KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim država, radi svoje krivično pravne zaštite određuje

krivična djela i njihove učinioce i propisuje sankcije prema tim učiniocima. Krivično materijalno pravo, u odnosu na krivično procesno pravo, omogućava da se jedan krivični događaj formira u krivičnu stvar kao predmet krivičnog postupka, te je krivično materijalno pravo pretpostavka krivičnom procesnom pravu. OPĆE NAPOMENE KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: 1. Krivični zakon BiH, FBiH, RS i BD; 2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela - u svim ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva (oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta); 3. U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija; 4. Posebno krivično zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti. Razlika između Zakona i Zakonika – kod zakona, krivična djela su sadržana i u npr. KZ FBiH, KZ Kantona i dr., a kod Zakonika, sva krivična djela su sadržana na jednom mjestu, tj. u jednoj knjizi. NA KOGA SE MOŽE PRIMIJENITI KZ FBIH (teritorijalna primjena) – na čitavo područje Federacije...kopnena teritorija, zračni prostor iznad te teritorije, obalne vode, vodene površine u okviru teritorije Federacije... KO JE DIJETE, KO JE MALOLJETNIK I ZAŠTO JE TO ZNAČAJNO? Dijete - svaka osoba do 14 godina. Dijete nije krivično odgovorno. Ne postoji ni odgovornost roditelja, staratelja za djela koja su počinila djeca. Maloljetnik – svaka osoba od 14 do 18 godina. Maloljetnici jesu krivično odgovorni. Postoje i mladji maloljetnici (od 14 do 16) godina i na njih se mogu primijeniti samo vaspitne preporuke (nije sankcija nego mjera) i vaspitne mjere (sankcija), nema maloljetničkog zatvora.

1|Page

BROJ IZVRŠILACA KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG DJELA? Udruženje – 3 i više lica; Više lica – 2 ili više lica Skupina – 5 ili više lica; Grupa – udruženje od najmanje troje ljudi koji su povezani radi trajnog, privremenog ili povremenog činjenja krivičnih djela (ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni); Organizovana grupa – grupa koja nije nastala spontano već formalno radi vršenja krivičnih djela, unutar nje nema podjele uloga; Zločinačka organizacija – nastala formalno, ne spontano, a radi vršenja krivičnih djela i to onih djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 ili više godina. TAJNA? Ovdje je riječ o tajnosti isprava ili podataka. Razlikujemo četiri vrste tajni: a) tajne Federacije BiH, kantona i opštine (odluku o tajnosti donosi nadležni organ) b) vojne tajne (odluku o tajnosti donosi neki organ, princip legaliteta), c) službene tajne (odluku o tajnosti donosi nadležni organ pravnog lica, organ ovlašten za to pravnim aktom),
d) te profesionalne tajne (advokat, ljekar, vjerski ispovjednik, nema formalnog akta,

obaveza tajnosti se pretpostavlja)

Prema ZKP-u postoje tri kategorije: a) lica koja nikako ne mogu biti svjedoci (tu dolazi do efekta tajna!), b) lica koja ne moraju biti svjedoci, te c) lica koja ne moraju odgovarati na pojedina pitanja. Krivično djelo odavanja tajne: Kumulativno djelo, gdje prvo treba utvrditi postojanje obaveze čuvanja tajne. Dakle, prvo su utvrđuje tajnost. To se u suđenju zove isključenje javnosti. O tome odlučuje sudsko vijeće. POKRETNE STVARI? (mogu li telefonski impulsi biti predmet krađe?) Svaka stvar koja se može odvojiti od drugih predmeta (u skladu sa stvarnim pravom), ali i energija, telefonski impulsi (krivično djelo krađe struje, npr.). NAČELO ZAKONITOSTI? Krivično djelo i krivične sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena krivična sankcija za djelo koje u trenutku izvršenja nije bilo propisano kao krivično djelo

2|Page

domaćim ili međunarodnim propisima (Nullum crimen nulla poena sine lege) – zakonitost u materijalnom smislu. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA? (obavezna primjena blažeg zakona)! Na počinioca krivičnog djela primjenjuje se propis ili zakon koji je važio u vrijeme počinjenja krivičnog djela (in tempore criminis). PROBLEMATIKA RETROAKTIVNE PRIMJENE KZ-a? (primjena blažeg zakona) Ako je između počinjenja i suđenja (do donošenja pravosnažne presude!) došlo do izmjene zakona, onda se na počinioca primjenjuje blaži zakon! Ali koji je blaži zakon? To uvijek zavisi od konkretnog slučaja.
1. zakon koji dekriminiše dato krivično djelo (primjer krivičnog djela kockanja kao

zanimanja, nekad bilo krivično djelo, danas samo prekršaj), 2. zakon koji proširuje osnove za isključenje krivične odgovornosti, dakle zakon koji propisuje širi osnov za ublažavanje kazne i/ili zakon koji predviđa širi osnov za oslobađanje od kazne (primjer odgovornosti službenog lica u slučaju prisile), 3. zakon koji predviđa manju mogućnost izricanja „akcesornih“ sankcija (na primjer, mjere bezbjednosti) Kada se jednom odredi blaži zakon, onda se on primjenjuje u potpunosti, nema fragmentarnog primjenjivanja više različitih krivičnih zakona!

IZUZETAK OD RETROAKTIVNE PRIMJENE (zabrana retroaktivne primjene) Ne može se krivično djelo „stvarati“ nakon što je počinjeno, takvo djelo nemoguće je naknadno sankcionisati – ali samo načelno, jer postoji izuzetak od tog pravila: Slučaj Mektouf: odluka Ustavnog suda iz 2007. godine, apelacija (obraćanje građana po osnovu povrede ljudskih prava – pritvor, pravično suđenje, retroaktivna primjena krivičnog zakona). Maktouf je suđen za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koje je počinio u vrijeme kada Krivični zakon FBiH nije postojao, a tada važeći Krivični zakon SFRJ predviđao je mogućnost izricanja smrtne kazne. Suština zahtjeva: učinio djelo ratnog zločina u periodu SFRJ kada je za to djelo predviđana smrtna kazna. U međuvremenu je donešen i naš zakon i Vašingtonski sporazum, kojima je ukinuta smrtna kazna, te se Krivičnim zakonom BiH predviđa kazna dugotrajnog zatvora za djelo ratnih zločina. Apelant je u ovom slučaju tražio da se na njega primijeni entitetski Zakon (KZ FBiH), kao blaži, jer entitetski zakon predviđa kaznu do 20 godina za djelo ratnih zločina. ECHR (Evropska konvencija o ljudskim pravima) u članu 7. stav 1. isključuje retroaktivnu primjenu krivičnog zakona, ali u ovom slučaju Ustavni sud donosi odluku da je član 7. stav 2. predvidio izuzetak u slučaju krivičnih djela ratnih zločina i krivičnih djela protiv humanosti, ako se radi o „normama koje su prihvatili civilizirani narodi“.

3|Page

KRIVIČNO DJELO? Elementi krivičnog djela
a) Protivpravno djelo - postupanje protivno pozitivnim pravnim propisima, kršenje

određene zabrane ponašanja ili povreda određenih zaštićenih sloboda, vrijednosti ili stvari. Protivpravnost nije tipična samo za krivična djela, postoje i prekršaji kao vidovi protupravnog ponašanja, ali stepen ugrožavanja zaštićenih dobara nije tako velik kao kod krivičnih djela.
b) Djelo zakonom propisano kao krivično djelo (poštivanje načela zakonitosti) c) Djelo čija su obilježja propisana zakonom, u posebnom dijelu krivičnog zakona ali i u

drugim zakonima na nivou Federacije i Kantona (npr. u Blanketnim odredbama ZOOBS)
d) Djelo za koje je zakonom propisana određena kazna

UPUĆUJUĆE NORME - BLANKETNA DISPOZICIJA? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upućuju. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne, nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. To su u stvari propisi i u njima mogu biti propisana krivična djela, npr. propisi koji se tiču građenja, protivpravnog prekida trudnoće i sl. Krivični zakon upućuje na neki drugi propis, više (kod ratnih zločina ili povreda humanitarnog prava – pozivanje na konvencije na međunarodnom nivou) ili niže pravne snage od zakona, gdje se tek kombinacijom Krivičnog zakona i tog drugog propisa dolazi do pune identifikacije datog krivičnog djela. Najbolji primjeri su krivična djela iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, gdje se mora pozvati na odgovarajući Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOOBS – blanketna dispozicija, akt), ili krivično djelo protupravnog prekida trudnoće, gdje se mora pozvati na odgovarajući pravilnik, ili krivično djelo nastalo povredom odgovarajućih propisa o mjerama zaštite na radu. Kod nekih krivičnih djela traži se određeno svojstvo, na primjer svojstvo službenog lica kod krivičnog djela pronevjere (službeno lice je tada često definisano internim pravnim aktom datog pravnog lica); odgovornost predsjednika kantona za krivično djelo zloupotrebe službenog ovlaštenja, koje ovlaštenje je propisano odgovarajućim zakonom i internim aktom. Načelni pravni stavovi Vrhovnog suda FBiH: nisu obavezujući za druge sudove u Federaciji, imaju samo „upućujuću“ snagu, obavezuju samo sudska vijeća samog Vrhovnog suda (dakle, riječ je o sekundarnom izvoru prava) – naime, šta je „znatna imovinska korist“, „znatno ugrožavanje bezbjednosti“?? RADNJA KRIVIČNOG DJELA? Način na koji se krivično djelo realizuje u stvarnosti, način izvršenja krivičnog djela; razlikujemo: alternativno određenu (ko sačini lažnu ispravu, ko preinači stvarnu ispravu ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu) i

4|Page

kumulativno određenu (krivično djelo šumske građe čini onaj „ko u šumi, radi krađe, posiječe jedno ili više stabala, a ukupna drvna masa prelazi određeni broj kubika“; ili krivično djelo prevare, gdje se traži umišljaj, lažno prikazivanje činjenica, dovođenje u zabludu, te uslijed toga vršenje neke radnje na vlastitu štetu), dakle više radnji kumulativno ispunjenih. POSLJEDICA KRIVIČNOG DJELA? Da bi krivično djelo bilo izvršeno, potrebno je da proizvede posljedicu! Posljedica može biti:
1. konkretna (materijalna) – dešava se promjena u realnoj stvarnosti, npr. ubistvo. 2. apstraktna – nema promjene u realnoj stvarnosti, npr. krivično djelo organizovanja

otpora, gdje se u zakonu ne traži neki rezultat Da bi neko djelo bilo svršeno, moraju se ostvariti sva obilježja tog krivičnog djela, inače se radi samo o pokušaju krivičnog djela! UZROČNA VEZA IZMEĐU RADNJE I POSLJEDICE KRIVIČNOG DJELA (kauzalitet)? Moraju se isključiti sve druge okolnosti i događaji da bi bilo nedvojbeno jasno da je radnja izvršenja dovela do nastupanja zabranjene ili štetne posljedice (teorija ekvivalencije: ukoliko je radnja izvršenja ušla u neprekinuti lanac događaja, onda kasnije eventualne mogućnosti ili događaji nisu relevantni niti prekidaju kauzalnu vezu). npr. ubistvo i teška tjelesna povreda – treba tačno utvrditi usljed čega je došlo do smrti, da li baš usljed te teške tjelesne povrede I da li se smrt eventualno mogla spriječiti. npr. neko lice je ranjeno i drugo lice da vozi u bolnicu, no međutim vozi kao luđak i u vožnji zgazi neko treće lice koje podlegne. U tom slučaju, ne može onaj ko je odgovoran za ranjavanje lica koje je prevoženo u bolnicu biti kriv i za ovu saobraćajku i njene posljedice. SUBJEKT IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Fizička (svi osim djece) i pravna (novi institut, riječ je uglavnom o nekom posrednom izvršenju, mora postojati krivična odgovornost fizičke osobe unutar pravnog lica) lica; Neka krivična djela mogu počiniti sva ili bilo koje fizičko lice (tzv. opšti subjektivitet), dok druga krivična djela mogu počiniti samo određene osobe, koje imaju traženo svojstvo ili traženu okolnost, npr. čedomorstvo (samo majka), zloupotreba službenog položaja (odgovorno lice unutar pravnog lica), to je tzv. posebni subjektivitet. Djeca, neuračunljivi, maloumni…nisu krivično odgovorni. NAČIN IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA?
1. Činjenjem – aktivna radnja (poduzimanjem aktivne radnje kojom dolazi do neke

promjene u realnoj stvarnsti), npr. sačinjavanje falsifikovane isprave;
2. Nečinjenjem – pasivna radnja (kada počinilac, koji je pravno obavezan, propusti da učini

određenu radnju, pa dođe do nastupanja neke zabranjene posljedice, a ta posljedica

5|Page

to jeste da navedeno djelo nije krivično djelo. npr. ali je primjenom člana 26. oslobođen od kazne zbog nekih posebnih okolnosti. ili kriv je. 6|Page . Moraju biti kumulativno ispunjena ova tri uvjeta! Ovdje sud donosi oslobađajuću presudu. već samo od kazne!) U izreci presude će stajati: kriv je. te zbog primjene adekvatnog zakona. trebala nastupiti posljedica. željezničara da digne ili spusti rampu. stav 3. što je. ali zbog načina izvršenja. Jedini slučaj kada sud mijenja činjenični opis optužnog akta je u slučaju primjene instituta nužne odbrane (kada se u činjenični opis unose okolnosti koje konstituišu te institute!). kod pokušaja i mjesto gdje je pokušao da radi te gdje je. poslodavca da primjeni mjere zaštite na radu. Ovo je važno za utvrđivanje mjesne nadležnosti suda! BEZNAČAJNO DJELO? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Djelo koje ima sva obilježja krivičnog djela. ali se osuđuje na blažu kaznu. niskog stepena krivične odgovornosti (u pravilu nehat). po umišljaju počinioca. te zbog izostanka ili neznatnosti posljedice ne tretira se kao krivično djelo. ali se ne smatra krivičnim djelom.. ali ne i za pravnu kvalifikaciju. NUŽNA ODBRANA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Odbrana koja je neophodno potrebna. Posjeduje sva obilježja krivičnog djela. Subjektivni i objektivni identitet optužnog akta – ko je počinilac (generalije) i dispozitiv (činjenični opis djela).. MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno tamo gdje je učinilac radio ili gdje je bio dužan da radi i mjesto gdje je nastala posljedica izvršenja. što je. neovisno od toga kada je nastupila posljedica djela. Čini ih samo onaj ko je pravno obavezan! VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno onda kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi. koji se na drugi način ne bi mogao odbiti. činjenični opis promijenjen utoliko da se opiše nužna odbrana. Ovo je važno zbog utvrđivanja da li je učinilac bio kricično odgovoran u vrijeme izvršenja. da bi počinilac od sebe ili drugoga odbio istovremeni ili neposredno prijeteći protupravni napad. kada postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. npr. osim u slučajevima prekoračenja nužne odbrane. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između odbrane i napada. obaveze majke da hrani svoje dijete. a u slučaju „straha ili jake razdraženosti prouzrokovane napadom“ postoji mogućnost oslobađanja od kazne – ne od krivice. zbog rokova zastare.jednaka je izvršenju datog krivičnog djela činjenjem). Sud je vezan za subjektivni i objektivni identitet optužnog akta.

koja opasnost se nije mogla drugačije odbiti. pa i fizičku snagu napadača i napadnutog. to nije nužna odbrana. jedan rekao drugom. Ali. to je osveta. Pitanje je intenziteta…da li je to bio jedini mogući način odbijanja protivpravnog napada. npr. “fajter”… Stav je Vrhovnog suda da u takvim slučajevima može postojati nužna odbrana Za postojanje nužne odbrane nije od značaja činjenica da li je u momentu napada napadač bio krivično neodgovoran. KRAJNJA NUŽDA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Kod krajnje nužde naglasak je na neskrivjenoj opasnosti. npr. Postojaće nužna odbrana i ako je napadač neuračunljiv. a onda ga napadnuti udari npr. niko nije dužan da trpi tuđi napad ili da bježi. a ovaj drugi ga onda ubije. Prekoračenje nužne odbrane npr. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između učinjenog zla i zla koje prijeti. U ovom slučaju postoji realan napad. oni ništa nisu preduzeli. dignutih ruku. U pravilu. ali će napad nastaviti. 7|Page . Napadnuti može postupati u nužnoj odbrani i u slučaju kada ga recimo napadač tuče pa na moment prestane da bi uzeo drugo sredstvo s kojim će ga nastaviti tuči. uvijek se ide od blažeg sredstva za odbranu da bi se ispoštovala srazmjernost napada i odbrane. Putativna nužna odbrana (anticipirana) – nema istovremenog napada. “kad skinem fixator ubicu te”. a kod prekoračenja važe pravila kao i kod prekoračenja nužne odbrane (blaže kažnjavanje) Nema pravo pozivanja na krajnju nuždu osoba koja je po službenoj dužnosti obavezna da se izlaže opasnosti (npr. muž pratio ženu i njenog švalera i došao na mjesto gdje se oni sastaju sa pištoljem (protivpravnost je u tome što je došao s pištoljem. neskrivljene opasnosti od sebe ili drugoga. Nema nužne odbrane u nužnoj odbrani. vatrogasac). umišljena. niti prijetnje. neuračunljiv. Postupanje u krajnjoj nuždi nije krivično djelo (presuda oslobađajuća.Kada postoji protivpravnost u postupanju – nema nužne odbrane!!! npr. Znači došlo je do trenutnog prekida u napadu. Bitno je cijeniti sve okolnosti. policajac. kao i recimo činjenicu da jedan drugog poznaju. Prijeteća opasnost uglavnom se odnosi na neko dobro ili imovinu. nije krivično djelo). naime njega niko nije napao). I onda ga ovaj sa pištoljem ubije umjesto da ga odgurne. nožem u leđa. ili napada me neko za koga znam da je sklon vršenju krivičnih djela. Tu nema stvarnog napada. Nužna odbrana je moguća samo u odnosu na napad čovjeka. ako napadač nakon što je napadnutom nanio povrede prestane sa napadom i ode. možda i prepast. trijezan čovjek sa pištoljem u ruci i prema njemu se kreće pijan. Kod nužne odbrane. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. u suprotnom se radi o krajnjoj nuždi. jer recimo kada je tu prijetnju prijavio policiji. ali nema srazmjera u napadu. Odbijanje istovremene.

Budući da je umišljaj konstitutivno obilježje pokušaja. 8|Page . ko se samo mašio za pištoljem. lice A puca na lice B. kod kojih pokušaj postoji već samom primjenom sile od strane učinioca). djela (npr. KAŽNJAVANJE ZA POKUŠAJ? Učinilac će se za pokušaj kazniti kao da je djelo i izvršio. ali radnju ne dovrši. ili puca u namjeri da ubije. bilo svojom voljom ili postupanjem trećeg) 2. u fazi pripremanja). kod razbojništva ili silovanja. djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obilježja kriv.postoji kada je učinilac započeo radnju izvršenja. Za postojanje pokušaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa: a) da je započeto izvršenje krivičnog djela. pa je uhvaćen već prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava. (stoga nema pokušaja npr. Nekada će biti dovoljno da je učinilac primijenio neko od sredstava ili načina izvršenja datog djela. b) Sljedeće obilježje pokušaja sastoji se u tome da krivično djelo nije dovršeno. Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokušaja: 1. nesvršeni ili nedovršeni pokušaj . ali samo rani žrtvu) c) Najzad.postoji kada učinilac u potpunosti izvrši radnju ali iz nekih objektivnih razloga željena posljedica ne nastupi (npr. svršeni ili dovršeni pokušaj . ali se nije još odlučio da puca. učestvovanje u tuči). ili nabavio sredstva za pravljenje falsifikovanog novca. ali je nije dovršio iz nekih objektivnih razloga (npr. a i onda kada zakon izričito određuje kažnjavanje za pokušaj. izvjesno je da postoji pokušaj u slučaju kada je učinilac pucao u drugoga u namjeri lišenja života i promašio. Može se reći da je izvršilac započeo izvršenje kriv. u teoriji je vladajuće shvatanje da je nehatni pokušaj nemoguć. a kod drugih opet sam pokušaj predstavlja izvršenje krivičnog djela (npr. konačna. napad na ustavni poredak ili ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije). Postoje krivična djela koja kod kojih pokušaj nije moguć zato što ta djela po svojoj prirodi ne mogu biti izvršena u vidu pokušaja (npr. ali se može i blaže kazniti. Za postojanje pokušaja nužno je da je odluka o izvršenju djela definitivna. zamahne nožem na drugo lice. a) Osnovni konstitutivni elemenat pokušaja sastoji se u tome da je učinilac preduzeo radnje kojima je započeto izvršenje krivičnog djela. (npr. jedno od obilježja pokušaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umišljaju ili volji učinioca da izvrši krivično djelo. već eventualno samo da zaprijeti). ali promaši. b) da je u pravilu izostala posljedica i c) da je kod učinioca postojao umišljaj odnosno volja da izvrši krivično djelo.POKUŠAJ? (krivično djelo u pokušaju) Postoji kada je izvršilac pristupio izvršenju krivičnog djela. kod onog ko je samo posegnuo. ali zabranjena posljedica nije nastupila. ili kada je započeo daviti žrtvu u namjeri da je ubije. Kažnjavanje za pokušaj predviđeno je zakonom za sva djela za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna.

pristupio realizaciji i kod njega je postojao umišljaj. dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za oslobođenje od kazne . 1.000 KM. tj. Kod odluke o kazni sud utvrđuje pojedinačne kazne za svako to djelo. za jedno od djela dosuđen dugotrajni zatvor. prema našem zakonu. niko ga nije spriječio. Ali ako je npr. za svaku radnju. 3. a kod dobrovoljnog odustanka je ušao u zabranjenu sferu. Konačno. ubistvo čini neko nepodoban – invalid nožem pokušava ubiti nekog jakog. 2. u slučaju da se izrekne jedinstvena novčana kazna. kazne se utvrđuju pojedinačno. ako je više kazni zatvora. a izriče se jedinstvena 9|Page .. ali od izvršenja dobrovoljno odustane. STICAJ KRIVIČNIH DJELA? Kada počinilac jednom radnjom počini ili ostvari obilježja više krivičnih djela (idealni sticaj) ili je sa više radnji počinio više krivičnih djela (realni sticaj). ali su ga spriječili neki objektivni razlozi. DOBROVOLJNI ODUSTANAK? Situacija kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo. na kraju jedinstvenu kaznu. ali se potom predomislio i sam odustao od izvršenja krivičnog djela. pucaš u leš) c) način izvršenja (npr. niko ga nije spriječio. Sud ga oglašava krivim za svako djelo.. Kod svih nepodobnih pokušaja važno je da učinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti. služio se sredstvom nepodobnim za izvršenje krivičnog djela – neispravan pištolj) b) objekat (npr.„može se odloboditi od kazne“. želja da djelo dovrši.NEPODOBAN POKUŠAJ? Nepodoban pokušaj može postojati obzirom na: a) sredstvo izvršenja (npr. izriče se jedinstvena kazna. nema želju da djelo završi. Dakle. sam je odustao. onda se kao jedinstvena izriče veća od najveće pojedinačne. Za razliku od većine krivičnih zakonodavstava koji u ovom slučaju predviđaju obavezno oslobođenje od kazne. izvršenje krivičnog djela spriječi. učinilac je ušao u kažnjivu zonu. Krivična odgovornost se utvrđuje zasebno za svako pojedino krivično djelo. nije u mogućnosti da ga ubije). pokušavaš ubiti nekog već ubijenog. ali manja od zbira svih ukupno. mora biti veća od najviše pojedinačne a manja od zbira svih kazni. odn. ali nije imao želju da djelo završi. Dakle. Kada se uporede pokušaj i dobrovoljni odustanak važno je obratiti pažnju na slijedeće: kod pokušaja učinilac je ušao u zabranjenu sferu. onda će mu se izreći samo ta kazna (jedna kazna dugotrajnog zatvora sublimira sve ostale kazne zatvora). dakle nije bilo umišljaja. odnosno ne veća od 20 godina zatvora (zakonski maximum). odnosno ne veća od 15. zajednička kazna zatvora mora biti veća od najviše pojedinačne kazne zatvora a manja od zbira. Izreka presude sadrži izreku za svako pojedino krivično djelo. za sva ta djela sudit će mu se istovremeno u okviru istog postupka.

pri čemu. ili npr. izvršena sun a sličan način. kod njega postoji svijest o učinjenom djelu) Neuračunljiv počinilac krivičnog djela izjednačava se sa djetetom (dakle. neće biti nasilničko i lake tjelesne u sticaju!! *U slučaju opozivanja uvjeta. toliko se napije da više nije u stanju upravljati svojim postupcima) uračunljivost se cijeni prema vremenu kada se osoba dovodila u to stanje – krivično odgovoran.Da li jedno krivično djelo može konzumirati drugo krivično djelo? Ovo je pitanje vezano za realni sticaj. s umišljajem ili nehatom. ako bi se to djelo da se za njega znalo uvrstilo u produženo. npr. ranije utvrđena kazna i kazna utvrđena za novo djelo zbog kojeg se uvjet i opoziva će se tretirati kao sticaj i izreći će se jedinstvena kazna. ako je teško djelo može se ponovo suditi i primjenjuju se pravila djela u sticaju. tada se ono smatra presuđenim. krivično djelo nasilničko ponašanje…konzumira krivično djelo lake tjelesne povrede. Izuzetak: u slučaju kada počinilac sam sebe namjerno dovodi u stanje neuračunljivosti – kod „samoskrivljene neuračunljivosti“ (npr.* PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO? Kada je počinilac sa umišljajem počinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela. Osim u slučaju da se presuđeno produženo krivično djelo sastoji od 2-3 djela. u slučaju plaćanja tuđom ukradenom kreditnom karticom postoji realni sticaj krivičnog djela krađe i krivičnog djela prevare. kleptoman. gdje je izuzetak samo slučaj kada se sva krivična djela odnose na ličnost jednog te istog oštećenog. ili npr. URAČUNLJIVOST Nije uračunljiv počinilac krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan svoje radnje ili nije bio u mogućnosti da upravlja svojim postupcima (npr. silovanje) ne može postojati produženo krivično djelo. 10 | P a g e . *Ako je neko osuđen za produženo krivično djelo. realni sticaj krivičnog djela prevare u slučaju sastavljanja lažne isprave u cilju izvršenja krivičnog djela prevare. profesionalni vozač koji zna da će voziti taj dan. Pravna kvalifikacija produženog krivičnog djela određuje se prema pravnoj kvalifikaciji najtežeg krivičnog djela (onog za koje je zapriječena najteža kazna). s obzirom na način izvršenja i druge okolnosti (poput vremenskog kontinuiteta) ta krivična djela predstavljaju jednu cjelinu. teška tjelesna povreda. samo nema krivične odgovornosti!!). a naknadno se sazna da je u tom period postojala još jedna radnja krivičnog djela?* Praksa: gleda se težina djela. ukoliko je zakonom predviđeno da se odgovara za nehat. U drugom slučaju. Kod krivičnih djela koja su vezana za ličnost (ubistvo. već samo sticaj krivičnih djela. a naknadno se sazna da je u tom period imao jos recimo 15 sličnih djela. KRIVIČNA ODGOVORNOST (URAČUNLJIVOST + KRIVICA)? Krivično je odgovoran onaj ko je uračunljiv i kriv! Kriv je ako je postupao sa jednim od dva oblika krivice. onda se ona ne mogu smatrati presuđenima već se ponovo sudi. Uračunljivost se cijeni prema vremenu izvršenja krivičnog djela (in tempore criminis). za 7 nekih radnji. krivično djelo i krivica postoje.

Kod imovinskih i seksualnih delikata uvijek postoji direktni umišljaj. o njemu konačnu osudu donosi isključivo sud.VINOST (umišljaj ili nehat) UMIŠLJAJ Direktni (počinilac djela bio je svjestan da uslijed njegovih radnji može nastupiti zabranjena posljedica i želio je nastupanje te zabranjene posljedice) ili eventualni (počinilac je svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice i pristaje na njeno nastupanje). ali olako drži da posljedica neće nastupiti ili da će je moći spriječiti) i nesvjesni (izvršilac nije bio svjestan da je moguće nastupanje zabranjene posljedice. „FRANKOVE FORMULE“ (analiza da li bi optuženi.Razlozi ili osnovi neuračunljivosti: a) trajna duševna bolest (šizofrenija). Taj neko će sigurno nastradati. odnosno da li bi on ipak uradio ono što je uradio). visoke temperature. Dakle. U vojsci svako čišćenje oružja I rukovanje sa njim može rezultirati time da oružje opali I ubije nekoga. c) privremeni duševni poremećaj (najčešće uslijed alkohola. pristao na njeno nastupanje. mjesečarenje. Dakle. svjestan je da rukovanje oružjem može dovesti do ozbiljne posljedice. ali je obzirom na svoja lična svojstva ili okolnosti morao biti svjestan da će posljedica nastupiti). ne znaš ko je. d) zaostali duševni razvoj (debil. kod nehata je izvršilac kriv samo ako je zakonom predviđeno kažnjavanje za nehat (npr. Ako DA – umišljaj. određuje se pomoću tzv. droga. s obzirom na intenzitet izvršenja krivičnog djela. NEHAT Svjesni (izvršilac je bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice. Primjer eventualnog umišljaja: pucanje iz vatrenog oružja bez da se zna u šta se puca (kroz zatvorena vrata). b) privremena duševna bolest (manične i/ili depresivne psihoze). a nalaz vještaka je samo jedno ponuđeno mišljenje. Pitanje uračunljivosti je pravno pitanje. imbecil. ako NE – nehat. ali je olako držao da ipak neće Primjer nesvjesnog nehata: željezničar nije znao a bio je dužan da zna da će voz naići I nije spustio rampu. Primjer svjesnog nehata: nesavjesno čišćenje oružja. idiot…) KRIVICA . da je znao da će i kakva će nastupiti zabranjena posljedica. odnosi se na neku „voljnu sferu“. Granični slučajevi između eventualnog umišljaja i svjesnog nehata Eventualni umišljaj – pristaje na posljedicu Svjesni nehat – olako drži da će spriječiti posljedicu Granica je veoma tanka. nenormalan strah. kuca neko na vrata. tako da je voz udario u auto koje je prelazilo prugu. 11 | P a g e . za krađu se ne može odgovarati iz nehata. Kod umišljaja je izvršilac svakako kriv. ali prihvataš posljedicu. dok se može javiti izvršenje krivičnog djela protiv bezbjednosti saobraćaja iz nehata). koje se može ali i ne mora prihvatiti. a ti uzmeš oružje i pucaš u vrata. afekt).

a realizuje djelo prema nekom drugom. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Putativna nužna odbrana i stvarna zabluda Kada je osoba u zabludi da napad koji je prestao još uvijek traje i postupa po svom ubjeđenju u nužnoj odbrani. a ustvari se radi o nekoj drugoj osobi). pa ga liši života. izvršilac pogrešno smatra da postoje neke okolnosti. vanbračne zajednice sa maloljetnom osobom ili dvobračnosti) ili 2. koje da stvarno postoje. U slučaju otklonjive – blaže se kažnjava. Putativna nužna odbrana se cijeni ne kao nužna odbrana i ne kao prekoračenje nužne odbrane. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Aberratio iuctus (tzv. činile bi dotično krivično djelo dozvoljenim (primjer šumske krađe kada osoba pogrešno smatra da je ta šuma njegova ili krađe kada počinilac vjeruje da je dotična stvar njegovo vlasništvo). te kao takva isključuje postojanje krivične odgovornosti i donosi se oslobađajuća presuda. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada izvršilac nije znao i nije bio dužan da zna za postojanje dotičnih elemenata. to se onda tretira kao pitanje stvarne zablude. ne poznaje krivičnopravne propise te države. jer napadač odgovara za svršeni pokušaj prvog i izvršenje drugog krivičnog djela (ubistvo iz nehata). Otklonjiva stvarna zabluda može biti osnov za ublažavanje kazne. izvršilac nije bio svjestan postojanja nekog zakonom propisanog obilježja krivičnog djela (primjeri rodoskrvnuća. „promašeni udarac“) npr. Nosi dvostruku odgovornost i efekat sticaja. lišio je života. već kao stvarna zabluda. Potpuno je svejedno šta je on mislio. s tim što se vodi računa je li otklonjiva ili neotklonjiva. strani državljanin koji dođe u “tuđu” zemlju. npr.ZABLUDA? a) Stvarna zabluda – isključuje postojanje krivične odgovornosti Postoji kada 1. b) Pravna zabluda – osnov za blaže kažnjavanje ili oslobađanje od kazne Počinilac iz opravdanih razloga nije znao da je neko određeno ponašanje zakonom određeno kao krivično djelo. kada napadač vjeruje da napada jedno lice. dok se u slučaju neotklonjive – oslobađa. 12 | P a g e . Posebni slučajevi stvarne zablude iz prakse: Error in objectum (zabluda u objektu) npr. a objektivno napada nema. Postoje otklonjive i neotklonjive stvarne zablude. kada napadač cilja na jedno lice.

otklanjanje prepreka. Tu spada davanje savjeta. kaznit će se kao da ga je sam počinio u granicama umišljaja. npr. iako je pasivan. unaprijed obećavanje da će prikriti izvršenje krivičnog djela. 13 | P a g e . obezbijedi sredstvo ili izvršioca krivičnog djela. te svaki od njih doprinosi izvršenju tog djela (objektivni element).SAUČESNIŠTVO? Načini realizacije: više lica zajedno učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili više lica zajedno na odlučujući način doprinose izvršenju krivičnog djela a) Saizvršilaštvo b) Podstrekavanje c) Pomaganje SAIZVRŠILAŠTVO Kod svakog saučesnika postoji svijest o nastupanju zabranjene posljedice i svaki saučesnik želi tu posljedicu i to djelo kao svoje (subjektivni element). ukoliko se za to djelo može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 godine ili više. spontano. Kaznit će se I ako djelo nije izvršeno ni pokušano. ili čvrst prethodni dogovor ili konkludentni (npr. jedan krade. teška krađa – jedan provaljuje. Isto tako. Podjela uloga je jako bitna kod saizvršilaštva. PODSTREKAVANJE Ko drugoga podstrekava na izvršenje krivičnog djela. a može se i blaže kazniti. kod krivičnog djela učestvovanja u tuči. zavisno od situacije). Kod podjle uloga između njih postoji SPORAZUM... kaznit će se kao da ga je sam počinio. POMAGANJE Ko drugome pomaže u izvršenju krivičnog djela. Može se vršiti na dva načina: stvoriti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (teži slučaj) ili učvrstiti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (malo blaži slučaj) Vrlo je bitan umišljaj. i onaj koji ih je recimo dovezao do mjesta gdje će vršiti tešku krađu je saizvršilac. Vrlo je bitan umišljaj. jedan čuva stražu – svaki od njih je saizvršilac. Pa i ovaj što čuva stražu.

odgovara se samo za stvarno učinjeno djelo. a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. ili npr. koji dobrovoljno spriječi izvršenje krivičnog djela. III npr. hoće to djelo kao svoje (subjektivni element). ali za krađu nije znala unaprijed). ZASTARA? Nastupanjem zastare prestaje mogućnost države da nešto uradi. a on izvrši ubistvo. podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. I došao u situaciju da mora obiti vrata (obilježje teške krađe). maloljetnost). podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu. U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje. ne zna kada se djelo vrši (npr. On vrši tešku krađu I za nju je odgovoran. To je tzv. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe. Dakle. Kod „negativnog ekscesa“ .izvršenje lakšeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. ili u slučaju čekanja na ekstradiciju. „kvalitativni eksces“. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca. zbog čega on nije u mogućnosti da prati suđenje. dogovorili su krađu. recimo. a izvršilac za krivično djelo razbojništva. a) zastara krivičnog gonjenja – ne može se preduzeti krivično gonjenje kada protekne zakonom propisani rok za preduzimanje krivičnog gonjenja od dana izvršenja krivičnog djela. te su podijelili uloge (objektivni element). Ovaj koji krade naišao je na prepreku. dok kod prikrivanja vrijeme izvršenja krivičnog djela nije poznato. (“pozitivni eksces”) – izvršenje težeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. I npr. bez obzira da li se u tom trenutku znalo ko je izvršilac krivičnog djela. sve u granicama svog umišljaja. Do prekida zastare dolazi preduzimanjem bilo koje istražne radnje od strane nadležnog organa. dakle u okviru onoga što je učinjeno. Zastara ne teče u toku vremena u kojem se nije moglo poduzeti krivično gonjenje. II npr. osoba koja kupuje ukradenu robu. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti». a ovaj saizvršilac koji je čuvao stražu odgovara za krađu. Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu. te izvršenjem novog krivičnog djela jednake težine ili težeg krivičnog djela 14 | P a g e . recimo u toku trajanja imuniteta ili postojanje nekog oboljenja kod optuženog. dakle kažnjava se u granicama umišljaja. ko će ga izvršiti…. Ovi rokovi zavise od visine zaprijećene kazne za pojedino krivično djelo. GRANICE KRIVIČNE ODGOVORNOSTI I KAŽNJAVANJE SAUČESNIKA Saizvršioci odgovaraju u granicama svog umišljaja. jer su se prethodno dogovorili da će izvršiti krivično djelo krađe. može biti oslobođen od kazne.Razlika između pomaganja i prikrivanja Pomagač unaprijed zna da će se krivično djelo izvršiti. podstrekač ili pomagač. dakle objektivni rok. kada se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru ne uračunava u vrijeme zastare. a nikako na ostale saizvršioce. Saizvršilac. U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. Lična svojstva saizvršioca odnose se samo na tog saizvršioca (na primjer neuračunljivost. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu.

radnju…I to ne utiče na druga djela. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. mjere upozorenja. Individualna prevencija: spriječavanje počinioca krivičnog djela u daljem vršenju krivičnih djela I podsticanje optuženog na preodgoj. Ovo sve gore navedeno se odnosi na relativnu zastaru (gdje je vrijeme zastare određeno zakonom). ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. c) uticaj na ostale građane da ne čine krivična djela. za svaku radnju pojedinačno i ne utiče na druge radnje. Izuzetno. presude. zastara nastupa sukcesivno. sud po službenoj dužnosti pazi na nastupanje zastare. Zastara može biti relativna i apsolutna. 15 | P a g e .(određuje se prema visini zapriječene kazne). kada optuženi odgovara za više krivičnopravnih radnji ili krivičnih djela. VRSTE KRIVIČNIH SANKCIJA? Kazne. tj. I KAZNE Svrha kažnjavanja: a) ukazivanje na pogubeljnost i društvenu opasnost činjenja krivičnih djela. vaspitne (odgojne) mjere. može se dati amnestija za svako pojedinačno djelo. Radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. Zastara spada u materijalnopravne prigovore u postupku. već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. kod ovakve vrste djela. Kod produženog krivičnog djela i djela počinjenog u sticaju. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. SVRHA? Generalna prevencija: uticaj na građane da poštuju pravni system I da ne čine krivična djela. u kojem slučaju donosi odbijajuću presudu. d) uticaj na svijest građana o štetnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja počinioca. b) zastara izvršenja krivične sankcije . mjere sigurnosti (bezbjednosti). Bitno je u obrazloženju presude pozvati se i osvrnuti na svrhu izrečene krivične sankcije (obrazloženje krivične sankcije i obrazloženje kazne). radnje. Isto tako. Apsolutna nastupa kada protekne duplo onoliko vremena koliko je potrebno za relativnu zastaru.počinje teći od dana pravosnažnosti sudske odluke. b) uticaj na izvršioca da ubuduće ne čini krivična djela. ratni zločin i sl.

da se radi o krivičnom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora od 5 godina zatvora ili više. Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći samo pod četiri uslova: da se radi o licu koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bilo stariji maloljetnik. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI? (mjera) Između kazne zatvora I uslovne osude sud će prvo odmjeriti kaznu zatvora. dnevni iznos ne može biti manji od 1/60 niti veći od 1/3 prosječne plate u FBiH (prema podacima Zavoda za statistiku). kazna dugotrajnog zatvora izriče se za „teške” oblike najtežih krivičnih djela počinjene sa umišljajem. može biti kazna dugotrajnog zatvora. novčana kazna može se izreći kao sporedna iako nije propisana zakonom (!). pri čemu se taj rok može produžiti u opravdanim slučajevima. dnevni iznos novčane kazne određuje se individualno. ako se novčana kazna ne može naplatiti. kazna zatvora. dugotrajni zatvor se izriče samo na pune godine. da postoji krivična odgovornost počinioca.000 KM. izuzetno nakon izdržane 1/3 kazne. dugotrajni zatvor se ne može izreči počinioci krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja nije bio napunio 21 godinu života. Ova mjera može trajati od 10 do 60 dana. ako je pribavljena protupravna imovinska korist preko 1. već dostavlja optuženi i podatci ne smiju biti stariji od šest mjeseci. rijetko se javlja u praksi. Izriče se u dnevnim iznosima ili u nominalnim iznosima. USLOVNI OTPUST? (mjera) Optuženik podnosi molbu kada odsluži pola kazne. već se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora. pitanje mentaliteta (?). kada se može 16 | P a g e . kod krivičnih djela učinjenih iz koristoljublja. u dnevnim iznosima može biti od 5 do 360 dnevnih iznosa. za izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora može nakon 3/5 izdržane kazne. izriče se na pune godine. na primjer u slučaju ne ispunjavanja nekog dodatnog uslova pod kojim je mjera izrečena). može se izreći novčana kazna dvostruko veća od te koristi. ne postoji mogućnost prinudnog izvršenja. ove podatke ne pribavlja sud. pa ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci. može se zamijeniti ovom mjerom rada za opće dobro na slobodi. NOVČANA KAZNA može se izreći kao glavna ili sporedna. te da zbog teških posljedica i okolnosti djela ne bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru. tako što se odredi prosjek primanja dotičnog lica za tri mjeseca. Amnestija i uslovni otpust se kod kazne zatvora može tražiti kada se odsluži jedna polovina kazne (izuzetno nakon 1/3 kazne). a kod dugotrajnog zatvora kada se odsluže 3/5 kazne). tako što se svakih 50 KM novčane kazne zamjenjuje jednim danom zatvora. izriče se na period od 20 do 45 godina. ukoliko optuženi na to pristane. te umanji za porodične obaveze za period od tri mjeseca. Moguć po zakonu pod tri uslova: kada se ponašanje osuđenog lica „toliko popravi“ da se ciljevi izricanja i izvršenja kazne mogu ispuniti i bez daljeg izvršavanja. a do šest mjeseci i na pune dane. Izriče se u trajanju od 30 dana do 20 godina. postoji mogućnost opozivanja ove mjere i izricanja kazne zatvora od strane suda. Uvijek se izriče kao glavna kazna. te kazna maloljetničkog zatvora.000. maloljetnički zatvor se može izreći do 10 godina.KAZNA ZATVORA Kazna lišavanja slobode na određeni vremenski period. koji može biti od 15 dana do 6 mjeseci. Sud prilikom određivanja novčane kazne određuje i rok za njeno plaćanje. dugotrajni zatvor je zamjena za smrtnu kaznu. a najduže 1 godinu i uglavnom se sprovodi u okviru nekih kantonalnih organa.

te ako osuđeni izvrši novo krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora do godinu dana. ako je u toku istrage htio pristati na sporazum iako je nevin. pa će mu izreći jedinstvenu kaznu zatvora po pravilima o sticaju krivičnih djela (pri čemu se od kazne zatvora odbija onaj period koji je već odslužio prije uslovnog otpusta). posjećivanje savjetovališta. U obrazloženju presude moraju se jasno navesti koje olakšavajuće a koje otežavajuće okolnosti se uzimaju u obzir. ili ako je mijenjao iskaze (svoju odbranu). Osuđenom licu se izriče kazna lakša po vrsti ili kraća po mjeri u odnosu na zakonom propisani okvir. OPŠTA PRAVILA ZA ODMJERAVANJE KAZNE? Upućuju sud na koji način da odmjeri kaznu unutar datog zakonski propisanog okvira. mjera kazne određuje se uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti (naročito stepen krivične odgovornosti. sud će utvrditi novu kaznu zatvora za novo počinjeno krivično djelo. 17 | P a g e . Ublažavanje: izrečene kazne u trajanju kraćem i po vrsti lakšem nego predviđena. .očekivati da će počinilac na slobodi biti primjerenog ponašanja i da ubuduće neće činiti krivična djela. pobude. te ako između ranijeg i novijeg djela ne postoji nikakva povezanost!). kazna već izrečena – može se opozvati – alternativni osnov. UBLAŽAVANJE KAZNE? Odmjeravanje kazne: u okviru zakonom propisanog miniuma i maximuma. O uslovnom otpustu odlučuje odgovarajuća komisija pri Ministarstvu pravde FBiH. OPOZIVANJE USLOVNOG OTPUSTA Uslovni otpust se opoziva u dva slučaja: . Ako se uslovni otpust opozove. nikada se obilježje krivičnog djela ne može tretirati kao otežavajuća okolnost.ako osuđeni u toku izdržavanja kazne počini krivično djelo I izrečena mu je nova kazna zatvora veća od 1 godine– mora se opozvati – fakultativni osnov. „lične okolnosti optuženog“. Opći minimum i maximum: 30 dana do 20 godina. „ranija osuđivanost" – pogotovo ako je ranije krivično djelo počinjeno iz nehata. sud često griješi navodeći te okolnosti samo paušalno i isuviše uopšteno („porodičan čovjek“. školovanje i sticanje odgovarajuće spreme). te opozivanje uslovnog otpusta i nastavljanje izdržavanja kazne zatvora. da li je djelo učinjeno u povratu itd.). i ovdje se mogu izreći dodatni uslovi ili obaveze (uzdržavanje od alkohola. jačinu ugrožavanja zaštićenih dobara. dakle presuda pravosnažna. Posebni minimum i maximum: “kazniće se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina” i “kazniće se kaznom zatvora do 3 godine” Pogrešno je uzeti kao otežavajuću okolnost to što se optuženi brani šutnjom! Ili npr. „motiv iz kojeg je djelo učinjeno“.

prijavljivanja krivičnog djela od strane saizvršioca ili saučesnika). bilo u zatvoru ili tokom dopusta ili izlaska. pri čemu se već odsluženo vrijeme u zatvoru uračunava u jedinstvenu izrečenu kaznu. ako zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU? 1. odgovornost za odštetni zahtjev. da se svrha krivičnopravnih sankcija očigledno ne bi ostvarila izricanjem kazne“. Često pitanje: Šta je razlika između instituta za odmjeravanje i ublažavanje kazne? Kod odmjeravanja kazne radi se o odmjeravanju u zakonski propisanom okviru (opšti ili posebni minimum i maksimum). što viši sudovi u drugostepenom postupku prihvataju i potvrđuju. OSLOBOĐENJE OD KAZNE? Institut koji se primjenjuje samo kada je to zakonom propisano i dozvoljeno (primjer nužne odbrane i krajnje nužde. pa će se izreći jedinstvena kazna zatvora prema pravilima za krivična djela počinjena u sticaju. tj. Na isti način se postupa u slučaju da osuđeno lice počini novo krivično djelo u toku izdržavanja kazne. utvrđuje se kazna za novootkriveno djelo. Bitno je da u samoj izreci presude stoji pozivanje na odgovarajuće odredbe o ublažavanju kazne. ukoliko počini djelo za koje se može izreći kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna. Poseban je slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata. u tom slučaju se može izreći disciplinska mjera. Ako se nakon suđenja. onda se prva kazna zatvora uzima kao utvrđena. izriče se druga (npr. kod pravne zablude). umjesto zatvora se izrekne novčana). dakle. ali u kraćem trajanju. svi elementi krivične odgovornosti ostaju (krivična evidencija. 2. samo se kazna ukida. te da se podrobno obrazloži u samom obrazloženju presude. u tom slučaju se ublažavanje kazne može vršiti i bez uvažavanja pravila za ublažavanje (može se kazna ublažiti i više nego što je propisano). 18 | P a g e .Po vrsti: umjesto zakonom propisane. pod uslovom da „posljedice krivičnog djela tako teško pogađaju počinioca. izreka presude utvrđuje postojanje krivične odgovornosti. ali da se oslobađa od kazne.. kod ublažavanja kazne radi se o odmjeravanju kazne van.). izricanja kazne i upućivanja na izdržavanje kazne utvrdi da je osuđeno lice počinilo još jedno krivično djelo prije stupanja na izvršenje. pokušaja ili odustanka od krivičnog djela. Postoji jedan izuzetak. Po mjeri: izriče se zakonom propisana vrsta kazne. da je optuženi kriv.. ispod zakonom propisanog okvira. Postoje dva pravna osnova: a) zakonsko ublažavanje kazne (kada je to zakonom propisano. nekada sud sve obične olakšavajuće okolnosti uzima kao jednu „posebno“ olakšavajuću okolnost (osobitu). primjer nužne odbrane. te b) sudsko ublažavanje kazne (u slučaju kada sud utvrdi postojanje „posebne olakšavajuće okolnosti“.

Formalni uslovi za sudsku opomenu: za djela zapriječena kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom. (Ako bi se u ovom slučaju izrekao uvjet. sud se ovdje rukovodi stepenom krivične odgovornosti.. Formalni uslovi za uvjetnu osudu: za krivična djela zapriječena kaznom zatvora do dvije godine. Opozivanje zbog novog krivičnog djela. „rok kušnje“). ekstradicijski pritvor. Uslovna osuda moguća je i kod krivičnih djela počinjenih u sticaju. sadrži prijetnju da će se kazna izvršiti. da se svrha krivičnopravne sankcije može ostvariti na ovaj način.. Uslovna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja se ni primjenom pravila o ublažavanju kazne ne može izreći kazna zatvora manja od godine dana. Dakle. Mora se opozvati ako je za novopočineno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od 2 godine ili više. a može se opozvati ako je za novopočineno djelo zaprijećena kazna zatvora u trajanju do 2 godine. Izriče se presudom (izreka presude glasi ovako: „izriče se uslovna osuda kojom se utvrđuje kazna zatvora od . ne počini novo krivično djelo“).. II MJERE UPOZORENJA 1.URAČUNAVANJE PRITVORA U KAZNU? Svako lišavanje slobode vezano za krivično djelo (pritvor. Sudska opomena se izriče rješenjem (ne sadrži i ne može sadržavati odluku o krivici). 19 | P a g e . okolnostima samog djela. Sudska opomena Svrha sudska opomene je da se počiniocu krivičnog djela uputi opomena u onom slučaju kada kažnjavanje nije nužno za ostvarivanje krivičnopravne zaštite.. Uslovna osuda Svrha uslovne osude je das u uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojom se ostvaruje svrha krivičnopravne sankcije. ponašanjem optuženog nakon izvršenja krivičnog djela. uglavnom odmah u samoj presudi ili naknadnim rješenjem suda.. 2. To je maximalni rok kušnje. može uvjetna osuda ali samo ukoliko se zakonski kazna može ublažiti. OPOZIV UVJETNE OSUDE 1.. koja su izvršena pod takvim olakšavajućim okolnostima.. to bi bila nepravilna primjena materijalnog zakona). ranije i prekršajna kazna) mora se uračunati u izrečenu kaznu zatvora. Ukoliko je za počinjeno krivično djelo zakonom zaprijećena kazna u trajanju od 10 godina I više. ličnim svojstvima počinioca. njegovog odnosa prema oštećenima. koja se neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenskom periodu od . a uslovna osuda može trajati do pet godina (tzv.

dakle u toku izdržavanja kazne. a neke nakon kazne (npr. tj. Tada se uz uvjet određuju i neke upute. ili uz uvjetnu osudu. uglavnom traje maximalno dok traje kazna ili izrečena mjera. III MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) Svrha: Otklanjanje stanja ili uvjeta koji su uticali na počinioca da počini krivično djelo ili koji mogu uticati na počinioca da ubuduće čini krivična djela Izriču se presudom (uz oglašavanje krivim). mogu se izricati uz kaznu. onda opozivanje uvjeta nije neophodno. c) posjećivanje psihijatrijskog savjetovališta. e) prihvatanje zaposlenja. aktivnosti ili funkcije (kada je počinilac djelo počinio zloupotrebom službenog poziva i imovine. a postoji opasnost da će uslijed ovisnosti ponovo počiniti krivično djelo). uz rad za opće dobro na slobodi… Neke traju zajedno sa kaznom. uz uvjet ili rad za opće dobro na slobodi. oduzimanje vozačke dozvole). b) uzdržavanje od alkohola I droge. f) raspolaganje platom. neke se ne uračunavaju u kaznu. dakle. Ide uz kazne. Uvjetna osuda može biti i sa zaštitnim nadzorom. pa se smatra da će i dalje u takvom stanju činiti krivična djela ukoliko se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju). 3. Određuje ih sud i mogu trajati od 6 mjeseci do 2 godine. b) obavezno liječenje od ovisnosti (kada je počinilac djelo počinio pod „odlučujućim uticajem“ opojnih sredstava. 20 | P a g e . Ako optuženi ne ispunjava obaveze koje su mu uvjetnom osudom određene. Ukoliko je novootkriveno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude. c) zabrana vršenja poziva. Rok za opoziv je rok provjere. Ide nakon izdržane kazne ili izrečene mjere. ili u toku mjere sui generis rada za opće dobro na slobodi. rok kušnje. Vrste: a) obavezno psihijatrijsko liječenje (kada je počinilac djelo počinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti. a) liječenje u zdravstvenoj ustanovi. Ove upute nisu obaveze. a postoji mogućnost ponovnog činjenja takvog krivičnog djela). ali u slučaju neispunjenja uputa sud može odrediti i težu uputu ili opozvati uvjet. d) osposobljavanje za rad. Ova mjera ide ili u ustanovi za izdržavanje kazne. uz uslovnu osudu. nisu mjere.2.

da je počinio neko “lakše” djelo. Traju određeni broj sati. u slučaju da roditelji. To su: a) disciplinske mjere – upućuju se Centru za maloljetnike. Izriče se za sve kategorije. koji ostaje u porodici. starateljima… 1. staratelja…stekli uvjeti za nadzor nad mldb. a neprekidno ne mogu trajati duže od 20 dana – I sve to u specijaliziranoj ustanovi. u tom slučaju on ide drugoj porodici. nije potrebno potpuno odvojiti od svakodnevnog života. ide uz sankciju a izvršava se nakon izvršenja sankcije. usvojitelji. zasnovani su na pravilu da niko ne može zadržati protupravnu imovinsku korist koju je stekao izvršenjem krivičnog djela. 21 | P a g e . Ova mjera obustavit će se ako se utvrdi das u se kod roditelja.d) zabrana upravljanja motornim vozilom (kada je počinalac izvršio krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. e) oduzimanje predmeta (odnosi se na predmete koji su upotrebljeni ili bili namjenjeni izvršenju krivičnog djela. Centar za socijalni rad pruža pomoć. Ove mjere su u slučaju da ponašanje mldb. 2. s tim što se mogu oduzeti i od trećeg lica ako je to lice znalo. ako postoji opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela. ili je moglo znati da je predmet pribavljen krivičnim djelom). usvojiteljima. ali su to ranije recimo propustili. može se vratiti I novac umjesto nakota ako nakita recimo nema. škole… b) mjere pojačanog nadzora – upućuju se roditeljima. a ti predmeti se nalaze u vlasništvu optuženog. 2. roditelji. usvojitelja i dr. 3.. već je prodat. Centru sa socijalni rad. nije baš devijantno. ili za nadzorom nema više potrebe. Centar za socijalni rad može pratiti izvršenje ove mjere. Sud može naložiti Centru za socijalni rad da obavlja nadzor nad tim pojačanim nadzorom roditelja.. ne praznicima. ili koji potiču od izvršenja krivičnog djela. ali ovo nije isto što I naknada štete oštećenom. staratelji i dr. te kada postoji opasnost da bi počinilac upravljanjem motornim vozilom ubuduće ponovo mogao ugroziti saobraćaj). Sada treba da vrše nadzor nad mldb. nisu u stanju da vrše nadzor nad mldb. mogu trajati par sati ne duže od 30 dana. ili kada se radi o razlozima zaštite opšte sigurnosti ili morala. Ovaj nadzor može trajati do 3 godine. OSNOVI ZA ODUZIMANJE PREDMETA 1. mldb. usvojitelji i sl. – u slučaju kada imaju mogućnost da nadziru mldb. zbog mjera bezbjednosti (ako su ti predmeti namijenjeni daljem vršenju krivičnih djela. potiču iz krivičnoh djela…) IV VASPITNE (ODGOJNE) MJERE MALOLJETNICI? Vaspitne (odgojne) mjere izriču se i odnose na maloljetne počinioce krivičnih djela. naknada štete oštećenom.

upućivanje u odgojno-popravni dom sud izriče mldb. Traje od 6 mjeseci do 3 godine. Vrste preporuka: obaveza izvinjenja oštećenom.3. te da se njima vaspitno djeluje na mldb. onda Centar za socijalni rad preuzima nadzor nad mldb. One nisu krivične sankcije. Traje od 1 godine do 5 godina 3. posjećivanje odgovarajućih savjetovališta (izriče ih sud). da ubuduće ne čini krivična djela. kojem je potrebno liječenje. a nema niti druge porodice koja bi to radial. organi socijalne zaštite. Njihov cilj je individualna prevencija. SANKCIJE? (maloljetnici) 1.. jer nije u krugu porodice. c) zavodske mjere 1. Vaspitne (odgojne) mjere. 2. U toj ustanovi mldb. Poenta je u odgoju mldb. Treba voditi računa da se ovim preporukama ne ometa školovanje ili posao maloljetnika. rad u korist humanitarne organizacije ili zajednice. koji ima problem u duševnom razvoju. ali ne više od 3 godine. prihvatanje određenog zaposlenja. u slučaju da roditelji I dr. liječenje u odgovarajućim ustanovama. gdje je generalna pervencija potpuno stavljena u drugi plan. Poenta je zaštita interesa maloljetnika. te uvijek treba krenuti od one najblaže. kojem je potrebna pojačana mjera preodgoja. naknada štete oštećenom i redovno pohađanje škole (specifično da ih može izreći Tužilaštvo). koji može biti stresan i koji može imati negativne posljedice po ličnost maloljetnika. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje izriče se mldb. smještaj u drugu porodicu/dom/ustanovu. upućivanje u odgojnu ustanovu sud izriče mldb. 22 | P a g e . Traju najduže do 1 godine. Sve ove preporuke su u interesu maloljetnika. Ovaj slučaj ne najmanje koristan za mldb. nisu u stanju vršiti nadzor. Svrha: ove mjere se izriču bez vođenja krivičnog postupka. kojem je potreban stalni nadzor stručnog odgojitelja. VASPITNE I ODGOJNE PREPORUKE (mjera) Izriču se maloljetnim počiniocima krivičnih djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 3 godine. Traje ne manje od 1 godine. može ostati do svoje 23-e godine. 2. Maloljetnički zatvor. uz uslov da maloljetnik priznaje izvršenje krivičnog djela i ako je spreman da se pomiri sa oštećenim.

na osnovu molbe zainteresiranog lica ili njegovih srodnika ili ex officio. i u toku suđenja i ako nije stupio na izdržavanje kazne. gubitak posla. Zabrana sticanja prava zabrana vršenja poslova u firmama. privrednim društvima. sticanja zvanja u službi. To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo npr. dakle onima od 16 do 18 godina. Pomilovanje daje se rješenjem koje donosi Predsjednik Federacije u skladu sa zakonom. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome.MALOLJETNIČKI ZATVOR? Može se izreći samo starijim maloljetnicima. izbjegavanje vojne obaveze. određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. može se suditi za djelo koje su počinili kao mldb. dobijanja dozvola Ove posljedice nisu trajnog karaktera. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE? Nastpaju onda kada je presuda pravosnažna. a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. das u nastupile teške posljedice tako da izricanje vaspitne (odgojne) mjere nije opravdano. potpuno ili djelomično oslobađanje od kazne. Potreban je visok stepen krivične odgovornosti. Uvjet i sudska opomena ne proizvode pravne posljedice osude. Ogleda se u gubitku ili u zabrani sticanja nekih prava. Molba se dostavlja sudu koji je donio presudu. vlasti. Maloljetnički zatvor traje od 1 do 10 godina. Domašaj pomilovanja je nešto uži od 23 | P a g e . sve dok ne navrše 21 godinu. zbog počinjenog krivičnog djela za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora u trajanju od 5 godina ili više. Amnestija se donosi zakonom. Gubitak prava prestanak vršenja dužnosti. Sud pribavlja mišljenje kaznenopopravne ustanove. AMNESTIJA I POMILOVANJE? Amnestija je akt kojim se neograničenom broju lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. zvanja. Maximalna dužina trajanja posljedica je 10 godina. zamjena izrečene kazne blažom. gubitak odlikovanja. Prestaju brisanjem osude. Onim maljoljetnicima koji su nakon počinjenja krivičnog djela postal punoljetni. daje je zakonodavno tijelo.

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi. entiteta. Kazne za pravna lica: 1. Postoji i odgovornost pravnog lica i za djelo učinjeno u pokušaju. za račun ili u korist pravne osobe. ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije. zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. fizičko lice. 2. oduzimanje predmeta. učinjeno kao produženo krivično djelo ili odgovornost za saučesništvo (više pravnih lica). ako raspolaže protivpravnom imovinskom koristi. ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole. ako su odgovorni organi izgubili nadzor nad radom zaposlenika. kantona. Za razliku od amnestije. i ako učinilac nije krivično odgovoran. - 24 | P a g e . objavljivanje sudske presude. Konačno. Osnov za ublažavanje kazne – ako odgovorno lice prizna da je ta pravna osoba počinila krivično djelo. Mjere bezbjednosti za pravna lica: 1. Objavljuje se u službenim novinama. novčana kazna. općina i mjesnih zajednica. 3.amnestije. Odmjeravanje kazne – primjenjuju se opća pravila. gradova. Pravne posljedice osude: - zabrana rada na osnovu dozvole.osim države. sudsko mišljenje ne obavezuje organ koji donosi odluku o pomilovanju. oduzimanje imovine. Pomilovanjem se oslobađa od krivičnog gonjenja ili se izrečena kazna zamjenjuje blažom. a uzima se u obzir i privredna snaga pravne osobe. prestanak pravnog lica. Osnov odgovornosti postoji: a) b) c) d) ako je učinilac. učinio krivično djelo u ime. Brčko distrikta. 2. 3. Pomilovanje se odnosi na određena lica. Može se izreći i uvjetna osuda. pomilovanje može i za ukidanje mjera bezbjednosti (sigurnosti). KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA? Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica .

Australija itd. Aktuelni akuzatosko-inkvizitorski postupak (mjesoviti) .kod nas se primjenjuje 25 | P a g e . odbrana faktički nije postojala i konačno. U tom postupku je zadržano inkvizitorsko načelo koje podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrđivanju istine na način da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke. i prvenstvena je obaveza suda u tom postupku da se stara o disciplini u sudnici. Kanada. suđenje se samo svodilo na to da se formalno na osnovu onih dokaza koji su prikupljeni u istrazi donese presuda. Nastao je na način što je prvo Francuska preuzela nakon čuvene Francuske revolucije brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske a onda se to proširilo po kontinentalnoj Europi. MJEŠOVITI Uvođenjem nekih pravila iz akuzatorkog postupka u kontinentalnoj Evropi je nastao mješoviti krivični postupak.FORME KRIVIČNOG POSTUPKA? 1. Kod suda su bile koncentrirane sve funkcije i to funkcija gonjenja (nije bilo tužitelja) . Suđenje se odvijalo na način da je uvijek sud prvo ispitivao optuženog i svjedoke. postavljati pitanja i td. akuzatorski (optužni) 2. Mogla se donijeti samo osuđujuća presuda ako optuženi prizna ili ako postoje dva svjedoka kao neposredni očevici događaja. SAD. a tek onda su stranke i branitelji dobivali mogućnost da i oni postavljaju pitanja. U tom postupku postoji mogućnost da optuženi bude ispitan kao svjedok i to samo pod uvjetom ako on to želi. U pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu građu. INKVIZITORSKI Ovaj postupak predstavlja uredovanje suda i dijeli se na dva dijela: istragu i sudenje. ). U tom postupku branitelji faktički nisu ni postojali već se nastojalo da se od optuženog ishodi priznanje na bilo koji nacin uključujući razne torture i mučenja. orijentalnog porijekla. Adversarni sistem (odnosi se na ove prostore). nakon čega ukoliko porota optuženog oglasi krivim sudija izriče krivičnopravnu sankciju. akuzatorko-inkvizitorski ili mješoviti krivični postupak AKUZATORSKI Akuzatorski ili optužni postupak je najstarija forma krivičnog postupka koji je svoju izgrađenu formu dobio u straroj Grčkoj i Rimu ali se trajno zadržao u zemljama angloameričkog pravnog sistema (Engleska. inkvizitorski 3. vodi računa o redoslijedu postupka i posebno se brine da eventaualno ne bude izveden neki nezakoniti dokaz. a ne sud. Sam postupak ima karakter spora između dvije strane a odluku o krivnji donosi porota. Ako porota objavi da optuženi nije kriv. sud oglasava optuženog da je oslobođen i time se postupak završava i nema nikakvog žalbenog postupka.

organ nadlezan za pitanje soc. osumnjičeni odnosno optuzeni i tuzitelj 2. ucesnici u postupku su : ostale osobe: svjedoci. nacelo legaliteta i td. kontradiktornosti i td. 3.Najveca promjena u aktuelno mjesovitom postupku jeste to sto je tuzitelj preuzeo vođenje istrage (ranije je to radio istrazni sudija kojeg vise nema). sporedni procesni subjekti su : osteceni . u korist optuženog) Po zakononu je ovo nacelo izricito definirano na nacin da se sumnja u pogledu cinjenica koje predstavljaju bitna obiljezja krivicnog djela ili od kojih ovisi primjena krivicnog zakonodavstva rjesava na nacin koji je pogodniji za optuzenog. mogucnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i td. Cinjenice koje 26 | P a g e . nacelo jednakosti u postupanju. Osim ovih nacela koja su u zakonu izricito propisana i definirana postoje i nacela koja proizilaze iz drugih odredaba zakona u krivicnom postupku kao sto su prije svega nacelo kontradiktornosti. U samom krivicnom postupku postoje procesni subjekti i ucesnici u postupku i to: 1. Ovo se sve odnosi i na ostale ucesnike u postupku. usmenosti i td. punomocnici OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) U KRIVIČNOM POSTUPKU? Kada su u pitanju nacela krivicnog postupka treba naglasiti da jedan broj nacela zakonodavac izricito propisuje i definira kao sto su nacelo zakonitosti. Misao ove zakonske odredbe podrazumjeva i pravo osumnjicenog odnosno optuzenog da on nije duzan da dokazuje svoju nevinost i da je tuzitelj duzan da izvodi dokaze i dokaze da je optuzeni ucinio krivicno djelo. PROCESNI SUBJEKTI I UČESNICI U POSTUPKU? Postupak je pojmovno namjenjen da se utvrdi da li je optuzena osoba ucinila krivicno djelo pa ako jeste da joj se izrekne krivicno pravna sankcija. vjestaci. staranja i pravna ili fizicka osoba od koje je oduzeta imovinska korist. Dakle. a sa druge strane da i organi vlasti znaju koje radnje i mjere mogu preduzimati. Na glavnom pretresu se primjenjuju mnoga nacela kao sto je nacelo usmenosti. glavni procesni subjekti su : sud. a primjenjuje se i modificirano inkvizitorsko nacelo. neposrednosti. NAČELO IN DUBIO PRO REO (u sumnji. Iz svega ovoga proizilazi kljucno zakljucak a to je da se jedino pravomocnom presudom kojom se optuzeni oglasava krivim moze osporiti odnosno oboriti predpostavka nevinosti. Slijedece promjene su te da u toku postupka dominiraju akuzatrski elementi i uvedene su novine kao sto je to izjasnjavanje o krivnji. javnosti. NAČELO ZAKONITOSTI Ovo nacelo u procesnom pravu znaci da sva postupanja drzavnih organa vlasti moraju biti utemeljena na nekoj pravnoj normi ukljucujuci i situacije kada se primjenjuje pravna analogija. teret dokazivanja na tužitelju. NAČELO PRETPOSTAVKE (PREZUMPCIJE) NEVINOSTI U pitanju je nacelo koje je ugradeno u medunarodne dokumente i znaci da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Ovakvo nacelo mora postojati kako bi svaki građanin unaprijed mogao racunati kakva ce radnja ili mjera prema njemu biti preduzeta u slucaju postojanja osnovane sumnje da je ucinio krivicno djelo.

