAVU BIH Uvod Ustav je najviši pravni akt.1995 u Daytonu. godine od strane 14 zemalja vijeća Evrope. 3. izvršnu i sudsku vlast.hijerarhija zakonskih akata) Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) EKLJP je donesena 1950. Član II. kao i u drugim međunarodnim organizacijama.12. garancija demokratije. 6. Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju. Ustavni principi su: 1.2 ustava BiH. godine. a stupila na snagu 1953. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH. EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99. godine. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti. zakona i podzakonskih akata (tzv. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i 237 | P a g e . On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala organizirati država. Ustav BiH je parafiran 21. Zasniva se na principu podjele vlasti. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuje odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a. Princip vladavine prava (zakona) (član I. Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava. 1995.

Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. federalni propisi. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . nije ga donijela Ustavotvorna skupština. propisi gradova.prioritetno. Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem BiH se sastoji od 2 entiteta (pogrešno je reći da je podijeljena na 2 entiteta). općinski propisi. a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. na nivou FBiH Parlament FBiH. Poslije ustava.prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. kantonalne zakone.Parlamentarna skupština BiH. koji trebaju da budu usklađeni sa istom. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3. u RS – Narodna skupština RS. Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Federalni ustav Washingtonski ustav. nije ustavna kategorija. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima. (Član II. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. Ustavi kantona u FBiH.Skupština Brčko distrikta. imamo kantonalno uređenje federacije: 1. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH. Ustavi entiteta. Nakon zakona idu propisi na nivou države. Statut Brčko Distrikta. Imamo državne zakone. Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. u Brčko distriktu . Imamo i Brčko distrikt kao rezultat arbitražne odluke. 238 | P a g e . Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5. dolazimo na zakone. kantonalni propisi. na nivou grada . na nivou kantona – Skupština kantona. Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). federalne zakone. S obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH čini Ustav BiH.2 Ustava BiH . zakone RS i zakone Brčko distrikta. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10.Gradsko vijeće.

Samostalnost suda . pravo na život (član 2). izbjeglica i azila. Visoko sudsko i tužilačko vijeće i granična policija. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala.Koje su nadležnosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine: (a) Vanjska politika. Dodatna nadležnost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti u nadležnost ustanovama BiH. pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. obrazovanim na osnovu zakona. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). 5. (b) Vanjskotrgovinska politika. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta. Ljudska prava po EKLJP 1. (h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima. ukljucujuci odnose s Interpolom. pravo na sklapanje braka (član 12).pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci. Ljudske slobode po EKLJP 239 | P a g e . Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . (d) Monetarna politika (e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. 3. (f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja. 7. pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13). Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. (c) Carinska politika. (i) Reguliranje prometa izmedju entiteta. (g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta. Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnjom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»). pravo na jednakost pred zakonom. EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) – objavljena je u SG BIH 6/99. (j) Kontrola zracnog prometa. pravo na pravično suđenje (član 6). pravo na slobodu i sigurnost (član 5).o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud. Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku. pa je tako u nadležnosti BiH odbrana (pa imamo ministra odbrane BiH). 2. 6. 4.

s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. a 1998. 240 | P a g e . Protokoli EKLJP najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. sloboda izražavanja (član 10) i 3. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. U ranijem sistemu je postojala. Kvorum čini većina svih zastupnika. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. sloboda misli.1. 2. 2. 3. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. sloboda okupljanja i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP 1. IZVRŠNA VLAST BiH Izvršnu vlast BiH čini predsjedništvo i Vijeće ministara. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). 4.) Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka. NIVOI VLASTI U BiH ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava (budžeta) za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju međunarodnih ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta. Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17). zabrana mučenja (član 3). savjesti i vjeroispovjesti (član 9).

energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH. Zajednička nadležnost F i kantona (zdravstvo. Mandat je 4 godine. fiskalna politika F. Kantonalna nadležnost (obrazovanje. Vijece ministara. S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. na osnivanje i pripadanje političkim partijama. na zdravstvenu zaštitu. donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta. Članovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu. socijalna politika. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i politika zaštite čovjekove okoline). donošenje propisa o finansijama. Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje NIVOI VLASTI U FBiH Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana). sa izborne liste svake registrirane stranke. Nadležnost F (isključiva) je (državljanstvo F. na socijalnu zaštitu). provođenje socijalne politike. korištenje prirodnih bogatstava. razvoj kantonalnog turizma) ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem. Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske. korištenje zemljišta na federalnoj razini). od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije. utvrđivanje gospodarske politike. On utvrđuje ljudska prava i slobode (pravo na život. na imovinu.Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata. zajednička nadležnost F i kantona i kantonalna nadležnost. Podjela nadležnosti – isključiva nadležnost F. Članovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce. stambena politika. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine. na obrazovanje. turizam. Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. Nadležnost Predsjedništva BiH • • • • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti. te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani. slobodu. 241 | P a g e .

Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu.Nadležnosti Parlamenta FBIH su • • • • • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova Donošenje budžeta FBiH Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva potpredsjednika. Ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. Nijedan zamjenik. zamjenika premijera i ministara. Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu. od kojih svaki ima zamjenika. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera. KANTONALNO UREĐENJE FBIH FBiH je jedan od entiteta države BiH. uz suglasnost Dopredsjednika Federacije. ukljucujuci zamjenika premijera. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom. Nadležnosti Predsjednika FBIH • • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima Vlada Federacije sastoji se od premijera. imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. Predsjednik Federacije. koji je predsjednik Vlade. Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije. a onda Dom naroda. bilo vecinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. odnosno po zahtijevu 2/3 clanova svakog doma. Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima. ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije. klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. 242 | P a g e . ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma. uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost.

Nadležnosti kantonalne skupštine • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti Usvaja budžet kantona IZVRŠNA VLAST KANTONA 1. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma.Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. predsjednik kantona – bira se većinom glasova skupštine među kandidatima što ih predlažu zastupnici. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. vlada kantona – vladu imenuje predsjednik a odobrava skupština kantona većinom glasova. odnosno. Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona.1994. Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30.03. 2. Mandat je 2 godine i ne može biti izabran više od dva puta zaredom. NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada Bira gradonačelnika Donosi budžet grada Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine Usvaja općinski budžet Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH To su zakoni. PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH? 243 | P a g e . Oni ostaju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. godine). Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH.

Banja Luka. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA? Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano. zakon stupa na snagu 8.Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. *Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH). Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova. iako je stupio na snagu npr. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. 244 | P a g e . Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni). Bijeljina. većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda. Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje. Vacatio Legis . a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke!!!!* ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA SUDSKI SISTEM U BIH OPĆENITO Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni. AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali. ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH. Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). a zakonom propisuju. Doboj. Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS. Vrhovni sud RS.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati. Vlada FBiH. dana od dana objavljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju. AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima.

Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton. Općinski sud u Žepču. Tuzli. Općinski sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) 4. Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu 10. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. Općinski sud u Zenici 5. Trenutno postoje 4 sudska sistema.Mreža sudova? Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. 2. Goraždu. U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. 7. Bijeljina. Zenici. dva entiteta (unutar FBiH – kantona). mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu). Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Širokom Brijegu. Općinski sud u Konjicu. U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. 2 zatvorska sistema. a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). Općinski sud u Kiseljaku 8. Sjedište Općinskih sudova: 1. 4 krivične procedure. Općinski sud u Sanskom Mostu. Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Općinski sud u Gračanici. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću. Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu 6. Općinski sud u Cazinu. i Brčko distrikta. Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba 245 | P a g e . Općinski sud u Tešnju. Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom 9. Općinski sud u Čapljini. Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. Općinski sud u Velikoj Kladuši. Travniku. SUDSKI SISTEM U FBIH . Mostaru. Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Sarajevu i Livnu. Banja Luka. Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku). Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku.Po sadašnjem ustavnom sistemu. BiH nema trgovačke sudove. Orašju.

e. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Zenici. Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. SN FBIH 38/05). Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana. c. Širokom Brijegu. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona). kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani. b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama. 246 | P a g e . f. Orašju. usluga. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. Goraždu. osim sporova o prijevozu putnika d) sporove iz autorskog prava. osim sporova o prijevozu putnika c) u sporovima koji se odnose na avione. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. Travniku. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda. srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f) privredne prijestupe g) u postupcima stečaja i likvidacije. vrijednosnih papira. STVARNA NADLEŽNOST OPĆINSKIH SUDOVA? U krivičnim predmetima: a. g. h.Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti. d. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). ali izvan njegovog sjedišta. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. U građanskim predmetima a. Tuzli. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice. Mostaru. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji. b. Sudski dani Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo. U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku U privrednim predmetima a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba.

da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice za djela iz nadležnosti kantonalnog suda. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita. ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. 6. 2 247 | P a g e . ustanovi. Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. da određuje mjere osiguranja c. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija). Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 4. Da obavlja druge poslove određene zakonom. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima.IKS referat) b. odnosno. 3. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. 7. da odlučuje u svim upravnim sporovima. Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona2 i kasaciona nadležnost). da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. da vrši druge poslove određene zakonom MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST KANTONALNIH SUDOVA? Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona.U drugim predmetima: a. odgovorne osobe u preduzeću. Postupa po molbama za pomilovanje 5. 2. Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2.