U pogledu takvih cinjenica moze nastati dvojba odnosno sumnja da li one postoje ili ne postoje i ova sumnja se uvijek odnosi na postojanje samo odlucnih cinjenica ( pravno relevantnih cinjenica) a te dvojbe treba rjesavati na slijedeci nacin: a) ako se radi o cinjenicama koje su na teretu otuzenog one moraju biti utvrdene sa potpunom sigurnoscu. Sve ovo je garantirano ne samo ovim nacelom vec i međunarodnim dokumentima. U sastavu ove zakonske definicije je dovedeno je da niko ne moze biti suden za djelo. Osoba koja je lisena slobode mora biti obavjestena o razlozima lisenja slobode i to na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije. Ako je optuzeni osuden za prekrsaj tu se jedino moze ako optuzeni bude oglasen krivim u krivicnom postupku ta kazna izrecena u prekrsajnom postupku mora se uracunati prema cl . U obrnutom slucaju ako je pravomocno okoncan krivicni postupak. NAČELO PRAVA OSOBE LIŠENE SLOBODE Ovim nacelom su predvidena prava osobe koja je lisena slobode. 2 KZ FBiH u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja. b) a u slucaju da se radi o cinjenicama koje bi isle u prilog optuzenom dovoljno je da su one samo vjerovatne Ovo nacelo i ocjena cinjenica u pogledu njihovog postojanja ili nepostojanja usko je vezana sa nacelom slobodne ocjene dokaza. Na ovo nacelo se moze pozvati samo osoba na koju se odnosi pravomocna presuda (osuđeni). Pravno relevantne cinjenice = odlučne činjenice. U odredbi ovog clana je predvideno da niko ne moze biti ponovo suden za djelo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravomocna sudska odluka. Lisenje slobode je moguce samo pod predvidenim zakonskim uvjetima a to je: da postoje osnovi sumnje da je nek osoba ucinila krivicno djelo i da postoji neki od razloga za pritvor. 57. zatim mora biti poucena da nije duzna dati iskaz. 27 | P a g e . nadalje da ima pravo na branitelja kao i pravo da obitelj te osobe ili konzularni predstavnik (ako je stranac) ili neka druga osoba koju osoba lisena slobode odredi bude obavjestena o okolnostima njenog lisavanja slobode. To nacelo podrazumjeva da niko ne moze biti dva puta suden ili kaznjen u istoj krivicnoj stvari. a prekrsajni postupak nije onda se isti obustavlja. a nije navedeno „ za krivicna djela“ sto je od posebnog znacaja. onda on ne moze naknadno poslije pravomocnosti presude za taj isti dogadaj ovu osobu ponovo optuziti za krivicno djelo pokusaja ubistva i pored toga sto se u stvarnosti zaista radilo o tom krivicnom djelu. Ovo zbog toga jer ako tuzitelj podigne optuznicu protiv nekoga i navede cinjenicni opis iz kojeg proizilazi da je zenskoj osobi metalnom polugom nanesen udarac po glavi snaznim zamahom pa tog optuzenog prema cinjenicnom opisu optuzuje za krivicno djelo teske tjelesne povrede i nasilnickog ponasanja. st. Kada je u pitanju ovo nacelo isto se ne moze primjenjivati za preksraj i za krivicno djelo pa uzeti da se radi o presudenoj stvari npr.predstavljaju obiljezja krivicnog djela se nalaze u cinjenicnom opisu optuzbe a cinjenice od kojeg ovisi primjena krivicnog zakonodavstva se utvrduju u obrazlozenju presude. NAČELO NE BIS IN IDEM (ne dvaput o istom ili zabrana ponovnog suđenja) Jedno od vrlo vaznih nacela u nasem krivicnom postupku je princip ne bis in idem.

NAČELO PRAVA NA ODBRANU Ovo nacelo garantira osumnjicenom odnosno optuzenom pravo na odbranu. zatim da nije duzan iznijeti svoju odbranu (princip nemo prodere se ipsum). obligatorna . NAČELO ZAKONITOSTI DOKAZA U toku krivicnog postupka od znacaja su samo zakoniti dokazi. Pravno nevaljani dokazi su : a. podnosi zalbe i dr. Odbrana moze biti: 1.kada optuzeni moze ali i ne mora imati branitelja sto ovisi od njega. predlaze saslusanje svjedoka ili vjestaka. fakultativna odbrana . Po svojoj obaveznosti odbrana moze biti: 1. odbrana optuzenog se sastoji npr. jer se samo na takvim dokazima moze zasnivati presuda.ako su ti dokazi pribavljeni tako da je od optuzeog ili neke druge osobe iznudeno priznanje ili neka druga izjava. u tome da podnosi prethodne prigovore. postavlja pitanja svjedocima ili vjestacima. dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nacin .sto se odnosi na one situacije kada zakon izricito predviđa da optuzeni mora imati branitelja. onda treba naglasiti da ove dvije odbrane jedna drugu dopunjuju. pravo na formalnu ili strucnu odbranu (da se brani uz pomoc branitelja) Ukoliko u toku postupka postoje istovremeno obje odbrane tj. da njegov iskaz moze biti koristen u daljem toku krivicnog postupka kao dokaz (ovo samo pod uvjetom ako je bio prisutan njegov branitelj). Branitelj ne moze odustati od zalbe jer ne moze raditi na stetu branjenika. a u slucaju da nastanu neke razlike bitno je ono sta je naveo optuzeni. Optuzeni mora biti posebno upozoren da ukoliko se odluci da da iskaz. materijalna odbrana (pravo optuzenog da se sam brani) 2. 28 | P a g e . zatim 2. a jedan od oblika ove odbrane jeste pravo na odbranu siromasnih. Materijalna odbrana tj.Isto tako osoba lisena slobode mora biti poucena da moze postaviti zahtjev da joj se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti ako prema svom imovnom stanju ne moze da plati branioca. osumnjiceni odnosno optuzeni sam se brani i istovremeno koristi pomoc branitelja. a u slucaju ako se odluci da iznese svoju odbranu mora mu se omoguciti da se izjasni o cinjenicama i okolnostima i to kako onim koje ga terete tako i o onima koje mu idu u korist. NAČELO PRAVA OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG PRILIKOM PRVOG ISPITIVANJA Prilikom prvog ispitivanja osumnjičeni mora biti obavjesten o djelu za koje se tereti i osnovama sumnje koje postoje protiv njega.

Presuda se ne moze zasnovati ni na dokazima koji su dobijeni na temelju nezakonitih dokaza.dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda i bitnim povredama odredaba krivicnog postupka. nezakoniti dokazi . Do takvog zakljucka tuzitelj moze doci i u toku glavnog pretresa. tuzitelja i dr. funkciju odbrane 3. i ukoliko da izjavu da odustaje od krivicnog gonjenja ili optuzbe. sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. Prema ovom nacelu dakle. U istrazi se prikupljaju dokazi. organi koji ucestvuju u krivicnom postupku moraju ex officio da izvode dokaze kako u korist tako i na stetu optuzenog. Ovo je ustvari modificirano inkvizitorsko nacelo zbog kojeg je nas krivicni postupak pro forme mjesoviti postupak ili akuzatorko-inkvizitorski postupak. Uvođenjem ovog nacela razdvojena je ta funkcija na: 1. Nasuprot nacela mutabiliteta postoji nacelo imutabiliteta i znaci suprotno tj. NAČELO MUTABILITETA Ovaj princip podrazumijeva pravo tuzitelja da odustane od krivicnog gonjenja do zavrsetka glavnog pretresa. a na glavnom pretresu se izvode dokazi!!!!!! PRINCIP AKUZATORNOSTI – OPTUŽNO NAČELO Po definiciji ovo nacelo se sastoji u tome da se krivicni postupak ne moze pokrenuti i provesti bez zahtjeva tuzitelja. Ovo nacelo je usko vezano za nacelo akuzatornosti. funkciju presuđenja 29 | P a g e . funkciju gonjenja 2. Kod nas se primjenjuje nacelo mutabiliteta. a ovo nacelo se primjenjuje u nekim zemljama Zapadne Europe. Ovo nacelo se zove jos i optuzno nacelo i njegovim uvodenjem nastale su slijedece posljedice tj doslo je do razdvajanja funkcije gonjenja odnosno doslo je do razdvajanja u inkvizotorskom postupku koji je ranije bio i gdje je sve funkcije obavljao sud. ne samo sud vec i tuzitelj i dr. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo nacelo jednakosti u postupanju podrazumjeva obavezu suda. Uvodenjem ovog nacela ne znaci da je kod nas prihvaćen akuzatorski postupak (vidi prethodna objasnjenja). organa koji ucestvuju u postupku da sa jednakom paznjom ispituju i utvrđuju cinjenice kako one koje terete optuzenog tako i one koje mu idu u korist.b. da tuzitelj kada pokrene krivicni postupak ne moze odustati od krivicnog gonjenja. Tuzitelj moze odustati do zavrsetka glavnog pretresa.

Smisao ovog nacela jeste da sud prilikom donosenja presude ima obavezu ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u međusobnoj povezanosti i na osnovu takve cinjenice izvesti zakljucak da li je neka cinjenica dokazana ili nije. Ta ocjena obuhvata njihovu psiholosku i logicku ocjenu i dosljedno tome u obrazlozenju presude mora biti odgovarajuce obrazlozenje. U takvim situacijama sud moze postupiti na dva nacina i to • npr. zatim ako nastane mogucnost da se predmet ustupi na sudenje stranoj drzavi. 3. to rjesenje ovog pravnog pitanja ne obavezuje nadlezni organ da u redovnoj proceduri rijesi to pitanje. Ako sud to pitanje rijesi u toku krivicnog postupka. djelo obuhvaceno amnestijom) ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Treca pretpostavka se odnosi na situaciju kada tuzitelj ima pravo da da imunitet svjedoku. PREJUDICIJALNA PITANJA (PRETHODNA PITANJA) U toku krivicnog postupka mogu se pojaviti neka pravna pitanja za koja je nadlezan da rjesava neki drugi sud ili organ (npr. 1. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Jedno od najvaznijih nacela i ono znaci da u krivicnom postupku vrijednost dokaza nije unaprijed odredena i da se to nacelo primjenjuje kako od strane suda tako i od strane tuzitelja.NAČELO LEGALITETA KRIVIČNOG GONJENJA U pitanju je nacelo koje iskljucivo obavezuje samo tuzitelja. ako je za krivicno gonjenje potrebno odobrenje. prva pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste da postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo. tuzitelja i drugih organa koji ucestvuju u krivicnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima.. nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja. zatim odredene situacije kada su u pitanju maloljetnici. 30 | P a g e . Ovo sve znaci da pravo suda. a) sud može sacekati da to rijesi nadlezni organ b) ali isto tako moze po pravilima koji vaze u krivicnom postupku da rijesi to pitanje. u parnicnom postupku pitanje postojanja vanbracne zajednice) ili to moze biti pitanje koje bi trebalo rjesavati u upravnom postupku. ako se postavi pitanje drzavljanstva optuzene osobe. druga pretpostavka jeste da je tuzitelj obavezan primjeniti ovo nacelo ali ne i u slucaju ako postoje zakonske smetnje da se preduzme krivicno gonjenje (npr. treca pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste i odnosi se na izuzetke od principa legaliteta kada tuzitelj moze primjeniti nacelo oportuniteta (cjelishodnosti) a koje znaci to da on nema pravo na neki proizvoljan izbor vec samo na ocjenu da li je gonjenje dozvoljeno. 2. Prema tom nacelu tuzitelj je obavezan da preduzme krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo osim u slucaju ako je to u zakonu drugacije odredeno.

Ovakvu procjenu sud vrsi na temelju cinjenicnog opisa djela iz optuzbe jer nije vezan u pogledu pravne ocjene djela koju je naveo tuzitelj. sudske policije. “oštećeni” je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo. uključujući: korporacije. “istraga” obuhvata aktivnosti poduzete od tužitelja ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom. Za ostala krivicna djela sudi sud u vijecu sastavljenom od trojice sudija. otkucane pisaćom mašinom. “pravne osobe” su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH. udruženja i ortakluka i druge pravne osobe. preduzeća. “zabilješke” i “spisi” su slova. policijskih organa Federacije. Dakle. odnosno optuženi.. poreskih organa i organa vojne policije. mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka. FUNKCIONALNA NADLEŽNOST SUDA (SASTAV SUDA)? Da bi sud mogao primjenjivati odredbe o funkcionalnoj nadleznosti tj. “direktno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. mora se prvo izvesti pravni zakljucak o kojem se djelu radi. “sudija za prethodno saslušanje” je sudija koji nakon podizanja optuženice postupa u slučajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak. odnosno vještaka. predsjednik vijeca. fotokopirane. “osnovana sumnja” je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo. kao i carinskih organa. odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka. c) “osuđeni” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo. d) “sudija za prethodni postupak” je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) kada je to propisano ovim zakonom. “ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar državne granične službe.OSNOVNI POJMOVI? a) “osumnjičeni” je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo. 31 | P a g e . odnosno vještaka. organa finansijske policije. odnosno branitelja. odrediti ko ce u okviru suda postupati po nekom predmetu tj. odštampane. uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza. u procjeni da li ce u nekom predmetu suditi sudija pojednac ili vijece bitno je koje su cinjenice i okolnosti djela navedene u cinjenicnom opisu iz optuzbe jer na osnovu toga sud procjenjuje o kojem se krivicnom djelu radi. “unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. fotografirane. koja je pozvala svjedoka. Ako se ispostavi da je u pitanju krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina sudi sudija pojedinac. da li ce to biti sudija pojednac. vijece i td. “stranke” su tužitelj i osumnjičeni. b) “optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena. zabilježene magnetskim impulsima. riječi ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom.

Ako se moze prenijeti nadleznost na podrucju jednog suda na drugi sud na podrucju istog kantona onda ce u ovoj delegaciji odluciti kantonalni sud. Kao pravni razlozi mogu biti npr. sudija za prethodno saslusanje i predsjednik suda postupaju u onim slucajevima za koje predvideno da postupaju po zakonu. kod malih sudova izuzece svih sudija ili istek mandata nekih sudija (odlazak u penziju). to je isto troje sudija. Sudija za prethodni postupak. nakon podizanja optuznice sudija za prethodno saslusanje i td. POSLJEDICE NENADLEŽNOSTI? 32 | P a g e . bolest sudija koja duze traje (6 mjeseci). U obrnutom slucaju ako vijece na glavnom pretresu ustanovi da je u pitanju krivicno djelo za koje je nadlezan sudija pojedinac. vrsi sudija za prethodni postupak u istrazi. Protiv rjesenja o prenosenju nadleznosti bilo da se radi o nuznoj delegaciji ili o delegaciji iz vaznih razloga nije dozvoljena zalba. ovisno od faze postupka. PRENOŠENJE NADLEŽNOSTI? IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA Moguce je da je u nekom krivicnom predmetu sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa. na svom podrucju odrediti neki drugi stvarno nadlezni sud da postupa.U ovakvim situacijama sud koji vodi postupak je po saslusanju stranaka i branitelja duzan da o tome obavjesti neposredno visi sud koji ce onda ukoliko su razlozi opravdani. kada su u pitanju stvarni razlozi. onda o tome odlucuje Vrhovni sud Federacije. IZ VAŽNIH RAZLOGA Moguce su situacije kada se sudi u nekom krivicnom predmetu da dode do uznemirenja građana pa se oni okupljaju ispred suda i ometaju njegovo normalno funkcioniranje i jos neke slicne situacije pa u tom slucaju moze doci do prenosenja nadleznosti iz vaznih razloga. Ovo prenosenje nadleznosti se zove jos nužna delegacija i do njene realizacije dolazi samo onda ako su pravni ili stvarni razlozi trajnijeg karaktera tj. npr. ne prekida pretres i ne dostavlja predmet sudiji pojednicu vec donosi presudu. a isto tako moguce je da sud ne moze postupati zbog nekih stvarnih razloga kao sto je npr. U drugom stepenu vijece je sastavljeno od trojice sudija. bolest svih sudija ili je sud ostecen krivicnim djelom .. ako je potrebno izvrsiti prenosenje nadleznosti sa jednog opcinskog suda u jednom kantonu na opcinski sud u drugom kantonu. a na prijedlog stranaka i branitelja. Kada je u pitanju zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka o njemu odlucuje izvanraspravno vijece suda koje je donijelo prvostepenu presudu . Medutim.Ako se u toku sudenja kada sudi sudija pojedinac ispostavi da se ipak radi o krivicnom djelu za koje je nadlezno vijece onda je sudija pojedinac obavezan da prekine glavni pretres i predmet dostavi vijecu na sudenje koje mora provesti postupak iz pocetka. Prenosenje nadleznosti iz vaznih razloga.

pokrenuce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti administrativnim putem (ne donosi nikakvo rjesenje). nije vec ranije bio podnesen. odrediće neki treci sud ako je taj sud stvarno ili mjesno nadlezan. tj. ako zahtjev za izuzece ne sadrzi neki od tih elemenata. u zahtjevu se navodi da je optuzeni u nekoj svađi sa sudijom koji mu je komsija ili slicno) pa je onda potebno da se o tim navodima pismeno izjasni sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. onda onaj sud na koga se odnosi rjesenje ne moze uspjesno pokrenuti postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti. Zajednicki neposredno visi sud za dva suda na podrucju jednog kantona jeste kanotnalni sud a ako se radi o sudovima koji se nalaze na teritorijama razlicitih kantona zajednicki neposredno visi sud je Vrhovni sud Federacije. da se zahtjev za izuzece odnosi na tacno odredenog sudiju ili predsjednika suda koji moraju poimenice biti navedeni u zahtjevu. pismenim putem izjasni o tom zahtjevu (npr. ODLUČIVANJE PO ZAHTJEVU ZA IZUZEĆE Nakon podnosenja zahtjeva za izuzece potrebno je u vezi s njim da se sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. isti odbacuje izvanrasparvno vijece rješenjem protiv koga je nije dozvoljena zalba. Ukoliko ocjeni da ni jedan od ovih sudova nije nadlezan. c. da su u zahtjevu navedene cinjenice i dokazi u smislu nekog od razloga za izuzece. Nakon sto optuznica bude potvrđena. Ako je po zalbi protiv rjesenja kojim se neki sud oglasio mjesno nenadleznim odlucivao zajednicki neposredni visi sud. Taj zajednicko neposredno visi sud odlucuje o sukobu nadleznosti donosenjem rjesenja protiv kojeg nije dozvoljena zalba. i da taj zahtjev. POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE SUKOBA NADLEŽNOSTI? Sud kojem je predmet dostavljen od nekog suda koji je donio rjesenje o nenadleznosti. vec administrativnim putem dostavlja prijedlog za rjesavanje sukoba nadleznosti zajednickom neposredno visem sudu. i cim primijeti da nije nadlezan donosi rjesenje o nenadleznosti protiv kojeg je dovoljena zalba. 33 | P a g e . ZAHTJEV ZA IZUZEĆE (po zahtjevu stranaka ili branitelja)? Da bi stranke i branitelji mogli uspjesno podnijeti zahtjev za izuzece potrebno je da se ispune slijedeci uslovi : a. sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovore u tom pravcu. takvog sadrzaja. b. da taj sudija ili predsjednik suda postupa u tom krivicnom predmetu. d. U protivnom. O zahtjevu za izuzece odlucuje opca sjednica (kod Vrhovog suda Federacije) a kod drugih sudija kolegij suda i to samo onda ako postoji mogucnost upustanja u meritum stvari (ne postoje uvjeti za odbacivanje zahtjeva za izuzece o kome odlucuje izvanraspravno vijece).Sud je obavezan da pazi na svoju nadleznost po sluzbenoj duznosti kako na stvarnu tako i na mjesnu.

Osumnjiceni odnosno optuzeni mora imati branitelja ako sud utvrdi da je u pitanju slozen predmet ili ako je to potrebno zbog dusevnih smtenji osumnjicenog odnosno optuzenog ili drugih okolnosti koje su u interesu pravicnosti.Opca sjednica odnosno kolegij sudija moze donijeti rjesenje kojim se zahtjev usvaja ili odbija a protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Osumnjiceni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optuznice ako je u pitanju krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna. osunjiceni odnosno optuzeni moze postaviti zahtjev da mu se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti pod uvjetom da prema svojim imovinskim prilikama nije u mogucnosti da sebi placa branitelja. sudija za prethodno saslusanje i td. OPTUŽENI/OSUMNJIČENI MORA IMATI BRANITELJA - - Prije svega optuzeni mora imati branitelja ako je nijem. Ovisno od faze postupka rjesenje o postavljenju branitelja po sluzbenoj duznosti donosi sudija za prethodni postupak. gluh ili je u pitanju krivicno djelo za koje se oze izreci kazna dugotrajnog zatvora. radi se o tome da uopce od volje optuzenog ne ovisi da li ce on imati branitelja. Zakon je predvidio i da siromasni optuzeni moze postaviti zahtjev za branitelja kada to zahtjevaju interesi pravičnosti i ocigledno je da su to one situacije gdje je propisana kazna zatvora ispod 3 godine. - - Radi se o krivicnim djelima za koja je propisana kazna zatvora od 3 god ili teza kazna. Ovo je odbrana koja je izvan onih okvira koji se odnose na obligatornu odbranu kada zakon propisuje slucajeve kada optuzeni mora imati branitelja. Ovakav zahtjev za postavljanje branitelja siromasnom moze se podnijeti tokom cijelog krivicnog postupka i ako uspije sa tim svojim zahtjevom on moze na kraju biti obavezan da plati troskove odbrane ukoliko se dokaže da je u mogućnosti da ih plati. Ako zahtjev za izuzece ne sadrzi ono sto je sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati onda o njemu odlucuje izvanraspravno vijece rjesenjem kojim zahtjev za izuzece odbacuje. Ako osumnjiceni odnosno optuzeni sam nije izabrao branioca onda ce se on pozvati da sa predocene liste sam izabere branitelja a to se radi radi toga kako bi se izbjegli eventualni naknadni prigovori osumnjicenog odnosno optuzenog da mu je sud nametnuo nekog branitelja koji nije iskusan ili koji se bavi građanskim pravom ili slicno. Ni protiv tog rjesenja nije dozvoljena zalba. U rjesavanju po zahtjev za izuzece ne moze ucestvovati sudija cije se izuzece trazi! OBLIGATORNA (OBAVEZNA) ODBRANA U nasem krivicnom zakonodavstvu su predvidene situacije kad je odbrana obavezna tj. 34 | P a g e . Osumnjičeni odnosno optuzeni mora imati branitelja prilikom izjasnjenja o prijedlogu za odredivanje pritvora za vrijeme dok pritvor traje. POSTAVLJANJE BRANITELJA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA U pitanju je fakultativna odbrana koju osumnjiceni odnosno optuzeni moze koristiti ukoliko su ispunjeni odredeni uvjeti.

ukoliko smatraju da njegov sadrzaj nije tacan. Sluzbena osoba je duzna da sacini zapisnik o pretresu stana a svjedoci prije nego sto se potpisu mogu staviti primjedbe na zapisnik.Ako ovakav osumnjiceni. prostorija i sl. • Ovlastena sluzbena osoba ima pravo da pronadene predmete zbog kojih je vrsen pretres privremeno oduzme i da o tome vlasniku tih predmeta preda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. da se predstavi i obavjesti vlasnika stana iz koje je policijske uprave i da mu uruci naredbu o pretresu stana. nakon sto je vrata otvorio vlasnik stana. pretres stana . drogu. Ukoliko vlasnik stana pravi probleme i protivi se pretresu onda ovlastena sluzbena osoba ima pravo da upotrijebi silu. Ovo je vrlo znacajno ukoliko ova okolnost (nalaženje npr. npr. Ako se pretraga vrsi u sluzbenim prostorijama? Onda istoj trebaju prisustvovati starjesina ili rukovoditelj. stan prazan ili ovlastena sluzbena osoba opravdano smatra da je prazan ili ako u naredbi izricito pise da ta osoba nije duzna da tako postupa. a ako se ono vrsi u vojnom objektu naredba se dostavlja vojnim vlastima i pretrazi mora prisustvovati najmanje jedna vojna osoba. droge ili drugih spornih stvari) u toku sudenja postane sporna. Uloga svjedoka prilikom pretresa stana? oni pazljivo prate tok pretresanja kako bi mogli uociti da li je ovlastena sluzbena osoba zaista prilikom pretresa u stanu pronasla npr. POSTUPAK IZVRŠENJA NALOGA O PRETRESU? Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba dobije nalog za pretres nekog stana ili dr.ovlastena sluzbena osoba treba. ali ako ti predmeti ukazuju da je mozda ucinjeno neko drugo krivicno djelo i to se konstatuje u zapisnik odnosno oduzimaju se i ti predmeti a vlasniku se izdaje potvrda. Da bi pretres stana bio zakonit potrebna su i dva svjedoka da prisustvuju tom pretresu. PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG? 35 | P a g e . odnosno optuzeni uspije sa svojim zahtjevom do izbora branitela dolazi na isti nacin kao i kod obavezne odbrane (sud će ga pozvati da sa predočene liste izabere branioca. Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba nije duzna da postupa na navedeni nacin. Moguce je da prilikom pretresa ovlastena sluzbena osoba pronađe i neke druge predmete povodom kojih ne vrsi pretres. onda se pozivaju ovi svjedoci da se izjasne o tome da li je zaista droga pronađena. npr.

ako osumnjičeni tuzitelju donese neku potvrdu da ima neke lakse dusevne smetnje ne smije se takav osumnjiceni smijestati u psihijatrijsku kliniku radi vjestacenja jer je ocigledno da bi se takvo vjestacenje moglo obavljati u kancelariji tuzitelja ili ambulanti. U ovakvom slucaju osumnjiceni. prilikom davanja jamstva ono se moze dati u gotovom novcu. ako se pojavi sumnja da osumnjicni odnosno optuzeni zbog dusevnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku. Ukoliko se osumnjiceni protivi da ode u psihijatrijsku bolnicu na posmatranje. Naime. postoji mogucnost da u toku istrage sudija za prethodni postupak donese odgovarajuće rjesenje i da se osumnjiceni prinudno smjesti u bolnicu. imovnog stanja osobe koja daje jemstvo te osobnih i obiteljskih prilika optuzenog. sud donosi rjesenje o propasti jemstva i ukoliko je polozeno u novcanom iznosu isti se uplacuje u prihod proracuna Federaciji. Ukoliko optuzeni pobjegne. moze se ostaviti na slobodi ilii pustiti iz pritvora uz jemstvo (materijalne garancije i obecanje optuženog/osumnjičenog da se nece kriti ili bez odobrenja napustiti mjesto boravka). 3. Psihijatrijsko vjestacenje se moze obaviti u kancelariji tuzitelja ili u ambulanti. JEMSTVO? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) Jedna od mjera za obezbjedenje prisustva osumnjicenog odnosno optuzenog u krivičnom postupku. U ovom drugom rjesenju. jasmtvo uvijek glasi na novcani iznos a njegova visina ovisi prije svega od tezine krivicnog djela. Ako se nekome ima odrediti pritvor ili se vec nalazi u pritvoru samo zbog opasnosti od bjegstva. ako se pojavi sumnja da je smanjena ili iskljucena uracunljivost osumnjIcenog odnosno optuzenog. a ako ne onda u slucaju ako mu bude izrecena kazna zatvora onda mu se to vrijeme uracunava u tu kaznu.Moze se vrsiti samo u slucajevima samo ako za takvo nesto postoje odgovarajuci razlozi. 2. zatim ako se otkrije da optuzeni sprema bjegstvo ili ako se urednom pozivu ne odazove a svoj izostanak ne opravda. zatim stavljanju hipoteke i td. 36 | P a g e . Tek ako bi prilikom tog vjestacenja vjestak naveo da je u pitanju osumnjiceni koji mora biti na posmatranju na psihijatrijskoj klinici onda nastaje cinjenicna osnova da se takvo vjestacenje i odredi. Prilikom placanja tj. odnosno optuzeni se ponovno stavlja u pritvor a jemstvo se vraca. ako se pojavi sumnja da je osumnjiceni odnosno optuzeni ucinio krivicno djelo usljed ovisnosti od alkohola ili droge. a boravak osumnjicenog na psihijatrijskoj klinici moze trajati najduze dva mjeseca. ovisno o tezini slucaja. Zakonodavac je predvidio tri moguca slucaja kada se moze odrediti psihijatrijsko vjestacenje osumnjicenog odnosno optuzenog a to su: 1. U pogledu stavljenog prijedloga za odredivanje jamstva sud moze donijeti rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva odbija ili rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva usvaja. Rjesenje o ukidanju jemstva: ako se pojavi novi osnov za pritvor. Vrijeme koje on provede u bolnici mu se uracunava u vrijeme trajanja pritvora ako se nalazi u pritvoru.

Kad se uspjesno moze podnijeti zahtjev za jemstvo? Pod uvjetom da mu je pritvor odreden na osnovu člana 146. Određuje se rješenjem. O tom prijedlogu odlucuje Vrhovni sud Federacije BiH i protiv rjesenja koje bude doneseno dozvoljena je zalba u roku od tri dana. tuzitelj moze Vrhovnom sudu Federacije predloziti jos dva puta uzastopno produzenje pritvora za po tri mjeseca ali uz taj 37 | P a g e .Ovakvo rjesenje o ukidanju jamstva donosi se i u slucaju ako je optuzeni osuden na kaznu zatvora i nakon pravomocnosti presude kao osudenik stupi na izdrzavanje kazne. Ovo rješenje ne zadržava izvršenje. ali o zalbi koja moze biti podnesena u roku od tri dana rjesava neposredno visi sud. Protiv tog rjesenja je dozvoljena zalba u roku od 24 sata racunajuci od casa primitka tog rjesenja. To rjesenje se urucuje pritvorenoj osobi u trenutku pritvaranja s tim sto tome mora prethoditi posebno rociste na kome se mora omoguciti osumnjicenom i njegovom branitelju da se izjasne po prijedlogu tuzitelja za odredivanje pritvora. tacka a) (bjegstvo). PRITVOR? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Pritvor se može odrediti samo na prijedlog tuzitelja ukoliko sud utvrdi da su ispunjeni opci (postojanje osnovane sumnje) i posebni uvjeti za pritvor ( neki od razloga za pritvor) koji su predvideni u članu 146 ZKP FBiH. U slucaju da istraga nije dovrsena tužitelje moze staviti prjedlog za produzenje pritvora za jos tri mjeseca. Ovo rjesenje donosi izvanraspravno vijece istog suda. 15 dana. Protiv tog rjesenja dozvoljena je zalba izvanraspravnom vijecu istog suda u roku od 24 sata. Novina je u nasem zakonu da se izuzetno i u izrazito slozenim predmetima kada su u pitanju krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Po rjesenju sudije za prethodni postupak pritvor moze trajati najduze mjesec dana i to rjesenje se zove Rjesenje o određivanju pritvora. npr. Ukoliko se pokaze potreba da pritvor i dalje traje isti moze na prijedlog tuzitelja biti produzen jos za dva mjeseca. U pravilu se duzina pritvora odreduje na jedan mjesec ali je po zakonu moguće da to bude i krace. a o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje izvanraspravno vijece tog suda u roku od 48 sati. stav 1. ali pod dodatnim uvjetima a to je: da se radi o krivicnom djelu za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna i ako postoje narocito vazni razlozi.

38 | P a g e . Imajuci to u vidu dakle da je propisano da sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja kao i sudija za prethodni postupak onda on moze isto tako odrediti i ukiniti pritvor ali ne moze produziti pritvor jer u zakonu mu tako ovlastenje nije dato. on tada uz presudu ovisno od situacije moze odrediti. Nakon izricanja prvostepene presude pritvor moze trajati najduze devet mjeseci. Pritvor se obavezno ukida ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija.prijedlog mora imati i izjavu kolegija tuziteljstva o mjerama koje ce biti preduzete kako bi istraga bila okoncana. onda nece doci do ukidanja pritvora bez obzira sto se optužba odbija). onda pritvor moze trajati jos jednu godinu za potrebe drugostepenog suda (pozivanje. osim u slucaju nenadleznosti (npr. protvor mora biti ukinut. produziti ili ukinuti pritvor. Prema odredbama o krivicnom zakonu sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja koja ima i sudija za prethodni postupak. dvije godine za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina ali ne i dugotrajni zatvor. kao i ovlastenja koja su dodatno propisana da ima sudija za prethodno saslusanje. Istekom ovih rokova. odnosno ako u tom roku drugostepeni sud ne donese presudu kojom se prvostepena presuda potvrduje ili preinacuje pritvor mora biti ukinut. Prema zakonu sudija za prethodni postupak ima ovlastenja da odredi pritvor a isto tako ima ovlastenja da ukine pritvor. zatim u slucaju ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda. a vijece je duzno da o toj zalbi odluci u roku od 48 sati. produžiti ili ukinuti. ako je oglasen krivim a osoboden od kazne ili ako je uracunavanjem pritvora vec izdrzao kaznu koja mu je izrecena (bio u pritvoru jednu godinu a osuden na kaznu zatvora od pola godine). Zbog toga rjesenje o produzenju pritvora nakon potvrdivanja optuznice moze donijeti samo vijece. PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se moze odrediti. odrzavanje pretresa). Kada prvostepeni sud donese presudu. Sto se tice samog trajanja pritvora nakon potvrdivanja optuznice isti moze trajati : - jednu godinu za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage sudija za prethodni postupak nakon saslusanja tuzitelja ima pravo da donese rjesenje o ukidanju pritvora protiv kojeg bi rjesenja tuzitelj imao pravo zalbe izvansrasparvnom vijecu istog suda u roku od tri dana. Ako prije isteka onih devet mjeseci prvostepena presuda bude ukinuta. jednu godinu i sest mjeseci za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina. sudio opcinski sud optuzenom koji je u pritvoru pa se u toku sudenja ispostavilo da taj sud nije stvarno nadlezan vec kantonalni sud . On nema ovlastenja da produzava pritvor jer je to dato u iskljucivu nadleznost vijecu. tri godine za krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. novcana kazna.

mora je pustiti na slobodu. U slucaju ako istice taj rok. pravo drzavnih organa da se sazna istina. Na ovo pravo svjedok mora biti upozoren. ako postoji neki od razloga za pritvor (opasnost od bjegstva. ako je doneseno rjesenje o odredivanju pritvora (nakon odrzanja rocista u prisutnosti branitelja na kome im je bilo omoguceno da se izjasne o prijedlogu tuzitelja) osumnjiceni ili optuzeni mogu izjaviti zalbu o kojoj izvanraspravno vijece mora odluciti u roku od 48 sati. protiv kojeg tuzitelj moze izjaviti zalbu s tim sto se ova osoba mora pustiti na slobodu i zalba tuzitelja ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. mora tuzitelja obavjestiti o razlozima lisavanja slobode. a ona moze biti da donese rjesenje kojim se odbija prijedlog za odredivanje pritvora. ukoliko bude stavljen takav prijedlog. kada se svjedok pozove na ovu benificuju. U pokusaju da se razrijesi situacija zakonodavac je dao ovlaštenje tuzitelju da u ovom slucaju. Ovlastena sluzbena osoba. a nakasnije u roku od 24 sata nakon lisenja slobode tu osobu sprovesti tuzitelju. Kako je propisano da u ovakvom slucaju svjedok nije duzan da daje odgovore na pitanja ocigledno je da je zakonodavac primat dao ovakvom pravu svjedoka da sam sebe ne tereti i izlozi krivicnom gonjenju. kada osobu lisenu slobode predaje tuzitelju. ponudi svjedoku imunitet ukoliko ovaj da iskaz i to istinit. Izuzetno ako se radi o krivicnim djelima terorizma to mora uciniti najkasnije u roku od 72 sata. Tuzitelj mora ovu osobu ispitati bez odlaganja (naravno pod uvjetima ako nakon potrebnih upozorenja osumnjicena osoba na to pristane) i mora u roku od 24 sata odluciti da li ce tu osumnjicenu osobu pustiti ili ce sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odredivanje pritvora. u roku od 24 sata donijeti odluku o tom prijedlogu. pa postoji mogucnost da se on moze koristiti ovim benificijama. ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba ucinila krivicno djelo 2. Sudija za prethodni postupak mora. a sluzbena osoba nije bila iz objektivnih razloga u mogucnosti da tu osobu u propisanim rokovima preda tuzitelju. Prema novin zakonskim rjesenjima taj imunitet svjedocima moze dati samo glavni tuzitelj a ne i njegovi zamjenici i tuzitelji. U suprotnom. Ako se odluci da ne daje iskaz s obzirom na mogucnost da bude izlozen krivicnom gonjenju. pravo da svjedok sam sebe tereti i tako izlozi krivicnom gonjenju a sa druge strane. osnovana bojazan da ce ponoviti krivicno djelo i td. Slijedeci taj princip zakonom je propisano da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izlozio krivicnom gonjenju. Ovaj imunitet u toku istrage se zove tajni imunitet s obzirom da za njega niko ne zna. 39 | P a g e . PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA? Nas procesni zakon dosljedno slijedi princip nemo prodere se ipsum (niko nije duzan pruzati dokaze protiv sebe). onda ocigledno dolazi do sukoba dva prava a to su sa jedne strane.ODUZIMANJE (LIŠENJE) SLOBODE I ZADRŽAVANJE? Ovlastena sluzbena osoba mora nekoj osobi oduzeti slobodu (lišiti je slobode) ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta a to je: 1.) Ovlastena sluzbena osoba je duzna bez odlaganja.

Da je to zaista tako vidi se iz zakonske odredbe u kojoj je propisano da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude ispitan (naravno ovo podrazumijeva i situaciju kada on nakon upozorenja o svojim pravima izjavi da nece dati iskaz). 3. to je advokat ukoliko svjedok nije u mogucnosti da pravilno koristi svoja prava koja je dobio odlukom tuzitelja. jer npr. zakonski naziv krivicnog djela. okolnosti koje potvrduju postojanje osnove sumnje. 2. Prema tome ako nasuprot tome tuzitelj ima iskaze nekoliko kvalitetnih svjedoka i materijalne dokaze na osnovu kojih moze dokazati da je osumnjiceni protiv koga se vodi istraga ucinio krivicno djelo. Dakle.Ovaj imunitet tuzitelj moze dati i smije dati samo onom svjedoku koji mu je zaista potreban. postojece dokaze. 5. a ovakvom svjedoku moze biti odreden pravni savjetnik za vrijeme ispitivanja. Ovakva situacija se moze pojaviti i u toku sudenja kada sud ne smije ni na koji nacin sugerisati da tuzitelj nekom svjedoku da imunitet kako bi ovaj svjedocio ( radi se o svjedoku koji se pozvao na ovu benificiju). Pored toga. ISTRAGA? O pokretanju istrage odlucuje tuzitelj. 4. kao glavni preduvjet za sprovođenje istrage jeste da postoje osnovi sumnje da je ucinjeno krivicno djelo a ona se opisuje kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na određenim okolnostima i koji ukazuje na mogucnost postojanja krivicnog djela i neke osobe kao moguceg ucinitelja. onda ovom svjedoku koji se pozvao na zakonsku benificiju glavni tuzitelj ne smije dati imunitet. Tu odluku tuzitelj donosi samostalno i to je jedan znacajna novina u nasem ZKP-u. a niti to smije sugerisati i predlagati odbrana. 40 | P a g e . Tuzitelj ce uvijek donijeti naredbu o sprovodenju istrage ako postoje osnovi sumnje da je krivicno djelo ucinjeno. Dakle temeljni uvjet za sprovodenje istrage je postojanje osnovane sumnje a izvori o njenom postojanju mogu biti svi oni izvori saznanja koja predvida zakon i koja su povezana sa konkretnim krivicnim djelom. u naredbi moraju biti sadrzane i okolnosti koje treba istraziti i koje istrazne radnje treba preduzeti. ima samo neke materijalne dokaze i dva tri slaba svjedoka a nedostaje mu jedan kvalitetan svjedok. NAREDBA O PROVOĐENJU ISTRAGE U slucaju ako postoje osnove sumnje da je pocinjeno krivicno djelo tuzitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage. podatke o ucinitelju krivicnog djela ukoliko su poznati. Iz zakonskog odredenja da u naredbi o sprovođenju istrage treba navesti podatke o ucinitelju ukoliko su poznati proizilazi da se istraga moze voditi i protiv nepoznatog ucinitelja krivicnog djela. vec i u odnosu na njega mora preduzeti krivicno gonjenje. Ako takav imunitet glavni tuzitelj dadne svjedoku za vrijeme sudenja on se zove javni imunitet. vec je to diskreciono pravo tuzitelja. U zakonu je propisan sadrzaj ove naredbe pa je navedeno da ista mora sadrzavati: 1. opis djela iz kojeg prizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela (činjenični opis). Imunitet glavni tuzitelj uvije daje odlukom.

vjestake. djelo obuhvaceno amnestijom. ispitivati ostecene svjedoke. Takođe moze preduzeti i odgovarajuce mjere koje osiguravaju sigurnost svjedoka a moze odrediti i potrebna vjestacenja. tuzitelj mora donijeti naredbu o proširenju istrage. Pri tome treba naglasiti da o svakoj preduzetoj radnji mora biti sacinjen zapisnik. a to ce biti onda ako: prijavljeno djelo nije krivicno djelo. pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Ukoliko bi tuzitelj bez te naredbe o prosirenju istrage vodio istragu i za to kivicno djelo onda bi to predstavljalo ozbiljno krsenje prava osumnjicenog. ZADRŽAVANJE NA MJESTU POČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Postoje određene situacije kada ovlastena sluzbena osoba na mjestu ucinjenja krivicnog djela zatekne odredene osobe. ako je zastupila zastarjelost. ali samo pod uvjetom ako za takvo nesto dobije odobrenje tuzitelja. ukoliko se u toku istrage pojave okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je pored osumnjicenog predmetno krivično djelo za koje se vodi sitraga ucinila jos neka osoba ili vise njih. rekonstrukciju i druge radnje. Moguce su situacije da bude izvrseno razbojnistvo u nekoj banci. onda u tom slucaju ovlastena osoba moze uzimati otiske prstiju i od uposlenika banke kako bi se nakon 41 | P a g e . Isto tako ima pravo da onu osobu za koju postoje osnovi sumje da je pocinila krivicno djelo kasnije u policijskoj upravi fotografira. Isto tako. - Kada tuzitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. okolnostima pod kojima se desilo to krivicno djelo i o drugim vaznim okolnostima. Tako moze saslusati osumnjicenog.• Ukoliko se u toku sprovodenja istrage pojave okolnosti koje upucuju na postojanje osnova sumnje da je osumnjiceni pored onog krivicnog djela za koje se vodi istraga ucinio jos neko krivicno djelo. a u pitanju su osobe koje mogu dati podatke o ucinitelju krivicnog djela. Ovo zbog toga jer onda sve te zapisnike o saslusanjima ili pribavljeni nalaz i misljenje vjestaka tuzitelj moze koristiti za potrebe sudenja. zatim da od te osobe uzme otiske prstiju a moze i objaviti fotografiju te osobe. onda o tome mora u roku od 3 dana obavjestiti ostecenog i podnositelja prijave koji u roku od 8 dana imaju pravo podnijeti prituzbu Uredu tuzitelja. Takve osobe ovlastena sluzbena osoba ima pravo da zadrzi na licu mjesta najduze 6 sati i o tome mora obavjestiti tuzitelja. obaviti uvidaj. PROVOĐENJE ISTRAGE Nakon donosenja naredbe o sprovođenju istrage ili eventualno i proširenju istrage tuzitelj moze preduzimati brojne istrazne radnje odnosno prikupljati dokaze. tuzitelj i u tom slucaju mora donijeti naredbu o prosirenju istrage. U zakonu je sada uvedena jedna novina a to je da u slucaju ako se osumnjiceni nalazi u prtivoru moze izdati naredbu za njegovo dovodenje s tim sto o tome mora obavjestiti sudiju za prethodni postupak. • Nasuprot ovim situacijama postoje i slucajevi kada ce tuzitelj donijeti naredbu o nesprovođenju istrage. nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba ucinila krivicno djelo.

OBDUKCIJA. Naime. od vjestaka za tehnicku ispravnost vozila zatraziti da pregleda vozilo i da svoje nalaz i misljenje). sudsko obezbjedenje dokaza. prvenstveno u toku istrage se primjenjuje ovaj procesni institut pod uvjetima da je u interesu pravde da se svjedok saslusa u toku istrage kako bi se njegov iskaz mogao koristiti na glavnom pretresu zato sto kasnije nece biti dostupan sudu za vrijeme suđenja (npr. Ovo zbog toga jer i tuzitelj moze ako zeli doci na mjesto dogadaja i tom prilikom zahtjevati da se obave odredene radnje za koje smatra da su potrebne. protiv kojeg rjesenja je dozvoljena zalba izvanraspravnom vijecu u roku tri dana. Ako sud prihvati saslusanje ovog svjedoka. tuzitelj mora obavezno narediti pregled lesa i vrsenja obdukcije. eliminirali otisci uposlenika i doslo do otisaka koji njima ne pripadaju i koji moguce ukazuju da pripadaju ucinitelju krivicnog djela . Da bi sud obavio radnju sudskog obezbjedenja dokaza potrebno je : - da stranke ili branitelj stave prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. 42 | P a g e . U slucaju ako je les vec zakopan. dnevnim stolovima i td. ono se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja. tuzitelj u slucaju potrebe mora zatraziti od sudije za prethodni postupak odgovarajucu naredbu za ekshumaciju da bi se naknadno izvršio pregled leša i obdukcija.pronadenih otisaka prstiju na raznim predmetima npr. u fazi istrage sudija za prethodno saslušanje mora donijeti rjesenje. a u slucaju da odbije takav prijedlog. svjedok zivi u Kanadi i izjavi da nema namjeru više dolaziti u BiH). PREGLED. Sve radnje koje se preduzimaju tokom uvidaja moraju biti konstatovane u zapisnicima i u posebnom sluzbenom izvjestaju koji sacinjava ovlastena sluzbena osoba – zapisnik o uviđaju. da je u interesu pravde da se svjedok saslusa (to ce biti ako je u pitanju vazan svjedok a ne i u slucaju ako su mu poznate nebitne okolnosti). Zadatak je ovlastene sluzbene osobe da obavi uvidaj u takvim situacijama ali prethodno mora obavjestiti tuzitelja. SUDSKO OSIGURANJE (OBEZBJEĐENJE) DOKAZA U reformisanom krivicnom zakonodavstvu se pojavio novi institut. i pod uvjetom da nece biti dostupan sudu za vrijeme sudenja. UVIĐAJ I VJEŠTAČENJE Svakodnevno se desavaju razna krivicna djela pocev od krivicnh djela protiv zivota i tijela. zatim o saobracaju i td. EKSHUMACIJA U onim situacijama kada postoji sumnja ili je ocigledno da je neka smrt prouzrokovana krivicnim djelom ili je u vezi sa krivicnim djelom (nasilna smrt). Bilo koja osoba prema kojoj sluzbena osoba preduzima neku od naprijed navedenih radnji ima pravo da podnese prituzbu tuzitelju. Sto se tice odredivanja vjestacenja od strane ovlastenih sluzbenih osoba oni to mogu uciniti samo za vrijeme trajanja uvidaja (npr. u vezi kojih je potrebno obaviti uviđaj i vjestacenja.

Po zakonu je predvideno da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude saslusan a pod tim treba podrazumijevati ne samo situaciju kada je on nakon upozorenja pristao i dao svoj iskaz vec i situaciju kada je koristio svoje pravo da ga ne daje. Postoje nekada situacije kada tuzitelj ne okonca istragu u roku od 6 mjeseci i od dana donosenja naredbe za provodenje istrage. pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. ukoliko takav svjedok pristupi na takav pretres. a ako smatra da u tom predmetu treba podici optuznicu. OKONČANJE ISTRAGE U slucaju ako tuzitelj nije donio naredbu o obustavi istrage. osumnjiceni i njegov branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze kao i pravo da traze fotokopiranje pojedinih 43 | P a g e . ako je djelo obuhvaceno amnestijom. ranije data izjava moze biti koristena za direktno. PODIZANJE OPTUŽNICE? Kada su ispunjeni svi potrebni uvjeti. onda on pravi jednu zabiljesku u spisu predmeta o tome da je istraga okoncana. Konacno jos treba dodati da. ako nema dovoljno dolaza da je osumjiceni ucinio krivicno djelo. Ovo je bitno da bi se moglo procjeniti da li tuzitelj poduzima dalje aktivnosti u smislu sacinjavanja optuznice. U vezi ovako donesene naredbe postoji obaveza tuzitelja da o obustavljenoj istrazi obavjesti ostecenog koji nakon toga ima pravo da podnese prituzbu uredu tuzitelja. Nakon sto je istraga obustavljena zakonodavac je predvidio mogucnost njenog ponovnog otvaranja ali samo pod uvjetom ako se pojave novi dokazi ali ne i u ostalim slucajevima koji su naprijed nabrojani i koji su bili osnova za donosenje naredbe o obustavi istrage. O obustavi istrage tuzitelj mora obavjestiti podnositelja prijave i osumnicenog ukoliko je ispitan. onda je u tom slucaju potrebano da on obavjesti glavnog tuzitelja koji treba sazvati kolegij tuzitelja kako bi se preduzele mjere za okoncanja istrage. ako je potrebno izvrsiti analizu neke materije koja vremenom gubi određena svojstva (neke vrste droge). Kada to sve stigne na sud.Ovo sudsko osiguranje moze se sprovesti i u drugim slucajevima npr. Naravno u toj obavjesti o obustavi istrage mora navesti konkretne i jasne razloge zbog cega je ista donesena. uz dokaze na kojima se zasniva optuznica. tuzitelj sacinjava optuznicu u dovoljnom broju primjeraka za osumnjicenog ili vise njih i za njihove branitelje i to sve dostavlja sudu. OBUSTAVA ISTRAGE U toku istrage tuzitelj donosi naredbu za obustavu istrage pod tačno određenim uvjetima: - ako djelo koje je pocinio osumnjiceni nije krivicno djelo. Pod tim mjerama se podrazumjeva se to da se procjeni da li istraga nije okoncana iz subjektivnih razloga (tuzitelj nije bio dovoljno aktivan da okonca istragu ) ili se radi o objektivnim razlozima kada treba u rjesavanju predmeta ukljuciti jos jednog ili vise tuzitelja ovisno od tezine predmeta kako bi se ta istraga okoncala. unakrsno i dodatno ispitivanje.

Ukoliko optuznica ne sadrzi sve ono sto je propisano u zakonu ona se tretira kao i svaki drugi neuredan podnesak.dokaza koji su im potrebni za odbranu. Podnosenjem optuznice i drugih potrebnih dokaza pocinje nova faza krivicnog postupka a to je postupak optuživanja koji se sastoji u slijedecim : - - upucivanje optuznice sudiji za prethodno saslusanje. i da odluci da li ce potvrditi optuznicu. I Njegova prvenstvena obaveza jeste da provjeri da li je sud stvarno ili mjesno nadlezan kao i to da li je djelo obuhvaceno amnestijom. predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno krivicno djelo i td. da li optuznica sadrzi sve ono sto je u zakonu propisano da mora sadrzavati. U toj optuznici nakon navođenja imena i prezimena osumnjicenog i njegovih osobnih podataka slijedi navođenje opisa djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela odnosno u njemu su sadrzane sve cinjenice neophodne da se krivicno djelo sto blize odredi. U ovakvoj situaciji kada je sve uredu (nadleznost i dr. II Tek nakon toga. ovo je jedan od podnesaka cija je forma u zakonu strogo propisana uz obavezno navodenje o kojem se krivicnom djelu radi. potvrđivanje ili odbijanja svih ili pojedninih tacaka optuznice. Protiv tog rjesenja tuzitelj ima zalbu u roku od tri dana. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da u roku od 8 dana pregleda sve te dokaze. sporazum o priznanju krivnje. povlacenje optuznice. poricanje o krivnji. koji su to dokazni prijedlozi i td. Dakle. III Ukoliko sudija za prethodno saslusanje konstatira da je naprijed pomenuto uredu (nadleznost i td. Ukoliko primjeti da optuznica ima nekih formalnih nedostataka sa istom postupa kao i sa svakih neurednim podneskom na nacin sto pismenim putem poziva tuzitelja da optuznicu ispravi u smislu nedostataka koje je uocio (i ujedno ga treba upozoriti ukoliko tako ne postupi u odredenom roku da ce ta optuznica biti odbacena). obaveza je sudije za prethodno saslusanje da ispita formalnu ispravnost optuznice tj. (činjenični opis djela). vrijeme i mjesto izvrsenja. pomilovanjem. prethodni prigovori.). pregovaranje o krivnji. ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI? Predmet zajedno sa optuznicom i dokazima koje je tuzitelj dostavio se dostavljaju sudiji za prethodno saslusanje. a u slozenim slucajevima u roku od 15 dana. zastarom ili eventualno postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. I u ovoj fazi postupka nakon podizanja optuznice stranke i branitelj mogu staviti prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. izjasnjenje o krivnji. ako se ispostavi da je sud nadlezan i da ne postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. SADRŽAJ OPTUŽNICE U zakonu je taksativno nabrojano sta optuznica treba da sadrzi pocev o naziva suda pa do dokaznih prijedloga. Najednostavniji nacin da se 44 | P a g e . ) onda pregleda dokaze na kojima je tuzitelj zasnovao svoju optuznicu kako bi procjenio da li postoji osnovana sumnja da je osumnjiceni ucino krivicno djelo za koje ga tuzitelj tereti.

a o njoj mora odluciti izvanraspravno vijece u roku od 72 sata. oduzimanje imovinske koristi.optuznca potvrdi jeste stavljanje štembilja na optuznicu na kome je naveden broj. Ovo isto se odnosi i na slucaj ako smatra da treba odbiti potvrđivanje kompletne optuznice i u ova dva poslijednja slucaja to moze uciniti samo rjesenem protiv kojeg je dozvoljena zalba u roku od 24 sata.). IV Onoga momenta kada je sudija potvrdio komletnu optuznicu štembiljem ili je donio rjesenje kojim je potvrdio jednu tacku a drugu nije osumnjiecni dobiva status optuzenog. ovakvo potvrdivanje optuznice nekada nije moguce u slucaju ako sudija za prethodno saslusanje smatra da neku tacku optuznice treba odbiti. datum. Uz optuznicu sud dostavlja i obavjest u kojoj ga obavjestava da moze podnijeti prethodne prigovore u roku od 15 dana a sudija za prethodno saslusanje o njima mora odluciti u roku od 8 dana. Medutim. Ukoliko odbije prethodne prigovore ili istekne rok za njegovo podnosenje prelazi se na uzimanje izjave o krivnji od optuzenog. IZJAŠNJENJE O KRIVNJI? Izjava o krivnji je novina u nasem zakonodavstvu i nju optuzeni daje sudiji za prethodno saslusanje u prisutnosti tuzitelja i branitelja. nakon odbijanja svih ili pojedini tacaka optuznice tuzitelj moze podnijeti novu optuznicu koja mora biti zasnovana na novim dokazima i ista ponovno prolazi kroz redovnu procedutu (provjere potvrđivanja i td. da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko-pravni zahtjev. II Nakon tih upoznavanja i provjera obaveza je sudije za prethodno saslusanje da utvrdi da li optuzenom treba biti postavljen branitelj zbog slozenosti predmeta. III1 Samo izjasnjenje o krivnji je novi koncept koji je iz angloamerickog pravnog sistema uveden kod nas reformisan krivicnim zakonodavstvom i svodi se na izjasnjavanje optuzenog: „kriv sam „ . Konacno. a ako se ne izjasni o krivnji ili prica nesto sto nema veze sa pitanjem onda sudija za prethodno saslusanje u zapisnik unosi po sluzbenoj duznosti da je ovaj izjavio da nije kriv. Za razliku od angloamerickog pravnog sistema koji predstavlja spor izmedu strana u postupku kod nas je isti ustrojen kao spor (zbog mjesanja suda u toku postupka a posebno 45 | P a g e . kao i na mogucnost da pod odredenim uvjetima bude osloboden obaveze njihovog placanja. odnosno da li on razumije te posljedice a to su: - da se priznanjem krivnje odrice on prava na suđenje. I Vazno je napomenuti da prije nego sto optuzeni da izjavu o krivnji da on od strane sudije za prethodno saslusanje mora biti upozoren o posljedicama priznanja krivnje. „nisam kriv“. U ovoj fazi optuzeni moze podnijeti i prijedloge o dokazima koje namjerava izvesti na glavnom pretresu a o cemu mora biti poucen od strane sudije za prethodno saslusanje. dusevnog stanja optuzenog ili drugih okolnosti u interesu pravicnosti (jedan od oblika obavezne odbrane). troskove krtivicnog postupka. ime sudije. Isto tako provjerava da li eventualno postoje uvjeti da se optuzenom odredi branitelj po osnovu prava na odbranu siromasnima. V Potvrđena optuznica se dostavlja optuzenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata.

. Radi toga je zakon predvidio da se u takvim situacijama ne raspravlja o krivnji vec da se nakon toga ista (krivnja). s tim sto dokaze kojima je tuzitelj potkrijepio svoju optuznicu sudija za prethodno saslusanje vraca tuzitelju. zatim to saopcava strankama i branitelju. IV U slucaju kada se optuzeni izjasni da je kriv. Izjava o priznanju krivnje se ne moze koristiti kao dokaz u ovom poslijednjem slucaju kada je sud odbacio izjavu o priznanju krivnje. 46 | P a g e . Ta provjera se vrsi na posebnom rocistu na kome sud provjerava : - - - da li do izjave kojom optuzeni priznaje krivnju doslo dobrovoljno. po propisanoj proceduri razmatra i u slucaju prihvatanja optuženog da mu se izrekne krivicno pravna sankcija (npr. V Ako optuzeni porekne krivnju onda se predmet upucuje sudiji. a u protivnom ako smatra da nisu ispunjeni takvi uvjeti odbacuje izjavu o priznanju krivnje. sudija za prethodno saslusanje predmet dostavlja sudiji. po istom principu. Ako je u pitanju krivicno djelo sa zaprijecenom kaznom do 10 god. U slucaju ako prihvati izjavu o priznanju krivnje na osnovu prethodnih provjera onda ce nastaviti sa pretresom za izricanje krivicno pravne sankcije. da li je optuzeni upoznat i da li razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrice prava na sudenje. jer su pored tog priznanja potrebn i drugi dokazi). RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE? Razmatranje izjave o priznanju krivnje je u funkciji provjere da li je optuzeni upoznat i razumio koje su sve posljedice davanja izjave da priznaje krivnju. PREGOVARANJE O KRIVNJI? Kao jedan od novih elemenata u nasem krivicnom postupku jeste pregovaranje o krivnji koji procesni instiitut vodi porijeklo iz angloamerickog pravnog sistema. da li postoji dovoljno dokaza da je optuzeni ucinio krivicno djelo (ovo pokazuje da priznanje krivnje optuzenog ne predstavlja autonoman dokaz. ako optuzeni prizna krivnju onda spora nema. Glavni pretres mora biti zakazan u roku od 30 dana a izuzetno taj rok se produzava za jos 30 dana. a u ostalim slucajevima vijecu. svjedno i sa razumjevanjem. III2 Medutim. odnosno predsjedniku vijeca. ona predložena u optužnom aktu. Sud moze prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili je moze odbaciti. Podnosenjem optuznice zaista nastaje spor jer je u pitanju krivnje zaista sporno između dvije strane. ali radi suđenja. recimo uvjetna osuda). odnosno vijecu (ovisno od tezine krivicnog djela). da li je optuzeni upoznat sa odlukom o naknadi troskova i pravom da bude osloboden od plaćanja istih. predmet se dostavlja sudiji. da li je optuzeni razumio i da li je upoznat o mogucim posljedicama vezanim za imovinsko pravni zahtjev i o oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom.na glavnom pretresu).

O krivnji mogu pregovarati osumnjiceni. onda ga oni razmatraju tj. a sa druge strane tuzitelj mu moze ponuditi izricanje kazne ispod zakonom odredenog minimuma kazne zatvora za to krivicno djelo ili umjesto kazne zatvora blazu krivicno pravnu sankciju npr. O svemu ovome se obavjestava osteceni. kao npr. a moze se razmatrati tek nakon njenog potvrđivanja. . . . Tada nastaje situacija da taj sporazum razmatra sudija za prethodno saslusanje. mogu ga prihvatiti ili odbaciti. Dakle. To njihovo pregovaranje mora biti iskljucivo u okvirima krivicnog zakona tj.da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuzenog. a nakon sto dostavi predmet sudiji odnosno vijecu koji naknadno dobiju takav sporazum. . njenu provjeru i postojanje drugih dokaza lako odgovoriti na taj zalbeni prigovor. Prilikom razmatranja samog sporazuma provjerava se : . odnosno optuzeni i njegov branitelj jos u istrazi o uvjetima priznanja krivnje. osudu za neko tesko krivicno djelo za koje je propisan kazna zatvora najmanje 3 godine. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU 47 | P a g e . uvjetnu osudu. odnosno ako je blaza. Takođe se i u ovom slucaju. Tako npr. .da li je predvidena krivicno prava sankcija u skladu sa zakonom. U protivnom.da ne moze izjaviti zalbu zbog krivicne prave sankcije koja mu bude izrecena presudom. kada je odbacen sporazum. optuzeni i njegov branitelj mogu izjaviti zalbu i iz drugih pravnih osnova a sasvim je drugo pitanje da li mogu uspjeti sa takvom zalbom. ako krivicno pravna sankcija nije u skladu sa onom koja je predvidena u sporazumu. priznanje optuzenog ne moze koristiti kao dokaz. ako taj sporazum bude odbacen. Ako taj sporazum bude prihvacen. a predvidena je u sporazumu o priznanju krivnje. zalbu moze izjaviti tuzitelj. onda se prelazi na zakazivanje glavnog pretresa. izjava optuzenog se konstatira u zapisnik i nastavlja se sa pretresom o izricanju krivicno pravne sankcije. Sto se tice mogucnosti za izjavljivanje žalbe. sigurno je da ni tuzitelj ni optuzeni odnosno njegov branitelj ne mogu uspjesno izjaviti zalbu zbog krivicno pravne sankcije ako je ona previdena u sporazumu.da li je do sporazuma doslo dobrovoljno.da li on razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrice od prava na suđenje. oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i troskove krivicnog postupka. a ako je teza zalbu moze izjaviti optuzeni. Sporazum o priznanju krivnje ukoliko bude postignut predstavlja jednu vrsu ugovora i dostavlja se uz optuznicu. Izvan ovoga tuzitelj. svjesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa mogucim posljedicama ukljucujuci i one vezane za imovinsko-pravni zahtjev.da li je ostecenom pruzena mogucnost da se pred tuziteljem izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu. U protivnom. tuzitelj ne moze ponuditi izricanje krivicno pravne sankcije koja se u konkretnom slucaju ne moze izreci. sa jedne strane osumnjiceni odnosno optuzeni na ovaj nacin se upoznaje sta bi mogao dobiti u slucaju ako prizna krivnju. ako optuzeni izjavi zalbu i tvrdi da nije ucinio krivicno djelo onda ce sud koristeci njegovu izjavu o priznanju krivnje.

. . pomilovanjem.staviti prigovor u pogledu odluke kojom je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po sluzbenoj duznosti. 000 KM nakon sto se sud uvjeri da je ovaj bio uredno obavjesten. U zakonu postoji jedna velika novina u odnosu na ranija rjesenja a to je da se u slucaju ako samo jedan od optuzenih podnese prigovor i uspije sa tim prigovorom. ljekarsko uvjerenje da mu je tog dana pozlilo i slicno).moze se ukazivati na formalne nedostatke optuznice. zastarom ili da postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Tako npr. NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES 48 | P a g e . Protiv rjesenja o ovom pritvoru je dozvoljena zalba u roku od 3 dana. a on iskoci kroz prozor i pobjegne) onda se moze u tom slucaju optuzenom odrediti pritvor. NEDOLAZAK TUŽITELJA ILI OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI PRETRES U slucajevima kada tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne dode na glavni pretres. Taj pritvor traje do objavljivanja presude.mogu se isticati prigovori u pogledu toga da je djelo obuhvaceno amnestijom. U suprotnom. onda se glavni pretres odlaze. Umjesto dolaska tuzitelj moze poslati pismeni podnesak i eventualno dokaz zbog cega je izostao (npr. ako je u zapisniku na glavnom pretresu konstatirano da je glavni pretres odlozen zbog toga sto su sve sudnice bile zauzete a ne i zbog izostanka tuzitelja. poziva ga da dode i izjavom na zapisnik opravda svoj izostanak. ako bude kaznjen tuzitelj ima pravo zalbe na rjesenje u roku od tri dana. Ukoliko je kaznjen tuzitelj. Ako sud utvrdi da optuzeni ocigledno izbjegava da dode na sud (situacija kada sudska policija sa naredbom dođe njegovoj kuci.O prethodnim prigovorima odlucuje sudija za prethodno saslusanje u roku od 8 dana i taj sudija ne moze ucestvovati u sudenju.zahtjevati spajanje i razdvajanje postupka. a isti je od koristi i za onog optuzenog koji ga nije podnio. Nakon toga sudija provjerava da li je tuzitelj koji je pozvan uredno obavjesten pa ako jeste. osporavati zakonitost dokaza. . NEDOLAZAK OPTUŽENOG NA GLAVNI PRETRES Obaveza je optuzenog da pristupi na glavni pretres pod uvjetom da je uredno pozvan. . Prethodni prigovori se mogu podnijeti i odnose se na: . Sudija za prethodno saslusanje o tim prigovorima odlucuje rjesenjem u roku od 8 dana i protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. obavjestava se Visoko sudsko i tuzilacko vijece. uzece se po sluzbenoj duznosti kao da taj prigovor postoji. Ukoliko tuzitelj ne opravda svoj izostanak on moze biti kaznjen novcano do 5. onda ga sud ne moze kazniti. kako po sluzbenoj duznosti tako i po prigovorima stranaka i branitelja. ali i pod uvjetom da je glavi pretres upravo odlozen zbog izostanka tuzitelja. a najduze 30 dana. u protivnom ako i pored takvog poziva ne pristupi na glavni pretres sud naređuje njegovo privodenje naredbom o prinudnom dovodenju.osporavanje nadleznosti (odnosi se samo na stvarnu nadleznost) jer je optuznica potvrdena i ne moze se mjenjati mjesna nadleznost.

Gdje god se u zakonu nalazi rječica „će“ to znaci mora. Inace. Za razliku od toga optuzeni i njegov branitelj uvodno izlaganje mogu dati samo onda ako to zele tj. DIREKTNO. U svim ovim slucajevima se primjenjuje tzv. pa za drugo krivicno djelo i td.Ako branitelj ne dode na glavni pretres iako je uredno pozvan ili glavni pretres napusti bez odobrenja suda i on mora biti pozvan da opravda svoj izostanak. potom dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika). 000 KM i o tome se obavjestava advokatska komora. nadalje dokazi cije je izvodenje nalozio sudija odnosno vijece i konacno svi dokazi relevantni za izricanje krivicno pravne sankcije. ako ima vise optuzenih i vise krivicnih djela predsjednik vijeca ima ovlascenja da odredi. 000 KM . unakrsno i dodatno ispitivanje. U zakonu je tacno odredeno kojim redoslijedom ti dokazi se izvode. GLAVNI PRETRES? ČITANJE OPTUŽNICE I UVODNO IZLAGANJE Glavni pretres pocinje citanjem optuznice. mogu biti i prinudno dovedeni a mogu biti kaznjeni i novcanom kaznom do 5. Optuznicu cita tuzitelj. NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJEŠTAKA NA GLAVNI PRETRES Ako svjedok ili vjestak ne dode na glavni pretres iako su uredno obavjesteni a svoj izostanak ne opravdaju. da se prvo izvode dokazi za jedno krivicno djelo. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ovaj model ispitivanja je preuzet iz angloamerickog pravnog sistema ali se analizom odredaba koje reguliraju ovakvo ispitivanje uocava da postoje i elementi inkvizitorskog 49 | P a g e . ako smatra da je to u interesu pravicnosti. U angloamerickom pravnom sistemu to je redovan slucaj koji se koristi iz taktickih razloga. Protiv rjesenja o novcanom kaznjavanju imaju pravo zalbe u roku od 3 dana. Tako npr. Poslije toga tuzitelj je obavezan da iznese uvodno izlaganje i to na nacin koji je razumljiv i za optuzenog. IZVOĐENJE DOKAZA U procesnim pravilima je odredeno da stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. nisu obavezni kao tuzitelj da daju uvodna izlaganja. Ukoliko ne uspije da opravda svoj izostanak moze biti kaznjen novcanom kaznom do 5. Nakon sto optuznica bude procitana predsjednik vijeca poziva optuzenog da se izjasni da li je razumio optuznicu pa ako utvrdi i zakljuci da nije onda ce mu on razmljivim jezikom pojasniti njen sadrzaj. redovno se primjenjuje onaj nacin izvodenja dokaza po kome se prvo izvode dokazi optuzbe. zatim dokazi odbrane. model unakrsnog ispitivanja koji podrazumijeva direktno. pa onda dokazi optuzbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika). ali je isto tako propisana mogucnost da predsjednik vijeca moze u interesu pravicnosti odrediti da taj redoslijed ide drugacije.

postavlja pitanja svjedocima. ne moze se pronaci ili je njen dolazak znatno otezan (nalazi se u Kanadi). dusevno oboljela. Pravi izuzeci od neposrednog izvodenja dokaza su situacije kada se zapisnici iz istrage mogu citati na glavnom pretresu. IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOĐENJA DOKAZA Poznato je da je u skladu sa nacelom neposrednosti na sudenju potrebno neposredno izvoditi dokaze. 50 | P a g e . (prigovor!) Moze se nastojati prilikom tog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. sugestivna pitanja moguce je postavljati po odobrenju sudije odnosno predsjednika vijeca. sam postupak se odvija tako da mu prvo pitanja postavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka a oni ga prvi ispituju kako bi dokazali istinitost svoje tvrdnje. vjestacima i td. Medutim u odnosu na to zakonodavac je napravio određene izuzetke i to tako sto je dopustio koristenje iskaza svjedoka koji su prikupljeni u istrazi na glavnom pretresu prilikom direktnog. to je prema adversalnom sistemu irelevantno za cinjenicna utvrdenja.). traziti da svjedok ode u hodnik i predloziti da ga se salusa kao svjedoka odbrane kroz direktno ili glavno ispitivanje. utvrdivanja alibija). Svjedoka treba zastiti od maltretiranja tj. Ako sud to ne bi dozvolio moguce je preduzeti slijedece: a) traziti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija argumentima da je to ekonomicno i sl. Nema privođenja tih svjedoka. i to u slučajevima ako je ispitana osoba umrla. Dodatno ispitivanje Konacno. unakrsnog i dodatnog ispitivanja. Moze se desiti da svjedok opisuje cijeli dogadaj iako je vidio samo dio tog dogadaja. da laze). stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka moraju dobiti priliku da svjedoka ispitaju u smislu utvrđenja pravog smisla (znacenja) odgovora koje je davao prilikom unakrsnog ispitivanja. b) ako sud ne dozvoli postavljanje takvih pitanja. Unakrsno ispitivanje Kao i glavno ili direktno ispitivanje potice iz angloamerickog pravnog sistema.sistema (pravo suda da prikuplja procesnu gradu. U zakonu se pominje mogucnost postavljanja pitanja „ u korist vlastitih tvrđenja „ sto bi se moglo protumaciti da pitanja mogu ici i u drugom pravcu (npr. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. U toku citavog ispitivanja postoji mogucnost da se sud ukljucuje i postavlja svoja pitanja. glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. Dakle. pa to treba otkriti. U toku ispitivanja svjedoka (isto tako i vjestaka). samo tokom unakrsnog ispitivanja. Pitanja se ogranicavaju na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. od toga da ponovo odgovara na pitanja na koja je odgovorio. Glavno ili direktno ispitivanje. Ako svjedok odgovori izvan toga. Njime se nastoje dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog (glavnog) ispitivanja..

svjedok promijenio svoj iskaz u odnosu na onaj koji je dao u istrazi). Ovo iz razloga jer u zakonu pise da tuzitelj moze izmjeniti optuzbu ako ocjeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo cinjenicno stanje. preciziranje optuzbe. izmjena optuzbe mora se odnositi na genusno isto djelo (isti dogadaj) i tuzitelj ne moze mijenjati optuzbu u smislu da umjesto jednog događaja optuzenog tereti za drugi događaj. OBJEKTIVNI IDENTITET Podrazumjeva da se presuda mora odnositi na onaj događaj koji je predmet optuzbe. Medutim. a niti optuzeni ili njegov branitelj mogu staviti bilo kakve prigovore u pogledu tog prava tuzitelja. onda je to tzv.i i navesti da mu je taj udarac zadan nozem ako naravno za takvo nesto postoje dokazi. sudska praksa je prihvatila shvatanje da se u okviru jednog krivicnog djela mogu mijenjati njegova konstitutivna obiljezja i tako da sud moze (iako je to bila obaveza tuzitelja). Ukoliko cinjenicni opis pored odlucnih cinjenica sadrzi neke druge nevazne cinjenice. Naravno. IZMJENA OPTUŽBE Kada je u pitanju izmjena optuzbe. i tužitelj vrsi izmjenu takvih cinjenica. ako na glavnom pretresu nece da daje iskaz. one koje predstavljaju obiljezja krivicnog djela krađe. U pogledu ovog zahtjeva sud nema ovlastenje da zabrani tuzitelju izmjenu optuzbe. SUBJEKTIVNI IDENTITET Izmedu presude i optuzbe mora postojati subjektivni identitet. Ovo je jasno zbog toga sto je iskljucivo tuzitelj nadlezan da odreduje opseg i predmet sudenja. Ovo sve zbog toga sto promjena tih cinjenica i okolnosti nista ne mijenja na teze u odnosu na optuzenog i prvna kvalifiacija ostaje ista. VEZANOST PRESUDE ZA OPTUŽBU? ( pitanje objektivnog identiteta presude i optuzbe ) Kada govorimo o identitetu presude i optuzbe valja reci da postoji subjektivni i objektivni identitet presude i optuzbe. (nije isao iz jednog pravca vec iz drugog). Pod izmjenom optuzbe se podrazumijeva da tuzitelj u cinjenicnom opisu djela mijenja odlucne cinjenice npr. Iz takvih zakonskih naloga jasno proizilazi da je diskreciono pravo tuzitelja da on o tome odlucuje i to njegovo pravo nije ovisno od toga da li se na glavnom pretresu izmjenila sadrzina izvedenog dokaza (npr. Isto tako moze umjesto navoda da je optuzeni ucinio krivicno djelo teske krade obijanjem (razvaljivanjem brave na vratima) to ucino provaljivanjem (uskakanjem u stan kroz otvoren prozor). kada se ispostavi da je optuzeni. Tacno da ce on nekada iz tih razloga izvrsiti izmjenu optuzbe ali on to moze uciniti i u slucaju ako su svjedoci ponovili svoje iskaze iz istrage. 51 | P a g e . umjesto onoga sta se navodi u optuznici da je ostecenom zadao udarac sjekirom to izmjenit. Pravilo je da postoji stroga vezanost izmedu cinjenicnog opisa presude i optužbe. a to znaci da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuzena.Konacno je predvidena mogucnost citanja iskaza optuzenog kojeg je dao u istrazi kao osumnjiceni u prisustvu branitelja. dok pravni identite ne mora postojati. iskljucivo je ovlastenje tuzitelja da on na glavnom pretresu zatrazi da mu se dozvoli izmjena optuzbe.

u punom kapacitetu mora se postivati nacelo neposrednosti. ako nedostaje neki od elemenata konkretnog krivicnog djela ili neki od elemenata opceg pojma krivicnog 52 | P a g e . DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA? Sud temelji svoju presudu samo na onim dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu. a samo u onim slucajevima kada to zakon dozvoljava dokaze provoditi na posredan nacin. pravno irelevantnom odnosu. Sto se tice pravnog identiteta sud nije vezan za pravnu ocjenu tuzitelja koju je on naveo u svojoj optuzbi i uvijek moze djelo kvalifikovati onako kako smatra da ga treba kvalifikovati prema cinjenicnom opisu djela. upravnopravnom odnosu. I PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OD OPTUŽBE Jedna od prvostepenih presuda jeste presuda kojom se optuzeni oslobada od optuzbe. Ovo zbog toga jer se samo na taj nacin moze omoguciti primjena nacela kontradiktornosti i suprotnoj strani omoguciti da ispita svjedoka. da je djelo ucinjeno uz obijanje ili provaljivanje necijeg stana i optuzenog osuditi za djelo teske krade). Meritorne presude imaju tri a to su: a) presuda kojom se optuzni oslobada od optuzbe. c) utvrdujuca presuda (donosi se u posebnom postupku za osobe koje su tesko dusevno bolesne. VRSTE PRESUDA? PRVOSTEPENA PRESUDA Postoje: 1. b) presuda kojom se optuzeni oglasava krivim.Konacno sud moze ispustiti nedokazana kvalifikatorna obiljezja iz krivicnog djela teske krade (da je izvrseno provaljivanje ili obijanje) i djelo prekvalifikovati kao krađu. formalne ili procesne presude 2. kojima je potrebno lijecenje i koje su protupravno djelo ucinile u neuracunljivom stanju). meritorne presude Formalna presuda je samo jedna kojom se optuzba odbija. krivicnog djela krađe sam dodavati kvalifikatorne elemente (npr. Tu presudu sud donosi u slijedecim slucajevima: 1. Dakle. ako djelo za koje se optuzeni optuzuje nije zakonom propisano kao krivicno djelo . Sud nikada ne moze uz konstitutivne elemente npr. U slucaju ako bi sud u cinjenicni opis unio kvalifikatorne elemente onda bi to predstavljalo povredu objektivnog identiteta presude i optuzbe i dosljedno tome bitnu povredu odredaba krivicnog postupka.to ce biti slucajevi ako se prema opisu djela radi o građanskopravnom odnosu.

da im je potrebno lijecenje. Po zakonu je predvideno da i protiv ovakvih osoba tuzitelj podnosi optuznicu u kojoj stavlja prijedloge da je ta osoba ucinila protupravno djelo u stanju neuracunljivosti kao i u prijedlog da se toj osobi privremeno odredi prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi i u odnosu na tu osobu se potvrduje optuznica.činjenice od kojih ovisi primjena neke zakonske odredbe. ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost a to su: npr. Da ta osoba ne moze uciniti krivicno djelo vidimo i po tome sto je krivicni postupak pojmovno namjenjen da se ucinitelju krivicnog djela izrekne krivicno pravna sankcija. jer ako tako ne bi postupio sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. vec i to da su ostvarili objektivni ucin djela (ono sto je bilo u stvarnosti . Utvrđuje ih sud!!! Skup odlučnih činjenica je činjenično stanje. stvarna zabluda ili neuracunljivost. 2.* 53 | P a g e . U toku samog postupka protiv ovih osoba nuzno je utvrditi ne samo njihovo tesko psihicko stanje. 3.djela ili je djelo ucinjeno u nuznoj odbrani. Protiv ovog rjesenja kao i presude dozvoljena je zalba u oku od 15 dana. sto nije predvidena mogucnost izricanja krivicno pravne sankcije. kod te osobe nedostaje krivična odgovornost i upravo radi toga i u zakonu pise da ta osoba moze uciniti protupravno djelo (a ne krivicno djelo). Ovakva osoba ne moze uciniti krivicno djelo vec samo protupravno djelo iz razloga sto takve osobe nisu krivično odgovorne zbog njihovog teskog psihickog stanja. Odlučne činjenice . Ako je to tako onda je jasno da i sa aspekta krivicnog zakona ovakve osobe ne mogu uciniti krivicno djelo i to: 1.ucinjenje) u neuracunljivom stanju. ali ta osoba ne moze dati izjavu o krivnji iz razloga sto zbog teskog dusevnog stanja nije imala psihicki odnos prema djelu. *Riješiti pravni spor znači utvrditi odlučne činjenice. one koje predstavljaju obilježja konkretnog krivičnog djela. sto kod njih ne postiji krivična odgovornost. ako nije dokazano da je optuzeni pocinio krivicno djelo za koje se optuzuje. Ukoliko bi se na glavnom pretresu ispostavilo da se ne radi o tesko dusevno bolesnoj osobi i neuracunljivoj osobi tuzitelj mora odmah mijenjati svoje prijedloge koje su naprijed navedeni u optuznici. krajnjoj nuzdi ili je u pitanju beznacajno djelo. Utvrđeno činjenično stanje se nalazi samo u presudi. 2. Tek kada se to sve utvrdi donosi se utvrdujuca presuda u kojoj se ne izrice krivicno prvna sankcija i pored toga ce donijeti rjesenje da se toj osobi privremeno odreduje prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi u periodu od 6 mejseci. Kada analiziramo krivicne zakone BiH i druge krivicne zakone u BiH mozemo vidjeti da za ovakve osobe nije predvidena nikakva krivicno pravna sankcija ukljucujuci i mjere sigurnosti obaveznog lijecenje i cuvanja. II POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U toku istrage moze se otkriti da je ucinitelj nekog djela tesko dusevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijecenje i koja je protupravno djelo ucinila u neuracunljivom stanju. Dakle.

POSJED Posjed je faktička vlast na stvari.. i on ima pravo na zaštitu. jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar..OPŠTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opštih pravnih normi koje regulišu subjektivna stvarna prava. Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno. Posjed može biti neposredan i posredan. NEPOSREDAN – kada neko stvar koju posjeduje drži i koristi.u slučaju da taj „novi“ posjednik bude uznemiravan. POSREDAN – kada se po nekom pravnom osnovu (pokretna ili nepokretna) stvar ustupi nekome drugom na korištenje (npr. 54 | P a g e . Ima ga svaka osoba koja neposredno ima tu neku određenu stvar. između prodavca i kupca povodom zaključenog ugovora o prodaji. karakteristika obligacionog prava je odnos između određenih subjekata (inter partes) npr. korištenja i raspolaganja (koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari ). Za razliku od stvarnog prava. Sastoji se od posjedovanja. ako imam stambeni prostor i njegov sam posjednik i onda ga dam nekom drugom – ustupim mu stan.

Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu. onda im pripada pravo zaštite u odnosu na tu treću osobu. To je IDEALNI POSJED. Detentor. Međutim. dakle ima posjed prava stvarne služnosti. Nadalje. pa prema tome nema ni pravo na posjedovnu zaštitu. Tu su svi stanari te zgrade SUPOSJEDNICI toga prava.). Nasljednik postaje posjednik određene stvari u času smrti ostavioca.Dakle.objektivni – 1 godina. KAKO SE OSTVARUJE POSJEDOVNA ZAŠTITA? Posjedovna zaštita se ostvaruje TUŽBOM zbog smetanja ili oduzimanja posjeda kod suda. SAVJESTAN – kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju drži nije njegova. korištenja električnih usluga u stambenoj zgradi. NESAVJESTAN – nesavjestan posjednik ne može sticati prava. Ova tužba se podnosi sudu u zakonom predviđenom roku. počinje teči od dana učinjenog smetanja. Od posjeda treba razlikovati DETENCIJU . Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši faktičku vlast nad stvari koja je u vlasništvu druge osobe i postupa po uputama te osobe. ZAKONIT – ako je zasnovan na punovažnom pravnom osnovu. tj. pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu.subjektivni – 30 dana i teče od dana saznanja za izvršeno smetanje i saznjanja o učiniocu. posjed može biti savjestan/nesavjestan i zakonit. i jedan i drugi posjed imaju pravo na POSJEDOVNU ZAŠTITU u odnosu na svakoga ko ga ometa u vršenju posjeda ili mu posjed oduzima (uznemiravanje i oduzimanje). ukoliko određenim okolnostima nije spriječen da vrši faktičku vlast (npr. Ukoliko su suposjednici ometani od strane treće osobe. a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda. trebaš to i dokazati. SUPOSJEDNICI – više osoba koje imaju posjed na istoj stvari. . U slučaju da jedan suposjednik ometa drugoga u vršenju prava. Postoje dva roka: . iako vrši faktičku vlast nad stvari ne smatra se faktičkim posjednikom iako tu stvar ima u posjedu.držanje stvari. nije faktički. vlasnika. bolest. POSJED PRAVA postoji i kod npr. pripada mu pravo na zaštitu u odnosu na osobu koja ga ometa. dakle. KADA PRESTAJE POSJED. iako nije faktički posjednik u tom momentu. POSJED PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe. koji može služiti za sticanje prava vlasništva. prevarom i zloupotrebom prava). KADA SE GUBI? Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari. Postoji i posjed prava. npr. Savjestan posjednik može sticati određena prava.služi se prolazom preko tuđe livade. clam i precario (što znači silom. Savjesnost se pretpostavlja! Ukoliko misliš da je neko nesavjestan posjednik. pod pretpostavkom da nije pribavljen vi. elementarna nepogoda i sl. 55 | P a g e .

faktičkog mirnog posjeda i čina smetanja. 1) MORA DA DOKAŽE da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari i da ga je učinilac ometao u posjedu. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda. KADA SE TUŽBA PODNESE PO PROTEKU OVIH ROKOVA? 56 | P a g e . raspravljanje je ograničeno samo na utvrđenje: 1. Ovaj postupak je HITAN! Nema osnova za posjedovnu zaštitu ako je smetanje učinjeno: a) b) c) na osnovu zakonskog ovlaštenja... a tuženi osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan).osobu koja je to uradila. kao i da naknadi troškove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. Dakle. MORA NAVESTI 2) . U tužbi zbog smetanja posjeda tužitelj. Kada je oduzeta stvar. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed. . U postupku po tužbi za smetanje posjeda. te da mu se naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubuduće kani takvog i sličnog smetanja pod prijetnjom novčane kazne (ovo stoji u Rješenju zbog smetanja posjeda). 2.čin smetanja. to može utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tužbi zbog smetanja posjeda. traži se vraćanje. tužitelj traži od suda da na temelju utvrđenih dokaza donese rješenje kojim će se utvrditi da se tužitelj nalazi u mirnom faktičkom posjedu i da ga je tuženi omeo u posjedu.vrijeme smetanja i . Sud pruža zaštitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. I suposjednik može ustati sa ovakvom tužbom protiv trećeg lica ali i protiv drugog suposjednika! GRANICE PRUŽANJA POSJEDOVNE ZAŠTITE? Tužbeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja.Tužitelj je posjednik (aktivno legitimisan). odluke nadležnog organa ili uz pristanak posjednika.

što znači vrši faktičku vlast na stvari. tj.a sve u skladu sa prirodom i namjenom stvari. Posebnim propisima se može i posebno urediti način korištenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske baštine. Posebna su ograničenja prava vlasništva u javnom interesu radi zaštite prirodnih bogatstava. promet likova.. da je opasnost neposredna. Tako je posebnim propisima predviđena obaveza da poljoprivrednici obrađuju (iskorištavaju) poljoprivredno zemljište. sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku. okoline ili kulturno-historijske baštine. POSJEDNIK IMA PRAVO I NA SAMOPOMOĆ. KADA I PROTIV KOGA? Protiv onoga ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed pod uvjetom.Sud prvo kada dobije ovakvu tužbu provjerava je li podnijeta u zakonom propisanom roku. u javnom interesu recimo u slučaju exproprijacije (izvođenje općekorisnih radova) i u takvoj pravnoj situaciji vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po tržišnim cijenama u vrijeme oduzimanja. 1.što znači troši svoju stvar (sve do uništenja) i otuđenje stvari. buke. ako je npr. uključujući i ubiranje plodova 3. „srazmjerna napadu“ (kao kod nužne odbrane u krivici).što znači ekonomsko upotrebljavanje i služenje svojom stvari. 57 | P a g e . MOŽE LI SE OGRANIČITI ILI ODUZETI? Može izuzetno. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr.). i sa njom raspolaže . da je samopomoć nužna i 3. 2. smrada i sl. 2. da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima. posjeduje . VLASNIŠTVO ŠTA JE VLASNIŠTVO? Vlasništvo je pravna vlast na određenoj stvari... oružja i sl. . odnosno zabranjeno ga je vršiti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno... Vlasnik pri korištenju svoje stvari treba da se uzdrži od ometanja drugih vlasnika u korištenju njihovih stvari. nedozvoljenih štetnih emisija u vidu dima. sud donosi meritornu odluku. a u protivnom se ono može dati na privremeno korištenje drugom. 1.. Ovdje se radi o uzdržavanju od tzv. Ukoliko je podnijeta po proteku rokova. RJEŠENJE kojim se ZAHTJEV ODBIJA. a ukoliko nije moguće postići dogovor o visini naknade. To je pravo vlasnika da stvar. koristi .

NOSIOCI PRAVA VLASNIŠTVA (Ko ima pravo vlasništva?) Nosilac prava vlasništva može biti fizičko i pravno lice. statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom. Svako fizičko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo. instalacije i sl). Pokretne su one stvari koje se mogu premještati sa jednog mjesta da drugo bez oštećenja njihove suštine. građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi. mašine. prikovano ili na drugi način trajno spojeno sa zgradom (vrata. Koje su stvari u općoj upotrebi i način korištenja tih stvari uređuje se posebnim zakonom.). Isto tako. divljač. poslovni prostori i sl. Tijela pravnih lica vrše vlasnička ovlaštenja saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano. tj. Postoje i nepokretnosti po namjeni – to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika služi iskorištavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. SUVLASNIŠTVO POJAM SUVLASNIŠTVA? 58 | P a g e . Vlasniku recimo zgrade pripada pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade. promet na nekretninama koje su u vlasništvu. alati itd. parkovi. smatra se da je nepokretnost sve ono što je uzidano. stanovi. stvari oko nas.STVARI U PROMETU I STVARI U OPĆOJ UPOTREBI? Stvari u prometu su stvari na kojima postoji pravo vlasništva. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasničko-pravnim odnosima kada se na njima stekne posjed. slobodni dijelovi prirode smatraju se državnim vlasništvom. dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljišta. Mineralna voda. ali samo ako je tu u javnom interesu. putevi. PREDMET PRAVA VLASNIŠTVA? Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari. šume. Zakonom se može ograničiti npr. na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. ribe i dr. javni trgovi i sl.). Stvari u općoj upotrebi su stvari koje nisu prometu a to su npr. prozori. a taj posjed se može steči na osnovu koncesije (dozvole) nadležnog organa. Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa. Njime se može odrediti da su neke stvari recimo isključivo u vlasništvu Federacije ili u vlasništvu nekih fizičkih osoba.

) Ako se ne postigne ovakva saglasnost.. hipoteka i sl. stvar se proda i suvlasnicima se da ono što im pripada srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine). Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke. prenamjena.. Da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom suvlasničkom dijelu. ¼ . Organizuje se javna dražba. prodaja. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. a za sve što prelazi granice redovnog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika (npr. i sl. s tim da je taj njihov dio unaprijed određen. mogu se odrediti. dakle ne proizvodi pravno dejstvo. Civilna dioba stvari? Po odluci suda. a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. Ukoliko je stvar jako mala pa se iz tih razloga ne može izvršiti dioba.Kada dvije ili više osoba imaju pripadajući dio na nepodijeljenoj stvari. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu usjevima) – ovo je izuzetak od pravila! Klauzula o odricanju? Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odriče prava na diobu je ništav. potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½. Da traži fizičku diobu stvari u svako doba izuzev u nevrijeme. OBAVEZE SUVLASNIKA? Suvlasnik je dužan da u slučaju prodaje svog dijela najprije ponudi svoj dio ostalim suvlasnicima (dakle. PRAVA SUVLASNIKA? Da raspolaže svojim dijelom bez saglasnosti drugih suvlasnika. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva. a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili trećoj osobi. s tim da u slučaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine. Ne može tada.). održavanje i sl. u vrijeme kada bi se diobom nanosila šteta stvari (npr. svaki suvlasnik može zahtjevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. Sud o tome odlučuje u izvršnom postupku. tj. sud može stvar dodijeliti jednom od suvlasnika s tim da on ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova. Da upravlja sa stvari zajedno sa ostalim suvlasnicima. u slučajevima kada fizička dioba stvari nije moguća. pa odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je recimo pšenica već izrasla. Kako se ponuda dostavlja i šta sadrži? 59 | P a g e . ali i kada se ti dijelovi ne znaju unaprijed ali su odredivi. tj. Ti dijelovi se zovu IDEALNI DIJELOVI i izrazavaju se kao ½. tada postoji suvlasništvo. izdavanje.

Ponuda mora biti sačinjena u pisanom obliku. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine: 1. električne.. po samom zakonu . Dostavlja se preporučenom pošiljkom ili se predaje lično drugom suvlasniku ili suvlasnicima u dva primjerka. cijenu i ostale uvjete prodaje. tavan. vodovodne i druge instalacije i sl. Etažni vlasnici su vlasnici na posebnim. zajednička imovina nasljednika (do donošenja rješenja o nasljeđivanju). Uzajamnji odnosi etažnih vlasnika se regulišu ugovorom (mora biti u pismenoj formi i potpisi ovjereni). U takvoj pravnoj situaciji. te mora sadržavali identitet parcele (broj parcele. Ovaj datum je bitan jer je ponuđeni suvlasnik dužan da u roku od 30 dana od prijema ponude obavijesti ponudioca da li ponudu prihvata ili ne prihvata. prodavac može prodati svoj dio trećem licu. ali pod istim ili nepovoljnijim uvjetima. tj. etažno vlasništvo. kao što su: temelji. s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Etažno vlasništvo (vlasništvo nad dijelovima zgrada) Ova materija je regulisana Zakonom o vlasništvu nad dijelovima zgrada. zajednička imovina bračnih drugova (do diobe).. Ukoliko se u tom roku od 30 dana ne izjasni. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom. tu stvar pripada nekoliko lica ali dijelovi nisu određeni. broj katastarske čestice i općina kojoj pripada). koji služe zgradi kao cjelini. Dakle. smatrae se da ponudu ne prihvata. a ako oni ne postignu saglasnost da zaključe takav ugovor. njihove odnose uređuje sud u vanparničnom postupku. od kojih potpisuje oba primjerka i na jedan stavlja datum potpisa. npr. zajedničkim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori). Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima. stepenište. već su odredivi. suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora.originarno: a) stvaranjem nove stvari (prerada) b) miješanjem (sjedinjavanje) c) građenjem na tuđem zemljištu d) dosjelošću e) sticanjem od nevlasnika f) okupacijom napuštene stvari 60 | P a g e . Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu.

tako da se te spojene stvari više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr. - I b. a drugi savjestan? 61 | P a g e . Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo) – tada ta stvar pripada vlasniku materijala. 1. a može biti i drugačije ugovoreno. kada neko od tuđeg materijala.ukoliko su vrijednost rada i materijala jednake. srazmjerno vrijednosti pojedinih spojenih stvari. Mješanjem (spajanjem) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Spajanje postoji kada dva ili više vlasnika spoje svoje stvari u jednu. zaključenjem ugovora o prodaji). Ako je prilikom mješanja stvari jedan od vlasnika bio nesavjestan. na osnovu zaključenog ugovora. kada neko. Stvaranjem nove stvari (prerada) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika). sticalac svoje pravo IZVODI iz prava prednika (npr. 2. sticalac svoje pravo NE IZVODI iz prava prednika... na osnovu pravnog posla . kojom postaje određena nova stvar.g) odvajanjem plodova 2. I a. Kod derivativnog sticanja prava vlasništva. nasljeđivanjem 4. nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari.derivativno 3. odlukom nadležnog organa Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva. Vlasnici spojenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem/spajanjem. kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – on je i vlasnik te stvari. VAŽNA JE SAVJESNOST STICAOCA PRAVA!!! 3. svojim radom načini novu stvar – stvar mu može pripasti ako: je to lice bilo savjesno (nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika). svoj materijal preda drugom licu da to lice svojim radom izradi novu stvar (npr. - je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala.

ili da b) stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. b) da graditelj sruši objekat i vrati zemljište u prvobitno stanje. 3.kada vlasnik zahtjeva od graditelja da sruši objekat. 2. 1. c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljišta. a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta. u slučaju b) . bez obzira da li je savjestan ili ne. graditelj je naknadno saznao da gradi na tuđem zemljištu). Kakva prava ima vlasnik zemljišta u ovom slučaju? Ima pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljišta po cijenama koje su bile u vrijeme donošenja sudske odluke. može alternativno zahtjevati: a) da objekat pripadne njemu. ako nije znao niti je mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. ako rušenje ne bi bilo opravdano obzirom na vrijednost objekta ili obzirom na ponašanje graditelja ili vlasnika zemljišta (npr. . Ima pravo podnijetu tužbu za naknadu i to u zakonom propisanom roku. obzirom na lokaciju. zemljištu na kojem je objekat sagrađen i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. potrebno je i odgovarajuće ponašanje vlasnika zemljišta. Građenjem na tuđem zemljištu – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odnosno vlasnika zemljišta. savjestan vlasnik može u roku od jedne godine od izvršenog spajanja ZAHTIJEVATI da: a) mu pripadne cijela stvar u vlasništvo.u ovom slučaju je vlasnik zemljišta dužan graditelju isplatiti naknadu u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta u vrijeme donošenja sudske odluke. sud može i ODBITI zahtjev po svojoj procjeni. objektivni 10 godina od završetka gradnje. Kada se postavi neki od ovih zahtjeva. Da bi savjestan graditelj mogao steći pravo vlasništva. znaci da je znao i mogao je znati da ovaj gradi na njegovom zemljištu.U tom slučaju. Subjektivni rok za podnošenje tužbe je 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju. Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka gradnje objekta. uz obavezu naknade prometne vrijednosti stvari. I c. Savjestan graditelj na ovaj način postaje vlasnik na zgradi ili drugom izgrađenom objektu. Graditelj može postati vlasnik samo ako je SAVJESTAN. da je vlasnik NESAVJESTAN. tj. tj. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta SAVJESNI – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta: 62 | P a g e . Ako je graditelj bio NESAVJESTAN. kao npr. vlasnik zemljišta.

a završava se protekom posljednjeg dana zakonom propisanog roka. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen).onaj koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari. i 20 godina – za nekretnine. ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu.. Dosjelost – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno. kome je potrebniji). c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju. dužan je da to i dokaže. b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud može dosuditi objekat vlasniku zemljišta i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta obzirom na lokaciju gdje je izgrađen. zamjeni) i 2) ako nije pribavljen vi. a) Savjestan i zakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 3 godine – za pokretnu stvar. Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova: 1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji. clam. c) Nesavjestan posjednik. I d. i 10 godina – za nekretnine. ali je dužan da vlasniku zemljišta isplati naknadu u visini prometne vrijednosti zemljišta.a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju. 63 | P a g e . Savjesnost posjeda se predpostavlja. b) Savjestan i nezakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 6 godina – za pokretnu stvar. precario. poklonu. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni posjednici.. pa ako neko ističe nesavjesnost. zakonom predviđeno vrijeme. Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova.

mora se raditi o pokretnoj stvari. Okupacija napuštene stvari – sticanje prava vlasništva kod pokretne stvari 64 | P a g e . Presuda je samo dekleratorna i služi za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći od trenutku otvaranja nasljeđa tj. smrti ostavioca. on mora dokazati sve prethodno. Dakle. npr. za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. posudbi. b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu. c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi. I f. podnosi TUŽBU ZA UTVRĐIVANJE da je stekao pravo vlasništva dosjelošću. Raniji vlasnik stvari. npr. koji moraju biti kumulativno ispunjeni: 1. 3. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni. posluzi). prijašnje vlasništvo prestaje. može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost). iako je na njoj izgubio pravo vlasništva. Sticanje prava vlasništva od nevlasnika – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla. I e.Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari. potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno): a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. stvar je uspomena od oca. tj. sticalac mora biti savjestan. Ukoliko onaj koji je dosjelošću postao vlasnik želi da se upiše u zemljišne knjige. 2. zlatar koji vrši prodaju nakita). Onim momentom kada je postao vlasnik. poklona) Uz navedene opšte uslove. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva.

Međutim.derivatno Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva. Do odvajanja. ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu. pravo na upis ima onaj koji je prvi predao ugovor za upis u zemljišnu knjigu. plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari. gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika. prema Zakonu o notarima. bacanjem u smeće). Kao samostalni objekt prava. I g. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist). Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova). Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla . nekretnina je prodata nekolicini lica). u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama. POKRETNE STVARI Pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi. a ukoliko niko nije ušao u posjed nekretnine. Ako je ugovor potpisan. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke. Mogu biti prirodni i civilni. a stiče se različito. NEKRETNINE Potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda. Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca. 65 | P a g e . a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan. pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed. ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze. Ako postoji više savjesnih sticalaca (npr. a potpisi nisu ovjereni na sudu.Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari. ugovor je ništavan. Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini. Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar. jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo. onda su oni vlasnici odvojenih plodova. Međutim. a savjesnost se pretpostavlja. Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. pravilo je restitucije. II. plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku.

). Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija. Za oduzeto pravo vlasništva. kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. arondacija. je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica. radi racionalnije obrade zemljišta. uručenjem nekog dijela stvari (npr. -kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava. fiktivne prodaje: -kada se stvar od ranije nalazi u posjedu sticaoca. ranijem vlasniku pripada pravo naknade. i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta. predajom isprave (tovarnog lista. EKSPROPRIJACIJA Prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo. a nezamljoradniku naknada u novcu. ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu.). koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr. IV. kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva. 2. ključeva automobila). po osnovu ugovora o čuvanju). po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju). komesacija i uzurpacija. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. a ako se sporazum ne postigne. te 3. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi. Izuzetak od navedenog pravila. -kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica. Za oduzeto pravo vlasništva. Postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa. ARONDACIJA Ili zaokruživanje. KOMASACIJA 66 | P a g e . željeznice i sl. skladišnice i sl.Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari: 1. koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. sipanje određenih količina pšenice u vreće). a tim momentom nasljednik postaje i idealni posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) te mu pripadaju sva vlasnička prava i prava posjeda. ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. su 3 slučaja tzv. kao i pravo na posjedovnu zaštitu koje stiče samim nasljeđivanjem. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade. Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji. III.

Postupak sprovodi nadležna opštinska služba. te troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari (uz mogućnost da traži odvajanje ako je ono moguće). ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. formira manji broj većih i pravilnih parcela. njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak). Uzurpantu odn. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase. TUŽBENI ZAHTJEV: da mu se stvar preda u posjed. komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela. UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu Svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta koje je u državnom vlasništvu. REI VINDICATIO .tužba za vraćanje stvari u posjed – SUD DONOSI RJEŠENJE Ovu tužbu može podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran). protiv posjednika . 1. korisnih troškova u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. - Obaveze posjednika (tuženog) zavise od njegove savjesnosti. tako da se na određenom (tzv. tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije. − može stvar zadržati dok mu vlasnik ne nadoknadi nužne i korisne troškove. bez obzira u čijem su vlasništvu.nevlasnika koji stvar drži bez pravnog osnova (pasivno legitimiran). Te tužbe ne zastarijevaju. 67 | P a g e . odrediti identitet stvari i dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova. Savjestan posjednik: − − − dužan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti vlasničkim tužbama. jer je smatrao da je stvar njegova.Način uređivanja zemljišnih površina. ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja.

Jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretom (ugovor o prodaji). u odnosu na osobu koja je stvar stekla bez tereta (ugovor o poklonu). 68 | P a g e . a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. Pravo da se potražuju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i izvršen.Nesavjestan posjednik: − dužan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja. već momentom upisa u zemljišnu knjigu) Ako je u ovom slučaju. otuđio ili uništio. a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potrošio. kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora.tužba za predaju stvari radi jačeg prava (tužba pretpostavljenog vlasnika) – SUD DONOSI RJEŠENJE To je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. ima pravo na naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. kupio stvar a nije je uknjižio) Tužitelj mora dokazati: - da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja). Npr. Ako ni jedan nije u posjedu stvari. TUŽBENI ZAHTJEV: predaju stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova (npr. a pravo na naknadu korisnih troškova samo ako su korisni lično za vlasnika. da je posjed tuženog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. da je tražena stvar individualno određena. tada kupac (predpostavljeni vlasnik) može podnijeti ovu tužbu i tražiti da sud obaveže tog posjednika da mu preda stvar u posjed. 2. dužan je vlasniku platiti naknadu. protiv osobe koja ima slabiji pravni osnov. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena. dok nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. onda jači pravni osnov ima onaj ko je prvi podnio tužbu. onda jači pravni osnov ima osoba kod koje se stvar nalazi. osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. Ako su pravni osnovi iste vrijednosti. Tužilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. ali kupac nije postao vlasnik jer nije izvršio upis u zemljišnoj knjizi (kod prodaje nekretnina. − − dužan je naknaditi štetu koja je nastala na stvari. ACTIO PUBLICIANA . kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova. Na podnošenje tužbe aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar na zakonit način na temelju pravnog posla.

ACTIO NEGATORIA . ko ga je izvršio. - STVARNE SLUŽNOSTI Pojam.3. te da se ubuduće uzdrži od uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne Tužilac mora dokazati: da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima u postupku određenom zakonom. kako.tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja prava vlasništva – SUD DONOSI PRESUDU Ovu tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari. propašću stvari. da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretninama drugog vlasnika. te se izriče zabrana daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne. prestanak. ako je drugim zakonom to posebno određeno (npr. komasacije i uzurpacije). zaštita? POJAM Pravo vlasnika povlasnog dobra (određene nekretnine).) ili da zahtijeva da 69 | P a g e . da mu vlasnik poslužnog dobra dozvoli korištenje prilaza preko svog dvorišta i sl. sticanje. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari. vlasnika poslužnog dobra (npr. oduzimanje stvari u javnom interesu u slučajevima eksproprijacije. može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA - kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. - U postupku po ovoj tužbi sud odlučuje presudom kojom se konstatuje da je izvršeno uznemiravanje. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja. da je tuženi učinio uznemiravanje kojim ometa ili ograničava njegovo pravo vlasništva. TUŽBENI ZAHTJEV: da sud utvrdi da je tuženi izvršio uznemiravanje i da je dužan da sa uznemiravanjem prestane. tj. arondacije. nakon čega se donosi rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena).

vlasnik povlasnog dobra nema prilaz sa javnog puta). Stvarna služnost uvijek prati povlasno dobro. a za nastanak služnosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljišnu knjigu . prolazom. ZAŠTITA Štiti se vlasničkom tužbom zbog smetanja posjeda (Actio Negatoria) koja mora biti u zakonom propisanom roku (30 dana – subjektivni rok i 1 godina – objektivni rok). Također se štiti posebnom konfesornom tužbom. sporazumno. U tom slučaju. Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava služnosti. odlukom suda.. Može se ustanoviti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Svaka služnost vrši se na način da se što manje ometa vlasnik poslužne nekretnine. to može biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. onda stvarna služnost ostaje samo na parceli na kojoj je konstituisana. godišnje. 70 | P a g e . pravo služnosti se stiče pravosnažnošću odluke. DOSJELOŠĆU – potrebno je da budu ispunjena dva uvjeta: da se vlasnik povlasnog dobra služio npr. troškove snosi vlasnik povlasnog dobra. Ukoliko dođe do podjele povlasnog dobra. Ako je za korištenje poslužnog dobra potrebno montirati neki uređaj. stvarna služnost ostaje u korist svih dijelova. odnosno prati pravo vlasništva. Može se ustanoviti u korist određenog lica (lična) ili u korist svakog vlasnika određene nekretnine (stvarna). mada zakonom može biti određeno i drugačije.sud će svojom odlukom zasnovati pravo služnosti kada je to nužno. PRESTANAK kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra. STICANJE PRAVNIM POSLOM – dogovaraju se pod kojim uvjetima. propašću jednog od dobara. tada služnost prestaje protekom perioda od 3 godine. nevršenje služnosti stečene dosjelošću kroz period od 20 godina. a ukoliko je to korisno i za vlasnika poslužnog dobra onda troškove snose srazmjerno korištenju. kroz period duži od 20 godina i da se vlasnik poslužnog dobra cijelo to vrijeme nije protivio tom korištenju. ako je utvrđeno da je konstituisana služnost postala nepotrebna (vlasnik poslužnog dobra ima pravo zahtijevati da služnost prestane. ako je postala nepotrebna) ako se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra to poštuje i ne vrši služnost.se vlasnik poslužnog dobra suzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. u vrijeme kosidbe. npr. tj. ODLUKOM SUDA ILI DRUGOG NADLEŽNOG ORGANA . kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimično ne može koristiti svoje dobro bez korištenja nekretnine drugog lica (npr. Ukoliko dođe do podjele poslužnog dobra.

Vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslužnog dobra, ali i protiv trećih lica koja ga ometaju u korištenju prava. Podnosi se radi utvrđenja već stečenog prava služnosti, najčešće ako je pravo stečeno dosjelošću, pa se od suda traži da to utvrdi (konstatuje). TUŽBENI ZAHTJEV: da se utvrdi da tužitelju kao vlasniku povlasnog dobra pripada pravo služnosti, npr. korištenje pješačkog prolaza, preko poslužnog dobra tuženog (određuje se precizno koja je širina i dužina tog prolaza), a u pravilu se i pravi skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglašava. Tužilac mora dokazati: postojanje prava služnosti, da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tuženi vlasnik poslužnog dobra, te da ima pravni interes za podnošenje tužbe (najčešće je to osporavanje du mu pripada pravo služnosti). Ako vlasnik poslužnog dobra smatra da je pravo služnosti nepotrebno, onda tužba utvrđivanja nepotrebnosti prava služnosti.

PRAVO ZALOGA
Pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari ili na tuđem pravu, na osnovu kojeg prava zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari, odnosno prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene. Predmet zaloga: POKRETNE STVARI I PRAVA (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl.) – pravo zaloga na ovim stvarima je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima; NEKRETNINE (hipoteka) – pravo zaloga na ovim stvarima regulisano je Zakonom o vlasničko pravnim odnosima HIPOTEKA - pojam, nastanak, hipotekarni dužnik... Pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Hipoteka nastaje:
1) 2) 3)

pravnim poslom sudskom odlukom – (vrši se upis u javnu knjigu) po zakonu

Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.

71 | P a g e

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. Može se zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Može se i prenijeti na drugog, zajedno sa prenosom potraživanja koje je osigurano tom hipotekom. Za jedno potraživanje može se zasnovati više hipoteka na više stvari, tj. nekretnina u slučaju kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti. Ukoliko bi došlo do podjele nekretnine opterećene hipotekom, nema smetnje za ostvarenje prava hipotekarnog povjerioca. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze – nedjeljivost hipoteke. Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. Hipotekarni dužnik se ne može odreći prava vlasništva na nekretnini opterećenoj hipotekom. HIPOTEKARNI POVJERILAC Uvijek je hipotekarni povjerilac banka, te joj pripada pravo da se iz hipoteke namiri kada dođe vrijeme. Realizacija takvog ovlaštenja (namirenja), ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva na namirenje u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku. Kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac može zasnivati hipoteku na već postojećoj hipoteci u korist treće osobe, bez pristanka hipotekarnog dužnika – NADHIPOTEKA. Služi za obezbjeđenje duga koji hipotekarni povjerilac ima prema nadhipotekarnom povjeriocu. Dakle, njome se zasniva pravni odnos između hipotekarnog i nadhipotekarnog povjerioca. U slučaju da hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac može tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja, dakle, može tražiti prinudnu naplatu svog potraživanja. PRESTANAK HIPOTEKE

1)

kada prestane obaveza, ispuni se tražbina (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom)

72 | P a g e

2)

kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javne knjige gdje je hipoteka upisana – općinski sud) 3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari 4) kada propadne nekretnina koja je opterećena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su: One kojima hipotekarni povjerilac ugovara ubiranje plodova na nekretnini opterećenoj hipotekom, ili tu nekretninu iskorištava na drugi način ili odredbe kojima za slučaj neizmirenja potraživanja stiče pravo vlasništva na toj nekretnini.

PRAVA STRANIH LICA
Strane fizičke i pravne osobe mogu pod zakonom određenim uslovima sticati pravo vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica, ako to zakonom nije drugačije određeno, ali i na nekretninama. Strani državljani mogu to svoje pravo prenijeti i na nasljednike. Oni koji obavljaju neku privrednu djelatnost na području Federacije, mogu sticati pravo vlasništva na stanovima, poslovnim zgradama, poslovnim prostorima, na zemljištu na kojima se ti objekti nalaze. IZUZETAK od ovoga je to da se može odrediti posebnim zakonom da stranci ne mogu steći pravo vlasništva na određenim teritorijama, npr. na nekim zaštićenim područjima. Sticanje prava vlasništva može biti ograničeno RECIPROCITETOM. Evidenciju o pravima stranih pravnih i fizičkih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Odobrenja ili saglasnosti za sticanjeprava vlasništva daje Federalni ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova, koji vode računa o tome da li za sticanje nekih prava postoji reciprocitet. ZAKUP Daje se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministarstva

73 | P a g e

pravde, koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogućnost zasnivanja dugoročnog zakupa na period od 5 do 50 godina.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak prometa nekretninama. NEPOKRETNOSTI u smislu ovog Zakona su: poljoprivredna dobra, građevinska zemljišta, šume, šumska zemljišta, neplodna zemljišta, zgrade, stanovi, stambene zgrade, poslovne zgrade, posebni dijelovi zgrada... Nekretnine u općoj upotrebi nisu u prometu. PROMET NEKRETNINA - prenos prava vlasništva na nekretninama u svojini građana. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasništvu, slobodan je pod uvjetima određenim zakonom. Prenosom prava vlasništva na građevinskom objektu, zgradi, prenosi se i pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Prenosom prava vlasništva na nekretnini koja je izgrađena na državnom zemljištu, stiče se pravo korištenja na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Zemljište koje služi redovnoj upotrebi zgrade – smatra se ono zemljište koje je predviđeno regulacionim planom, a ako plan nije donešen onda zemljište određeno Rješenjem nadležnog organa općine. Prodaja nekretnina koje su u državnoj svojini vrši se JAVNIM NADMETANJEM, tj. pismenim ponudama, ili neposrednom pogodbom samo onda kada je otuđenje putem javnog nadmetanja bilo bezuspješno. Ugovori suprotni ovoj odredbi su ništavi.

74 | P a g e

UGOVOR Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti sačinjen u pisanom obliku i potpisi ugovorača moraju biti ovjereni u nadležnom sudu. Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Ustaje se tužbom za utvrđivanje ništavosti, presuda ima deklaratoran karakter. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. Ovim zakonom određeno je da su punovažni ugovori (odnosi se na ugovore zaključene prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona)
1. zaključeni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sačinjeni u pisanom obliku

ukoliko su ugovarači potpisali ugovor, a bez ovjere, ukoliko su obje ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili pretežno. Pretežno je znatno više od pola. 2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršile ovjeru potpisa. Ova pravila se primjenjuju i na predmete zatečene u radu, dakle ako u prvostepenom postupku nije donesena pravosnažna presuda, odnosno ako je prvostepena presuda ukinuta. Tada se gleda jesu li stranke svoje obaveze ispunile bar pretežno.

PRAVO PREČE KUPOVINE Prema ovom Zakonu postoji ukoliko je konstituisana na suvlasnika ili u odnosu na treću osobu (npr. na zakupca koji je tu nekretninu koristio najmanje 5 godina) Suvlasnik – može raditi sve sa svojim dijelom, ali kada dođe do prodaje, on mora napraviti ponudu u pisanom obliku, u koju unosi sve tačne podatke o nekretnini i sve uvjete prodaje. Tu ponudu mora dostaviti suvlasniku (potencijalnom kupcu) preporučeno ili u dva primjerka od kojih jedan potpisuje kupac i na njega upisuje datum kada je potpisao, a koji datum je bitan zbog toga što ako kupac u roku od 30 dana po prijemu ponude ne da nikakav odgovor na ponudu, smatraće se da ponudu ne prihvata, pa prodavac može po proteku navedenog roka nekretninu prodati trećem licu pod istim uvjetima navedenim u ponudi, ali ne i pod povoljnijim uvjetima. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima (nižoj cijeni), suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodata trećem licu, s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Ovaj ugovor je rušljiv. Dakle, postoje dvije vrste ugovora u prometu nekretnina koji ne proizvode pravno dejstvo: - ništavi (ustaje se tužbom za utvrđenje) - rušljivi (ustaje se tužbom za poništenje)

75 | P a g e

bila bi ništava.04. 76 | P a g e . Katastarsku općinu čini određena teritorija u koju se upisuju zemljišta i zgrade jednog ili više naselja. U ovakvim slučajevima mogu se tražiti i BRISOVNE TUŽBE. Nakon toga se donosi Rješenje i dostavlja se u Zemljišnoknjižni ured.1991.ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Izjava o odricanje se daje pred nadležnim organom općine. prevare i sile prenio pravo vlasništva na drugo fizičko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo. Ukoliko bi bila data pod bilo kakvim pritiskom. da se izvrši brisanje unosa u knjigama iz ratnog perioda. ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasništva. a sastoji se iz više katastarskih čestica. Zemljišnoknjižno tijelo je ukupnost nekretnina jednog ili više vlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj općini i čine jedno pravno jedinstvo. Ta izjava mora biti potpuno slobodna (ne prinudna. REGISTRI I GLAVNA KNJIGA Zbir zemljišnoknjižnih uložaka jedne katastarske općine.1991. Vode se u zemljišnoknjižnim uredima općinskih sudova. data prevarom. pod manama volje). godine (dakle za vrijeme ratnih dejstava) kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude.04. Zemljišnu knjigu čini: 1. odnosno takvi pravni poslovi su ništavi. a pravo služnosti koje prati sudbinu nekretnine nije prepreka. ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA ZEMLJIŠNE KNJIGE Knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine. GLAVNA KNJIGA 2. Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zaključeni nakon 30. Zemljišnoknjižni ulošci su dijelovi Glavne knjige koji čine pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljišnoknjižno tijelo. ZBIRKA ISPRAVA 3. Svako zemljišnoknjižno tijelo ima svoj poseban zemljišnoknjižni uložak sa posebnim brojem. Prema tome. One su javne. Ne može se odreći prava vlasništva ako na nekretnini postoje tereti. Ništavost pravnih poslova zaključenih nakon 30.

prekupa itd. parničnom. 77 | P a g e . pravo služnosti). prenosa ili prestanka nekog zemljišnoknjižnog prava. Predbilježba ili prenotacija – to je uvjetni upis koji ima privremeni karakter upisa. presuda na osnovu koje se vrši upis još nije pravosnažna ili ugovor odnosno potpisi u ugovoru nisu ovjereni).. koja se ne temelji na pravnom osnovu nije pravno valjana. POSTUPAK ZA UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU Da bi se mogli izvršiti ovi upisi. III REGISTRI Pomoćne knjige koje olakšavaju pronalaženje podataka. otkupa. 2) List B ili vlastovnica . II ZBIRKA ISPRAVA Skup isprava (ugovora. VRSTE UPISA 1. vlasniku oduzeta poslovna nesposobnost). 3. pravo preče kupovine.. produženje roditeljskog prava. Uknjižba ili intabulacija – to je konačan upis sticanja.sadrži evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara (pravo vlasništva. zgrada. 3) List C ili teretovnica – upisuju se tereti koji opterećuju nekretninu (pravo zaloga. pravo korištenja). opis nekretnine (oranica. spisak titulara upisanih u zemljišne knjige. površinu nekretnine i eventualne promjene (otpisi katastarskih čestica u drugi zemljišnoknjižni uložak). registri parcela. oduzimanje poslovne sposobnosti. realni tereti ili neka obligaciona prava (npr. red prvenstva otuđivanja. izvršnom ili krivičnom postupku. pa stoga ovlaštenoj osobi pripada pravo na brisovnu tužbu. Predmetom uknjižbe mogu biti stvarna prava.) Uknjižba koja se ne temelji na punovažnom pravnom poslu.). šuma. sudska odluka. sticanja. U ovaj list se upisuju i podaci vezani za ograničenja raspolaganja obzirom na ličnost vlasništva (npr. npr. o darovanju). dvorište). hipoteka. katastarskih čestica. oni se mogu dozvoliti na osnovu Rješenja zemljišnoknjižnog ureda suda kod kojeg se vode knjige ili na osnovu sudske odluke donijete u vanparničnom. Ovim se omogućava trećim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za zaključenje ugovora i sl. prenosa ili prestanka zemljišnoknjižnog prava (npr.ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK čine: 1) List A ili posjedovnica . 2. Uknjižba mora biti na temelju punovažnog pravnog posla (poklon. postojanje nekog spora).upisuju se nepokretnosti sa podacima koji označavaju broj katastarske čestice. sudskih i drugih odluka) na temelju kojih su izvršeni upisi u zemljišnoj knjizi. tj. Zabilježba ili abnotacija – to je upis informativnog karaktera kako bi se publikovali važni lični odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninom (npr. stavljanje nekoga pod starateljstvo. Unose se i podaci o pravnom osnovu na temelju koga je neko lice steklo neko pravo (ugovor o prodaji.

kvalitetu. Katastraski planovi . U katastar se upisuju posjednici. statističkih ciljeva. nadležni organi općine vode katastarsku evidenciju. Katastarski operat . zamjeni. a to je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvrši prijenos vlasništva sa njega na novog vlasnika (kupca). nitko se ne može pozivati na nepoznavanje onog što je upisano u Zemljišnim knjigama. Uz molbu se prilaže isprava koja može poslužiti kao pravni osnov za upis (na temelju čega).Svaki ugovor na osnovu koga se vrši prenos prava vlasništva. a on počinje od 1 pa na dalje. Upis se vrši na osnovu zahtjeva. tj. oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. a sticalac upisao kao novi vlasnik. 78 | P a g e . Molbu za upis podnosi lice koje na osnovu punovažnog pravnog posla. Katastar također posjeduje registar radi lakšeg snalaženja u podacima sadržanim u katastarskoj evidenciji. katastarskih operata.sadrže podatke o polažaju i obliku zemljišta i objekata na tom zemljištu koji pripadaju jednoj katastarskoj općini. pored glavnog broja dobija još i podbroj. a u Zemljišne knjige prava vlasništva. Ovo načelo omogućava da se stranke ne pozivaju na zabludu. mora da sadrži klauzulu intabulandi. To je dio zemljišta koji pripada jednom posjedniku. Prema tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova. Osnovna i najmanja jedinica u katastru je katastarska parcela ili katastarska čestica.čini zbirka popisa i pregleda koji sadrže podatke o površini parcele. KATASTARSKA EVIDENCIJA Pored Zemljišnih knjiga. ekonomskih. izrada Zemljišnih knjiga. katastarskom prihodu i posjednicima. Katastarske čestice su označene brojem. bilo da se radi o poklonu. onda će ona biti 100/5. pravno valjanog osnova treba biti upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlasnik (sticalac). Prema tome. itd. podjele parcela. a kad dođe do cijepanja. Bez ove klauzule se ne može vršiti upis u zemljišnu knjigu. Ovo načelo je jako značajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. klasi. poreskih. plodnosti. Dakle. bonitetu. a ista molba odnosi se prema licu koje je upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlanik (prethodnik). onda ona (parcela ili čestica). molbu podnosi sticalac kako bi se prethodnik izbrisao kao vlasnik. Svrha ove evidencije je ostvarenje tehničkih. Postupak za upis i promjene u posjedovnoj evidenciji katastra vrše se po pravilima upravnog postupka. katastarskih planova i 2. Katastar se sastoji od: 1. odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu. molbe osobe koja mora navesti kakav upis traži zajedno sa podacima o nekretnini i zajedno sa ispravom na osnovu koje traži upis. NAČELA Načelo javnosti Zemljišne knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. na temelju čega. tj. tj.