Prema navedenom. organizirani kriminal i sl.predsjednik i potpredsjednik FBiH. II . da obavlja i druge poslove. da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi su 6. izmedju opcine i grada. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona. izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti. . On je također ustavna kategorija.premijer i zamjenik Premijera. Ustavom FBiH je predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom. te 248 | P a g e . . USTAVNI SUD FBiH? Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova: a) b) c) d) e) f) izmedju kantona. izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti Postupak pred Ustavnim sudom može pokrenuti: I . 2. Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije.kantonalni predsjednik ili . 4.1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. . Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim stvarima (terorizam. izmedju kantona i federalne vlasti.premijer i zamjenik premijera. 3. Proširena opća sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sačinjava je Predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova.1/3 članova bilo kog doma parlamenta FBiH i to ⇒ radi utvrđivanja da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa ovim ustavom. 5.). ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane. i to ⇒ da se utvrdi je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu. da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova. Funkcija proširene opće sjednice Vrhovnog suda je – zauzimanje načelnih stavova i ujednačavanje prakse u primjeni federalnih zakona. Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce.VRHOVNI SUD FBiH? Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1. izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti. u skladu sa ovim ustavom.

predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine. Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom. četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu. Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta. Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti: samo clan Predsjednistva. Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. Nadležnosti ustavnog suda BiH? - Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta. 249 | P a g e . Nakon toga. a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuće. 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3.da li usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne. da se radi o kršenju ustavnog prava 2. Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. predsjednik Vijeca ministara. Od šest domaćih. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. ili među ustanovama Bosne i Hercegovine. USTAVNI SUD BiH? Sastav Ustavnog suda BiH Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca. a Ustavnom sudu FBiH ne može. Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju.

.ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH. 11. tužilac republičkog tužilaštva RS. i sudova entiteta i sudova Distrikta Brčko. .odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda BiH.SUD BIH? Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadležnosti države BiH i poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno. između države i Brčko Distrikta. sudija kantonalnog ili općinskog suda FBiH.za krivična djela utvrđena KZ BiH. Sud BiH ima krivičnu.rješava imovinske sporove između države i entiteta. upravnu i apelacionu nadležnost. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH)? Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne štetne posljedice na privredu BiH. te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda. 6. Sjedište je u Sarajevu.za krivična djela utvrđena zakonim FBiH. .rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta. Krivična nadležnost .odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH. nepristrasno i profesionalno pravosuđe. tužilac okružnog tužilaštva RS. tužilac Federalnog tužilaštva.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH. . 3.odlučuje po tužbama konačnih upravnih akata ili kada se radi o šutnji institucija BiH. 7. 9. 5. Vijeće čini 15 članova: 1. Sud BiH ima krivično. Apelaciona nadležnost . advokat kojeg bira advokatska komora FBiH. sudija Okružnog ili Osnovnog suda RS. 2. između entiteta. advokat kojeg bira advokatska komora RS. između entiteta i Brčko Distrikta. suverenitet. . sudija Vrhovnog suda RS. sudija Suda BiH. 13. Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. političku nezavisnost. Upravna nadležnost . sudija Vrhovnog suda FBiH. On je i prvostepeni i drugostepeni sud. 12. izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka. 10. RS i Brčko Distrikta ako ta djela ugrožavaju teritorijalni integritet. 4. 8. upravno i apelaciono odjeljenje. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. tužilac tužilaštva BiH. sudija ili tužilac Brčko Distrikta. 250 | P a g e . tužilac kantonalnog tužilaštva FBiH. .

daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija. Može prestati ostavkom. odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca. navršenje određenih godina života. navršenjem određenih godina života.(nabrojano je 30 tački u zakonu)       Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tužiteljske funkcije su: državljanstvo BiH. položen pravosudni ispit i uvjeti stručne obuke koje propisuje VSTV. utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama. Mandat je 4 godine. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. sudija porotnika. jedan član kojeg bira Vijeće ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara. nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. dodatnim sudijama i tužiocima. uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. Mandat članova Vijeća je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata. Vijeće ima sljedeće nadležnosti    imenuje sudije. navršenje određenih godina života. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. ako je pravni fakultet završen u drugoj državi obavezna je nostrifikacija. Može prestati ostavkom. razrješenjem. s tim da može biti reimenovan. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina. jedan član kojeg bira predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skupštine BiH. i predsjednike sudova. dodatnih sudija i tužilaca. 251 | P a g e . diploma pravnog fakulteta. zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva u Bosni i Hercegovini. Može prestati ostavkom. imenuje glavne tužioce. sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove Bosne i Hercegovine uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. Članovi vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji. vodi disciplinske postupke. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. razrješenjem. sudijama porotnicima. određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine.14. razrješenjem. I td. 15. Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo.

Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. privođenju optuženih osoba. goni potencijalne učinioce krivičnih djela i privrednih prijestupa). osiguranju prisustva svjedoka. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja. Odgovarajuće prostorije. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima. kao i ombudsmenima. SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija. opremu i godišnji budžet za rad Centra obezbijedit će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŽITELJA? Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra. FUNKCIJA SUDOVA? Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni (preduzima potrebne istražne radnje. podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta). Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukacija sudija i tužilaca.VSTV daje mišljenje o programu edukacije. a organ rukovođenja je direktor.(nešto se već dogodilo pa slijedi sankcija). jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH. Sjedište Centra je u Sarajevu. Tužilaštvo goni za sva krivična djela. te izvršavanju sudskih naloga. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga.(u ovoj funkciji treba da se spriječi neko desavanje) Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. privatne tužbe 252 | P a g e . održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. postoji i Zakon o sudskoj policiji. Pored ustava.

te federalni tužioci. a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika. Funkciju kantonalnog vrši Glavni kantonalni tužilac i kantonalni tužioci. 253 | P a g e . naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu. u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom. Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH. Što se tiče ostalih krivičnih djela.više nema. kantonalna tužilaštva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. glavni federalni tužilac postupa pred svim sudovima u skladu sa odredbama ovog zakona. a općinsko – općini. Nema više zamjenika. Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. Organizacija tužilaštava Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. Federalnom tužilaštvu podnose izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta. Na zahtjev glavnog federalnog tužioca. U RS postoji: 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS. a najmanje jednom u šest mjeseci. oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova mogućnost). Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava. U njemu imamo i međunarodne tužitelje. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH. a mandat je neograničen. Federalni pravobranitelj može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnosima. Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija. Glavni federalni tužilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivična djela. Glavni federalni tužilac rješava o sukobu nadležnosti između dva kantonalna tužilaštva. uz potvrdu Parlamenta FBiH. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. postupa pred Vrhovnim sudom. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). ukinuta su Općinska tužilaštva. Funkciju Federalnog tužilaštva vrši glavni federalni tužilac i zamjenici glavnog federalnog tužioca. Glavni federalni tužilac nadzire rad kantonalnih tužilaštava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Glavni kantonalni tužioci redovno. tužilac.

Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenje FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1.05. Statuta. a nakon toga nostrifikacija diplome). a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost. • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti.za HNK. 5.Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja? izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). • da ima položen pravosudni ispit (do 22.05. oproštene ili zastarjele kazne.1992. 3. 254 | P a g e . U Sarajevu .za Sarajevo i Goražde U Mostaru . službene dužnosti. • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti. krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane.1992. U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva. Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne osobe. • završen pravni fakultet (do 22.za Tuzlanski i Posavski kanton U Bihaću . Organizacija? Postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton U Tuzli . Imenik advokata je javna knjiga. a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos. 2. godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ. osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu. • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi.za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja. • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi.za Unsko-sanski kanton U Zenici . ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ. ispunjava slijedeće uvjete: • državljanin BiH. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima. Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore (advokatski ispit). 4. sudu. • da nije u radnom odnosu.

u sukobu sa interesima zastupane stranke. potpisa) 3. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih isprava. i 7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore. tužilac. 4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi. 3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe. Potvrda (npr. Ovjera (npr. 255 | P a g e . podnesak je pismeno van ročišta). zastupanje stranaka u svim parničnim. arbitražama te pravnim osobama.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. žalbe i dr.). 5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem. molbe. tužbe. ili može biti. o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. Notari su javna služba? . Advokat će uvijek odbiti zastupanje: 1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet.Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta. odbrana u krivičnom. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima.zato što su organi uprave i pravosuđa prenijeli na njih svoje ovlasti. sastavljanje raznih isprava (ugovori. 2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave.. prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi. 6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je. Notar mora biti osiguran na 250. drugim državnim organima. Obavljaju tri vrste poslova: 1. Notarska obrada isprava 2. testamenti i dr. Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova.

u ovom slučaju. ništavi su. c) pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme. osobito dobrovoljne prodaje. (bračni i predbračni ugovor) b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku. koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. d) pravne poslove. 3. nisu sačinjene notarski obrađene isprave. Pravni poslovi. uz njegovu saglasnost. za koje. povjeriti vršenje i drugih poslova. e) osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta. 256 | P a g e . Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru. Tu spadaju naročito: 1. čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama. kao i svaka promjenastatuta. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku.Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su: a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova. nadomješta izvršenjem obećane činidbe. popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase. kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici. 2.