To je odstupanje od načela upisa. jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani s ciljem da njoj ili kome drugom izda poslovnu prostoriju u zakup. jer Zemljišne knjige ne garantiraju istinitost tih podataka. Ovlaštene osobe u zemljišnoknjižnom uredu dužne su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen. Načelo legaliteta To znači da se upis može dozvoliti na osnovu isprave iz koje se može jasno zaključiti. Na molbi se osim datuma prijema bilježi i čas kada je molba primljena.kojima se npr. 79 | P a g e . u ovakvim slučajevima novi vlasnik ustaje tužbom da bi se upisao. za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvažit će se. U ovaj ugovor mogu se unijeti i ništave klauzule i u tom slučaju ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. a druga odbiti. odnosno. tj. Ovo načelo se ne odnosi na površinu katastarskih čestica. Izuzetak – kada vlasnik postaje dosjelošću. ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ovim zakonom uređuju su uvjeti i način pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. u knjizi još uvijek upisan prijašnji vlasnik iako mu je pravo vlasništva prestalo. Zakup poslovnih zgarad i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom između zakupodavca i zakupca. Poslovna prostorija – prostorija (jedna ili više) namjenjena za vršenje poslovne djelatnosti koja po pravilu čini jednu građevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz.Načelo upisa Prema ovom načelu zemljišnoknjižno pravo može se steći. odnosno sadržaj za upis u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem. Poslovna zgrada – zgrada namijenjena za vršenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretežnim dijelom koristi u tu svrhu. UGOVOROM O ZAKUPU Ovaj ugovor mora biti sačinjen u pisanom obliku. Prioritet se računa po vremenu prijema molbe za upis u zemljišnoknižnom uredu. To su klauzule: . Neka prava se mogu steči i na originaran način dosjelošću ili građenjem na tuđem zemljištu). vidjeti da se radi o punovažnom pravnom osnovu i ako je zahtjev. prenijeti i prestati upisom u Zemljišne knjige (derivatni način sticanja prava vlasništva). Može se zaključiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Poslovne prostorije se mogu davati pod zakup na zakonom određen način i vrijeme. Ako su istog dana primljene dvije molbe. Načelo prioriteta Jače pravo ima onaj ko je ranije upisan. Načelo pouzdanja u zemljišne knjige Sve što je upisano u Zemljišnim knjigama u pravilu se smatra pravilnim i potpunim.

dužan je da je otkloni. u skladu sa odredbama ugovora. Ukoliko je nanio neku štetu u poslovnoj prostoriji. U toj situaciji odgovara za štetu koju je tim propuštanjem nanio zakupodavcu. Bez ove odgovornosti (za štetu) može postupiti samo ako se radi o hitnoj stvari. ili da traži srazmjerno smanjenje zakupnine. zakupac je dužan obavijestiti zakupodavca o toj potrebi za popravkom i odrediti primjeren rok za vršenje popravke. Dužan je plaćati održavanje zajedničkih prostorija i uređaja. kao npr.- kojima zakupodavac ili treće lice obećavaju zakupcu imovinsku korist ukoliko isprazni poslovnu prostoriju i preda je zakupodavcu ili trećoj osobi. Zakupac je dužan: - plaćati zakupninu . zakupac tada ima pravo da popravku izvrši na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. Ukoliko poslovnu prostoriju ne preda u takvom stanju. onda zakupac ima određena prava. a ako to vrijeme nije odredeno ugovorom onda je dužan zakupninu plaćati unaprijed svakog mjeseca. Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvrši popravku. odnosno davanja primjerenog roka. ima pravo na naknadu troškova za učinjene popravke redovnog održavanja koje ne padaju na njegov teret. zakupac gubi ovo pravo izbora. - zakupodavcu omogućiti preduzimanje radnji potrebnih za redovno održavanje – zakupodavac je dužan pri vršenju tih radnji voditi računa da te radnje obavi na način na koji će što manje ometati zakupca. Zakupac ove popravke može izvršiti na teret zakupodavca i kada ga prethodno nije obavijestio. - Zakupac u ovakvim situacijama ima i određena prava.u vrijeme određeno ugovorom. Ovo pravo mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca. ili da na teret zakupodavca poslovnu prostoriju dovede u stanje potrebno za normalno obavljanje djelatnosti.da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju da se ona može koristiti u svrhu određenu ugovorom. da obavijesti zakupodavca o potrebi popravke . kojima se jednoj strani obećava imovinska korist ukoliko odustane od ugovora. Posredovanje pri zaključivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vršiti samo organizacije udruženog rada koje se bave tom djelatnošću. - 80 | P a g e . a može ih ostvariti prebijanjem tih troškova sa iznosom zakupnine koji se odnosi na održavanje. na teret zakupodavca. zakupac je dužan prethodno odrediti primjeren rok zakupodavcu da poslovnu prostoriju dovede u stanje u kakvom ju je bio dužan predati. a to je npr. PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA Zakupodavac je dužan . Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja poslovne prostorije do koga je došlo usljed njenog redovnog korištenja. poslovnu prostoriju koristiti samo u svrhu predviđenu ugovorom – i pri tome postupati sa pažnjom dobrog domaćina. da odustane od ugovora.ako u toku trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji izvrši popravka. i to najkasnije do petog u mjesecu. Da bi se koristio ovim svojim pravima u ovakvoj situaciji. Bez ove prethodne obavijesti.

dana u mjesecu.Ne može vršiti izmjene ili prepravke poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca. odnosno po prestanku zakupa. Kada sud uruči OTKAZNI NALOG zakupcu. neovisno je li ugovorom zaključen na određeno ili na neodrđeno vrijeme ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i to: a) ako zakupac i nakon opomene poslovne prostorije koristi suprotno ugovoru ili poslovnim prostorijama nanosi znatnu štetu. dužan je poslovnu prostoriju predati u stanju u kojem je bila kada ju je uzeo u zakup. Rok za podnošenje prigovora je 8 dana od dana dostave naloga. 81 | P a g e . sve ide na parnicu. PRESTANAK NA OSNOVU ODUSTANKA Zakupodavac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme. nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije. ili 15. Moraju se navesti razlozi otkaza i rok za pražnjenje poslovnih prostorija.Po isteku ugovora. otkazni rok iznosi 6 mjeseci. po isteku vremena na koje je zaključen. Otkazni rok može teći samo od 1. U tom slučaju. zakupodavac može tužbom kod nadležoog suda tražiti predaju ispražnjenih prostorija. ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju. Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispražnjene i predate. sud će UKINUTI OTKAZNI NALOG. Može dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo uz saglasnost zakupodavca. Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana po isteku toga vremena. sud bi nalog PODRŽAO. a ako taj rok nije određen ugovorom. U suprotnom slučaju. Ako otkazuje zakupac – navode se razlozi i rok za preuzimanje ispražnjenih prostorija. Ukoliko u parničnom postupku sud utvrdi da su razlozi zakupca opravdani i da je on u pravu. PRESTANAK UGOVORA OTKAZOM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na neodređeno vrijeme ne može prestati otkazom prije isteka roka od 1 godine od dana zaključenja. Sporovi po tužbi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU - - istekom ugovorenog vremena otkazom odustankom PRESTANAK ISTEKOM UGOVORENOG VREMENA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na određeno vrijeme smatra se. Uručenje otkaza: Otkaz se suprotnoj strani uručuje preko nadležnog suda. zakupac ima pravo na prigovor. Punovažnost otkaza: biće punovažan kada između dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakup protekne vrijeme određeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). a zakupodavac se tome ne protivi. gdje navodi razloge da zakupodavac to recimo čini iz obijesti. prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme.

umjetnička djela. a pravna lica mogu biti samo NOSIOCI PRAVA. Autor može biti samo fizičko lice. nauke. Autorska djela su pisana djela.. dramska. Ukoliko se radi o djelu pod pseudonimom čiji autor nije poznat. umnožavanje. U tom slučaju treće lice postaje zakupodavac. postoji opasnost od rušenja). Naslov djela je zaštićen kao i samo djelo. Razlozi za PSEUDONIM mogu biti lične. izvođenje. Ugovor o zakupu ne prestaje kada treće lice kupovinom ili po drugom osnovu postane vlasnikom zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. muzičke obrade i druge prerade umjetničkih djela koja čine novo djelo. članci.individualno određena tvorevina iz raznih oblasti (književnosti. Ova prava su prenosiva. Taj rok ne može biti kraći od 30 dana od dana obavještenja o odustanku. Ovim zakonom regulisani su autorskopravni odnosi. Autorsko djelo . brošure. saobraćaj ili okolne objekte (npr. 82 | P a g e . autorsko pravo pripada tada izdavaču djela. Autor djela – lice koje je stvorilo određenu intelektualnu tvorevinu.raznih djela. Strana koja odustaje od ugovora dužna je obavijestiti suprotnu stranu i odrediti rok preuzimanja odnosno pedaje poslovnih prostorija.b) ako zakupac u roku od dva mjeseca i nakon opomene ne plati zakupninu zakupodavcu. Ukoliko se neka od strana na ovo ogluši. moralna I IMOVINSKA – sadrže ovlaštenja autora na iskorištavanje. način i oblik izražavanja). I prevodi dijela. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. VRSTE AUTORSKIH PRAVA 1. reprodukovanje. ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati. književni tekstovi.. zbirke pa čak i zbirke sudskih odluka. političke ili umjetničke prirode. Autorom se smatra osoba čijim je imenom i prezimenom ili pseudonimom djelo označeno. druga strana ustaje tužbom tražiti prava. imovinska 2. Zakupac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa. OSTALE ODREDBE O PRESTANKU UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija može prestati ako je poslovna prostorija eksproprisana ili je u stanju da predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi. knjige.

Poslije smrti autora. nosioci autorskog prava i organizacija kojima je autor pripadao. pravo da se usprotivi deformiranju. autorska moralna prava mogu vršiti i organizacije autora: savezi književnika. Mogu se prenijeti i zakonskim NASLJEĐIVANJEM. autorska imovinska prava postaju državno vlasništvo. Ukoliko nema nasljednika. ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA Lice čije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu tog prava kao i naknadu štete. kompozitora. Ništav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskorištavanja svih svojih budućih djela. Pravo na zaštitu imaju pored autora: koautori. Imovinska prava autor može prenijeti na fizičko ili pravno lice i TESTAMENTOM. njihovi nasljednici. bračni drug. b) nije ovlašteno da prilikom korištenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene. autorska imovinska prava mogu koristiti nasljednici u rokovima predviđenim u Zakonu o autorskim pravima. odnosno iskorištavanje autorskog djela a) ne može to pravo prenositi na treća lica bez saglasnoti autora. Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno. Pravo autora na iskorištavanje djela može se u potpunosti ili djelimično uz naknadu ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za određeno vrijeme. skraćenju ili bilo kojem mijenjanju djela kao i to da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijeđa njegov ugled. roditelji. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima.. Ugovor koji nije u pisanoj formi ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. tj. II MORALNA – sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora da bude priznat i označen kao autor pod svojim imenim ili pseudonimom. ako ugovorom nije drugačije određeno. Protekom tih rokova. pa ta lica stiču status nosioca autorskog prava. Jednako su zaštićena i imovinska i moralna autorska prava.Za njihov prenos potreban je UGOVOR. Nasljeđuju ih djeca. 83 | P a g e . Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnošenje tužbe kod suda za zaštitu autorskih prava. organizacije autora moraju imati posebnu PUNOMOĆ... Poslije smrti autora. Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo on mora biti u pisanom obliku. Dužnost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdržava od postupaka koji bi korisnika ometali u vršenju prenesenog autorskog prava. filmskih umjetnika. ovlaštenje autora čije je pravo predmet spora. Zaštitu svojih prava autor može ostvarivati tužbom kod suda. Lice na koje je preneseno autorsko pravo. djelo postaje slobodno i njime se može koristiti svako lice bez ograničenja. dovršeno.

84 | P a g e . Oni bi bili aktivno legitimirani da ustanu tužbom ukoliko bi došlo do skrnavljenja. autor može zahtijevati plaćanje ugovorene ili za tu vrstu posla uobičajene naknade uvećane za 200 %. Zaštitu moralnih autorskih prava pored autora mogu preuzeti i akademije nauka. U slučaju povrede moralnog autorskog prava. Sud uvijek odlučuje cijeneći sve okolnosti u skladu sa Zakonom o autorskim pravima i Zakonom o obligacionim odnosima. OSNOVNA NAČELA? NAČELO RAVNOPRAVNOSTI Znači da su stranke odnosno ucesnici u obligacionim odnosima potpuno ravnopravni tj. Lice čije je autorsko pravo povrijeđeno može zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju štete. mora se vrsiti na nacin kojim se ne dovodi u nepovoljniji polozaj suprotna strana.U slučaju povrede imovinskog autorskog prava izvršene namjerno ili iz nepažnje. NAČELO SAVJESNOSTI I POŠTENJA To načelo ukljucuje da su ugovorne strane pri zasnivanju obligacionih odnosa savjesne. iskrene i otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. obijest. po prestanku autorskog prava autora. Kod zloupotrebe prava problem je u vrsenju odnosno u nacinu vrsenja tog prava. bez obzira na to da li mu je zbog povrede pričinjena materijalna šteta. sud može dosuditi naknadu nematerijalne štete po pravilima Zakona o obligacionim odnosima. To vrsenje prava ne smije ukljucivati samovolju. nepaznju. onda se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima u kojem je regulisana naknada štete. da ni jedna od njih ne smije da iskoristava svoj jaci ekonomski ili neki drugi polozaj koristeci se time da nametne obavezu drugoj strani koju inace ne bi po redovnoj strani prihvatili. tako i po pravilima o sticanju bez osnova. Znaci. umjetnosti. Ukoliko je šteta nastala. NAČELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA Zabranjeno je vrsenje prava u obligacionim odnosima protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno i priznato. Takvo ponasanje se iziskuje od obje strane. Zakonom je predviđeno i izdavanje privremenih mjera.

to je paznja koja se zatjeva od strucnih lica. Ovo nacelo ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora. sporazumom ili na temelju zakona kada on to propisuje. ugovor pobijati zbog prekomjernog ostecenja. paznja dobrog domacina odnosi se na gradane u svakodnevnim njihovim aktivnosima. One su odgovorne za ispunjenje obaveza. kod ugovora na srecu ili na javne drazbe. Pažnja dobrog privrednika je pravni standard koji se odosi na pravna lica i vrsioce samostalnih djelatnosti.NAČELO ZABRANE ISKORIŠTAVANJA MONOPOLNOG POLOŽAJA Zabranjeno je iskoristavanje monopolnog polozaja kojim se sticu materijlne i druge koristi koji se ne temelje na radu ili stvaraju neravnopravan polozaj u poslovanju. Ako kupite sliku i za nju date vecu vrijednost nego sto je njena prava vrijednost.tada je ugovor rusljiv. Ova paznja zavisi od vrste preduzetih obaveza. Za posljedicu ima rusljivost. NAČELO EKVIVALENCIJE (jednake vrijednosti uzajamnog davanja) Ovo nacelo dolazi do izrazaja kod dvostranih teretnih ugovora sto znaci da ono sto je obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane. Pri izvrsenju preduzetih obaveza ucesnici u obligacionim odnosima duzni su se ponasati sa paznjom dobrog privrednika ili odnosno dobrog domacina ili sa povecanom paznjom dobrog strucnjaka. Ovo nacelo dolazi do izrazaja i kod zelenaskih ugovora. sve sto trebaju obavljati u skladu dobog domacina. Stranka prodala kucu po nerealnoj cijeni a nije znala za pravu vrijednost . Duznost i obaveza da se preuzete obveze ispune. 1. Povreda ovog nacela najcesce se manifestuje kao prekomjerno ostecenje. ucesnika u pravnom prometu. profesionalca . NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA? Ugovori . Paznja dobrog sturcnjaka. opet nema prava na pobijanje ugovora. jer je kupljena recimo iz emotivnih razloga. Preuzete obaveze se moraju do kraja ispostovati na ugovoreni nacin i u dogovorenom roku. Ako je nesto kupljeno na javnoj drazbi pa je data neuporedivo veca cijena od stvarne vrijednosti stvari koja je kupljena i prema tome doslo do prekomjernog ostecenja a time i povrede nacela ekvivalencije. u ovoj situaciji ne moze se traziti. ili se obje strane međusobno obavezuju da izvrše određene činidbe. Ucesnici u obligacionim odnosima duzni su da ostvarivanju svojih prava uzdrzavaju se od postupaka kojim bi se otezalo izvrsenje obveza drugog ucesnika. Isto tako kod ugovora na srecu i besplatnih ugovora vrijedi. Vi ste dobrovoljno pristali na nesto i vi dajete ogromnu vrijednost za to.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi. 85 | P a g e . Duzni su se ponasati tako da ne ometaju izvrsenje obaveze od strane drugih osoba. NAČELO ZABRANE PROUZROKOVANJA ŠTETE Necelo da se svako mora uzdrzavati od postupka koji nanosi stetu. na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna ugovrna strana (dužnik) drugoj strani (povjeriocu) izvrši određenu činidbu. Preuzeta obaveza moze prestati samo saglsanom voljom tj. Svako se mora uzdrzavati od ucinjenja stete drugom u obligacionom odnosu.

Ovo se odnosi na fizicka lica. Sticanje bez osnova . konsoman) c) Legitimacioni papiri – su željezničke. bonovi i sl. vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog . Pravna lica poslovnu sposobnost stiču upisom u javne knjige. djelimicno je sposobno time sto moze zakluciti punovazan ugovor o radu i slobodono raspolagati svojom zaradom.bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao. oglas da se pronađe izgubljena stvar. Čak i ona mldb.To je mješanje u tuđe poslove. uz obavezu sticaoca da je vrati. činidbu ili se obje strane obvezuju na vršenje činidbe. 5. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana. 1 UGOVOR? Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određ. pravnih učinaka.To je protupravna radnja kojom se činjenjem ili propuštanjem drugome prouzrokuje šteta. bitno je da se strane u ugovoru poslovno sposobne (poslovna sposobnost stiče se sa 18 godina pod pretpostavkom da je osoba duševno sposobna. tim momentom stiču poslovnu sposobnost. Pored ovoga. Lice starije od 15 god. ček. PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUČENJE PUNOVAŽNOG UGOVORA Za zakljucenje punovaznog ugovora potrebna je saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora.To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. cinjenje ili trpljenje moguc. ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. ili da postigne neki uspjeh. u pravilu (dužnik). Jednostrana izjava volje . lica koja su zaključula brak sa 16 godina. nagrada za najbolji roman). Može biti nužno i korisno. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. karte (ulaznice). obvezuje dr. b) Vrijednosni papiri – su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. (na ispitu se moraju znati uslovi) 2. Poslovodstvo bez naloga . Tu spadaju: a) Javno obećanje nagrade – kojim se neodređeni krug lica poziva da za nagradu poduzme neku radnju. da je predmet obveze davnje. strani (povjeriocu) izvršiti određ. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. 4.Prouzrokovanje štete . odreden ili odrediv. konkurs za izradu projekta. pozorišne i dr. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. pri čemu je štetnik dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima . dopusten. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. 86 | P a g e . ili da se nađe u određenoj situaciji (npr.To su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. 3. tj da je sposobna da se sama stara o svojim pravnim interesima).

Osnovna karatkteristika obligacionog prava da ono nije pravo na stvari vec licno pravo na neke stvari. Pozitivne cinidbe mogu se sastojati u davanju (kod kupoprodajnih ugovora). Cilja zasnivanja ne može biti suprotan osnovnim načelima obligacionog prava. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili naknadno (kao odobrenje). U nekim slučajevima.Predmet obligacionog odnosa moze biti cinidba. To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru zaključiti ugovor. U trpljenju kada npr. tj odredeno pozitivno ili negativno ponasanje duznika. kada kupac na osnovu ponude pošalje prodavcu cijenu). Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjena nekom licu koja mora da sadrzi sve bitne elemente ugovora tako da bi se njenim prihvatom mogao zakljuciti ugovor. b) uobičajenim znacima (rukovanjem. IZJAVA VOLJE Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. Npr. I taj prijedlog sadrzi bitne sastojke ugovora i vazi kao ponuda ukoliko drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja i obicaja. za punovažnost ugovora je osim izjave volje potrebna i saglasnost trećeg lica. nekad i šutnjom). Izjava volje za zaključenje ugovora može se dati: a) riječima. ne smije pregovaračima stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti. jer ukoliko tako postupi odgovaraće za štetu prouzrokovanu pregovorima. IZLAGANJE ROBE 87 | P a g e . mogao da trpi da susjed crpi vodu sa njegovog imanja. te u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. kada je po odredbama Porodičnog zakona potrebo da organ starateljstva odobri otuđenje imovine lica koje je pod starateljstvom. kimanjem glave. cinjenu (kod ugovora o djelu). Negativne cinidbe mogu se sastojati u necinjenju. za sticanje stvarnog prava. ali od toga odustane bez osnovanog razloga. sa namjerom da se zaključi ugovor. Zasnivanjem stvarnog prava stice se pravo na stvar. Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude. U pravilu predmet duznikove obveze moze biti svaka cinidba koja je moguca. OPĆA PONUDA To je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica. odredena ili odrediva. Pregovarači su pregovore dužni voditi ozbiljno. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr. kod prodaje su to predmet i cijena). Pregovori koji predhode zaključivanju ugovora ne obavezuju. tj. ili c) konkludentnim radnjama (npr. Zasnivanjem obligacionog pravnog odnosa stice se samo pravni osnov za pribavljanje stvari odnosno. dopustena. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor. mogu ali i ne moraju dovesti do zaključivanja ugovora.

letaka. a ponuđać se ogluši. onda se smatra da teče od datuma oznacenog u ponudi. zavisi od prirode ugovora. MANE VOLJE Prijetnja. ponuđenog. nesporazum.. KADA JE PONUDA PRIHVAĆENA? kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu. takav ugovor je rusljiv i moze se traziti njegovo ponistenje. ako to pismo nije datirano. već samo poziv da se učini ponuda pod navedenim uslovima. pa je ona zbog toga zakljucila ugovor. tj. KAKO SE TUMAČI ŠUTNJA PONUĐENOG? - Šutnja ne znaci prihvatanje ponude. Nema dejstva odredba u ponudi u kojoj ponudilac upozorava ponuđenog da ce sutnju smatrati prihvatanjem ponude. 88 | P a g e . tj. prividan (fiktivan) ugovor. bitna zabluda.. kada ponuđeni posalje stvar ili plati cijenu. prevara. onda se racuna od dana predaje pošti.To je jedna vrsta ponude.. DO KADA PONUDA OBAVEZUJE? Ponuda pobavezuje ponudioca do isteka roka. Ovo je od značaja za valjanost ugovora. TV-a. Moze se odrediti i rok za prihvatanje. Ponuda se moze opozvati ako je ponuđeni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. Ako je prihvatanje ponude izvrseno sa zakasnjenjem to ce se tretirati kao nova ponuda od strane suprotne strane.. Ako ponuđeni prihvati ponudu. Ako nema roka. Sa oznacenjem cijene smatra se kao ponuda. Kakvo dejstvo imaju mane volje na punovažnost ugovora? PRIJETNJA Ukoliko je ugovorna strana ili neko treci pod ovim okolnostima izazvao opravdan strah kod suprotne strane.u tom slučaju odgovara za štetu.oni ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora. SLANJE OGLASA I KATALOGA Sa cjenovnikom i tarifom. oglasi putem štampe. FORMA PONUDE U obliku koji se zahtijeva za ugovor koji se treba zaključiti.

.npr. kupujete zlatnu narukvicu a ona je samo pozlacena. a u ugovor se unosi druga parcela ili kad je u pitanju cijena. Zakljucuju ugovor koji ne zele (simulirani). Moze se traziti ponistenje ugovora. situacija kada kupujete neku nekretninu. to dakle vi mislite.Strah mora biti opravdan. odredenu parcelu. Ako je prevaru učinilo treće lice. Zabluda o licu – npr. vi ste u uvjerenju da kupujete jednu parcelu. sa ciljem da se stvori lazna predstava kod trecih lica. Radi se o zakljucenju ugovora bez namjere da se time ostvari neki cilj. Posljedice su rušljivi ugovori!! Bitno je da je doslo do zablude kod bitnih elemenata ugovora.npr. Nesuglasnost između određene predstave i faktickog stanja koja se odnosi na bitne elemente ugovora. od strane druge strane ili trećeg lica.. ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. a u stvari zele drugi ugovor (desimulirani). zakljuce ugovor o prodaji a zele ugovor o poklonu a sve u cilju obmane trece strane. sklapate ugovor sa licem A ili B. a fakticki sklapate ugovor sa licem C. Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna. ugovorne strane htjele da zaključe ugovor o zajmu. FIKTIVNI UGOVOR Svjesni sporazumni nesklad volja i njegovog ocitovanja. Samo izgleda da su zakljucili ugovor iako fakticki ugovorne strane ne zele zakljuciti ugovor. Moze biti zabluda o glavnom predmetu . PREVARA Namjerno dovođenje u zabludu ili držanje u zabludi nekoga. Ovaj ugovor nema učinka!! On je nepostojeći! 89 | P a g e . Zabluda o prirodi pravnog posla – npr. kako bi se na taj način došlo do zaključenja ugovora. ozbiljna prijetnja. ja mislim kupujem za jednu cijenu a u ugovor unesena druga cijena. Zabluda o bitnim svojstvima glavnog predmeta – npr. a u stvari zaključile ugovor o ostavi. ZABLUDA Može biti bitna i ona djeluje na punovažnost ugovora.

a forma nije ispoštovana. vracanje datog. moralu drustva. prinudnim porpisima.. POSLJEDICE Ugovori koji nisu zakljuceni u zakonom prpoisanoj formi su ništavi. Medutim. a propustile su da ovaj dogovor ispostuju samo u dijelu kojim su se obvezale da ce ugovor saciniti u pisanom obliku ali su neovisno od toga preuzete obveze ispunile u cjelost. ugovor pretaje vaziti kad se uslovi ispune. Posljedica ako ugovor zaključi osoba koja nema poslovnu sposobnost? Ništav ugovor! FORMA UGOVORA? Pravilo je da su ugovori neformalni ukoliko posebnim zakonom nije propisana određena forma. Ako je ugovor zakljucen pod odložnim uslovom. Ako to nije moguce onda se daje naknada u novcu po cijenama u vrijeme donosenja sudske odluke. pa se uslov ispuni. Ako je zakonom propisana forma ona se mora ispostovati. jer ovo uvjetovanje punovažnosti ugovora formom ima isto dejstvo kao da je forma zakonom uvjetovana. onda je ugovor ništav. ne proizvode pravno dejstvo. Ukoliko su ugovorene strane pored ostalog ugovorile da ce ugovor zakljuciti u pisanom obliku i pri tome su se dogovorili o svim bitnim elemetnima ugovora. Tada ispunjenjem obveza ugovor ostaje na snazi (konvalidira). Ukoliko je nesto dato na temelju nistavog ugovora. ako su strane pisanom formom uvjetovale punovaznost ugovora. ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja. Nedopušteni i nemogući uvjeti? Ništav je ugovor u kome je postavljen odlozni ili raskidni uslov suprotan ustavu. npr. pravilo je restitucija tj. Zakon o prometu nepokretnosti propisuje određenu formu ugovora. USLOVI KAO NAČINI OGRANIČENJA UGOVORA Ako nastanak ugovora zavisi od neizvjesne činjenice. Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma. Takvi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem preuzetih obaveza. Ako je zakljucen pod raskidnim uslovom.. Zakon o naslijedivanju takode. ugovor se može zaključiti i pod uslovom. SREDSTVA OSIGURANJA UGOVORA? 90 | P a g e .Subjektivni rok se racuna od dana saznanja za povrede bitnih elementata.

91 | P a g e . ne moze se dati odustanca. Primalac kapare stice pravo vlasnistva na toj imovini koja je data kao kapara (na novcu najčešće) DEJSTVO KAPARE Obezbjeđuje izvršenje ugovora i u pravilu se uračunava u cijenu. ako ga ne izvrši davalac kapare: druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora. ne moze odustati od ugovora. Ako nije odreden rok onda se opet uzima 6 mjeseci ili neki drugi rok. PREDUGOVOR? Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljucenje glavnog ugovora. Nakon što se počnu ispunjavati obaveze iz ugovora. Unaprijed se dogovaraju da ce isplatom odredenog iznosa moci da odustanu od ugovora. dakle kada se ugovor ne izvrši. ODUSTANCA Davanjem odustance svaka ugovorna strana moze se ovlastiti da odustane od ugovora. Ako nije određen rok za davanje odustance. Predugovor mora da sadrzi sve bitne elemente glavnog ugovora. dok suprotna strana stiče određena prava. POSLJEDICE - U slučaju ispunjenja ugovornih obaveza. U njemu treba odrediti i rok za zakljucenje glavnog ugovora. Preugovor mora biti zakljucen u obliku (formi) koji je propisan za zakljucenje glavnog ugovora. Zakljucenje glavnog ugovora moze se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zakljucenje. najcesce novac. Ona strana koja je dala kaparu (kaparisala). sve zavisno od prirode posla. koji jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. onda ovlastena strana moze odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreden za ispunjenje ugovora.KAPARA Određena imovinska vrijednost. U slučaju neispunjenja. Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj da ce dati odustanicu ona poslije toga vise ne moze zahtijevati izvrsenje ugovora. kapara se vraća ili se uračunava. Ako strana koja je primila kaparu ne ispuni obaveze iz ugovora stiče obaveze. ako ga ne izvrši primalac kapare: davalac može po izboru tražiti izvršenje ugovora ili naknadu štete i vraćanje kapare ili iznos dvostruke kapare. a ako to nije moguće onda naknadu štete. Odustancu je duzna dati istovremeno sa davanjem izjave o odustajanju.

Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor. Obvezuje samo na zaključenje. U tom zahtjevu sudu treba da stoje dvije stvari: obveza za zaključenje (tuženi se obavezuje na zaključenje). Prenosenje zastupanja na drugog jemoguće samo ako mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. Dejstvo zastupanja? Ugovor koji zakljuci zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlastenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja.zastupanje na osnovu punomoći. jedino tada prestaje obveza na zakljucenje ugovora. Zastupanje može nastati: 1) na osnovu zakona . Ako ugovor zakljuci neovlastena osoba. obvezivace neovlasetno zastupanog samo ukoliko je naknadno ugovor odobrio. ZASTUPANJE (PUNOMOĆNIK) Ugovor kao drugi pravni posao moze se zakljuciti i preko zastupnika (punomocnika).Ako su se u vremenu od zaljucenja predugovora do momenta kada je trebao da se zakljuci glavni ugovor izmjenile okolnosti toliko da predugovor ne bi bio ni zakljucen da su te okolnosti ranije postojale. u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) . 3) na osnovu izjave volje zatupanog . Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga.Kakav zahtjev se još može postaviti? Ukoliko jedna strana neće da zaključi ugovor u predviđenom roku. onda se može tražiti sudskim putem da sud obaveže tu drugu stranu na zaključenje ugovora. a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete). Ukoliko nema ni naknoadnog odobrenja u takvoj pravnoj situaciji strana sa kojom je ugovor zakljucen moze od neovlastenog punomocnika traziti nakandu stete ukoliko je u 92 | P a g e . zakljuci kao punomocnik u ime drugog bez njegovog ovlastenja.zakonsko zastupanje (npr. ako se ne postupi po tome onda presuda zamjenjuje glavni ugovor.sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. a ne i na izvršenje glavnog ugovora! Izuzetak . 2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa. obavljeni po samom zastupanom licu.

PUNOMOĆ Davanje punomoći Punomoć je . Punomoć mora imati odgovarajuću formu samo ako se odnosi na ovlaštenje zaključenja ugovora za koje je zakonom predviđena posebna (najčešće pismena) forma.izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima davaoca punomoći (npr. c) vanredna . Forma punomoći Ugovor o punomoćstvu je u pravilu neformalan ugovor. i njome ovlastiti punomoćnika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su uobičajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica. 3. preuzimanje mjenične obaveze. smrću odn. pravna osoba.izdaje se u slučajevima kada posao za vlastodavca ima poseban ekonomski značaj (npr. u granicama zakona. jer se za takva ovlaštenja zahtjeva specijalna punomoć.ovlaštenje za zastupanje što ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomoćstvu) daje punomoćniku. a to znaci da nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlastenja za zastupanje. Punomoćnik može biti i pravna osoba. S obzirom na opseg ovlaštenja.može se učiniti izjavom bez posebne forme. Posljedice prekoračenja ovlaštenja? Kada zastupnik prekoraci granice ovlastenja zastupani je u obavezi samo ako je to prekoračenje odobrio. b) posebna (specijalna) . smrću odn.otuđenje i raspolaganje dobrima vlastodavca). punomoć može biti: a) opšta (generalna) . Poslovna punomoć Poslovnu punomoć može dati. Punomoć prestaje 1. ugovora o poravnanju).trenutku zakljucenja ugovora bila savjesna. sklapanje ugovora o jemstvu. prestankom pravne osobe kao punomoćnika. prestankom pravne osobe koja je punomoć dala – osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljedbenike. upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca). - 93 | P a g e . 2.izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog poslovanja (npr. opozivom punomoći od strane vlastodavca . isključujući otuđenje i raspolaganje.

94 | P a g e . naplati cijenu. ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. trgovački putnik ima samo ovlaštenje na posredovanje da bi došlo do zaključenja ugovora koji će sklopiti njegov poslodavac. Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. i odlučiti da se to preda općini prebivališta.). bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim. On nema pravo da zaključuje ugovor. tj. a pravo na isticanje prigovora ništavosti ne zastarjeva. Prema tome. u slučaju prekomjernog oštećenja. Posljedice ništavosti: U slučaju ništavog ugovora. Pravo da zahtjeva utvrđenje ništavosti ima svako zainteresovano lice i nadležni tužilac. tada se može odbiti zahtjev strane koja je šta primila na osnovu takvog ugovora.Poslovni punomoćnik ne može otuđiti ili opteretiti nekretnine. uzeti zajam i voditi spor.. Paulijanske tužbe i dr. dužna je to vratiti – restitucija! Ako je ništavost zbog suprotnosti ustavnom poretku i dr. prikupljanja naredbi. U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje. kada su prilikom zaključenja ugovora postojale mane volje (prijetnja. kao i punoljetna lica kojima je ograničena poslovna sposobnost). sud vodi računa o savjesnosti! Dakle. vrši prodaju na kredit. prinudnim propisima. ili kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izričito za pojedinačne slučajeve (npr. RUŠLJIVI (POBOJNI. Djelimična ništavost – npr. ako nije dobio posebnu punomoć za svaki takav posao. OBORIVI) UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba (lica između 14 i 18 godina koja nisu zaključila brak po odobrenju suda. Poslovna punomoć može biti ograničena na određenu vrstu poslova ili na određene poslove. dakle vrši sve pripreme za zaključenje ugovora. NIŠTAVI UGOVORI Ugovor je ništav ako je protivan ustavnom uređenju. preuzeti mjenične obveze ili obveze jamstva. samo neka odredba ugovora je ništava. - Trgovački putnik Trgovački putnik ima ovlaštenje posredovanja i nastojanja pronalaženja kupaca. jedna strana po osnovu ovakvog pravnog posla dala šta drugoj strani. onda se samo ta odredba i ima smatrati ništavom a ugovor ostaje na snazi. ali ta ograničenja imaju učinak prema trećem samo ako je za njih znao ili mora znati. dok u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje. moralu društva. ništav je). a donosi se deklaratorna presuda. U donošenju ovakve odluke. kod tzv.

teško materijalno stanje. može se zahtjevati novačana naknada. te su samim tim ništavi. Poništenje se može tražiti u zakonom određenim rokovima za poništenje rušljivih ugovora: subjektivni rok – 1 godina od saznanja. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. a ako to nije moguće. Izuzetak – ukoliko je do prometa došlo na javnoj dražbi pa je neko iz sentimentalnih razloga npr. objektivni rok – 3 godine od zaključenja. Ugovor se može i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog ugovarača). kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde. Najčešći slučaj je kod prometa nekretninama. objektivni rok – 3 godine od dana zaključenja rušljivog ugovora. RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor. Posljedice poništenja Posljedica poništenja je restitucija primljenog.Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena. nedovoljno iskustvo. ako za to postoje zakonom propisani uslovi: 95 | P a g e . Oštećena strana može tražiti od suprotne strane da izvrši nadopunu cijene do prave vrijednosti stvari ili da traži poništenje pravnog posla. Samo savjesna strana u času zaključenje ugovora može postaviti ovakve zahtjeve. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE Očigledan nesrazmjer uzimanja i davanja. lakomislenost ili zavisnost druge strane. kupio nešto „iznad stvarne cijene“. Posljedica zelenaškog ugovora Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. a savjesna je samo ako u času zaključenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. može tražiti poništenje ugovora u zakonom propisanom roku: subjektivi rok – 1 godina od dana saznanja za razloge rušljivosti. Bitno je da je u vrijeme zaključenja ugovora došlo do očigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima. ZELENAŠKI UGOVOR Zelenaški ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor. Ovdje je bitno rukovoditi se načelom ekvivalencije i ukoliko je ono narušeno ima za posljedicu rušljiv pravni posao! Pojavljuje se kod dvostranih pravnih poslova. Načela povrijeđena ovakvim ugovorom su načelo zakonitosti i načelo savjesnosti i poštenja.

Ako ni u naknadnom roku obaveza ne bude ispunjena. 4. mora dati dužniku naknadni rok. ugovor se raskida automatski. Kupac je dužan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom stručnom na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana. a kod ugovora u privredi bez odlaganja. Ako nije došlo do ispunjenja. 5. koje otežavaju jednoj strani da ispuni obavezu. samo u tim slučajevima se može tražiti raskid ugovora! ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na dvostranoobavezne teretne ugovore. zbog prekomjernog oštećenja. zbog neispunjenja. Raskid ugovora zbog neispunjenja Ako se radi o fiksnom roku ispunjenja ugovora (bitni element tog ugovora je ispunjenje obaveze u određenom roku) a dužnik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku. 2. Ako su obje stranke prisutne pregledu kupac je dužan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka.. tj. a ako se radi o skrivenim nedostacima. vanrednih situacija (poplava.1. zbog promjenjenih okolnosti. povjerilac može tražiti raskid ugovora. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. Ali i u ovom slučaju povjerilac može održati ugovor na snazi i po isteku roka. tj. tako da primalac (kupac) ne može koristiti stvar na predviđeni način. 6..uglavnom do okolnosti koje ne zavise od ugovornih strana). ograničenje uvoza. 96 | P a g e . Odgovornost za materijalne (fizičke) nedostatke Postoji ako stvar koja je predmet ugovora: a) nema izričito ugovorena svojstva ili b) nema uobičajena svojstva. Dejstvo promijenjenih okolnosti na raskid ugovora Ako je nakon zaključenja ugovora došlo do nepredviđenih. a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari. Ovo sve važi i ako rok nije fixno određen. onda u roku od 8 dana računajući od dana kada je nedostatak otkrio. ali ako povjerilac hoće da raskine ugovor. kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor raskida ako ugovorna strana ne plati određeni novčani iznos). po samom zakonu istekom tog roka. ugovor se smatra raskinutim. 1. u drugim slučajevima koji su zakonom propisani. ukoliko bez odlaganja obavijesti dužnika da želi ispunjenje ugovora. 3. pod uvjetom da su te okolnosti nastupile prije isteka roka za ispunjenje ugovornih obaveza – samo u tim slučajevima te promijenjene okolnosti imaju dejstvo na raskid ugovora. Dužnik može i po proteku roka da ispuni obavezu.

tj. Stvar ima pravni nedostatak: a) ako prodavac nema pravo vlasništva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom koji može od kupca zahtijevati predaju stvari (tužba rei vindicatio). a u slučaju kada su prava kupca umanjena ili ograničena. 2. kupac može tražiti raskid ugovora ili smanjenje cijene. Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava trećeg lica na stvari. nije mogao upotrebljavati stvar sa nedostatkom i stoga nije ostvario prihode – izgubljena dobit). ugovor između prodavca i kupca se raskida. Ne treba se doslovno držati riječi. U situaciji da treće lice oduzme stvar od kupca. kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu je mogao biti nepoznat. Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju) Postoji ako je primalac (kupac) od strane trećeg lica onemogućen u redovnoj upotrebi stvari. Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo (kupčeva prava): a) Tražiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu drugu stvar bez nedostatka. kupac ima pravo i na naknadu štete ako je pretrpio štetu zbog nedostatka stvari (npr. Nema objektivnog roka. Nejasne odredbe ugovora zaključenog prema unaprijed odštampanom formularu tumačit će se u korist druge strane. Osim navedenih prava. a ne one strane koja je napravila formular. da prenese pravo vlasništva na njega). Dakle radi se o subjektivnom roku. c) Tražiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku stvari bez nedostatka. već tražiti zajedničku namjeru ugovarača i odredbu shvatiti kako to odgovara načelima Zakona o obligacionim odnosima. pravo služnosti) koje ograničava kupčevo pravo (vlasništva). ili b) ako na stvari postoji neki teret odn. TUMAČENJE UGOVORA Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. 97 | P a g e .Prodavac neće odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg lica koje kupčevo pravo isključuje. Međutim. pravo (npr. b) Umjesto toga može tražiti od prodavca da se smanji cijena na iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da će zadržati stvar sa tim nedostatkom. umanjuje ili ograničava. Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni takav nedostatak (npr.

za štetu? Ne odgovaraju ni djeca između 7 i 14 godina.Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumačiti u smislu koji je manje težak za dužnika. OPĆE PRAVILO 98 | P a g e . Dakle. Često se predviđa u samom ugovoru kao posebna klauzula. zaostalosti i sl. Izuzetno. I prolazna nesposobnost ima značaja. odgovara prema općem pravilu odgovornosti za štetu. UGOVORNA KAZNA (ima značaj u privrednim sporovima) Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvrđen iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dužnik obećava da isplati povjeriocu u slučaju da ugovorenu nenovčanu obavezu: a) ne ispuni ili b) neuredno je ispuni ili c) zakasni sa njenim ispunjenjem. Mora biti ugovorena u formi predviđenoj za ugovor iz koga proizilazi dužnikova obaveza (tzv. a poseban značaj ima u privrednim sporovima. Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjeriočevog potraživanja. teret dokazivanja je na oštećenom! Mldb.nanošenje fizičke ili psihičke boli ili straha. Ako dužnik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni način. Ako je prolazno nesposoban. Odgovornost mldb. neodgovoran je ako nije svojom krivnjom doveden u takvo stanje. a moguće je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni. povjerilac može alternativno zahtjevati od dužnika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da plati ugovornu kaznu. ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo. to je pravilo. I djeca do 7 godina su neodgovorna. jer na novčanim potraživanjima se kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuje kamata. Neodgovorna lica: koja nisu sposobna za rasuđivanje zbog npr. Odnosi se samo na nenovčana potraživanja. bio sposoban za rasuđivanje. oštećeni može da dokaže da je u času prouzrokovanja štete mldb. a kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja sa ispunjenjem obaveze. paritet forme). 2 UZROKOVANJE ŠTETE Šteta se može javiti kao materijalna šteta u vidu smanjenja nečije imovine (obična šteta) ili spriječavanja njenog povećanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna šteta .

situacija kada je štetu prouzrokovalo lice koje nije odgovorno. MOTORNO VOZILO – odgovornost za štetu 99 | P a g e . ne treba dokazivati krivnju). za nju i odgovara.Onaj ko je prouzrokovao štetu. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu od te stvari odn. odgovara onaj ko je dužan da se po zakonu ili odlukom nadležnog organa ili ugovorom ima nadzor nad njima. Imalac opasne stvari – to je vlasnik stvari. obvezuje neodgovorno lice! (subjektivna odgovornost) ŠTETA NASTALA DJELOVANJEM OPASNIH STVARI ILI DJELATNOSTI Princip objektivne odgovornosti... Oslobođenje od odgovornosti – ukoliko imalac dokaže da šteta potiče od uzroka same stvari. a ovaj ga nije mogao izbjeći niti se zaustaviti. obvezati štetnika na naknadu štete. onda za štetu odgovara taj kome je stvar povjerena. čije se dejstvo nije moglo predvidjeti. ako je stvar ukradena. Dakle. (dakle. onda z štetu odgovara onaj ko je stvar protivpravno oduzeo (ukrao). Može se osloboditi te odgovornosti ako dokaže da je vršio nadzor u skladu sa obavezama i da bi šteta nastala i pri najbrižljivijem staranju. ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVIČNOSTI npr. npr. Oštećeni mora dokazati samo uzročno posljedičnu vezu između djelovanja opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete. udario pješaka koji je „izletio“. Oštećeni je dužan da dokaže samo uzročnu vezu između učinioca i štete. Sav ostali teret dokazivanja je na štetniku. (Ovo je princip subjektivne odgovornosti) – odgovornosti po osnovu krivnje. Onda se ide po principu pravičnosti. tj. Ukoliko je stvar nekome povjerena. osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje. Tada sud može obzirom na materijalno stanje štetnika (npr. a lice koje vrši nadzor nad njim nije u mogućnosti da naknadi štetu. ovdje se krivnja ne dokazuje. bogat ali nije odgovoran) i oštećenog. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Za nesposobne odgovaraju drugi. djelatnosti. RODITELJI Za štetu koju je prouzrokovali dijete do 7 godina uvijek odgovaraju po pravilu objektivne odgovornosti. Dakle. Za dijete starije od 7 godina odgovaraju po općim pravilima odgovornosti. U slučaju nužne odbrane. ali se može osloboditi od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. To znači da je imalac opasne stvari odn. Ne odgovaraju ako je šteta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu ili ustanovi. štetnik nije dužan naknaditi štetu napadaču. otkloniti.

velika razlika između radnih mjesta). Solidarno se odgovara za štetu nanesenu trećem licu. Oštećenom u ovom slučaju pripada pravo na razliku između zarade koju je ranije ostvarivao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede. Uvijek se postavlja zahtjev i sud donosi odluku. sud može odrediti visinu štete prema vrijednosti koliku je ta stvar imala za oštećenog. kamata se dosuđuje od dana donošenja sudske odluke po cijenama u vrijeme presuđenja. Naknada se u obliku rente U slučaju smrti. dosuđuje naknada u novcu. pripada mu pravo na naknadu tih izdataka. Odgovornost je srazmjerna stepenju krivnje. 100 | P a g e . poginuli član porodice izdržavao a na teret štetnika u obliku rente.Pravilo je da se odgovara po osnovu subjektivne odgovornosti (ispituje se krivnja). duševne boli i strah. oštećenja zdravlja. da bi se kroz taj period uspostavilo normalno stanje. Može biti doživotno ili na određeno vrijeme. povrede. NAKNADA ŠTETE MATERIJALNA ŠTETA U pravilu se ide na uspostavljanje ranijeg stanja kakvo je bilo prije štete. a kao posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. c) renta se može dosuditi i ako oštećeni ima nepokrivene troškove liječenja i dr. Obaveza naknade štete dospijeva u momentu nastanka štete! Ali i ako se npr. Ovaj vid štete se manifestuje kao: a) izgubljeno izdržavanje ili pomaganje – koje se određuje licu koga je npr. f) moguće je dosuditi naknadu zbog nemogućnosti napredovanja u poslu (npr. a ako nije moguće onda naknada u novcu. Razlika se dosuđuje u obliku rente. e) ako je neko određeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih poslova potrebnih za održavanje lične higijene. invalidnost i gubitak sposobnosti). • kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom učinjenim s umišljajem. b) gubitak zarade – koja se kao naknada dosuđuje oštećenom koji je pretrpio povredu zbog čega ima smanjenu radnu sposobnosti. NEMATERIJALNA ŠTETA Ova naknada se u pravilu dosuđuje za pretrpljene fizičke bolove. d) renta se može davati kao naknada za pojačanu ishranu. Visina dosuđene rente može se mijenjati zavisno od promijenjenih okolnosti (npr. pa u tu svrhu mora angažovati drugu osobu.

Pojedini slučajevi sticanja bez osnova su: a) isplata nepostojećeg duga (nedugovanog). ali ako to nije moguće.. onda naknađuju štetu u jednakim dijelovima. 3) da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani. I ona lica koja su prouzrokovala štetu radeći nezavisno jedan od drugog.. roditelji). 3 STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni određeni uslovi. dakle ne kao saizvršioci. Sud uvijek pokušava da utvrdi udio svakog od saizvršilaca. straha.i njihovom trajanju. može tražiti od ostalih sudužnika da mu plate – REGRESNA PARNICA. Moguće je da pravo na tu vrstu naknade steknu braća i sestre. Može li se naslijediti potraživanje nematerijalne štete? Može se naslijediti samo ako je utvrđeno pravomoćnom presudom. 2) da kod osiromašene strane postoji zabluda ili neznanje. I u ovakvim slučajevima može doći do primjene principa pravičnosti. neku obavezu. Kada se može tražiti vraćanje za sticanje bez osnova i ko može tražiti? 101 | P a g e . djeca. b) naknadni prestanak osnova.Vodi se računa o jačini bolova. a na drugoj do umanjenja (osiromašenja). Za slučaj smrti ili teškog invaliditeta – pravo na naknadu za duševni bol imaju samo članovi uže porodice (bračni drug. ukoliko je među njima postojala trajna zajednica života. Solidarni dužnik – npr. ukoliko se ne može utvrditi tačan doprinos svakog pojedinačno. c) izostanak protučinidbe. U sporovima povodom određivanja nematerijalne štete angažuju se vještaci – stručnjaci medicinske struke koji utvrđuju postojanje bolova i straha. njihov intenzitet i trajanje. ODGOVORNOST VIŠE LICA ZA ISTU ŠTETU Odgovornost je solidarna. odnosno uvjerenje da ima obavezu nešto da plati. u situaciji ako plati više od svog udjela koji je bio dužan platiti. i to: 1) da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine. Tako isto podstrekač ili pomagač. d) isplata jednog duga dva puta.

poslovođa bez naloga je dužan to završiti i tada mu pripada pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova kao i naknada za izdatke koje je imao. Razlikujemo: 1. tj. vjetar odnio krov). vrijednosni papiri i legitimacioni papiri. 2. nužno poslovodstvo bez naloga .postoji ako neko poduzima posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to čini. vršilac posla pribavi nešto bez ovlaštenja ali jw to korisno za poslodavca (npr.postoji ako je nezvano vršenje tuđeg posla poduzeto radi otklanjanja neposredno predstojeće štete. U slučaju poslovodstva protivnog zabrani gospodara posla.izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. 4 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je neovlašteno miješanje u tuđe poslove vršenjem nekog posla u korist drugog lica. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla . ili c) da se nađe u određenoj situaciji (npr. ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. Javno obećanje nagrade Poziv kojim se javnim oglasom neodređeni krug lica poziva da za nagradu: a) poduzme neku radnju.Vraćanje može tražiti onaj koji izvrši isplatu. Tu spadaju: javno obećanje nagrade. ako je vjetar odnio krov pa komšije pristupe jer pada kiša). ili b) da postigne neki uspjeh.postoji ako nije nužno već korisno za drugo lice. 102 | P a g e . konkurs za izradu projekta. U slučajevima nužnog i korisnog poslovodstva – vršiocu tog posla pripadaju i neka prava. zbog čega između ta dva lica nastaje obligacionopravni odnos. izuzev: a) ako je u tom momentu zadržao pravo da traži vraćanje ili b) ako je to učinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraćanje). znači o poslu koji ne trpi odlaganje (npr. 5 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Jednostrane izjave volje su . ne može tražiti vraćanje datog onaj ko je izvršio isplatu znajući da nije dužan. nagrada za najbolji roman). Međutim. pod uslovom da je u vrijeme plaćanja bio savjestan. Opoziv: Obećanje se može opozvati na način na koji je učinjeno kao i ličnim saopćenjem. prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je želio kupiti). oglas da se pronađe izgubljena stvar. korisno poslovodstvo bez naloga . međutim. Dužan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem tog posla (u slučaju npr. a ukoliko on neće to da nastavi. onaj ko je dato obećanje ispunio a nije znao. nema pravo na ove naknade i još je obavezan da nadoknadi eventualnu štetu. niti je mogao znati da je obećanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obećana nagrada. da je bio u uvjerenju da je dužan to učiniti. 3. a onaj ko je prije opozivanja učinio izvjesne izdatke radi izvršenja radnje određene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka.

jer kamata se dosuđuje do dozvoljenog iznosa. Zakonske ili tzv. može ustupiti ugovor nekom trećem. tovarni list i dr. Ugovaranje veće stope od dozvoljene ne čini ugovor ništavim. Ugovor prelazi na PRIJEMNIKA i ta druga strana. UGOVOR U KORIST TREĆEG Kada neko u svoje ime ugovori potraživanje u korist trećeg. taj treći stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku.Vrijednosni papiri Pismena izjava kojom se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. istupa iz ugovora. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. kada je pristala na ustupanje.). koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. bonovi i sl. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). Dužan je platiti dužnik kada zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. Legitimacioni papiri Željezničke. ček. Ustupilac odgovara za punovažnost ugovora. Pristanak na ustupanje je punovažan ako je dat u formi ugovora iz kojeg proističe. ako šta drugo nije ugovoreno. karte (ulaznice). Taj treći (treće lice) tada postaje nosilac svih prava i obveza iz ugovora. 103 | P a g e . Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. Istovremeno ona ima i karakter naknade štete zbog toga što je kod novčane obaveze povjerilac lišen upotrebe svog novca. KAMATE Naknada za korištenje tuđeg novca ili za korištenje drugih zamjenjivih stvari. USTUPANJE UGOVORA Svaka strana u dvostranom ugovoru ako na to pristane druga strana. Ne može biti veća od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju. konsoman. pozorišne i dr. Vrste: Ugovorene kamate Predviđene ugovorom. Ugovarač ima pravo od dužnika zahtijevati da izvrši obavezu u korist trećeg. zatezne kamate Koje predviđa zakon za slučaj postojanja novčane obaveze. Ne odgovara za ispunjenje i ne jamči ispunjenje obveza iz ugovora ovoga koji je preuzeo (prijemnika).

ZOO predviđa odustancu povodom koje dužnik ima dvije mogućnosti: a) može ispuniti ugovornu obavezu. na osnovu zakona ili jednostranom izjavom volje. Izbor se smatra izvršenim u momentu kada je dužnik obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome šta je izabrao. po stopi određenoj zakonom koji reguliše tu materiju. npr. ili b) može odustati od ugovora davanjem odustanice. NAČINI PRESTANKA OBAVEZA? 104 | P a g e . ALTERNATIVNE OBAVEZE Obveze kod kojih dužnikova obveza ima dva ili više predmeta. zakonski .Plaća se na iznos glavnog duga za vrijeme od dospijeća do isplate. Ove obaveze mogu nastati ugovorom.kod sastavljanja legata nasljedniku se može odrediti obaveza da legataru preda određene stvari ili isplati određeni iznos novca. davalac izdržavanja može plaćati izdržavanje ili primiti izdržavano lice u svoje domaćinstvo na izdržavanje.ako ostavilac obaveže nasljednika na davanje legata predajom određeneog predmeta. U stvari. npr. npr.kod zaključenja ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti određeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar. ali da se te obaveze može osloboditi ako isplati određeni iznos. Ova vrsta obaveze može nastati na osnovu ugovora. npr. testamentom . Povjeriocu pripada pravo da tužbom traži zbir neisplaćenih zateznih kamata. Takva izjava se više ne može opozvati. npr. jednostranom izjavom volje . zakonom . To je tužba za naknadu kamata. ali je dužnik obavezan po svom izboru dati samo jednu od njih da bi se oslobodio obveze. to se procesne kamate (koje se dobijaju tužbom). ugovor . taj zbir neisplaćenih kamata se posmatra kao glavnica na koju se dodaju kamate. FAKULTATIVNA OBAVEZA Kod njih postoji obaveza koja se odnosi samo na jedan predmet uz ovlaštenje dužnika da se svoje obaveze može osloboditi davanjem nekog drugog predmeta koji je određen pravnim poslom ili zakonom.u slučaju zakonskog izdržavanja. Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaćanje kamate na kamatu. zakona ili testamenta. U ovom slučaju.

a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom. 3. 2. da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete. ona potraživanja koja su data dužniku na čuvanje ili posudbu.kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraživanje stavlja u preboj svoje potraživanje.1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) ispunjenje obaveza raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija sjedinjenje (konfuzija) nemogućnost ispunjenja protek vremena. c) sudska . 105 | P a g e . 3 OTPUST DUGA Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje obaveze a dužnik se s time saglasi. da postoje međusobne potraživanja. Vrste: a) jednostrana . b) ugovorna . Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma za punovažnost (nema veze sa formom glavnog ugovora).kada se međusobna potraživanja komenziraju na osnovu sporazuma imaoca tih potraživanja.. otkaz smrt dužnika ili povjerioca 1 ISPUNJENJE OBAVEZA Pod ispunjenjem podrazumjevamo – valjano izvršenje dugovane činidbe. Kada nastupa preboj? Momentom kada se ispune zakonske pretpostavke za prijeboj. da su oba potraživanja dospjela (nastupili rokovi). U preboj ne mogu potraživanja koja se ne mogu plijeniti po pravilima izvršnog postupka. ali da ističe svoje (dužnikovo) potraživanje prema tužitelju i zahtjeva od suda da ta potraživanja prebije. potraživanja iz namjernog uzrokovanja štete i potraživanja zbog smrti ili teško narušenog zdravlja ili ona iz osnova zakonskog izdržavanja. koja je predmet dužnikove obaveze. 2 PREBOJ ILI KOMPENZACIJA Da bi došlo do preboja moraju biti ispunjeni uvjeti: 1.nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuženog da ne osporava potraživanje povjerioca.

Sporazum povjerioca i dužnika kojim oni mijenjaju rok. kada jedno isto lice postane i povjerilac i dužnik. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazume da dužnik isplati određeni novčani iznos kao zajam). Kada taj rok istekne. ugovornoj kazni i sl. važi pravilo da ga svaka strana može prekinuti otkazom (izjavom volje jedne od ugovornih strana). OTKAZ Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvršenje činidbe koja je predmet obaveze dužnika izvršava stalno. a pri tome nova obaveza mora da ima drugačiji predmet i pravni osnov (npr. naknadni sporazum o kamatama. NOVACIJA) Obveza prestaje kada se povjerilac i dužnik saglase da postojeću obvezu zamijene novom (novim ugovorom).u kojim slučajevima se obaveza gasi njihovom smrću: 106 | P a g e . prestaje samo jemstvo. prestaje i obveza. obaveza glavnog dužnika ne prestaje. a zakupodavac se tome ne protivi). jer ona prelazi na nasljednike. a ne samo jedne obveze iz ugovora.4 OBNOVA (PRENOV. (npr. mjesto i način ispunjenja obaveze. To su uglavnom događaji koji su doveli do nemogućnosti ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogućnost nastupila u periodu od zaključenja ugovora do vremena kada je obveza trebala biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd). neprekidno kroz određeno vrijeme) sa određenim rokom prestaje. Odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari! 7 PROTEK VREMENA. U slučaju kad jemac postaje povjerilac. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smrću oca njegov sin postane jedini nasljednik) Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se izvrši upis brisanja. kada zakupac produži upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupnog odnosa. izuzev kada je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka ovaj odnos može produžiti na neodređeno vrijeme. 6 NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogućnost odnosi na ispunjenje svih obveza. 8 SMRT DUŽNIKA ILI POVJERIOCA Smrću dužnika ili povjerioca obaveza ne prestaje. Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed određeno. Izuzeci . Ovo zato što je nemoguće da jemac sam sebi garantuje za ispunjenje obveze. (npr. – ne smatraju se novacijom. 5 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Obaveza prestaje sjedinjenjem.

Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem: kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu. što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti. ZASTARJELOST? To je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. ne zahtijeva se njegov pristanak. alimentacija. Prekluzivni rokovi . 2) Ako su povjerilac i dužnik izričito u ugovoru predvidjeli sa obaveza prestaje smrću jednoga od njih. ali ako to ne učini. U tom ugovoru ne učestvuje dužnik. Ne može se izvršiti prenos slijedećih potraživanja: potraživanja vezanih za ličnost povjerioca i potraživanja koja se po svojoj prirodi protive vršenju prenosa. sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev. već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. penzije ne mogu se prenositi. Time se ne gasi pravo povjerioca. naknada neimovinske štete. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo). U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja. Na prekluziju sud pazi po službenoj dužnosti! CESIJA? To je promjena povjerioca. gubi se pravo na podnošenje tužbe. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji. obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju. tj. potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvršnog postupka (dio plaće. Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost. obaveza slikara da izradi portret).1) Ako je obaveza nastala s obzirom na lična svojstva ili lične sposobnosti dužnika – obaveza se gasi njegovom smrću. (npr. Cesija je ustupanje potraživanja sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice. Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove. ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava. smrću primaoca izdržavanja kod ugovora o doživotnom izdržavanju). već samo po prigovoru dužnika. Za punovažnost cesije potrebno je da se između povjerioca (ustupioca) i trećeg lica (prijemnika) zaključen ugovor o cesiji. 3) Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smrću jedne od ugovornih strana (npr. 107 | P a g e .strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba. tj. već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava. a povjerilac podnese tužbu. Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost. računa se i vrijeme do smrti ostavioca).

već ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dužnikom. Pristanak se može dati izričito ili prećutno. starateljstvo. U pravilu svaki dug se može preuzeti izuzev onog koji je lične prirode. PREUZIMANJE DUGA? To je ugovor između dužnika i trećeg lica kojim treće lice prima na sebe obvezu duga. usvojilaca i usvojenika. srodnika po tazbini. Cesijom se položaj dužnika ne može pogoršati. To je zajednica koja traje najmanje tri godine ili krace ako je u njoj rođeno dijete. bracnim odnosima i starateljstvom.potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju (npr. Zbog toga dužnik može istači sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu. Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca. Porodicni zakon u FBiH ureduje najprije porodicu. 108 | P a g e . insolventan. raniji dužnik se neće osloboditi obveze. raniji dužnik se oslobađa obveze. pravne ucinke vanbracne zajednice. kao i lica iz vanbračne zajednice. znači važi pravilo pariteta. ugovor o djelu). Ugovor o preuzimanju duga mora biti sačinjen u istom obliku u kojem je bio sačinjen ugovor kojeg preuzima. usvojenje. brak pravne odnose u braku odnose roditelja i djece. Zakon formulise porodicu kao životnu zajednicu roditelja i djece i drugih krvnih srodnika. U odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dužnika. Novi dužnik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraživanja. Međutim ako je novi dužnik prezadužen. Na osnovu ugovora o preuzimanju duga. Može se i ugovoriti zabrana prenošenja. Vanbracna zajednica jeste zajednica zivota zene i muskarca koji nisu u braku ili u vanbracnoj zajednici sa nekom drugom osobom. te neke od postupaka nadleznih organa u vezi sa porodicnim odnosima.

ovdje moze doci u obzir i izvrsenje krivicnih djela koja su ucinjena protiv dostojanstva i morala. tako zakljucen brak nema pravnog ucinka! Pravo na tuzbu za utvrdivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes. trajna i neizljeciva spolna nemoc. ali i organu starateljstva. POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA 109 | P a g e .. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA Za punovaznost braka potrebno je: Brak ne moze sklopiti osoba koja je vec u braku. Za odobrenje takvoj osobi da zakljuci brak sem navedenog neophodno je da je i zakljucenje braka ocito u njenom interesu. jer brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik. Brak ne mogu sklopiti ni svekar i snaha. zet i tasta. stepena iskljucivo. bez obzira da li je i raniji brak prestao. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bracni partner u strahu izazvanom prijetnjom prisiljen ili je bio u zabludi o nekoj bitnoj osobini drugog bracnog partnera. i ako se utvrdi da postoje opravdani razlozi sud moze dozvoliti zakljucenje braka. nakon sklapanja građanskog braka. taj pristanak je dobrovoljan. istinski sto znaci da je produkt svijesti a ne prisile. trudnoca zene sa drugim muskarcem. da je pristanak izjavljen pred maticarem.. Ako nema nekog od ovih uslova.. prevare. osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasudivanje. Ono je opisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova. To vazi i u odnosu na usvojenja. Najcesce se ovdje radi o zabludi odnosno okolnosti koje bi bracnog partnera odvratile od zakljucenja braka da je za njih ranije znao. sklapa se saglasnom izjavom volja pred matičarem kao državnim službenikom. 2. 3. BRAK? zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. ocuh i pastor. Najcesce to su teske i krajnje opasne bolesti. Medutim i ovdje zakon pravi izuzetke. Za postojanje braka potrebno je: 1. bračni partneri mogu po svojoj volji sklopiti brak i pred vjerskim službenikom. da su buduci bracni partneri razlicitog spola. Izuzetno moze sklopiti brak i osoba koja je nesposobna za rasudivanje ako se utvrdi da je ona sposobna da shvati znacenje braka i obaveze koje proizilaze iz braka.U porodici je zabranjeno nasilnicko ponasanje bracnog partnera ili bilo koje drugog clana porodice. Brak se ne moze zakljuciti ni izmedu krvnih srodnika u ravnoj i pobocnoj liniji do 4. Nasilnicko ponasanje je svako narusavanje fizickog ili psihickog integriteta. da su buduci bracni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka. maceha i pastorak.

4. razvodom. te isprava su ispunjeni uslovi za postojanje i punovaznost braka. Izuzetno brak se moze zakljuciti i pred jednim bracnim partnerom uz prisustvo punomocnika drugog bracnog partnera. Sklapanje braka pocinje izvjestajem maticara da su bracni partneri prisutni. tuzbom 2. Razvod braka se moze zahtijevati: 1. Uz prijavu se podnosi izvod iz matične knjige rodenih a nekada je potrebna i druga dokumentacija. Poslije ovakvog zakljucenog braka bracni partneri mogu zakljuciti brak i pred vjerskim sluzbenicima. Maticar na osnovu izjava srednika da zele sklopiti brak i na drugi nacin provjerava uslove da li postoje za punovaznost i za postojanje braka. 3. Nakon toga ako nema prigovora maticar upoznaje bracne partnere sa njihovim pravima. Sud ce razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je brak trajao najmanje 6 mjeseci ili ako postoji sporazum bracnih partnera sklopljen u postupku 110 | P a g e . PRESTANAK BRAKA Brak prestaje: 1. 2.Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu maticaru u opcini u kojoj zele sklopiti brak. ponistenjem. Brak sklapaju bracni partneri uz prisustvo maticara i dva svjedoka. zahtjevom za sporazumni razvod braka Muz nema pravo na tuzbu za razvod braka za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 3 godine. dogovara sa njima dan sklapanja braka i preporucuje im da se uzajamno obavijeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove bilo iz oblasti zdravstva ili neka savjetovalista. RAZVOD BRAKA? Bracni partner moze traziti razvod braka ako su bracni odnosi tesko i trajno poremeceni. smrcu bracnog partnera. da na osnovu njihovih izjava i izjava svjedoka. obavezama a i znacenjem braka. proglasenjem bracnog partnera za umrlog.

sudom. onda nije dozvoljeno osporavaje takvog utvrđenja (DNK analiza). Za priznanje ocinstva i materinstva djeteta koje je navrsilo 14 god.posredovanja. organom starateljstva. moze podnijeti tuzbu za osporavanje ocinstva. i notarom. nacin odrzavanja osobnih odnosa. Prije pokretanja postupka za razvod braka obaveza je podnijeti zahtjev ovlastenom licu bilo fizickom ili pravnom za posredovanje. Ono se moze zasnovati kao: 111 | P a g e . a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo. Ako je materinstvo i ocinstvo utvrđeno sudskom odlukom. Ovakva tuzba moze se podnijeti sa navrsenih 25 godina zivota djeteta. odnosno srodnicki odnos. Usvojenjem se zasniva roditeljski. kontakata roditelja i djece. Muskarac koji sebe smatra ocem djeteta moze tuzbom osporavati ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje. a odnosi se na ostvarivanje roditeljskog staranja. Sud i pored ovih uslova nece dozvoliti razvod braka ako sporazum koji se tice djeteta nije u njegovom interesu (interesu djeteta). PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA? Djetetova majka je zena koja ga je rodila. ali samo uz uslov da se utvrdi njegovo ocinstvo. izdrzavanje djece. Materinstvo i ocinstvo se moze priznati pred maticarem. OSPORAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Dijete moze osporavati materinstvo ili ocinstvo osobi koja je u maticne knjige rođenih upisana kao njegov roditelj. Priznanje moze biti dato i u testamentu. Priznanje materinstva i ocinstva je neopozivo! Ocinstvo se moze priznati i prije rođenja djeteta ali ono proizvodi pravno dejstvo samo ako je dijete rođeno zivo. Muskarac koji je priznao ocinstvo. USVOJENJE? To je poseban oblik porodicno pravne zastite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajuceg roditeljskog stranja. Ocem djeteta rođenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra se muz majke djeteta. moze biti dato i poslije smrti djeteta ali samo uz uslov da je dijete ostavilo potomstvo. potreban je i pristanak djeteta.

Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje? Nepotpuno se moze usvojiti dijete do navrsenih 18 godina zivota. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje dok traje nesposobnost. kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili ima ogranicenu poslovnu sposobnost. koja ne pruza dovoljno sigurnosti da ce pravilno ostvarivati roditeljsko stranje. Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra. RODITELJSKO STARANJE? To je skup odgovornosti. te maceha ili ocuh djeteta koje se usvaja. Roditelji su zajednicki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta.1. Usvojiti ne moze osoba: 1. Roditeljsko staranje se moze ograniciti ili oduzeti odlukom nadleznog organa. sa izuzetkom da mu roditelji nisu poznati. U takvom slucaju ako je dijete starije od 10 godina i sposobno je da shvati znacaj usvojenja potreban je i njegov pristanak. 2. a sve to ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. prodaja djece. Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izricit pristanak i u odnosu na vrstu usvojenja. Posebni uvjeti sa potpuno usvojenje? Potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godina zivota. Postoje i izuzeci da usvojilac moze biti i straiji od 45 godina ali razlika izmedu uvojioca i usvojenika ne smije biti veca od 45 godina. Potpuno usvojiti dijete mogu bracni partneri zajednicki. nepotpuno. Usvojilac moze biti samo osoba koja je u zivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. 3. Potrebna je suglasnost organa socijalne zastite za usvojenje djeteta. potpuno 2. Ako se suprotno ovog usvajaju djece to je izvoz. Usvojilac moze biti i strani drzavljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moze biti usvojeno u BiH. duznosti i prava roditelja koje ima za cilj zastitu licnih i imovinskih prava i interesa. Ne moze se usvojiti ni dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. Zasniva se samo ako je u unteresu usvojenika. a iz razloga koje propisuje zakon. 112 | P a g e . Vanbracni partneri koji zive najmanje 5 godina u vanbracnoj zajednici zajednicki mogu potpuno usvojiti dijete.

upravljaju njegovom imovinom i imaju pravo i zivjeti sa djetetom. Ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju roditelji su duzni osigurati mu odrzavanje i nakon punoljetnosti a najduze do navrsene 26 godine. a nemaju dovoljno sredstava za zivot. Roditelji su duzni starati se i o zivotu i zdravlju djeteta. a moze starateljstvo vrsiti i neposredno sam organ. dostojanstva. Duzni su upoznati dijete o njegovim pravima i obavezama. onda se i dijete moze osloboditi izdrzavanja roditelja. Ako takav roditelj nije izdrzavao svoje dijete u vrijeme dok je on bio obavezan da ga izdrzava. a ako ne postignu sporazum o tome odlucuje organ starateljstva. tolerancije. Organ starateljstva sticeniku imenuje staratelja. solidarnosti. sud ce u vanparnicnom postupku oduzeti roditeljsko staranje. STARATELJSTVO? To je oblik zastite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o svojim pravima. 113 | P a g e . Staratelj zastupa sticenika samostalno. slobode. Roditelji su duzni da se staraju o obrazovanju svoje djece. cuvati dijete od svih poroka. ne samo o osnovnom i srednjoskolskom. Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kada bude usvojeno. Roditelji s duzni kontrolisati djetetovo ponasanje i odgajati dijete u duhu mira. RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA? Roditelji su duzni izdrzavati maloljetno dijete i pri tome koristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. Sporazumno mu određuju ime i prezime. nego prema svojim mogucnostima i sposobnostima djeteta i o njegovom visokom obrazovanju. Punoljetna djeca su duzna izdrzavati svoje roditelje koji su takode nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti. interesima i obavezama. ne stara se o djetetu ili napusta dijete pa se time dovede u opasnost zivot djeteta i njegovo zdravlje. Izricanjem te mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu osim obaveze izdrzavanja djeteta. U rjesenju o imenovanju staratelja odreduju se njegova prava i duznosti. Roditelji zastupaju djete. ravnopravnosti. IZDRŽAVANJE DJECE. tako da je nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot. Ako je punoljetno dijete bolesno ili ima fizicke ili psihicke nedostatke. roditelji su duzni izdrzavati ga dok ta nesposobnost traje.Roditelji se ne mogu odreci rodieljskog staranja. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja. Te osobe nazivamo štićenicima. a sve to u skladu sa njegovim uzrastom. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Roditelj koji zloupotrebljava svoje pravo ili grubo zanemaruje svoje duznosti.

IZDRŽAVANJE BRAČNOG I VANBRAČNOG DRUGA? Bracni partener koji nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine a nesposoban je za rad i ne moze se zaposliti. dobitak od igara na srecu i prihodi od intelektualnog vlasnistva. Na ove ugovore uvijek se primjenjuje domace pozitivno pravo i ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave.Obveza izdrzavanja postoji izmedu brace. POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA? Pokrece se tuzbom a moze i zahtjevom za sporazumni razvod braka. Bracna stecevina cini imovinu koju su oni stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice kao i prihodi iz takve imovine. ima pravo na izdrzavanje od svog bracnog partnera srazmjerno njegovim mogucnostima. Sud moze odbiti zahtjev za izdrzavanje bracnog. BRAČNA STEČEVINA I PODJELA? Bracni partneri mogu imati bracnu stecevinu i posebnu imovinu. Bracna stecevina se dijeli najprije predbracnim ili bracnim ugovorom ako postoji. sestara kao i u odnosu na malodobne osobe. Pravo na izdrzavanje prestaje ako izdrzavani razvedeni bracni partner sklopi novi brak ili zasnuje vanbracnu zajednicu. Bracnim ugovorom se mogu urediti imovinsko pravni odnosi bracnih partnera prilikom sklapanja braka kao i u toku bracne zajednice. Pravo na izdrzavanje ostvaruje se onim redom kako bi oni bili pozvani na nasljeđivanje. Izuzetno. Ugovor je jaci pravni osnov od zakona kada je u pitanju bracna stecevina i njena dioba. odnosno razvedenog bracnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda grubo i nedolicno ponasao u bracnoj zajednici. Bracni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bracnoj stecevini. Ovo pod uslovom da nisu drugacije ugovorili. Bracnu stecevinu cine i pokloni trecih osoba ucinjenih u vrijeme trajanja bracne zajednice. se moze traziti tuzbom i u roku od jedne godine od prestanka braka ako su ti uslovi postojali u vrijeme glavne rasprave. Zahtjev za izdrzavanje moze se postaviti do zakljucenja glavne rasprave u postupku za ponistenje ili razvod braka. pa bi to izdrzavanje predstavljalo ocitu nepravdu. Pripadnost bracne stecevine u jednakim dijelovima ne odnosi se samo na bracnu stecevinu koja je nastala nakon stupanja na snagu novog zakona nego i na ranije nastalnu bracnu stecevinu tako da je ovaj zakon propisao da ukoliko je u zemljisnim knjigama kao vlasnik bracne stecevine upisan jedan bracni partner drugi moze traziti ispravku upisa. 114 | P a g e .

2. tuzilac moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog. Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarjeva. ali vec zapoceti postupak mogu nastaviti. osiguranje zastite osobi izlozenoj nasilju. Protiv ucinioca nasilja u porodici mogu se izreci zastitne mjere: 1. kuce ili nekog drugog stambenog prostora. udaljenje iz stana. U parnici za razvod braka. svojerucno pisanje. Pravo na tuzbu za ponstenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih partnera. Duzni su odmah po saznanju prijaviti ucinjeno nasilje nadleznoj policijskoj upravi. Eventualni dijelovi koji su pisani od druge osobe ili putem masine ne cine testament nevaznim u cjelosti nego samo u dijelu koji su tako napisani. 115 | P a g e . Nije ograniceno niti rokom a ni uvjetima. vaspitaci. 4. organ starateljstva i sud. a uz njegov pristanak dok se postupak pravomocno ne zavrsi (dok se ne odluci po zalbi). obrazovne i druge ustanove koje u obavljanju svoje duznosti saznaju za ucinjeno nasilje. Testament je jaci pravni osnov pozivanja na naslijede u odnosu na zakon. zdravstveni i socijalni radnici. 3. SVOJERUČNI TESTAMENT On je punovazan ako ga je testator napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI Zastitu od nasilnickog ponasanja duzni su pruziti policija. obavezno lijecenje od ovisnosti bilo koje vrste. 5. Uslov je dakle. 6.Za sudenje u bracnim sporovima nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni partneri imali poslijednje zajednicko prebivaliste. obaveza psihosocijalnog tretmana. nastavnici. zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izlozene nasilju. zabrana priblizavanja zrtvi nasilja.

Kazivanje testatora se vjerno unosi i to po mogucnosti rijecima samog testatora. odnosno da nije u stanju da procita testament. Ovaj testament sacinjava sudija. SPORAZUM O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA? Predak moze pravnim poslom za života ustupiti i razdijeliti imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. potrebna su dva svjedoka. Obicno se to cini u onoj formi u kojoj je testament i sacinjen. rasudivanja. Moze se staviti nadimak. sudija objasni testatoru pripise koji ogranicavaju raspolaganje ali i na mogucnost iskljucenja iz nuznog dijela nuznih nasljednika. Svjedoci su punoljetne osobe i ne mogu biti potomci testatora. a ako nema isprava onda putem izjava svjedoka koji imaju svoje javne isprave. Uvjeti forme ovog testamenta zavisni su od toga da li testator zna da cita i pise ili ne. Ovaj testament je sigurniji od svojerucnog testamenta zbog manje vjerovatnosti da ce se pogrijesiti. Svjedoci moraju biti istovremeno prisutni citanju i potpisivanju testamenta. Nakon toga sudija potvrduje da je testator testament procitao i potpisao u njegovom prisustvu. Valjan je ovakav testament i kada testator koji je inace pismen. Ova vrsta testamenta najcesce se cuva u sudu. stavi otisak kaziprsta. a zatim ce i sam sudija potpisati testament. Ne mora se stavljati ni datum kada je testament sacinjen ali je korisno da on bude naznacen. majka. Ako testator nije u stanju da procita testament sudija ce procitati testament u prisusustvu dva svjedoka koji se takode na testamentu potpisuju. oznaciti datum i staviti pecat. nadimak. eventualnih fizickih nedostataka i da li je pismen. Mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezan sud bez obzira odlakle je testator. 116 | P a g e .Na kraju testamenta testator obicno stavlja puno ime i prezime ali i drugacije stavljanje imena i prezimena ne cini testament nepunovaznim. a zbog bolesti ne moze da se potpise. Ako testator zna da cita i pise sudija ce testament dati testatoru da ga procita i potpise. SUDSKI TESTAMENT To je redovni javni testament sastavljen po zelji testatora pred sudom. OPOZIVANJE TESTAMENTA To je izjava volje kojom zavjestilac mijenja ili u cjelosti ukida svoj raniji testament. U prvom slucaju (ako je pismen). On najprije utvrduje identitet testatora i to putem javnih isprava sa fotografijom. Testament se moze opozvati i sacinjavanjem novog testamenta a najjednostavniji i nejsigurniji nacin za opozivanje testamenta je njegovo fizicko unistenje. opcepoznati pseudonim ili jednostavno otac. Nakon toga sudija utvrđuje sposobnost osobe da punovazno sacini testament pitanje godina zivota. Prije sacinjavanja testamenta. U slucaju vise testamenata vazan elemenat u odlucivanju koji testament je punovazan je datum. nisu potrebni testamentarni svjedoci a u drugom slucaju (ako je nepismen).

Ovaj ugovor nema elemente ugovora o nasljedivaju. Ako jedna od ugovornih strana nije bracni partner. Moze to biti i neka treca osoba. I nakon zakljucenja ugovora primalac izdrzavanja ostaje vlasnik a to samo upucuje da se radi o dvostrano teretnom ugovoru. Takav ugovor po svojoj pravnoj prirodi zadrzava obligaciono pravni karakter i smatra se kao ugovor o poklonu. Ako samo jedan od potomaka nije saglasan sa ugovorom nema ni punovaznog ugovora u pogledu stvarnopravnog odnosno nasljednog odnosa. Ugovor se moze raskinuti sporazmom ugovaraca. Sporazum je punovazan samo ako su sa njime saglasni svi akteri. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU? To je dvostran pravni posao gdje se davalac izdrzavanja obavezuje da ce dozivotno izdravati primaoca izdrzavanja. Premdet ovog ugovora moze biti samo ona imovina koja je bila u vlasnistvu pretka u vrijeme zakljucenja ugovora. bilo da se radi o sticanju bez osnova. Dovoljno je da je za jednu ugovornu stranu zajednicki zivot postao podnosljiv. a kada ugovorne strane zive zajedno ugovor se moze raskinuti i kada se njihovi odnosi toliko poremete da je zajednicki zivot nepodnosljiv. a ovaj primalac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio pod suspenzivnim rokom predaje koja se ima izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja. Sporazum moze obuhvatiti i bracnog partnera. onda u vezi sa ovakvim ugovorom zakon daje zastitu u pogledu nuznog dijela. moze se nastaviti ovaj ugovor. Ovaj ugovor se moze zakljuciti samo izmedu predaka i njegove djece i drugih potomaka i to onih koji bi u momentu zakljucenja ugovora po zakonu bili nasljednici i to samo prvog nasljednog reda. bilo da je u pitanju naknada stete. Sudija mora procitati sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma. Kod raskida ugovora svaka ugovorna strana ima pravo traziti naknadu po pravilima oblogacionog prava.Ugovor je punovazan ako su se sva djeca i drugi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na naslijedivanje po zakonu sa ugovorom saglasili. NASLJEĐIVANJE AUTORSKOG PRAVA 117 | P a g e . Potomak koji nije dao saglasnost moze je dati naknadno u istoj formi. Karakteristicno je da nakon zakljucenja ovog ugovora dakle ustupanja i raspodjele imovine medu njima nastaje obaveza jemstva u odnosu na ustupljenu imovinu. Mora biti zakljucen u pismenoj formi i ovjeren kod sudije. Steta nastaje protipravnom djelatnoscu i kada je ona nastala onda je to naknada stete. Ni kod ovog ugovora davalac izdrzavanja ne odgovara za obaveze primaoca izdrzavanja. U svakom slucaju ugovor se moze raskinuti kada ugovorne strane ne ispunjavaju svoje obaveze iz ugovora. Ovaj ugovor ima pismenu formu i obavezu ovjere kod sudije. Kada umre davalac izdrzavanja. Karakter ovog ugovora je i obligaciono pravni a ima i elemente stvarnog prava jer se imovina razdjeljuje i ustupa. Potomci ne odgovaraju za dugove ustupioca ali se i to moze ugovoriti.

tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). Prije oca umre njegovo jedno dijete. Ona moze biti pozitivna i negativna. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU? Nakon sto se raspravi zaostavstina sud donosi rjesenje o nasljedivanju koje sadrzi podatke o umrloj osobi. U takvom slucaju omogucice se nasljedstvo. Protekom tih rokova autorsko djelo postaje slobodno djelo tako da se njime moze koristiti svaka osoba i bez ogranicenja. Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima. plodouzivanje ili neko drugo pravo oznacice se i ta osoba kome to pripada. NASLJEDNIČKA IZJAVA? To je izjava nasljednika pred sudom da li se prihvata ili odrice nasljeda. nasljedni red Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). naljeđuju njegova djeca (pravo predstavljanja). Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca).Poslije smrti autora autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike. umrlog nasljeduju samo njegova djeca. Osnov nasljedivanja moze biti zakon a i testament autora. U slucaju nasljedivanja po zakonu. na jednake djelove. U rjesenju ce se takode navesti da li i koji nasljednici nasljeđuju zaostavstinu po osnovu zakona ili testamenta. nasljednicima uz oznaku nasljednih dijelova koji im pripadaju. prijetnjom ili prevarom moguce je u paricnom postupku traziti ponistenje takve izjave. Ako zaostavstinu cine nepokretnosti. Odricanje od nasljedstva ne moze biti djelimicno niti pod bilo kojim uslovima. koji ima svoju djecu. Ova izjava se ne moze opozvati. donosi se rjesenje da se zaostavstina preda opcini. a u odredenom roku se niko ne pojavi. pravomocno rjesenje se dostavalja i zemljisnoknjiznom uredu radi provođenja. njegovoj zaostavstini. njegov bracni partner i njegovi roditelji i to po nasljednim redovima koji su zakonom odredeni. a ako nasljednik da izjavu samo u svoje ime takva izjava ne veze njegove potomke. ZAKONSKI NASLJEDNICI I. Npr. 118 | P a g e . Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrsti umre njegovo djete. A ako nekoj osobi pripada legat. a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca. medutim ako nije data slobodnom voljom vec pod prinudom. Negativna vazi i za potomke nasljednika. Poslije smtri autora nasljednici mogu koristiti imovinska prava ali samo u rokovima predvidenim zakonom o autorskom pravu. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. Oni nasljeđuju na jednake djelove. Ako nema tih nasljednika autorska imovina postaje drzavno vlasnistvo.

braca i sestre - oni ostvaruju pravo na nuzni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nuznih sredstava za zivot. ZAPIS ILI LEGAT? Legat je posljednja volja kojom zavjestalac ostavlja nekoj osobi (legataru) određenu imovinsku vrijednost iz ciste zaostavstine. da se prihvati legata i da bude dostojan. drugi krug cine potomci umrlog. legat. Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji. zamjeni i dozivotnom izdrzavanju. niti su oni ostavili nekog potomka. ugovor o poklonu. ako nije obuhvacen bracni partner . praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ½). 119 | P a g e . a to pravo mogu ostvariti samo ako nema nuznih nasljednika prvog nasljednog kruga. U odnosu na teretne pravne poslove kao sto su ugovor o prodaji. nasljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca.nasljeđuju njegovi djedovi i nane.II.tretiraju se primjenom pravila o nuznim nasljednicima. njegovi roditelji. Moguce je da ostavilac iz nasljedstva iskljuci nuznog nasljednika ako se on od ostavioca teze ogrijesio. NUŽNI NASLJEDNICI Su odredeni najblizi srodnici umrlog koji imaju pravo na nuzni dio. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca . Nuzni nasljednici se razvrstavaju u dva kruga: 1. Testament. Legatar moze biti svako lice a sto znaci i testamentarni nasljednik. ako je ucinio neko krivicno djelo. III. pa i ako se odao neradu ili nepostenom zivotu. prvi krug cine djeca umrlog i njegov bracni partner . unučad. ustupanju. 2. Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavstine na koji imaju pravo nuzni nasljednici uprkos pravilima o zakonskom i testamentarnom nasljedivanju. njegovi usvojenici. U suprotnom predmet legata ostaje osobi koja je bila duzna da izvrsi legat. niti bračnog partnera . ne postoji ogranicenje ostavioca da raspolaze svojom imovinom u cjelosti. Da bi se legat ostvario legatar treba da nadzivi ostavioca.a to su u stvari braća i sestre ostavioca.to su apsolutni nuzni nasjednici i njihov dio iznosi ½ od onog dijela koji bi im pripadao po zakonu. naljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu. Njihov nuzni dio iznosi 1/3. pa i zakonski nasjednik ali se on samo tada zove prelegat.

.. a ne materijalnoj istini (daje mogućnost strankama da one odrede mjeru zaštite svojih građanskih prava.. Novi ZPP teži ka formalnoj. 120 | P a g e . koji dobro vladaju pravom. Novi ZPP je donesen za „dobre sudije“.Pravo na legat se gasi ako legatar umre prije ostavioca. te mogu brže i efikasnije završavati slučajeve. istina je ono što stranke dokažu u postupku. Ako se odrekne legata ili legatar postane nedostojan pravo na legat utvrduje se rjesenjem o nasljedivanju ili se utvrduje samo postojanje legata i ne naređuje njegovo izvrsenje.. a pravda je promjenjiva kategorija. samo stranke imaju pravo da predlažu dokaze).

sud će rješenjem ukinuti sve do tada provedene radnje koje su zahvaćene tim nedostatkom. Rok za ispravljanje tužbe ne može biti duži od osam dana (čini se da je prekluzivan rok. te možemo zaključiti da svako lice koje je parnično sposobno istovremeno je i stranački sposobno. s tim što i stranke mogu istaći takav prigovor. NADLEŽNOST Prema važećem zakonodavstvu. i punoljetna lica mogu imati ograničenu poslovnu sposobnost i ona su tada u postupku sposobna samo u granicama svoje poslovne sposobnosti.ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU STRANKE U POSTUPKU Da bi neko fizičko ili pravno lice bilo stranka u postupku. postoji i građansko-pravna legitimacija koja se zove stvarna legitimacija. te odbaciti tužbu. Stranačka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u postupku. Poslovna sposobnost je izjednačena kod fizičkih i pravnih lica. Ako sud utvrdi da lice nema stranačku sposobnost. ono mora imati stranačku i parničnu sposobnost. Stranačka sposobnost pretpostavlja potpunu poslovnu sposobnost. a kod pravnih lica u skladu sa materijalnim propisom i upisom u registar pravnih lica. Stvarna legitimacija može biti aktivna i pasivna. sva nadležnost u oblasti parnice je na opštinskim sudovima. To je odnos materijalno-pravne prirode samih stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte građansko-pravnog odnosa. 121 | P a g e . a o njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. STVARNA LEGITIMACIJA Za razliku od stranačke i parnične sposobnosti. Ona može biti djelomično ili potpuno ograničena (kao kod lica do 14 godina ili kod lica kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost). taj nedostatak – ukoliko je otklonjiv – otklonit će i nastaviti sa postupkom. međutim dovoljno je da „tuženi poduzme radnje u pravcu ispravljanja tužbe“). osim postupka priznavanja stranih sudskih odluka. Ako je pak nedostatak neotklonjiv. međutim. Prigovor nedostatka stvarne legitimacije je materijalno-pravne prirode i o njemu se odlučuje presudom. Parnična sposobnost je sposobnost stranke da sama preduzima radnje u postupku. i kao takva je procesna pretpostavka uopšte za vođenje postupka. Tu sposobnost imaju sva lica koja imaju mogućnost sticanja prava i obaveza na području građansko-pravnih odnosa. Parnična sposobnost je uža od stranačke sposobnosti. koje predstavljaju procesnu legitimaciju. Kod fizičkih lica stiče se rođenjem. Tužba se uvijek odbacuje (cjenjenje procesnih pretpostavki) putem rješenja. a obrnuto nije uvijek slučaj. a tužbeni zahtjev se odbija (meritorno odlučivanje) putem presude.

srodnici po krvi ili tazbini). Privremenog zastupnika postavlja organ starateljstva. te kada tuženi nema određeno prebivalište. Punomoćnici zastupaju lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom parničnom sposobnošću preko njihovih zakonskih zastupnika. kada se radi o zahtjevu iste vrste i istom stvarno i mjesno nadležnom sudu (npr. ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici i ako njihova prava i obaveze proističu iz istog činjeničnog i pravnog osnova. kao i u toku revizionog postupka) po službenoj dužnosti pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomoćnik ovlašteno za zastupanje. Riječ je o procesnoj zajednici. a samo izuzetno to ovlaštenje ima sud. Obični suparničari su ona lica protiv kojih se može donijeti sadržajno različita presuda. Novi ZPP uvodi zabranu advokatu da ovlasti drugoga advokata na njegovu zamjenu u preduzimanju radnji zastupanja na glavnoj raspravi bez izričitog ovlaštenja stranke. a u vezi sa predmetom spora (npr. međutim ima slučajeva kada i materijalni suparničari mogu biti obični (npr. SUPARNIČARSTVO (SUPARNIČARI) Suparničarstvo može biti materijalno. bračni drugovi). Karakteristično je da se spor kod materijalnih suparničara može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. suvlasnici. Ograničenje postoji i za fizička lica koje bi imale status punomoćnika (to mogu biti samo bračni drug. Lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom sposobnošću zastupaju zakonski zastupnici. Svi formalni suparničari su obični. a ne prema zastupnicima lično. kao i odgovornost advokata i odgovornost fizičkog lica. ??). Prema zakonu. Punomoćnik može biti svako parnično sposobno fizičko lice. te dostava nije uspjela. Obim punomoći je važno pitanje na ispitu. vanbračni drug. Privremeni zastupnik može se postaviti u određenim slučajevima. nedostatak zakonskog zastupnika. grupa radnika koja zahtjeva ista prava iz radnog odnosa kod istog poslodavca). ona ima pravno dejstvo u odnosu na sve suparničare. sud tokom cijelog postupka (u toku prvostepenog i drugostepenog. Zakon je odredio slučajeve u kojima se može postaviti privremeni zastupnik – ograničenje poslovne sposobnosti. suprotni interesi stranke i zakonskog zastupnika. advokatska društva). tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci. a njihova prava i obaveze ne proizilaze iz istog činjeničnog i pravnog osnova. Ti suparničari su se i prije i izvan parnice nalazili u nekoj pravnoj zajednici. sunasljednici. ali samo tuženoj stranci. To ovlaštenje stranka može dati u punomoći ili naknadno. što znači da tužbeni zahtjev može biti usvojen ili odbijen. kao i parnično sposobne stranke kada ih one ovlaste. čime se spriječava nadripisarstvo u ovoj oblasti. a izuzetno i pravno lice (npr.ZASTUPNICI STRANAKA To su lica koja vode parnicu umjesto stranke i u njeno ime. Formalni suparničari su ona lica među kojima izvan parnice ne postoji pravna zajednica. Materijalni suparničari su više lica koja mogu jednom tužbom tužiti ili biti tuženi. UMJEŠAČ 122 | P a g e . nalazi se u inostranstvu. obično i formalno. Kada jedan ovakav suparničar preduzme neku radnju u postupku.

Po svom sadržaju mogu biti: a) Kondemnatorne ili obvezujuće. jer i tu sud pazi po službenoj dužnosti.Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče pobijedi ili uspije jedna stranka. b) pitanje presuđene stvari. niti više od onoga što je tražila. Sa druge strane. c) savjesni posjednik postaje nesavjestan. Za razliku od drugih postupaka. kojom se pokreće parnični postupak u cilju zaštite određenog subjektivnog prava. Tužilac može povući tužbu. Ne mogu se podnijeti niti teći dvije parnice po istom zahtjevu i između istih stranaka. a prigovor mogu podnijeti i stranke. to ne spriječava sud da vodi parnicu između istih stranaka. Umiješanjem u parnicu on je prihvata u onom stanju u kakvom je ona bila u trenutku miješanja. sud po službenoj dužnosti pazi na postojanje takve parnice (litispendencija). Umješač se može pridružiti parnici sve do pravosnažnosti presude. VRSTE TUŽBI Tužbe se dijele na građansko-pravne i procesno-pravne. to važi i za tužbu. sud raspravlja i odlučuje samo u granicama zahtjeva iz tužbe i eventualne protutužbe. odreći se od tužbenog zahtjeva. parnični postupak se ne može pokrenuti po službenoj dužnosti. što znači da se stranci ne može dosuditi ono što nije tražila.. trpi ili propusti. a i stranke po tom osnovu mogu podnijeti prigovor sudu. d) nema povlačenja tužbe bez pristanka tuženog. Momentom dostave tužbe tuženom na odgovor nastaju slijedeće procesno-pravne posljedice: a) pitanje prigovora litispendencije. b) iscrpljuje se pravo alternativnog izbora obaveza. Što važi po opštim pravilima za sve podneske. sklopiti poravnanje i u tom pogledu su njegova dispozitivna prava široka. priznati tužbeni zahtjev. Tužba je podnesak kao i svaki drugi. kojima se traži ispunjenje određene obaveze tuženog da nešto učini. 123 | P a g e .. Ona može biti data i usmeno na zapisnik kod parničnog suda. c) ako stranka otuđi stvar u toku postupka. pri čemu nije potrebno da tužilac dokazuje pravni interes. kao i rokova zastarjelosti i dospjelosti. Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom na odgovor. Isti slučaj je u postojanju presuđene stvari (res iudicata). Materijalno-pravne posljedice dostave tužbe na odgovor: a) nastaje prekid prekluzivnih rokova za podnošenje tužbe. PARNIČNI POSTUPAK? TUŽBA Podnošenje tužbe Tužba je prva procesna radnja.

Sud nije ovlašten da postupak provodi po načelima pravičnosti (!). Na taj način se dolazi do formalne istine (dok je po ranijem zakonu sud mogao dati upute procesno-pravne prirode neukoj stranci. tu se sud ne smije držati pasivno. jer ako tužilac nema pravni interes. Pravni interes postoji kada se isti rezultat ne može postići kondemnatornom tužbom. Prema novom ZPP-u. Ovdje je važno naglasiti da sud nije vezan za pravni osnov. ne može promijeniti zahtjev. a obično su to tužbe iz izvršnog. činjenice i dokaze. Ovdje se radi o strogom legalitetu i sud nema nikakvih diskrecionih ovlaštenja. stečajnog. vrijednost spora. Po ranijem zakonu sud je u skladu sa načelom oficijelnosti bio dužan da utvrđuje činjenice i izvodi dokaze koji su relevantni za rješavanje spora. dostavljanje tužbe. tužbeni zahtjev.b) Deklaratorne. Tužilac ovdje mora imati pravni interes. d) Načelo traženja istine. kojima se traži utvrđivanje nekog sadržaja. 124 | P a g e . To su obično tužbe iz imovinsko-pravnih odnosa i porodičnog prava. jer u jednom slučaju stranka jeste istakla neki prigovor. Odluka suda je vezana samo za procesnu građu koju su prikupile stranke. kojima se traži ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili njegova promjena ili razvrgnuće. NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA a) Načelo zakonitosti. Sud ne može pokrenuti parnicu. sada više to ne smije činiti!). ostavinskog i drugih postupaka. iz kojeg proizilazi pravo ili pravni odnos. ne može iznositi nove činjenice i predlagati dokaze (to dovodi do situacija u praksi kada se u vrlo sličnim slučajevima donose različite presude. po kojem sud više nije dužan da utvrđuje činjenice koje stranka nije iznijela. b) Načelo oficijelnosti se odnosi samo na procesne radnje koje sud sam preduzima po službenoj dužnosti. ovo načelo je jako ograničeno i objektivizirano i obuhvata slijedeće radnje: ispitivanje tužbe. U tom dijelu je sud samo pasivni posmatrač i na osnovu takvog raspravljanja donosi svoju odluku. to u parničnom postupku u pravilu nije ni dopušteno. pa i onda kada njih same stranke nisu predložile. Zakon propisuje uslove podnošenja ovih tužbi. koje podrazumijeva zahtjev stroge primjene zakona. Sve parnične radnje moraju se zasnivati na zakonu. utvrđujuće ili prejudicione. Presude po osnovu deklaratornih tužbi ne mogu biti predmet izvršenja. pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava. pravni osnov. za razliku od presuda po osnovu kondemnatornih i konstitutivnih tužbi! c) Konstitutivne ili preobražajne tužbe. kao i sve ostale elemente koje sadrže podnesci. sud će tužbu odbaciti. SADRŽAJ TUŽBE Tužba mora sadržavati osnov za nadležnost. a u drugom jeste!!) c) Raspravno načelo daje strankama svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala. Što nije predviđeno u zakonu.

To je procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne pomoći. a ne i na stvarnu nadležnost (ovo iz razloga što je to pitanje rješio Zakon o sudovima u FBiH dajući svu tu nadležnost opštinskim sudovima). jer se njime traži pravosnažno odlučivanje o jednoj pravnoj posljedici. ali i kada nije naveden sud će postupiti po tužbi. U tužbi se može podnijeti više tužbenih zahtjeva i u takvim slučajevima se radi o objektivnoj kumulaciji. sporovi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi) i najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu. Primjer: Isključiva mjesna nadležnost s obzirom na mjesto gdje se nalazi nekretnina postoji samo u slučaju postojanja spora o nepokretnosti. a ne same činjenice. Pravni osnov je također obavezan elemenat tužbe. sudija je stranka u sporu) i generalna (drugi razlozi). uglavnom se misli na mjesnu. Prethodno ispitivanje tužbe obuhvata ispitivanje da li je tužba razumljiva i potpuna. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. to se ne odnosi na neku ispravku npr!! Tužbeni zahtjev predstavlja jedan od osnovnih elemenata tužbe. stranačke i parnične sposobnosti. Delegacija nadležnosti je moguća kada viši sud odredi drugi mjesno nadležni sud za rješavanje. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti samo kada za taj spor postoji isključiva mjesna nadležnost drugog suda (npr. Predmet dokazivanja su tvrdnje o činjenicama. Prigovor mjesne nadležnosti stranka može istaći najkasnije u odgovoru na tužbu. ispitivanje stvarne nadležnosti. Moguć je i sporazum o mjesnoj nadležnosti. isključiva i supsidijarna. potpisan od strane stranaka. koji mora biti u pismenom obliku. odnosno pravne zaštite. o kojoj sud treba da donese odluku. Sukob nadležnosti postoji kada sud.Kada je u pitanju nadležnost. iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se traži tužbom. Tužbeni zahtjev mora biti određen. pravilnosti zastupanja. smatra se nenadležnim i za rješavanje nadležnosti predmet proslijeđuje višem sudu. Te pripreme obuhvataju: prethodno ispitivanje tužbe. tužba se ne može vratiti na ispravku. izuzeće sudije). ili eventualnoj ili alternativnoj obavezi (facultas alternativa). Delegacija može biti nužna (npr. Sud nije vezan za pravni osnov kojeg je tužilac naznačio u tužbi. mora se ticati određenog spora ili više određenih sporova koji bi proizilazili iz istog pravnog odnosa. dostavu tužbe tuženom na odgovor. kojem je predmet ustupljen kao nadležnom. U nedostatku ovog elementa. vrste postupka i prava na reviziju. Vrijednost spora je kriterij za određivanje troškova postupka. Činjenični osnov čine pravno relevantne činjenice. Mjesna nadležnost može biti opšta. svrshishodna (npr. Izmjena pravnog osnova ne predstavlja preinačenje tužbe ili promjenu tužbenog zahtjeva!!! Postupanje po tužbi? Odmah nakon prijema tužbe započinje pripremanje glavne rasprave. te blagovremenosti podnošenja tužbe. izberiva. 125 | P a g e .

126 | P a g e . a ako je prvotuženi se upustio već u parnicu i dao odgovor na tužbu. preinaka je moguća ako sud utvrdi da tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije i ako je tuženi u mogućnosti da odmah raspravlja po preinačenoj tužbi. Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba. sadržaj izjave i potpis podnosioca. Subjektivno preinačenje tužbe postoji kada tužilac pored ili umjesto ranije označenog tuženog označi drugo lice. d) da o istom zahtjevu već teče parnica. O procesno-pravnim pretpostavkama sud vodi računa po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka. g) da se tužilac odrekao tužbenog zahtjeva. na primjer zato što još nije donesen neki zakon. proširenje postojećeg zahtjeva ili isticanje novog zahtjeva. i subjektivno preinačenje. e) da je o istom zahtjevu već pravosnažno završen postupak. Novotuženi mora pristati da stupi u parnicu. f) da je sklopljena sudska nagodba. a od materijalno-pravnih činjenica zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. Povlačenje tužbe znači da je tužilac odustao od svoga prava na određenu pravnu zaštitu. Načelno se tužba ne može povući nakon zaključenja glavne rasprave. koje se odnosi na tužbeni zahtjev. c) da je tužba povučena. osim u brakorazvodnim sporovima. ako pripremno ročište nije održano. onda se traži i njegov pristanak na ovakvu preinaku tužbe. Povlačenje tužbe može biti djelomično ili u cjelosti.Tužba je potpuna ako ima oznaku suda. Od procesno-pravnih elemenata zavisi dopuštenost tužbe. ime i prezime ili naziv pravnog lica. ili uz pristanak tuženog sve do zaključenja glavne rasprave. kao da tužba nije ni podnesena. već će se odbiti tužbeni zahtjev. te h) da nepostoji pravni interes kod tužbe za utvrđivanje. nakon toga samo ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena ka odugovlačenju postupka i ako tuženi na to pristane. Objektivno preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva. predmet spora. ili iz drugih sličnih razloga. Svi ovi elementi su procesno-pravne prirode i oni se razlikuju od materijalno-pravnih činjenica. koje se odnosi na stranke. Tužba se odbacuje rješenjem kada sud utvrdi: a) da nije nadležan. Povlačenje tužbe? Povlačenje tužbe je moguće bez pristanka tuženog prije dostavljanja tužbe tuženome. Tužba se ne može odbaciti zbog „preuranjenosti“ tužbenog zahtjeva. ili zato što još nije formirana neka služba. što znači da se ista može ponovo podnijeti. Preinačenje je moguće najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave. Preinačenje tužbe ? Može biti objektivno preinačenje. b) da je tužba neblagovremena. prebivalište ili boravište ili sjedište. Ako tuženi ne pristane na preinačenje. tužba se neće odbaciti. Ako se podnese tužba zbog nedospjele obaveze.

ali i na neformalan plan suđenja. Pripremno ročište se uvijek zakazuje kada nema odgovora na tužbu. Protivtužba je samo mogućnost. Ovakva presuda ima učinak pravosnažne presude.Za razliku od izjave tužioca o povlačenju tužbe. Zakon predviđa obaveznu konsultaciju sa strankama. Sve što važi za tužbu. Protivtužba? Radi se o samostalnom zahtjevu protiv tužioca kojeg je tuženi u parnici koju je tužilac pokrenuo protiv njega istakao pred istim sudom. novčani zahtjevi). Tok pripremnog ročišta? 127 | P a g e . Pripremno ročište se zakazuje nakon prijema odgovora na tužbu. pa tužilac ne može ponovno podnijeti tu istu tužbu. Dostavljanje odgovora je obavezno. važi i za protivtužbu. i to u roku od 30 dana. tj. Odgovor na tužbu? Nakon prijema tužbe sa prilozima. Protivtužbu je moguće podnijeti ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa zahtjevom iz tužbe. Pripremno ročište? To je završna faza pripremanja za glavnu raspravu. jer se takvi zahtjevi mogu ostvariti i u posebnoj parnici. Zakazivanje pripremnog ročišta uglavnom je obavezno. pa sud u takvom slučaju donosi presudu zbog odricanja. kompenzirati (npr. nedolazak tužioca na pripremno ročište. Odricanje od tužbenog zahtjeva? To je izjava tužioca kojom se definitivno odriče prava na pravnu zaštitu određenog sadržaja. Predviđeno je da se postupak u pravilu sastoji od dva ročišta: pripremnog ročišta i ročišta za glavnu raspravu. Rješenje o zakazivanju mora sadržavati posljedice eventualnog izostanka sa pripremnog ročišta i upozoravaju stranke da najkasnije na tom ročištu mogu iznijeti činjenice i predložiti dokaze. zakon poznaje i takozvanu presumpciju ili fikciju povlačenja tužbe (npr. jer ako se ne dostavi odgovor na tužbu moguće je donijeti presudu zbog propuštanja. tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu. iako je uredno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak). ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti. Dostavljanjem odgovora na tužbu tuženi se upušta u raspravljanje. a ne i dužnost. koja se odnosi na datum zakazivanja. te ako je po srijedi nadležnost istog suda. a samo izuzetno se glavna rasprava može zakazati bez pripremnog ročišta.

Na pripremnom ročištu se otklanjaju sve smetnje koje spriječavaju dalje postupanje suda. a potom svjedoci koje je predložio tuženi. Zatim se saslušavaju svjedoci. Zatim se odlučuje o pitanjima koja će se raspravljati na ročištu za glavnu raspravu i o dokazima koji će se izvesti. obznani se predmet raspravljanja te se utvrdi da li su pozvane stranke i prisutne. a zatim tuženi izlaže odgovor na tužbu. Odgoda. Na ročištu ukratko tužilac izlaže tužbu. Glavna rasprava se zakazuje 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. a onda o prijedlozima stranaka i činjenicama kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge. kojim se uređuje i materijalno-pravni i procesnopravni odnos. koje se preduzimaju radi utvrđenja relevantnih činjenica na koje će sud primjeniti materijalno pravo prilikom donošenja svoje odluke. Potom prvo tužilac ukratko izlaže bitna pitanja iz tužbe i pročita isprave. ima karakter pravosnažne presude i predstavlja izvršni naslov. Postoji i Zakon o medijaciji sa popratnim podzakonskim propisima. Medijaciju može predložiti sud. a čija je posljedica pravosnažnost. Nakon okončanja svih ovih faza zaključuje se glavna rasprava. a potrebna je saglasnost stranaka. ali može biti zakazana i održana i odmah nakon pripremnog ročišta. ako takav prijedlog postoji. Sudska nagodba? Sudska nagodba se može zaključiti u toku cijelog postupka. Medijacija? Novi ZPP poznaje i alternativno rješavanje sporova putem medijacije. Po zaključenju glavne rasprave sudija mora obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude. Zatim se raspravlja o procesnim pitanjima. Sud mora paziti na nepristrasnost u svom nastojanju da stranke zaključe sudsku nagodbu. Glavna rasprava? Predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda. Ona predstavlja jednu vrstu ugovora. nakon izlaganja odgovora na tužbu prvo se pristupa saslušanju stranaka. a najkasnije u roku od pet godina od dana njenog zaključenja. Novi ZPP ne daje mogućnost ponovnog otvaranja glavne rasprave. Prema odredbama o redoslijedu izvođenja dokaza. i to prvo svjedoci koje je predložio tužilac. Sudska nagodba nastaje kada je stranke potpišu. a tuženi potom izlaže svoj odgovor na tužbu. odlaganje i nastavak ročišta? 128 | P a g e . Sudska nagodba se pobija tužbom u roku od tri mjeseca od dana saznanja. Nakon što se glavna rasprava otvori.

niti uslovljeno bilo čime. protivtužbeni zahtjev. isprave. na temelju pravne logike!). Sud će odbiti donošenje presude na osnovu priznanja kada je u pitanju zahtjev sa kojim stranke ne mogu raspolagati.. b) Presuda na osnovu odricanja Presuda na osnovu odricanja predstavlja izjavu tužioca. a ne samo činjenice iz kojih proizilazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Novi ZPP razlikuje odgodu od odlaganja. vještačenja (samo jedan vještak jedne struke!). kako u pogledu razloga.. Presudom se meritorno odlučuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se vodi parnica (tužbeni zahtjev. te prigovor prebijanja). Dokazivanje? U postupku treba dokazivati samo pravno relevantne činjenice.Odgoda i odlaganje su novim ZPP-om znatno ograničeni. ZPP također poznaje i institut osiguranja dokaza. Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tužbenog zahtjeva. a može se opozvati do donošenja presude. Dokazna sredstva su: uviđaj. i to pitanja materijalno-pravne i procesno-pravne prirode. jer se samo na njima može zasnivati donošenje odluke. svjedoci. 129 | P a g e . iako izreka glasi da se tužbeni zahtjev odbija. a i na raspravi koja je zakazana povodom žalbe pred drugostepenim sudom. Priznanje tužbenog zahtjeva moguće je do zaključenja glavne rasprave. Ova presuda se može donijeti sve do zaključenja glavne rasprave. Sudske odluke? Parnične radnje kojima se rješavaju pojedina pravna pitanja iz građanskog spora. Nakon pravosnažnosti ove presude ona ima dejstvo presuđene stvari (res iudicata). a odlaganje podrazumijeva situaciju kada se ročište već vodi. Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju ocjenjuje izvedene dokaze i donosi zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije dokazana (naravno. saslušanja parničnih stranaka. Ne može se rasprava odložiti na period duži od 30 dana. datu pismeno ili usmeno. Odgoda predstavlja odluku suda da se glavno ročište ne otvara. kojom se on odriče od toga da sud zaštiti neko njegovo subjektivno pravo. ZPP poznaje slijedeće presude: a) Presuda na osnovu priznanja Presuda na osnovu priznanja donosi se na temelju jednostrane izjave volje tuženog kojom on priznaje tužbeni zahtjev. Priznanje ne smije biti vezano za neki rok. Oblik odluke je presuda i rješenje. tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlaže.

protiv takvog rješenja tuženom je dopuštena žalba. koja zamjenjuje raniju presudu zbog izostanka. Žalbeni rok počinje teći 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. sud će ga odbaciti rješenjem. Rok za podnošenje ovog prijedloga je 30 dana.). Dopunska presuda? Ova presuda se donosi kada sud propusti da odluči o dijelu tužbenog zahtjeva ili o svim tužbenim zahtjevima o kojima mora da odluči i o kojima je već raspravljeno. Ako prijedlog pak nije osnovan. Određivanje roka za izradu presude je novost u ZPP i od tog roka počinje teći i rok za žalbu. a ne po službenoj dužnosti suda. Da bi sud mogao donijeti ovu presudu potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi.. 130 | P a g e . sud je dužan o tome izvjestiti predsjednika suda i navesti razloge propuštanja. izigravanje ovog roka putem uvođenja dostavljanja presude. Ako sud usvoji prijedlog za povraćaj. Dopunska presuda se donosi samo na prijedlog stranke. a i po prijedlogu stranaka. odnosno njihovi punomoćnici u zgradi suda. brojevima. donijet će i rješenje kojim se ukida presuda zbog propuštanja.c) Presuda zbog propuštanja Ova presuda je novost u našem procesnom pravu. Ispravljanje presude? Prilikom izrade presude može doći do greške u imenima. jer nije dao odgovor na tužbu. Njome se sankcioniše pasivnost tuženog. sud će odbiti donošenje ove presude. Ako je prijedlog neblagovremen.. ali tuženi može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. sud može odbiti tužbeni zahtjev. takvom žalbom ne može se pobijati sam meritum presude. Ako je zahtjev očigledno neosnovan i ako sa njim stranke ne mogu raspolagati. Izuzetak su presude zbog propuštanja i presude donesene u drugostepenom postupku na sjednici vijeća. nego samo osnovanost prijedloga za povrat u prijašnje stanje. Međutim. Donošenje presude? Obaveza je suda da izradi presudu u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. Ispravljanje presude vrši sud po službenoj dužnosti. Ako sud odbije prijedlog za povraćaj. bez obzira kada je preuzimanje presude izvršeno (zloupotreba u praksi. U slučaju propuštanja ovog roka. Stranke nemaju pravo žalbe na ovu presudu. te drugim očitim pogreškama u pisanju i računanju. sud će ga opet rješenjem odbiti (ne cijeni se osnovanost. ako neki od uslova nije ispunjen. Preuzimanje presude? Preuzimanje presude vrše stranke. Takve greške ne smiju imati uticaja na suštinu presude. već samo da li je pitanje raspravljeno).

dispozitivna stranačka radnja. naznaku da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelini. Dopuna žalbe mora biti podnijeta u roku za žalbu. Sadržina žalbe? Žalba mora sadržavati oznaku presude protiv koje se izjavljuje. Odredbe koje se odnose na presudu na odgovarajući način valja primjenjivati i na rješenja. a ako se žalba na presudu odnosi samo na okolnosti ispravke. razloge žalbe i potpis podnosioca žalbe. kada upravlja parnicom. Pravo na žalbu imaju stranke. Rješenja? Odlukom u formi rješenja sud u pravilu odlučuje o procesnim pitanjima. Stranka se može odreći žalbe ili odustati od žalbe. kojom se pobija prvostepena presuda i od suda traži njena izmjena ili ukidanje ili preinačenje. Zakon strogo propisuje formu žalbe (traži se pismena forma i navedeni su svi elementi žalbe koji su obavezni). tako da se ispravak može vršiti u bilo koje vrijeme. Rok za podnošenje žalbe je prekluzivan. a pod propisanim uslovima i umješači. izuzetak je samo kada ih podnosilac žalbe bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zaključenja glavne rasprave. U pravilu se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. a meritorno samo u postupku smetanja posjeda. onda takvu žalbu sud uzima i tretira kao prijedlog za ispravku. Žalba protiv presude? Redovan pravni lijek. Protiv rješenja o ispravci dopuštena je posebna žalba.Prijedlog za ispravak nije vezan rokom. Žalbeni razlozi: a) Povreda odredaba parničnog postupka (koja je uticala na pravilnost donesene odluke!) b) Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje c) Pogrešna primjena materijalnog prava Drugi su razlozi žalbe kada je u pitanju presuda na osnovu priznanja ili odricanja: a) Povreda postupka b) Izjava o priznanju ili odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare 131 | P a g e .

a ne i rješenje! Raspravu pred drugostepenim sudom vodi sudija-izvjestilac u sastavu istog vijeća koje je odlučilo da se otvori ova rasprava. Odlučujući po žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave drugostepeni sud može: 1. pa stigne nadležnom sudu nakon žalbenog roka. Prvostepeni sud je obavezan da blagovremenu. kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (putem rješenja. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. koji traje od podnošenja žalbe do donošenja drugostepene odluke. 132 | P a g e . Obično ovaj sudija i predsjedava raspravi. Ovo samo u slučaju ako se takvo podnošenje žalbe može pripisati neznanju ili očiglednoj omaški podnosioca žalbe. Drugostepeni sud nije u mogućnosti drugačijom ocjenom izvedenih dokaza na sjednici vijeća donijeti drugačiju odluku! Mogućnost održavanja rasprave pred drugostepenim sudom postoji samo u slučaju kada se pobija presuda. započinje postupak pred drugostepenim sudom. Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu 5. Drugostepeni sud odluke donosi na sjednici vijeća ili nakon održane glavne rasprave. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu (putem presude) 3. Ako se blagovremena žalba dostavi nenadležnom sudu. Zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada utvrdi da radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja jeste potrebno utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze. Preinačiti prvostepenu presudu. Postupak pred drugostepenim sudom? Kada se spis prvostepenog suda sa žalbom dostavi drugostepenom sudu. smatra se da je blagovremeno podnijeta. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.Postupak prvostepenog suda po žalbi? Izjavljivanjem žalbe počinje postupak po žalbi. a protivna stranka nije dužna iskoristiti mogućnost odgovora. potpunu i dozvoljenu žalbu dostavi na odgovor protivnoj stranci. nepotpunu ili nedozvoljenu (putem rješenja) 2. ovo nije uvažavanje žalbe!!) 4.

razlozi revizije i potpis revidenta. Za reviziju je propisana stroga pismena forma i obavezni elementi. Revizija je dozvoljena samo ukoliko vrijednost spora prelazi 10. Kada zakon propisuje da nije dozvoljena posebna žalba. Rješavajući po žalbi protiv prvostepenog rješenja drugostepeni sud može: 1. Ako nema nekog od ovih elemenata revizija je nepotpuna i u takvom slučaju vraća se na ispravak ili dopunu.000 KM. Žalba protiv rješenja? Ako zakonom nije izričito propisano da žalba protiv određenog rješenja prvostepenog suda nije dozvoljena. što se odnosi samo na vrijednost onog djela presude koja se pobija!! U izuzetnim slučajevima zakon dopušta reviziju i kada je vrijednost spora manja od 10.Zabrana reformatio in peius???? Sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. Podnosi se protiv pravosnažne presude drugostepenog suda donesene u povodu žalbe. Uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti. stranka na koju se odnosi to rješenje može uvijek izjaviti žalbu protiv takvog rješenja. Ako su obje stranke podnijele žalbu. Obavezni elementi revizije su: označenje presude koja se pobija i protiv koje se izjavljuje revizija. izjava da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelosti. tako da nedostatak bilo kojeg od tih elemenata reviziju čini nepotpunom (kada se vraća na ispravak ili dopunu) ili nedozvoljenom. takvo rješenje se može pobijati u žalbi protiv odluke prvostepenog suda. nepotpunu ili nedozvoljenu 2. nesuspenzivan. i to samo ako je riječ o predmetu gdje je primjena zakona značajna i za druge slučajeve 133 | P a g e . Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje 3. a po potrebi predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno postupanje Revizija? Vanredan. samostalan. ako je samo ta stranka podnijela žalbu. Sve odredbe koje uređuju žalbu na presudu odnose se i na žalbu na rješenje. ograničeni i dvostrani pravni lijek. devolutivan. Dopustivost revizije Reviziju stranka može podnijeti protiv drugostepene presude samo ukoliko je ona izrečena na njenu štetu. ova zabrana ne postoji.000 KM.

dakle ako sud ocijeni da bi odluka po reviziji mogla biti od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima. potpuna i dopuštena. Revizioni sud prvo cijeni dopuštenost revizije po ovom kriteriju. Prekoračenje tužbenog zahtjeva pred drugostepenim sudom Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno pred prvostepenim sudom nije razlog za reviziju. Odgovornost sudije u slučaju primjene ZOO: može odgovarati za štetu ako je protiv njega vođen disciplinski postupak. Razlozi za reviziju a) Povreda odredaba parničnog postupka koja je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom b) Pogrešna primjena materijalnog prava c) Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom U reviziji se ne mogu iznositi problemi činjenične prirode. Dakle. O ovoj povredi sud vodi računa samo na zahtjev revidenta i u takvom slučaju se preinačava drugostepena presuda. U tom smislu sud može: 134 | P a g e . Povreda mora da bude učinjena pred drugostepenim presudom.(član 273. Zakon o vanparničnom postupku (osim jedino u postupcima eksproprijacije).. ali ne i u predmetima iz oblasti u kojima revizija nije dozvoljena po zakonu koji uređuje tu oblast. Zakon o zemljišnim knjigama ne poznaju reviziju!! Ustavni sud BiH se ustanovio kao „četvrta instanca“. Zakon o izvršnom postupku. Zakon o stečajnom postupku. Pojam pogrešne primjene materijalnog prava određuje sam zakon i on propisuje da ta povreda postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kada odredbu nije pravilno primjenio.. koja po osnovu apelacije cijeni drugostepene presude sa aspekta „ljudskih prava“ u skladu sa Evropskom konvencijom. što je daleko od presuđivanja na osnovu striktnih (entitetskih) propisa. a Ustavni sud BiH cijeni imovinu! To je posljedica činjenice nepostojanja Vrhovnog suda BiH.3). odnosno o ocjeni dopustivosti revizije sud odlučuje i kada to stranka u reviziji nije navela. Odluke revizionog suda Revizioni sud najprije ispituje da li je revizija blagovremena. jer Vrhovni sud FBiH cijeni vlasništvo. Revizija se izuzetno može dopustiti u svim predmetima ispod određenog limita. prekoračenje mora biti učinjeno pred drugostepenim sudom. ili ako je namjerno pogrešno primjenio materijalno pravo (analogna primjena odredaba o odgovornosti organa uprave).

te presudu može preinačiti i kada revident traži njeno ukidanje.. ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Nov zakon. nehuman. te predmet vratiti drugostepenom sudu (u praksi je moguće da revizioni sud ukine i drugostepenu i prvostepenu presudu) 3. jer pravosnažnost te presude nije bila ni dovedena u pitanje 2. bez obzira iz kojih razloga je ta žalba odbačena b) revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim je potvrđeno rješenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe Ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka traži se prijedlogom. Uvažiti reviziju. kao i obratno. Nakon te dostave se spis sa jednim primjerkom te odluke dostavlja i prvostepenom sudu. Uvažiti reviziju i preinačiti drugostepenu presudu Revizijski sud nije vezan prijedlozima podnosioca revizije. te odbaciti tužbu 4.. bez potrebe da se u izreci odluke drugostepena presuda potvrđuje. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se onom sudu koji je donio odluku u prvom stepenu.1. naročito odredbe o hipoteki. uvijek je dopuštena revizija. a jedan primjerak te odluke dostavlja se drugostepenom sudu. i to onih postupaka koji su završeni pravosnažnom odlukom (presudom ili rješenjem). ukinuti i drugostepenu i prvostepenu presudu. Odbiti reviziju kao neosnovanu. Drugostepena rješenja protiv kojih je revizija uvijek dopuštena: a) ako je protiv rješenja drugostepenog rješenja žalba odbačena. POKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA 135 | P a g e . Po novom ZPP-u je revizijski sud sam nadležan da svoje odluke dostavlja strankama. Uvažiti reviziju i ukinuti presudu drugostepenog suda.

koji sprječava pravosnažnost rješenja. Prigovor je redovan i samostalan pravni lijek. ŽALBA Redovan pravni lijek. i to samo u odnosu na namirenje tražioca izvršenja. Sudska odluka može biti presuda i rješenje. PRIGOVOR TREĆEG LICA Lice koje tvrdi da u predmetu izvršenja ima takvo pravo. tražioca izvršenja i izvršenika. jer se dostavlja drugoj strani na odgovor. I odluka krivičnog suda može biti izvršna isprava. Rok za prigovor je prekluzivan. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. jer o njemu odlučuje drugostepeni sud. te suspenzivan. vrsta. Suspenzivno dejstvo u pravilu ima samo prigovor. može podnijeti prigovor. b) c) d) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako je na njoj označen tražilac izvršenja i izvršenik. jer u pravilu odlaže izvršenje. što znači da o njemu odlučuje isti sud koji je donio rješenje. Na prigovor se stranke izjašnjavaju u roku od osam dana i sud u izvršnom postupku najčešće podnosioca prigovora upućuje na parnicu. ali i po službenoj dužnosti. ali ne sprječava provođenje rješenja. I žalbu i prigovor osim stranaka. Prigovor je bilateralan. U pogledu mogućnosti pokretanja i vođenja postupka nema bitnih promjena u odnosu na raniji zakon. 136 | P a g e . kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito predviđeno. PRIGOVOR Rješenja donesena u izvršnom postupku u prvom stepenu mogu se pobijati samo prigovorom. u dijelu kojim je pozitivno odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu. te predmet. Devolutivan pravni lijek. IZVRŠNE ISPRAVE? a) Izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba. Izvršna odluka donesena u upravnom postupku i nagodba ako glase na ispunjenje novčane obaveze. pod određenim uslovima imaju pravo podnijeti i treća lica koja imaju pravni interes. Prigovor je dvostran pravni lijek. Ovaj prigovor se podnosi do završetka izvršnog postupka. koje bi sprječilo izvršenje. jer se ne može pristupiti njegovom rješavanju prije isteka roka za odgovor. On je i remonstrativan pravni lijek.Izvršni postupak se pokreće po prijedlogu tražioca izvršenja. Izvršna notarska isprava. Druga isprava koja je zakonom predviđena kao izvršna (poravnanje iz medijacije). osim ako ZIP-om nisu isključeni. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba.

sa protestom i povratnim računom. lična pisma. vjenčani prsten. a i suvlasnički dio može biti samostalan predmet izvršenja. ratne spomenice. Ako pak primanja prelaze ovaj iznos. IZVRŠENJE NA NOVČANIM POTRAŽIVANJIMA Novčana potraživanja su primanja izvršenika po osnovu radnog odnosa. Izvršenje se provodi zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi.). a provodi se u onom obimu koji je potreban za namirenje konkretnog potraživanja. Prodaja se vrši usmenim javnim nadmetanjem. Najprije se popisuju i plijene pokretne stvari. a nekada i neposrednom pogodbom. zatim utvrđenjem vrijednosti nepokretnosti. penzije. Za provođenje ovog postupka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika. IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTIMA Za ovakva izvršenja nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. ogrijev. posebno kada se radi o bankarskim kreditima koji se osiguravaju hipotekom. autorske naknade.VJERODOSTOJNE IZPRAVE Izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Ne mogu biti predmet izvršenja ni medalje. druga ordenja. Po novom ZIP-u to su mjenica i ček. a po novom ZIP-u je moguće izvršenje do 1/2. jer je njome princip srazmjernosti značajno ugrožen. zakupnine. Po ranijem ZIP-u bilo je moguće izvršenje do iznosa 1/3 primanja izvršenika. priznanja. Novi ZIP je radikalno izmjenio pravila o izuzimanju od izvršenja. Izvršenje se provodi pljenidbom i prenosom potraživanja. zatim računi. I sl. a zatim u roku od 15 dana vrši njihova prodaja. te prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja. Novim ZIP-om je napušteno načelo socijalnosti. ono naročito ne postoji u našoj kreditnoj praksi. izvršenje je moguće do 2/3 primanja. IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA Predmet ovog izvršenja ne mogu biti predmeti koji su neophodni i potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (hrana. a moguće je izvršenje i na zajedničkom vlasništvu. Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina. pa i izvodi iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga. ZEMLJIŠNI DUG 137 | P a g e . isl. U oba slučaja ovo se odnosi na primanja izvršenika do 1000 KM mjesečno. Svrha ovih isprava je pojednostavljenje postupka.

ZAKON O VANPARNIČNOM POSTUPKU Osnovno pravilo: ovdje se ne raspravlja o činjenicama. on je ustvari hipoteka ali bez potraživanja. 138 | P a g e . Zemljišni dug nije akcesorne prirode kao hipoteka. Zakonu o stečajnom postupku i Zakonu o notarima. ali ga još nema toliko u praksi. vrijedi i za vanparnični postupak.Radi se o stvarno-pravnom osiguranju na nepokretnosti. što znači da ako je nešto činjenično odlučeno u vanparničnom postupku. može se pobijati u parničnom. sva činjenična pitanja upućuju se u parnicu. a ako je nešto činjenično rješeno u parničnom postupku. Spominje se u Zakonu o zemljišnim knjigama.

porodičnim. ako su ispunjeni potrebni uslovi. a starije je od 60 godina. Karakteristično je da tu žalbu može izjaviti i lice kojem se oduzima poslovna sposobnost. kada je zakonom propisanom da se brak može zaključiti između tih lica samo na osnovu dozvole suda. koji daje nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje dotičnog lica. Smrt nekog lica može se dokazivati po odredbama ZVP-a samo kada se smrt ne može dokazati ispravama predviđenim propisima o matičnim knjigama. Postupak se pokreće po prijedlogu maloljetnog lica. Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica. Sud na odgovarajući način ispituje okolnosti koje su od značaja za utvrđenje postojanja slobodne volje i želja maloljetnika za 139 | P a g e . PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI? Umrlim licem proglasit će se lice o čijem životu za poslijednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti. U vanparničnom postupku sud po službenoj dužnosti preduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju. kao i drugih lica koja nisu u mogućnosti da se sama o sebi brinu. Za vođenje postupka nadležan je sud na čijem području lice kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište ili boravište. ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Poslovna sposobnost može biti potpuno ili djelimično oduzeta. imovinskim i drugim pravima i interesima. te u drugim slučajevima propisanim zakonom. bez obzira na njegovo zdravstveno stanje. Postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od sedam dana. a tako i vraćena. a iznimno i po službenoj dužnosti. Rok za žalbu je tri dana od prijema rješenja.Vanparnični postupak utvrđuje pravila postupka u kojima sudovi postupaju i odlučuju o ličnim. ZADRŽAVANJE NA LIJEČENJU U USTANOVI ZA OBOLJELE? O ovome odlučuje sud kada je zbog prirode bolesti neophodno dotičnom licu ograničiti slobodu kretanja. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA? U ovom postupku sud odlučuje o davanju dozvole za zaključenje braka između određenih lica. osim ako ZVP-om nije drugačije određeno. U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. U tom postupku mora se provesti dokaz po vještaku medicinske struke odgovarajuće specijalnosti. Protiv rješenja o oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti dozvoljena je žalba i mogu je izjaviti lica koja su učestvovala u postupku.

sud može izvršiti uređenje međe.zaključenje braka. Drugostepeni sud može odlučiti i o neblagovremenoj žalbi isto kao i prvostepeni sud o blagovremenoj žalbi. 3. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti (u teoriji. ako su učesnici postupka saglasni sa time. Geometar mora imati „stajne tačke“ kao referentne tačke od kojih vrši mjerenje. protiv kojih je dozvoljena posebna žalba. Ako su u toku postupka sporne neke činjenice od kojih zavisi neko pravo na naslijeđe. kada matičar ima obavezu da najkasnije u roku od tri mjeseca dostavi smrtovnicu sudu. koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu. gdje poziva stranke i vještaka geometra. legatarima i drugim licima. u suprotnom. Uređenje međe u gradu zavisi od toga da li je građevinska parcela parcelisana ili nije. po pravičnosti. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE? U ovom postupku sud utvrđuje ko su nasljednici ostavioca. UREĐENJE MEĐA? Sud uređuje među između susjednih nekretnina. oštećeni ili pomjereni. te koja prava iz te zaostavštine pripadaju nasljednicima. ako nije. malična vrijednost). Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih nekretnina. sud stranke upućuje na parnični postupak! Ako obje stranke pristanu da se međa uredi prema jačem pravu. ŽALBA U VANPARNIČNOM POSTUPKU? U vanparničnom postupku se odluke donose u obliku rješenja. ako su međašni znaci uništeni. te posjedovanje tjelesne i duševne sposobnosti maloljetnika za vršenje prava i dužnosti koji proizilaze iz braka. sud će postupak prekinuti (jedini slučaj kada se vanparnični postupak prekida!!) i sudionike uputiti na pokretanje parničnog postupka. Sud nakon „ročišta za pomirenje“ zakazuje ročište na licu mjesta. a time se ne vrijeđaju prava drugih sudionika koja su zasnovana na tom rješenju. ako utvrdi da je žalba osnovana. već se cijeni prema okolnostima konkretnog slučaja. stranke se ne moraju uputiti na parnicu. Prvostepeni sud može povodom blagovremene žalbe novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje rješenje. Rok za žalbu iznosi 15 dana od dana dostavljanja rješenja (ali rok nije prekluzivan!). u suprotnom je jako teško izvršiti pouzdano mjerenje. Uređenje međe u vanparničnom postupku moguće je samo ako vrijednost spora iznosi do 3000 KM (tzv. Međa se može urediti i prema katastarskim mapama. 140 | P a g e . ako jeste. ako zakonom nije drugačije određeno. Žalba zadržava izvršenje rješenja. nadležan je organ uprave. Sud uređuje među: 1. po jačem pravu. Pravičnost ne znači „po pola“. prema posljednjem posjedu. 2. ali u praksi je to uglavnom inicijativa nasljednika).

Pravosnažnost rješenja donesenog u vanparničnom postupku ne sprječava sudionike da o svom zahtjevu traže zaštitu u parničnom ili u upravnom postupku. novine FBiH 61/01) 141 | P a g e . ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA (Sl.

regulisano je Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (Sl. dužno je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje. 142 | P a g e . gl.Ovim zakonom uređeni su prava. PRAVA. Posebni oblici stranih ulaganja POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA? U FBiH strana ulaganja u sektore koji podliježu restrikcijama odobravaju slijedeća ministarstva: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Strani ulagač. a u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH (Sl. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. i to bez ograničenja i u konvertibilnoj valuti. OBLICI STRANIH ULAGANJA? 1. Ako postoje razlozi za odgodu donošenja rješenja o stranom ulaganju. koji ne može biti veći od 49% glavnice takvog privrednog društva. Ukoliko u navedenom roku ne donese rješenje. Strani ulagač može osnovati privredno društvo pod istim uslovima kao i domaći ulagači. obaveze i povlastice stranih ulagača. i to u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ZPD). strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. BiH 21/98. te postupak registracije stranih ulaganja. Sve ono što nije uređeno ovim zakonom. Ulaganje u postojeće pravno lice 4. strani ulagači imaju jednaka prava i stiču nekretnine kao i domaća pravna i fizička lica. kultura. OBAVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGAČA? Strani ulagač ima pravo da investira dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih i neprivrednih djelatnosti u BiH. strani ulagači pod istim uslovima kao i domaći ulagači imaju pravo upravljanja privrednim društvima. Strana ulaganja su oslobođenja plaćanja carina i carinskih obaveza. mora da podnese zahtjev naprijed navedenom ministarstvu za pribavljanje saglasnosti (vojna industrija. Federalno ministarstvo kulture i sporta. ministarstvo je dužno da o tome obavijesti podnosioca i u tom slučaju dužno je da donese konačno rješenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. Također. Ovdje ipak postoje određene restrikcije i to u oblasti vojne industrije i proizvodnje i oblasti javnog informisanja. Nadalje. Ukoliko ne donese rješenje u ovom roku. u skladu sa važećim zakonima u FBiH i BiH.). Restrikcije se odnose na ograničenje uloga stranog ulagača. oblici stranih ulaganja. BiH 17/98). Osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3. 34/00). strani ulagači imaju pravo da vrše transfer dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja i poslovanja u FBiH. gl. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2. U pogledu vlasničkih prava na nekretninama. isl. prije nego što pristupi ulaganju i osnivanju privrednog društva. i to pod istim uslovima kao i rezidenti (domaća pravna i fizička lica). informisanje. osim carinskog evidentiranja. Nakon što ministarstvo zaprimi zahtjev.

robnih i uslužnih žigova. sadržaj i zaštita prava industrijskog vlasništva. znak koji je podoban za razlikovanje roba ili usluga štiti se žigom. Sticanje prava industrijskog vlasništva u BiH može se zahtjevati i prijavom podnesenom u inostranstvu. jednako kao i domaća pravna i fizička lica. u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. Strani ulagači također imaju i obavezu da poštuju zakone i propise BiH i entiteta. tj. Institut također prima prijave kojima se zahtjeva sticanje prava industrijskog vlasništva u inostranstvu. POSTUPAK STICANJA PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA? Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u BiH ostvaruje se podnošenjem prijave Institutu za standarde. koji kaže da se pronalazak štiti patentom ili patentom sa skraćenim trajanjem. Priznanjem. a zahtjev se podnosi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH (Sl. nosioci prava stiču materijalna i moralna prava. što znači da strana pravna i fizička lica su izjednačena sa domaćim – ali po principu reciprociteta. industrijskog dizajna i geografske oznake. novi oblik proizvoda ili njegovog djela štiti se industrijskim dizajnom. registracijom prava industrijskog vlasništva. BiH 3/02) definiše se i uređuje sticanje. Moralno pravo pronalazača. zakona utvrdio jednakost stranih i domaćih lica kada je u pitanju zaštita prava industrijskog vlasništva. autora industrijskog dizajna podrazumijeva pravo da bude naznačen u prijavi i svim drugim ispravama koje se odnose na patent. kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana računajući od dana potpisivanja tog akta. Pravni učinak priznatih prava industrijskog vlasništva iz takvih prijava 143 | P a g e . odn. Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasništva obuhvataju isključiva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja. rješavaju se pred nadležnim sudovima u BiH. Svi sporovi koji eventualno nastanu u vezi sa stranim ulaganjima. gl. odn. i to patenata. on je regulisan članom 2 ovog zakona. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. i to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH. ukoliko je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. Reciprocitet se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. industrijski dizajn.Odobrenje stranog ulaganja važi bez vremenskog ograničenja!! Strani ulagač je dužan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili drugog akta o ulaganju. U roku od 5 dana računajući od dana podnošenja uredne prijave ministarstvo će donijeti rješenje o odobrenju stranog ulaganja. Zakonodavac je u članu 4. Kada govorimo o predmetu zaštite. izuzev ako zainteresovane strane ne dogovore arbitražu ili ugovore nadležnost stranog suda. u skladu sa navedenim zakonom.

Postoji i tzv. kada podnosilac prijave može zahtjevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranijih podnesenih prijava. može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtjevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja. odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela. Za postupak sticanja. plaćaju se takse i naknade posebnih troškova postupka. i to u jednoj ili više država članica Pariske unije ili WTO-a. odn. ako to zatraži i to: za patent u roku od 12 mjeseci. Protiv rješenja Instituta donesenih u drugom stepenu žalba nije dopuštena. Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu dopuštena je žalba Komisiji za žalbe Instituta u roku od 15 dana. održavanja. pripadniku članice Pariske unije ili WTO-a. kojeg reguliše član 7 zakona: „Lice koje na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi. ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. ili upotrijebi znak za označavanje roba i usluga. Podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca. u BiH ili drugim članicama Međunarodne unije za zaštitu industrijskog vlasništva (Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloži pronalazak.izjednačen je sa pravima industrijskog vlasništva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava. koji je u nekoj državi članici Pariske unije ili WTO-a podnio prvu prijavu za isti pronalazak. oblik proizvoda ili njegovog djela ili znak. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva. i to u skladu sa posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. a na prijedlog direktora Instituta. tj. za industrijski dizajn ili žig u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja prve prijave. žiga. industrijskog dizajna. NAČELO PRVENSTVA? Institut radi na osnovu načela prvenstva.“ Član 8 zakona govori o „unijskom pravu prvenstva“. koji za isti pronalazak. „izložbeno ili sajamsko pravo prvenstva“. pod uslovima iz člana 8 zakona. Institut vodi za svako pojedinačno pravo industrijskog vlasništva slijedeće registre: 1) Registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasništva 2) Registar priznatih prava industrijskog vlasništva 3) Registar zastupnika za zaštitu industrijskog vlasništva 144 | P a g e . kao i za pružanje informacijskih usluga. shodno Konvenciji o međunarodnim izložbama. od datuma podnošenja uredne prijave patenta. priznat će se pravo prvenstva u BiH. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva vodi se u Institutu. odnosno znaka.. znak ili oblik proizvoda prijavu podnese kasnije. oblika proizvoda. od dana upotrebe na izložbi prijavljenog pronalaska. s tim što se tužba neposredno podnosi Institutu. održavanja. Postoji i tzv.. „višestruko pravo prvenstva“. kao stvarno-nadležnim sudom. Kompletan postupak sticanja. tj.

usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba. Izuzetno. To mogu biti samo ona pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove utvrđene posebnim propisima. dostupni trećim licima na uvid. prijava se može ispitivati i po hitnom postupku. odn.Treba naglasiti da su registri javni. i to: 1) U slučaju sudskog ili drugog spora. usluga drugog učesnika u privrednom prometu. 145 | P a g e . Strana pravna i fizička lica ostvaruju prava iz Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH pred Institutom samo preko zastupnika koji su ovlašteni za zastupanje. da se vode u elektronskoj formi. uz koji zahtjev podnosilac mora dostaviti i dokaz o postojanju spora 2) Ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga 3) Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvršiti hitnu registraciju u određenom roku 4) Na poseban zahtjev podnosioca prijave INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO OBUHVATA: a) Patent b) Žig c) Industrijski dizajn d) Geografska oznaka porijekla ŽIG ILI ROBNA MARKA? Pojam žiga: Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba. Institut ima i svoj glasnik koji izdaje i u kojem se objavljuju podatci o pravima koja su upisana u navedene registre. ali uz obavezu podnošenja zahtjeva za hitno ispitivanje. Znak razlikovanja koji dobije rješenje nadležnog organa je žig. odn. REDOSLIJED ISPITIVANJA PRIJAVA Prijave se ispituju po redoslijedu određenim datumom njihovog podnošenja. uvezani su u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasništva BiH. Ko se može baviti poslovima zastupanja u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom? Mogu se baviti pravna i fizička lica koja moraju biti upisana u registar zastupnika kojeg vodi Institut.

koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba ili usluga u privrednom prometu. koji su u vijeme podnošenja prijave žiga za znak opštepoznati u BiH u granicama značenja člana 6 Pariske konvencije.Žigom se mogu štititi znakovi. kolektivni. Ovo pravo ima i podnosilac prijave od datuma podnošenja prijave. koji se ne mogu grafički prikazati. uključujući i mogućnost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim žigom. ISKLJUČIVA PRAVA NOSIOCA ŽIGA (čl. te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu. koji svojim izgledom ili sadržajem mogu obmanuti javnost. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi. te isključivo pravo upotrebe žiga u privrednom prometu za te robe i usluge. osim uz odobrenje nadležnog organa te države ili organizacije. 86): Nosilac žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom svojih roba i usluga. kratice. ali se može neograničeno obnavljati. posebno u odnosu na geografsko porijeklo. koji su isključivo oblici određeni vrstom proizvoda ili oblici proizvoda potrebni za postizanje određenog tehničkog rezultata ili oblici koji proizvodima daju bitnu vrijednost. vrstu. 2) figurativni. trodimenzionalni oblici. građanskopravna i krivičnopravna. a posebno riječi. slogani. naziv ili kraticu naziva neke države ili međunarodne organizacije. koji predstavljaju ili podražavaju nacionalni ili religiozni simbol. oglasima i drugim oblicima ponude. na uputstvima. Ovo pravo obuhvata i upotrebu žiga na sredstvima za pakovanje. za koje je žig priznat. 146 | P a g e . koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje karakteristika roba ili usluga. 3) individualni. katalozima. zastavu. amblem. ambalaža za proizvode – pod uslovom da su distinktivni – kao i kombinacije svega naprijed navedenog. teritorijalno je i vremenski ograničeno (10 godina). koji svojim izgledom ili sadržajem povrijeđuju autorska prava ili druga prava industrijskog vlasništva. koji sadržavaju državni ili drugi javni grb. koji su isti sa ranijim žigovima ili su slični ranijim žigovima za istu ili sličnu vrstu roba ili usluga. Žigom se ne mogu zaštititi znakovi: koji su protivni javnom poretku ili moralu. grafički prikazi. koji su isti sa ranijim žigovima za istu vrstu roba ili usluga. fakturama. slova. VRSTE ŽIGOVA 1) verbalni. prospektima. KARAKTERISTIKE ŽIGA Žig je vlasničko pravo. odn. Nosilac žiga može zabraniti trećim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju znak koji je isti kao znak ili sličan znaku za robe ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat. u korespondenciji i drugim oblicima poslovne dokumentacije. Upravnopravna zaštita se ostvaruje putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. kombinacije boja i njihovih nijansi. ili ga upotrebljavati za obilježavanje tih roba ili usluga. ZAŠTITA ŽIGA Tripartitna – upravnopravna. brojevi. te 4) trodimenzionalni. putem tržišne inspekcije i putem Uprave za indirektno oporezivanje i carinskih organa. kvalitet ili neko drugo obilježje roba ili usluga.

Ovom kaznom kaznit će se svako lice koje neovlašteno izrađuje. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana.Krivičnopravna zaštita: „Ko protivno odredbama Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH povrijedi tuđi žig. kao i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana.“ Najčešći prigovori tuženog u slučaju neovlaštene upotrebe žiga: 1. pri čemu sud samo stvara uslove za izražavanje autonomne volje povjerilaca. 2. Prigovor pasivne legitimacije. industrijski dizajn i geografsku oznaku. Platežna nesposobnost je najčešće i osnovni razlog za otvaranje stečajnog postupka i vrijedi za sve kategorije stečajnih dužnika. Osnovna premisa ovog zakona jeste da je imovina stečajnog dužnika ustvari imovina njegovih povjerilaca. Zakon o stečaju predstavlja jedan visoko razvijeni mehanizam. te stoga po cijeni jeftiniji. skladišti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zaštite. 4. stavlja u promet. prema predviđanjima. u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni obaveze plaćanja. koji ima usklađenu sistematiku i jasan je za primjenjivanje. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. Prigovor da je proizvod lošeg kvaliteta. a ne i robnu marku. pa zbog toga ne može doći do zabune na tržištu. a po svojoj prirodi spada u vanparnične postupke. koji je prilagođen slučajevima u praksi. Prigovor da je proizvod originalan. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (institut preuzeto iz njemačkog stečajnog prava). jer tuženi za neovlaštenu upotrebu žiga okrivljuje dobavljača. a ima za cilj unovčenje imovine stečajnog dužnika radi grupnog namirenja potraživanja stečajnih povjerilaca. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. uvozi. Bitno je istaći da zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik. Prigovor da tuženi nije znao da uvozi robu sa tuđim žigom. ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU (29/03) Zakonom o stečajnom postupku uređuju se uslovi za otvaranje stečajnog postupka. pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako stečajni dužnik. prenosi preko granice. RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEČAJNOG POSTUPKA? Stečajni postupak se sprovodi iz razloga platežne nesposobnosti ili zbog prijeteće platežne nesposobnosti stečajnog dužnika. stečajni postupak. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes. 3. 147 | P a g e . nudi. jer je on od dobavljača naručio samo vrstu robe.

u stečajnom postupku nema se pravo: 1) na povrat u pređašnje stanje. Ako predlagač u ostavljenom roku ne dostavi uređen prijedlog nikako. c) rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. Stečajni postupak je u načelu hitan postupak i provodi se na opštinskom sudu pred privrednim odjeljenjem na čijem je području sjedište stečajnog dužnika. Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka. sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i otkloni nedostatke u roku od 15 dana. za razliku od ranijeg zakona. sud će takav prijedlog odbaciti rješenjem. 148 | P a g e . a koje potraživanje je bilo razlog za podnošenje prijedloga. Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. općina i javnih fondova. pa sudu vrati prijedlog koji nije uređen. VOĐENJE I TOK STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ispuni potraživanje podnosioca prijedloga. Ako predlagač ne postupi po nalogu suda. U stečajnom postupku razlikujemo dva stadija: 1) prethodni postupak i 2) glavni stečajni postupak. b) odrediti odgovarajućeg vještaka. 3) na reviziju. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA 1) Stečajni sudija Sudski organ koji. koje mjere kasnije može ukinuti. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. U prethodnom postupku utvrđuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. S tim u vezi stečajni sudija može: a) imenovati privremenog stečajnog upravnika. Neuredan prijedlog. za otvaranje stečaja nad takvim pravnim licem potrebna je prethodna saglasnost ministra odbrane. kao i nepotpun prijedlog. Kako se radi o vanparničnom postupku.Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. 2) na ponavljanje postupka. izuzev nad imovinom FBiH. Stečajni postupak se sprovodi: 1) nad imovinom pravnog lica. na prijedlog podnosioca ili samog stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik. smatrat će se da je povukao prijedlog i u tom slučaju troškove snosi predlagač. 2) nad imovinom dužnika pojedinca (komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću). Postupak se sprovodi javnim pozivom nad imovinom pravnih lica. nema sudskog vijeća.

Stečajni sudija može odbiti postavljenje izabranog stečajnog upravnika. ovlašten da: a) hitno i bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. koja raspolažu odgovarajućom stručnošću i kvalifikacijama. ako postoje razlozi koji upućuju na to da je nepodoban. Za stečajnog upravnika mogu se imenovati samo fizička lica. kao i potrebnim poslovnim iskustvom. a naročito da sačini početni bilans. 4) Odbor povjerilaca (fakultativni organ stečajnog postupka) Kontrolni organ. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okvirima odluke o otvaranju stečajnog postupka. ali samo do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka (!) Njegova osnovna funkcija jeste imenovanje stečajnog upravnika i vršenje nadzora nad njegovim radom. upravlja tom imovinom. 3) Skupština povjerilaca Skupštinu povjerilaca saziva stečajni sudija. Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. pristrasan ili ne ispunjava uslove za imenovanje. a kojem je potrebno postavljenje od strane stečajnog sudije. Skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira članove odbora povjerilaca. Ovu listu vodi federalni ministar pravde i ona se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. a koja potraživanja nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja. c) vodi poslovne knjige. kao i popis stečajnih povjerilaca za koje je saznao i do kojih je došao na osnovu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA Stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. 149 | P a g e . Na prvoj skupštini koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika. Stečajni upravnik mora imati položen stručni ispit. Za stečajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste stečajnih upravnika. a odluke se donose većinom glasova prisutnih povjerilaca. Ostale skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to traži stečajni upravnik. 2) Stečajni upravnik Operativni organ stečajnog postupka. d) podnosi potrebne izvještaje nadležnim organima. Odbor kontroliše i podržava stečajnog upravnika. kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme trajanja stečajnog postupka. te da je unovči u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. koja spada u stečajnu masu. b) izvrši detaljan popis stečajne mase. odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja.On vodi i upravlja stečajnim postupkom. koji se osniva radi zaštite interesa stečanih povjerilaca.

Isticanje rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda ima konstitutivan karakter za nastupanje ovih posljedica i bez ovog čina one ne bi mogle ni nastupiti. a neke privremene prirode. te za namirenje povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (to su stečajni povjerioci). Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koje ne pripadaju stečajnom dužniku nije stečajni povjerilac. U firmi stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase. kao i imovinskopravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja. Zaposlenici koji su ostali na radu dok traje stečajni postupak primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi stečajni upravnik. hipotekarni povjerioci ili povjerioci zemljišnog duga). a neke bezuslovne. koji se namiruju prije ostalih stečajnih povjerilaca. i to u visini najniže plate 2. Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda. To su povjerioci koji su zakonom određeni kao takvi (npr. pod uslovom da ne spadaju u više ili niže isplatne redove.Stečajna masa služi za namirenje troškova stečajnog postupka. izlučnom pravu! Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice nastaju ex lege. ovdje se radi o tzv. kao i povjerilaca koji u toku trajanja stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema stečajnoj masi (to su povjerioci mase). i to slijedećim redoslijedom: a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja svih povjerilaca. Stečajni povjerioci viših isplatnih redova. a namiruju se za a) potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i b) potraživanja zaposlenika stečajnog dužnika po osnovu radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka. b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku. koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku. d) potraživanja koja se odnose na usluge stečajnog dužnika. Povodom pravnih posljedica zakon definiše tri grupe pitanja: 1) Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka 2) Ispunjenje pravnih poslova 3) Prebijanje i pobijanje Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju radni odnosi zaposlenika. Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova. neke su trajne. e) potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomiješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su sa tim izjednačena. čija se potraživanja namiruju iza ostalih stečajnih povjerilaca. c) novčane kazne i prekršajne kazne. Neke pravne posljedice su uslovne. 150 | P a g e . 3. Namirenje povjerilaca iz stečajne mase vrši se po slijedećem redoslijedu: 1.

151 | P a g e . sada se smatraju dospjelim. on ne donosi nikakvo rješenje o tome (!) i postupak po tom stečajnom planu se nastavlja konkludentno. koji predstavlja izraz volje učesnika u postupku. REORGANIZACIJA Stečaj ne znači uvijek primarno gašenje i prestanak stečajnog dužnika. Kada stečajni upravnik okonča sve poslove iz stečajnog postupka. pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja. i to u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. kao ni mjere prinudnog izvršenja radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava. koja nisu dospjela. kojim se stečajnom dužniku omogućava ne samo da preživi i da ozdravi. Ako sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. u cijelosti ili djelomično. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana.Odmah po otvaranju stečajnog postupka uvodi se stečajni upravnik. reorganizacija je poseban pravni institut. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. i to u tri slučaja: a) ako stečajni plan ne poštuje propise o postupku podnošenja ili propise o sadržaju plana. on sačinjava i podnosi izvještaj stečajnom vijeću za zaključivanje postupka. kao i stečajni dužnik. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kojem se vršilo ispitivanje potraživanja (prekluzivan rok!). Danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni dužnik prestaje da postoji. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. b) ako nema izgleda da će povjerioci prihvatiti stečajni plan. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. Uloga suda ovdje je samo potvrđujuće i nadzorne prirode. Ako se potraživanje nekog od povjerilaca ospori. U tom smislu. Povjerioci u tom slučaju prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu. te se otvara novi račun. gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika. Novčana potraživanja povjerilaca prema dužniku. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. Protiv stečajnog dužnika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja. već i da nastavi sa svojim poslovanjem. a kojeg potvrđuje stečajni sudija. s obzirom da osnovni cilj stečajnog postupka treba biti saniranje stečajnog dužnika. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. a o njoj odlučuju stečajni povjerioci. onda se taj povjerilac upućuje na parnicu. koja imaju prednost povremenih davanja. Kada se donese stečajni plan. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava. Kamate na potraživanja koja se namiruju iz stečajne mase prestaju teći (!) Prijavljivanje u stečajnu masu potraživanja prekida zastaru. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE Stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta iz stečajne mase. Međutim. Novčana i nenovčana potraživanja. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti i stečajni upravnik. Stečajno vijeće donosi odluku koja se objavljuje u Službenom glasniku FBiH.

Likvidacioni postupak se provodi u slijedećim slučajevima: 1. 3. izdatci likvidatora i nužni troškovi uprave društva 2. Likvidacioni sudija i 152 | P a g e . a zatim slijedi unovčavanje imovine. Organi likvidacije su: 1. Ako se prije unovčavanja ustanovi da imovina neće biti dovoljna za pokrivanje potraživanja povjerilaca. a po pravosnažnosti rješenja se dostavlja registracijskom sudu. 2. FBiH 29/03) Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak pred nadležnim sudovima u FBiH. Potraživanja povjerilaca 3. Preostali dio imovine. dok se ranije ovaj postupak mogao voditi i u samom privrednom društvu. a u postupku likvidacije pravnih lica. njegovo privredno odjeljenje. čiji podatci se također upisuju u registar. U tom slučaju zastupnik društva je obavezan da podnese prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. Nadležan je isti sud kao i za stečajni postupak. a njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora (!). a to je opštinski sud. Troškovi postupka i sudske takse. koji se srazmjerno se dijeli članovima društva Rješenje o zaključivanju postupka likvidacije se objavljuje u službenim novinama FBiH. Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedeći: 1. U slučajevima u kojima se. Donošenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu. gl. mora provesti likvidacioni postupak. Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar društava. I ovo rješenje o brisanju društva iz registra također se objavljuje u službenim novinama FBiH. Vrši se popis imovine i povjerilaca. Na rješenje o odbacivanju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od osam dana. prema mjestu sjedišta pravnog lica. pokrenut će se stečajni postupak. koji će donijeti rješenje o brisanju. Danom upisa u registar prestaje mandat uprave i drugih organa društva. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica.c) ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog plana. tj. Kada je pravosnažnim rješenjem suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost osnivanja pravnog lica. shodno Zakonu o privrednim društvima. Kada je pravnom licu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti. ZAKON O LIKVIDACIONOM POSTUPKU (Sl.

kao i finansiranja. ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (39/98. statusa. za šta rok ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva. likvidator obavlja slijedeće: izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva. a kada društvo prestaje na osnovu odluke suda. organizacije. zaključuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva. Također je dužan da objavi poziv za prijavu potraživanja. ako utvrdi da društvo u likvidaciji nije sposobno da izmiri sve obaveze. Konačno. i ima status pravnog lica. kojim se uređuje upravljanje i organizacija Komisije. a isto lice može više puta biti imenovano u sastav Komisije. zaključuje sporazume o poravnanju sa povjeriocima. da bez odlaganja podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. Likvidator je također dužan da podnese na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale imovine dioničarima ili članovima društva. Mandat Komisije traje pet godina. STATUS SASTAV I ORGANIZACIJA KOMISIJE Komisija je samostalna i specijalizovana institucija Federacije BiH. Komisija ima svoj statut. koji se osnivaju odlukom Komisije. Likvidator može biti samo fizičko lice. ali može imati urede van sjedišta. likvidator je dužan. Komisiju sačinjavaju: predsjednik. zastupa društvo.2. Sjedište joj je u Sarajevu. Likvidator je ovlašten da u ime društva preduzima i zaključuje samo one poslove i radnje koji se odnose na likvidaciju. Akti koje donosi Komisija su konačni i protiv njih se može (samo) pokrenuti upravni spor. zamjenik predsjednika i tri člana. te regulisana pitanja njenog sjedišta. 36/99) Ovim zakonom je osnovana Komisija za vrijednosne papire u FBiH. OVLAŠTENJA KOMISIJE Komisija osigurava primjenu i nadzire provođenje Zakona o vrijednosnim papirima. tom istom odlukom sud će imenovati likvidatora. U vršenju svojih ovlaštenja. a naročito je ovlaštena za: • Regulisanje uslova i načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira • Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira 153 | P a g e . Likvidator je dužan da obavijesti sve poznate povjerioce da je društvo u postupku likvidacije. te može zaključivati i nove ugovore ako se isti odnose na raskid nezavršenih poslova. Likvidator Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva. sastava. kao i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira. Likvidator je dužan da dostavi prijavu za upis u registar društava o prestanku društva u roku od 30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvještaja. ovlaštenja i odgovornosti. koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje i razrješava Parlament FBiH.

a ovlašteni predstavnici su brokeri koji rade u tuđe ime i za tuđi račun i dileri koji rade u svoje ime i za svoj račun). a) Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. Dionička društva u pripremama. sadržaj i način prijenosa vrijednosnih papira. ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98. davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora nad radom profesionalnih posrednika i drugih učesnika u prometu vrijednosnim papirima • • • • • Komisija u vršenju ovlaštenja. sa Registrom obavezno zaključuju ugovor. davanje dozvola za emisiju vrijednosnih papira. u skladu sa zakonom. Temeljem tog ugovora Registar će upisati dioničare određenog dioničkog društva. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti evidentirane kod Registra vrijednosnih papira. emisija i promet vrijednosnim papirima. c) Certifikati Zakon o vrijednosnim papirima se ne odnosi na mjenice i čekove!! 154 | P a g e . 36/99) Ovim zakonom je propisana forma. a nakon održane osnivačke skupštine. ima 32 ovlasti. kantoni i opštine. Obveznice mogu izdavati Federacija BiH. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je označena u osnivačkom aktu. investicionih fondova. uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira Regulisanje uslova i načina izdavanja obveznica kantona i opština Propisivanje pravila i nadzor nad prometom vrijednosnim papirima Zaštitu interesa investitora Propisivanje i nadzor nad primjenom standarda upravljanja dioničkim društvima (!) Propisivanje uslova. te nadziranje rada Registra vrijednosnih papira. Emisiju obveznica Federacija i kanton mogu vršiti na osnovu zakona. Najbitnije ovlasti su nadziranje primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnim papirima.• Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima. Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti na dva načina: putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika (berza je dioničko društvo. b) Obveznice Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označena u obveznici ili po naredbi te osobe ili donosicu (ako obveznica glasi na donosioca) isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. te učesnici u prometu vrijednosnim papirima. propisivanje uslova i pravila za promet vrijednosnim papirima. Vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektronski zapisi.

Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. to je zakonska pretpostavka) i založno pravo. Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. Ona se sastoji iz dva dijela priznanice i založnice i u cjelini gledana u sbi sadrži dva stvarna prava: pravo vlasništva (osoba koja je predala stvar ne mora dokazivati vlasništvo na stvari. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. Vrijednosni papiri mogu da sadrže u sebi obligaciona prava. Forma i bitni sastojci za pojedine vrste isprava se propisuju zakonom. a ni prava prenosa. te isprave. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka. Mjenica uvijek glasi na određeni novčani iznos i izdavalac mjenice (trasant) obavezuje se da će zakonitom imaocu (trasatu) on sam (vlastita mjenica) ili remitent po dospjelosti isplatiti novčani iznos naveden u mjenici. Po zakonu to je papir po naredbi. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni ngo glavni dužnik. To je i prezentacijski papir . Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. Mjenične radnje Akceptiranje mjenice Akcept se vrši tako d atrasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše. ali g amož ograničiti n adio iznosa. 155 | P a g e . onda taj akcept mora biti bezuvjetan. Primjer vrijednosnog papira koji u sebi sadrži obligaciju (mjenica. Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. Skladištar je dužan da osobi koja je predala stvar izda skladišnicu.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. ček). MJENICA Ona je isprava. Vrijednosni papiri su uvijek formalne isprave.HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRŽINI PRAVA To su isprave koje u sebi sadrže određena prava i izdavalac vrijednosnog papira. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. obavezuje se da će zakonitom imatelju isprave ispuniti obavezu koja je sadržana u toj ispravi. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži upravljačko pravo (dionica). stvaran prava i pravo na upravljanje. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira). Papir koji osigurava upravljanje u društvu čiju dionicu posjeduje. Mjenična obaveza je samostalna i stroga. To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži stvarno pravo (ZOO ugovor o uskladištenju). a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. pismeno očitovanje obaveze. Ova prava su uvijek inkorporiana u ispravu (sadržana su u njoj) i zakonit imatelj ne mora da dokazuje sadržaj isprave (to je zakonska pretpostavka).

156 | P a g e . mjenica je sredstvo kreditiranja. Indosiranje Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja. a ne mjeničnopravnog dejstva. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. tužba zbog povraćaja mjenice. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. ni protesta. dospjeva po viđenju. Opoziv čeka može vršiti samo trasant. ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. ček može da glasi na donosioca. Mjenični prigovori.pravnom odnosu. a može biti i vremenski ograničen. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi.Amortizacija mjenice Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. Izražava se riječima „per aval“ – kao jemac. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. Avalista solidarno odgovara. Između mjeničnihMtužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog. Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. Kada se mjenica amortzuije rješenjem. Može ga dati svako lice. nema regresa zbog neakceptiranja. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom. imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. Aval može biti djelimičan i potpun. ne akceptira se. Mjenična radnja. protesti i tužbe mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. glasi na donosioca. vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. ne može se umnožavati Kao mjenica. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Razlika između mjenice i čeka Ček je sredsvo plaćanja. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. avalista stiče pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inače jamčio. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. Kada isplati mjenicu. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Avaliranje Aval je mjenično jemstvo. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni – pravo na regres. Tužbe trasata protiv trasanta.

o.o. Zakonom može biti određeno da se neke djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenje ili uz prethodnu saglasnost nadležnog organa (npr. Kod društva sa ograničenom odgovornošću i kod dioničkog društva za obaveze odgovara društvo svojom imovinom. a jedini izuzetak jeste slučaj maloljetnika koji naslijeđuje udio u društvu. koje momentom upisa u registar postaju pravne činjenice. Sve činjenice sadržane u osnivačkom aktu i drugim aktima jesu faktičke činjenice. posebno će se urediti i pitanje ko će maloljetnika zastupati u društvu. dana od dana objavljivanja upisa u službenim novinama FBiH. Društvo sa ograničenim odgovornošću 2.). i d. ali pravo na naslijeđe se ne može isključiti niti ograničiti. 157 | P a g e . Osnivač i član društva može biti samo poslovno sposobno fizičko lice. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću 3. Ostali propisi iz ove oblasti: Zakon o bankama (d. i komplementar u k. Pravni učinak upisa društva u registar nastupa prema trećim licima 16. i d.d.o. odgovaraju solidarno i svojom ličnom imovinom.d.d.o.n. Danom upisa u registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost i od toga dana odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Društvo svoju djelatnost obavlja samostalno. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i kod komanditnog društva svaki član društva d. a izbor djelatnosti vrši se u skladu sa propisanom klasifikacijom djelatnosti. Dioničko društvo Pravilo je da društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. a fizičko lice koje bi prije upisa stupilo u pravni promet u ime društva odgovaralo bi za takve obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Komanditno društvo 4. Zakon o javnim preduzećima (d.) PRIVREDNO DRUŠTVO? Pravno lice koje obavlja proizvodnju i prodaju proizvoda i vrši usluge na tržištu radi sticanja dobiti (pravni subjektivitet pravnog lica može se utvrditi samo zakonom) Društvo mogu osnovati pravna i fizička lica. domaća i strana (strana pravna lica samo pod uslovima propisanim Zakonom o stranim ulaganjima).o. Prije upisa u sudski registar društvo ne može stupati u pravni promet. ORGANIZACIONI OBLICI DRUŠTVA 1.. Tu zakonski zastupnik daje izjavu o prihvatu naslijeđa. a članovi društva samo do visine svoga udjela u društvu..).d. Svako društvo obavlja samostalno djelatnost. proizvodnja naoružanja i vojne opreme). Zakon o osiguranju imovine i lica (d.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA 84/08: značajne izmjene Zakona u pogledu dioničkih društava.

koji mora unijeti svoj kapital.000 KM). dužno je da tu svoju odluku obznani. prava i novca koji se unose u društvo. Ako društvo odluči da snizi osnovni kapital društva kapitala. oni se izražavaju i u novčanoj vrijednosti. može biti povećan ili smanjen. 158 | P a g e . pa se novčana vrijednost određuje na osnovu nalaza i mišljenja vještaka. osnovni kapital se može povećati i pristupanjem novog člana. stvari i prava. ali samo u mjeri koja je potrebna za poslovanje društva. ne može to učiniti ispod zakonom propisanog minimuma osnovnog kapitala. Društva kapitala mogu povećati osnovni kapital i iz vlastitih sredstava. Udio u društvu izražava se u procentima ili u razlomcima i ta činjenica također se upisuje u registar. može se povećati na slijedeći način: a) kod društava sa ograničenom odgovornošću. u slučaju pozitivnog poslovanja i pod uslovom da se ne naruši zakonom propisani minimum rezervi. Registarski sud je dužan odbiti upis društva u registar u slijedećim slučajevima: 1) 2) 3) Ako je osnivač većinski vlasnik koji ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ili nepodmirene poreske obaveze Ako je osnivač u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću već komplementar u komanditnom društvu Ako je osnivač jedini član društva sa ograničenom odgovornošću na kojem je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije Kapital: Novčani izraz stvari. OSNIVAČKI KAPITAL Osnovni kapital je onaj kapital kojeg su članovi društva odredili u osnivačkom aktu i koji će. U slučaju kada društvo odluči da snizi iznos osnovnog kapitala. taj bi pravni posao bio valjan – osim ako je to treće lice znalo ili moralo znati da se radi o poslu izvan redovne djelatnosti. Na osnovu novčane vrijednosti stvari i prava utvrđuje se novčani iznos sa kojim pojedini osnivač participira u ukupnom kapitalu društva i na osnovu toga se utvrđuje njegov udio u društvu. da je objavi u službenim novinama uz garanciju povjeriocima da će ispuniti svoje obaveze. te druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz redovnu djelatnost upisanu u registar. pored novca. 100 KM za pojedinačni ulog) i za dionička društva (50. Iznos udjela u osnivačkom kapitalu mora biti naveden i određen u osnivačkom aktu i po visini i po strukturi. vrši se vještačenje. Kada se u društvo unose stvari i prava. Osnovni kapital tokom trajanja društva može biti mjenjan. Ako bi pak društvo zaključilo pravni posao sa trećim licima izvan registrovane djelatnosti. Zakon propisuje najniži iznos temeljnog kapitala u novcu za dva oblika privrednih društava – za društva sa ograničenom odgovornošću (2. b) kod dioničkog društva. može biti dat i u obliku izvršenih usluga. a ako to nije moguće. biti dužni da unesu u društvo do dana upisa društva u registar. u zavisnosti od vrste društva.000 KM ukupno. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udio u osnovnom kapitalu. Ukoliko se visina osnovnog kapitala ne povećava iz vlastitih sredstava društva.Društvo može obavljati samo one poslove koji spadaju u okvire registrovane djelatnosti. Društvo može stupati u pravni promet sa trećim licima samo u okviru ili u vezi sa svojom redovnom djelatnošću. Stvari i prava se procjenjuju prije svega saglasnošću volja osnivača.

kao ime pod kojim društvo posluje. Društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo može osnovati i jedno lice. te može sadržavati (samo one) strane riječi koje su uobičajene i za koje ne postoje odgovarajuće riječi u službenim jezicima koji se koriste u Federaciji. Sud je po službenoj dužnosti obavezan da pazi na ovo. Do donošenja Zakona o notarima (2002. koja pretpostavlja da se firma društva mora jasno razlikovati od firme drugog društva./d. a mogu imati sve ili neke od poslova u okviru registrovane djelatnosti društva. Mora biti napisana na jednom od službenih jezika u Federaciji.d. zaštićeni robni znaci. Društva kapitala su društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo.n. s tim što zakon dopušta mogućnost da se sjedište odredi i statutom. Zakonom je propisano i koji su to zabranjeni sastojci firme (protivni zakona i morala. Društvo će aktom o osnivanju odrediti svoje sjedište. FIRMA Svako društvo osnivačkim aktom utvrđuje svoju firmu. sa zakonom propisanom pismenom formom i ovjerenim potpisima osnivača. a sjedištem se u smislu zakona smatra mjesto koje je upisano u registar (faktička činjenica upisom postaje pravna činjenica). kao i pripremanje nacrta statuta društava.o. U obavljanju tih poslova mogu sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva. itd. Društvo sa ranije registrovanom firmom ima pravo na sudsku zaštitu i može zahtjevati brisanje kasnije registrovane firme koja narušava načelo isključivosti. kada se kao osnivački akt pojavljuje odluka osnivača (mora sadržavati sve bitne sastojke kao i ugovor o osnivanju).d.o. ali je također obavezan da podnosiocu prijave na njegovo traženje omogući uvid u registar i da mu pomogne u izboru odgovarajuće firme.).osnovni kapital se može povećati i emisijom novih dionica (emisija može biti i zatvorena i otvorena). Podružnica se upisuje u registar kod registarskog suda kod kojeg je upisano i samo društvo. a društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo. U pravnom prometu i u korespondenciji sa trećim licima društvo mora uvijek upotrijebiti firmu prema sadržaju koji je upisan u registar.o. Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica.) potpisi osnivača su mogli biti ovjereni ili kod suda ili kod nadležnog organa. ali član 73 Zakona o notarima uređuje da su notari nadležni ili ovlašteni za vršenje obrade i ovjere osnivačkih akata (dakle. 159 | P a g e . OSNIVAČKI AKT U pravilu ugovor. Zakon garantuje isključivost firme svakom pravnom licu. U firmu se mora unijeti i skraćenica oblika društva (d. Osnivački akt je strogo formalan akt. Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama i poslovnoj korespondenciji. kada društvo osniva dva ili više lica. osnivački akt je notarska isprava). PODRUŽNICE Društvo može imati podružnice kao svoje organizacione jedinice izvan sjedišta društva./d.). Zakon o upisu privrednih subjekata u registar propisuje da će registarski sud prema sjedištu društva o upisu podružnice obavjestiti sud na čijem se području ta podružnica nalazi./k. Načelo prvenstva ili prioriteta upisa u sudski registar podrazumijeva da je sud dužan prilikom primanja prijave na njoj naznačiti dan i čas prijema (u praksi se dijele brojevi). što znači da će sud registra odbiti upis društva ukoliko se njegova firma bitno ne razlikuje od firme društva koja je već upisana u registar.

Za obaveze koje preduzme zastupnik odgovara pravno lice. a prestat će uvijek kada je sa danom otvaranja stečajnog postupka kao pravna posljedica istog prestalo pravo na zastupanje pravnog lica upisanog u registar. a zastupnik kao vlastodavac. ako je treće lice bilo savjesno. Prokura? Postoji još jedna vrsta punomoćnika. Prokura je u najširem smislu ovlaštenje da se u ime i za račun pravnog lica poduzimaju pravne radnje iz okvira njegovog poslovanja – osim ako bi se radilo o prometu nepokretnosti. Lice na koje je preneseno to ovlaštenje u pravnom prometu nastupa kao punomoćnik.o. a kod zajedničke prokure sve prokuriste moraju nastupati zajednički da bi pravni posao bio valjan (u ovom slučaju se obaveza može ispuniti prema bilo kojem od prokurista. ali i ne mora. a broj glasova u toj skupštini određen je prema udjelu u osnovnom kapitalu (zakonom je propisano da u d. Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom određena za poslovanje.o. Zastupnik društva može prenijeti ovlaštenje za preduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova. Obzirom na vrstu i broj lica. U svakom slučaju prokura prestaje kada po zakonu prestane postojati i pravno lice za koje je vezana. Kod d. Ukoliko je pak došlo do prekoračenja ovlaštenja. a takva promjena mora također biti upisana u registar kod suda. Prokura se naravno može i opozvati. Pravna sposobnost pravnog lica je ograničena djelatnošću koju to pravno lice obavlja. jer se za ispunjenje obaveze ne traži zajedničko primanje obaveze). Inače. 160 | P a g e . a to su prokuristi. skupštinu društva čine članovi društva. a poslovnu politiku vodi uprava društva. jer za to prokurista mora imati posebno i izričito ovlaštenje. ZASTUPANJE Uprava rukovodi društvom i njegovim poslovanjem. Okviri zastupanja mogu biti ograničeni osnivačkim aktom ili statutom. pravno lice će odgovarati za ispunjenje obaveza iz pravnog posla. na drugo lice. pri čemu kod više pojedinačnih prokura svaki prokurista nastupa odvojeno od drugih. u smislu da je zastupniku za određene poslove potrebno odobrenje nadležnog organa.o. a lica koja vrše poslove uprave upisuju se u registar.o. a poslovna sposobnost jeste sposobnost preduzimanja pravnih radnji i pravnih poslova u skladu sa zakonom.Firma društva se sama za sebe ne može prenositi na druge privredne subjekte. Prokura se upisuje u registar. to može biti zaposlenik pravnog lica. iz okvira svoga ovlaštenja. Pravna sposobnost znači sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza. može se prenijeti samo sa prenosom društva (slučajevi statusnih promjena društva). Kod društava kapitala organ upravljanja i odlučivanja je skupština društva. tenije znalo niti je moglo znati da je došlo do prekoračenja. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom u registar. prokura se može dati samo fizičkom licu. UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE Pravilo je da odluke u društvu donose njegovi osnivači. zastupa ga i odgovara za zakonitost poslovanja. prokura može biti pojedinačna ili zajednička. Poslovna sposobnost pravnog lica prosuđuje se prema ovlaštenjima zastupnika tog pravnog lica. skupština ima 100 glasova. Ta lica su ovlaštena da u ime društva poduzimaju pravne radnje i pravne poslove u okviru ovlaštenja upisanih u registar.

161 | P a g e . član ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti društva. ali su dužni da istovremeno kod suda deponuju novčani iznos iz ponude koja im je bila učinjena i time izraze volju da pod ponuđenim uslovima otkupe prodati udio. nadzorni odbor i odbor za reviziju. Pravo preče kupovine uspostavljeno je zakonom i ne može biti isključeno osnivačkim aktom ili statutom društva. ali samo pod istim uslovima iz ponude.koji se dijele srazmjerno udjelu u kapitalu. je ograničen pravom preče kupovine uspostavljenim u korist ostalih članova tog društva. Zavisno od oblika i veličine društva. dužan je da putem uprave društva učini ponudu ostalim članovima društva.d. smatra se da ne žele i ponuđač može tada svoj udio u društvu prodati trećem licu. ako je imovina društva izložena javnoj prodaji. ovlaštenje za zastupanje može biti podijeljeno među više njih. Dioničko društvo obavezno po zakonu mora da ima upravni odbor. U privrednim društvima zakonom je dozvoljeno samo organizovanje skupova sindikata! REGISTAR DRUŠTAVA Obuhvata registar podataka (upisnik) i registar isprava.d. i svaka dionica iste klase nosi određeni broj glasova). ako je to uređeno osnivačkim aktom i upisano u registar. s tim što je ovo pravo raspolaganja u nekim slučajevima ograničeno zakonom. a kod društava lica sudjeluje u odlučivanju konsenzusom. Pravo preče kupovine imaju i dioničari pod određenim uslovima. Ako međutim trećem licu udio bude prodat pod drugačijim. ostali članovi su dužni da im isplate novčanu vrijednost imovine koju je njihov ostavilac unio u društvo na dan davanja izjave o neprihvatanju članstva.o. Postupak registracije je oblik vanparničnog postupka.o.. Ako zakonom nije propisana obaveza formiranja nadzornog odbora. ali i obavezu da snosi gubitke i rizik od gubitka u slučaju negativnog poslovanja. Pravo preče kupovine članovi društva mogu realizovati u izvršnom postupku.o.o. kada su za to ispunjeni zakonski uslovi (prvenstveno u smislu pozitivnog poslovanja). Kod društava lica pravilo je da članovi društva odlučuju konsenzusom.o. Sud je dužan da izvrši upis u roku od 15 dana od dana podnošenja uredne prijave. da bi se time osigurao njihov pravni položaj u smislu dotadašnjeg udjela u osnovnom kapitalu. onda njegove odluke imaju pravni karakter i dejstvo odluke skupštine. a član d. ako je član društva fizičko lice. PRAVNI POLOŽAJ ČLANOVA DRUŠTVA Kod društava kapitala član društva ima pravo na upravljanje. povoljnijim uslovima. član d. i to u roku od 15 dana. U slučaju da nasljednici ne prihvataju članstvo u društvu. Međutim. ne može raspolagati svojom imovinom dok ne protekne zakonom određeno vrijeme. ostali članovi društva imaju pravo na tužbu za poništenje takvog ugovora (ova tužba mora obuhvatiti obje ugovorne strane!). Društvo sa ograničenom odgovornošću po zakonu mora imati nadzorni odbor. Osnivač koji ima namjeru da svoj udio u društvu proda u cjelini ili samo dijelom. tj. Ta ponuda mora biti data u pismenom obliku i mora sadržavati uslove prodaje. Nadalje. a može se na odgovarajući način urediti i osnivačkim aktom. vrše zajedno svi članovi društva. onda nadzor nad d. može bez ograničenja stavljati svoje dionice u promet. Članovi uprave su zastupnici pravnog lica. u d. ne može biti ograničeno). kada se radi o novoj emisiji dionica.o. Članovi društva imaju pravo da raspolažu imovinom društva. u pravilu. Ako se ponuđeni članovi društva u roku od 30 dana ne izjasne da prihvataju ponudu. ali samo ako ima više od deset osnivača i ako mu osnovni kapital prelazi iznos od 15 miliona. Prijavu za upis u registar dužan je podnijeti osnivač društva ili drugo lice ovlašteno za podnošenje prijave. Član d. tri ili više. U pogledu raspolaganja svojim udjelom. je svaki dioničar član skupštine. njegovim nasljednicima ne može se osnivačkim aktom ograničiti pravo na nasljeđivanje njegove imovine unesene u društvo (nasljeđivanje je univerzalno pravo koje. i sudjelovanje u radu skupštine.o. upravu može da čini jedna osoba. Kada jedno lice osniva d.o.

rješavati ih prema redoslijedu zaprimanja prijava). pripajanje. statusne promjene privrednog subjekta (promjena oblika. Mjesno nadležan je opštinski sud prema mjestu sjedišta poslovnog subjekta. sud kod kojeg je to lice bilo upisano u registar dužan je bez odlaganja po službenoj dužnosti dostaviti sve prijave i podatke koji se odnose na taj subjekat. u smislu da registarski sud ne može odbiti urednu i potpunu prijavu za upis u registar). Načelo istinosti ili pouzdanja je (oboriva) zakonska pretpostavka. h) načelo javnosti (osigurava da svako. tj. Pravila postupanja suda prilikom upisa u registar propisana su Zakonom o registraciji. prestanak privrednih subjekata. Ako pravno lice mijenja sjedište. O upisu promjene sjedišta odlučuje sud na čijem području bi bilo novo sjedište poslovnog subjekta. U registar se upisuje: osnivanje privrednih subjekata. d) načelo formalnosti (registarski sud postupa po pismenim obrascima). može izvršiti uvid u podatke upisane u registar i može zatražiti prepis tih podataka). Registarski sud: Sud nadležan za poslove registracije. kao i shodna primjena pravila o parničnom postupku. bez dokazivanja pravnog interesa. podatci koji se odnose na stečaj i likvidaciju. a to je opštinski sud u sjedištu kantonalnog suda. koja podrazumijeva da se savjesna treća lica mogu pouzdati u istinitost podataka upisanih u registar. te lica o čijim bi se pravima i obavezama moglo odlučivati u ovom postupku Načela registra: a) načelo obaveznosti. u smislu postojanja propisanih obrazaca). zadruge. g) načelo jednoobraznosti (registracija se vrši na jednoobrazan način. ponavljanja postupka i mirovanja postupka. javna preduzeća.Svaki upis pravnog lica ili relevantne promjene u pravnom licu u registar sud je dužan objaviti po izvršenom upisu u službenim novinama FBiH. zadružni savezi. zabrana obavljanja djelatnosti na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog 162 | P a g e . a sastoji se iz glavne knjige (upisnik) i zbirke isprava. npr. e) načelo prvenstva (registarski sud je obavezan postupati po prijavama. uz izričito isključivanje mogućnosti korištenja vanrednih pravnih sredstava. podjela i spajanje subjekta). u smislu da bi novo sjedište bilo na području drugog mjesno nadležnog suda. Subjekti upisa: Poslovni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost. b) načelo zakonitosti (postupak registracije uređuje se zakonom). ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA Registar: sadrži bazu podataka i isprave. te drugi podatci kada je to određeno zakonom. f) načelo konstitutivnosti (sve faktičke činjenice sadržane u prijavi i priloženim ispravama danom upisa u registar postaju pravne činjenice i kao takve djeluju prema trećim licima). te druga pravna lica kada je to određeno zakonom Upis u registar: Upis svakog podatka za koje je poslovni subjekat obavezan podnijeti prijavu za upis Učesnici u postupku upisa: Lice koje je podnijelo prijavu za upis. c) načelo oficijelnosti (postupanje po službenoj dužnosti. Stvarno nadležan je opštinski sud sa privrednim odjeljenjem.

Ukoliko utvrdi da je žalba osnovana. priloženost potrebnih isprava uz prijavu.. registarski sud može preinačiti svoje rješenje. datum/dan/čas prijave. b) podjela jednog društva na dva ili više i c) pripajanje jednog društva drugom. ovlaštenost podnosioca prijave. sud će odbiti prijavu za registraciju. kantonalnom sudu. protiv ovog zaključka nije dozvoljena žalba. Kada ocijeni da su ispunjeni potrebni uslovi za postupanje po prijavi. Postupajući u okvirima ovog prethodnog ispitivanja. 163 | P a g e . udio svakog od osnivača. Registarski sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu. tj. sudionici u postupku registracije sami snose svoje troškove. utvrditi postojanje i formalnih (identitet podnosioca prijave. POSTUPAK REGISTRACIJE? Sud je po prijemu prijave dužan ispitati prijavu i u formalnom i u materijalnom smislu. Pravo na žalbu pored subjekta upisa imaju i druga lica sa pravnim interesom. s tim što su rokovi ovdje nešto drugačiji (u svakom slučaju u roku od 60 dana od dana objave upisa). ime/prezime/prebivalište/sjedište osnivača. vrijednost kapitala u stvarima i pravima.) pretpostavki za upis. Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u registar može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. S obzirom da ovaj zaključak suda spada u domen upravljanja postupkom registracije. visina kapitala u novcu. podatci o podružnicama. djelatnost. Ukoliko pak sud odbija zahtjev za upis. Ukoliko u ostavljenom roku podnosilac prijave ne postupi po zaključku suda. Ukoliko se u žalbi protiv prvostepenog rješenja iznose nove činjenice i predočavaju nove isprave. podatci o prokuri. dužan je takvo rješenje obrazložiti. obim ovlaštenja zastupnika.organa. oblik ili vrsta poslovnog subjekta. isključivost firme) i materijalnih (da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom. sud može po potrebi održati ročište. propisani oblik prijave. U toku postupka ispitivanja prijave za upis u registar. iznošenje novih činjenica i novih dokaza tretira se kao nova prijava za upis (jer nema ponavljanja postupka). sud može zaključkom pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne može biti duži od 30 dana otkloni eventualne nedostatke u prijavi. nedopuštenu ili nepotpunu. sjedište. da li postoji propisani osnivački akt. kao i o privremenim mjerama (dakle postoje upisi i zabilježbe!) U glavnu knjigu se upisuju: firma. STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA a) Spajanje dva ili više društava.. na koje poziva podnosioca prijave i eventualno lica kojima bi mogle biti poznate sporne okolnosti ili činjenice. sud će o prijavi za upis odlučiti rješenjem. registarski sud dostavlja žalbu drugostepenom. samo ukoliko tom preinakom ne dira u prava trećih lica utemeljena na dotičnom upisu. sud nije dužan obrazlagati takvo rješenje (postoje odgovarajući obrasci). matični ili identifikacioni broj. U suprotnom. Ukoliko sud smatra da je prijava za upis podnesena u skladu sa zakonom. Troškovi postupka: S obzirom da se radi o vrsti vanparničnog postupka. Također se mogu vršiti i zabilježbe o nekim stanjima koja su propisana u zakonu.

može promjeniti svoj oblik samo u smislu da postane komanditno društvo na dionice. D. njegov osnovni kapital pretvorit će se u dionice sa nominalnom vrijednošću koju određuje skupština društva. Novonastali pravni subjekat će biti upisan u registar na osnovu prijave ovlaštenog lica.n. a u registar se unosi promjena vezana za osnovni kapital društva. odnosno donošenjem rješenja stečajnog suda da se odbija zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. imovinom društva.o. što se također upisuje u registar (prijava upisa dva nova pravna lica.o.o. K. 3) Okončanjem stečajnog postupka. jer stečajni dužnik nema imovine.o. može pretvoriti svoj oblik u d. a istovremeno sa prijavom upisa novog subjekta podnosi se prijava za brisanje društava koja prestaju postojati. odluči da promjeni svoj oblik u smislu da postane d. 5) Odlukom parničnog suda ili pravosnažnom presudom krivičnog suda kojom je izrečena mjera prestanka društva.d.. dobija onaj broj dionica koji odgovara njegovom udjelu u osnovnom kapitalu (ova promjena ne može biti izvršena bez odobrenja Komisije za vrijednosne papire).. ovdje postoji izričita zakonska zabrana. gdje se također traži odobrenje Komisije za vrijednosne papire.d. Uneseni 164 | P a g e .o. bez likvidacije. Jedno društvo se može podijeliti na dva ili više novih društava prenosom imovine.d. odnosno voljom članova društva (odluka je ovdje osnov za pokretanje postupka likvidacije u svrhu zaštite povjerilaca). NAČINI PRESTANKA DRUŠTVA 1) Istekom vremena na koje je osnovano.Oblik može da mijenja društvo sa ograničenom odgovornošću. Osnivači za obaveze društva odgovaraju neograničeno i solidarno. Prestanak društva i brisanje društva iz registra su dvije različite i razdvojene činjenice – nakon prestanka društva slijedi brisanje na osnovu donošenja rješenja registarskog suda o brisanju! Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d. 2) Spajanjem. pripajanjem ili podjelom društva.) Ovo društvo može osnovati dva ili više lica putem zaključivanja osnivačkog ugovora kao osnivačkog akta. 4) Odlukom skupštine društva. koje pripajanjem postaje njegov pravni sljednik. Kada d. Društvo se može pripojiti prenosom svojih prava i obaveza na već postojeće društvo. te zahtjev za brisanje dosadašnjeg društva). tj. koji podliježe „notarskoj obradi i ovjeri“. Spajanjem. dioničko društvo i komanditno društvo. kada se primjenjuje obrnut postupak na pretvaranje osnovnog kapitala. kao dioničar. ali i svojom imovinom. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može mijenjati oblik. a svaki član društva. pripajanjem ili podjelom prestaju ranija društva i nastaju novi pravni subjekti (pravni sljednici) bez unovčavanja imovine.

o. a vrijednost uloga se unosi u osnivački ugovor. Prijavu za upis u registar potpisuju svi osnivači. koja sadrži prava i obaveze novog člana u skladu sa zakonom. osnovni kapital i njegovu strukturu. Osniva se osnivačkim aktom. Društvo može prestati i u slučaju smrti fizičkog lica kao člana društva. djelatnost. Društvu može pristupiti novi član.ulozi postaju imovina društva momentom sticanja pravnog subjektiviteta. prednost u raspodjeli te imovine imaju komanditori. članovi. način izmirivanja troškova osnivanja društva. U slučaju da preostane imovine nakon provedenog stečajnog postupka. Društvom mogu upravljati i/ili ga zastupati svi članovi društva. vrsta i visina udjela.d. prava. Ovo društvo se izuzetno može transformisati u komanditno društvo na dionice. te ograničenja pravnog subjektiviteta – ukoliko članovi društva ne odluče drugačije. do visine svoga udjela. firmu. U društvo se mogu unositi novac. Osnivački ugovor obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima. podatke o licu ovlaštenom za zastupanje društva.) „Tajno društvo“ prema teoriji prava. Osniva se ugovorom koji obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima/članovima. ukoliko njegovi nasljednici ne prihvate da stupe na njegovo mjesto. prestanka postojanja ili stečaja jednog od pravnih lica kao članova društva. upravo zbog neograničene solidarne odgovornosti. koji može biti ugovor o osnivanju ili odluka o osnivanju. odn. stvari. a ostali članovi ne odluče da promjene osnivački ugovor i društvo nastavi postojati. koji onda odgovara za obaveze društva nastale do njegovog istupanja. Komplementari su ti koji odgovaraju za obaveze društva neograničeno i solidarno. dakle i vlastitom imovinom. svaki član ima pravo na srazmjeran dio preostale imovine društva. s obzirom da se tu radi samo o imovini (komanditori nemaju prava u upravljanju ili zastupanju društva). ali u biti nema tu tajnosti. ili pak u zakonskom roku od dva mjeseca. koja imaju različit pravni status. Iz društva može istupiti neki član. te usluge. Udjeli članova su jednaki. Za izmjenu osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih članova. Za izmjene osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih osnivača. firmu i sjedište društva. prava i obaveze društva. Svaki član društva dužan je svoj udio unijeti u roku utvrđenom ugovorom. Komanditno društvo (k. koji onda odgovara za obaveze društva nastale i prije njegovog pristupanja. Za obaveze društva odgovara se samo imovinom društva. ovo društvo prestaje ako sud odluči o prestanku. za taj posao bi odgovarao isto kao i komplementari. naznaku koji članovi imaju koji položaj u društvu. nakon što se izmire svi troškovi u postupku likvidacije. dok komanditori odgovaraju samo ograničeno. Član društva može svoje pravo na upravljanje prenijeti na neko treće lice. jer se svi članovi upisuju u registar. djelatnost društva. Društvo koje se sastoji od najmanje dva lica.o. Također. Istupanje se vrši putem ugovora. sjedište. Osnivački akt mora sadržavati podatke o osnivačima. te djelatnost. Ako bi komanditor zaključio neki pravni posao bez ovlaštenja. Ugovorom se može odrediti da za prenos udjela komanditora na treća lica nije potrebna saglasnost komplementara. Prijavu za upis društva u registar potpisuju svi članovi društva. U slučaju likvidacije društva. ali samo uz saglasnost ostalih članova društva. Članovi društva učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka srazmjerno visini svojih udjela. komanditora i komplementara. kapital članova društva podijeljen je na udjele (procenti ili razlomci). Dobit se u skladu i srazmjerno odredbama osnivačkog ugovora dijeli na dio dobiti za komanditore (dijeli se srazmjerno unesenoj imovini) i dio dobiti za komplementare (dijeli se na jednake dijelove). ili se osnivačkim ugovorom upravljanje i/ili zastupanje može na određeni period povjeriti određenom članu društva. Društvo sa ograničenom odgovornošću (d. Samo 165 | P a g e . Svaki član društva ima pravo i obavezu da upravlja društvom.) Društvo kapitala. Društvo će prestati u slučaju smrti člana društva. Pristupanje se vrši na osnovu pismene izjave. te podatke o licu koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar.

kod ovog društva moguće je da se društvo osnuje na određeno vrijeme, što proizilazi iz zakonskih odredaba o pojedinim vrstama društva (!). Osnovni kapital društva mora iznositi najmanje 2.000 KM, odnosno 100 KM za pojedinačni udio svakog od više članova društva. Do dana podnošenja prijave za upis u registar društava mora biti uplaćena polovica od iznosa osnovnog kapitala propisanog zakonom. Društvo donosi svoj statut, koji se ne mora priložiti uz samu prijavu za upis, ali se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana upisa. Statutom se, između ostalog, reguliše način upravljanja društvom, način mjenjanja visine osnovnog kapitala, način pristupanja društvu, način isključenja i razlozi za isključenje člana društva, itd. Uz prijavu za upis u registar prilaže se osnivački akt, dokaz da je izvršena uplata propisanog dijela osnovnog kapitala (50%), te spisak članova nadzornog odbora (ukoliko ga društvo ima). Članovi društva mogu slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu, s tim što se taj udio ne može prodati u toku prve godine od dana upisa društva u registar, te da postoji pravo preče kupovine ustanovljeno u korist ostalih članova društva. Uprava društva obavezna je prijavljivati sve promjene činjenica i podataka upisanih u registar. Prijenos udjela u društvu vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. U slučaju povrede prava preče kupovine, ostali članovi društva imaju pravo na tužbu radi poništenja ugovora kojim je otuđen dotični udio u društvu. Ukoliko nasljednici umrlog člana društva zahtjevaju isplatu njegovog udjela u društvu, društvo je dužno da tu isplatu izvrši prema tržišnim cijenama. Društvo ne može imati vlastite udjele u društvu. Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno njihovim udjelima, osim ukoliko osnivačkim ugovorom nije drugačije dogovoreno. Član društva može istupiti iz društva, kada ima pravo na isplatu novčane naknade njegovog udjela po tržišnim cijenama, a isto to pravo ima i član društva koji je isključen iz društva. Protiv odluke o isključenju član može tužbom zahtjevati sudsku zaštitu. Dioničko društvo (d.d.) To je društvo kod koga je temeljni kapital podijeljen na dionice. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari. Osniva se ugovorom o osnivanju, a ako je jedna osoba odlukom (ovo su osnivački akti). Formalan je akt, u pisanom obliku i moraju potpisi biti ovjereni kod notara (obrada i ovjera). Osnivački akt treba da sadrži: ime i prezime osnivača sa adresom njegovog prebivališta, odnosno za pravna lica firma i sjedište; firma i sjedište društva; djelatnost društva; prava i obaveze osnivača; iznos temeljnog kapitala; ukupan broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost; depozitnu banku (kod koje će se vršiti upis i uplata dionica); opis i procjenu vrijendosti ulogau stvarima i pravima; ime i prezime osobe koja će zastupati društvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju potpisuju svi osnivači. Odluka i ugovor su osnivački akti i podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Može ga potpisati i punomoćnik osnivača, ali i takva punomoć mora biti ovjerena u skladu sa zakonom. Ako se u d.d. pored novca unose stvari ili prava, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se temeljni kapital podijeli na broj osnivača. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju, a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati. U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo

166 | P a g e

glasa, prioritetna dionica itd.). Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis i koja će zastupati dd. Ugovorom se određuje i banka tzv. depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. simultano osnivanje društva. Ili mogu u skladu sa ugovorom, jedan broj dionica otkupiti osnivači, a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). Ovo je sukcesivno osnivanje društva. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora, a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica, mjesto i način uplate dionica, i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju), a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Osnovni zadatak osnivačke skupštine je: da usvoji izvještaj o osnivanju da usvoji statut da imenuje članove nadzornog odbora i da potvrdi vrijednost uloga u stvarima i pravima.

Izvještaj o osnivanju DD mora da sadrži: Broj upisanih dionica, Njihovu nominalnu vrijednost, Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i pravima.

Ovaj izvještaj je isprava koja je dokaz uspješnosti osnivanja društva i on je jedna od isprava koja će se priložiti prilikom podnošenja prijave za upis u Registar. Osnivačka skupština donosi statut. Sadržaj statuta je određen zakonom i njime se uređuju ona pitanja koja nisu uređena ugovorom o osnivanju, a koja se odnose na: - fukcionisanje skupštine, - na način formiranja i korištenja fondova, - pokriće gubitaka, - postupak statusnih promjena (pripajanje, spajanje i podjela), - sastav i način imenovanja nadzornog i upravnog odbora, - prestanak društva.

167 | P a g e

U roku od 15 dana od održane osnivačke sukuštine uprava DD dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. Uz zahjtev za upis dostavlja se i: - zapisnik osnivačke skupštine; - dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; - statut; - popis članova nadzornog odbora i uprave. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA Javno preduzeće, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzeće posebnim propisom. Djelatnosti od javnog društvenog interesa utvrđuju općina, kanton i Federacija BiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Javna preduzeća mogu se organizirati u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću. UPRAVLJANJE Organi javnog preduzeća: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava (menadžment), kao organi upravljanja i Odbor za reviziju

OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA Temeljni kapitala DD iznosi najmanje 50.000 KM. U ovom iznosu se temeljni kapital unosi u novcu. Nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10 KM. U postupku osnivanja cijena dionice ne može biti ispod ove nominalne vrijednosti. Ovaj temeljni kapital koji je unesen u društvo može se tokom opstanka društva povećavati, a odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora Skupština. Povećanje se može vršiti i iznosom iz rezervi, a može se vršiti i emisijom novih dionica. Procedura za emisiju (mora biti odobrenje za emisiju, mora se odrediti depozitna banka). Ako se ne vrši na ovaj način, može se povećati tako što će se povećati nominalna vrijednost dionice na teret fondova rezervi. Kada se vrši na taj teret mora se voditi računa da iznos rezervi iznosi 25% od ukupnog kapitala.

168 | P a g e

Može se i smanjiti kapital o čemu odluku donosi skupština. U odluci mora biti navedeno zbog čega se smanjuje osnovnii kapital i način njegovog smanjivanja. Taj način smanjivanja je vrlo bitan jer jedan od načina može biti povlačenje dionica. Pravilo je da zaposlenici nisu dioničari. Izuzetno zasposlenici mogu biti dioničari ako je takva mogućnost predviđena statutom. Međutim, oni mogu stjecati dionice ograničeno. Zbir svih dionica zaposlenika ne može preći 5% od osnovnog kapitala. U fazi osnivanja društva osnivači su dioničari. U daljem toku opstanka društva to se može vršiti na tržištu na kome se vrši promet dionica. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva, tako da dioničaru pripada pravo na odlučivanje. Ono podrezumijeva pravo na učestvovanje i odlučivanje na skupštini. Svaka dionica nosi jedan glas. Ne može se izdavati dionica koja nosi više glasova. Na osnovu dionice dioničar ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti. To pravo učestvovanja u dobiti se iskazuje pravom na naplatu od dividende. Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijedosti dionice. O isplati odlučuje skupština kad je DD sposobno da izvršava svoje obaveze. Kod emitovanja dionica (samo u slučaju nove emisije) postojeći dioničari mogu imati pravo preče kupovine pod uslovom da u roku od 30 dana od emisije upišu. Pod određenim uslovima imaju pravo kao manjina na zaštitu. UPRAVLJANJE DD -

-

skupština; nadzorni odbor; uprava i odbor za reviziju.

Društvom upravlja skupština, nadzorni odbor i uprava. Skupštinu DD čine dioničari. Ista se održava u mjestu sjedišta DD najmanje jednom godišnje. Predsjedava predsjednik NO, ili jedan od članova NO ako je predsjednik spriječen. Skupština bira dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik. Predsjednik i članovi NO i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini. Skupštinu saziva NO, uprava, ovlašteni dioničar ili grupa dioničara. Pravo odlučivanja ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije održavanja skupštine. Dnevni red, mjesto i vrijeme odlučivanja objavljuje se najmanje u jendom dnevnom listu u FBiH, najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Obavještenje o odražavanju skupštine se šalje preporučenom pošiljkom svakom dioničaru (može i telefaksom ili elektronskom poštom). Skupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 30 % ukupnog broja sa pravom glasa. Ako po isteku 60 minuta nije postignut taj kvorum, skupština se odgađa, te NO ponovo zakazuje skupštinu u roku koji nije manji od 15 ni duži od 30 dana. Ponono sazvana kupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica. O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: firmu i adresu sjedišta dd; mjesto i vrijeme održavanja skupštine; ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnika i članove odbora za glasanje; dnevni red; odluke; podatke o glasanju; prigovore dioničara i članova NO. Zapisnik se sačinjava u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Potpisuju ga predsjedavajući skupštine, zapisničar i ovjerivači zapisika. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana (uvijek je neparan broj) i imenuje ih skupština na period od 4 godine.Zakonom je propisano ko ne može biti član nadzornog odbora (zbog sukoba interesa). (član 260. lice osuđivano za krivično djelo i

169 | P a g e

privredni prijestup nespojiv sa dužnošću nadzornog odbora, pet godina od dana pravosnažnosti presude; lice kome je presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti NO; i lice straije od 70 godina.). Kandidata za člana NO predlaže dioničar sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pismeno, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine. Predsjednik i članovi biraju se glasanem. Onaj ko ima najviše glasova bira se za predsjednika NO. Direktor i član uprave ne može biti član NO, niti isto lice može biti član NO u više od tri društva. Predsjednik i članovi NO zaključuju sa DD ugovor koji odobrava skupština. Sjednica NO održava najmanje jednom u 3 mjeseca. Funkcija mu je da nadzire rad društva, da nadzire rad uprave, da imenuje upravu, da usvaja izvještaje o poslovanju, predlaže način raspodjele dobiti i druge poslove koji se određeni zakonom i statutom. Njihova odgovornost za vršenje funkcije zakonom je pojačana na način da neograničeno solidarno odgovoaraju za štetu prouzrokovanu društvu neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti. Upravu društva čine direktor i izvršni direktor. Uprava društva organizuje i rukovodi poslovanje društva, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Ako društvo ima i izvršne direktore, onda direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Mandat mu je 4 godine. Ako postoje izvršni direktori, onda se njihov djelokrug poslova koji bi se odnosio na organiziranje rada, zastupanje mora odrediti pismenim aktom. Izvršni direktori su i osobe koje se upisuju u registar privrednih subekta (jer zastupaju društvo). DD ima i sekretara koga imenuje nadzorni odbor. To je osoba koja je dužna da vodi zapisnike, koja čuva dokumente društva i koja je ovlaštena za sprovođenje odluka nadzornog odbora i direktora. Ovdje se obrazuje i Odbor za reviziju. U Odboru ne može biti član nadzornog odbora i osoba koja bi imala neki direktni finansijski interes osim plaće. Vrše revizije finansijskog poslovanja, polugodišnjeg i godišnjeg obračuna a dužni su izvršiti reviziju i kada to zahtijeva određeni broj dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. Fond rezervi – DD je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti a i iz drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala Društva. Godišnje se izdvaja 10% neto dobiti, i sve tako dok fond ne dostigne iznos od 25%. Ukoliko taj iznos ne dostigne do kraja pete poslovne godine, izdvajanje po ovom osnovu se povećava na 20% godišnje neto dobiti. Fond rezervi iznad zakonskog minimuma može se koristiti za: 1. dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala; 2. povećanje nominalne vrijednosti dionica u slučaju povećanja osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica; 3. a može se koristiti i za emisiju besplatnih dionica, u slučaju kad se temeljni kapital povećava emisijom besplatnih dionica umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica. PRESTANAK DD 1. 2. 3. 4. Odlukom Skupštine Spajanjem, pripajanjem i podjelom Odlukom Komisije i suda Okončanjem stečajnog postupka.

170 | P a g e

davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. *druge vrste kapitala. Zahtjev podnose osnivači banke. Agencija može da ukine datu dozvolu. *način rada organa banke. Ako prijava nije podnesena u tom roku. a uz njega se podnosi: *ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. i *druga pitanja u skladu sa zakonom. *plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti i strukturu otganizacije banke. ona može biti ukinuta rješenjem Agencije u slijedećim slučajevima: • a) na zahtjev banke. Bankarska dozvola se izdaje u obliku rješenja. *podaci o kapitalu. • c) ako je došlo do spajanja. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. *dionički kapital. − dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. *djelatnost. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za • tu banku • d) ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku 171 | P a g e . *pravo glasa vezano za dionice. − da izdaje dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke. − da izdaje dozvolu za statusne promjene banke. Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. • b) ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku (30 dana od dana dobijanja dozvole). *nacrt statuta. a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. Agencija je finansijska institucija FBiH. *broj i nominalnu vrijednost dionica. dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima: − da izdaje dozvolu za osnivanje banke. i *popis vlasnika banke. Osnivači. odnosno. U banku se mogu unositi i stvari i prava. *podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. lice ovlašteno za zastupanje. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. − da izdaje dozvolu da obavlja određene vrste poslova. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. Bankarska dozvola koju izdaje Agencija je uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata. U postupku osnivanja banke. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. koji obavezno mora da sadrži *sjedište. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete.BANKE? Banka je pravna osoba koja obavlja poslove primanja novčanih depozita.

Direktor predsjedava upravom. finansijski managemant i druge poslove. daje sve oblike jemstva. Ako te mjere nisu mjerodavne. kupovinu i prodaju strane valute. Ako je na području Federacije sjedište filijale stranih banaka i one su dužne da podnesu zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja. U rješenju o ukidanju mora se navesti s kojim danom se ukida dozvola i to rješenje se mora objaviti u Službenim novinama. Položaj. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove. lažnih isprava itd. Imenuje ih Skupština. daju kredite. glasanja.• e) ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. Upisuju se u Registar kod Agencije. ali se može ponoviti. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. predstavništva i filijale i osobe koje su ovlaštene za zastupanje u prometu. Prestanak u postupku stečaja u postupku likvidacije Specifičnost za banke je da prije nego što je pokrenut postupaak likvidacije može uvesti privremenu upravu ako ju uvodi Agencija za bankarstvo s ciljem da se otklone nepravilnosti u radu banke i da se poduzmu mjere da bi se banka dovela u stanje urednog poslovanja. Djelatnost banke To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. sazivanja (pogledati u zakonu). Imenuje se na 4 godine. Mandat je 4 godine. Skupštinu čine svi dioničari. Banka može imati filijale izvan sjedišta FBIH. davanje i uzimanje kredita. Upravljanje bankom Bankom upravlja Skupština. rukovodi poslovanjem. Nadzorni odbor i Uprava. U sudski registar upisuju se i organizacioni oblici banke. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. usluge platnog prometa i prenos novca. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. 172 | P a g e . zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. vrši finansijski lizing. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. Zakon je uredio način rada Skupštine. Organizaciona struktura banke Banka može imati filijale i može imati predstavništva. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzorni odbor. Nadzorni odbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. provodi se postupak likvidacije. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira.

Ako se utvrdi da nema dovoljno sredstva da se završi postupak likvidacije i izmire obaveze koje banka ima, pokrenut će se postupak stečaja. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima Po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži *novčani iznos kredita, *uslove davanja, *uslove korištenja i *uslove vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. ) BANKARSKI POSLOVI To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog... Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu.

173 | P a g e

Bankarska garancija je jednostrani pravni posao kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Treća osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje za određeni pravni posao (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti.

UGOVORI U PRIVREDI
OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI Ugovori u privredi, po svojoj pravnoj privredi, su posebna vrsta ugovora. Odredbe ZOO-a, koje se odnose na ugovore, primjenjuju se i na ove ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izričito drugačije određeno. Ugovori u privredi su ugovori koje privredna društva i druga pravna lica, koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koji sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Strane koje učestvuju u ugovoru najčešće su (obje) pravna lica, međutim, moguće je da jedna od tih ugovornih strana bude i fizičko lice. ZOO razlikuje osnovne ugovore u privredi, i to su oni iz redovne registrovane djelatnosti, te sporedne ili akcesorne ugovore, koji proizilaze iz djelatnosti koje potpomažu potpuno realizovanje registrovane djelatnosti. To su ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. izdavački ugovor, ugovor o prevozu, isl.). Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe (npr. otpremanje, uskladištenje, prevoz, isl.). Oni su u pravnom prometu i društvenom životu vrlo česti, a naročito često se pojavljuje ugovor o prodaji. Ugovori u privredi nisu formalni ugovori i u pravilu se zaključuju usmeno (!), a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare i izraze ponuda i prihvat ponude – bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. Međutim, u ovakvim odnosima, ZOO nekada propisuje formu (npr. kod ugovora o građenju, ugovora o licenci, ugovora o alotmanu, ugovora o bankarskim kreditima, itd.), a nekada pismenu formu ugovore i same ugovorne strane. U privredno-pravnim odnosima pooštrena je odgovornost ugovornih strana u poređenju sa građansko-pravnim odnosima (!). U građanskom pravu predviđena je odgovornost dobrog domaćina, a u privrednom pravu to je odgovornost dobrog privrednika, odn. u izvršavanju obaveza iz profesionalne djelatnosti odgovornost dobrog stručnjaka (to znači da ugovarači snose i određeni profesionalni rizik). Odgovornost u građanskom i privrednom pravu, dakle, nije ista. U građanskom pravu odgovornost je postavljena u dva stepena: onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopšte ne ispuni svoju ugovornu obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti došlo umišljajem (dolusom), ili iz razloga krajnje nepažnje.

174 | P a g e

U privrednom pravu, pak, ta odgovornost se odnosi i na onoga ko je povrijedio odredbe ugovora iz obične nepažnje, što znači ne odgovara se samo za culpa latu, već i za culpa brevis (ugovarač odgovara kao dobar privrednih, a ne kao dobar domaćin!). Karakteristike privredno-pravnih odnosa postoje i kod djeljivih obaveza. Kada postoji više dužnika, i pored toga što je obaveza djeljiva, dužnici odgovaraju solidarno, a to znači da odgovaraju bez prava prigovora redoslijeda (!). Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednoga. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. U slučaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti, a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi (!), a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. Shodno tome, kod ugovora u privredi, rokovi (rokovi zastarjelosti) su kraći, jer tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. Kada se radi o prijemu robe i prenosu vlasništva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način (npr. distanciona prodaja, kod koje kupac najčešće ne vidi robu, ali je dobio papire za tu robu). Predaja stvari kod prenosa prava korištenja na robi često se vrši simboličnom predajom papira (skladišnice, konosmana), a ponekad indosamentom tih papira (mjenice, skladišnice, ako glase po naredbi). Za rješavanje sporova iz ugovora u privredi važi poseban postupak ZPP-a. U načelu, privredni sporovi se razlikuju od građanskih.

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA U PRIVREDI Načelo autonomije: Kao i u građanskom pravu, i u privrednom pravu važi načelo autonomije volje i slobodnog uređivanja obligacionih odnosa. Ukratko, ugovorne strane same i slobodno biraju poslovnog partnera, odlučuju o vrsti ugovora koji će zaključiti, voljama određuju sadržaj ugovora, slobodno određuju arbitražu i izabrani sud (ali ne i redovni sud). PREGOVORI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Pregovori prethode zaključivanju ugovora. Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora, dakle o svim bitnim elementima, te se očekuje da će se pregovori transformisati u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica, a slično je i sa ponudom, jer je ponuda jednostrana izjava volje upućena jednom licu, ali moguća je i ponuda upućena većem, ili čak neodređenom broju lica. Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora (!), jer poziv na pregovore ne sadrži sve bitne elemente ugovora i njegov cilj je da dovede do ponude, koja kao takva mora sadržavati sve bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, a ponuda obavezuje bar za određeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora bilo koji od učesnika može staviti ponudu. Treba naglasiti da pregovori često imaju karakteristike ponude. Pregovarači su dužni voditi pregovore na ozbiljan način, sa namjerom da dođe do zaključenja ugovora, u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor ne smije kod pregovarača stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti, jer ukoliko tako postupi, odgovarat će za štetu prouzrokovanu pregovorima. To znači da se odgovara i za pregovore (!), ali

175 | P a g e

samo u smislu ako neko ulazi u njih da bi drugome prouzrokovao štetu. U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu, tj. za onu štetu koja je stvarno nastala, a ne za buduću štetu, tj. onu koja će nastati. Dakle, za razliku od ugovornih odnosa u građanskom pravu, gdje se izmakla dobit uvijek nadoknađuje, u ugovorima u privredi to nije slučaj. Osnov odgovornosti kod pregovora: Po svojoj pravnoj prirodi, odgovornost kod pregovora spada u kategoriju deliktne odgovornosti (!), a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici štetnika. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu, on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala, a štetnik dokazuje da nije kriv. PONUDA ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Ponuda je jednostrana izjava volje, koja je kao prijedlog za zaključivanje ugovora upućena određenom licu, sa ciljem zaključenja ugovora. Kao takva, ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor. Ponuda se može izraziti ne samo izričitom voljom, već i svim drugim načinima kojima se volja može izraziti. Kod jednostrane izjave onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostrane izjave može se odgovarati i za tuđu obavezu (npr. jamac koji odgovara za dužnika). Ponudilac je slobodan u svom izboru lica kojima će uputiti ponudu. Međutim, pravo preče kupnje je svojevrstan vid ograničenja. Osim ugovorom, za određena lica pravo preče kupnje može biti određeno i samim zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju preče kupnje moraju biti pismeno obavještena o namjeravanoj prodaji, kao i njenim uslovima. Pored posebne ponude, koja se upućuje jednoj određenoj osobi, postoji i opšta ponuda, koja se upućuje neodređenom broju osoba, a koja sadrži sve bitne sastojke ugovora. Tu ponudu karakteriše kontinuitet, tj. stalnost, jer se ona neće ugasiti ako jedno lice prihvati ponudu. Izlaganje robe bez označavanja cijene ne znači da je učinjena ponuda. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih vrsta obavještenja, oglasa putem štampe, radija i TV-a, ne smatraju se ponudom, već samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga što nije određena količina, koja je jedan od bitnih elemenata ugovora. Ponuda obavezuje ponuđača do momenta od kojeg je ponuđač ne može opozvati, što znači od prispjeća ponude ponuđenom, jer od tog trenutka ponuda postaje neopoziva. U ponudi se može odrediti rok trajanja ponude, i u tom slučaju ponuda obavezuje ponuđača do isteka tog roka. Prihvatanje ponude, koje je ponuđaču stiglo sa zakašnjenjem, u načelu ne dovodi do zaključivanja ugovora. Takvo prihvatanje ponude smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuđenog. Ponuda ugovora za čije zaključenje zakon zahtjeva posebnu formu, obavezuje ponuđača samo ako je učinjena u toj propisanoj formi. Prihvat ponude: Jednostrana izjava volje kojom ponuđena strana daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor zaključen. Prihvat ponude po sadržini treba da odgovara samoj ponudi, što konkretno znači da su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda često ima i elemente koji nisu bitni, dakle sporedne elemente. Prihvat ponude se ne odnosi na ove sporedne elemente, pa se oni mogu određivati i nakon prihvata ponude. Prihvat ponude mora biti bezuslovan (!); ako je ponuda prihvaćena pod nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom. Volja za zaključenje ugovora može biti data, tj. prihvat ponude se može izraziti na izričit način, pismeno ili usmeno, ili na prešutan način, konkludentnim radnjama (npr. kod javne prodaje dizanjem ruku). Svi ugovori se ne mogu zaključiti konkludentnim radnjama; odnosno, konkludentnim radnjama mogu se zaključiti samo neformalni ugovori. U privrednom pravu ne važi načelo da šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude (!), ali kod ovog pravila postoje i izuzetci, kada se šutnja ponuđenog smatra prihvatom ponude (!), i to u dva slučaja: a) ako se radi o dugogodišnjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u pogledu određene robe, kada se smatra da je ponuđeni prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u ostavljenom roku odbio; te b) kod ugovora o

176 | P a g e

osiguranju, kada osiguranik obavijesti da želi da zaključi ugovor, a osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zaključen i za slijedeći rizični period pod istim uslovima kao i u periodu koji je upravo istekao. Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Bitno je da te izjave volja moraju biti date slobodno i ozbiljno. VRIJEME ZAKLJUČENJA UGOVORA Ugovor je zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu; međutim, ugovorne strane mogu predvidjeti i drugo vrijeme zaključenja ugovora. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica; tada je ugovor zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu, a treći saglasnost može dati prije zaključenja ugovora (kao dozvolu za zaključenje), ili nakon zaključenja ugovora (kao saglasnost sa zaključenjem). MJESTO ZAKLJUČENJA UGOVORA Smatra se da je ugovor zaključen u mjestu u kojem je ponuđač imao svoje sjedište, odnosno prebivalište, u trenutku kada je učinio ponudu. (tzv. opšte načelo). Pored toga, ugovorne strane mogu ugovorom odrediti i neko drugo mjesto zaključenja ugovora. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora biti dopušten, moguć, te određen ili odrediv – u suprotnom, ugovor je ništav.

NIŠTAVOST UGOVORA U PRIVREDI a) Ako je ugovor protivan načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima i moralu društva b) Ako je predmet ugovorne obaveze nemoguć, nedopušten, te neodređen ili neodrediv c) Ako osnov ugovora ne postoji, ili ako postoji, ali je nedopustiv d) Ako postoje mane volje (ugovarač je potpuno poslovno nesposobno lice) e) Ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji f) Ako ugovor nije zaključen u zakonom predviđenoj formi Ništav ugovor ne konvalidira ni u slučaju naknadnog prestanka navedenih nedostataka!! Ako je pak nedostatak minoran, a ugovorne obaveze ispunjene, ugovor će postojati i ne može se tražiti utvrđivanje ništavosti takvog ugovora. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti. Prigovor ništavosti može istaći svako zainteresovano lice, pa i lice koje nema pravni interes. Od ništavosti treba razlikovati rušljivost – ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost, a rušljiv ugovor jeste nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se može pobijati.

177 | P a g e

bez obzira da li formu predviđa zakon ili dogovor stranaka.* Postoje još i posebni slučajevi. kao što su javna prodaja nadmetanjem. bankarska garancija. a ne stvarno-pravno dejstvo. neformalni i konsenzualni. Kada zakon traži pismenu formu. *Ovdje postoji samo jedna razlika – kod zakonske forme svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti učinjena na isti način. tada se takav ugovor ne može raskinuti neformalnim sporazumom. a u slučaju nekretnina potreban je upis u zemljišne knjige. PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo. dakle u pismenom obliku. 178 | P a g e . Dakle. onda je ona uslov punovažnosti ugovora. licitacija ili aukcija. načini zaključenja ugovora. Ova sredstva su regulisana ZOO-om. pismenom obliku. Licitacija ili aukcija se može sprovesti pismeno ili usmeno. a ugovor nije zaključen u toj formi. taj ugovor se može smatrati valjanim i proizvodit će pravno dejstvo. Ako ugovor nije zaključen u zakonom propisanoj ili ugovorenoj formi. Svi ugovori u privredi. Kod sporazumnog raskida ugovora. zaključenjem ugovora o prodaji ne prenosi se pravo vlasništva nad robom. uglavnom pismena. a kada su strane ugovorile određenu formu. Kada zakon traži formu. jer je bitna saglasnost volja ugovarača. tj. te ugovor o prodaji sa obročnim otplatama cijene. što zavisi od toga kako je učinjena ponuda. kredit. ili većina njih. ZVPO-om. To znači da zaključeni ugovori predstavljaju samo pravni osnov (iustus titulus) za sticanje stvarnih prava. ugovor o licenci. ili su u pretežnom dijelu izvršile svoje ugovorne obaveze. Također. jer mu nedostaje bitan elemenat. takav ugovor nije ni zaključen. jer je ugovor samo pravni osnov. i to za slijedeće ugovore: ugovor o građenju. a predaja stvari predstavlja način sticanja (modus acquirendi). alotman. a za prenos prava vlasništva potrebna je predaja robe. a u slučaju ugovorene forme moguć je neformalni oblik raskida. u praksi se ovi ugovori najčešće zaključuju u pismenoj formi. jesu dvostrano-obvezujući i pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje ugovornih obaveza. a ugovor nije zaključen u toj formi. te Zakonom o zalogu na pokretnim stvarima (ZZPS).FORMA UGOVORA U PRIVREDI Ovi ugovori su. Za pojedine od ovih ugovora zakonom se traži određena forma. jamstvo. i takav ugovor je nepostojeći. izmjene ugovora ne moraju biti učinjene u formalno. Sudska praksa kaže da – ako u oglasu o javnom nadmetanju nije izričito navedno – onaj ko je dao taj oglas nije dužan da zaključi ugovor čak ni sa najpovoljnijim ponuđačem (!). ugovor o trgovinskom zastupanju. zaključenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni odnos. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA U PRIVREDI Ova sredstva se dijele na sredstva radi zaključenja ugovora i na sredstva radi ispunjenja ugovora (ugovorna kazna. u načelu. dokumentarni akreditiv i zalog). osiguranje. Ako su ugovorne strane ispunile takav ugovor (sa ugovorenom formom). takav ugovor je suprotan prinudnim normama i stoga je ništav. jamstvo. ugovor se može raskinuti neformalno (!). Ako su ugovorne strane dogovorile formu. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu. takav ugovor neće proizvoditi pravno dejstvo. kada zakon traži formu. Ipak.

„garancija na prvi poziv bez prigovora“. što znači da odredba o ugovornoj kazni predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze. Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. u privrednom pravu jamac odgovara kao platac (!). Za razliku od građanskog prava. Najširu primjenu ima kod ugovora o prodaji i ugovora o građenju. Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne jeste da se povreda ugovorne obaveze može pripisati krivici dužnika (!). Karakteristična je tzv. dok se u nekim slučajevima jamstvo predviđa zakonom. BANKARSKA GARANCIJA Izjava banke. „super. povjerilac ima pravo tražiti i ugovornu kaznu i naknadu štete u vidu razlike do visine štete.UGOVORNA KAZNA Spada u grupu najčešćih i najvažnijih sredstava obezbjeđenja ispunjenja ugovora u robnom prometu. povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze. ili je ispuni sa zakašnjenjem. kao davaoca garancije. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. i povjerilac je ne mora dokazivati. Ovaj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca – čak i protivno volji dužnika. Dužnikova krivica se ne utvrđuje. koju je jedna ugovorna strana dužna isplatiti drugoj ugovornoj strani. ona se pretpostavlja. dakle daje se i za uslovnu obavezu. Ova garancija je akcesorne prirode. i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. kada korisnik garancije može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih dviju banaka. Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena. 179 | P a g e . Uvijek se izražava u novcu i njena forma je pismena. povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno!). povjerilac ima pravo na ugovorenu kaznu. Ugovornom kaznom se obezbjeđuje ispunjenje nenovčanih obaveza.garancije“. dok dužnik može dokazivati da nije kriv. Ugovorna kazna je po svojoj prirodi akcesorna. JAMSTVO Nastaje ugovorom i zakonom. ako ne ispuni svoju ugovornu obavezu. Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje. Postoje razne vrste bankarskih garancija. Daje se za svaku pravovaljanu obavezu. Postoje i tzv. bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana. kao i za buduću određenu obavezu. a neke od njih tretira ZOO. bez obzira na njen sadržaj. što znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika i jamca. Može biti izražena u novcu ili u predmetima. U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu. Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. Ugovorna kazna je određena suma novca ili neka druga imovinska korist. njena valjanost zavisi od glavne obaveze radi koje je data. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni podrazumijeva: a) u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze. Ako je zbog neispunjenja ili zakašnjenja pretrpio štetu. a ako su utuženi i jamac i glavni dužnik. a ugovorna kazna je manja od nastale štete. onda oni odgovaraju solidarno. Ako nema štete. Povjerilac može tužiti jamca. U pravilu do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora zaključenog između povjerioca i jamca. i to u slučaju kada postojeću garanciju potvrdi druga banka. gdje jamac supsidijarno odgovara. b) u slučaju kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze. a da istovremeno ne tuži glavnog dužnika. i jamac nema pravo na prigovor redoslijeda (!).

Subjekti zaloga mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. odn.DOKUMENTARNI AKREDITIV Prihvatanjem naloga za otvaranje akreditiva. jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi (!). da bi prodao založenu stvar.). nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. opoziv je ako ništa nije ugovoreno. Zalogodavac može biti lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari. Ugovorom o zalogu obavezuje se dužnik ili neko treće lice (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da će mu predati neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasništva. Ponekad se odstupa od načela „prvi u vremenu. kao što je slučaj kod ugovora o prevozu robe. a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja istu vrati neoštećenu zalogodavcu. UGOVORI UGOVOR O PRODAJI Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje. Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. potraživanja. ne mora sudskim putem tražiti ostvarenje toga prava. isl. i to nije slučaj kada je u pitanju zalog na nepokretnostima (hipoteka). Predmet založnog prava mogu biti individualno određene i nepotrošne pokretne stvari. Ovo načelo se primjenjuje radi jednostavnijeg i lakšeg uređenja stvari. Na jednoj stvari može se zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima. Određuje se za jedinicu po 180 | P a g e . Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. Roba koja je predmet prevoza ujedno je i založena. koje se nalaze u prometu (pokretne stvari. Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima. tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasništva. Može biti fiksna i promjenljiva. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu. Nije mu potreban izvršni naslov. da bi ostvario založno pravo na stvari koja je založena. Povjerilac založnog prava. a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. jači u pravu“. ZALOG Založno pravo na pokretnim stvarima jedan je od najznačajnijih oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. Nasuprot tome. Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novčana naknada koju kupac plaća prodavcu za isporučenu robu. pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. Fiksna može biti određena neposredno ili posredno. sudska presuda. Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. novac. da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti u slučaju da potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti.

Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. ako je kupac preuzeo robu. dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno. U takvim slučajevima. ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava klauzulama (npr. Za prodaju stvari čiji je promet ograničen važe posebni propisi. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znači da nema cijene kao bitnog elementa. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu.količini ili za ukupnu količinu. nego da dio krivice snosi i druga strana. pregled stvari može biti odgođen do njenog prispjeća. a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema. Recimo. Cijena je zavisna od kvaliteta robe. Prodaja se može odnositi i na buduću stvar. Zakon propisuje 1 181 | P a g e . Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja. jer kupac tada plaća cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora. a ako se ni ona ne može utvrditi onda cijenu određuje sud prema oklnostima konkretnog slučaja. prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete. te je ništav ugovor o prodaji stvari van prometa. čim je to prema redovnom toku stvari moguće. i obavijestiti prodavca bez odgađanja. Pregled stvari – Kupac je dužan primljenu stvar pregledati na uobičajeni način ili je dati na pregled. može isti raskinuti i tražiti naknadu štete. ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu. momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. nego i izmakla korist. ali kupac koji nije znao niti morao znati. Nestanak. *Kod odgovornosti za prelazak rizka važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv. inače gubi pravo koje mu pripada. To je slučaj i kod novačnih obaveza. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet. Razumna cijena je tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora. Od ovog pravila ima i izuzetaka. nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva. a nije je preuzeo. *Drugi slučaj. a usljed te situacije ne može ostvariti svrhu ugovora. Ako u ugovoru o prodaji cijena nije određena niti odrediva ugovor nema pravni učinak. a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta. Dakle. Ovo se dešava u određenim slučajevima. i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom1. kao da je robu preuzeo kada je trebao. Ako je kupac otpremio stvar dalje. kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oštećenje ili propast stvari. a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe. *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu. franco). odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti. u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom. iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega.479-kad postoje materijalni nedostaci. jer se štiti savjesna strana. Prodaja tuđe stvari obavezuje ugovaratelja. (čl. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka. zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete.). krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma. ograničiti. Ako je pegled izvršen u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopćiti odmah.

Prigoovr mora biti blagovremen. Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). Da li je nedostatak neznatan ili ne. Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Ako je poslato običnom pošiljkom može biti upitno pravo kupca. Nejćešče prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. Sve ove norme nisu prisilne naravi. jer se najlkaše rješavaju stvari. 182 | P a g e . Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. Stvar je ispravno upotrebljavana. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. Ovdje odgovara i prodavac i garant. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. Kada rok nastupi ugovor prestaje. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. Dakle. 2. po zakonu. zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe. Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). količine i poslati preporučenom poštom. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). kupac ima pravo na naknadu štete. Nabolje je kada postoji servis. a ne za neki njen nedostatak. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zaključenja ugovora. U praksi. konkretan i upućen na siguran način. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima.kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: 1. nema drugog primjerenog roka. Može da raskine ugovor U svakom slučaju. a došlo je do kvara. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. rok je 3 godine. Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe. To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka.

Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. ugovor se po zakonu smatra raskinutim. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. U ovim slučajevima kupac može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. Njom se potvrđuje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj označen. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. Povjerilačka docnja Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. a ako se radi o stvarima određenim po rodu. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. Ako krcatelj nije tražio izdavanje teretnice. prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. ne samo zato što on to neće. onda brodar ili krcatelj imaju 183 | P a g e . naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete.Zaštita od evikcije – odgovornost za pravne nedostatke U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. sniženje cijene. ali nema pravo na naknadu štete. protekom roka on se raskida po samom zakonu. protekom roka koji je određen. on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca. da mu isporuči drugu stvar. da traži nakanadu pretrpljene štete. U tom slučaju dolazi do sankcija. a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2. U slučaju raskida ugovora. U takvim slučajevima. Konosman Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe). i tada kupac može tražiti vraćanje stvari. Ako rok nije određen. nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora. Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od njega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica. u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu korist. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograničena. Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. Kada je u pitanju fiksni ugovor. Docnja? Dužnička docnja Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu. brodar je dužan da izda konosman ili teretnicu. ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. Ako je rok ugovoren.

Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. Kada se prenosi odvojeno. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. kao i neispravnom ambalažom. Tovarni list Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). a moguće i odvojeno. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje.pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. Odgovornost skladištara je objektivna. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. OSTALI UGOVORI UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. zajmova itd. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita. nužnih i korisnih troškova. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne. naknadu potrebnih. Ako tako glasi. tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice. eksterni i završni odnos. u oba slučaja je prenosivi tovarni list. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. 184 | P a g e . U oba slučaja radi se o izdavanju robe. Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. Naknada se određuje ugovorom. dvostran je i teretan i neformalan. Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca. Skladišnica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). On mora dokazati da je šteta na robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. ali on je samostalni imenovani ugovor. bilo o prodaji ili kupovini robe. najprije se mora prenijeti varant (založnica). On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. Kod tog pravnog posla postoji interni. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor. Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice.

Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. On postupa sa pažnjom dobrog privrednika. pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja. a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom određena. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena. uzorka ili modela. UGOVOR O USKLADIŠTENJU 185 | P a g e . Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom. Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. ona se određuje prema radu posrednika i učinjenoj usluzi. ona se određuje tarifom ili lokalnim običajima.Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun .Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno. izuzev ako nije drugačije ugovorena.Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan. Posrednik ne zaključuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktičke radnje. U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. pored odgovornosti za izbor trećeg lica. pojačani komision (delkvedere komision) gdje komisionar. UGOVOR O POSREDOVANJU Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zaključenju određenog ugovora. davalac licence može raskinuti ugovor. Stvara samo komercijalnu vezu. onda poprima obilježja ugovora o djelu. Dužan je da se pridržava naloga i upustava nalogodavca. Ako naknada za posredovanje nije određena ugovorom. Nalogodavac može da opozove nalog sve dok on nije izvršen. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan. onda kažemo da je u pitanju podlicenca. proviziji. pravo iskorištavanja pronalazaka. ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. Ako se ugovor na takav način. odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla. onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. a odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica. Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno. Ako se ne može tako odrediti. UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi.Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun . u cjelini ili djelimično. Razlika između posredovanja i zastupanja je slijedeća: . ne i pravnu. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu. onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja. tehničkog znanja ili iskustva. žiga.

Kao izvođač može se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za građenje odgovarajućih građevina. ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. Skladištar odgovoara po načelu objektivne odgovornosti. Skladištar nadoknađuje štetu ostavodavcu po principu stvarne. a ne tržišne vrijednosti robe. koju izdaje nadležni općinski organ. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva). bilo da ih pribavi putem kredita. a ne formalan ugovor. vrstu i kvalitet stvari. usljed promjene u cijeni rada. ZOO ne priznaje eventualnu štetu kao vid štete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj šteti. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna. a ne realan ugovor. u praksi se najčešće zaključuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladištar. I eventualna šteta je buduća ali je neizvjesna. nije dužan da dokazuje krivicu skladištara. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu štetu. on je neformalan. Naknađuje se obična šteta i izmakla korist. To je konsezulan. 186 | P a g e . I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. što znači da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. Osim elaborata investitor mora pribaviti i građevinsku dozvolu. Drugačije je ako je u pitanju individualno određena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije dužan primiti drugu sličnu stvar.To je ugovor kojim skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju drugom subjektu. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. Prethodne radnje . a skladištar ipak preda ostaviocu istu količinu. u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene). Elaborat može izraditi sam investitor. karakteristikama robe primljene na uskladištenje i ambalaže. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. materijala. iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi. Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i šteta. to nije naknada naturalne štete. Ako to nije slučaj. a ne vjerovatna. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju.Izvođenju građevinskih radova može se pristupiti na osnovu investicionog programa – elaborata. a naručailac se obavezuje da mu za to plati određenu cijenu. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr. Bitni elementi . Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava. Povjerilac je ostavodavac. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. a skladištar se može exkulpirati odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala usljed više sile. odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove. a ostavilac da za stručno čuvanje i održavanje stvari isplati skladištaru ugovorenu naknadu. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenljivih stvari. ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obavezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. Stranke su dakle: investitor (naručilac) i građevinar (izvođač). nego ispunjenje ugovorene obaveze. ako postoje elementi na osnovu kojih se ona može odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna važećim propisima i dobrim poslovnim običajima. a može ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzečem registrovanim za tu djelatnost. Međutim. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. bilo iz vlastitih izvora. Obavezna je pismena forma. radnjom trećeg lica.Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku.

U slučaju akutne opasnosti može i obustaviti radove. UGOVOR O PREVOZU U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU 187 | P a g e . Turistička agencija može odustati od korišenja smještajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme pošalje obavještenje o odustanku od korištenja određenih kapaciteta. Ako uoči nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. Osim što treba da se pridržava projekta. ako odstupi od projekta. treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je matreijal upotrebljen. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. odgovarajućim propisima ili pravilima struke. Sve to mora da učini pošteno i savjesno. Ugovor o alotmanu mora biti zaključen u pismenoj formi. Pridržavanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati odobrenje investitora. izvođač odgovara i za rad podizvođača. bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruženih usluga ukoliko je koristila angažovane hotelske kapacitete. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi. Ukoliko je ugovorom predviđena posebna obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete. Odgovornost građevinara je pooštrena. Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. pruži ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj određenu proviziju.Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadležni inspekcijski organ. 2. 4. UGOVOR O ALOTMANU Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku određenog vremena stavi na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja u određenom objektu. jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne može ne znati sve gore navedeno. investitora). Dakle. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. 3. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu. djelujući pažnjom dobrog stručnjaka. 5. mora da poštuje i javno pravne propise koji se na njih odnose.

a po cijenama mjesta odredišta na dan kada je brod stigao u luku. ali ne može se u većoj mjeri ograničiti brodareva odgovornost. Stranke su brodar i naručilac prijevoza. U praksi se zaključuje pismeno izdavanjem tovarnog lista. Posebna havarija nastaje višom silom. Radi se o svjesnom žrtvovanju manjeg da bi se spasilo veće. pobuna. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadržaj ugovora o prijevozu. dvostrano je obavezan i teretan.. a naručilac prijevoza da plati vozarinu. ali se u praksi često zaključuje u pismenom obliku. Krivica brodara za štetu se pretpostavlja – princip subjektivne pretpostavljene krivice. UGOVOR O PREVOZU MOREM ILI UNUTRAŠNJIM VODAMA Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja. Bitni elementi su predmet i vozarina. ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti. 188 | P a g e . brodar i korisnici prevoza. Bitni elementi su cijena i predmet. Ugovor o prijevozu nije formalan. a u cilju spašavanja broda i robe. Štetu i troškove generalne havarije snose zajednički svi učesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu. Tovarni list po pravilu nije prenosiv. pomorskih nezgoda. nemira. Visina naknade štete se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti stvari. Osnov za to je zajednica rizika koju čine: sopstvenik broda. odnosno na dan kada je morao stići. Zajednička havarija je svjesno prouzrokovana šteta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe. Tovarni list može da glasi po naredbi ili na donosioca. više sile. štrajka. međunarodnog zločina na moru. On nije formalan.. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zaključenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz. Brodar odgovara za štetu samo ako je kriv. Oslobađa se od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati. Poatojanje ugovora o prijevozu može se dokazivati i drugim sredstvima. ratnih događanja..Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze određenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlaštenom licu kojeg primalac odredi a pošiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu. Dopušteno je ugovorom pooštriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi viši iznos.

da je prije podnosenja zahtjeva imao prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH c. Olaksanom naturalizacijom 6. Usvajanjem 4. Rođenje drzavljanstvo BiH stice se rodenjem ako je dijete rodeno ili nadeno na teritoriji BiH a cija su oba roditelja nepoznata ili su oba roditelja nepoznatog drzvaljanstva 3.ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH STICANJE DRŽAVLJANSTVA 1. da mu nije izrecena sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz BiH e. da ima 18 godina b. Porijeklo ako je dijete u vrijeme rodenja a bez obzira na mjesto rodenja oba roditelja bili drzavljani BiH Ako je u vrijeme rodenja jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno na teritoriji BiH Ako je jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno u inozemstvu 2. Naturalizacija radi se o strancu koji je podnio zahtjev za u prijem u drzavljanstvo BiH ali da bi bio primljen u drzavljanstvo BiH mora ispunjavati uvjete: a. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH d. Porijeklom 2. Putem medunarodnih sporazuma 1. da nije osudivan na izdrzavanje kazne zatvora za krivicno djelo ucinjeno sa umisljajem na period duze od 3 godine u periodu od 8 godina od dana podnosenja zahtjeva f. Rođenjem 3. Naturalizacijom 5. da se ta osoba odrekla ili na drugi nacin izgubila drzavljanstvo BiH 5. Olaksana naturalizacija 189 | P a g e . Usvojenje ovdje se mora raditi o potpunom usvojenju dijetete koje je mlade od 18 godiina 4.

da se odrekao ili je na neki drugi nacin izgubio svoje ranije drzavljanstvo Zakon je propisao da odredene osobe mogu steci drzavljanstvo BiH i ako ne ispunjavaju ove uvjete koji su propisani kada je u pitanju naturalizacija i ilaksana naturalizacija a to su osobe: a. po sili zakona odricanjem otpustom oduzimanjem medunarodnim sporazumom 1.ovdje se radi o bracnom drugu drzavljana BiH . emigranti koji su se vratili u BiH b. da brak traje 5 godina prije podnosenja zahtjeva u prijem za drzavljanstvo b. 4.uvjeti osoba koja trazi otpust iz drzavljanstva BiH mora imati 18 godina protiv te osobe ne moze se voditi kazneni postupak zbog ucinjenog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti mora izmiriti poreske obaveze. oduzimanje drzavljanstva moze se oduzeti ako je to drzavljanstvo steceno na osnovu ili pomocu laznih informacija. po sili zakona drzavljanstvo BiH prestaje po sili zakona dobrovoljnim sticanjem ako osoba stekne drzavljanstvo neke druge osobe a bilateralnim sporazumom izmedu te drzave i BiH nije uredeno dvojno drzavljanstvo 2.uvjeti za prijem : a. da ima stalno mjesto boravistva na teritoriji BiH 3 godine prije odnosenja zahtjeva c. odricanjem osoba koja napuni 18 godina a koja zivi u inozemstvu moze se odreci drzavljanstva BiH ali pod jednim uvjetom ko ima drzavljanstvo te drzave ili ako joj je zagarantovano drzavljanstvo te drzave kada su u pitanju djeca mora biti suglasnost oba roditelja i mora imati drzavljanstvo te drzave ili da mu je zagarantirano na neki drugi nacina drzavljanstvo te drzave 3. skrivanja dokaza a akoji su relevantni za sticanje drzavljanstva BiH ako drzavljanin BiH ucestvuje u nekim oruzaim snagama neke druge drzave a da za to nema suglasnost nadleznih organa BiH 190 | P a g e . laznih dokaza. prva i druga generacija potomaka emigranata Isto tako drzavljasntvo BiH mogu steci osobe ako ne ispunjavaju ove uvjete ako su od neke posebne koristi za BiH. 2. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA 1. 5. 3. sve doprinose ili sve druge obavze koje su joj odredene pravomocnom odlukom suda da je ta osoba strekla ili joj je zagarantirano drzavljanstvo te druge drzave 4.. otpust.

eksploziva. Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skupštini. odluke. Prema ustavu FBiH sastav Federalne vlade je slijedeci: 8 Bosnjaka. rjesenja i zakljucke. Centralna banka BiH Izvršna u vlast u FBIH – Predsjednik FBIH. cijelo Vijeće ministara je u ostavci. Predsjedništvo BiH. AKTI VLADE FEDERACIJE Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom kao sto je to propisano u Ustavu Federacije. AKTI VIJEĆA MINISTARA . Isto tako. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Federacije je izvrsni organ vlasti a cine je premijer i ministri. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Vijeća ministara. Nakon tih konsultacija tu odluku potvrduje zastupnicki odnosno predstavnicki dom Federacije. 5 Hrvata i 3 Srbina. Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije. Vlada FBiH Izvršna u vlast u kantonu – Vlada kantona Izvršna u vlast u općini i gradu – Načelnik općine i gradonačelnik ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH 38/02) - VIJEĆE MINISTARA To je izvršna vlast BiH. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. donosi uredbe. zaključci. a odluku o imenovanju također potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. 191 | P a g e .- ako je drzavljuanstvo BiH steceno suprotno odredbama koje reguliraju sticanje drzavljanstva naturalizacijom i olaksanom naturalizacijom moze se oduzeti ako je osoba osudena pravomocnom presudom nadleznog suda a radi se o poduzimanju radnji kojima se narusava ustavni poredak i sigurnost BiH ako postoji pravomocna presuda za odredena krivicna djela i to npr. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine. Odlukama se ureduju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere ili se jos moze davati suglasnot na neka akta odlukom. radio aktivnih materija itd. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. rješenja. Izvršna u vlast u BIH – Vijeće Ministra. Uredbama se ureduju najvaznija pitanja iz nadleznosti vlade i osnivaju neke druge strucne sluzbe vlade federacije ( npr ured za zakonodavstvo). krijumcarenje vatrenog oruzja. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku. nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za premijera. Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.Odluke.

Rješenjem se odlucuje o imenovanjima i i razrjesenjima iz nadleznosti Vlade Federacije kao i o drugim pitanjima o kojima se rjesava pojednacnim aktom. Zakljuckom se ureduju neki stavovi o pitanjima od znacaja za provodenje unutarnjih odnosa u Vladi i odreduju neki zadaci federalnim organima uprave ( npr. zakljucak o smanjivanju troskova). Sjediste Vlade Federacije je u Mostaru i Sarajevu.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA
Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vrši operativne poslove policije iz nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrđene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zaštitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine. 13. Federalno ministarstvo prostornog uređenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nalaze se Federalna uprava za šumarstvo i Federalni zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi.

192 | P a g e

15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

ZAKON O MINSTARSTVIMA BIH
Ministarstva na nivou BiH To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarsvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.

Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava.

ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE FBIH
Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH, kantonu, općini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. Nadležnost federalnih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. Koje poslove obavljaju organi uprave? 123456izvrsavanje zakona i drugih propisa vrsenje upravnog nadzora donosenja podzakonskh propisa davanje odgovora zakonodavnim organima pracenje stanja u oblasti za koje su osnovani i druge poslove koje su porpisani zakonom i podzakonskim aktom

Kada su u pitanju Federalni organi oni izvrsavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvrsavanje federalnih zakona ako su ti poslovi koji su propisani tim zakonom preneseni na kanton, grad odnosno opcinu. Kantonalni organi uprave oni takode neposredno izvrsavaju kantonalne zakone kao i federalne propise ako je taj dio nadleznosti iz federalnog zakona prenesen na kanton.

193 | P a g e

Opcine izvrsavaju propise koje donose gradska odnosno opcinska vijeca kao i poslove koji su im preneseni od strane federacije, odnosno kantona. BiH jedan dio svoje nadleznosti moze prenijeti na Federaciju i na kantone. Upravni nadzor obuhvata nadzor nad zakonitoscu upravnih akata koje donose institucije koje imaju javna ovlascenja i inspekcijski nadzor. Organi uprave donose podzakonske akte samo u slucaju ko je to propisano u zakonu. Svaki organ uprave prati stanje iz oblasti za koju je taj organ uprave osnovan. Kakve su nadležnosti organa uprave kod prenosa ovlaštenja, a koje obaveze? Povjeravanje javnih ovlastenja to znaci da organi uprave jedan dio svoje nadleznosti mogu povjeriti nekom drugom pravnom subjektu i to povjeravanje jednog dijela svoje nadleznosti zovemo povjeravanje javnih ovlastenja povjeravanje javnih ovlastenja moze se vrsiti samo zakonom, medutim, organi uprave jedan dio ipak ne mogu povieriti odredenim pravnim subjektima a to su inspekcijski poslovi, ali u okviru tih poslova organi uprave mogu zatraziti strucnu pomoc odredenih specijaliziranih institucija. – mogu se povjeriti ekspertize, analize...iz razloga sto organi uprave tehnicki ni strucno nisu osposobljeni za obavljanje tih poslova nadleznosti organa uprave prema njima: daju strucna misljenja, uputstva, tumacenje propisa, rjesavaju po zalbama, daju odredene instrukcije a taj ima obavezu da podnosi sestomjesecne odnosno godisnje izvjestaje s tim sto organi uprave mogu zatrazitio odreden informacije i obavjestenja i mimo tih izvjestaja koji se dostavljaju svakih 6 mjeseci odnossno svaku godinu dana. Ako ti subjekti ne izvrsavaju to, onda ce organ uprave pokrenuti postupak izmjene zakona kojim je izvrseno povjeravanje tog djela nadleznosti

-

-

Kako se osnivaju organi uprave? Organi uprave osnivaju se zakonom. Zakonom se osnivaju organi uprave na razini drzave, federalni organi uprave i kantonalni organi uprave, a gradske i opcinske sluzbe za upravu propisom gradskog odnosno opcinskog vijeca. Zakonom o osnivanju uprave propisuje se nadleznost organa uprave. Organi uprave osnivaju se na način koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i stručnih poslova iz okvira nadležnosti Federacije, kantona, općine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvršavanja obaveza građana i pravnih lica. Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvrđuje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su  federalna ministarstva i  federalne uprave.

194 | P a g e

Federalne upravne organizacije su:  federalni zavodi,  federalne direkcije i  federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su:  kantonalni zavodi,  kantonalne direkcije i  kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva.

Osnivanje općinskih organa uprave i općinskih upravnih organizacija Općinski organi uprave su općinske službe za upravu. U općini se mogu, samo izuzetno, osnivati općinski zavodi, općinske direkcije i općinske agencije kao općinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu općinske službe za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Općinski organi uprave i općinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje odlukom općinskog vijeća a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske službe za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvrđuje odlukom gradskog vijeća o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. ZADATAK: Ministar dođe na zadatak da se osnuje novo ministarsvo - treba se pripremiti zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonanim ministarstvima u kojim se dodje jos jedno ministarstvo i njegove nadleznosti. Obradivac zakona je resorno ministarstvo (Postupak donosenja zakona ne pita na ispitu..)

195 | P a g e

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa uprave (sistematizacija)? Unutranja organizacija uprave ureduje se pravilnikom (jedinice, sistematizacija radnih mjesta, uslovi., opsi radnih mjesta, broj izvrsilaca...) Ko rukovodi organima uprave, upravom i upravnom organizacijom? Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja, odnosno, nadležnosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se bliže propisuje način postupanja, a instrukcijom također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima.

Propisi koje donose organi uprave (pitanje) Donose pravilnike a pravilnicima se blize propisuju pojednine odredbe zakona. Osim pravilnika donose uputstvo kojim bi se popisivao nacin izvrsavanja odredenih poslova. Instrukcija - utvrduju se pravila o nacinu obavljanja nekog posla. Naredba - moze se nesto narediti ili zabraniti. Od pojediniacnih akata donose rjesenja i zakljucke. To donosi rukovoditelj organa uprave. Oni mogu ovlastiti rukovodece drzavne sluzbenike ili druge sluzbenike da donose pojedinacni akt.

Odnos organa uprave prema građanima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti? Odnosi organa uprave prema građanima Organi uprave zahtjeve građana rješavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave dužni su u kontaktima sa građanima postupati na način da se u svakoj situaciji poštuje dostojanstvo ljudske ličnosti i njihov moralni integritet.

196 | P a g e

dužan je preduzeti zakonom predviđene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema državnom službeniku na čiji se rad pritužba odnosi i istovremeno podnosiocu pritužbe obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje se rješenjem na osnovu propisa kojim su uređene naknade troškova svjedocima u upravnom postupku. oni dužni pribavljati po službenoj dužnosti.gradonačelniku. ili ako na bilo koji drugi način odugovlače sa rješavanjem zahtjeva građana. odnosno gradonačelniku i općinskom načelniku.Građani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji. Uvjerenja se izdaju odmah. a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritužbe. 197 | P a g e . a u okviru njih inspektori. s tim da ti troškovi ne mogu biti veći od visine službene dnevnice utvrđene za državne službenike.Organi uprave dužni su građanima pružati potrebnu pravnu pomoć i davati odgovarajuća objašnjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. ili od građana traže nepotrebne i suvišne dokaze. a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva. ima pravo zahtijevati naknadu nastalih troškova koji obuhvataju troškove prijevoza i troškove ishrane za vrijeme boravka u sjedištu organa uprave. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao građanina. Ako državni službenici u organima uprave zahtjeve građana ne rješavaju u propisanim rokovima.Ovakve radnje državnih službenika predstavljaju težu povredu službene dužnosti. ili traže dokaze koje su.općinskom načelniku. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. dužni su na pisani ili usmeni zahtjev građana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. Kad se građanin odazove pozivu organa uprave. Organi uprave ne smiju od građana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o činjenicama o kojima organi vode službene evidencije. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlaštenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode službene evidencije o određenim činjenicama. građani imaju pravo da u vezi sa takvim ponašanjem državnih službenika podnesu pritužbe rukovodiocu organa uprave. Opće odredbe o inspekcijskom nadzoru? Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava. Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke. a bez njegove krivnje službena radnja radi koje je pozvan nije obavljena. odnosno u gradu . s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodećih državnih službenika. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah. ispitati tu pritužbu i ako utvrdi da je osnovana. Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. a u općini . jer podatke o tim činjenicama državni službenici dužni su pribaviti po službenoj dužnosti.Protiv takvog rješenja građanin može izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Doneseno rješenje je konačno.  krivičnu prijavu.  može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove. i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH. postivanje pravila ustavnog postupka. Upravna inpekcija? nalazi se pri Federalnom min pravde a kanotnalna pri kantonalnom. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće:  donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka. Lice kod kojeg je izvršen inspekcijski nadzor može izjaviti žalbu u roku od 8 dana nadležnom organu. Upravne i druge mjere inspektor naređuje donošenjem pisanog rješenja.  privredni prijestup.. rjesavanje stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku.. kancelarijsko poslovanje i nacin provodenja administrativnog izvrsenja.-)):  sprovođenje zakona o organizaciji uprave.  radne odnose državnih službenika i namještenika. Nadleznost – primjena propisa o drzavnoj upravi. UPRAVNI POSTUPAK Načela upravnog postupka? • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene upravne oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) 198 | P a g e .  donijeti rješenje o zabrani rada. primjena propisa o radnim odnosima.  zahtjev za prekršaj. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast. gradskim i općinskim organima uprave i upravnim organizacijama. Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za (član 139-10 nabrajanja.  sprovođenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku. Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vršenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim. Kojem organu se izjavljuje žalba zavisi od toga da li je rješenje donio federalni ili kantonalni inspektor.. i o primjeni kojeg zakona je riječ (federalni ili kantonalni).Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje. Zapisnik koji sacini upravni inpektor dostavlja se rukovoditelju organa uprave i nezadovoljna stranka moze izjaviti zalbu federalnom min pravde.  izreći novčanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana.

Pravila posebnog postupka ne mogu bitzi protivna nacelima ZUP-a. Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje. Supsidijarna primjena ZUP-a? Znaci da odredbe ZUP-a imaju dopunski ili supsidijarni karakter u odnosu na posebni postupak utvrđen nekim drugim zakonom.pravilo je da se protiv svakog I stepenog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba. Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. Npr. zako o penzijsko inv osiguranju i sl. carinski zakon . Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. • • • • • • • • Posebni postupak? Predstavlja odstupanje od ZUP-a. Ako je to nuzno za drukcije postupanje u tim pitanjima. Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. Načelo dvostepenosti . zakon o penzijsko inv zakonu-posto je to jedna posebna upravna oblast i posto je ona kompleksna materija i specificna ona zahtjeva posebna pravila procedure kako bi se efikasnije provodio zakon. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima u konkretnom slučaju koje su važne za donošenje rješenja. ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje. zakon o soc zastiti. To prakticno znaci da se u konkretnom slucaju primarno primjenjuju odredbe posebnog upravnog postupka a u odosu na druga pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju se pravila ZUP-a. Radi se o tome da se pojedina pitanja postupka za odredenu upravnu oblast mogu posebnim zakonom regulisati drukcije u odnosu na ZUP. Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba. zakon o zdravstenom osiguranju. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. postupa se po odredbama tog zakona. u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a. Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga. Posebni postupak prospisuje se u zakonima kojima se regulise odredena upravna materija npr. I takvo rješenje može se izmjeniti. Nadleznost u upravnom postupku? 199 | P a g e . na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza.• Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom.poreski zakoni.

kantona i opstina. Prema tome u upravnom postupku postoji tri grupe stranaka: 200 | P a g e . Pravilo je prvo da Federalni organi uprave u pravom stepenu rjesavaju u onim upravnim stvarima iz iskljucive nadleznosti Federacije i zajednicke nadleznosti Federacije i kantona. Sluzbeno lice cim sazna da postoji razlog za izuzece duzno je prekinuti rad na predmetu i o otme obavjestiti lice ili organ koji je nadlezan da odluci o izuzecu. odnosno gradsko ili opcinsko vijece. koje su federalnim zakonom stavljene u nadleznost tih organa. Pripis na kome se temelji stvarna nadleznost donosioca rjesenja mora se naznaciti u uvodu rjesenja. To su vanredni pravni lijekovi. Slucajevi obaveznog izuzeca utvrdeni su u cl 42 ZUP-a. Odredbe o izuzecu sluzbenog lica shodno se primjenjuju i na izuzece zapisnicara. Utvrduje se u pravilu propisima o teritorijalnom uredenju federalnih jedinica. Povreda propisa o nadleznosti ima za posljedicu ponistavanje rjesenja po sluzbenoj duznosti. U zakonu su precizno odredeni organi koji rjesavaju sukobe nadleznosti zavisno od nivoa vlasti. Protiv zajljucka kojim se zajljucuje o izuzecu nije dozvoljena zalba. Stranka u upravnom postupku – ko ne može biti stranka? Stranka je lice po cijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv kojeg se vodi upravni postupak ili lice koje radi zastite svojih prava i interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku. Dok se ne odluci o zahtjevu za izuzece sluzbeno lice moze preduzimati samo one radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su kantonalnim zakonom prenesene na federalne organe. Organi uprave duzni su u toku cijelog postupka da paze na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost. Mjesna nadležnost oznacava podrucje na kojem pojedini organi mogu da vrse poslove iz svoje nadleznosti. ( to su situacije o srodstvu). Postoji obavezno i fakultativno izuzece.Postoji stvarna i mjesna nadleznost. U prvoj situaciji radi se o pozitivnom sukobu nadleznosti a u drugom o negativnoj. Stvarna nadleznost je pravo i duznost jednog organa da upravne stvari rjesava u upravnom postupku. Sukob nadleznosti? Javlja se u situaciji kad dva ili vise organa tvrde da su nadlezni za rjesavanje iste pravne stvari ili kad svi ti organi odbijaju da rjesavaju u odredenoj upravnoj stvari. organizacioni propis. O izuzecu zapisnicara odlucuje sluzbeno lice koji vodi postupak. Izuzeće službene osobe? To je institut kojim se zeli osigurati objektivnost u rjesavanju upravnih stvari. Stvarna nadleznost odreduje se u propisima kojima se pravno regulise odredena upravna oblast ili po propisima kojima se regulise nadleznost pojedinih organa tzv. Fakultativno izuzece postoji u slucaju kad druge okolnosti dovode u sumnju nepristrasnost sluzbenog lica. Postoji vise pravila o tome koji organi rjesavaju o odredenim upravnim stvarima. Pokretanje postupka rjesavanja sukoba nadleznosti moze biti po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke. odnosno kantona . Kantonalni organi uprave nadlezni su da u prvom stepenu rjesavaju u stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u njihovu nadleznost i upravnim stvarima koje su federalnim zakonom sa Federacije prenesene na kantone. O izuzecu sluzbenog lica odlucuje starjesina organa uprave a o izuzecu starjesine organa urave odlucuje vlada Federacije.

vrsi se licno licu kome je pismeno namjenjeno u slucaju kad je to odredeno zakonom ili kada od dana dostavljanja tece rok koji se po zakonu ne moze produziti. On ima pravo da pregleda sva sluzbena dokumenta koja se odnose na pravne spise i zahtijevati dostavu informacija. Time se dostava smatra izvrsenom. nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. Organi uprave drugi organi. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. dodatvati. Ako se utvrdi da ovo lice ne moze izvrsiti dostavljanje jer je trazeno lice odsutno pismeno ce se vratiti organu uz naznacenje gdje se trazeno lice nalazi. naselja i sl. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranka u postupku ako mogu biti nosoci prava i obaveza o kojim se rjesava u upravnom postupku. zainteresovana. prilog zapisnika. vrijeme i mjesto gdje se sačinjava. vještaka. Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadrži slijedeće podatke: naziv organa. predmet. obavezno licno dostavljanje.1. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. 2. Spisi se mogu razgledati. posredno dostavljanje. Ombusmen nije stranka u upravnom postupku ali u tom postupku moze prisustvovati radi ostvarivanja zastite prava i sloboda gradana. tj. Ako se dostavljanje ne moze izvrsiti ni na ovaj nacin a nije utvrdno da je to lice odsutno pismeno se predaje nadleznom organu opstine prema boravistu te osobe. osobe koje su prisutne. Ako dostavljac u stanu ili na radnom mjestu ne nade trazeno lice on ce nekom od odraslih ukucana ostaviti pismeno obavjestenje o tome da trazeno lice u odredeni dan i sat bude prisutno u svom stanu ili radnom mjestu 201 | P a g e . Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju. kratak sadržaj svih provedenih radnji.u slucaju da lice kome se dostavljanje vrsi nije prisutno pismeno se predaje nekom odraslom clanu domacinstva. To je procesna sposobnost. Zapisnik u upravnom postupku – šta sadrži? O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. Pravno lice u postupku obavlja radnje preko sovh predstavnika odnosno zakonskog zastupnika koji se odreduje opstim aktom tog lica. ukratko će se upisati sadržaj datih primjedaba. 2. Za procesno nesposobno lice radnja u postuoku obavlja zajonski zastupnik . Pročita se strankama. Ako boraviste tog lica postane nepoznato i pored preduzetog istrazivanja organ ce tom licu postaviti privremenog zastupnika kojem ce uruciti pismeno. aktivna . pasivna i 3. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. dokumenata i spisa u vezi konkretne upravne stvari. a ako ima više stranica – numerišu se. osim nacrta rješenje. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe. izjave stranaka. Fizicko lice koje je potpuno poslovno sposobno moze samo obavljati radnje u postupku. Ako njih nema pismeno se moze predati susjedu ako on na to pristane ili licu koja radi na istom radnom mjestu sa primaocem pismena. drustva. ili ako jesu. osnovne jedinice privrednih drustava. Dostavljanje pismena u toku postupka – kako se vrši? Postoje tri nacina dostavljanja: 1. a postar ce a vratima stana staviti saopstenje o tome gdje se pismeno nalazi. Stranka moze biti bilo koje pravno ili fizicko lice.

Npr. Stavljanjem saopstenja na vrata smatra se da je pismeno uruceno bez obzira na eventualna ostecenja ili unustenja tog saopstenja. ( ako izgubis rjesenje o polozenom pravosudnom ispitu) 202 | P a g e . Osim toga orga moze javno saopstenje objaviti i u novinama i drugim sredstvima informisanja. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje. Ako nadležni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po važećim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Koje postupke sprovodi organ uprave prije donošenja rješenja (kad se sprovodi postupak. posebni slucajevi dostavljanja *dostavljane pismena javnim saopstenjem Ako se radi o licu ili vise lica koja orhanu nisu poznata dostavljanje ce se izvrsiti javnim saopstenjem na oglasnoj ploci organa. kojim će se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. U prijedlogu stranka je duzna iznjeti okolnosti zbog kojih je bila sprijecena da u roku izvrsi propustenu radnju i da te okolnosti ucini bar vjerovatnim. Upravni postupak je pokrenut čim je nadležni organ izvršio ma koju radnju radi vođenja postupka. a nije potrebno posebno saslusanje stranke. a cinjenice su utvrdene ili bar ucinjene vjerovatnim. O dostavljanju na ovaj nacin obavjesitti ce se organ koji je naredio dostavljanje. Ovaj postupak se provodi i u slucaju preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati. 3. donijet će o tome zaključak. Smatra se da je dostavljanje pismena izvrseno portekom 15 dana od dana isticanja saopstenja na oglasnoj ploci. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. stranka je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja i prilozila je isprave na kojem temelji svoj zahtjev. posebni postupak)? Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke. skraceni postupak – se vodi u slucaju kada je stranka u svom zahjevu navela sve cinjenice na osnovu kojih se moze utvrditi stanje ili ako se cinjenicno stanje moze utvrditi na osnovu cinjenica koje su poznate organu uprave. Na tom saopstenju dostavljac ce staviti potpis i datum stavljanja na vrata. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana od dana prestanka razloga za propustanje. žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ. a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena. Ako i poslije toga dostavljac ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvrsiti on ce na vratima stana ostaviti pismeno saopstenje u kome se naznacava gdje se pismeno nalazi.radi prijema pismena. Povraćaj u priješnje stanje – kome se podnosi? Stranka koja iz opravdanih razloga propusti da izvrsi neku radnju moze podnijeti prijedlog za povrat u prijasnje stanje. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba. odnosno sluzbenih podataka kojima raspolaze organ uprave. Uz prijedlog za povracaj stranka je duzna priloziti podnesak koji je trebala podnijeti. Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat. Nakon proteka tri mjeseca roka ne moze se traziti povracaj.

postojanje braka. utvrdivanje ocinstva ili kad je to zakonom odredeno. te upotrebe jezika i pisma. Nagodba mora biti jasna i odredena i ne smije biti na stetu javnog interesa. organ uprave ne moze rjesavati ova pitanja kao 203 | P a g e . Kad je nagodba zakljucena organ donosi zakljucak kojim postupak obustavlja. Odustanak od zahtjeva ? Stramka moze odustati od zahtjeva u toku cijelog postuoka. efikasnosti i ekonomicnosti. Ona ima dva cilja: a. Sluzbeno lice je duzno po sluzbenoj duznosti pribaviti podatke o cinjenicama o kojima taj ili drugo organ vodi sluzbene evidencije. saslusanje svjedoka ili vjestaka. Ako ne dozvoli nagodbu sluzbeno lice o tome donosi zaljucak.provodi se kad je to potrebno radi utvrdivanja cinjenica kojima se utvrduje cinjenicno stanje ili kada je to potrebno radi saslusanja stranke.posebni ispitni postupak. Usmena rasprava je jedna od najvaznijih radnji u posebnom ispitnom postupku. Stranka odustaje od zahtjeva podnosenjem pismene izjave organu ili usmeno na zapisnik. a od cijeg rjesavanja zavisi rjesavanje te upravne stvari. saslusanja stranke. pocev od nacela materijalne istine. pruzanje mogucnosti strankama da stite svoja prava i interese na usmenoj raspravi najvise dolaze do izrazaja nacela upravnog postupka. Sluzbeno lice duzno je po sluzbenoj duznosti o tome upozoriti stranke. Nagodba ima snagu izvrsnog rjesenja u upravnom postupku. Poravnanje ili nagodba? Ako u postupku ucestvuju dvije ili vise stranaka sa suprotnim zahtjevima sluzbeno lice koje vodi postupak u toku cijelog postuoka nastojace da se stranke nagode potpuno ili bar u nekim spornim tackama. Usmena rasprava? Odreduje se na inicjativu organa ili na prijedlog stranke. da prekine upravni postupak dok nadlezni organ ne rijesi prethodno pitanje ako se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivicnog djela. utvrdivanje cinjenica b. Kad naiđe na takvo pitanje organ uprave moze postupiti na dva nacina: a. Prethodno pitanje? To je pitanje koje cini posebnu pravnu cjelinu za cije rjesavanje je nadlezan sud ili neki drugi organ. Ovaj postupak provodi se na nacin kako to odredi sluzbeno lice. javnog morala ili pravnog interesa trecih lica. Orga uprave ce produzizi vodenje postupka ako ocjeni da je to potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna strana. U tom slucaju organ uprave zakljuckom obustavlja postupak i o tome obavjestava protivnu stranu ako je ima. Sluzbeno lice je ovlasteno da u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti naredi izvodenje dokaza ako nade da je to potrebno radi razjasnjenja stvari. Usmena rasprava mora se odrediti ako u postupku ucestvuju dvije ili vise sranaka sa protivnim interesima kad se ima izvrsiti uvidaj . Nagodba se upisuje u zapisnik i smatra se da je zakljucena kad je stranke nakon procitanog zapisnika potpisu. pomoc neukoj stranci. da sam rijesi prethodno pitanje ili b.

3. Ako se isprava nalazi kod treceg lica organ ce ga pozvati da na raspravi pokaze ispravu. uvjerenja o kojima se ne vode sluzbene evidencije uvjerenja koja se izdaju na osnovu sluzbenoh evoidencija imaju karakter javnih isprava i izdaju se na usmeni zahtjev a moze i na pismeni i to istog dana kad se zatraze a najkasnije u roku od 5 dana. Takva isprava je javna isprava. cinejnice od kojih zavisi rjesavanje uprave stvari. Ova uvjerenja namaju snagu javne isprave te njihovu vjerodostojnost organi utvrduju odgovarajucim drugim dokazima. smatra se da je odustala od zahtjeva pa ce se postupak obustaviti. Postoje dvije vrste uvjerenja: 1. 5. 4. opstepoznate cinjenice i cinjenice cije postojanje zakon predpostavlja. Uvjerenjima se utvrduju ili potvrduju odredene cinjenice. Ako trece lice bez opravdanog razloga odbije da pokaze ispravu postupice se kao u slucaju svjedoka koji odbije da svjdeoci tj. U tom slucaju stranka je duzna organu uprave donijeti dokaz da je zatrazila pokretanje postupka. Uvjerenja o cinjenicama o kojima se ne vode sluzbene evidencije izdaju se samo kad je to zakonom odredeno. Ako stranka ne postupi na taj nacin. Dokazivanje u upravnom postupku? U upravnom postupku utvrduju se pravno relevantne cinjenice tj. javne isprave uvjerenja izjave svjedoka uvidaj vjestacenje saslusanje stranke nece se utvrdivati nesporne cinjenice. Izjava stranke? 204 | P a g e . uvjerenja koja se izdaju po cinjenicama o kojima se ovd eslutzbene evidencije 2. Uvjerenja u upravnom postupku? Uvjerenje je poseban vid isprave koja se izdaje radi dokazivanja u postupcima. Sluzbeno lice koje vodi postuopak poziva stranku koja se poziva na ispravu da je podnese na uvid. Ako stranka ne podnese ispravu sluzbeno lice ce cijeniti od kakvog je uticaja ta cinjenica na rjesavanje konkretne stvari. 2. Rok za izdvanje ovih uvjerenja je 8 dana. Ako se portupak vodi po zahtjevu stranke a organ naide na prethodno pitanje organ moze zakljuckom naloziti jednoj od stranaka da kod nadleznog organa pokrene rjesavanje prethodnog pitanja u odredenom roku. novcano kaznjavanje. Javne isprave? Isprava koju u propisnom obliku izdaje organ u granicama svoje nadleznosti dokazuje on sto se u njoj navodi. Trece lice moze uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjeok moze uskratiti svjedocenje.prethodna pitanja. Organi i institucije duzni su na trazenje organa dostaviti ispravu ako se nalazi kod njih. 3. Dokazna sredstva mogu biti: 1. U ovim slucajevima on je duzan prekiuti upravni postupak i sacekati odluku nadleznog organa.

Uvidaj se vrsi uz prisustvvo vjestaka. U uvodu se navodi da li je rjesenje doneseno po zahtjevu stranke ili po sluzbenoj duznosti. Ako se radi o situaciji da zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja to se mora naznaciti u dispozitivu. dispozitiv ili izreka 4. kao i o troskovima postupka. izvedeni dokazi i utvrdene cinjenice. te razlozi zbog kojih nije uvazen neki od zahtjeva i slicno. U obrazlozenju navodi se kratko izlaganje stranaka. Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo i ustvarima molog znacaja. U slucaju da je protiv rjesenja moguce pokrenuti upravni spor. Rješenje? To je upravni akt kojim se okoncava upravni postupak.je dio rjesenja u kojem se rjesava o predmetu i o svim zahtjevima stranaka. zatim razlozi koji su bili odlucujuci koji su bili odlucujuci kod ocjene dokaza . rok za podnosenje tuzbe i iznos takse. zaglavlje 2. Uputstvo o pravnom lijeku . Donosi se na temelju cinjenica utvrdenih u toku postupka. potpis sluzbene osobe 7. Uviđaj ili očevid? Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice potrebno neposredno opazanje sluzbenog lica koje vodi postupak. propis o stvarnoj naldeznosti organa. broj i datum donosenja rjesenja. otisak pecata organa Zaglavlje rjesenja sadrzi naziv organa. jasan i odreden kako bi bio podoban za izvrsenje. Vjestacenje kao dokazno sredstvo? Provodi se kad je za utvrdivanje ili ocjenu neke cinjenice vazne za rjesavanje upravne stvari potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak.Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo ako za utvrdivanje odredene cinjenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva cinjenica ne moze utvrditi drugim dokaznim sredstvima. Izjavu stranke organ cijeni po slobodnoj ocjeni. Vlasnik ili dralac stvari prostorija ili zemljista koje se trebaju razgledati ili preko kojih treba preci do mjesta uvidaja duzan je dopustiti prilaz i obavljenje uvidaja. uputstvo o pravnom lijeku 6. Sastavni dijelovi rjesenje su: 1. Ako to uskrati sluzbeno lice ce novcano kazniti vlasnika odnosno drzaoca stvari. u kom roku se zalba izjavljuje i kom organu se podnosi. Uvod rjesenja – sadrzi naziv organa. Ako se u dispozitivu nalaze izvrsenje neke radnje mora se odrediti rok za njeno izvrsenje. Dispozitiv mora biti kratak. te da je u donosenju rjesenja ucestvovalo dva ili vise organa. u pouci potrebno je tacno naznaciti sud i njegovo sjediste kome se tuzba podnosi. obrazlozenje 5. ime odnosno imena stranaka i njihovih zastupnika i kratko oznacenje predmeta.sadrzi obavjestenje o tome da li je protiv tog rjesenja zalba dozvoljena ili ne. Dispozitiv ili izreka rjesenja . uvod 3. 205 | P a g e .

U tom slucaju organ je duzan donijeti pisano rjesenje u narednom roku od 8 dana. Ove situacije rjesavaju se na nacin da drugi organ ili organi daju potvrdu ili saglasnost ili misljenje. u tom slucaju stranka ima pravo zalbe. Rok za izdavanje rjesenja? Rok za izdavanje rjesenja je 30 dana a u slucaju posebnog ispitnog postupka 60 dana. odnosno odobrenje. 206 | P a g e . U skracenom postupku rok je 15 dana. odobrenje ili misljenje organa ciji se nazivi moraju naznaciti. U praksi to se rjesava na taj nacin da jedan od organa sacini nacrt rjesenja koji dostavlja tim drugim organima . potvrda . svaki od tih organa je duzan rjesiti o toj stvari. To mogu uciniti posebnim aktom a mogu i na samom dostavljenom rjesenju. 2. Ako orga uprave u okviru ovih rokova ne donese rjesenje i ne dostavi ga stranci smatra se da je njen zahtjev odbijen . privremeno rjesenje donosi se kad je potrebno prije okoncanja postupka donijeti rjesenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi. Ukoliko ti organi u ovom roku ne postupe na ovaj nacin smatra se da je dato odobrenje .Vrste rješenja? Postoji vise vrsta podjela rjesenja ali su u praksi najznacajnija: 1. U nazivu ovog rjesenja navodi se da je privremeno. saglasnot ili misljenje. Sva tri ova rjesenja po svojoj prirodi su samostalna u pogledu pravnih lijekova i izvrsenja. saglasnot ili misljenje. djelimicno rjesenje donosi se kad zahtjev sadrzi vise tacaka a samo su neke od njih dozrele za rjesavanje a organ ocjeni da je cjelishodno da se o tim tackama donose posebno rjesenja. Takvo rjesenje donosi se na podlozi podataka u casu njegovog donosenja. dopunsko rjesenje donosi se kad organ nije odlucio o svim pitanjima koja su bila premdet postupka . U toj situaciji ti organi ce se sporazumjeti kji ce od njih izdati rjesenje. Osnovni pravni lijek i redovni pravni lijekovi? Žalba? Jedino zakonom se moze iskljuciti zalba. saglasost. Donosenjem rjesenja o glavnoj stvari ukida se privremeno rjesenje. Donosenje rjesenja od strane dva ili vise organa? Kad je propisano da o jednoj upravnoj stvari rjesavaju dva ii vise organa . U uvodu ovakvih rjesenja obavezno se navodi da e rjesenje doneseno uz potvrdu . Usmeno rjesenje? Organ uprave moze donijeti rjesenje i usmeno narediti njegovo izvrsenje bez odlaganja kad je to potrebno radi preduzimanja hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi i imovine. tada organ moze po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke donijeti dopunsko rjesenje u pogledu tacaka koje nisu obuhvacene prvobitnim rjesenjem 3. ti organi su dzni da u roku od 15 dana na dostavljneo rjesenje daju potvrdu.

gradskog i opcinskog vijeca kao i rjesenja federacije vlade i kantona ne moze se izjaviti zalba. to zavisi od koje se materiji radi. Stranka moze u zalbi isticati nove dokaze s tim da mora navesti razloge zbog kojih nije ranije iznijela te dokaze Da li se zalba dostavlja na odgovor trecem licu? Da.ponistava i vraca Drugostepeni organ moze ponistiti rjesenje provstepenog organa i donijeti svoje rjesenje po kojem se treba da potupa. Dobvoljo je da se u toj zalbi naznaci orga koji je donio rjesenje.zakon je rekao da je prvostepeni organ mora procitati zalbu da dovede u pitanje zakonitost njegovog rjesenja. 207 | P a g e .moze ponisiti rjesneje u cjelosti . Postoji situacija kada iako uoci nedostatak moze da vrati na prvostepeni organ ako misli da on moze postupati brze od njega samog.bitno Kad se radi o drugostepenom postupku.moze rjesenje izmjeniti ako bi drugostepeni organ dosao do saznanja da neke cinjenice nisz praviolno ocjenjene drugostepeni organ otklanja sve to sam.moze ponistiti rjesenje djelimicno . ne dostavlja prvosteopenom oprganu.kad dobije rjesenje od prvostepenog organa provjerava da li je blagovoremean i ako nije on ce zalbu odbaciti. Ako prvostepeni organ utrdi da je doslo do povrede moze da izmjeni svoje rjesenje samo u slucaju kad su u pitanju jednostranacki predmeti. broj i datum rjesenja. iz kojeg razloga pobija rjesenje i obim u kojem kojim se rjesenje pobija. Rok za zalbu je 15 dana a moze biti i kraci. on postupa tako sto prikupi spise i posalje drgostepenom organu na rjesavanje. Otisak prsta moze samo se uzeti punomoci . Nadleznost drugostepenog organa zavisi od toga koje je materijlane propise primjenio prvostepeni organ kad je donosio prvostepena rjesenja. Odluke drugostepenog organa: . On se racuna od dana dostavljanja stranci istog. Zakon ne trazi posebno kada se radi o sadrzaju zalbe. jer se radi o novim cinjenicama i dokazima i to moramo trecoj strani prezentirati. Ako stranka navede da nije pravilno proveden postupak svjedoci se ne mogu saslusavati van rasprave. Ima slucaj da su sve cinjenice dobro utvrdene ali je pogresno primjenjeno materijalno pravo ili pogresno izveden zakljucak. Kad prvostepeni organ dobije zalbu. Kad moze prvostepeni organ moze izmjeniti svoje rjesenje? .Protvi rjesenja domova parlamenta Ferderacija.veoma bitno Zalba se izjavljuje protiv rjesenja prvostepenom organu drugostepenom rganu s tim da se dostavlja i prvostepenom organu.

kada prvostepeni organ odgvoori tada drugostepeni organ cijeni jesu li opravdani razlozi ili ne. i da li je okolnost na kojima temelji ucinila vjerovatnim. Tada drugostepeni organ pita drugostepeni organ pita prvostepeni organ zasto nije rijesio taj zahtjev. ispituje da je blagovremen. tada se postupak zakljuckom obustavlja.da se stranci koja je u postupku trebala da ucestvuje u u pravnom postupku nije pruzila mogucnost da ucestvuje u postupku a koja je trebala da ucestvuje u postupku obnovu postupka moze straziti stranka prije svega stranka ali i sluzbeno lice. ako jsu tada ce drugostepeni organ rjesenjem naloziti da se u roku 15 dana rijesi status. Rok zalbe je 30 dana. Ako nisu opravdani razlozi tada drugostepeni organ preuzima ulogu provstepenog organa i mora u u meritumu rjesuiti stvari ili odbiti zahtjev. stranka podnosi zalbu drugostepenom organu. Ima 11 zakonskih razloga za obnovu postupka. da li je od ovlastenog lica. Ovdje je predviden rok od 30 dana a kada je saznala za nove cinjenice ili dokaze ili stranka koja je trebala ucestvovati u postupku. Organ moze odmah rijesiti stvar i donijeti rjesenje o odbijanju obnove postupka. Vanredni pravni lijekovi? Obnova postupka Koje se rjesenje moze obnoviti? Protiv rjesenja koja su postala konacna u upravnom postupku. Zakon kaze da organ rjesavajuci po prijedlogu za obnovi postupka moze ostaviti na snazi ranije rjesenje ili rjesenje moze izmneiti sto podrazumjeva sda ga moze ukinuti ili ponisititi Da li podnosenje prijedloga za obnovu postupka odlaze izvrsenje rješenja? 208 | P a g e .30 i 60) dana. Dva temeljna su: . Koji organ je nadlezan za donosenje rjesenja o obnovi postupka? Onaj organ koji je donio konacno rjesenje (moze biti prvostepeni i drugostepeni.Moze li se rjesavajuci zalbu rijesiti na stetu onog koji se zali? moze (to rjesenje na koje se stranka zali je nistavo) Ćutanje uprave? Prvostepeni organ dobio zahtjev a ne moze u zakonskom roku da ga rijesi (15. a u slucaju zalbe drugostepenom organu) Obnova postupka se vodi po prijedlogu kada stranka podnosi prijedlog. stranka moze odustatti od zalbe do donosenja rjesenje.ako stranka sazna nove cinjenice ili pribavi nove dokaze za koje nije znala u vrijeme kada je provoden upravni postupak a da je znala drugacije bi se provodio postupak(nove cinjenice tj stare cinjenice ali nisu bile poznate ili nije znao u vrijeme to za njih) .

Ako je rjesenje donio nenadlezni organ . Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmijeni.Po pravilu ne. Stranka u upravnom postupku – nauciti definiciju!! 209 | P a g e . 5 razloga: . To radi drugostepeni organ. Ima 5 razloga za ponistavanje a 1 za ukidanje.ako je doneseno na osnovu ucjene. Ako je rjesenje donijeto na osnovu izjave stranke i utvrdimo da je stranka lagala tu se radi o obnovi postupka. dužan je da o tome obavijesti stranku.ako je u istoj stvari doneseno pravnosnazno rjesenje . Ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke? ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo. odnosno ako je rješenje prvostepenog organa konačno. zakonom iskljuceno tada se primjenjuje zahtjev za zastitu zakonitosti.tu nema roka ukidanje rjesenja razlika je zbog pravnih posledica ukinuce rjesenje ako dode do saznaja da je rkesenje doneseno uz povredu materijalnog zakona ali mu je rok samo jednu godinu. Kod vanrednih radi se o izvrsnom rjesenju . Zahtjev za zastitu zakonitosti? Ovdje se radi o rjesenju protiv koga se ne moze voditi npr spor. ako organ ocjeni da ce stranka uspjeti u obnovi postupka moze odloziti izvrsenje rjesenja. a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo.ako se radi o slozenom rjesenju . protiv rog rješenja može se pokrenuti upravni spor. prinude. To je krivino djelo.ako se radi o rjesenju o kojem se nije trazila saglasnost . Ako je rješenje donio drugostepeni organ.vanredno ukidanje rjesenja Ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora? Po pravu nadzora nema zalbe. može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijeđa pravo treće osobe. Drugostepeni organ vrseci nadzor moze ponistavati provstepena rjesenja koja su konacna. Mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi sa upravnim sporovima? Kada drugostepeni organ dobije tuzbu stranke onda se obavezno dostavi tom organu na odogovor i kada on utvrdi da je tuzba osnovana on moze sam izmjeniti svoje rjesenje i poslati stranci i sudu. Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donio prvostepeni organ.ako je mjesno nenadlezni organ rjesavao. može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno po stranku.jedna godina . Na zahtjev stranke.

Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). Izuzetno.Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? Poništavanjem rješenja i oglašavanjem rješenja ništavim. Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se administrativnim putem. izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja iz primanja na osnovu radnog odnosa može se provesti administrativnim putem po pristanku izvršenika. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Ako rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje. dužan je bez odgađanja da o tome obavijesti organ nadležan za pokretanje postupka i donošenje rješenja. istekom roka za žalbu. ako žalba nije dopuštena. ako žalba ne odgađa izvršenje.od dana donošenja (ex tunc). 2. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja . 4. Ako se rješenje odnosi na dvije ili više stranaka koje u postupku učestvuju sa istovjetnim zahtjevima. poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo . 210 | P a g e . Izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obaveza. žalba koju podnose bilo koja od tih stranaka sprečava izvršnost rješenja. Izvršenje rješenja? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. dostavom stranci . dostavom stranci. Izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem. Organ koji sazna za rješenje kojim je povrijeđen zakon. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo do dana ukidanja. ukidanje ili mijenjanje rješenja. a povreda može biti razlog za obnovu postupka. a u slučajevima predviđenim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvršenje). Prvostepeno rješenje postaje izvršno: 1. ako žalba nije izjavljena. Izvršenje se može provesti i na temelju zaključenog poravnanja.ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). ali samo protiv osobe koja je učestvovala u zaključivanju poravnanja. rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. Drugostepeno rješenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. odnosno za poništavanje. 3.

može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. To izvršenje provodi se po propisima koji važe za sudsko izvršenje. ako bi bez toga moglo biti osujećeno ili znatno oteženo izvršenje nakon što rješenje postane izvršno. ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo. organ čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvšnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnom za izvršenje. potrebno je da organ nadležan za provođenje administrativnog izvršenja donese po službenoj dužnosti ili na zahtjev tražioca izvršenja zaključak o dozvoli izvršenja. Izvršenje radi osiguranja izvršenja . To su prije svega skupine građana. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. proteknu rokovi. Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku. Ako stranka neće da izvrši rješenje. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata kojima rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – fizičko lice i pravno lice. postoje dva načina: .prisila novčanim naknadama ( koja prvi put ne može biti veća od 50 KM) . Rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jeste osnov za sudsko izvršenje. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo u pravnom 211 | P a g e . UPRAVNI SPOR ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 2/98 i 8/00 Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta. Da bi se moglo pristupiti izvršenju rješenja. Pored toga. određeno naselje.Administrativno izvršenje provodi organ uprave koji je o stvari rješavao u prvom stupnju. Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršti postalo izvršno i određuje način izvršenja. Izvršenje nenovčanih obaveza Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom). sudu). dostavi se račun organu.ako neće onda se ide preko angažovanjem drugog lica (sruši. upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. Protiv ovog zaključka dopuštena je žalba nadležnom drugostepenom organu. Organi uprave uspostavljaju pravo služnosti.

.Šta kada prvostepeni i drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave. agencije. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. Postaju pravna lica ako se to reguliše.oni nisu pravna lica same po sebi.. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. Ko sudi? U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. zavodi. Postoji treća stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana. Primjer: povrat stana. osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama. 212 | P a g e .postupku. Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. stranka može pokrenuti upravni spor.. koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu. Može i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena žalba. stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena. grada ili općine. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja. Vodi se spor između njih. gradske službe. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila.).. Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije. pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federalni zavod za PIO). Kantona. Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tužbom u upravnom sporu. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog. općinske službe. tako da i zainteresovano lice ima u sporu položaj stranke Ko rješava upravne sporove? Kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. Izuzetno. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. Protiv čega se pokreće upravni spor? Samo protiv upravnog akta. On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. upravne organizacije (direkcije. stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu. najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva). Ćutanje administracije? . Međutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba.

ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja. propis zasnovan na zakonu ili opci akt. Ako sud odbije odgodu. 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja (a najčešće se radi o carinama i porezima). 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. ako im je upravni 213 | P a g e . on je samo tužena strana. 2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa. Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava.postupak? Pokreće se tužbom. a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. nema prava na žalbu. Upravni spor . 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi.Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora. Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku. Ovaj rok važi i za ombudsmene i za pravobranioce. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta? Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela.

koji upravni akt se osporava. A ako im akt nije dostavljen tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u čiju je koris akt i donesen. Prstoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć. sud je dužan obavjestiti stranke i zainteresirana lica. Ako stranka u sporu zatraži da prisustvuje nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Može se izjaviti i na zapisnik kod nadležnog suda. po sudiji pojedincu ili na sjednici. Uz tužbu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija. Tužba se dostavlja u dva primjerka. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka. Sud može poništiti upravni akt i bez dostavljanja tužbe na odgovor. ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka.ili da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). ako ih ima.ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. Tada sud rješenjem obustavlja postupak. . . Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. . jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor. Kada se žalbaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze. podnesena od neovlaštenog lica.. dakle teret dokazivanja je na strankama. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku (odgovara se u roku koji nije duži od 20 dana) Tuženi je dužan da dostavi upravne spise sudu. Može se desiti da iz neznanja ili omaškom da tužba bude predata drugom organu – u tom slučaju se smatra da je predata u roku. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. donosioca akta. Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke.akt dostavljen. tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. prijevremena (ćutanje administracije).i ako već postoji sudska odlika o istoj stvari. tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. zakonske razloge za pobijanje akta. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. (Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu. naznaku tuženog. Šta sve može tužilac? O upravnim sporovima sud rješava nejavno.ako se radi o stvari o kojoj se ne može po odredbama zakona voditi upravni spor. . ako nađe da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti. o 214 | P a g e . .ako je stranka podnijela tužbu a imala je pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila.

nego sud. oznacenje stranaka i njihovih zastupnika. Presudom se tužba može uvažiti na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar tj. na sjednici ili po sudiji pojedincu. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti kao i izreka odluke. te sam rješiti upravnu stvar. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja. Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. 215 | P a g e . koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. Rješavanje suda po tužbi? Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti tuženom ili prvostepenom organu na ponovno rješavanje kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. Sud odlučuje većinom glasova sudskog vijeća. ako je zalba dozvoljena. presuđuje u meritumu. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i zapisničar. broj i datum. dispozitiv. a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupak ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. odnosno održati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijeća. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnk.Stranke u sporu mogu zatražiti da prisutvuju nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava samo u tužbi ili odgovoru na tužbu.datumu nejavnog rješavanja i njihovom pravu da tom rješavanju prisustvuju. Ko i kako rješava upravni spor? Spor se rješava presudom. Zakonitost osporenog akta? Z Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. clanova vijeca i zapisnicara. sud može. Kad je u predmetu odlučivano nejavno. Također može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. ako su za to ispunjeni uvjeti. obrazlozenje i pouku o zalbi. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. odnosno rjesenje izreceno i objavljeno. Šta presuda sadrži? Presuda. tako što se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. odnosno rjesenje sadzi: oznacenje suda.

Žalba . Vrhovnom sudu Federacije stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. ili ako je svjedok. Ponavljanje postupka Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke: 1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice. Pravni lijekovi? 1. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom punomocnom sudskom odlukom. 3. Nadležni sud ce odbaciti rjesenjem zahtjev koji je: - - neurednu i to nakon što je pozvato podnosioca zahtjeva koji je bio nepotpun ili nerazumljiv da te nedostatke otkloni. u nejavnoj sjednici. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravosnazne sudske odluke kantonalnog suda. Presuda. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Ako to ne učini u ostavljenom roku. 4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna. 2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu.Protiv odluke donesene u upravnom sporu žalba se ne može izjaviti. akorješava kantonalni sud onda koji nisu ucestvovali u donosenju odluke. Presudom kojom se zahtjev uvazava. 2. i koji je nedozvoljen. donesene u upravnom sporu stranka moze. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlucuje nadležni sud vijecu sastavljenom od trojice sudija. Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. a ti su nedostaci takvi da sprječavaju rad suda. Originalnu presudu. neblagovremen ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba. Zahtjev se moze podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Nadležni sud rjesava o zahtjevu. predmet vraca na ponovni postupak. Ako Vrhovni sud Federacije ili kantonalni ukine sudsku odluku. kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje. tek onda donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev. vjestak ili 216 | P a g e . 3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari. odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar.U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe. Zahtjev sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze. po pravilu. sud moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Presudom se odbija ili uvažava zahtjev. Kantonalnom sudu stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari.

5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. 217 | P a g e . a ako on to neće da izvrši. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja (200-800 KM). i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. stranka može podnijeti tužbu.stranka. stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu. Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak. Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH. prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz. a sud tu stvar mora riješiti u meritumu. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati. Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. Ako on to ne učini. Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako se to zaista utvrdi. 6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni način i utvrđuje određene mjere kako bi se otklonile te negativne posljedice. Odlučuje se rješenjem. O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma). zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog razloga zakonom određenih. onda sud može da preuzme izvršenje tog rješenja. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podliježe izvršenju). pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. Osim pojedinačnih akata. Ako upravni organ nije slijedio upute suda. Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine. Po proteku pet godina od pravosnaznosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. Izuzetno. odnosno. ili donese rješenje protivno uputama iz presude. Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Obaveznost presude? Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu. ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. nema više vraćanja predmeta upravnom organu. isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude.

ZAKON O PENZIONO INVALIDSKOM OSIGURANJU Prava iz PIO:  pravo na starosnu penziju. Porodična penzija – pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću. – 22. a te promjene nastale su zbog: povrede na radu. nepuno radno vrijeme.1991.  pravo na porodičnu penziju i  prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću. odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30. Vrste staža: − − − − poseban staž (beneficirani) – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH.04.  pravo na invalidsku penziju. muškarac preko 65 godina). Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja.1995. godine staž osiguranja (sa uvećanim trajanjem) koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada staž osiguranja sa efektivnim trajanjem . povrede van rada. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom.12. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen. djeca do 15 godina. 218 | P a g e . profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina.

sekretar organa uprave. sudije kantonalnih sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. b) transparentnost i javnost. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni službenici. predsjednik i potpredsjednici Federacije. Zapošljavanje i unapređenje Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). Članovi općinskih vijeća. Članovi kantonalne vlade. f) politička nezavisnost. Izuzeće u primjeni – na koga se ne primjenjuje? Članovi Parlamenta Federacije. d) učinkovitost i ekonomičnost. e) profesionalna nepristrasnost. Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove. Hrvati i Srbi. kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni. članovi Vlade Federacije. sudije Ustavnog suda Federacije. 219 | P a g e . c) odgovornost. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine. članovi skupština kantona. Državni službenici mogu biti: Državni službenici i rukovodeći državni službenici. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Zakonski principi Državna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: a) zakonitost.ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Proporcionalna zastupljenost U organima državne službe Bošnjaci. pripadnike policije i oružanih snaga. općinski načelnik svake općine i sudije općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.

Protiv rješenja. Interni premještaj državnog službenika 1. Kako se vrši popuna radnih mjesta? Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih 220 | P a g e . kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta. 3. Ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika? Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika 1. a kod rukovodećih državnih službenika može preuzimati samo ove rukovodeće državne službenike: sekretara organa državne službe. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku. 2. Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu. a izuzetno i nametnut. uz saglasnost državnog službenika koji se premješta. viši stručni saradnici i stručni savjetnici. odlučuje rukovodilac organa državne službe. pomoćnika rukovodioca organa državne službe i glavnog federalnog i kantonalnog inspektora koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovijetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. 3. ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe. O pravima i dužnostima donosi se rješenje. državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe. na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa. primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe). O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnoga odnosa. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta. Premještaj može biti dobrovoljan. stručni saradnici. 2. 4. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji.Ostali državni službenici su: inspektori.

prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu državne službe. a nije dalje raspoređen. rok i mjesto njihovog podnošenja. smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i unapređenjka državnog službenika 2. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15. u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta. Javno oglašavanje 1.spisak potrebnih dokumenata. 2.1. Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs. u skladu sa ovim zakonom. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se može:  rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe.posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji .  ukoliko je privremeno penzionisanje nemoguće rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može izjaviti žalbu Odboru za žalbe i tražiti preispitivanje svog razrješenja.opće uvjete iz čl. ovog zakona . Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti. 3. u skladu sa zakonom (posebnim zakonom).naziv i opis upražnjenog radnog mjesta . 221 | P a g e . Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija. ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe.  ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće. te na naknadu za slučaj nezaposlenosti. 25. odnosno ako se popuna ne vrši na taj način. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bi moglo popuniti sa liste prekobrojnih. dana prije krajnjeg roka za prijave u “Sl. 4. državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje.  državni službenik koji je proglašen prekobrojnim. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši Internim premještajem i sporazumnim preuzimanjem dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe. Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi agencija za sve organe državne službe u FBiH. u skladu sa zakonom. Javni konkurs sadrži: . Novinama FBiH” i u najmanje 2 dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na službenoj internet stranici Agencije. u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa.

način i program polaganja ispita općeg znanja. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana. kao rezultat disciplinske mjere. b) stručni ispit. Javni konkurs sadrži: a) ispit općeg znanja. Vlada Federacije. lice nije otpušeno iz državne službe. da u posljednje tri godine.Koje uvjete mora da ispunjava državni službenik? Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika .Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:      da je državljanin Bosne i Hercegovine. Ko vrši postavljenje rukovodečih službenika? Postavljenje državnog službenika 222 | P a g e . od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta. da je stariji od 18 godina. na prijedlog Agencije. na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja. dok se ostali članovi imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. da ima univerzitetsku diplomu najmanje VII.  Izuzetno od ovih uvjeta. od kojih je jedan član predstavnik sindikata. da nije obuhvaćeno odredbom člana IX. na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. od kojih su najmanje dva člana državni službenici iz organa državne službe. stepena stručne spreme. Javni konkurs Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog konkursa. stepen) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi.1 Ustava Bosne i Hercegovine. da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto. podzakonskim aktom utvrđuje uvjete. 2. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provedbi javnog konkursa. mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona. lica sa višom stručnom spremom (VI. Komisije za izbor 1.

Probni period 1. s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. 3. općinski načelnik i gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika. 3. b) nezadovoljavajuća. 5. 2. Rješenje o postavljenju sadrži: a) ime i prezime državnog službenika. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti. sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika. 2. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea državnog službenika. 5. koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. Ocjena rada 223 | P a g e . Razriješeni državni službenik ima pravo uložiti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke. Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. c) naziv radnog mjesta i platni razred. državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenoga državnog službenika. uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe. Ukoliko je ocjena rada: a) zadovoljavajuća. Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. 6. Probnom radu ne podliježu pripravnici. b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen. 4. Prije preuzimanja dužnosti. 4. Period probnog rada državnog službenika obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe.1. postavljeni državni službenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe. Tekst zakletve utvrđuje Agencija.

Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs. Prijem u radni odnos prvo se vrši sa liste prekobrojnih a tek onda javnim oglašavanjem. ovog zakona. koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija. razrješava dužnosti državnog službenika.Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe. Radni odnos na određeno ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme. porodiljsko odsustvo i sl. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne. Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja razrješenja. b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koji traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni službenik. Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. rukovodilac organa državne službe. Pripravnici Rukovodilac organa držane službe može zatražiti od Agencije da u državnu službu primi pripravnika.Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće. zadovoljavajuće. Propisi o radu i socijalnom osiguranju Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu. Odmori i odsustva? Odsustvo i godišnji odmor 224 | P a g e . uspješno i izuzetno uspješno. osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. najmanje svakih 12 mjeseci. Radni odnos na određeno vrijeme U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje. Svi državni službenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u ličnom dosjeu. po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije.Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad. u skladu sa članom 65.

d) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima. h) dvije uzastopno negativne ocjene rada. i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. za koje se kasnije pokaže da su lažni. Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo.Rukovodeći državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini Ostali državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. b) ispunjavanja zakonskih godina života. g) nezadovoljavajući probni period. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana. Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. odnosno navršenjem 40 godina penzijskog staža. f) odbijanja polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti. 225 | P a g e . e) prekobrojnošću. c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine. Prestanak radnih odnosa državnih službenika? Prestanak radnog odnosa državnog službenika Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima: a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe. j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi. Stručno obrazovanje i usavršavanje Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju. k) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu. vodeći pri tom računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika. i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci. O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe.

Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju. Disciplinske mjere U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: a) javna disciplinska opomena. Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. 226 | P a g e . a rukovodilac organa državne službe ne može biti član Komisije. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa državne službe ili lice koje on odredi. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi. koja mora biti obrazložena. ovog zakona. Protiv odluke Disciplinske komisije državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinska komisija i izriče disciplinske mjere. Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije. u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju. Državni službenik kome prestaje radni odnos.Postupak za prestanak radnog odnosa Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe. b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine. d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku. Ko rješava po disciplinskoj odgovornosti? Disciplinska odgovornost Državni službenik može se smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom. c) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva do 30 dana. može. podnijeti žalbu Odboru za žalbe. Disciplinski postupak Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovodiocu organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada.Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. prema prethodno pribavljenom mišljenju Agencije.Članove Disciplinske komisije imenuje Agencija. e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi. Komisiju čine tri člana. Naknade Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status. nastalih kao rezultat njegove krivice. osim u slučajevima prekobrojnosti. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada.

Nezavisna komisija za izbor kandidata. organizacijskih poboljšanja i razvoja. u skladu sa zakonom. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora. kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika. g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost. najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi. bira članove Odbora za žalbe. f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje. na zahtjev i u skladu sa potražnjom organa državne službe. kao i razvoj državne službe.ADS – Agencija za državnu službu? Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije. Odbor državne službe za žalbe Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od tri člana. d) organizira edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji predstavlja uvjet za rad u organu državne službe. 227 | P a g e . na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe. c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u organima državne službe. koju imenuje Vlada Federacije. e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. b) planira i realizira proces zapošljavanja državnih službenika. Agencija vrši sljedeće poslove: a) postavlja državne službenike u organima državne službe u Federaciji. Član Odbora za žalbe je: a) nezavisan i nepristran. Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa.

b) ne može bit na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno. odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodioca organa državne službe. b) organa državne službe gdje državni službenik obavlja svoju dužnost i c) Agencije. ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Namještenci su osobe sa SSS i VŠS. Primaju se na rad putem ADS. c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije. 4) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. b) dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja. Odbor za žalbe. odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini. u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima. ukoliko je to primjereno situaciji. i to na zahtjev: a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka. b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos (ko odlučuje)? O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovine. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke. 3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta. Odluke Odbora za žalbe su: a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. koja je pokrenuta uslijed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za žalbe. c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa. preduzeta ili propuštena radnja odnosi. Odbor za žalbe: a) saslušava podnosioca želbe. d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''. o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije. 2) da je punoljetna. 228 | P a g e .

4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme). Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji.5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji. 5) adresu za podnošenje prijava na oglas. 2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi. Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije. Javno oglasavanje vrsi rukovodilac a ne agencija. dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa odlučuje rukovodilac organa državne. radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja. 4) rok trajanja oglasa. Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe. Interni oglas sadrži: 1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta. Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe. Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži: 1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos. 3) platni razred. Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno. 6) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1. Rok za javni oglas ne može biti kraći od 15 dana. Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa. odnosno u Bosni i Hercegovini. 2) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta. 3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa državne službe. Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe prvo se vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas. 5) trajanje probnog rada i 6) datum stupanja na posao. O pravima. s tim što o pravima. dužnostima i odgovornostima 229 | P a g e . Ustava Bosne i Hercegovine.

Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu. Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravničkog staža koji za pripravnike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci. Protiv rješenja namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi žalbu Odboru državne službe za žalbe. O pravima.namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik. odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u toku produženog probnog rada o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje. Odnosno ako se radi o namjesetnicima iz kantona onda vlada kantona. zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine. Disciplinski postupak pokreče rukovoditelj. Žalba odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno. a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem pripravnik polaže stručni ispit. Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Lice izmedju 15 i 18 godina zivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moze se zaposliti pod uvjetom da od 230 | P a g e . Za obavljanje izvanrednih. Rješenje Odbora za žalbe je konačno. ZAKON O RADU Poslodavac je fizička i pravna osoba koja daje posao. ili privremenih. ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao. Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave i drugostepena komisija koju firmira vlada. Probni rad je kraći (3 mjeseca). a zaposlenik je osoba koja obavlja određeni posao. odnosno gradonačelnik. Ugovor o radu ne moze se sklopiti sa licem koje nije navrsilo 15 godina zivota. Protiv rješenja može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po žalbi. Godisnji odmor najmanje može trajati 18 a najviše 30 dana. a koji nisu trajnijeg karaktera. dužnostima i odgovornostima namještenika odlučuje se rješenjem. ili povremenih poslova. Prestanak radnog odnosa? Sve je isto kao i kod državnih službenika. namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom. može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata. Izuzetno.

Prekidom ugovora o radu ne smatra se ako se zaposlenik nalazi na godišnjem odomoru. dopust sa posla ukoliko je dao saglasnost poslodavac. Pismenu izjavu poslodavac je dužan uručiti zaposleniku: 1. trajanje ugovora o radu 3. početak rada 4. Probni rad ne moze trajati duze od sest mjeseca. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad. raspored radnog vremena 8. Ugovor o radu zakljucuje se: 1. plaća i naknade na plaću 9. odsustvo sa rada. godišnji odmori i sve vrste odmora i odsustva 10. naziv i sjedište poslodavca 1. otkaz ugovora o radu. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme ne moze se sklopiti za period duzi od dvije godine. na odredjeno vrijeme. odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredjeno vrijeme na period duzi od dvije godine bez prekida. takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. Ako poslodavac ne zaključi ugovor sa zaposlenikom on je dužan zaposleniku uručiti pismenu izjavu koja sadrži sve podatke koje sadrži i ugovor. otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. opis poslova 7. na neodredjeno vrijeme. ako kolektivnim ugovorom nije drugacije odredjeno. mjesto rada 5. Ugovor o radu koji ne sadrzi podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik utpocne da radi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodredjeno vrijeme. bolovanje.ovlastenog lijecnika ili nadlezne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. 231 | P a g e . naziv radnog mjesta 6. Ako je ugovoren probni rad. ime i prezime zaposlenika 2. Elementi ugovora o radu? 1. porodiljsko odsustvo. Ako zaposlenik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredjeno vrijeme sa istim poslodavcem. 2. razdoblje između dva zaključena ugovora koje nije duže od 15 dana kod istog poslodavca.

Zaštita maloljetnih osoba i žena Žene ne mogu da rade noću. najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na odredjeno vrijeme. 232 | P a g e . o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona).znači da zaposlenik može da zaključi ugovor još kood jednog ili dva poslodavca. Ako priroda posla to zahtijeva. koliko traje taj rad i pod kojim uvjetima se taj zaposlenik može vratiti na posao.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati).00 do 06. Imaju pravo na trudničko. mogu otići i 42 dana prije. Prije poroda 28 dana. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. Imaju pravo na zdravstvenu zaštitu za povredu na radu i zaštita od profesionalnih oboljenja. Ako poslodavac ne uruči tu pismenu izjavu a radi se o zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme.2. a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena. vodom. a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno. pod zemljom. Nepuno . Kopija se dostavlja nadležnom organu za zapošljavanje. Ako zaposlenik odlazi u inozemstvo mora u ugovoru regulirati u kojoj valuti će se isplaćivati. Ta osoba ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 80% od najniže plaće i može da zaključi ugovor o obavljanju volonterskog rada. takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine. ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. porodiljsko. Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana. prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom. Radno vrijeme? 1. smatraće se da je zaključen na neodređeno vrijeme. Skraćeno – ako se radi o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada i računa se kao puno vrijeme. Noćni rad se smatra rad od 22. Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice. puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze. Maloljetne ne mogu prekovremeno raditi. s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. Puno .Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično 2. Prekovremeni rad može iznositi sedmično najviše 10 sati + 10 sati uz saglasnost zaposlenika. Poslodavac može da zaključi ugovor sa pripravnikom ako je potrebno radno iskustvo ili polaganje ispita.i 3.

2. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri 233 | P a g e . ocuh. godišnji odmor. dijete (bracno. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona.. ovog clana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja odnosno navrsi 40 godina staza osiguranja. Odsustvo može biti plaćeno i neplaćeno. Plaća se utvrđuje ugovorom o radu: za vrijeme bolovanja. 4. 2. miruju. s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place . bolovanje. Plaće? Utvrduju se ugovorom. Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. juna naredne godine. pravilnikom. majka. sporazumom poslodavca i zaposlenika. u smislu stava 1.placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak. ako se poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore.Vrste odmora? 1. usvojeno. Poslodavac moze zaposleniku. odnosno domacinstva. Prestanak ugovora o radu? 1. smrcu zaposlenika. Izuzetno. 6. usvojilac. a drugi dio se može koristiti do 30. poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti . odobriti odsustvo sa rada bez naknade place . pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje). porodaja supruge. prvi ne može biti kraći od 12 dana. otac..neplaceno odsustvo. vanbracno. dedo i nana (po ocu i majci). Plaćeno odsustva sa rada Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini . 5. teze bolesti i smrti clana uze obitelji. dnevni odmor između dva radna dana sedmični odmor godišnji. Zaposlenik ima pravo na naknadu godisnji odmor. na njegov zahtjev. placena odsustva. smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici. Neplaćena se reguliraju Pravilnikom. 7. 3. Naknada plaće: plaćeno odsustvo. Clanom uze obitelji. 3. Za vrijeme odsustva iz stava 1. bolovanje. braca i sestre. 4. maceha. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme. plaćenog odsustva i godišnjeg. radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.placeno odsustvo. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika. ovog clana.

Pravo na otremninu Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme. U slucaju laksih prijestupa ili laksih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu. ili za tezu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu. tehnickih ili organizacijskih razloga. Progrma zbrinjavanja je akt u pisanoj formi i priprema ga poslodavac. osim ako se ugovor otkazuje zbog krsenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika. ili 2. 9. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih. Izuzetno.mjeseca . tehnickih ili organizacijskih razloga za vise od 10% zaposlenika otkaze ugovore o radu. ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. u slucaju da je zaposlenik odgovoran za tezi prijestup.pocetkom primjene te mjere. a zaposlenik 7 dana. poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. 8. a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od posodavca da nastavi radni odnos. a ako kod poslodavca nije formirano vrijece zaposenika. bez obaveze postivanja otkaznog roka. a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika. Otpremnina se utvrduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti. Poslodavac je obavezan. vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri mjeseca . a sadrzi. utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku. s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. ali najmanje peterici zaposlenika. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. u pismenoj formi. Nacin. obrazloziti otkaz zaposleniku. umjesto otpremnine iz. Poslodavac 14 dana. duzan se konsultirati sa vijecem zaposlenika. slijedece podatke: 234 | P a g e . zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa. Otkaz Mogu dati i zaposlenik i poslodavac. Zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika. ako: 1. uvjeti i rokovi isplate otpremnine.danom stupanja na izdrzavanje kazne. Otkaz se daje u pismenoj formi. za svaku navrsenu godinu rada kod tog poslodavca. narocito. Akt u pisanoj formi dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja. a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih.

svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao. broj i kategoriju zaposlenika za cije je ugovore predvidjen otkaz. Zaposlenik može tražiti zaštitu svojih prava kod poslodavca. za stetu odgovaraju solidarno. poslodavac moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete. Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troskove. Vijeće zaposlenika? Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava preko 15 zaposlenika mogu formirati vijeće zaposlenika. O pravima i dužnostima zaposlenika odlučuje poslodavac. Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga nacin kako je propisano zakonom o strajku. a može i kod suda u roku od godinu dana. Privremeni i povremeni poslovi . a ako nema 15 tu funkciju obavlja sindikat. prije zaposljavanja drugih lica æe ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima ciji su ugovori o radu otkazani. Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika. Štrajk? Zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku. rasporedjivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca. smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. 235 | P a g e . privremeno skracivanje radnog vremena). Naknada štete? Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu. mjere. za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvidjeni otkazi (npr. Ako je vise zaposlenika prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem. Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao. duzan je stetu naknaditi. poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme.− − − − − razloge za predvidjeno otkazivanje ugovora o radu.to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine i koji se predviđaju pravilnikom ili kolektivnim ugovorom. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu. prekvalifikacija gdje je to potrebno. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu. mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci zaposlenicima da nadju zaposlenje kod drugog poslodavca. mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zaposljavanja kod drugog poslodavca. Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete.

Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica. Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitraznim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku. Izdaje se na zahtjev te osobe.Arbitraža? Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi. a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba 236 | P a g e . Radna knjižica Može se izdati osobi koja ima 15 godina života. Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada. osim ako strane u sporu ne odluce drugacije. drugom propisu. Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu. Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena.

Princip podjele vlasti . 6. Princip vladavine prava (zakona) (član I. SAD. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi. 5.USTAVNI SISTEM OPĆENITO O USTAVU BIH Uvod Ustav je najviši pravni akt. ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. kao i u drugim međunarodnim organizacijama. Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju. Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava. 4.1995 u Daytonu.12. Samostalna sudska vlast-znači da niko ne može odlučivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuje odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Ustavni principi su: 1. a potpisan u Parizu. godine od strane 14 zemalja vijeća Evrope. zakona i podzakonskih akata (tzv. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a.hijerarhija zakonskih akata) Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) EKLJP je donesena 1950. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. Član II.11. godine. Ustav BiH je potpisan. garancija demokratije.2 ustava BiH. izvršnu i sudsku vlast. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i 237 | P a g e . 3. nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.RBiH čije je ime zvanično ime od sada BiH 2. 14. Ustav BiH je parafiran 21.trodioba vlasti na zakonodavnu. 1995. On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala organizirati država. Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH. EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99. a stupila na snagu 1953. Zasniva se na principu podjele vlasti. on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadrži 11 anexa (Dayton-ski sporazum). Nezavisna sudska vlastznači da je nezavisna od svega osim zakona i morala. nije usvojen. godine. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti. Princip kontinuiteta BiH (član I Ustava BiH) .

federalne zakone.Skupština Brčko distrikta. Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. u Brčko distriktu . na nivou kantona – Skupština kantona. propisi gradova. Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan. Statut Brčko Distrikta. 238 | P a g e . na nivou grada . Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet.Parlamentarna skupština BiH. koji trebaju da budu usklađeni sa istom. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3. S obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH čini Ustav BiH. Ustavi kantona u FBiH. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH. kantonalne zakone. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9.Gradsko vijeće. Imamo državne zakone.prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5. Ustavi entiteta. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4. a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. općinski propisi. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10. federalni propisi.prioritetno. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. imamo kantonalno uređenje federacije: 1. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . (Član II.2 Ustava BiH . Nakon zakona idu propisi na nivou države. Imamo i Brčko distrikt kao rezultat arbitražne odluke. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8. na nivou FBiH Parlament FBiH. kantonalni propisi. nije ga donijela Ustavotvorna skupština. u RS – Narodna skupština RS. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Federalni ustav Washingtonski ustav. Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima. Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem BiH se sastoji od 2 entiteta (pogrešno je reći da je podijeljena na 2 entiteta). zakone RS i zakone Brčko distrikta. nije ustavna kategorija. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7. Poslije ustava. dolazimo na zakone.

pravo na pravično suđenje (član 6). 7. (b) Vanjskotrgovinska politika. pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. (c) Carinska politika. pa je tako u nadležnosti BiH odbrana (pa imamo ministra odbrane BiH). obrazovanim na osnovu zakona.Koje su nadležnosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine: (a) Vanjska politika. pravo na sklapanje braka (član 12). ukljucujuci odnose s Interpolom. izbjeglica i azila. Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . 4. pravo na slobodu i sigurnost (član 5). EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) – objavljena je u SG BIH 6/99. 2. Ljudske slobode po EKLJP 239 | P a g e . Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta. Samostalnost suda . Dodatna nadležnost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti u nadležnost ustanovama BiH. 5. (g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta. (d) Monetarna politika (e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. (j) Kontrola zracnog prometa. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). (f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja. 3. pravo na jednakost pred zakonom. Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnjom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»). pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13). Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. (h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima. pravo na život (član 2). Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. (i) Reguliranje prometa izmedju entiteta. 6. Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku. Visoko sudsko i tužilačko vijeće i granična policija.o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud.pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci. Ljudska prava po EKLJP 1.

Kvorum čini većina svih zastupnika. zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17). sloboda misli. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. 4. 2. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. 2.1. 240 | P a g e . zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. zabrana mučenja (član 3). U ranijem sistemu je postojala. a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. a 1998. sloboda okupljanja i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP 1. savjesti i vjeroispovjesti (član 9). Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. IZVRŠNA VLAST BiH Izvršnu vlast BiH čini predsjedništvo i Vijeće ministara. NIVOI VLASTI U BiH ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. Protokoli EKLJP najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine. 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata. sloboda izražavanja (član 10) i 3. s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. 3.) Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava (budžeta) za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju međunarodnih ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta.

provođenje socijalne politike. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta. korištenje zemljišta na federalnoj razini). Kantonalna nadležnost (obrazovanje. Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. Nadležnost Predsjedništva BiH • • • • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti. korištenje prirodnih bogatstava. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine. Članovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce. energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH. na osnivanje i pripadanje političkim partijama. te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani.Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata. Članovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu. zajednička nadležnost F i kantona i kantonalna nadležnost. Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje NIVOI VLASTI U FBiH Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana). fiskalna politika F. Podjela nadležnosti – isključiva nadležnost F. 241 | P a g e . te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske. na socijalnu zaštitu). Vijece ministara. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. stambena politika. turizam. od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije. sa izborne liste svake registrirane stranke. slobodu. utvrđivanje gospodarske politike. na obrazovanje. na imovinu. Nadležnost F (isključiva) je (državljanstvo F. donošenje propisa o finansijama. na zdravstvenu zaštitu. Zajednička nadležnost F i kantona (zdravstvo. razvoj kantonalnog turizma) ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem. S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. socijalna politika. Mandat je 4 godine. On utvrđuje ljudska prava i slobode (pravo na život. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i politika zaštite čovjekove okoline).

ukljucujuci zamjenika premijera. Nijedan zamjenik. Nadležnosti Predsjednika FBIH • • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima Vlada Federacije sastoji se od premijera. koji je predsjednik Vlade. Ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. uz suglasnost Dopredsjednika Federacije. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom.Nadležnosti Parlamenta FBIH su • • • • • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova Donošenje budžeta FBiH Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva potpredsjednika. Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu. Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu. zamjenika premijera i ministara. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera. odnosno po zahtijevu 2/3 clanova svakog doma. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima. ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije. klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. a onda Dom naroda. KANTONALNO UREĐENJE FBIH FBiH je jedan od entiteta države BiH. Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije. od kojih svaki ima zamjenika. bilo vecinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma. ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. 242 | P a g e . Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije. uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost. Predsjednik Federacije.

godine).1994. Mandat je 2 godine i ne može biti izabran više od dva puta zaredom. odnosno. drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30. 2. vlada kantona – vladu imenuje predsjednik a odobrava skupština kantona većinom glasova. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis.Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma. PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH? 243 | P a g e .03. NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada Bira gradonačelnika Donosi budžet grada Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine Usvaja općinski budžet Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH To su zakoni. predsjednik kantona – bira se većinom glasova skupštine među kandidatima što ih predlažu zastupnici. Nadležnosti kantonalne skupštine • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti Usvaja budžet kantona IZVRŠNA VLAST KANTONA 1. Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Oni ostaju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH.

a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke!!!!* ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA SUDSKI SISTEM U BIH OPĆENITO Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati. Banja Luka. ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH. 244 | P a g e . a zakonom propisuju. Doboj. Vacatio Legis . zakon stupa na snagu 8. Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni). Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS. Bijeljina. Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova. *Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH). AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima. većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda. Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. Vrhovni sud RS. iako je stupio na snagu npr. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA? Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano. Vlada FBiH. dana od dana objavljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju. Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali.Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu.

Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku). Mostaru. Zenici. 4 krivične procedure. Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). SUDSKI SISTEM U FBIH .Po sadašnjem ustavnom sistemu. Općinski sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) 4. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku. Banja Luka. Općinski sud u Velikoj Kladuši. Općinski sud u Cazinu. 7. Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba 245 | P a g e . Općinski sud u Zenici 5. Sjedište Općinskih sudova: 1. Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. Travniku. Općinski sud u Konjicu. Trenutno postoje 4 sudska sistema. Općinski sud u Tešnju. Bijeljina. Općinski sud u Čapljini. U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. Orašju. Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Širokom Brijegu. 2 zatvorska sistema. 2. Goraždu. U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću.Mreža sudova? Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu). Tuzli. Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. i Brčko distrikta. Općinski sud u Žepču. a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta. Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom 9. Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu 6. Općinski sud u Kiseljaku 8. mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. dva entiteta (unutar FBiH – kantona). BiH nema trgovačke sudove. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Općinski sud u Sanskom Mostu. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Sarajevu i Livnu. Općinski sud u Gračanici. Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu 10. Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću.

U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku U privrednim predmetima a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. Zenici. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice. Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. b. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona). odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda. Tuzli. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. ali izvan njegovog sjedišta. usluga. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji. d. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Orašju. osim sporova o prijevozu putnika c) u sporovima koji se odnose na avione. Goraždu. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. 246 | P a g e . Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti. SN FBIH 38/05). U građanskim predmetima a. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom.Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f) privredne prijestupe g) u postupcima stečaja i likvidacije. g. c. kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani. b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama. f. vrijednosnih papira. osim sporova o prijevozu putnika d) sporove iz autorskog prava. Širokom Brijegu. h. Mostaru. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo. Sudski dani Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda. Travniku. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana. e. STVARNA NADLEŽNOST OPĆINSKIH SUDOVA? U krivičnim predmetima: a.

odnosno. 6. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija). 2. ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. da vrši druge poslove određene zakonom MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST KANTONALNIH SUDOVA? Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. odgovorne osobe u preduzeću. stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. ustanovi. Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 4.U drugim predmetima: a. Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2. a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona2 i kasaciona nadležnost). Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. da odlučuje u svim upravnim sporovima.IKS referat) b. 2 247 | P a g e . da određuje mjere osiguranja c. da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor. da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice za djela iz nadležnosti kantonalnog suda. 3. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. Da obavlja druge poslove određene zakonom. Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2. 7. Postupa po molbama za pomilovanje 5. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1.

te 248 | P a g e . .premijer i zamjenik premijera. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti. Funkcija proširene opće sjednice Vrhovnog suda je – zauzimanje načelnih stavova i ujednačavanje prakse u primjeni federalnih zakona. Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova: a) b) c) d) e) f) izmedju kantona. izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti Postupak pred Ustavnim sudom može pokrenuti: I . 3. 5.). izmedju opcine i grada. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti. USTAVNI SUD FBiH? Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. Proširena opća sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sačinjava je Predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova. On je također ustavna kategorija. izmedju kantona i federalne vlasti. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona.premijer i zamjenik Premijera. Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim stvarima (terorizam.1/3 članova bilo kog doma parlamenta FBiH i to ⇒ radi utvrđivanja da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa ovim ustavom. . da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova. u skladu sa ovim ustavom.kantonalni predsjednik ili . 4. organizirani kriminal i sl. . da obavlja i druge poslove. da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi su 6. 2. i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom. izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti.1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona. ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane. II .VRHOVNI SUD FBiH? Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1. Ustavom FBiH je predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost.predsjednik i potpredsjednik FBiH. Prema navedenom. Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce. i to ⇒ da se utvrdi je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu.

da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3. a Ustavnom sudu FBiH ne može. Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno.da li usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju. Nakon toga. 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine. ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta. a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. ili među ustanovama Bosne i Hercegovine. gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). Od šest domaćih. predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine. predsjednik Vijeca ministara. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom. Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. Nadležnosti ustavnog suda BiH? - Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta. 249 | P a g e . Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti: samo clan Predsjednistva. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuće. da se radi o kršenju ustavnog prava 2. četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. USTAVNI SUD BiH? Sastav Ustavnog suda BiH Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca.

tužilac tužilaštva BiH. Krivična nadležnost . tužilac Federalnog tužilaštva. izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka. sudija Vrhovnog suda RS. sudija ili tužilac Brčko Distrikta. advokat kojeg bira advokatska komora RS. . između države i Brčko Distrikta. upravno i apelaciono odjeljenje. On je i prvostepeni i drugostepeni sud. Vijeće čini 15 članova: 1. 250 | P a g e .rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta. sudija kantonalnog ili općinskog suda FBiH. .SUD BIH? Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadležnosti države BiH i poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji. . političku nezavisnost. upravnu i apelacionu nadležnost. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. . advokat kojeg bira advokatska komora FBiH.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH. sudija Okružnog ili Osnovnog suda RS. i sudova entiteta i sudova Distrikta Brčko.za krivična djela utvrđena zakonim FBiH. Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. 3. Sjedište je u Sarajevu. 10.za krivična djela utvrđena KZ BiH.ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH. RS i Brčko Distrikta ako ta djela ugrožavaju teritorijalni integritet. 2. 7. 9. 13. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno. između entiteta i Brčko Distrikta. sudija Vrhovnog suda FBiH. sudija Suda BiH.odlučuje po tužbama konačnih upravnih akata ili kada se radi o šutnji institucija BiH. tužilac okružnog tužilaštva RS. Sud BiH ima krivičnu. 5. . 4. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH)? Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). 11. te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda. između entiteta. suverenitet. 8.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH. Upravna nadležnost . nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne štetne posljedice na privredu BiH. Sud BiH ima krivično. 12.rješava imovinske sporove između države i entiteta. Apelaciona nadležnost . tužilac kantonalnog tužilaštva FBiH. nepristrasno i profesionalno pravosuđe.odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda BiH. tužilac republičkog tužilaštva RS. 6. .

jedan član kojeg bira predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skupštine BiH. navršenje određenih godina života. dodatnim sudijama i tužiocima. sudija porotnika. navršenjem određenih godina života. navršenje određenih godina života. razrješenjem. odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija.14. dodatnih sudija i tužilaca. razrješenjem. I td. utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama. jedan član kojeg bira Vijeće ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara. Može prestati ostavkom. i predsjednike sudova. 15. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. imenuje glavne tužioce. odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca.(nabrojano je 30 tački u zakonu)       Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tužiteljske funkcije su: državljanstvo BiH. sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove Bosne i Hercegovine uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. 251 | P a g e . razrješenjem. Može prestati ostavkom. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Mandat je 4 godine. Mandat članova Vijeća je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata. položen pravosudni ispit i uvjeti stručne obuke koje propisuje VSTV. određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine. Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Članovi vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji. s tim da može biti reimenovan. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca. sudijama porotnicima. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. diploma pravnog fakulteta. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. vodi disciplinske postupke. uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. ako je pravni fakultet završen u drugoj državi obavezna je nostrifikacija. daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Može prestati ostavkom. odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca. Vijeće ima sljedeće nadležnosti    imenuje sudije. zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva u Bosni i Hercegovini.

Odgovarajuće prostorije. postoji i Zakon o sudskoj policiji. FUNKCIJA SUDOVA? Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Pored ustava. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja. osiguranju prisustva svjedoka. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. goni potencijalne učinioce krivičnih djela i privrednih prijestupa). jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH.CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŽITELJA? Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra. Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH. Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija. Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Sjedište Centra je u Sarajevu. održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda.(u ovoj funkciji treba da se spriječi neko desavanje) Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni (preduzima potrebne istražne radnje. Tužilaštvo goni za sva krivična djela. privođenju optuženih osoba. kao i ombudsmenima. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukacija sudija i tužilaca. privatne tužbe 252 | P a g e .VSTV daje mišljenje o programu edukacije. te izvršavanju sudskih naloga. Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta). opremu i godišnji budžet za rad Centra obezbijedit će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.(nešto se već dogodilo pa slijedi sankcija). Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga. a organ rukovođenja je direktor.

Glavni federalni tužilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivična djela. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). a mandat je neograničen. U njemu imamo i međunarodne tužitelje. Glavni kantonalni tužioci redovno. uz potvrdu Parlamenta FBiH. a općinsko – općini. naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu. kantonalna tužilaštva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. Federalnom tužilaštvu podnose izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta. Nema više zamjenika. 253 | P a g e . u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH. glavni federalni tužilac postupa pred svim sudovima u skladu sa odredbama ovog zakona. Funkciju kantonalnog vrši Glavni kantonalni tužilac i kantonalni tužioci.više nema. Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. U RS postoji: 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS. Glavni federalni tužilac nadzire rad kantonalnih tužilaštava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH. tužilac. Federalni pravobranitelj može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnosima. postupa pred Vrhovnim sudom. a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika. te federalni tužioci. ukinuta su Općinska tužilaštva. Organizacija tužilaštava Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. Što se tiče ostalih krivičnih djela. Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija. Glavni federalni tužilac rješava o sukobu nadležnosti između dva kantonalna tužilaštva. Na zahtjev glavnog federalnog tužioca. U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. a najmanje jednom u šest mjeseci. Funkciju Federalnog tužilaštva vrši glavni federalni tužilac i zamjenici glavnog federalnog tužioca. u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom. oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova mogućnost).

ispunjava slijedeće uvjete: • državljanin BiH. krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost. Imenik advokata je javna knjiga. sudu.za Unsko-sanski kanton U Zenici . Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave.za HNK. • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi. Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore (advokatski ispit). • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi. a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos. a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH.Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja? izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu. U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva. 254 | P a g e .za Tuzlanski i Posavski kanton U Bihaću . Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton U Tuzli . U Sarajevu . Statuta. Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenje FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1.05. 5. službene dužnosti. • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti.05. godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ. • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. 2. • da nije u radnom odnosu. • završen pravni fakultet (do 22.za Sarajevo i Goražde U Mostaru . Organizacija? Postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. a nakon toga nostrifikacija diplome).za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja. • da ima položen pravosudni ispit (do 22. 4.1992. 3. Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne osobe. oproštene ili zastarjele kazne. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima.1992.

tužilac. tužbe.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova.. žalbe i dr. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih isprava. Ovjera (npr. 255 | P a g e . 3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. Advokat će uvijek odbiti zastupanje: 1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet. arbitražama te pravnim osobama. i 7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore. Notari su javna služba? . potpisa) 3. pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi.zato što su organi uprave i pravosuđa prenijeli na njih svoje ovlasti. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi.). Obavljaju tri vrste poslova: 1. sastavljanje raznih isprava (ugovori. prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. ili može biti. odbrana u krivičnom. Potvrda (npr. drugim državnim organima. testamenti i dr. Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova. Notar mora biti osiguran na 250. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. zastupanje stranaka u svim parničnim. ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave. podnesak je pismeno van ročišta). 4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima. 2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe. o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. 5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem. 6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je. u sukobu sa interesima zastupane stranke.Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta. molbe. Notarska obrada isprava 2.

Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su: a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova. povjeriti vršenje i drugih poslova. popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase. d) pravne poslove. kao i svaka promjenastatuta. kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici. 2. e) osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta. nisu sačinjene notarski obrađene isprave. Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru. osobito dobrovoljne prodaje. za koje. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku. 256 | P a g e . procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku. (bračni i predbračni ugovor) b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica. koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. c) pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme. Tu spadaju naročito: 1. Pravni poslovi. čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama. uz njegovu saglasnost. u ovom slučaju. nadomješta izvršenjem obećane činidbe. 3. ništavi su.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful