KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim država, radi svoje krivično pravne zaštite određuje

krivična djela i njihove učinioce i propisuje sankcije prema tim učiniocima. Krivično materijalno pravo, u odnosu na krivično procesno pravo, omogućava da se jedan krivični događaj formira u krivičnu stvar kao predmet krivičnog postupka, te je krivično materijalno pravo pretpostavka krivičnom procesnom pravu. OPĆE NAPOMENE KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: 1. Krivični zakon BiH, FBiH, RS i BD; 2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela - u svim ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva (oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta); 3. U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija; 4. Posebno krivično zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti. Razlika između Zakona i Zakonika – kod zakona, krivična djela su sadržana i u npr. KZ FBiH, KZ Kantona i dr., a kod Zakonika, sva krivična djela su sadržana na jednom mjestu, tj. u jednoj knjizi. NA KOGA SE MOŽE PRIMIJENITI KZ FBIH (teritorijalna primjena) – na čitavo područje Federacije...kopnena teritorija, zračni prostor iznad te teritorije, obalne vode, vodene površine u okviru teritorije Federacije... KO JE DIJETE, KO JE MALOLJETNIK I ZAŠTO JE TO ZNAČAJNO? Dijete - svaka osoba do 14 godina. Dijete nije krivično odgovorno. Ne postoji ni odgovornost roditelja, staratelja za djela koja su počinila djeca. Maloljetnik – svaka osoba od 14 do 18 godina. Maloljetnici jesu krivično odgovorni. Postoje i mladji maloljetnici (od 14 do 16) godina i na njih se mogu primijeniti samo vaspitne preporuke (nije sankcija nego mjera) i vaspitne mjere (sankcija), nema maloljetničkog zatvora.

1|Page

BROJ IZVRŠILACA KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG DJELA? Udruženje – 3 i više lica; Više lica – 2 ili više lica Skupina – 5 ili više lica; Grupa – udruženje od najmanje troje ljudi koji su povezani radi trajnog, privremenog ili povremenog činjenja krivičnih djela (ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni); Organizovana grupa – grupa koja nije nastala spontano već formalno radi vršenja krivičnih djela, unutar nje nema podjele uloga; Zločinačka organizacija – nastala formalno, ne spontano, a radi vršenja krivičnih djela i to onih djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 ili više godina. TAJNA? Ovdje je riječ o tajnosti isprava ili podataka. Razlikujemo četiri vrste tajni: a) tajne Federacije BiH, kantona i opštine (odluku o tajnosti donosi nadležni organ) b) vojne tajne (odluku o tajnosti donosi neki organ, princip legaliteta), c) službene tajne (odluku o tajnosti donosi nadležni organ pravnog lica, organ ovlašten za to pravnim aktom),
d) te profesionalne tajne (advokat, ljekar, vjerski ispovjednik, nema formalnog akta,

obaveza tajnosti se pretpostavlja)

Prema ZKP-u postoje tri kategorije: a) lica koja nikako ne mogu biti svjedoci (tu dolazi do efekta tajna!), b) lica koja ne moraju biti svjedoci, te c) lica koja ne moraju odgovarati na pojedina pitanja. Krivično djelo odavanja tajne: Kumulativno djelo, gdje prvo treba utvrditi postojanje obaveze čuvanja tajne. Dakle, prvo su utvrđuje tajnost. To se u suđenju zove isključenje javnosti. O tome odlučuje sudsko vijeće. POKRETNE STVARI? (mogu li telefonski impulsi biti predmet krađe?) Svaka stvar koja se može odvojiti od drugih predmeta (u skladu sa stvarnim pravom), ali i energija, telefonski impulsi (krivično djelo krađe struje, npr.). NAČELO ZAKONITOSTI? Krivično djelo i krivične sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena krivična sankcija za djelo koje u trenutku izvršenja nije bilo propisano kao krivično djelo

2|Page

domaćim ili međunarodnim propisima (Nullum crimen nulla poena sine lege) – zakonitost u materijalnom smislu. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA? (obavezna primjena blažeg zakona)! Na počinioca krivičnog djela primjenjuje se propis ili zakon koji je važio u vrijeme počinjenja krivičnog djela (in tempore criminis). PROBLEMATIKA RETROAKTIVNE PRIMJENE KZ-a? (primjena blažeg zakona) Ako je između počinjenja i suđenja (do donošenja pravosnažne presude!) došlo do izmjene zakona, onda se na počinioca primjenjuje blaži zakon! Ali koji je blaži zakon? To uvijek zavisi od konkretnog slučaja.
1. zakon koji dekriminiše dato krivično djelo (primjer krivičnog djela kockanja kao

zanimanja, nekad bilo krivično djelo, danas samo prekršaj), 2. zakon koji proširuje osnove za isključenje krivične odgovornosti, dakle zakon koji propisuje širi osnov za ublažavanje kazne i/ili zakon koji predviđa širi osnov za oslobađanje od kazne (primjer odgovornosti službenog lica u slučaju prisile), 3. zakon koji predviđa manju mogućnost izricanja „akcesornih“ sankcija (na primjer, mjere bezbjednosti) Kada se jednom odredi blaži zakon, onda se on primjenjuje u potpunosti, nema fragmentarnog primjenjivanja više različitih krivičnih zakona!

IZUZETAK OD RETROAKTIVNE PRIMJENE (zabrana retroaktivne primjene) Ne može se krivično djelo „stvarati“ nakon što je počinjeno, takvo djelo nemoguće je naknadno sankcionisati – ali samo načelno, jer postoji izuzetak od tog pravila: Slučaj Mektouf: odluka Ustavnog suda iz 2007. godine, apelacija (obraćanje građana po osnovu povrede ljudskih prava – pritvor, pravično suđenje, retroaktivna primjena krivičnog zakona). Maktouf je suđen za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koje je počinio u vrijeme kada Krivični zakon FBiH nije postojao, a tada važeći Krivični zakon SFRJ predviđao je mogućnost izricanja smrtne kazne. Suština zahtjeva: učinio djelo ratnog zločina u periodu SFRJ kada je za to djelo predviđana smrtna kazna. U međuvremenu je donešen i naš zakon i Vašingtonski sporazum, kojima je ukinuta smrtna kazna, te se Krivičnim zakonom BiH predviđa kazna dugotrajnog zatvora za djelo ratnih zločina. Apelant je u ovom slučaju tražio da se na njega primijeni entitetski Zakon (KZ FBiH), kao blaži, jer entitetski zakon predviđa kaznu do 20 godina za djelo ratnih zločina. ECHR (Evropska konvencija o ljudskim pravima) u članu 7. stav 1. isključuje retroaktivnu primjenu krivičnog zakona, ali u ovom slučaju Ustavni sud donosi odluku da je član 7. stav 2. predvidio izuzetak u slučaju krivičnih djela ratnih zločina i krivičnih djela protiv humanosti, ako se radi o „normama koje su prihvatili civilizirani narodi“.

3|Page

KRIVIČNO DJELO? Elementi krivičnog djela
a) Protivpravno djelo - postupanje protivno pozitivnim pravnim propisima, kršenje

određene zabrane ponašanja ili povreda određenih zaštićenih sloboda, vrijednosti ili stvari. Protivpravnost nije tipična samo za krivična djela, postoje i prekršaji kao vidovi protupravnog ponašanja, ali stepen ugrožavanja zaštićenih dobara nije tako velik kao kod krivičnih djela.
b) Djelo zakonom propisano kao krivično djelo (poštivanje načela zakonitosti) c) Djelo čija su obilježja propisana zakonom, u posebnom dijelu krivičnog zakona ali i u

drugim zakonima na nivou Federacije i Kantona (npr. u Blanketnim odredbama ZOOBS)
d) Djelo za koje je zakonom propisana određena kazna

UPUĆUJUĆE NORME - BLANKETNA DISPOZICIJA? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upućuju. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne, nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. To su u stvari propisi i u njima mogu biti propisana krivična djela, npr. propisi koji se tiču građenja, protivpravnog prekida trudnoće i sl. Krivični zakon upućuje na neki drugi propis, više (kod ratnih zločina ili povreda humanitarnog prava – pozivanje na konvencije na međunarodnom nivou) ili niže pravne snage od zakona, gdje se tek kombinacijom Krivičnog zakona i tog drugog propisa dolazi do pune identifikacije datog krivičnog djela. Najbolji primjeri su krivična djela iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, gdje se mora pozvati na odgovarajući Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOOBS – blanketna dispozicija, akt), ili krivično djelo protupravnog prekida trudnoće, gdje se mora pozvati na odgovarajući pravilnik, ili krivično djelo nastalo povredom odgovarajućih propisa o mjerama zaštite na radu. Kod nekih krivičnih djela traži se određeno svojstvo, na primjer svojstvo službenog lica kod krivičnog djela pronevjere (službeno lice je tada često definisano internim pravnim aktom datog pravnog lica); odgovornost predsjednika kantona za krivično djelo zloupotrebe službenog ovlaštenja, koje ovlaštenje je propisano odgovarajućim zakonom i internim aktom. Načelni pravni stavovi Vrhovnog suda FBiH: nisu obavezujući za druge sudove u Federaciji, imaju samo „upućujuću“ snagu, obavezuju samo sudska vijeća samog Vrhovnog suda (dakle, riječ je o sekundarnom izvoru prava) – naime, šta je „znatna imovinska korist“, „znatno ugrožavanje bezbjednosti“?? RADNJA KRIVIČNOG DJELA? Način na koji se krivično djelo realizuje u stvarnosti, način izvršenja krivičnog djela; razlikujemo: alternativno određenu (ko sačini lažnu ispravu, ko preinači stvarnu ispravu ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu) i

4|Page

kumulativno određenu (krivično djelo šumske građe čini onaj „ko u šumi, radi krađe, posiječe jedno ili više stabala, a ukupna drvna masa prelazi određeni broj kubika“; ili krivično djelo prevare, gdje se traži umišljaj, lažno prikazivanje činjenica, dovođenje u zabludu, te uslijed toga vršenje neke radnje na vlastitu štetu), dakle više radnji kumulativno ispunjenih. POSLJEDICA KRIVIČNOG DJELA? Da bi krivično djelo bilo izvršeno, potrebno je da proizvede posljedicu! Posljedica može biti:
1. konkretna (materijalna) – dešava se promjena u realnoj stvarnosti, npr. ubistvo. 2. apstraktna – nema promjene u realnoj stvarnosti, npr. krivično djelo organizovanja

otpora, gdje se u zakonu ne traži neki rezultat Da bi neko djelo bilo svršeno, moraju se ostvariti sva obilježja tog krivičnog djela, inače se radi samo o pokušaju krivičnog djela! UZROČNA VEZA IZMEĐU RADNJE I POSLJEDICE KRIVIČNOG DJELA (kauzalitet)? Moraju se isključiti sve druge okolnosti i događaji da bi bilo nedvojbeno jasno da je radnja izvršenja dovela do nastupanja zabranjene ili štetne posljedice (teorija ekvivalencije: ukoliko je radnja izvršenja ušla u neprekinuti lanac događaja, onda kasnije eventualne mogućnosti ili događaji nisu relevantni niti prekidaju kauzalnu vezu). npr. ubistvo i teška tjelesna povreda – treba tačno utvrditi usljed čega je došlo do smrti, da li baš usljed te teške tjelesne povrede I da li se smrt eventualno mogla spriječiti. npr. neko lice je ranjeno i drugo lice da vozi u bolnicu, no međutim vozi kao luđak i u vožnji zgazi neko treće lice koje podlegne. U tom slučaju, ne može onaj ko je odgovoran za ranjavanje lica koje je prevoženo u bolnicu biti kriv i za ovu saobraćajku i njene posljedice. SUBJEKT IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Fizička (svi osim djece) i pravna (novi institut, riječ je uglavnom o nekom posrednom izvršenju, mora postojati krivična odgovornost fizičke osobe unutar pravnog lica) lica; Neka krivična djela mogu počiniti sva ili bilo koje fizičko lice (tzv. opšti subjektivitet), dok druga krivična djela mogu počiniti samo određene osobe, koje imaju traženo svojstvo ili traženu okolnost, npr. čedomorstvo (samo majka), zloupotreba službenog položaja (odgovorno lice unutar pravnog lica), to je tzv. posebni subjektivitet. Djeca, neuračunljivi, maloumni…nisu krivično odgovorni. NAČIN IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA?
1. Činjenjem – aktivna radnja (poduzimanjem aktivne radnje kojom dolazi do neke

promjene u realnoj stvarnsti), npr. sačinjavanje falsifikovane isprave;
2. Nečinjenjem – pasivna radnja (kada počinilac, koji je pravno obavezan, propusti da učini

određenu radnju, pa dođe do nastupanja neke zabranjene posljedice, a ta posljedica

5|Page

kod pokušaja i mjesto gdje je pokušao da radi te gdje je. što je. NUŽNA ODBRANA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Odbrana koja je neophodno potrebna. to jeste da navedeno djelo nije krivično djelo. ali ne i za pravnu kvalifikaciju. već samo od kazne!) U izreci presude će stajati: kriv je. koji se na drugi način ne bi mogao odbiti. što je. stav 3. ali zbog načina izvršenja. obaveze majke da hrani svoje dijete.. te zbog primjene adekvatnog zakona. 6|Page . činjenični opis promijenjen utoliko da se opiše nužna odbrana. po umišljaju počinioca. zbog rokova zastare. npr. MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno tamo gdje je učinilac radio ili gdje je bio dužan da radi i mjesto gdje je nastala posljedica izvršenja.jednaka je izvršenju datog krivičnog djela činjenjem). kada postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. te zbog izostanka ili neznatnosti posljedice ne tretira se kao krivično djelo.. da bi počinilac od sebe ili drugoga odbio istovremeni ili neposredno prijeteći protupravni napad. Ovo je važno za utvrđivanje mjesne nadležnosti suda! BEZNAČAJNO DJELO? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Djelo koje ima sva obilježja krivičnog djela. a u slučaju „straha ili jake razdraženosti prouzrokovane napadom“ postoji mogućnost oslobađanja od kazne – ne od krivice. željezničara da digne ili spusti rampu. Moraju biti kumulativno ispunjena ova tri uvjeta! Ovdje sud donosi oslobađajuću presudu. Čini ih samo onaj ko je pravno obavezan! VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno onda kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi. oslobođen od kazne zbog nekih posebnih okolnosti. ali je primjenom člana 26. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između odbrane i napada. ili kriv je. niskog stepena krivične odgovornosti (u pravilu nehat). osim u slučajevima prekoračenja nužne odbrane. ali se ne smatra krivičnim djelom. Posjeduje sva obilježja krivičnog djela. Jedini slučaj kada sud mijenja činjenični opis optužnog akta je u slučaju primjene instituta nužne odbrane (kada se u činjenični opis unose okolnosti koje konstituišu te institute!). Sud je vezan za subjektivni i objektivni identitet optužnog akta. Subjektivni i objektivni identitet optužnog akta – ko je počinilac (generalije) i dispozitiv (činjenični opis djela). Ovo je važno zbog utvrđivanja da li je učinilac bio kricično odgovoran u vrijeme izvršenja. npr. ali se osuđuje na blažu kaznu. poslodavca da primjeni mjere zaštite na radu. trebala nastupiti posljedica. neovisno od toga kada je nastupila posljedica djela.

jer recimo kada je tu prijetnju prijavio policiji. pa i fizičku snagu napadača i napadnutog. kao i recimo činjenicu da jedan drugog poznaju. nožem u leđa. a kod prekoračenja važe pravila kao i kod prekoračenja nužne odbrane (blaže kažnjavanje) Nema pravo pozivanja na krajnju nuždu osoba koja je po službenoj dužnosti obavezna da se izlaže opasnosti (npr. U pravilu. Putativna nužna odbrana (anticipirana) – nema istovremenog napada. Kod nužne odbrane. možda i prepast. a onda ga napadnuti udari npr. 7|Page .Kada postoji protivpravnost u postupanju – nema nužne odbrane!!! npr. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između učinjenog zla i zla koje prijeti. jedan rekao drugom. U ovom slučaju postoji realan napad. Pitanje je intenziteta…da li je to bio jedini mogući način odbijanja protivpravnog napada. niko nije dužan da trpi tuđi napad ili da bježi. a ovaj drugi ga onda ubije. “kad skinem fixator ubicu te”. oni ništa nisu preduzeli. dignutih ruku. npr. uvijek se ide od blažeg sredstva za odbranu da bi se ispoštovala srazmjernost napada i odbrane. vatrogasac). ali će napad nastaviti. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. to nije nužna odbrana. Napadnuti može postupati u nužnoj odbrani i u slučaju kada ga recimo napadač tuče pa na moment prestane da bi uzeo drugo sredstvo s kojim će ga nastaviti tuči. umišljena. naime njega niko nije napao). KRAJNJA NUŽDA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Kod krajnje nužde naglasak je na neskrivjenoj opasnosti. niti prijetnje. muž pratio ženu i njenog švalera i došao na mjesto gdje se oni sastaju sa pištoljem (protivpravnost je u tome što je došao s pištoljem. u suprotnom se radi o krajnjoj nuždi. neskrivljene opasnosti od sebe ili drugoga. ako napadač nakon što je napadnutom nanio povrede prestane sa napadom i ode. ili napada me neko za koga znam da je sklon vršenju krivičnih djela. Odbijanje istovremene. Bitno je cijeniti sve okolnosti. nije krivično djelo). to je osveta. ali nema srazmjera u napadu. Tu nema stvarnog napada. Ali. I onda ga ovaj sa pištoljem ubije umjesto da ga odgurne. policajac. neuračunljiv. Postojaće nužna odbrana i ako je napadač neuračunljiv. Nema nužne odbrane u nužnoj odbrani. Nužna odbrana je moguća samo u odnosu na napad čovjeka. Prekoračenje nužne odbrane npr. trijezan čovjek sa pištoljem u ruci i prema njemu se kreće pijan. koja opasnost se nije mogla drugačije odbiti. “fajter”… Stav je Vrhovnog suda da u takvim slučajevima može postojati nužna odbrana Za postojanje nužne odbrane nije od značaja činjenica da li je u momentu napada napadač bio krivično neodgovoran. npr. Znači došlo je do trenutnog prekida u napadu. Prijeteća opasnost uglavnom se odnosi na neko dobro ili imovinu. Postupanje u krajnjoj nuždi nije krivično djelo (presuda oslobađajuća.

Nekada će biti dovoljno da je učinilac primijenio neko od sredstava ili načina izvršenja datog djela. izvjesno je da postoji pokušaj u slučaju kada je učinilac pucao u drugoga u namjeri lišenja života i promašio. Može se reći da je izvršilac započeo izvršenje kriv. lice A puca na lice B. ali se može i blaže kazniti. ili nabavio sredstva za pravljenje falsifikovanog novca. b) da je u pravilu izostala posljedica i c) da je kod učinioca postojao umišljaj odnosno volja da izvrši krivično djelo. djela (npr. pa je uhvaćen već prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava. (stoga nema pokušaja npr. svršeni ili dovršeni pokušaj . napad na ustavni poredak ili ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije). a) Osnovni konstitutivni elemenat pokušaja sastoji se u tome da je učinilac preduzeo radnje kojima je započeto izvršenje krivičnog djela. b) Sljedeće obilježje pokušaja sastoji se u tome da krivično djelo nije dovršeno. ili puca u namjeri da ubije. ali samo rani žrtvu) c) Najzad. ali je nije dovršio iz nekih objektivnih razloga (npr. već eventualno samo da zaprijeti). Za postojanje pokušaja nužno je da je odluka o izvršenju djela definitivna.postoji kada učinilac u potpunosti izvrši radnju ali iz nekih objektivnih razloga željena posljedica ne nastupi (npr. ali radnju ne dovrši. konačna. Kažnjavanje za pokušaj predviđeno je zakonom za sva djela za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna. zamahne nožem na drugo lice. učestvovanje u tuči). ko se samo mašio za pištoljem. Postoje krivična djela koja kod kojih pokušaj nije moguć zato što ta djela po svojoj prirodi ne mogu biti izvršena u vidu pokušaja (npr. ali se nije još odlučio da puca. u teoriji je vladajuće shvatanje da je nehatni pokušaj nemoguć. Za postojanje pokušaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa: a) da je započeto izvršenje krivičnog djela. 8|Page . jedno od obilježja pokušaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umišljaju ili volji učinioca da izvrši krivično djelo. u fazi pripremanja). djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obilježja kriv. a i onda kada zakon izričito određuje kažnjavanje za pokušaj.POKUŠAJ? (krivično djelo u pokušaju) Postoji kada je izvršilac pristupio izvršenju krivičnog djela. (npr. a kod drugih opet sam pokušaj predstavlja izvršenje krivičnog djela (npr. kod onog ko je samo posegnuo. kod razbojništva ili silovanja.postoji kada je učinilac započeo radnju izvršenja. nesvršeni ili nedovršeni pokušaj . bilo svojom voljom ili postupanjem trećeg) 2. ili kada je započeo daviti žrtvu u namjeri da je ubije. Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokušaja: 1. ali zabranjena posljedica nije nastupila. ali promaši. Budući da je umišljaj konstitutivno obilježje pokušaja. KAŽNJAVANJE ZA POKUŠAJ? Učinilac će se za pokušaj kazniti kao da je djelo i izvršio. kod kojih pokušaj postoji već samom primjenom sile od strane učinioca).

Kod svih nepodobnih pokušaja važno je da učinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti. izvršenje krivičnog djela spriječi. želja da djelo dovrši.. nije u mogućnosti da ga ubije). zajednička kazna zatvora mora biti veća od najviše pojedinačne kazne zatvora a manja od zbira. u slučaju da se izrekne jedinstvena novčana kazna. dakle nije bilo umišljaja. a izriče se jedinstvena 9|Page . 3. ali su ga spriječili neki objektivni razlozi. a kod dobrovoljnog odustanka je ušao u zabranjenu sferu. odnosno ne veća od 15. dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za oslobođenje od kazne . onda će mu se izreći samo ta kazna (jedna kazna dugotrajnog zatvora sublimira sve ostale kazne zatvora). Izreka presude sadrži izreku za svako pojedino krivično djelo.„može se odloboditi od kazne“. odnosno ne veća od 20 godina zatvora (zakonski maximum). za svaku radnju. mora biti veća od najviše pojedinačne a manja od zbira svih kazni. Za razliku od većine krivičnih zakonodavstava koji u ovom slučaju predviđaju obavezno oslobođenje od kazne. Ali ako je npr. niko ga nije spriječio. niko ga nije spriječio. ali manja od zbira svih ukupno.000 KM.. 2. Kod odluke o kazni sud utvrđuje pojedinačne kazne za svako to djelo. ali se potom predomislio i sam odustao od izvršenja krivičnog djela. Kada se uporede pokušaj i dobrovoljni odustanak važno je obratiti pažnju na slijedeće: kod pokušaja učinilac je ušao u zabranjenu sferu. ali od izvršenja dobrovoljno odustane. pristupio realizaciji i kod njega je postojao umišljaj. na kraju jedinstvenu kaznu. prema našem zakonu. Dakle. nema želju da djelo završi. Krivična odgovornost se utvrđuje zasebno za svako pojedino krivično djelo. ubistvo čini neko nepodoban – invalid nožem pokušava ubiti nekog jakog. odn. služio se sredstvom nepodobnim za izvršenje krivičnog djela – neispravan pištolj) b) objekat (npr. Sud ga oglašava krivim za svako djelo. DOBROVOLJNI ODUSTANAK? Situacija kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo. sam je odustao. ako je više kazni zatvora. pokušavaš ubiti nekog već ubijenog. 1. STICAJ KRIVIČNIH DJELA? Kada počinilac jednom radnjom počini ili ostvari obilježja više krivičnih djela (idealni sticaj) ili je sa više radnji počinio više krivičnih djela (realni sticaj).NEPODOBAN POKUŠAJ? Nepodoban pokušaj može postojati obzirom na: a) sredstvo izvršenja (npr. ali nije imao želju da djelo završi. onda se kao jedinstvena izriče veća od najveće pojedinačne. izriče se jedinstvena kazna. za sva ta djela sudit će mu se istovremeno u okviru istog postupka. Dakle. Konačno. za jedno od djela dosuđen dugotrajni zatvor. učinilac je ušao u kažnjivu zonu. tj. pucaš u leš) c) način izvršenja (npr. kazne se utvrđuju pojedinačno.

ili npr.* PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO? Kada je počinilac sa umišljajem počinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela. Kod krivičnih djela koja su vezana za ličnost (ubistvo. kod njega postoji svijest o učinjenom djelu) Neuračunljiv počinilac krivičnog djela izjednačava se sa djetetom (dakle. ako je teško djelo može se ponovo suditi i primjenjuju se pravila djela u sticaju. u slučaju plaćanja tuđom ukradenom kreditnom karticom postoji realni sticaj krivičnog djela krađe i krivičnog djela prevare. s obzirom na način izvršenja i druge okolnosti (poput vremenskog kontinuiteta) ta krivična djela predstavljaju jednu cjelinu. toliko se napije da više nije u stanju upravljati svojim postupcima) uračunljivost se cijeni prema vremenu kada se osoba dovodila u to stanje – krivično odgovoran. za 7 nekih radnji. Izuzetak: u slučaju kada počinilac sam sebe namjerno dovodi u stanje neuračunljivosti – kod „samoskrivljene neuračunljivosti“ (npr. ranije utvrđena kazna i kazna utvrđena za novo djelo zbog kojeg se uvjet i opoziva će se tretirati kao sticaj i izreći će se jedinstvena kazna. kleptoman. ako bi se to djelo da se za njega znalo uvrstilo u produženo.Da li jedno krivično djelo može konzumirati drugo krivično djelo? Ovo je pitanje vezano za realni sticaj. 10 | P a g e . gdje je izuzetak samo slučaj kada se sva krivična djela odnose na ličnost jednog te istog oštećenog. silovanje) ne može postojati produženo krivično djelo. a naknadno se sazna da je u tom period imao jos recimo 15 sličnih djela. ili npr. krivično djelo nasilničko ponašanje…konzumira krivično djelo lake tjelesne povrede. izvršena sun a sličan način. teška tjelesna povreda. neće biti nasilničko i lake tjelesne u sticaju!! *U slučaju opozivanja uvjeta. krivično djelo i krivica postoje. U drugom slučaju. Uračunljivost se cijeni prema vremenu izvršenja krivičnog djela (in tempore criminis). profesionalni vozač koji zna da će voziti taj dan. realni sticaj krivičnog djela prevare u slučaju sastavljanja lažne isprave u cilju izvršenja krivičnog djela prevare. s umišljajem ili nehatom. npr. onda se ona ne mogu smatrati presuđenima već se ponovo sudi. URAČUNLJIVOST Nije uračunljiv počinilac krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan svoje radnje ili nije bio u mogućnosti da upravlja svojim postupcima (npr. Osim u slučaju da se presuđeno produženo krivično djelo sastoji od 2-3 djela. samo nema krivične odgovornosti!!). *Ako je neko osuđen za produženo krivično djelo. tada se ono smatra presuđenim. a naknadno se sazna da je u tom period postojala još jedna radnja krivičnog djela?* Praksa: gleda se težina djela. već samo sticaj krivičnih djela. pri čemu. Pravna kvalifikacija produženog krivičnog djela određuje se prema pravnoj kvalifikaciji najtežeg krivičnog djela (onog za koje je zapriječena najteža kazna). KRIVIČNA ODGOVORNOST (URAČUNLJIVOST + KRIVICA)? Krivično je odgovoran onaj ko je uračunljiv i kriv! Kriv je ako je postupao sa jednim od dva oblika krivice. ukoliko je zakonom predviđeno da se odgovara za nehat.

Razlozi ili osnovi neuračunljivosti: a) trajna duševna bolest (šizofrenija). koje se može ali i ne mora prihvatiti. NEHAT Svjesni (izvršilac je bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice. Primjer svjesnog nehata: nesavjesno čišćenje oružja. dok se može javiti izvršenje krivičnog djela protiv bezbjednosti saobraćaja iz nehata). Dakle. „FRANKOVE FORMULE“ (analiza da li bi optuženi. b) privremena duševna bolest (manične i/ili depresivne psihoze). svjestan je da rukovanje oružjem može dovesti do ozbiljne posljedice. kuca neko na vrata.VINOST (umišljaj ili nehat) UMIŠLJAJ Direktni (počinilac djela bio je svjestan da uslijed njegovih radnji može nastupiti zabranjena posljedica i želio je nastupanje te zabranjene posljedice) ili eventualni (počinilac je svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice i pristaje na njeno nastupanje). 11 | P a g e . Kod imovinskih i seksualnih delikata uvijek postoji direktni umišljaj. ne znaš ko je. o njemu konačnu osudu donosi isključivo sud. odnosno da li bi on ipak uradio ono što je uradio). Pitanje uračunljivosti je pravno pitanje. s obzirom na intenzitet izvršenja krivičnog djela. ali je olako držao da ipak neće Primjer nesvjesnog nehata: željezničar nije znao a bio je dužan da zna da će voz naići I nije spustio rampu. Ako DA – umišljaj. nenormalan strah. Primjer eventualnog umišljaja: pucanje iz vatrenog oružja bez da se zna u šta se puca (kroz zatvorena vrata). Taj neko će sigurno nastradati. da je znao da će i kakva će nastupiti zabranjena posljedica. kod nehata je izvršilac kriv samo ako je zakonom predviđeno kažnjavanje za nehat (npr. tako da je voz udario u auto koje je prelazilo prugu. c) privremeni duševni poremećaj (najčešće uslijed alkohola. pristao na njeno nastupanje. a ti uzmeš oružje i pucaš u vrata. visoke temperature. Kod umišljaja je izvršilac svakako kriv. mjesečarenje. droga. Granični slučajevi između eventualnog umišljaja i svjesnog nehata Eventualni umišljaj – pristaje na posljedicu Svjesni nehat – olako drži da će spriječiti posljedicu Granica je veoma tanka. a nalaz vještaka je samo jedno ponuđeno mišljenje. određuje se pomoću tzv. odnosi se na neku „voljnu sferu“. Dakle. afekt). d) zaostali duševni razvoj (debil. U vojsci svako čišćenje oružja I rukovanje sa njim može rezultirati time da oružje opali I ubije nekoga. ali prihvataš posljedicu. ali olako drži da posljedica neće nastupiti ili da će je moći spriječiti) i nesvjesni (izvršilac nije bio svjestan da je moguće nastupanje zabranjene posljedice. imbecil. idiot…) KRIVICA . za krađu se ne može odgovarati iz nehata. ako NE – nehat. ali je obzirom na svoja lična svojstva ili okolnosti morao biti svjestan da će posljedica nastupiti).

Otklonjiva stvarna zabluda može biti osnov za ublažavanje kazne. Postoje otklonjive i neotklonjive stvarne zablude. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Aberratio iuctus (tzv. Nosi dvostruku odgovornost i efekat sticaja. te kao takva isključuje postojanje krivične odgovornosti i donosi se oslobađajuća presuda. strani državljanin koji dođe u “tuđu” zemlju. a ustvari se radi o nekoj drugoj osobi). već kao stvarna zabluda. „promašeni udarac“) npr. a realizuje djelo prema nekom drugom. jer napadač odgovara za svršeni pokušaj prvog i izvršenje drugog krivičnog djela (ubistvo iz nehata). ne poznaje krivičnopravne propise te države. izvršilac pogrešno smatra da postoje neke okolnosti. s tim što se vodi računa je li otklonjiva ili neotklonjiva. kada napadač vjeruje da napada jedno lice. dok se u slučaju neotklonjive – oslobađa. to se onda tretira kao pitanje stvarne zablude.ZABLUDA? a) Stvarna zabluda – isključuje postojanje krivične odgovornosti Postoji kada 1. vanbračne zajednice sa maloljetnom osobom ili dvobračnosti) ili 2. lišio je života. pa ga liši života. koje da stvarno postoje. a objektivno napada nema. U slučaju otklonjive – blaže se kažnjava. b) Pravna zabluda – osnov za blaže kažnjavanje ili oslobađanje od kazne Počinilac iz opravdanih razloga nije znao da je neko određeno ponašanje zakonom određeno kao krivično djelo. kada napadač cilja na jedno lice. Potpuno je svejedno šta je on mislio. Posebni slučajevi stvarne zablude iz prakse: Error in objectum (zabluda u objektu) npr. činile bi dotično krivično djelo dozvoljenim (primjer šumske krađe kada osoba pogrešno smatra da je ta šuma njegova ili krađe kada počinilac vjeruje da je dotična stvar njegovo vlasništvo). Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada izvršilac nije znao i nije bio dužan da zna za postojanje dotičnih elemenata. npr. izvršilac nije bio svjestan postojanja nekog zakonom propisanog obilježja krivičnog djela (primjeri rodoskrvnuća. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Putativna nužna odbrana i stvarna zabluda Kada je osoba u zabludi da napad koji je prestao još uvijek traje i postupa po svom ubjeđenju u nužnoj odbrani. 12 | P a g e . Putativna nužna odbrana se cijeni ne kao nužna odbrana i ne kao prekoračenje nužne odbrane.

otklanjanje prepreka. Vrlo je bitan umišljaj. zavisno od situacije). 13 | P a g e . a može se i blaže kazniti. kaznit će se kao da ga je sam počinio. Podjela uloga je jako bitna kod saizvršilaštva. ili čvrst prethodni dogovor ili konkludentni (npr. jedan krade. Kaznit će se I ako djelo nije izvršeno ni pokušano. teška krađa – jedan provaljuje. ukoliko se za to djelo može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 godine ili više.SAUČESNIŠTVO? Načini realizacije: više lica zajedno učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili više lica zajedno na odlučujući način doprinose izvršenju krivičnog djela a) Saizvršilaštvo b) Podstrekavanje c) Pomaganje SAIZVRŠILAŠTVO Kod svakog saučesnika postoji svijest o nastupanju zabranjene posljedice i svaki saučesnik želi tu posljedicu i to djelo kao svoje (subjektivni element). Kod podjle uloga između njih postoji SPORAZUM. npr. Pa i ovaj što čuva stražu. obezbijedi sredstvo ili izvršioca krivičnog djela. Tu spada davanje savjeta.. unaprijed obećavanje da će prikriti izvršenje krivičnog djela. PODSTREKAVANJE Ko drugoga podstrekava na izvršenje krivičnog djela. te svaki od njih doprinosi izvršenju tog djela (objektivni element). Može se vršiti na dva načina: stvoriti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (teži slučaj) ili učvrstiti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (malo blaži slučaj) Vrlo je bitan umišljaj. POMAGANJE Ko drugome pomaže u izvršenju krivičnog djela. kaznit će se kao da ga je sam počinio u granicama umišljaja.. Isto tako. iako je pasivan. i onaj koji ih je recimo dovezao do mjesta gdje će vršiti tešku krađu je saizvršilac. spontano. jedan čuva stražu – svaki od njih je saizvršilac. kod krivičnog djela učestvovanja u tuči.

U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje. a) zastara krivičnog gonjenja – ne može se preduzeti krivično gonjenje kada protekne zakonom propisani rok za preduzimanje krivičnog gonjenja od dana izvršenja krivičnog djela. Ovaj koji krade naišao je na prepreku. Ovi rokovi zavise od visine zaprijećene kazne za pojedino krivično djelo. U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. dok kod prikrivanja vrijeme izvršenja krivičnog djela nije poznato. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. To je tzv. ko će ga izvršiti…. hoće to djelo kao svoje (subjektivni element). osoba koja kupuje ukradenu robu. I došao u situaciju da mora obiti vrata (obilježje teške krađe). „kvalitativni eksces“. kada se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru ne uračunava u vrijeme zastare. On vrši tešku krađu I za nju je odgovoran. podstrekač ili pomagač. a on izvrši ubistvo. odgovara se samo za stvarno učinjeno djelo. Do prekida zastare dolazi preduzimanjem bilo koje istražne radnje od strane nadležnog organa. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora.izvršenje lakšeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. dakle u okviru onoga što je učinjeno. sve u granicama svog umišljaja. I npr. koji dobrovoljno spriječi izvršenje krivičnog djela. II npr. Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti». jer su se prethodno dogovorili da će izvršiti krivično djelo krađe. dakle objektivni rok. ili u slučaju čekanja na ekstradiciju. recimo u toku trajanja imuniteta ili postojanje nekog oboljenja kod optuženog. Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca. ne zna kada se djelo vrši (npr. zbog čega on nije u mogućnosti da prati suđenje. te su podijelili uloge (objektivni element). podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe. ZASTARA? Nastupanjem zastare prestaje mogućnost države da nešto uradi. III npr. podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu. Kod „negativnog ekscesa“ . recimo. a izvršilac za krivično djelo razbojništva. a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. dogovorili su krađu. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu. Saizvršilac. (“pozitivni eksces”) – izvršenje težeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. GRANICE KRIVIČNE ODGOVORNOSTI I KAŽNJAVANJE SAUČESNIKA Saizvršioci odgovaraju u granicama svog umišljaja. bez obzira da li se u tom trenutku znalo ko je izvršilac krivičnog djela. a nikako na ostale saizvršioce. dakle kažnjava se u granicama umišljaja. ili npr. ali za krađu nije znala unaprijed). može biti oslobođen od kazne. Zastara ne teče u toku vremena u kojem se nije moglo poduzeti krivično gonjenje. Lična svojstva saizvršioca odnose se samo na tog saizvršioca (na primjer neuračunljivost. maloljetnost). Dakle. a ovaj saizvršilac koji je čuvao stražu odgovara za krađu.Razlika između pomaganja i prikrivanja Pomagač unaprijed zna da će se krivično djelo izvršiti. te izvršenjem novog krivičnog djela jednake težine ili težeg krivičnog djela 14 | P a g e . Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu.

Zastara spada u materijalnopravne prigovore u postupku. Radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. mjere upozorenja. kada optuženi odgovara za više krivičnopravnih radnji ili krivičnih djela. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. Kod produženog krivičnog djela i djela počinjenog u sticaju.(određuje se prema visini zapriječene kazne). ratni zločin i sl. radnju…I to ne utiče na druga djela. kod ovakve vrste djela. b) zastara izvršenja krivične sankcije . Isto tako. Izuzetno. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. d) uticaj na svijest građana o štetnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja počinioca. Bitno je u obrazloženju presude pozvati se i osvrnuti na svrhu izrečene krivične sankcije (obrazloženje krivične sankcije i obrazloženje kazne). Zastara može biti relativna i apsolutna. Ovo sve gore navedeno se odnosi na relativnu zastaru (gdje je vrijeme zastare određeno zakonom). može se dati amnestija za svako pojedinačno djelo. vaspitne (odgojne) mjere. u kojem slučaju donosi odbijajuću presudu. mjere sigurnosti (bezbjednosti). radnje. I KAZNE Svrha kažnjavanja: a) ukazivanje na pogubeljnost i društvenu opasnost činjenja krivičnih djela. tj. b) uticaj na izvršioca da ubuduće ne čini krivična djela. ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. Apsolutna nastupa kada protekne duplo onoliko vremena koliko je potrebno za relativnu zastaru. presude. 15 | P a g e . za svaku radnju pojedinačno i ne utiče na druge radnje. već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. VRSTE KRIVIČNIH SANKCIJA? Kazne. SVRHA? Generalna prevencija: uticaj na građane da poštuju pravni system I da ne čine krivična djela. zastara nastupa sukcesivno.počinje teći od dana pravosnažnosti sudske odluke. sud po službenoj dužnosti pazi na nastupanje zastare. c) uticaj na ostale građane da ne čine krivična djela. Individualna prevencija: spriječavanje počinioca krivičnog djela u daljem vršenju krivičnih djela I podsticanje optuženog na preodgoj.

pri čemu se taj rok može produžiti u opravdanim slučajevima. ukoliko optuženi na to pristane.000 KM. može se zamijeniti ovom mjerom rada za opće dobro na slobodi. Uvijek se izriče kao glavna kazna. ako se novčana kazna ne može naplatiti. maloljetnički zatvor se može izreći do 10 godina.000. Izriče se u trajanju od 30 dana do 20 godina. kazna zatvora. rijetko se javlja u praksi. dnevni iznos novčane kazne određuje se individualno. dugotrajni zatvor je zamjena za smrtnu kaznu. NOVČANA KAZNA može se izreći kao glavna ili sporedna. izriče se na period od 20 do 45 godina. Moguć po zakonu pod tri uslova: kada se ponašanje osuđenog lica „toliko popravi“ da se ciljevi izricanja i izvršenja kazne mogu ispuniti i bez daljeg izvršavanja. Izriče se u dnevnim iznosima ili u nominalnim iznosima. dugotrajni zatvor se ne može izreči počinioci krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja nije bio napunio 21 godinu života. postoji mogućnost opozivanja ove mjere i izricanja kazne zatvora od strane suda. izriče se na pune godine. a najduže 1 godinu i uglavnom se sprovodi u okviru nekih kantonalnih organa. Amnestija i uslovni otpust se kod kazne zatvora može tražiti kada se odsluži jedna polovina kazne (izuzetno nakon 1/3 kazne). već se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora. za izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora može nakon 3/5 izdržane kazne. Sud prilikom određivanja novčane kazne određuje i rok za njeno plaćanje. te da zbog teških posljedica i okolnosti djela ne bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru. novčana kazna može se izreći kao sporedna iako nije propisana zakonom (!). dnevni iznos ne može biti manji od 1/60 niti veći od 1/3 prosječne plate u FBiH (prema podacima Zavoda za statistiku). a do šest mjeseci i na pune dane. pitanje mentaliteta (?). može biti kazna dugotrajnog zatvora. izuzetno nakon izdržane 1/3 kazne. ako je pribavljena protupravna imovinska korist preko 1.KAZNA ZATVORA Kazna lišavanja slobode na određeni vremenski period. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI? (mjera) Između kazne zatvora I uslovne osude sud će prvo odmjeriti kaznu zatvora. na primjer u slučaju ne ispunjavanja nekog dodatnog uslova pod kojim je mjera izrečena). a kod dugotrajnog zatvora kada se odsluže 3/5 kazne). koji može biti od 15 dana do 6 mjeseci. tako što se svakih 50 KM novčane kazne zamjenjuje jednim danom zatvora. ne postoji mogućnost prinudnog izvršenja. pa ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci. Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći samo pod četiri uslova: da se radi o licu koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bilo stariji maloljetnik. može se izreći novčana kazna dvostruko veća od te koristi. tako što se odredi prosjek primanja dotičnog lica za tri mjeseca. te kazna maloljetničkog zatvora. u dnevnim iznosima može biti od 5 do 360 dnevnih iznosa. već dostavlja optuženi i podatci ne smiju biti stariji od šest mjeseci. kazna dugotrajnog zatvora izriče se za „teške” oblike najtežih krivičnih djela počinjene sa umišljajem. kada se može 16 | P a g e . da se radi o krivičnom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora od 5 godina zatvora ili više. USLOVNI OTPUST? (mjera) Optuženik podnosi molbu kada odsluži pola kazne. dugotrajni zatvor se izriče samo na pune godine. da postoji krivična odgovornost počinioca. te umanji za porodične obaveze za period od tri mjeseca. Ova mjera može trajati od 10 do 60 dana. kod krivičnih djela učinjenih iz koristoljublja. ove podatke ne pribavlja sud.

17 | P a g e . Ublažavanje: izrečene kazne u trajanju kraćem i po vrsti lakšem nego predviđena. sud će utvrditi novu kaznu zatvora za novo počinjeno krivično djelo. U obrazloženju presude moraju se jasno navesti koje olakšavajuće a koje otežavajuće okolnosti se uzimaju u obzir. Posebni minimum i maximum: “kazniće se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina” i “kazniće se kaznom zatvora do 3 godine” Pogrešno je uzeti kao otežavajuću okolnost to što se optuženi brani šutnjom! Ili npr. ili ako je mijenjao iskaze (svoju odbranu). OPOZIVANJE USLOVNOG OTPUSTA Uslovni otpust se opoziva u dva slučaja: . Osuđenom licu se izriče kazna lakša po vrsti ili kraća po mjeri u odnosu na zakonom propisani okvir. „lične okolnosti optuženog“.očekivati da će počinilac na slobodi biti primjerenog ponašanja i da ubuduće neće činiti krivična djela. . „ranija osuđivanost" – pogotovo ako je ranije krivično djelo počinjeno iz nehata. ako je u toku istrage htio pristati na sporazum iako je nevin. OPŠTA PRAVILA ZA ODMJERAVANJE KAZNE? Upućuju sud na koji način da odmjeri kaznu unutar datog zakonski propisanog okvira. Opći minimum i maximum: 30 dana do 20 godina.). Ako se uslovni otpust opozove. te ako između ranijeg i novijeg djela ne postoji nikakva povezanost!). da li je djelo učinjeno u povratu itd.te ako osuđeni izvrši novo krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora do godinu dana. pobude. sud često griješi navodeći te okolnosti samo paušalno i isuviše uopšteno („porodičan čovjek“. UBLAŽAVANJE KAZNE? Odmjeravanje kazne: u okviru zakonom propisanog miniuma i maximuma. nikada se obilježje krivičnog djela ne može tretirati kao otežavajuća okolnost. O uslovnom otpustu odlučuje odgovarajuća komisija pri Ministarstvu pravde FBiH. „motiv iz kojeg je djelo učinjeno“. dakle presuda pravosnažna.ako osuđeni u toku izdržavanja kazne počini krivično djelo I izrečena mu je nova kazna zatvora veća od 1 godine– mora se opozvati – fakultativni osnov. mjera kazne određuje se uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti (naročito stepen krivične odgovornosti. školovanje i sticanje odgovarajuće spreme). pa će mu izreći jedinstvenu kaznu zatvora po pravilima o sticaju krivičnih djela (pri čemu se od kazne zatvora odbija onaj period koji je već odslužio prije uslovnog otpusta). te opozivanje uslovnog otpusta i nastavljanje izdržavanja kazne zatvora. kazna već izrečena – može se opozvati – alternativni osnov. i ovdje se mogu izreći dodatni uslovi ili obaveze (uzdržavanje od alkohola. posjećivanje savjetovališta. jačinu ugrožavanja zaštićenih dobara.

nekada sud sve obične olakšavajuće okolnosti uzima kao jednu „posebno“ olakšavajuću okolnost (osobitu).. ali u kraćem trajanju. svi elementi krivične odgovornosti ostaju (krivična evidencija. umjesto zatvora se izrekne novčana). ako zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne. kod pravne zablude). odgovornost za odštetni zahtjev. da se svrha krivičnopravnih sankcija očigledno ne bi ostvarila izricanjem kazne“. što viši sudovi u drugostepenom postupku prihvataju i potvrđuju. ali da se oslobađa od kazne. Bitno je da u samoj izreci presude stoji pozivanje na odgovarajuće odredbe o ublažavanju kazne. dakle. Na isti način se postupa u slučaju da osuđeno lice počini novo krivično djelo u toku izdržavanja kazne. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU? 1. izriče se druga (npr.). Poseban je slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata. te b) sudsko ublažavanje kazne (u slučaju kada sud utvrdi postojanje „posebne olakšavajuće okolnosti“. pa će se izreći jedinstvena kazna zatvora prema pravilima za krivična djela počinjena u sticaju. kod ublažavanja kazne radi se o odmjeravanju kazne van. OSLOBOĐENJE OD KAZNE? Institut koji se primjenjuje samo kada je to zakonom propisano i dozvoljeno (primjer nužne odbrane i krajnje nužde. pokušaja ili odustanka od krivičnog djela. da je optuženi kriv. primjer nužne odbrane. pod uslovom da „posljedice krivičnog djela tako teško pogađaju počinioca. Postoje dva pravna osnova: a) zakonsko ublažavanje kazne (kada je to zakonom propisano. 18 | P a g e . bilo u zatvoru ili tokom dopusta ili izlaska. Često pitanje: Šta je razlika između instituta za odmjeravanje i ublažavanje kazne? Kod odmjeravanja kazne radi se o odmjeravanju u zakonski propisanom okviru (opšti ili posebni minimum i maksimum). ukoliko počini djelo za koje se može izreći kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna. 2. samo se kazna ukida.. izricanja kazne i upućivanja na izdržavanje kazne utvrdi da je osuđeno lice počinilo još jedno krivično djelo prije stupanja na izvršenje. Ako se nakon suđenja. prijavljivanja krivičnog djela od strane saizvršioca ili saučesnika). utvrđuje se kazna za novootkriveno djelo. Po mjeri: izriče se zakonom propisana vrsta kazne.Po vrsti: umjesto zakonom propisane. u tom slučaju se može izreći disciplinska mjera. Postoji jedan izuzetak. onda se prva kazna zatvora uzima kao utvrđena. u tom slučaju se ublažavanje kazne može vršiti i bez uvažavanja pravila za ublažavanje (može se kazna ublažiti i više nego što je propisano). izreka presude utvrđuje postojanje krivične odgovornosti. te da se podrobno obrazloži u samom obrazloženju presude. ispod zakonom propisanog okvira. pri čemu se već odsluženo vrijeme u zatvoru uračunava u jedinstvenu izrečenu kaznu. tj.

da se svrha krivičnopravne sankcije može ostvariti na ovaj način.. „rok kušnje“). II MJERE UPOZORENJA 1. Mora se opozvati ako je za novopočineno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od 2 godine ili više. Uslovna osuda moguća je i kod krivičnih djela počinjenih u sticaju. Formalni uslovi za sudsku opomenu: za djela zapriječena kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom. njegovog odnosa prema oštećenima. može uvjetna osuda ali samo ukoliko se zakonski kazna može ublažiti. Uslovna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja se ni primjenom pravila o ublažavanju kazne ne može izreći kazna zatvora manja od godine dana. Sudska opomena se izriče rješenjem (ne sadrži i ne može sadržavati odluku o krivici). To je maximalni rok kušnje.. Formalni uslovi za uvjetnu osudu: za krivična djela zapriječena kaznom zatvora do dvije godine. uglavnom odmah u samoj presudi ili naknadnim rješenjem suda. Dakle. Ukoliko je za počinjeno krivično djelo zakonom zaprijećena kazna u trajanju od 10 godina I više. okolnostima samog djela. sud se ovdje rukovodi stepenom krivične odgovornosti. ne počini novo krivično djelo“).. a može se opozvati ako je za novopočineno djelo zaprijećena kazna zatvora u trajanju do 2 godine. OPOZIV UVJETNE OSUDE 1. ličnim svojstvima počinioca.. Opozivanje zbog novog krivičnog djela. koja su izvršena pod takvim olakšavajućim okolnostima. ekstradicijski pritvor. to bi bila nepravilna primjena materijalnog zakona). koja se neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenskom periodu od . ranije i prekršajna kazna) mora se uračunati u izrečenu kaznu zatvora..URAČUNAVANJE PRITVORA U KAZNU? Svako lišavanje slobode vezano za krivično djelo (pritvor. Izriče se presudom (izreka presude glasi ovako: „izriče se uslovna osuda kojom se utvrđuje kazna zatvora od . sadrži prijetnju da će se kazna izvršiti. Sudska opomena Svrha sudska opomene je da se počiniocu krivičnog djela uputi opomena u onom slučaju kada kažnjavanje nije nužno za ostvarivanje krivičnopravne zaštite. (Ako bi se u ovom slučaju izrekao uvjet. Uslovna osuda Svrha uslovne osude je das u uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojom se ostvaruje svrha krivičnopravne sankcije.. ponašanjem optuženog nakon izvršenja krivičnog djela. a uslovna osuda može trajati do pet godina (tzv. 2. 19 | P a g e ..

2. 20 | P a g e . a postoji mogućnost ponovnog činjenja takvog krivičnog djela). Uvjetna osuda može biti i sa zaštitnim nadzorom. rok kušnje. d) osposobljavanje za rad. tj. Ide nakon izdržane kazne ili izrečene mjere. aktivnosti ili funkcije (kada je počinilac djelo počinio zloupotrebom službenog poziva i imovine. dakle u toku izdržavanja kazne. a) liječenje u zdravstvenoj ustanovi. Ova mjera ide ili u ustanovi za izdržavanje kazne. uz uslovnu osudu. uglavnom traje maximalno dok traje kazna ili izrečena mjera. f) raspolaganje platom. a neke nakon kazne (npr. Ide uz kazne. Određuje ih sud i mogu trajati od 6 mjeseci do 2 godine. Tada se uz uvjet određuju i neke upute. III MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) Svrha: Otklanjanje stanja ili uvjeta koji su uticali na počinioca da počini krivično djelo ili koji mogu uticati na počinioca da ubuduće čini krivična djela Izriču se presudom (uz oglašavanje krivim). ili u toku mjere sui generis rada za opće dobro na slobodi. pa se smatra da će i dalje u takvom stanju činiti krivična djela ukoliko se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju). e) prihvatanje zaposlenja. neke se ne uračunavaju u kaznu. b) uzdržavanje od alkohola I droge. Ako optuženi ne ispunjava obaveze koje su mu uvjetnom osudom određene. b) obavezno liječenje od ovisnosti (kada je počinilac djelo počinio pod „odlučujućim uticajem“ opojnih sredstava. ali u slučaju neispunjenja uputa sud može odrediti i težu uputu ili opozvati uvjet. dakle. c) zabrana vršenja poziva. a postoji opasnost da će uslijed ovisnosti ponovo počiniti krivično djelo). 3. Ove upute nisu obaveze. uz uvjet ili rad za opće dobro na slobodi. Ukoliko je novootkriveno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude. nisu mjere. onda opozivanje uvjeta nije neophodno. Vrste: a) obavezno psihijatrijsko liječenje (kada je počinilac djelo počinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti. oduzimanje vozačke dozvole). c) posjećivanje psihijatrijskog savjetovališta. uz rad za opće dobro na slobodi… Neke traju zajedno sa kaznom. Rok za opoziv je rok provjere. ili uz uvjetnu osudu. mogu se izricati uz kaznu.

ne praznicima. Ove mjere su u slučaju da ponašanje mldb. usvojiteljima. ide uz sankciju a izvršava se nakon izvršenja sankcije. ili kada se radi o razlozima zaštite opšte sigurnosti ili morala.d) zabrana upravljanja motornim vozilom (kada je počinalac izvršio krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. e) oduzimanje predmeta (odnosi se na predmete koji su upotrebljeni ili bili namjenjeni izvršenju krivičnog djela. u slučaju da roditelji. staratelja…stekli uvjeti za nadzor nad mldb. koji ostaje u porodici. Ova mjera obustavit će se ako se utvrdi das u se kod roditelja. Izriče se za sve kategorije. ili koji potiču od izvršenja krivičnog djela. 2. zbog mjera bezbjednosti (ako su ti predmeti namijenjeni daljem vršenju krivičnih djela. usvojitelja i dr. ali ovo nije isto što I naknada štete oštećenom. nije baš devijantno. staratelji i dr. 3. Sud može naložiti Centru za socijalni rad da obavlja nadzor nad tim pojačanim nadzorom roditelja. mldb. mogu trajati par sati ne duže od 30 dana.. a ti predmeti se nalaze u vlasništvu optuženog. usvojitelji i sl. s tim što se mogu oduzeti i od trećeg lica ako je to lice znalo. Centar za socijalni rad pruža pomoć. roditelji. usvojitelji. u tom slučaju on ide drugoj porodici. 21 | P a g e . ali su to ranije recimo propustili. Ovaj nadzor može trajati do 3 godine. 2. ako postoji opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela. naknada štete oštećenom. nije potrebno potpuno odvojiti od svakodnevnog života. potiču iz krivičnoh djela…) IV VASPITNE (ODGOJNE) MJERE MALOLJETNICI? Vaspitne (odgojne) mjere izriču se i odnose na maloljetne počinioce krivičnih djela. zasnovani su na pravilu da niko ne može zadržati protupravnu imovinsku korist koju je stekao izvršenjem krivičnog djela. OSNOVI ZA ODUZIMANJE PREDMETA 1. a neprekidno ne mogu trajati duže od 20 dana – I sve to u specijaliziranoj ustanovi. Centar za socijalni rad može pratiti izvršenje ove mjere.. škole… b) mjere pojačanog nadzora – upućuju se roditeljima. da je počinio neko “lakše” djelo. nisu u stanju da vrše nadzor nad mldb. ili je moglo znati da je predmet pribavljen krivičnim djelom). već je prodat. Traju određeni broj sati. – u slučaju kada imaju mogućnost da nadziru mldb. ili za nadzorom nema više potrebe. To su: a) disciplinske mjere – upućuju se Centru za maloljetnike. može se vratiti I novac umjesto nakota ako nakita recimo nema. starateljima… 1. te kada postoji opasnost da bi počinilac upravljanjem motornim vozilom ubuduće ponovo mogao ugroziti saobraćaj). Centru sa socijalni rad. Sada treba da vrše nadzor nad mldb.

naknada štete oštećenom i redovno pohađanje škole (specifično da ih može izreći Tužilaštvo). Maloljetnički zatvor. c) zavodske mjere 1. Sve ove preporuke su u interesu maloljetnika. te da se njima vaspitno djeluje na mldb. upućivanje u odgojno-popravni dom sud izriče mldb. VASPITNE I ODGOJNE PREPORUKE (mjera) Izriču se maloljetnim počiniocima krivičnih djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 3 godine. koji može biti stresan i koji može imati negativne posljedice po ličnost maloljetnika. ali ne više od 3 godine. posjećivanje odgovarajućih savjetovališta (izriče ih sud). 2. a nema niti druge porodice koja bi to radial. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje izriče se mldb. uz uslov da maloljetnik priznaje izvršenje krivičnog djela i ako je spreman da se pomiri sa oštećenim. da ubuduće ne čini krivična djela. Svrha: ove mjere se izriču bez vođenja krivičnog postupka. smještaj u drugu porodicu/dom/ustanovu. SANKCIJE? (maloljetnici) 1. kojem je potreban stalni nadzor stručnog odgojitelja. One nisu krivične sankcije. rad u korist humanitarne organizacije ili zajednice. Poenta je u odgoju mldb. upućivanje u odgojnu ustanovu sud izriče mldb. jer nije u krugu porodice. Traje od 1 godine do 5 godina 3. kojem je potrebna pojačana mjera preodgoja. u slučaju da roditelji I dr. Traje ne manje od 1 godine. može ostati do svoje 23-e godine. 22 | P a g e . gdje je generalna pervencija potpuno stavljena u drugi plan. Njihov cilj je individualna prevencija. te uvijek treba krenuti od one najblaže. Poenta je zaštita interesa maloljetnika. koji ima problem u duševnom razvoju. 2.. Traje od 6 mjeseci do 3 godine. nisu u stanju vršiti nadzor. Vrste preporuka: obaveza izvinjenja oštećenom.3. Treba voditi računa da se ovim preporukama ne ometa školovanje ili posao maloljetnika. organi socijalne zaštite. liječenje u odgovarajućim ustanovama. onda Centar za socijalni rad preuzima nadzor nad mldb. kojem je potrebno liječenje. Traju najduže do 1 godine. prihvatanje određenog zaposlenja. Vaspitne (odgojne) mjere. Ovaj slučaj ne najmanje koristan za mldb. U toj ustanovi mldb.

zvanja. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome.MALOLJETNIČKI ZATVOR? Može se izreći samo starijim maloljetnicima. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. gubitak posla. AMNESTIJA I POMILOVANJE? Amnestija je akt kojim se neograničenom broju lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. Zabrana sticanja prava zabrana vršenja poslova u firmama. das u nastupile teške posljedice tako da izricanje vaspitne (odgojne) mjere nije opravdano. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. zamjena izrečene kazne blažom. sve dok ne navrše 21 godinu. Ogleda se u gubitku ili u zabrani sticanja nekih prava. Uvjet i sudska opomena ne proizvode pravne posljedice osude. daje je zakonodavno tijelo. gubitak odlikovanja. Prestaju brisanjem osude. određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE? Nastpaju onda kada je presuda pravosnažna. a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. Pomilovanje daje se rješenjem koje donosi Predsjednik Federacije u skladu sa zakonom. Onim maljoljetnicima koji su nakon počinjenja krivičnog djela postal punoljetni. zbog počinjenog krivičnog djela za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora u trajanju od 5 godina ili više. Amnestija se donosi zakonom. Maximalna dužina trajanja posljedica je 10 godina. Maloljetnički zatvor traje od 1 do 10 godina. Domašaj pomilovanja je nešto uži od 23 | P a g e . To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo npr. vlasti. Potreban je visok stepen krivične odgovornosti. Sud pribavlja mišljenje kaznenopopravne ustanove. na osnovu molbe zainteresiranog lica ili njegovih srodnika ili ex officio. Gubitak prava prestanak vršenja dužnosti. privrednim društvima. potpuno ili djelomično oslobađanje od kazne. dobijanja dozvola Ove posljedice nisu trajnog karaktera. dakle onima od 16 do 18 godina. izbjegavanje vojne obaveze. sticanja zvanja u službi. i u toku suđenja i ako nije stupio na izdržavanje kazne. može se suditi za djelo koje su počinili kao mldb. Molba se dostavlja sudu koji je donio presudu.

Brčko distrikta. ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole. za račun ili u korist pravne osobe. Pravne posljedice osude: - zabrana rada na osnovu dozvole. novčana kazna. prestanak pravnog lica. entiteta. Postoji i odgovornost pravnog lica i za djelo učinjeno u pokušaju.amnestije. učinio krivično djelo u ime. Mjere bezbjednosti za pravna lica: 1. 2. objavljivanje sudske presude. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi. Objavljuje se u službenim novinama. ako raspolaže protivpravnom imovinskom koristi. 2. Kazne za pravna lica: 1. Može se izreći i uvjetna osuda. i ako učinilac nije krivično odgovoran. oduzimanje predmeta. oduzimanje imovine.osim države. Osnov odgovornosti postoji: a) b) c) d) ako je učinilac. Pomilovanjem se oslobađa od krivičnog gonjenja ili se izrečena kazna zamjenjuje blažom. 3. ako su odgovorni organi izgubili nadzor nad radom zaposlenika. Konačno. ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije. Osnov za ublažavanje kazne – ako odgovorno lice prizna da je ta pravna osoba počinila krivično djelo. gradova. Za razliku od amnestije. općina i mjesnih zajednica. sudsko mišljenje ne obavezuje organ koji donosi odluku o pomilovanju. učinjeno kao produženo krivično djelo ili odgovornost za saučesništvo (više pravnih lica). zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. 3. kantona. KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA? Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica . pomilovanje može i za ukidanje mjera bezbjednosti (sigurnosti). fizičko lice. a uzima se u obzir i privredna snaga pravne osobe. Odmjeravanje kazne – primjenjuju se opća pravila. Pomilovanje se odnosi na određena lica. - 24 | P a g e .

i prvenstvena je obaveza suda u tom postupku da se stara o disciplini u sudnici. Aktuelni akuzatosko-inkvizitorski postupak (mjesoviti) . postavljati pitanja i td. akuzatorko-inkvizitorski ili mješoviti krivični postupak AKUZATORSKI Akuzatorski ili optužni postupak je najstarija forma krivičnog postupka koji je svoju izgrađenu formu dobio u straroj Grčkoj i Rimu ali se trajno zadržao u zemljama angloameričkog pravnog sistema (Engleska. Kod suda su bile koncentrirane sve funkcije i to funkcija gonjenja (nije bilo tužitelja) . a tek onda su stranke i branitelji dobivali mogućnost da i oni postavljaju pitanja. Australija itd. Kanada.FORME KRIVIČNOG POSTUPKA? 1. Suđenje se odvijalo na način da je uvijek sud prvo ispitivao optuženog i svjedoke. a ne sud. Mogla se donijeti samo osuđujuća presuda ako optuženi prizna ili ako postoje dva svjedoka kao neposredni očevici događaja. Ako porota objavi da optuženi nije kriv. Adversarni sistem (odnosi se na ove prostore). Nastao je na način što je prvo Francuska preuzela nakon čuvene Francuske revolucije brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske a onda se to proširilo po kontinentalnoj Europi. U tom postupku branitelji faktički nisu ni postojali već se nastojalo da se od optuženog ishodi priznanje na bilo koji nacin uključujući razne torture i mučenja. U pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu građu. odbrana faktički nije postojala i konačno.kod nas se primjenjuje 25 | P a g e . ). inkvizitorski 3. vodi računa o redoslijedu postupka i posebno se brine da eventaualno ne bude izveden neki nezakoniti dokaz. U tom postupku postoji mogućnost da optuženi bude ispitan kao svjedok i to samo pod uvjetom ako on to želi. Sam postupak ima karakter spora između dvije strane a odluku o krivnji donosi porota. nakon čega ukoliko porota optuženog oglasi krivim sudija izriče krivičnopravnu sankciju. SAD. INKVIZITORSKI Ovaj postupak predstavlja uredovanje suda i dijeli se na dva dijela: istragu i sudenje. suđenje se samo svodilo na to da se formalno na osnovu onih dokaza koji su prikupljeni u istrazi donese presuda. akuzatorski (optužni) 2. U tom postupku je zadržano inkvizitorsko načelo koje podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrđivanju istine na način da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke. sud oglasava optuženog da je oslobođen i time se postupak završava i nema nikakvog žalbenog postupka. MJEŠOVITI Uvođenjem nekih pravila iz akuzatorkog postupka u kontinentalnoj Evropi je nastao mješoviti krivični postupak. orijentalnog porijekla.

Misao ove zakonske odredbe podrazumjeva i pravo osumnjicenog odnosno optuzenog da on nije duzan da dokazuje svoju nevinost i da je tuzitelj duzan da izvodi dokaze i dokaze da je optuzeni ucinio krivicno djelo. Na glavnom pretresu se primjenjuju mnoga nacela kao sto je nacelo usmenosti. Osim ovih nacela koja su u zakonu izricito propisana i definirana postoje i nacela koja proizilaze iz drugih odredaba zakona u krivicnom postupku kao sto su prije svega nacelo kontradiktornosti. teret dokazivanja na tužitelju. U samom krivicnom postupku postoje procesni subjekti i ucesnici u postupku i to: 1. PROCESNI SUBJEKTI I UČESNICI U POSTUPKU? Postupak je pojmovno namjenjen da se utvrdi da li je optuzena osoba ucinila krivicno djelo pa ako jeste da joj se izrekne krivicno pravna sankcija. nacelo jednakosti u postupanju. osumnjičeni odnosno optuzeni i tuzitelj 2. Ovo se sve odnosi i na ostale ucesnike u postupku. usmenosti i td. organ nadlezan za pitanje soc. ucesnici u postupku su : ostale osobe: svjedoci.Najveca promjena u aktuelno mjesovitom postupku jeste to sto je tuzitelj preuzeo vođenje istrage (ranije je to radio istrazni sudija kojeg vise nema). neposrednosti. punomocnici OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) U KRIVIČNOM POSTUPKU? Kada su u pitanju nacela krivicnog postupka treba naglasiti da jedan broj nacela zakonodavac izricito propisuje i definira kao sto su nacelo zakonitosti. a sa druge strane da i organi vlasti znaju koje radnje i mjere mogu preduzimati. a primjenjuje se i modificirano inkvizitorsko nacelo. NAČELO IN DUBIO PRO REO (u sumnji. sporedni procesni subjekti su : osteceni . nacelo legaliteta i td. u korist optuženog) Po zakononu je ovo nacelo izricito definirano na nacin da se sumnja u pogledu cinjenica koje predstavljaju bitna obiljezja krivicnog djela ili od kojih ovisi primjena krivicnog zakonodavstva rjesava na nacin koji je pogodniji za optuzenog. Cinjenice koje 26 | P a g e . Ovakvo nacelo mora postojati kako bi svaki građanin unaprijed mogao racunati kakva ce radnja ili mjera prema njemu biti preduzeta u slucaju postojanja osnovane sumnje da je ucinio krivicno djelo. vjestaci. kontradiktornosti i td. glavni procesni subjekti su : sud. Slijedece promjene su te da u toku postupka dominiraju akuzatrski elementi i uvedene su novine kao sto je to izjasnjavanje o krivnji. NAČELO PRETPOSTAVKE (PREZUMPCIJE) NEVINOSTI U pitanju je nacelo koje je ugradeno u medunarodne dokumente i znaci da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Iz svega ovoga proizilazi kljucno zakljucak a to je da se jedino pravomocnom presudom kojom se optuzeni oglasava krivim moze osporiti odnosno oboriti predpostavka nevinosti. javnosti. staranja i pravna ili fizicka osoba od koje je oduzeta imovinska korist. NAČELO ZAKONITOSTI Ovo nacelo u procesnom pravu znaci da sva postupanja drzavnih organa vlasti moraju biti utemeljena na nekoj pravnoj normi ukljucujuci i situacije kada se primjenjuje pravna analogija. Dakle. mogucnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i td. 3.

Osoba koja je lisena slobode mora biti obavjestena o razlozima lisenja slobode i to na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije. U obrnutom slucaju ako je pravomocno okoncan krivicni postupak.predstavljaju obiljezja krivicnog djela se nalaze u cinjenicnom opisu optuzbe a cinjenice od kojeg ovisi primjena krivicnog zakonodavstva se utvrduju u obrazlozenju presude. zatim mora biti poucena da nije duzna dati iskaz. b) a u slucaju da se radi o cinjenicama koje bi isle u prilog optuzenom dovoljno je da su one samo vjerovatne Ovo nacelo i ocjena cinjenica u pogledu njihovog postojanja ili nepostojanja usko je vezana sa nacelom slobodne ocjene dokaza. Pravno relevantne cinjenice = odlučne činjenice. Kada je u pitanju ovo nacelo isto se ne moze primjenjivati za preksraj i za krivicno djelo pa uzeti da se radi o presudenoj stvari npr. NAČELO NE BIS IN IDEM (ne dvaput o istom ili zabrana ponovnog suđenja) Jedno od vrlo vaznih nacela u nasem krivicnom postupku je princip ne bis in idem. Sve ovo je garantirano ne samo ovim nacelom vec i međunarodnim dokumentima. NAČELO PRAVA OSOBE LIŠENE SLOBODE Ovim nacelom su predvidena prava osobe koja je lisena slobode. U pogledu takvih cinjenica moze nastati dvojba odnosno sumnja da li one postoje ili ne postoje i ova sumnja se uvijek odnosi na postojanje samo odlucnih cinjenica ( pravno relevantnih cinjenica) a te dvojbe treba rjesavati na slijedeci nacin: a) ako se radi o cinjenicama koje su na teretu otuzenog one moraju biti utvrdene sa potpunom sigurnoscu. 27 | P a g e . Ako je optuzeni osuden za prekrsaj tu se jedino moze ako optuzeni bude oglasen krivim u krivicnom postupku ta kazna izrecena u prekrsajnom postupku mora se uracunati prema cl . Ovo zbog toga jer ako tuzitelj podigne optuznicu protiv nekoga i navede cinjenicni opis iz kojeg proizilazi da je zenskoj osobi metalnom polugom nanesen udarac po glavi snaznim zamahom pa tog optuzenog prema cinjenicnom opisu optuzuje za krivicno djelo teske tjelesne povrede i nasilnickog ponasanja. To nacelo podrazumjeva da niko ne moze biti dva puta suden ili kaznjen u istoj krivicnoj stvari. 2 KZ FBiH u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja. st. U odredbi ovog clana je predvideno da niko ne moze biti ponovo suden za djelo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravomocna sudska odluka. nadalje da ima pravo na branitelja kao i pravo da obitelj te osobe ili konzularni predstavnik (ako je stranac) ili neka druga osoba koju osoba lisena slobode odredi bude obavjestena o okolnostima njenog lisavanja slobode. onda on ne moze naknadno poslije pravomocnosti presude za taj isti dogadaj ovu osobu ponovo optuziti za krivicno djelo pokusaja ubistva i pored toga sto se u stvarnosti zaista radilo o tom krivicnom djelu. a prekrsajni postupak nije onda se isti obustavlja. Lisenje slobode je moguce samo pod predvidenim zakonskim uvjetima a to je: da postoje osnovi sumnje da je nek osoba ucinila krivicno djelo i da postoji neki od razloga za pritvor. Na ovo nacelo se moze pozvati samo osoba na koju se odnosi pravomocna presuda (osuđeni). 57. U sastavu ove zakonske definicije je dovedeno je da niko ne moze biti suden za djelo. a nije navedeno „ za krivicna djela“ sto je od posebnog znacaja.

obligatorna . NAČELO ZAKONITOSTI DOKAZA U toku krivicnog postupka od znacaja su samo zakoniti dokazi. Odbrana moze biti: 1. 28 | P a g e . Pravno nevaljani dokazi su : a. a jedan od oblika ove odbrane jeste pravo na odbranu siromasnih. podnosi zalbe i dr. Materijalna odbrana tj. onda treba naglasiti da ove dvije odbrane jedna drugu dopunjuju. zatim 2.ako su ti dokazi pribavljeni tako da je od optuzeog ili neke druge osobe iznudeno priznanje ili neka druga izjava. pravo na formalnu ili strucnu odbranu (da se brani uz pomoc branitelja) Ukoliko u toku postupka postoje istovremeno obje odbrane tj. u tome da podnosi prethodne prigovore. a u slucaju da nastanu neke razlike bitno je ono sta je naveo optuzeni. NAČELO PRAVA NA ODBRANU Ovo nacelo garantira osumnjicenom odnosno optuzenom pravo na odbranu.sto se odnosi na one situacije kada zakon izricito predviđa da optuzeni mora imati branitelja.Isto tako osoba lisena slobode mora biti poucena da moze postaviti zahtjev da joj se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti ako prema svom imovnom stanju ne moze da plati branioca. jer se samo na takvim dokazima moze zasnivati presuda. a u slucaju ako se odluci da iznese svoju odbranu mora mu se omoguciti da se izjasni o cinjenicama i okolnostima i to kako onim koje ga terete tako i o onima koje mu idu u korist. predlaze saslusanje svjedoka ili vjestaka. osumnjiceni odnosno optuzeni sam se brani i istovremeno koristi pomoc branitelja. NAČELO PRAVA OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG PRILIKOM PRVOG ISPITIVANJA Prilikom prvog ispitivanja osumnjičeni mora biti obavjesten o djelu za koje se tereti i osnovama sumnje koje postoje protiv njega. dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nacin . odbrana optuzenog se sastoji npr. Branitelj ne moze odustati od zalbe jer ne moze raditi na stetu branjenika. materijalna odbrana (pravo optuzenog da se sam brani) 2.kada optuzeni moze ali i ne mora imati branitelja sto ovisi od njega. zatim da nije duzan iznijeti svoju odbranu (princip nemo prodere se ipsum). da njegov iskaz moze biti koristen u daljem toku krivicnog postupka kao dokaz (ovo samo pod uvjetom ako je bio prisutan njegov branitelj). fakultativna odbrana . postavlja pitanja svjedocima ili vjestacima. Optuzeni mora biti posebno upozoren da ukoliko se odluci da da iskaz. Po svojoj obaveznosti odbrana moze biti: 1.

organa koji ucestvuju u postupku da sa jednakom paznjom ispituju i utvrđuju cinjenice kako one koje terete optuzenog tako i one koje mu idu u korist. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo nacelo jednakosti u postupanju podrazumjeva obavezu suda. Ovo nacelo se zove jos i optuzno nacelo i njegovim uvodenjem nastale su slijedece posljedice tj doslo je do razdvajanja funkcije gonjenja odnosno doslo je do razdvajanja u inkvizotorskom postupku koji je ranije bio i gdje je sve funkcije obavljao sud. sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. U istrazi se prikupljaju dokazi. ne samo sud vec i tuzitelj i dr. Presuda se ne moze zasnovati ni na dokazima koji su dobijeni na temelju nezakonitih dokaza. a ovo nacelo se primjenjuje u nekim zemljama Zapadne Europe. funkciju gonjenja 2. Kod nas se primjenjuje nacelo mutabiliteta. i ukoliko da izjavu da odustaje od krivicnog gonjenja ili optuzbe. Prema ovom nacelu dakle. Nasuprot nacela mutabiliteta postoji nacelo imutabiliteta i znaci suprotno tj. tuzitelja i dr. a na glavnom pretresu se izvode dokazi!!!!!! PRINCIP AKUZATORNOSTI – OPTUŽNO NAČELO Po definiciji ovo nacelo se sastoji u tome da se krivicni postupak ne moze pokrenuti i provesti bez zahtjeva tuzitelja. funkciju presuđenja 29 | P a g e .b. NAČELO MUTABILITETA Ovaj princip podrazumijeva pravo tuzitelja da odustane od krivicnog gonjenja do zavrsetka glavnog pretresa.dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda i bitnim povredama odredaba krivicnog postupka. funkciju odbrane 3. Ovo nacelo je usko vezano za nacelo akuzatornosti. Uvodenjem ovog nacela ne znaci da je kod nas prihvaćen akuzatorski postupak (vidi prethodna objasnjenja). Uvođenjem ovog nacela razdvojena je ta funkcija na: 1. nezakoniti dokazi . Tuzitelj moze odustati do zavrsetka glavnog pretresa. Ovo je ustvari modificirano inkvizitorsko nacelo zbog kojeg je nas krivicni postupak pro forme mjesoviti postupak ili akuzatorko-inkvizitorski postupak. organi koji ucestvuju u krivicnom postupku moraju ex officio da izvode dokaze kako u korist tako i na stetu optuzenog. Do takvog zakljucka tuzitelj moze doci i u toku glavnog pretresa. da tuzitelj kada pokrene krivicni postupak ne moze odustati od krivicnog gonjenja.

2. u parnicnom postupku pitanje postojanja vanbracne zajednice) ili to moze biti pitanje koje bi trebalo rjesavati u upravnom postupku. prva pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste da postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo. 1. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Jedno od najvaznijih nacela i ono znaci da u krivicnom postupku vrijednost dokaza nije unaprijed odredena i da se to nacelo primjenjuje kako od strane suda tako i od strane tuzitelja. Smisao ovog nacela jeste da sud prilikom donosenja presude ima obavezu ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u međusobnoj povezanosti i na osnovu takve cinjenice izvesti zakljucak da li je neka cinjenica dokazana ili nije. tuzitelja i drugih organa koji ucestvuju u krivicnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima.NAČELO LEGALITETA KRIVIČNOG GONJENJA U pitanju je nacelo koje iskljucivo obavezuje samo tuzitelja. Ako sud to pitanje rijesi u toku krivicnog postupka. Treca pretpostavka se odnosi na situaciju kada tuzitelj ima pravo da da imunitet svjedoku. ako je za krivicno gonjenje potrebno odobrenje. Ovo sve znaci da pravo suda. a) sud može sacekati da to rijesi nadlezni organ b) ali isto tako moze po pravilima koji vaze u krivicnom postupku da rijesi to pitanje. Prema tom nacelu tuzitelj je obavezan da preduzme krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo osim u slucaju ako je to u zakonu drugacije odredeno. druga pretpostavka jeste da je tuzitelj obavezan primjeniti ovo nacelo ali ne i u slucaju ako postoje zakonske smetnje da se preduzme krivicno gonjenje (npr. nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja. PREJUDICIJALNA PITANJA (PRETHODNA PITANJA) U toku krivicnog postupka mogu se pojaviti neka pravna pitanja za koja je nadlezan da rjesava neki drugi sud ili organ (npr. treca pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste i odnosi se na izuzetke od principa legaliteta kada tuzitelj moze primjeniti nacelo oportuniteta (cjelishodnosti) a koje znaci to da on nema pravo na neki proizvoljan izbor vec samo na ocjenu da li je gonjenje dozvoljeno. ako se postavi pitanje drzavljanstva optuzene osobe. zatim ako nastane mogucnost da se predmet ustupi na sudenje stranoj drzavi. 30 | P a g e . to rjesenje ovog pravnog pitanja ne obavezuje nadlezni organ da u redovnoj proceduri rijesi to pitanje. U takvim situacijama sud moze postupiti na dva nacina i to • npr.. 3. zatim odredene situacije kada su u pitanju maloljetnici. Ta ocjena obuhvata njihovu psiholosku i logicku ocjenu i dosljedno tome u obrazlozenju presude mora biti odgovarajuce obrazlozenje. djelo obuhvaceno amnestijom) ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje.

d) “sudija za prethodni postupak” je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) kada je to propisano ovim zakonom. “unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. “sudija za prethodno saslušanje” je sudija koji nakon podizanja optuženice postupa u slučajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak. Ako se ispostavi da je u pitanju krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina sudi sudija pojedinac. policijskih organa Federacije. preduzeća. “osnovana sumnja” je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo. b) “optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena. sudske policije. Dakle. Ovakvu procjenu sud vrsi na temelju cinjenicnog opisa djela iz optuzbe jer nije vezan u pogledu pravne ocjene djela koju je naveo tuzitelj. “istraga” obuhvata aktivnosti poduzete od tužitelja ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom. udruženja i ortakluka i druge pravne osobe. mora se prvo izvesti pravni zakljucak o kojem se djelu radi. FUNKCIONALNA NADLEŽNOST SUDA (SASTAV SUDA)? Da bi sud mogao primjenjivati odredbe o funkcionalnoj nadleznosti tj. “stranke” su tužitelj i osumnjičeni. odnosno optuženi. odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka. mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka. uključujući: korporacije. “oštećeni” je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo. riječi ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom.OSNOVNI POJMOVI? a) “osumnjičeni” je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo. “zabilješke” i “spisi” su slova. Za ostala krivicna djela sudi sud u vijecu sastavljenom od trojice sudija. otkucane pisaćom mašinom. vijece i td. zabilježene magnetskim impulsima. “pravne osobe” su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH. odštampane. u procjeni da li ce u nekom predmetu suditi sudija pojednac ili vijece bitno je koje su cinjenice i okolnosti djela navedene u cinjenicnom opisu iz optuzbe jer na osnovu toga sud procjenjuje o kojem se krivicnom djelu radi. fotografirane. odrediti ko ce u okviru suda postupati po nekom predmetu tj. da li ce to biti sudija pojednac. “ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar državne granične službe. organa finansijske policije. odnosno branitelja. predsjednik vijeca. poreskih organa i organa vojne policije. odnosno vještaka. koja je pozvala svjedoka.. c) “osuđeni” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo. odnosno vještaka. fotokopirane. “direktno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. 31 | P a g e . kao i carinskih organa. uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza.

kod malih sudova izuzece svih sudija ili istek mandata nekih sudija (odlazak u penziju). a isto tako moguce je da sud ne moze postupati zbog nekih stvarnih razloga kao sto je npr. Kada je u pitanju zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka o njemu odlucuje izvanraspravno vijece suda koje je donijelo prvostepenu presudu . nakon podizanja optuznice sudija za prethodno saslusanje i td. Kao pravni razlozi mogu biti npr. U obrnutom slucaju ako vijece na glavnom pretresu ustanovi da je u pitanju krivicno djelo za koje je nadlezan sudija pojedinac. onda o tome odlucuje Vrhovni sud Federacije. bolest svih sudija ili je sud ostecen krivicnim djelom . Ovo prenosenje nadleznosti se zove jos nužna delegacija i do njene realizacije dolazi samo onda ako su pravni ili stvarni razlozi trajnijeg karaktera tj. sudija za prethodno saslusanje i predsjednik suda postupaju u onim slucajevima za koje predvideno da postupaju po zakonu. POSLJEDICE NENADLEŽNOSTI? 32 | P a g e . kada su u pitanju stvarni razlozi. PRENOŠENJE NADLEŽNOSTI? IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA Moguce je da je u nekom krivicnom predmetu sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa. to je isto troje sudija. npr. Medutim.. Prenosenje nadleznosti iz vaznih razloga. Sudija za prethodni postupak. IZ VAŽNIH RAZLOGA Moguce su situacije kada se sudi u nekom krivicnom predmetu da dode do uznemirenja građana pa se oni okupljaju ispred suda i ometaju njegovo normalno funkcioniranje i jos neke slicne situacije pa u tom slucaju moze doci do prenosenja nadleznosti iz vaznih razloga. ne prekida pretres i ne dostavlja predmet sudiji pojednicu vec donosi presudu. bolest sudija koja duze traje (6 mjeseci). U drugom stepenu vijece je sastavljeno od trojice sudija. Protiv rjesenja o prenosenju nadleznosti bilo da se radi o nuznoj delegaciji ili o delegaciji iz vaznih razloga nije dozvoljena zalba. a na prijedlog stranaka i branitelja.U ovakvim situacijama sud koji vodi postupak je po saslusanju stranaka i branitelja duzan da o tome obavjesti neposredno visi sud koji ce onda ukoliko su razlozi opravdani.Ako se u toku sudenja kada sudi sudija pojedinac ispostavi da se ipak radi o krivicnom djelu za koje je nadlezno vijece onda je sudija pojedinac obavezan da prekine glavni pretres i predmet dostavi vijecu na sudenje koje mora provesti postupak iz pocetka. na svom podrucju odrediti neki drugi stvarno nadlezni sud da postupa. vrsi sudija za prethodni postupak u istrazi. Ako se moze prenijeti nadleznost na podrucju jednog suda na drugi sud na podrucju istog kantona onda ce u ovoj delegaciji odluciti kantonalni sud. ako je potrebno izvrsiti prenosenje nadleznosti sa jednog opcinskog suda u jednom kantonu na opcinski sud u drugom kantonu. ovisno od faze postupka.

vec administrativnim putem dostavlja prijedlog za rjesavanje sukoba nadleznosti zajednickom neposredno visem sudu. onda onaj sud na koga se odnosi rjesenje ne moze uspjesno pokrenuti postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti.Sud je obavezan da pazi na svoju nadleznost po sluzbenoj duznosti kako na stvarnu tako i na mjesnu. isti odbacuje izvanrasparvno vijece rješenjem protiv koga je nije dozvoljena zalba. sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovore u tom pravcu. u zahtjevu se navodi da je optuzeni u nekoj svađi sa sudijom koji mu je komsija ili slicno) pa je onda potebno da se o tim navodima pismeno izjasni sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. da su u zahtjevu navedene cinjenice i dokazi u smislu nekog od razloga za izuzece. da taj sudija ili predsjednik suda postupa u tom krivicnom predmetu. Ukoliko ocjeni da ni jedan od ovih sudova nije nadlezan. tj. O zahtjevu za izuzece odlucuje opca sjednica (kod Vrhovog suda Federacije) a kod drugih sudija kolegij suda i to samo onda ako postoji mogucnost upustanja u meritum stvari (ne postoje uvjeti za odbacivanje zahtjeva za izuzece o kome odlucuje izvanraspravno vijece). POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE SUKOBA NADLEŽNOSTI? Sud kojem je predmet dostavljen od nekog suda koji je donio rjesenje o nenadleznosti. takvog sadrzaja. U protivnom. 33 | P a g e . ZAHTJEV ZA IZUZEĆE (po zahtjevu stranaka ili branitelja)? Da bi stranke i branitelji mogli uspjesno podnijeti zahtjev za izuzece potrebno je da se ispune slijedeci uslovi : a. Zajednicki neposredno visi sud za dva suda na podrucju jednog kantona jeste kanotnalni sud a ako se radi o sudovima koji se nalaze na teritorijama razlicitih kantona zajednicki neposredno visi sud je Vrhovni sud Federacije. nije vec ranije bio podnesen. ako zahtjev za izuzece ne sadrzi neki od tih elemenata. d. odrediće neki treci sud ako je taj sud stvarno ili mjesno nadlezan. Nakon sto optuznica bude potvrđena. pismenim putem izjasni o tom zahtjevu (npr. da se zahtjev za izuzece odnosi na tacno odredenog sudiju ili predsjednika suda koji moraju poimenice biti navedeni u zahtjevu. pokrenuce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti administrativnim putem (ne donosi nikakvo rjesenje). i cim primijeti da nije nadlezan donosi rjesenje o nenadleznosti protiv kojeg je dovoljena zalba. Ako je po zalbi protiv rjesenja kojim se neki sud oglasio mjesno nenadleznim odlucivao zajednicki neposredni visi sud. c. Taj zajednicko neposredno visi sud odlucuje o sukobu nadleznosti donosenjem rjesenja protiv kojeg nije dozvoljena zalba. b. i da taj zahtjev. ODLUČIVANJE PO ZAHTJEVU ZA IZUZEĆE Nakon podnosenja zahtjeva za izuzece potrebno je u vezi s njim da se sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi.

U rjesavanju po zahtjev za izuzece ne moze ucestvovati sudija cije se izuzece trazi! OBLIGATORNA (OBAVEZNA) ODBRANA U nasem krivicnom zakonodavstvu su predvidene situacije kad je odbrana obavezna tj. Ovisno od faze postupka rjesenje o postavljenju branitelja po sluzbenoj duznosti donosi sudija za prethodni postupak. Ovakav zahtjev za postavljanje branitelja siromasnom moze se podnijeti tokom cijelog krivicnog postupka i ako uspije sa tim svojim zahtjevom on moze na kraju biti obavezan da plati troskove odbrane ukoliko se dokaže da je u mogućnosti da ih plati. OPTUŽENI/OSUMNJIČENI MORA IMATI BRANITELJA - - Prije svega optuzeni mora imati branitelja ako je nijem. Ako zahtjev za izuzece ne sadrzi ono sto je sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati onda o njemu odlucuje izvanraspravno vijece rjesenjem kojim zahtjev za izuzece odbacuje. - - Radi se o krivicnim djelima za koja je propisana kazna zatvora od 3 god ili teza kazna.Opca sjednica odnosno kolegij sudija moze donijeti rjesenje kojim se zahtjev usvaja ili odbija a protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. 34 | P a g e . POSTAVLJANJE BRANITELJA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA U pitanju je fakultativna odbrana koju osumnjiceni odnosno optuzeni moze koristiti ukoliko su ispunjeni odredeni uvjeti. sudija za prethodno saslusanje i td. Osumnjiceni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optuznice ako je u pitanju krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna. osunjiceni odnosno optuzeni moze postaviti zahtjev da mu se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti pod uvjetom da prema svojim imovinskim prilikama nije u mogucnosti da sebi placa branitelja. radi se o tome da uopce od volje optuzenog ne ovisi da li ce on imati branitelja. Osumnjiceni odnosno optuzeni mora imati branitelja ako sud utvrdi da je u pitanju slozen predmet ili ako je to potrebno zbog dusevnih smtenji osumnjicenog odnosno optuzenog ili drugih okolnosti koje su u interesu pravicnosti. gluh ili je u pitanju krivicno djelo za koje se oze izreci kazna dugotrajnog zatvora. Ako osumnjiceni odnosno optuzeni sam nije izabrao branioca onda ce se on pozvati da sa predocene liste sam izabere branitelja a to se radi radi toga kako bi se izbjegli eventualni naknadni prigovori osumnjicenog odnosno optuzenog da mu je sud nametnuo nekog branitelja koji nije iskusan ili koji se bavi građanskim pravom ili slicno. Ovo je odbrana koja je izvan onih okvira koji se odnose na obligatornu odbranu kada zakon propisuje slucajeve kada optuzeni mora imati branitelja. Ni protiv tog rjesenja nije dozvoljena zalba. Osumnjičeni odnosno optuzeni mora imati branitelja prilikom izjasnjenja o prijedlogu za odredivanje pritvora za vrijeme dok pritvor traje. Zakon je predvidio i da siromasni optuzeni moze postaviti zahtjev za branitelja kada to zahtjevaju interesi pravičnosti i ocigledno je da su to one situacije gdje je propisana kazna zatvora ispod 3 godine.

Ovo je vrlo znacajno ukoliko ova okolnost (nalaženje npr. stan prazan ili ovlastena sluzbena osoba opravdano smatra da je prazan ili ako u naredbi izricito pise da ta osoba nije duzna da tako postupa. Ako se pretraga vrsi u sluzbenim prostorijama? Onda istoj trebaju prisustvovati starjesina ili rukovoditelj. Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba nije duzna da postupa na navedeni nacin. a ako se ono vrsi u vojnom objektu naredba se dostavlja vojnim vlastima i pretrazi mora prisustvovati najmanje jedna vojna osoba. onda se pozivaju ovi svjedoci da se izjasne o tome da li je zaista droga pronađena. PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG? 35 | P a g e . POSTUPAK IZVRŠENJA NALOGA O PRETRESU? Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba dobije nalog za pretres nekog stana ili dr. • Ovlastena sluzbena osoba ima pravo da pronadene predmete zbog kojih je vrsen pretres privremeno oduzme i da o tome vlasniku tih predmeta preda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Ukoliko vlasnik stana pravi probleme i protivi se pretresu onda ovlastena sluzbena osoba ima pravo da upotrijebi silu. droge ili drugih spornih stvari) u toku sudenja postane sporna. drogu. odnosno optuzeni uspije sa svojim zahtjevom do izbora branitela dolazi na isti nacin kao i kod obavezne odbrane (sud će ga pozvati da sa predočene liste izabere branioca. npr. da se predstavi i obavjesti vlasnika stana iz koje je policijske uprave i da mu uruci naredbu o pretresu stana. nakon sto je vrata otvorio vlasnik stana. npr. prostorija i sl. Da bi pretres stana bio zakonit potrebna su i dva svjedoka da prisustvuju tom pretresu. Sluzbena osoba je duzna da sacini zapisnik o pretresu stana a svjedoci prije nego sto se potpisu mogu staviti primjedbe na zapisnik. Moguce je da prilikom pretresa ovlastena sluzbena osoba pronađe i neke druge predmete povodom kojih ne vrsi pretres. ali ako ti predmeti ukazuju da je mozda ucinjeno neko drugo krivicno djelo i to se konstatuje u zapisnik odnosno oduzimaju se i ti predmeti a vlasniku se izdaje potvrda. Uloga svjedoka prilikom pretresa stana? oni pazljivo prate tok pretresanja kako bi mogli uociti da li je ovlastena sluzbena osoba zaista prilikom pretresa u stanu pronasla npr.Ako ovakav osumnjiceni. ukoliko smatraju da njegov sadrzaj nije tacan. pretres stana .ovlastena sluzbena osoba treba.

moze se ostaviti na slobodi ilii pustiti iz pritvora uz jemstvo (materijalne garancije i obecanje optuženog/osumnjičenog da se nece kriti ili bez odobrenja napustiti mjesto boravka). 3. odnosno optuzeni se ponovno stavlja u pritvor a jemstvo se vraca. Tek ako bi prilikom tog vjestacenja vjestak naveo da je u pitanju osumnjiceni koji mora biti na posmatranju na psihijatrijskoj klinici onda nastaje cinjenicna osnova da se takvo vjestacenje i odredi. ako se pojavi sumnja da osumnjicni odnosno optuzeni zbog dusevnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku. a boravak osumnjicenog na psihijatrijskoj klinici moze trajati najduze dva mjeseca. ako se pojavi sumnja da je osumnjiceni odnosno optuzeni ucinio krivicno djelo usljed ovisnosti od alkohola ili droge. U ovom drugom rjesenju. U pogledu stavljenog prijedloga za odredivanje jamstva sud moze donijeti rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva odbija ili rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva usvaja. zatim stavljanju hipoteke i td. Ukoliko optuzeni pobjegne. ovisno o tezini slucaja. Naime. sud donosi rjesenje o propasti jemstva i ukoliko je polozeno u novcanom iznosu isti se uplacuje u prihod proracuna Federaciji. postoji mogucnost da u toku istrage sudija za prethodni postupak donese odgovarajuće rjesenje i da se osumnjiceni prinudno smjesti u bolnicu. Rjesenje o ukidanju jemstva: ako se pojavi novi osnov za pritvor. ako se pojavi sumnja da je smanjena ili iskljucena uracunljivost osumnjIcenog odnosno optuzenog. prilikom davanja jamstva ono se moze dati u gotovom novcu. ako osumnjičeni tuzitelju donese neku potvrdu da ima neke lakse dusevne smetnje ne smije se takav osumnjiceni smijestati u psihijatrijsku kliniku radi vjestacenja jer je ocigledno da bi se takvo vjestacenje moglo obavljati u kancelariji tuzitelja ili ambulanti. 36 | P a g e . JEMSTVO? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) Jedna od mjera za obezbjedenje prisustva osumnjicenog odnosno optuzenog u krivičnom postupku. Vrijeme koje on provede u bolnici mu se uracunava u vrijeme trajanja pritvora ako se nalazi u pritvoru. a ako ne onda u slucaju ako mu bude izrecena kazna zatvora onda mu se to vrijeme uracunava u tu kaznu.Moze se vrsiti samo u slucajevima samo ako za takvo nesto postoje odgovarajuci razlozi. Prilikom placanja tj. 2. Ukoliko se osumnjiceni protivi da ode u psihijatrijsku bolnicu na posmatranje. jasmtvo uvijek glasi na novcani iznos a njegova visina ovisi prije svega od tezine krivicnog djela. imovnog stanja osobe koja daje jemstvo te osobnih i obiteljskih prilika optuzenog. Ako se nekome ima odrediti pritvor ili se vec nalazi u pritvoru samo zbog opasnosti od bjegstva. U ovakvom slucaju osumnjiceni. Psihijatrijsko vjestacenje se moze obaviti u kancelariji tuzitelja ili u ambulanti. zatim ako se otkrije da optuzeni sprema bjegstvo ili ako se urednom pozivu ne odazove a svoj izostanak ne opravda. Zakonodavac je predvidio tri moguca slucaja kada se moze odrediti psihijatrijsko vjestacenje osumnjicenog odnosno optuzenog a to su: 1.

ali o zalbi koja moze biti podnesena u roku od tri dana rjesava neposredno visi sud. Protiv tog rjesenja dozvoljena je zalba izvanraspravnom vijecu istog suda u roku od 24 sata. a o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje izvanraspravno vijece tog suda u roku od 48 sati. O tom prijedlogu odlucuje Vrhovni sud Federacije BiH i protiv rjesenja koje bude doneseno dozvoljena je zalba u roku od tri dana. Ukoliko se pokaze potreba da pritvor i dalje traje isti moze na prijedlog tuzitelja biti produzen jos za dva mjeseca. TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Po rjesenju sudije za prethodni postupak pritvor moze trajati najduze mjesec dana i to rjesenje se zove Rjesenje o određivanju pritvora. Novina je u nasem zakonu da se izuzetno i u izrazito slozenim predmetima kada su u pitanju krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Kad se uspjesno moze podnijeti zahtjev za jemstvo? Pod uvjetom da mu je pritvor odreden na osnovu člana 146. npr. tacka a) (bjegstvo). 15 dana. ali pod dodatnim uvjetima a to je: da se radi o krivicnom djelu za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna i ako postoje narocito vazni razlozi. Određuje se rješenjem. tuzitelj moze Vrhovnom sudu Federacije predloziti jos dva puta uzastopno produzenje pritvora za po tri mjeseca ali uz taj 37 | P a g e .Ovakvo rjesenje o ukidanju jamstva donosi se i u slucaju ako je optuzeni osuden na kaznu zatvora i nakon pravomocnosti presude kao osudenik stupi na izdrzavanje kazne. Ovo rjesenje donosi izvanraspravno vijece istog suda. Ovo rješenje ne zadržava izvršenje. Protiv tog rjesenja je dozvoljena zalba u roku od 24 sata racunajuci od casa primitka tog rjesenja. U pravilu se duzina pritvora odreduje na jedan mjesec ali je po zakonu moguće da to bude i krace. U slucaju da istraga nije dovrsena tužitelje moze staviti prjedlog za produzenje pritvora za jos tri mjeseca. stav 1. To rjesenje se urucuje pritvorenoj osobi u trenutku pritvaranja s tim sto tome mora prethoditi posebno rociste na kome se mora omoguciti osumnjicenom i njegovom branitelju da se izjasne po prijedlogu tuzitelja za odredivanje pritvora. PRITVOR? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Pritvor se može odrediti samo na prijedlog tuzitelja ukoliko sud utvrdi da su ispunjeni opci (postojanje osnovane sumnje) i posebni uvjeti za pritvor ( neki od razloga za pritvor) koji su predvideni u članu 146 ZKP FBiH.

Pritvor se obavezno ukida ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija. odrzavanje pretresa). a vijece je duzno da o toj zalbi odluci u roku od 48 sati. protvor mora biti ukinut. dvije godine za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina ali ne i dugotrajni zatvor. Ako prije isteka onih devet mjeseci prvostepena presuda bude ukinuta. Sto se tice samog trajanja pritvora nakon potvrdivanja optuznice isti moze trajati : - jednu godinu za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina. jednu godinu i sest mjeseci za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina. Prema zakonu sudija za prethodni postupak ima ovlastenja da odredi pritvor a isto tako ima ovlastenja da ukine pritvor. onda pritvor moze trajati jos jednu godinu za potrebe drugostepenog suda (pozivanje. produziti ili ukinuti pritvor. Istekom ovih rokova. zatim u slucaju ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda. Imajuci to u vidu dakle da je propisano da sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja kao i sudija za prethodni postupak onda on moze isto tako odrediti i ukiniti pritvor ali ne moze produziti pritvor jer u zakonu mu tako ovlastenje nije dato. produžiti ili ukinuti. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage sudija za prethodni postupak nakon saslusanja tuzitelja ima pravo da donese rjesenje o ukidanju pritvora protiv kojeg bi rjesenja tuzitelj imao pravo zalbe izvansrasparvnom vijecu istog suda u roku od tri dana.prijedlog mora imati i izjavu kolegija tuziteljstva o mjerama koje ce biti preduzete kako bi istraga bila okoncana. onda nece doci do ukidanja pritvora bez obzira sto se optužba odbija). novcana kazna. Nakon izricanja prvostepene presude pritvor moze trajati najduze devet mjeseci. On nema ovlastenja da produzava pritvor jer je to dato u iskljucivu nadleznost vijecu. kao i ovlastenja koja su dodatno propisana da ima sudija za prethodno saslusanje. osim u slucaju nenadleznosti (npr. PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se moze odrediti. 38 | P a g e . tri godine za krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. ako je oglasen krivim a osoboden od kazne ili ako je uracunavanjem pritvora vec izdrzao kaznu koja mu je izrecena (bio u pritvoru jednu godinu a osuden na kaznu zatvora od pola godine). odnosno ako u tom roku drugostepeni sud ne donese presudu kojom se prvostepena presuda potvrduje ili preinacuje pritvor mora biti ukinut. Kada prvostepeni sud donese presudu. on tada uz presudu ovisno od situacije moze odrediti. Zbog toga rjesenje o produzenju pritvora nakon potvrdivanja optuznice moze donijeti samo vijece. sudio opcinski sud optuzenom koji je u pritvoru pa se u toku sudenja ispostavilo da taj sud nije stvarno nadlezan vec kantonalni sud . Prema odredbama o krivicnom zakonu sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja koja ima i sudija za prethodni postupak.

protiv kojeg tuzitelj moze izjaviti zalbu s tim sto se ova osoba mora pustiti na slobodu i zalba tuzitelja ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. pravo drzavnih organa da se sazna istina.) Ovlastena sluzbena osoba je duzna bez odlaganja. Ovlastena sluzbena osoba. ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba ucinila krivicno djelo 2. pa postoji mogucnost da se on moze koristiti ovim benificijama. Ovaj imunitet u toku istrage se zove tajni imunitet s obzirom da za njega niko ne zna. Tuzitelj mora ovu osobu ispitati bez odlaganja (naravno pod uvjetima ako nakon potrebnih upozorenja osumnjicena osoba na to pristane) i mora u roku od 24 sata odluciti da li ce tu osumnjicenu osobu pustiti ili ce sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odredivanje pritvora. ponudi svjedoku imunitet ukoliko ovaj da iskaz i to istinit. a sluzbena osoba nije bila iz objektivnih razloga u mogucnosti da tu osobu u propisanim rokovima preda tuzitelju. Slijedeci taj princip zakonom je propisano da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izlozio krivicnom gonjenju. 39 | P a g e . Prema novin zakonskim rjesenjima taj imunitet svjedocima moze dati samo glavni tuzitelj a ne i njegovi zamjenici i tuzitelji. Na ovo pravo svjedok mora biti upozoren. u roku od 24 sata donijeti odluku o tom prijedlogu. Kako je propisano da u ovakvom slucaju svjedok nije duzan da daje odgovore na pitanja ocigledno je da je zakonodavac primat dao ovakvom pravu svjedoka da sam sebe ne tereti i izlozi krivicnom gonjenju.ODUZIMANJE (LIŠENJE) SLOBODE I ZADRŽAVANJE? Ovlastena sluzbena osoba mora nekoj osobi oduzeti slobodu (lišiti je slobode) ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta a to je: 1. onda ocigledno dolazi do sukoba dva prava a to su sa jedne strane. Izuzetno ako se radi o krivicnim djelima terorizma to mora uciniti najkasnije u roku od 72 sata. U suprotnom. a ona moze biti da donese rjesenje kojim se odbija prijedlog za odredivanje pritvora. ukoliko bude stavljen takav prijedlog. ako je doneseno rjesenje o odredivanju pritvora (nakon odrzanja rocista u prisutnosti branitelja na kome im je bilo omoguceno da se izjasne o prijedlogu tuzitelja) osumnjiceni ili optuzeni mogu izjaviti zalbu o kojoj izvanraspravno vijece mora odluciti u roku od 48 sati. mora je pustiti na slobodu. pravo da svjedok sam sebe tereti i tako izlozi krivicnom gonjenju a sa druge strane. U pokusaju da se razrijesi situacija zakonodavac je dao ovlaštenje tuzitelju da u ovom slucaju. U slucaju ako istice taj rok. ako postoji neki od razloga za pritvor (opasnost od bjegstva. kada osobu lisenu slobode predaje tuzitelju. kada se svjedok pozove na ovu benificuju. a nakasnije u roku od 24 sata nakon lisenja slobode tu osobu sprovesti tuzitelju. Sudija za prethodni postupak mora. osnovana bojazan da ce ponoviti krivicno djelo i td. mora tuzitelja obavjestiti o razlozima lisavanja slobode. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA? Nas procesni zakon dosljedno slijedi princip nemo prodere se ipsum (niko nije duzan pruzati dokaze protiv sebe). Ako se odluci da ne daje iskaz s obzirom na mogucnost da bude izlozen krivicnom gonjenju.

Dakle temeljni uvjet za sprovodenje istrage je postojanje osnovane sumnje a izvori o njenom postojanju mogu biti svi oni izvori saznanja koja predvida zakon i koja su povezana sa konkretnim krivicnim djelom. Tuzitelj ce uvijek donijeti naredbu o sprovodenju istrage ako postoje osnovi sumnje da je krivicno djelo ucinjeno. Pored toga. opis djela iz kojeg prizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela (činjenični opis). 3. 4. kao glavni preduvjet za sprovođenje istrage jeste da postoje osnovi sumnje da je ucinjeno krivicno djelo a ona se opisuje kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na određenim okolnostima i koji ukazuje na mogucnost postojanja krivicnog djela i neke osobe kao moguceg ucinitelja. 40 | P a g e . Dakle. Tu odluku tuzitelj donosi samostalno i to je jedan znacajna novina u nasem ZKP-u. vec i u odnosu na njega mora preduzeti krivicno gonjenje. jer npr. zakonski naziv krivicnog djela. Imunitet glavni tuzitelj uvije daje odlukom. Iz zakonskog odredenja da u naredbi o sprovođenju istrage treba navesti podatke o ucinitelju ukoliko su poznati proizilazi da se istraga moze voditi i protiv nepoznatog ucinitelja krivicnog djela. ima samo neke materijalne dokaze i dva tri slaba svjedoka a nedostaje mu jedan kvalitetan svjedok. 2. 5. onda ovom svjedoku koji se pozvao na zakonsku benificiju glavni tuzitelj ne smije dati imunitet. Da je to zaista tako vidi se iz zakonske odredbe u kojoj je propisano da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude ispitan (naravno ovo podrazumijeva i situaciju kada on nakon upozorenja o svojim pravima izjavi da nece dati iskaz). u naredbi moraju biti sadrzane i okolnosti koje treba istraziti i koje istrazne radnje treba preduzeti.Ovaj imunitet tuzitelj moze dati i smije dati samo onom svjedoku koji mu je zaista potreban. ISTRAGA? O pokretanju istrage odlucuje tuzitelj. podatke o ucinitelju krivicnog djela ukoliko su poznati. a ovakvom svjedoku moze biti odreden pravni savjetnik za vrijeme ispitivanja. Ako takav imunitet glavni tuzitelj dadne svjedoku za vrijeme sudenja on se zove javni imunitet. Ovakva situacija se moze pojaviti i u toku sudenja kada sud ne smije ni na koji nacin sugerisati da tuzitelj nekom svjedoku da imunitet kako bi ovaj svjedocio ( radi se o svjedoku koji se pozvao na ovu benificiju). NAREDBA O PROVOĐENJU ISTRAGE U slucaju ako postoje osnove sumnje da je pocinjeno krivicno djelo tuzitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage. a niti to smije sugerisati i predlagati odbrana. U zakonu je propisan sadrzaj ove naredbe pa je navedeno da ista mora sadrzavati: 1. vec je to diskreciono pravo tuzitelja. to je advokat ukoliko svjedok nije u mogucnosti da pravilno koristi svoja prava koja je dobio odlukom tuzitelja. okolnosti koje potvrduju postojanje osnove sumnje. postojece dokaze. Prema tome ako nasuprot tome tuzitelj ima iskaze nekoliko kvalitetnih svjedoka i materijalne dokaze na osnovu kojih moze dokazati da je osumnjiceni protiv koga se vodi istraga ucinio krivicno djelo.

Ukoliko bi tuzitelj bez te naredbe o prosirenju istrage vodio istragu i za to kivicno djelo onda bi to predstavljalo ozbiljno krsenje prava osumnjicenog. pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. vjestake. ali samo pod uvjetom ako za takvo nesto dobije odobrenje tuzitelja. Pri tome treba naglasiti da o svakoj preduzetoj radnji mora biti sacinjen zapisnik. rekonstrukciju i druge radnje. a u pitanju su osobe koje mogu dati podatke o ucinitelju krivicnog djela. zatim da od te osobe uzme otiske prstiju a moze i objaviti fotografiju te osobe. U zakonu je sada uvedena jedna novina a to je da u slucaju ako se osumnjiceni nalazi u prtivoru moze izdati naredbu za njegovo dovodenje s tim sto o tome mora obavjestiti sudiju za prethodni postupak.• Ukoliko se u toku sprovodenja istrage pojave okolnosti koje upucuju na postojanje osnova sumnje da je osumnjiceni pored onog krivicnog djela za koje se vodi istraga ucinio jos neko krivicno djelo. okolnostima pod kojima se desilo to krivicno djelo i o drugim vaznim okolnostima. ZADRŽAVANJE NA MJESTU POČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Postoje određene situacije kada ovlastena sluzbena osoba na mjestu ucinjenja krivicnog djela zatekne odredene osobe. Isto tako. obaviti uvidaj. ukoliko se u toku istrage pojave okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je pored osumnjicenog predmetno krivično djelo za koje se vodi sitraga ucinila jos neka osoba ili vise njih. onda u tom slucaju ovlastena osoba moze uzimati otiske prstiju i od uposlenika banke kako bi se nakon 41 | P a g e . Moguce su situacije da bude izvrseno razbojnistvo u nekoj banci. - Kada tuzitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. ispitivati ostecene svjedoke. a to ce biti onda ako: prijavljeno djelo nije krivicno djelo. djelo obuhvaceno amnestijom. onda o tome mora u roku od 3 dana obavjestiti ostecenog i podnositelja prijave koji u roku od 8 dana imaju pravo podnijeti prituzbu Uredu tuzitelja. Ovo zbog toga jer onda sve te zapisnike o saslusanjima ili pribavljeni nalaz i misljenje vjestaka tuzitelj moze koristiti za potrebe sudenja. tuzitelj i u tom slucaju mora donijeti naredbu o prosirenju istrage. tuzitelj mora donijeti naredbu o proširenju istrage. Takođe moze preduzeti i odgovarajuce mjere koje osiguravaju sigurnost svjedoka a moze odrediti i potrebna vjestacenja. Isto tako ima pravo da onu osobu za koju postoje osnovi sumje da je pocinila krivicno djelo kasnije u policijskoj upravi fotografira. Takve osobe ovlastena sluzbena osoba ima pravo da zadrzi na licu mjesta najduze 6 sati i o tome mora obavjestiti tuzitelja. • Nasuprot ovim situacijama postoje i slucajevi kada ce tuzitelj donijeti naredbu o nesprovođenju istrage. nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba ucinila krivicno djelo. ako je zastupila zastarjelost. PROVOĐENJE ISTRAGE Nakon donosenja naredbe o sprovođenju istrage ili eventualno i proširenju istrage tuzitelj moze preduzimati brojne istrazne radnje odnosno prikupljati dokaze. Tako moze saslusati osumnjicenog.

SUDSKO OSIGURANJE (OBEZBJEĐENJE) DOKAZA U reformisanom krivicnom zakonodavstvu se pojavio novi institut. OBDUKCIJA. tuzitelj mora obavezno narediti pregled lesa i vrsenja obdukcije. EKSHUMACIJA U onim situacijama kada postoji sumnja ili je ocigledno da je neka smrt prouzrokovana krivicnim djelom ili je u vezi sa krivicnim djelom (nasilna smrt). Bilo koja osoba prema kojoj sluzbena osoba preduzima neku od naprijed navedenih radnji ima pravo da podnese prituzbu tuzitelju. tuzitelj u slucaju potrebe mora zatraziti od sudije za prethodni postupak odgovarajucu naredbu za ekshumaciju da bi se naknadno izvršio pregled leša i obdukcija. Naime. 42 | P a g e . ono se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja. Ovo zbog toga jer i tuzitelj moze ako zeli doci na mjesto dogadaja i tom prilikom zahtjevati da se obave odredene radnje za koje smatra da su potrebne. da je u interesu pravde da se svjedok saslusa (to ce biti ako je u pitanju vazan svjedok a ne i u slucaju ako su mu poznate nebitne okolnosti). sudsko obezbjedenje dokaza. u vezi kojih je potrebno obaviti uviđaj i vjestacenja. od vjestaka za tehnicku ispravnost vozila zatraziti da pregleda vozilo i da svoje nalaz i misljenje). protiv kojeg rjesenja je dozvoljena zalba izvanraspravnom vijecu u roku tri dana. Ako sud prihvati saslusanje ovog svjedoka. Sto se tice odredivanja vjestacenja od strane ovlastenih sluzbenih osoba oni to mogu uciniti samo za vrijeme trajanja uvidaja (npr. Zadatak je ovlastene sluzbene osobe da obavi uvidaj u takvim situacijama ali prethodno mora obavjestiti tuzitelja. UVIĐAJ I VJEŠTAČENJE Svakodnevno se desavaju razna krivicna djela pocev od krivicnh djela protiv zivota i tijela.pronadenih otisaka prstiju na raznim predmetima npr. svjedok zivi u Kanadi i izjavi da nema namjeru više dolaziti u BiH). U slucaju ako je les vec zakopan. a u slucaju da odbije takav prijedlog. prvenstveno u toku istrage se primjenjuje ovaj procesni institut pod uvjetima da je u interesu pravde da se svjedok saslusa u toku istrage kako bi se njegov iskaz mogao koristiti na glavnom pretresu zato sto kasnije nece biti dostupan sudu za vrijeme suđenja (npr. zatim o saobracaju i td. dnevnim stolovima i td. Da bi sud obavio radnju sudskog obezbjedenja dokaza potrebno je : - da stranke ili branitelj stave prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. Sve radnje koje se preduzimaju tokom uvidaja moraju biti konstatovane u zapisnicima i u posebnom sluzbenom izvjestaju koji sacinjava ovlastena sluzbena osoba – zapisnik o uviđaju. PREGLED. i pod uvjetom da nece biti dostupan sudu za vrijeme sudenja. u fazi istrage sudija za prethodno saslušanje mora donijeti rjesenje. eliminirali otisci uposlenika i doslo do otisaka koji njima ne pripadaju i koji moguce ukazuju da pripadaju ucinitelju krivicnog djela .

ako je potrebno izvrsiti analizu neke materije koja vremenom gubi određena svojstva (neke vrste droge). PODIZANJE OPTUŽNICE? Kada su ispunjeni svi potrebni uvjeti.Ovo sudsko osiguranje moze se sprovesti i u drugim slucajevima npr. OBUSTAVA ISTRAGE U toku istrage tuzitelj donosi naredbu za obustavu istrage pod tačno određenim uvjetima: - ako djelo koje je pocinio osumnjiceni nije krivicno djelo. a ako smatra da u tom predmetu treba podici optuznicu. Nakon sto je istraga obustavljena zakonodavac je predvidio mogucnost njenog ponovnog otvaranja ali samo pod uvjetom ako se pojave novi dokazi ali ne i u ostalim slucajevima koji su naprijed nabrojani i koji su bili osnova za donosenje naredbe o obustavi istrage. pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. Ovo je bitno da bi se moglo procjeniti da li tuzitelj poduzima dalje aktivnosti u smislu sacinjavanja optuznice. ukoliko takav svjedok pristupi na takav pretres. Kada to sve stigne na sud. ako nema dovoljno dolaza da je osumjiceni ucinio krivicno djelo. O obustavi istrage tuzitelj mora obavjestiti podnositelja prijave i osumnicenog ukoliko je ispitan. ranije data izjava moze biti koristena za direktno. U vezi ovako donesene naredbe postoji obaveza tuzitelja da o obustavljenoj istrazi obavjesti ostecenog koji nakon toga ima pravo da podnese prituzbu uredu tuzitelja. Po zakonu je predvideno da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude saslusan a pod tim treba podrazumijevati ne samo situaciju kada je on nakon upozorenja pristao i dao svoj iskaz vec i situaciju kada je koristio svoje pravo da ga ne daje. tuzitelj sacinjava optuznicu u dovoljnom broju primjeraka za osumnjicenog ili vise njih i za njihove branitelje i to sve dostavlja sudu. osumnjiceni i njegov branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze kao i pravo da traze fotokopiranje pojedinih 43 | P a g e . Naravno u toj obavjesti o obustavi istrage mora navesti konkretne i jasne razloge zbog cega je ista donesena. OKONČANJE ISTRAGE U slucaju ako tuzitelj nije donio naredbu o obustavi istrage. uz dokaze na kojima se zasniva optuznica. onda on pravi jednu zabiljesku u spisu predmeta o tome da je istraga okoncana. Postoje nekada situacije kada tuzitelj ne okonca istragu u roku od 6 mjeseci i od dana donosenja naredbe za provodenje istrage. ako je djelo obuhvaceno amnestijom. Pod tim mjerama se podrazumjeva se to da se procjeni da li istraga nije okoncana iz subjektivnih razloga (tuzitelj nije bio dovoljno aktivan da okonca istragu ) ili se radi o objektivnim razlozima kada treba u rjesavanju predmeta ukljuciti jos jednog ili vise tuzitelja ovisno od tezine predmeta kako bi se ta istraga okoncala. unakrsno i dodatno ispitivanje. Konacno jos treba dodati da. onda je u tom slucaju potrebano da on obavjesti glavnog tuzitelja koji treba sazvati kolegij tuzitelja kako bi se preduzele mjere za okoncanja istrage.

povlacenje optuznice. I u ovoj fazi postupka nakon podizanja optuznice stranke i branitelj mogu staviti prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. U toj optuznici nakon navođenja imena i prezimena osumnjicenog i njegovih osobnih podataka slijedi navođenje opisa djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela odnosno u njemu su sadrzane sve cinjenice neophodne da se krivicno djelo sto blize odredi. II Tek nakon toga. Podnosenjem optuznice i drugih potrebnih dokaza pocinje nova faza krivicnog postupka a to je postupak optuživanja koji se sastoji u slijedecim : - - upucivanje optuznice sudiji za prethodno saslusanje. Najednostavniji nacin da se 44 | P a g e . koji su to dokazni prijedlozi i td. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da ispita formalnu ispravnost optuznice tj. a u slozenim slucajevima u roku od 15 dana.). I Njegova prvenstvena obaveza jeste da provjeri da li je sud stvarno ili mjesno nadlezan kao i to da li je djelo obuhvaceno amnestijom. Protiv tog rjesenja tuzitelj ima zalbu u roku od tri dana. Ukoliko primjeti da optuznica ima nekih formalnih nedostataka sa istom postupa kao i sa svakih neurednim podneskom na nacin sto pismenim putem poziva tuzitelja da optuznicu ispravi u smislu nedostataka koje je uocio (i ujedno ga treba upozoriti ukoliko tako ne postupi u odredenom roku da ce ta optuznica biti odbacena).dokaza koji su im potrebni za odbranu. potvrđivanje ili odbijanja svih ili pojedninih tacaka optuznice. ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI? Predmet zajedno sa optuznicom i dokazima koje je tuzitelj dostavio se dostavljaju sudiji za prethodno saslusanje. vrijeme i mjesto izvrsenja. Dakle. SADRŽAJ OPTUŽNICE U zakonu je taksativno nabrojano sta optuznica treba da sadrzi pocev o naziva suda pa do dokaznih prijedloga. izjasnjenje o krivnji. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da u roku od 8 dana pregleda sve te dokaze. Ukoliko optuznica ne sadrzi sve ono sto je propisano u zakonu ona se tretira kao i svaki drugi neuredan podnesak. predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno krivicno djelo i td. sporazum o priznanju krivnje. pregovaranje o krivnji. prethodni prigovori. da li optuznica sadrzi sve ono sto je u zakonu propisano da mora sadrzavati. ovo je jedan od podnesaka cija je forma u zakonu strogo propisana uz obavezno navodenje o kojem se krivicnom djelu radi. poricanje o krivnji. ) onda pregleda dokaze na kojima je tuzitelj zasnovao svoju optuznicu kako bi procjenio da li postoji osnovana sumnja da je osumnjiceni ucino krivicno djelo za koje ga tuzitelj tereti. pomilovanjem. i da odluci da li ce potvrditi optuznicu. U ovakvoj situaciji kada je sve uredu (nadleznost i dr. zastarom ili eventualno postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. ako se ispostavi da je sud nadlezan i da ne postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. III Ukoliko sudija za prethodno saslusanje konstatira da je naprijed pomenuto uredu (nadleznost i td. (činjenični opis djela).

datum. oduzimanje imovinske koristi. Ukoliko odbije prethodne prigovore ili istekne rok za njegovo podnosenje prelazi se na uzimanje izjave o krivnji od optuzenog. odnosno da li on razumije te posljedice a to su: - da se priznanjem krivnje odrice on prava na suđenje. Konacno. U ovoj fazi optuzeni moze podnijeti i prijedloge o dokazima koje namjerava izvesti na glavnom pretresu a o cemu mora biti poucen od strane sudije za prethodno saslusanje. Uz optuznicu sud dostavlja i obavjest u kojoj ga obavjestava da moze podnijeti prethodne prigovore u roku od 15 dana a sudija za prethodno saslusanje o njima mora odluciti u roku od 8 dana. ovakvo potvrdivanje optuznice nekada nije moguce u slucaju ako sudija za prethodno saslusanje smatra da neku tacku optuznice treba odbiti. III1 Samo izjasnjenje o krivnji je novi koncept koji je iz angloamerickog pravnog sistema uveden kod nas reformisan krivicnim zakonodavstvom i svodi se na izjasnjavanje optuzenog: „kriv sam „ . Medutim. da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko-pravni zahtjev. dusevnog stanja optuzenog ili drugih okolnosti u interesu pravicnosti (jedan od oblika obavezne odbrane).optuznca potvrdi jeste stavljanje štembilja na optuznicu na kome je naveden broj. ime sudije. Za razliku od angloamerickog pravnog sistema koji predstavlja spor izmedu strana u postupku kod nas je isti ustrojen kao spor (zbog mjesanja suda u toku postupka a posebno 45 | P a g e . a o njoj mora odluciti izvanraspravno vijece u roku od 72 sata. IZJAŠNJENJE O KRIVNJI? Izjava o krivnji je novina u nasem zakonodavstvu i nju optuzeni daje sudiji za prethodno saslusanje u prisutnosti tuzitelja i branitelja. IV Onoga momenta kada je sudija potvrdio komletnu optuznicu štembiljem ili je donio rjesenje kojim je potvrdio jednu tacku a drugu nije osumnjiecni dobiva status optuzenog. V Potvrđena optuznica se dostavlja optuzenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata. I Vazno je napomenuti da prije nego sto optuzeni da izjavu o krivnji da on od strane sudije za prethodno saslusanje mora biti upozoren o posljedicama priznanja krivnje. kao i na mogucnost da pod odredenim uvjetima bude osloboden obaveze njihovog placanja. Ovo isto se odnosi i na slucaj ako smatra da treba odbiti potvrđivanje kompletne optuznice i u ova dva poslijednja slucaja to moze uciniti samo rjesenem protiv kojeg je dozvoljena zalba u roku od 24 sata. Isto tako provjerava da li eventualno postoje uvjeti da se optuzenom odredi branitelj po osnovu prava na odbranu siromasnima. troskove krtivicnog postupka. a ako se ne izjasni o krivnji ili prica nesto sto nema veze sa pitanjem onda sudija za prethodno saslusanje u zapisnik unosi po sluzbenoj duznosti da je ovaj izjavio da nije kriv. „nisam kriv“.). II Nakon tih upoznavanja i provjera obaveza je sudije za prethodno saslusanje da utvrdi da li optuzenom treba biti postavljen branitelj zbog slozenosti predmeta. nakon odbijanja svih ili pojedini tacaka optuznice tuzitelj moze podnijeti novu optuznicu koja mora biti zasnovana na novim dokazima i ista ponovno prolazi kroz redovnu procedutu (provjere potvrđivanja i td.

Ako je u pitanju krivicno djelo sa zaprijecenom kaznom do 10 god. ona predložena u optužnom aktu.. da li je optuzeni razumio i da li je upoznat o mogucim posljedicama vezanim za imovinsko pravni zahtjev i o oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom. s tim sto dokaze kojima je tuzitelj potkrijepio svoju optuznicu sudija za prethodno saslusanje vraca tuzitelju. Sud moze prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili je moze odbaciti. a u protivnom ako smatra da nisu ispunjeni takvi uvjeti odbacuje izjavu o priznanju krivnje. Ta provjera se vrsi na posebnom rocistu na kome sud provjerava : - - - da li do izjave kojom optuzeni priznaje krivnju doslo dobrovoljno. V Ako optuzeni porekne krivnju onda se predmet upucuje sudiji. Izjava o priznanju krivnje se ne moze koristiti kao dokaz u ovom poslijednjem slucaju kada je sud odbacio izjavu o priznanju krivnje. IV U slucaju kada se optuzeni izjasni da je kriv. da li je optuzeni upoznat sa odlukom o naknadi troskova i pravom da bude osloboden od plaćanja istih. predmet se dostavlja sudiji. ali radi suđenja. da li je optuzeni upoznat i da li razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrice prava na sudenje. Podnosenjem optuznice zaista nastaje spor jer je u pitanju krivnje zaista sporno između dvije strane. svjedno i sa razumjevanjem. U slucaju ako prihvati izjavu o priznanju krivnje na osnovu prethodnih provjera onda ce nastaviti sa pretresom za izricanje krivicno pravne sankcije. odnosno vijecu (ovisno od tezine krivicnog djela). jer su pored tog priznanja potrebn i drugi dokazi). a u ostalim slucajevima vijecu. zatim to saopcava strankama i branitelju. da li postoji dovoljno dokaza da je optuzeni ucinio krivicno djelo (ovo pokazuje da priznanje krivnje optuzenog ne predstavlja autonoman dokaz. odnosno predsjedniku vijeca. sudija za prethodno saslusanje predmet dostavlja sudiji. Glavni pretres mora biti zakazan u roku od 30 dana a izuzetno taj rok se produzava za jos 30 dana. PREGOVARANJE O KRIVNJI? Kao jedan od novih elemenata u nasem krivicnom postupku jeste pregovaranje o krivnji koji procesni instiitut vodi porijeklo iz angloamerickog pravnog sistema. 46 | P a g e . po propisanoj proceduri razmatra i u slucaju prihvatanja optuženog da mu se izrekne krivicno pravna sankcija (npr. III2 Medutim. Radi toga je zakon predvidio da se u takvim situacijama ne raspravlja o krivnji vec da se nakon toga ista (krivnja). ako optuzeni prizna krivnju onda spora nema. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE? Razmatranje izjave o priznanju krivnje je u funkciji provjere da li je optuzeni upoznat i razumio koje su sve posljedice davanja izjave da priznaje krivnju. po istom principu. recimo uvjetna osuda).na glavnom pretresu).

zalbu moze izjaviti tuzitelj. a predvidena je u sporazumu o priznanju krivnje. priznanje optuzenog ne moze koristiti kao dokaz. . optuzeni i njegov branitelj mogu izjaviti zalbu i iz drugih pravnih osnova a sasvim je drugo pitanje da li mogu uspjeti sa takvom zalbom.da li je predvidena krivicno prava sankcija u skladu sa zakonom. Tada nastaje situacija da taj sporazum razmatra sudija za prethodno saslusanje. onda ga oni razmatraju tj. Prilikom razmatranja samog sporazuma provjerava se : . svjesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa mogucim posljedicama ukljucujuci i one vezane za imovinsko-pravni zahtjev. . Izvan ovoga tuzitelj. uvjetnu osudu. mogu ga prihvatiti ili odbaciti. a nakon sto dostavi predmet sudiji odnosno vijecu koji naknadno dobiju takav sporazum. To njihovo pregovaranje mora biti iskljucivo u okvirima krivicnog zakona tj. onda se prelazi na zakazivanje glavnog pretresa. Sporazum o priznanju krivnje ukoliko bude postignut predstavlja jednu vrsu ugovora i dostavlja se uz optuznicu. U protivnom. .da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuzenog.da li on razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrice od prava na suđenje. sigurno je da ni tuzitelj ni optuzeni odnosno njegov branitelj ne mogu uspjesno izjaviti zalbu zbog krivicno pravne sankcije ako je ona previdena u sporazumu. kao npr.da ne moze izjaviti zalbu zbog krivicne prave sankcije koja mu bude izrecena presudom.da li je do sporazuma doslo dobrovoljno. U protivnom. Ako taj sporazum bude prihvacen. izjava optuzenog se konstatira u zapisnik i nastavlja se sa pretresom o izricanju krivicno pravne sankcije. . Sto se tice mogucnosti za izjavljivanje žalbe. a ako je teza zalbu moze izjaviti optuzeni.da li je ostecenom pruzena mogucnost da se pred tuziteljem izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu. . ako krivicno pravna sankcija nije u skladu sa onom koja je predvidena u sporazumu. Dakle. njenu provjeru i postojanje drugih dokaza lako odgovoriti na taj zalbeni prigovor. a moze se razmatrati tek nakon njenog potvrđivanja. odnosno optuzeni i njegov branitelj jos u istrazi o uvjetima priznanja krivnje. O svemu ovome se obavjestava osteceni. odnosno ako je blaza. oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i troskove krivicnog postupka. sa jedne strane osumnjiceni odnosno optuzeni na ovaj nacin se upoznaje sta bi mogao dobiti u slucaju ako prizna krivnju. a sa druge strane tuzitelj mu moze ponuditi izricanje kazne ispod zakonom odredenog minimuma kazne zatvora za to krivicno djelo ili umjesto kazne zatvora blazu krivicno pravnu sankciju npr. Takođe se i u ovom slucaju.O krivnji mogu pregovarati osumnjiceni. ako optuzeni izjavi zalbu i tvrdi da nije ucinio krivicno djelo onda ce sud koristeci njegovu izjavu o priznanju krivnje. ako taj sporazum bude odbacen. kada je odbacen sporazum. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU 47 | P a g e . Tako npr. tuzitelj ne moze ponuditi izricanje krivicno pravne sankcije koja se u konkretnom slucaju ne moze izreci. osudu za neko tesko krivicno djelo za koje je propisan kazna zatvora najmanje 3 godine.

onda ga sud ne moze kazniti. Ukoliko je kaznjen tuzitelj.O prethodnim prigovorima odlucuje sudija za prethodno saslusanje u roku od 8 dana i taj sudija ne moze ucestvovati u sudenju. pomilovanjem. . Protiv rjesenja o ovom pritvoru je dozvoljena zalba u roku od 3 dana. uzece se po sluzbenoj duznosti kao da taj prigovor postoji. . a najduze 30 dana. 000 KM nakon sto se sud uvjeri da je ovaj bio uredno obavjesten. .zahtjevati spajanje i razdvajanje postupka. ali i pod uvjetom da je glavi pretres upravo odlozen zbog izostanka tuzitelja. U suprotnom. u protivnom ako i pored takvog poziva ne pristupi na glavni pretres sud naređuje njegovo privodenje naredbom o prinudnom dovodenju. Umjesto dolaska tuzitelj moze poslati pismeni podnesak i eventualno dokaz zbog cega je izostao (npr.moze se ukazivati na formalne nedostatke optuznice. Ukoliko tuzitelj ne opravda svoj izostanak on moze biti kaznjen novcano do 5. obavjestava se Visoko sudsko i tuzilacko vijece. . a on iskoci kroz prozor i pobjegne) onda se moze u tom slucaju optuzenom odrediti pritvor. ako bude kaznjen tuzitelj ima pravo zalbe na rjesenje u roku od tri dana. Sudija za prethodno saslusanje o tim prigovorima odlucuje rjesenjem u roku od 8 dana i protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena.mogu se isticati prigovori u pogledu toga da je djelo obuhvaceno amnestijom. NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES 48 | P a g e . a isti je od koristi i za onog optuzenog koji ga nije podnio. kako po sluzbenoj duznosti tako i po prigovorima stranaka i branitelja.staviti prigovor u pogledu odluke kojom je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po sluzbenoj duznosti. NEDOLAZAK TUŽITELJA ILI OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI PRETRES U slucajevima kada tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne dode na glavni pretres. onda se glavni pretres odlaze. Ako sud utvrdi da optuzeni ocigledno izbjegava da dode na sud (situacija kada sudska policija sa naredbom dođe njegovoj kuci. ako je u zapisniku na glavnom pretresu konstatirano da je glavni pretres odlozen zbog toga sto su sve sudnice bile zauzete a ne i zbog izostanka tuzitelja. Taj pritvor traje do objavljivanja presude. ljekarsko uvjerenje da mu je tog dana pozlilo i slicno). poziva ga da dode i izjavom na zapisnik opravda svoj izostanak. zastarom ili da postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. U zakonu postoji jedna velika novina u odnosu na ranija rjesenja a to je da se u slucaju ako samo jedan od optuzenih podnese prigovor i uspije sa tim prigovorom. Tako npr. Prethodni prigovori se mogu podnijeti i odnose se na: .osporavanje nadleznosti (odnosi se samo na stvarnu nadleznost) jer je optuznica potvrdena i ne moze se mjenjati mjesna nadleznost. osporavati zakonitost dokaza. Nakon toga sudija provjerava da li je tuzitelj koji je pozvan uredno obavjesten pa ako jeste. NEDOLAZAK OPTUŽENOG NA GLAVNI PRETRES Obaveza je optuzenog da pristupi na glavni pretres pod uvjetom da je uredno pozvan.

unakrsno i dodatno ispitivanje. potom dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika). Tako npr. ali je isto tako propisana mogucnost da predsjednik vijeca moze u interesu pravicnosti odrediti da taj redoslijed ide drugacije. ako ima vise optuzenih i vise krivicnih djela predsjednik vijeca ima ovlascenja da odredi.Ako branitelj ne dode na glavni pretres iako je uredno pozvan ili glavni pretres napusti bez odobrenja suda i on mora biti pozvan da opravda svoj izostanak. Za razliku od toga optuzeni i njegov branitelj uvodno izlaganje mogu dati samo onda ako to zele tj. U angloamerickom pravnom sistemu to je redovan slucaj koji se koristi iz taktickih razloga. nisu obavezni kao tuzitelj da daju uvodna izlaganja. redovno se primjenjuje onaj nacin izvodenja dokaza po kome se prvo izvode dokazi optuzbe. Protiv rjesenja o novcanom kaznjavanju imaju pravo zalbe u roku od 3 dana. nadalje dokazi cije je izvodenje nalozio sudija odnosno vijece i konacno svi dokazi relevantni za izricanje krivicno pravne sankcije. mogu biti i prinudno dovedeni a mogu biti kaznjeni i novcanom kaznom do 5. pa onda dokazi optuzbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika). 000 KM i o tome se obavjestava advokatska komora. zatim dokazi odbrane. Optuznicu cita tuzitelj. DIREKTNO. GLAVNI PRETRES? ČITANJE OPTUŽNICE I UVODNO IZLAGANJE Glavni pretres pocinje citanjem optuznice. pa za drugo krivicno djelo i td. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ovaj model ispitivanja je preuzet iz angloamerickog pravnog sistema ali se analizom odredaba koje reguliraju ovakvo ispitivanje uocava da postoje i elementi inkvizitorskog 49 | P a g e . Ukoliko ne uspije da opravda svoj izostanak moze biti kaznjen novcanom kaznom do 5. Gdje god se u zakonu nalazi rječica „će“ to znaci mora. Inace. da se prvo izvode dokazi za jedno krivicno djelo. ako smatra da je to u interesu pravicnosti. U svim ovim slucajevima se primjenjuje tzv. IZVOĐENJE DOKAZA U procesnim pravilima je odredeno da stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. Nakon sto optuznica bude procitana predsjednik vijeca poziva optuzenog da se izjasni da li je razumio optuznicu pa ako utvrdi i zakljuci da nije onda ce mu on razmljivim jezikom pojasniti njen sadrzaj. 000 KM . model unakrsnog ispitivanja koji podrazumijeva direktno. U zakonu je tacno odredeno kojim redoslijedom ti dokazi se izvode. Poslije toga tuzitelj je obavezan da iznese uvodno izlaganje i to na nacin koji je razumljiv i za optuzenog. NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJEŠTAKA NA GLAVNI PRETRES Ako svjedok ili vjestak ne dode na glavni pretres iako su uredno obavjesteni a svoj izostanak ne opravdaju.

dusevno oboljela. stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka moraju dobiti priliku da svjedoka ispitaju u smislu utvrđenja pravog smisla (znacenja) odgovora koje je davao prilikom unakrsnog ispitivanja. U toku citavog ispitivanja postoji mogucnost da se sud ukljucuje i postavlja svoja pitanja. sam postupak se odvija tako da mu prvo pitanja postavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka a oni ga prvi ispituju kako bi dokazali istinitost svoje tvrdnje. Ako svjedok odgovori izvan toga. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. Njime se nastoje dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog (glavnog) ispitivanja. 50 | P a g e . sugestivna pitanja moguce je postavljati po odobrenju sudije odnosno predsjednika vijeca. Ako sud to ne bi dozvolio moguce je preduzeti slijedece: a) traziti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija argumentima da je to ekonomicno i sl.). Svjedoka treba zastiti od maltretiranja tj.sistema (pravo suda da prikuplja procesnu gradu. Pitanja se ogranicavaju na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. Moze se desiti da svjedok opisuje cijeli dogadaj iako je vidio samo dio tog dogadaja. Pravi izuzeci od neposrednog izvodenja dokaza su situacije kada se zapisnici iz istrage mogu citati na glavnom pretresu. samo tokom unakrsnog ispitivanja. ne moze se pronaci ili je njen dolazak znatno otezan (nalazi se u Kanadi). b) ako sud ne dozvoli postavljanje takvih pitanja. utvrdivanja alibija). od toga da ponovo odgovara na pitanja na koja je odgovorio. glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. postavlja pitanja svjedocima. (prigovor!) Moze se nastojati prilikom tog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. Unakrsno ispitivanje Kao i glavno ili direktno ispitivanje potice iz angloamerickog pravnog sistema. IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOĐENJA DOKAZA Poznato je da je u skladu sa nacelom neposrednosti na sudenju potrebno neposredno izvoditi dokaze. Dodatno ispitivanje Konacno. to je prema adversalnom sistemu irelevantno za cinjenicna utvrdenja. Medutim u odnosu na to zakonodavac je napravio određene izuzetke i to tako sto je dopustio koristenje iskaza svjedoka koji su prikupljeni u istrazi na glavnom pretresu prilikom direktnog. U zakonu se pominje mogucnost postavljanja pitanja „ u korist vlastitih tvrđenja „ sto bi se moglo protumaciti da pitanja mogu ici i u drugom pravcu (npr. i to u slučajevima ako je ispitana osoba umrla. Glavno ili direktno ispitivanje. pa to treba otkriti.. da laze). Nema privođenja tih svjedoka. vjestacima i td. traziti da svjedok ode u hodnik i predloziti da ga se salusa kao svjedoka odbrane kroz direktno ili glavno ispitivanje. Dakle. unakrsnog i dodatnog ispitivanja. U toku ispitivanja svjedoka (isto tako i vjestaka).

onda je to tzv. VEZANOST PRESUDE ZA OPTUŽBU? ( pitanje objektivnog identiteta presude i optuzbe ) Kada govorimo o identitetu presude i optuzbe valja reci da postoji subjektivni i objektivni identitet presude i optuzbe. i tužitelj vrsi izmjenu takvih cinjenica. svjedok promijenio svoj iskaz u odnosu na onaj koji je dao u istrazi). Ovo sve zbog toga sto promjena tih cinjenica i okolnosti nista ne mijenja na teze u odnosu na optuzenog i prvna kvalifiacija ostaje ista. umjesto onoga sta se navodi u optuznici da je ostecenom zadao udarac sjekirom to izmjenit. preciziranje optuzbe. Naravno. IZMJENA OPTUŽBE Kada je u pitanju izmjena optuzbe. Ovo iz razloga jer u zakonu pise da tuzitelj moze izmjeniti optuzbu ako ocjeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo cinjenicno stanje. Iz takvih zakonskih naloga jasno proizilazi da je diskreciono pravo tuzitelja da on o tome odlucuje i to njegovo pravo nije ovisno od toga da li se na glavnom pretresu izmjenila sadrzina izvedenog dokaza (npr.i i navesti da mu je taj udarac zadan nozem ako naravno za takvo nesto postoje dokazi. ako na glavnom pretresu nece da daje iskaz. Medutim. (nije isao iz jednog pravca vec iz drugog). Isto tako moze umjesto navoda da je optuzeni ucinio krivicno djelo teske krade obijanjem (razvaljivanjem brave na vratima) to ucino provaljivanjem (uskakanjem u stan kroz otvoren prozor). 51 | P a g e . SUBJEKTIVNI IDENTITET Izmedu presude i optuzbe mora postojati subjektivni identitet. OBJEKTIVNI IDENTITET Podrazumjeva da se presuda mora odnositi na onaj događaj koji je predmet optuzbe. sudska praksa je prihvatila shvatanje da se u okviru jednog krivicnog djela mogu mijenjati njegova konstitutivna obiljezja i tako da sud moze (iako je to bila obaveza tuzitelja). U pogledu ovog zahtjeva sud nema ovlastenje da zabrani tuzitelju izmjenu optuzbe. Pod izmjenom optuzbe se podrazumijeva da tuzitelj u cinjenicnom opisu djela mijenja odlucne cinjenice npr. izmjena optuzbe mora se odnositi na genusno isto djelo (isti dogadaj) i tuzitelj ne moze mijenjati optuzbu u smislu da umjesto jednog događaja optuzenog tereti za drugi događaj. Ovo je jasno zbog toga sto je iskljucivo tuzitelj nadlezan da odreduje opseg i predmet sudenja. a to znaci da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuzena. a niti optuzeni ili njegov branitelj mogu staviti bilo kakve prigovore u pogledu tog prava tuzitelja. Pravilo je da postoji stroga vezanost izmedu cinjenicnog opisa presude i optužbe. kada se ispostavi da je optuzeni. dok pravni identite ne mora postojati. Tacno da ce on nekada iz tih razloga izvrsiti izmjenu optuzbe ali on to moze uciniti i u slucaju ako su svjedoci ponovili svoje iskaze iz istrage.Konacno je predvidena mogucnost citanja iskaza optuzenog kojeg je dao u istrazi kao osumnjiceni u prisustvu branitelja. Ukoliko cinjenicni opis pored odlucnih cinjenica sadrzi neke druge nevazne cinjenice. iskljucivo je ovlastenje tuzitelja da on na glavnom pretresu zatrazi da mu se dozvoli izmjena optuzbe. one koje predstavljaju obiljezja krivicnog djela krađe.

VRSTE PRESUDA? PRVOSTEPENA PRESUDA Postoje: 1. Sto se tice pravnog identiteta sud nije vezan za pravnu ocjenu tuzitelja koju je on naveo u svojoj optuzbi i uvijek moze djelo kvalifikovati onako kako smatra da ga treba kvalifikovati prema cinjenicnom opisu djela. I PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OD OPTUŽBE Jedna od prvostepenih presuda jeste presuda kojom se optuzeni oslobada od optuzbe. DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA? Sud temelji svoju presudu samo na onim dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu. formalne ili procesne presude 2. U slucaju ako bi sud u cinjenicni opis unio kvalifikatorne elemente onda bi to predstavljalo povredu objektivnog identiteta presude i optuzbe i dosljedno tome bitnu povredu odredaba krivicnog postupka. Sud nikada ne moze uz konstitutivne elemente npr. krivicnog djela krađe sam dodavati kvalifikatorne elemente (npr. meritorne presude Formalna presuda je samo jedna kojom se optuzba odbija. kojima je potrebno lijecenje i koje su protupravno djelo ucinile u neuracunljivom stanju). c) utvrdujuca presuda (donosi se u posebnom postupku za osobe koje su tesko dusevno bolesne. upravnopravnom odnosu. Meritorne presude imaju tri a to su: a) presuda kojom se optuzni oslobada od optuzbe. da je djelo ucinjeno uz obijanje ili provaljivanje necijeg stana i optuzenog osuditi za djelo teske krade). u punom kapacitetu mora se postivati nacelo neposrednosti. pravno irelevantnom odnosu. ako nedostaje neki od elemenata konkretnog krivicnog djela ili neki od elemenata opceg pojma krivicnog 52 | P a g e . Tu presudu sud donosi u slijedecim slucajevima: 1.to ce biti slucajevi ako se prema opisu djela radi o građanskopravnom odnosu. Dakle.Konacno sud moze ispustiti nedokazana kvalifikatorna obiljezja iz krivicnog djela teske krade (da je izvrseno provaljivanje ili obijanje) i djelo prekvalifikovati kao krađu. a samo u onim slucajevima kada to zakon dozvoljava dokaze provoditi na posredan nacin. ako djelo za koje se optuzeni optuzuje nije zakonom propisano kao krivicno djelo . b) presuda kojom se optuzeni oglasava krivim. Ovo zbog toga jer se samo na taj nacin moze omoguciti primjena nacela kontradiktornosti i suprotnoj strani omoguciti da ispita svjedoka.

Ukoliko bi se na glavnom pretresu ispostavilo da se ne radi o tesko dusevno bolesnoj osobi i neuracunljivoj osobi tuzitelj mora odmah mijenjati svoje prijedloge koje su naprijed navedeni u optuznici. 2. Utvrđeno činjenično stanje se nalazi samo u presudi. ali ta osoba ne moze dati izjavu o krivnji iz razloga sto zbog teskog dusevnog stanja nije imala psihicki odnos prema djelu.ucinjenje) u neuracunljivom stanju. da im je potrebno lijecenje. Odlučne činjenice . ako nije dokazano da je optuzeni pocinio krivicno djelo za koje se optuzuje. Da ta osoba ne moze uciniti krivicno djelo vidimo i po tome sto je krivicni postupak pojmovno namjenjen da se ucinitelju krivicnog djela izrekne krivicno pravna sankcija. Ako je to tako onda je jasno da i sa aspekta krivicnog zakona ovakve osobe ne mogu uciniti krivicno djelo i to: 1. Kada analiziramo krivicne zakone BiH i druge krivicne zakone u BiH mozemo vidjeti da za ovakve osobe nije predvidena nikakva krivicno pravna sankcija ukljucujuci i mjere sigurnosti obaveznog lijecenje i cuvanja. Tek kada se to sve utvrdi donosi se utvrdujuca presuda u kojoj se ne izrice krivicno prvna sankcija i pored toga ce donijeti rjesenje da se toj osobi privremeno odreduje prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi u periodu od 6 mejseci.* 53 | P a g e . 3. kod te osobe nedostaje krivična odgovornost i upravo radi toga i u zakonu pise da ta osoba moze uciniti protupravno djelo (a ne krivicno djelo). 2. sto kod njih ne postiji krivična odgovornost. Protiv ovog rjesenja kao i presude dozvoljena je zalba u oku od 15 dana.činjenice od kojih ovisi primjena neke zakonske odredbe. one koje predstavljaju obilježja konkretnog krivičnog djela.djela ili je djelo ucinjeno u nuznoj odbrani. krajnjoj nuzdi ili je u pitanju beznacajno djelo. Ovakva osoba ne moze uciniti krivicno djelo vec samo protupravno djelo iz razloga sto takve osobe nisu krivično odgovorne zbog njihovog teskog psihickog stanja. vec i to da su ostvarili objektivni ucin djela (ono sto je bilo u stvarnosti . Dakle. jer ako tako ne bi postupio sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. *Riješiti pravni spor znači utvrditi odlučne činjenice. ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost a to su: npr. Utvrđuje ih sud!!! Skup odlučnih činjenica je činjenično stanje. stvarna zabluda ili neuracunljivost. Po zakonu je predvideno da i protiv ovakvih osoba tuzitelj podnosi optuznicu u kojoj stavlja prijedloge da je ta osoba ucinila protupravno djelo u stanju neuracunljivosti kao i u prijedlog da se toj osobi privremeno odredi prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi i u odnosu na tu osobu se potvrduje optuznica. sto nije predvidena mogucnost izricanja krivicno pravne sankcije. U toku samog postupka protiv ovih osoba nuzno je utvrditi ne samo njihovo tesko psihicko stanje. II POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U toku istrage moze se otkriti da je ucinitelj nekog djela tesko dusevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijecenje i koja je protupravno djelo ucinila u neuracunljivom stanju.

OPŠTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opštih pravnih normi koje regulišu subjektivna stvarna prava.u slučaju da taj „novi“ posjednik bude uznemiravan. ako imam stambeni prostor i njegov sam posjednik i onda ga dam nekom drugom – ustupim mu stan. Ima ga svaka osoba koja neposredno ima tu neku određenu stvar. Sastoji se od posjedovanja.. jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar. korištenja i raspolaganja (koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari ). NEPOSREDAN – kada neko stvar koju posjeduje drži i koristi. Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno. i on ima pravo na zaštitu.. Za razliku od stvarnog prava. POSJED Posjed je faktička vlast na stvari. POSREDAN – kada se po nekom pravnom osnovu (pokretna ili nepokretna) stvar ustupi nekome drugom na korištenje (npr. Posjed može biti neposredan i posredan. karakteristika obligacionog prava je odnos između određenih subjekata (inter partes) npr. između prodavca i kupca povodom zaključenog ugovora o prodaji. 54 | P a g e .

). Ukoliko su suposjednici ometani od strane treće osobe. Postoji i posjed prava. elementarna nepogoda i sl. NESAVJESTAN – nesavjestan posjednik ne može sticati prava.Dakle. Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši faktičku vlast nad stvari koja je u vlasništvu druge osobe i postupa po uputama te osobe. nije faktički. KADA SE GUBI? Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari. dakle ima posjed prava stvarne služnosti. npr. prevarom i zloupotrebom prava). pripada mu pravo na zaštitu u odnosu na osobu koja ga ometa.objektivni – 1 godina. iako vrši faktičku vlast nad stvari ne smatra se faktičkim posjednikom iako tu stvar ima u posjedu. KAKO SE OSTVARUJE POSJEDOVNA ZAŠTITA? Posjedovna zaštita se ostvaruje TUŽBOM zbog smetanja ili oduzimanja posjeda kod suda. POSJED PRAVA postoji i kod npr. tj.služi se prolazom preko tuđe livade. 55 | P a g e . POSJED PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe. Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu. KADA PRESTAJE POSJED. ukoliko određenim okolnostima nije spriječen da vrši faktičku vlast (npr. U slučaju da jedan suposjednik ometa drugoga u vršenju prava.subjektivni – 30 dana i teče od dana saznanja za izvršeno smetanje i saznjanja o učiniocu.držanje stvari. Ova tužba se podnosi sudu u zakonom predviđenom roku. Nasljednik postaje posjednik određene stvari u času smrti ostavioca. Međutim. SAVJESTAN – kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju drži nije njegova. bolest. Savjestan posjednik može sticati određena prava. SUPOSJEDNICI – više osoba koje imaju posjed na istoj stvari. . Detentor. vlasnika. Tu su svi stanari te zgrade SUPOSJEDNICI toga prava. pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu. posjed može biti savjestan/nesavjestan i zakonit. pod pretpostavkom da nije pribavljen vi. ZAKONIT – ako je zasnovan na punovažnom pravnom osnovu. počinje teči od dana učinjenog smetanja. clam i precario (što znači silom. To je IDEALNI POSJED. koji može služiti za sticanje prava vlasništva. Savjesnost se pretpostavlja! Ukoliko misliš da je neko nesavjestan posjednik. Od posjeda treba razlikovati DETENCIJU . iako nije faktički posjednik u tom momentu. Postoje dva roka: . korištenja električnih usluga u stambenoj zgradi. Nadalje. dakle. a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda. pa prema tome nema ni pravo na posjedovnu zaštitu. i jedan i drugi posjed imaju pravo na POSJEDOVNU ZAŠTITU u odnosu na svakoga ko ga ometa u vršenju posjeda ili mu posjed oduzima (uznemiravanje i oduzimanje). trebaš to i dokazati. onda im pripada pravo zaštite u odnosu na tu treću osobu.

odluke nadležnog organa ili uz pristanak posjednika. traži se vraćanje. tužitelj traži od suda da na temelju utvrđenih dokaza donese rješenje kojim će se utvrditi da se tužitelj nalazi u mirnom faktičkom posjedu i da ga je tuženi omeo u posjedu.. faktičkog mirnog posjeda i čina smetanja. KADA SE TUŽBA PODNESE PO PROTEKU OVIH ROKOVA? 56 | P a g e . Sud pruža zaštitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. 2. te da mu se naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubuduće kani takvog i sličnog smetanja pod prijetnjom novčane kazne (ovo stoji u Rješenju zbog smetanja posjeda).osobu koja je to uradila. . U tužbi zbog smetanja posjeda tužitelj. raspravljanje je ograničeno samo na utvrđenje: 1.čin smetanja. MORA NAVESTI 2) .Tužitelj je posjednik (aktivno legitimisan). a tuženi osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan). Dakle. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed. Kada je oduzeta stvar.. I suposjednik može ustati sa ovakvom tužbom protiv trećeg lica ali i protiv drugog suposjednika! GRANICE PRUŽANJA POSJEDOVNE ZAŠTITE? Tužbeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda. Ovaj postupak je HITAN! Nema osnova za posjedovnu zaštitu ako je smetanje učinjeno: a) b) c) na osnovu zakonskog ovlaštenja.vrijeme smetanja i . 1) MORA DA DOKAŽE da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari i da ga je učinilac ometao u posjedu. kao i da naknadi troškove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. U postupku po tužbi za smetanje posjeda. to može utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tužbi zbog smetanja posjeda.

). ako je npr. 2.. da je samopomoć nužna i 3. 2. MOŽE LI SE OGRANIČITI ILI ODUZETI? Može izuzetno. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr. sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku. 57 | P a g e . promet likova. tj. Posebnim propisima se može i posebno urediti način korištenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske baštine. „srazmjerna napadu“ (kao kod nužne odbrane u krivici). buke. Ovdje se radi o uzdržavanju od tzv. .što znači ekonomsko upotrebljavanje i služenje svojom stvari. a ukoliko nije moguće postići dogovor o visini naknade.Sud prvo kada dobije ovakvu tužbu provjerava je li podnijeta u zakonom propisanom roku. RJEŠENJE kojim se ZAHTJEV ODBIJA. u javnom interesu recimo u slučaju exproprijacije (izvođenje općekorisnih radova) i u takvoj pravnoj situaciji vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po tržišnim cijenama u vrijeme oduzimanja. nedozvoljenih štetnih emisija u vidu dima... Posebna su ograničenja prava vlasništva u javnom interesu radi zaštite prirodnih bogatstava. a u protivnom se ono može dati na privremeno korištenje drugom. da je opasnost neposredna.. okoline ili kulturno-historijske baštine. sud donosi meritornu odluku. POSJEDNIK IMA PRAVO I NA SAMOPOMOĆ.a sve u skladu sa prirodom i namjenom stvari. To je pravo vlasnika da stvar. Tako je posebnim propisima predviđena obaveza da poljoprivrednici obrađuju (iskorištavaju) poljoprivredno zemljište. da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima. i sa njom raspolaže . KADA I PROTIV KOGA? Protiv onoga ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed pod uvjetom. 1.. smrada i sl.što znači troši svoju stvar (sve do uništenja) i otuđenje stvari. uključujući i ubiranje plodova 3. Ukoliko je podnijeta po proteku rokova. VLASNIŠTVO ŠTA JE VLASNIŠTVO? Vlasništvo je pravna vlast na određenoj stvari.. odnosno zabranjeno ga je vršiti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno. Vlasnik pri korištenju svoje stvari treba da se uzdrži od ometanja drugih vlasnika u korištenju njihovih stvari. koristi . posjeduje . oružja i sl.što znači vrši faktičku vlast na stvari. 1.

a taj posjed se može steči na osnovu koncesije (dozvole) nadležnog organa. slobodni dijelovi prirode smatraju se državnim vlasništvom. šume. mašine. na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. prikovano ili na drugi način trajno spojeno sa zgradom (vrata.STVARI U PROMETU I STVARI U OPĆOJ UPOTREBI? Stvari u prometu su stvari na kojima postoji pravo vlasništva.). PREDMET PRAVA VLASNIŠTVA? Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari. Njime se može odrediti da su neke stvari recimo isključivo u vlasništvu Federacije ili u vlasništvu nekih fizičkih osoba. promet na nekretninama koje su u vlasništvu. prozori. Pokretne su one stvari koje se mogu premještati sa jednog mjesta da drugo bez oštećenja njihove suštine. statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom. Zakonom se može ograničiti npr. alati itd. SUVLASNIŠTVO POJAM SUVLASNIŠTVA? 58 | P a g e . dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljišta. poslovni prostori i sl. putevi. Isto tako. parkovi. Mineralna voda. Koje su stvari u općoj upotrebi i način korištenja tih stvari uređuje se posebnim zakonom. Stvari u općoj upotrebi su stvari koje nisu prometu a to su npr.). Svako fizičko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo. Tijela pravnih lica vrše vlasnička ovlaštenja saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano. divljač. stanovi. smatra se da je nepokretnost sve ono što je uzidano. tj. stvari oko nas. Postoje i nepokretnosti po namjeni – to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika služi iskorištavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. ribe i dr. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasničko-pravnim odnosima kada se na njima stekne posjed. javni trgovi i sl. instalacije i sl). ali samo ako je tu u javnom interesu. Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa. građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi. NOSIOCI PRAVA VLASNIŠTVA (Ko ima pravo vlasništva?) Nosilac prava vlasništva može biti fizičko i pravno lice. Vlasniku recimo zgrade pripada pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade.

ali i kada se ti dijelovi ne znaju unaprijed ali su odredivi. hipoteka i sl.. Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke. pa odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je recimo pšenica već izrasla. Da upravlja sa stvari zajedno sa ostalim suvlasnicima. PRAVA SUVLASNIKA? Da raspolaže svojim dijelom bez saglasnosti drugih suvlasnika. a za sve što prelazi granice redovnog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika (npr. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. sud može stvar dodijeliti jednom od suvlasnika s tim da on ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova. i sl. Sud o tome odlučuje u izvršnom postupku. izdavanje. tj.) Ako se ne postigne ovakva saglasnost. tj. Da traži fizičku diobu stvari u svako doba izuzev u nevrijeme. prodaja. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. tada postoji suvlasništvo. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva. a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari. u vrijeme kada bi se diobom nanosila šteta stvari (npr.. u slučajevima kada fizička dioba stvari nije moguća. OBAVEZE SUVLASNIKA? Suvlasnik je dužan da u slučaju prodaje svog dijela najprije ponudi svoj dio ostalim suvlasnicima (dakle. potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½. s tim da u slučaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu usjevima) – ovo je izuzetak od pravila! Klauzula o odricanju? Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odriče prava na diobu je ništav. Kako se ponuda dostavlja i šta sadrži? 59 | P a g e . održavanje i sl. Civilna dioba stvari? Po odluci suda. dakle ne proizvodi pravno dejstvo. ¼ . ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine).). Ukoliko je stvar jako mala pa se iz tih razloga ne može izvršiti dioba. s tim da je taj njihov dio unaprijed određen. Organizuje se javna dražba. prenamjena. a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili trećoj osobi. Ne može tada.Kada dvije ili više osoba imaju pripadajući dio na nepodijeljenoj stvari. Ti dijelovi se zovu IDEALNI DIJELOVI i izrazavaju se kao ½. Da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom suvlasničkom dijelu. mogu se odrediti. svaki suvlasnik može zahtjevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. stvar se proda i suvlasnicima se da ono što im pripada srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.

zajednička imovina bračnih drugova (do diobe).Ponuda mora biti sačinjena u pisanom obliku. vodovodne i druge instalacije i sl. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom. etažno vlasništvo. Uzajamnji odnosi etažnih vlasnika se regulišu ugovorom (mora biti u pismenoj formi i potpisi ovjereni). Dakle. po samom zakonu . npr.originarno: a) stvaranjem nove stvari (prerada) b) miješanjem (sjedinjavanje) c) građenjem na tuđem zemljištu d) dosjelošću e) sticanjem od nevlasnika f) okupacijom napuštene stvari 60 | P a g e . od kojih potpisuje oba primjerka i na jedan stavlja datum potpisa. tu stvar pripada nekoliko lica ali dijelovi nisu određeni. zajedničkim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori). njihove odnose uređuje sud u vanparničnom postupku. tavan. koji služe zgradi kao cjelini.. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima. broj katastarske čestice i općina kojoj pripada).. Dostavlja se preporučenom pošiljkom ili se predaje lično drugom suvlasniku ili suvlasnicima u dva primjerka. suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine: 1. Ovaj datum je bitan jer je ponuđeni suvlasnik dužan da u roku od 30 dana od prijema ponude obavijesti ponudioca da li ponudu prihvata ili ne prihvata. smatrae se da ponudu ne prihvata. kao što su: temelji. Etažni vlasnici su vlasnici na posebnim. a ako oni ne postignu saglasnost da zaključe takav ugovor. električne. s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. zajednička imovina nasljednika (do donošenja rješenja o nasljeđivanju). prodavac može prodati svoj dio trećem licu. Etažno vlasništvo (vlasništvo nad dijelovima zgrada) Ova materija je regulisana Zakonom o vlasništvu nad dijelovima zgrada. te mora sadržavali identitet parcele (broj parcele. U takvoj pravnoj situaciji. već su odredivi. tj. cijenu i ostale uvjete prodaje. ali pod istim ili nepovoljnijim uvjetima. Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu. stepenište. Ukoliko se u tom roku od 30 dana ne izjasni.

- I b. Stvaranjem nove stvari (prerada) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala. na osnovu pravnog posla . Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari. Mješanjem (spajanjem) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Spajanje postoji kada dva ili više vlasnika spoje svoje stvari u jednu. Vlasnici spojenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem/spajanjem. kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – on je i vlasnik te stvari. sticalac svoje pravo IZVODI iz prava prednika (npr. Ako je prilikom mješanja stvari jedan od vlasnika bio nesavjestan. kada neko od tuđeg materijala. a drugi savjestan? 61 | P a g e . tako da se te spojene stvari više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr.ukoliko su vrijednost rada i materijala jednake. 1. na osnovu zaključenog ugovora. nasljeđivanjem 4. a može biti i drugačije ugovoreno. - je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. I a. kada neko.derivativno 3. svoj materijal preda drugom licu da to lice svojim radom izradi novu stvar (npr..g) odvajanjem plodova 2. 2.. odlukom nadležnog organa Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva. Kod derivativnog sticanja prava vlasništva. VAŽNA JE SAVJESNOST STICAOCA PRAVA!!! 3. zaključenjem ugovora o prodaji). kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika). svojim radom načini novu stvar – stvar mu može pripasti ako: je to lice bilo savjesno (nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika). srazmjerno vrijednosti pojedinih spojenih stvari. kojom postaje određena nova stvar. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo) – tada ta stvar pripada vlasniku materijala. sticalac svoje pravo NE IZVODI iz prava prednika. nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari.

ako nije znao niti je mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. Da bi savjestan graditelj mogao steći pravo vlasništva. objektivni 10 godina od završetka gradnje. ili da b) stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. bez obzira da li je savjestan ili ne. znaci da je znao i mogao je znati da ovaj gradi na njegovom zemljištu. Kakva prava ima vlasnik zemljišta u ovom slučaju? Ima pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljišta po cijenama koje su bile u vrijeme donošenja sudske odluke. obzirom na lokaciju. vlasnik zemljišta.u ovom slučaju je vlasnik zemljišta dužan graditelju isplatiti naknadu u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta u vrijeme donošenja sudske odluke. tj. Ako je graditelj bio NESAVJESTAN. može alternativno zahtjevati: a) da objekat pripadne njemu. Subjektivni rok za podnošenje tužbe je 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju. da je vlasnik NESAVJESTAN. sud može i ODBITI zahtjev po svojoj procjeni.U tom slučaju. Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka gradnje objekta. potrebno je i odgovarajuće ponašanje vlasnika zemljišta. u slučaju b) . uz obavezu naknade prometne vrijednosti stvari. tj.kada vlasnik zahtjeva od graditelja da sruši objekat. ako rušenje ne bi bilo opravdano obzirom na vrijednost objekta ili obzirom na ponašanje graditelja ili vlasnika zemljišta (npr. Kada se postavi neki od ovih zahtjeva. savjestan vlasnik može u roku od jedne godine od izvršenog spajanja ZAHTIJEVATI da: a) mu pripadne cijela stvar u vlasništvo. Građenjem na tuđem zemljištu – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odnosno vlasnika zemljišta. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta SAVJESNI – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta: 62 | P a g e . 1. Ima pravo podnijetu tužbu za naknadu i to u zakonom propisanom roku. b) da graditelj sruši objekat i vrati zemljište u prvobitno stanje. . Savjestan graditelj na ovaj način postaje vlasnik na zgradi ili drugom izgrađenom objektu. a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta. graditelj je naknadno saznao da gradi na tuđem zemljištu). zemljištu na kojem je objekat sagrađen i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. kao npr. 3. I c. c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljišta. Graditelj može postati vlasnik samo ako je SAVJESTAN. 2.

I d.onaj koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari.. a završava se protekom posljednjeg dana zakonom propisanog roka. a) Savjestan i zakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 3 godine – za pokretnu stvar. Dosjelost – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno. kome je potrebniji). i 20 godina – za nekretnine.a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju. dužan je da to i dokaže. clam. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen). bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu. pa ako neko ističe nesavjesnost. b) Savjestan i nezakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 6 godina – za pokretnu stvar. ali je dužan da vlasniku zemljišta isplati naknadu u visini prometne vrijednosti zemljišta. c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari. poklonu. b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud može dosuditi objekat vlasniku zemljišta i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta obzirom na lokaciju gdje je izgrađen. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni posjednici. zakonom predviđeno vrijeme. c) Nesavjestan posjednik. Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova: 1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji. precario. Savjesnost posjeda se predpostavlja. Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. i 10 godina – za nekretnine.. zamjeni) i 2) ako nije pribavljen vi. ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. 63 | P a g e .

u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći od trenutku otvaranja nasljeđa tj. 2. Raniji vlasnik stvari. posluzi). poklona) Uz navedene opšte uslove. c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni. Onim momentom kada je postao vlasnik. za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. zlatar koji vrši prodaju nakita). npr. I e. iako je na njoj izgubio pravo vlasništva. b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu. I f. posudbi. potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno): a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari. npr. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva. smrti ostavioca. može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost). Dakle.Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). podnosi TUŽBU ZA UTVRĐIVANJE da je stekao pravo vlasništva dosjelošću. mora se raditi o pokretnoj stvari. koji moraju biti kumulativno ispunjeni: 1. on mora dokazati sve prethodno. 3. Sticanje prava vlasništva od nevlasnika – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. Okupacija napuštene stvari – sticanje prava vlasništva kod pokretne stvari 64 | P a g e . naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla. sticalac mora biti savjestan. Presuda je samo dekleratorna i služi za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. tj. stvar je uspomena od oca. Ukoliko onaj koji je dosjelošću postao vlasnik želi da se upiše u zemljišne knjige. prijašnje vlasništvo prestaje.

Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla . Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke.derivatno Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva. pravo na upis ima onaj koji je prvi predao ugovor za upis u zemljišnu knjigu. plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. II. u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama. onda su oni vlasnici odvojenih plodova. Međutim. Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze. a stiče se različito. POKRETNE STVARI Pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi. Ako je ugovor potpisan.Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed. Međutim. Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika. Ako postoji više savjesnih sticalaca (npr. ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari. a ukoliko niko nije ušao u posjed nekretnine. a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. a potpisi nisu ovjereni na sudu. Do odvajanja. a savjesnost se pretpostavlja. a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca. Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan. jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo. 65 | P a g e . Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar. Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova). nekretnina je prodata nekolicini lica). Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini. Kao samostalni objekt prava. bacanjem u smeće). prema Zakonu o notarima. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist). NEKRETNINE Potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda. pravilo je restitucije. I g. Mogu biti prirodni i civilni. Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu. ugovor je ništavan. plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari.

koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. EKSPROPRIJACIJA Prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo. -kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica. arondacija. te 3. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade.). spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr. komesacija i uzurpacija. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. radi racionalnije obrade zemljišta. ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. su 3 slučaja tzv. po osnovu ugovora o čuvanju). koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. III. Izuzetak od navedenog pravila. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija. KOMASACIJA 66 | P a g e .Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari: 1. po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju). predajom isprave (tovarnog lista. Postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa. Za oduzeto pravo vlasništva. ključeva automobila).). kao i pravo na posjedovnu zaštitu koje stiče samim nasljeđivanjem. ranijem vlasniku pripada pravo naknade. Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji. sipanje određenih količina pšenice u vreće). ARONDACIJA Ili zaokruživanje. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. 2. IV. -kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava. skladišnice i sl. a nezamljoradniku naknada u novcu. a tim momentom nasljednik postaje i idealni posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) te mu pripadaju sva vlasnička prava i prava posjeda. željeznice i sl. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi. je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica. i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta. fiktivne prodaje: -kada se stvar od ranije nalazi u posjedu sticaoca. kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva. kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora. uručenjem nekog dijela stvari (npr. Za oduzeto pravo vlasništva. a ako se sporazum ne postigne. Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca.

Način uređivanja zemljišnih površina. njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije. komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela. − može stvar zadržati dok mu vlasnik ne nadoknadi nužne i korisne troškove. bez obzira u čijem su vlasništvu. korisnih troškova u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. protiv posjednika . ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja. Postupak sprovodi nadležna opštinska služba. REI VINDICATIO . tako da se na određenom (tzv. 1.nevlasnika koji stvar drži bez pravnog osnova (pasivno legitimiran). Savjestan posjednik: − − − dužan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak). 67 | P a g e . Te tužbe ne zastarijevaju. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase. Uzurpantu odn. - Obaveze posjednika (tuženog) zavise od njegove savjesnosti. formira manji broj većih i pravilnih parcela. ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. odrediti identitet stvari i dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova. te troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari (uz mogućnost da traži odvajanje ako je ono moguće). ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti vlasničkim tužbama. TUŽBENI ZAHTJEV: da mu se stvar preda u posjed. UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu Svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta koje je u državnom vlasništvu.tužba za vraćanje stvari u posjed – SUD DONOSI RJEŠENJE Ovu tužbu može podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran). jer je smatrao da je stvar njegova.

otuđio ili uništio. TUŽBENI ZAHTJEV: predaju stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova (npr. dok nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. dužan je vlasniku platiti naknadu. Ako su pravni osnovi iste vrijednosti. onda jači pravni osnov ima osoba kod koje se stvar nalazi. − − dužan je naknaditi štetu koja je nastala na stvari. a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. da je posjed tuženog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena. Ako ni jedan nije u posjedu stvari. tada kupac (predpostavljeni vlasnik) može podnijeti ovu tužbu i tražiti da sud obaveže tog posjednika da mu preda stvar u posjed. kupio stvar a nije je uknjižio) Tužitelj mora dokazati: - da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja). ali kupac nije postao vlasnik jer nije izvršio upis u zemljišnoj knjizi (kod prodaje nekretnina. da je tražena stvar individualno određena. u odnosu na osobu koja je stvar stekla bez tereta (ugovor o poklonu).tužba za predaju stvari radi jačeg prava (tužba pretpostavljenog vlasnika) – SUD DONOSI RJEŠENJE To je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika.Nesavjestan posjednik: − dužan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja. kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora. Npr. a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potrošio. Pravo da se potražuju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku. 68 | P a g e . ima pravo na naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Na podnošenje tužbe aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar na zakonit način na temelju pravnog posla. protiv osobe koja ima slabiji pravni osnov. a pravo na naknadu korisnih troškova samo ako su korisni lično za vlasnika. onda jači pravni osnov ima onaj ko je prvi podnio tužbu. Jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretom (ugovor o prodaji). kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i izvršen. Tužilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. ACTIO PUBLICIANA . 2. već momentom upisa u zemljišnu knjigu) Ako je u ovom slučaju.

tj. te se izriče zabrana daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne. prestanak. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari.3. zaštita? POJAM Pravo vlasnika povlasnog dobra (određene nekretnine). ko ga je izvršio. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA - kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. ACTIO NEGATORIA . komasacije i uzurpacije). oduzimanje stvari u javnom interesu u slučajevima eksproprijacije. kako. da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretninama drugog vlasnika.tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja prava vlasništva – SUD DONOSI PRESUDU Ovu tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari. sticanje. - STVARNE SLUŽNOSTI Pojam. vlasnika poslužnog dobra (npr. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima u postupku određenom zakonom. da mu vlasnik poslužnog dobra dozvoli korištenje prilaza preko svog dvorišta i sl. te da se ubuduće uzdrži od uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne Tužilac mora dokazati: da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja. da je tuženi učinio uznemiravanje kojim ometa ili ograničava njegovo pravo vlasništva. TUŽBENI ZAHTJEV: da sud utvrdi da je tuženi izvršio uznemiravanje i da je dužan da sa uznemiravanjem prestane. arondacije. nakon čega se donosi rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena).) ili da zahtijeva da 69 | P a g e . propašću stvari. ako je drugim zakonom to posebno određeno (npr. - U postupku po ovoj tužbi sud odlučuje presudom kojom se konstatuje da je izvršeno uznemiravanje.

Stvarna služnost uvijek prati povlasno dobro. tj. u vrijeme kosidbe. odnosno prati pravo vlasništva. U tom slučaju. DOSJELOŠĆU – potrebno je da budu ispunjena dva uvjeta: da se vlasnik povlasnog dobra služio npr. vlasnik povlasnog dobra nema prilaz sa javnog puta). ako je postala nepotrebna) ako se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra to poštuje i ne vrši služnost. kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimično ne može koristiti svoje dobro bez korištenja nekretnine drugog lica (npr.se vlasnik poslužnog dobra suzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. STICANJE PRAVNIM POSLOM – dogovaraju se pod kojim uvjetima. ako je utvrđeno da je konstituisana služnost postala nepotrebna (vlasnik poslužnog dobra ima pravo zahtijevati da služnost prestane. mada zakonom može biti određeno i drugačije. kroz period duži od 20 godina i da se vlasnik poslužnog dobra cijelo to vrijeme nije protivio tom korištenju. troškove snosi vlasnik povlasnog dobra. propašću jednog od dobara. Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava služnosti. godišnje. Može se ustanoviti na određeno ili na neodređeno vrijeme. npr. sporazumno. nevršenje služnosti stečene dosjelošću kroz period od 20 godina. ZAŠTITA Štiti se vlasničkom tužbom zbog smetanja posjeda (Actio Negatoria) koja mora biti u zakonom propisanom roku (30 dana – subjektivni rok i 1 godina – objektivni rok). Može se ustanoviti u korist određenog lica (lična) ili u korist svakog vlasnika određene nekretnine (stvarna). Ako je za korištenje poslužnog dobra potrebno montirati neki uređaj. onda stvarna služnost ostaje samo na parceli na kojoj je konstituisana. pravo služnosti se stiče pravosnažnošću odluke. Ukoliko dođe do podjele povlasnog dobra. a za nastanak služnosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljišnu knjigu . to može biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. Svaka služnost vrši se na način da se što manje ometa vlasnik poslužne nekretnine.. Također se štiti posebnom konfesornom tužbom.sud će svojom odlukom zasnovati pravo služnosti kada je to nužno. PRESTANAK kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra. odlukom suda. a ukoliko je to korisno i za vlasnika poslužnog dobra onda troškove snose srazmjerno korištenju. stvarna služnost ostaje u korist svih dijelova. tada služnost prestaje protekom perioda od 3 godine. 70 | P a g e . prolazom. ODLUKOM SUDA ILI DRUGOG NADLEŽNOG ORGANA . Ukoliko dođe do podjele poslužnog dobra.

Vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslužnog dobra, ali i protiv trećih lica koja ga ometaju u korištenju prava. Podnosi se radi utvrđenja već stečenog prava služnosti, najčešće ako je pravo stečeno dosjelošću, pa se od suda traži da to utvrdi (konstatuje). TUŽBENI ZAHTJEV: da se utvrdi da tužitelju kao vlasniku povlasnog dobra pripada pravo služnosti, npr. korištenje pješačkog prolaza, preko poslužnog dobra tuženog (određuje se precizno koja je širina i dužina tog prolaza), a u pravilu se i pravi skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglašava. Tužilac mora dokazati: postojanje prava služnosti, da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tuženi vlasnik poslužnog dobra, te da ima pravni interes za podnošenje tužbe (najčešće je to osporavanje du mu pripada pravo služnosti). Ako vlasnik poslužnog dobra smatra da je pravo služnosti nepotrebno, onda tužba utvrđivanja nepotrebnosti prava služnosti.

PRAVO ZALOGA
Pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari ili na tuđem pravu, na osnovu kojeg prava zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari, odnosno prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene. Predmet zaloga: POKRETNE STVARI I PRAVA (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl.) – pravo zaloga na ovim stvarima je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima; NEKRETNINE (hipoteka) – pravo zaloga na ovim stvarima regulisano je Zakonom o vlasničko pravnim odnosima HIPOTEKA - pojam, nastanak, hipotekarni dužnik... Pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Hipoteka nastaje:
1) 2) 3)

pravnim poslom sudskom odlukom – (vrši se upis u javnu knjigu) po zakonu

Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.

71 | P a g e

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. Može se zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Može se i prenijeti na drugog, zajedno sa prenosom potraživanja koje je osigurano tom hipotekom. Za jedno potraživanje može se zasnovati više hipoteka na više stvari, tj. nekretnina u slučaju kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti. Ukoliko bi došlo do podjele nekretnine opterećene hipotekom, nema smetnje za ostvarenje prava hipotekarnog povjerioca. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze – nedjeljivost hipoteke. Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. Hipotekarni dužnik se ne može odreći prava vlasništva na nekretnini opterećenoj hipotekom. HIPOTEKARNI POVJERILAC Uvijek je hipotekarni povjerilac banka, te joj pripada pravo da se iz hipoteke namiri kada dođe vrijeme. Realizacija takvog ovlaštenja (namirenja), ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva na namirenje u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku. Kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac može zasnivati hipoteku na već postojećoj hipoteci u korist treće osobe, bez pristanka hipotekarnog dužnika – NADHIPOTEKA. Služi za obezbjeđenje duga koji hipotekarni povjerilac ima prema nadhipotekarnom povjeriocu. Dakle, njome se zasniva pravni odnos između hipotekarnog i nadhipotekarnog povjerioca. U slučaju da hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac može tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja, dakle, može tražiti prinudnu naplatu svog potraživanja. PRESTANAK HIPOTEKE

1)

kada prestane obaveza, ispuni se tražbina (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom)

72 | P a g e

2)

kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javne knjige gdje je hipoteka upisana – općinski sud) 3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari 4) kada propadne nekretnina koja je opterećena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su: One kojima hipotekarni povjerilac ugovara ubiranje plodova na nekretnini opterećenoj hipotekom, ili tu nekretninu iskorištava na drugi način ili odredbe kojima za slučaj neizmirenja potraživanja stiče pravo vlasništva na toj nekretnini.

PRAVA STRANIH LICA
Strane fizičke i pravne osobe mogu pod zakonom određenim uslovima sticati pravo vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica, ako to zakonom nije drugačije određeno, ali i na nekretninama. Strani državljani mogu to svoje pravo prenijeti i na nasljednike. Oni koji obavljaju neku privrednu djelatnost na području Federacije, mogu sticati pravo vlasništva na stanovima, poslovnim zgradama, poslovnim prostorima, na zemljištu na kojima se ti objekti nalaze. IZUZETAK od ovoga je to da se može odrediti posebnim zakonom da stranci ne mogu steći pravo vlasništva na određenim teritorijama, npr. na nekim zaštićenim područjima. Sticanje prava vlasništva može biti ograničeno RECIPROCITETOM. Evidenciju o pravima stranih pravnih i fizičkih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Odobrenja ili saglasnosti za sticanjeprava vlasništva daje Federalni ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova, koji vode računa o tome da li za sticanje nekih prava postoji reciprocitet. ZAKUP Daje se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministarstva

73 | P a g e

pravde, koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogućnost zasnivanja dugoročnog zakupa na period od 5 do 50 godina.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak prometa nekretninama. NEPOKRETNOSTI u smislu ovog Zakona su: poljoprivredna dobra, građevinska zemljišta, šume, šumska zemljišta, neplodna zemljišta, zgrade, stanovi, stambene zgrade, poslovne zgrade, posebni dijelovi zgrada... Nekretnine u općoj upotrebi nisu u prometu. PROMET NEKRETNINA - prenos prava vlasništva na nekretninama u svojini građana. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasništvu, slobodan je pod uvjetima određenim zakonom. Prenosom prava vlasništva na građevinskom objektu, zgradi, prenosi se i pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Prenosom prava vlasništva na nekretnini koja je izgrađena na državnom zemljištu, stiče se pravo korištenja na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Zemljište koje služi redovnoj upotrebi zgrade – smatra se ono zemljište koje je predviđeno regulacionim planom, a ako plan nije donešen onda zemljište određeno Rješenjem nadležnog organa općine. Prodaja nekretnina koje su u državnoj svojini vrši se JAVNIM NADMETANJEM, tj. pismenim ponudama, ili neposrednom pogodbom samo onda kada je otuđenje putem javnog nadmetanja bilo bezuspješno. Ugovori suprotni ovoj odredbi su ništavi.

74 | P a g e

UGOVOR Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti sačinjen u pisanom obliku i potpisi ugovorača moraju biti ovjereni u nadležnom sudu. Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Ustaje se tužbom za utvrđivanje ništavosti, presuda ima deklaratoran karakter. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. Ovim zakonom određeno je da su punovažni ugovori (odnosi se na ugovore zaključene prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona)
1. zaključeni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sačinjeni u pisanom obliku

ukoliko su ugovarači potpisali ugovor, a bez ovjere, ukoliko su obje ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili pretežno. Pretežno je znatno više od pola. 2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršile ovjeru potpisa. Ova pravila se primjenjuju i na predmete zatečene u radu, dakle ako u prvostepenom postupku nije donesena pravosnažna presuda, odnosno ako je prvostepena presuda ukinuta. Tada se gleda jesu li stranke svoje obaveze ispunile bar pretežno.

PRAVO PREČE KUPOVINE Prema ovom Zakonu postoji ukoliko je konstituisana na suvlasnika ili u odnosu na treću osobu (npr. na zakupca koji je tu nekretninu koristio najmanje 5 godina) Suvlasnik – može raditi sve sa svojim dijelom, ali kada dođe do prodaje, on mora napraviti ponudu u pisanom obliku, u koju unosi sve tačne podatke o nekretnini i sve uvjete prodaje. Tu ponudu mora dostaviti suvlasniku (potencijalnom kupcu) preporučeno ili u dva primjerka od kojih jedan potpisuje kupac i na njega upisuje datum kada je potpisao, a koji datum je bitan zbog toga što ako kupac u roku od 30 dana po prijemu ponude ne da nikakav odgovor na ponudu, smatraće se da ponudu ne prihvata, pa prodavac može po proteku navedenog roka nekretninu prodati trećem licu pod istim uvjetima navedenim u ponudi, ali ne i pod povoljnijim uvjetima. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima (nižoj cijeni), suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodata trećem licu, s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Ovaj ugovor je rušljiv. Dakle, postoje dvije vrste ugovora u prometu nekretnina koji ne proizvode pravno dejstvo: - ništavi (ustaje se tužbom za utvrđenje) - rušljivi (ustaje se tužbom za poništenje)

75 | P a g e

ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA ZEMLJIŠNE KNJIGE Knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine. Zemljišnu knjigu čini: 1. prevare i sile prenio pravo vlasništva na drugo fizičko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo.1991. Ne može se odreći prava vlasništva ako na nekretnini postoje tereti.1991. pod manama volje). GLAVNA KNJIGA 2. bila bi ništava. Ta izjava mora biti potpuno slobodna (ne prinudna. a sastoji se iz više katastarskih čestica. da se izvrši brisanje unosa u knjigama iz ratnog perioda. a pravo služnosti koje prati sudbinu nekretnine nije prepreka. Prema tome. Svako zemljišnoknjižno tijelo ima svoj poseban zemljišnoknjižni uložak sa posebnim brojem.04.04. Vode se u zemljišnoknjižnim uredima općinskih sudova. 76 | P a g e . Katastarsku općinu čini određena teritorija u koju se upisuju zemljišta i zgrade jednog ili više naselja. data prevarom. Nakon toga se donosi Rješenje i dostavlja se u Zemljišnoknjižni ured. REGISTRI I GLAVNA KNJIGA Zbir zemljišnoknjižnih uložaka jedne katastarske općine. Ništavost pravnih poslova zaključenih nakon 30.ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Izjava o odricanje se daje pred nadležnim organom općine. Ukoliko bi bila data pod bilo kakvim pritiskom. Zemljišnoknjižno tijelo je ukupnost nekretnina jednog ili više vlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj općini i čine jedno pravno jedinstvo. odnosno takvi pravni poslovi su ništavi. Zemljišnoknjižni ulošci su dijelovi Glavne knjige koji čine pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljišnoknjižno tijelo. One su javne. Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zaključeni nakon 30. godine (dakle za vrijeme ratnih dejstava) kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude. U ovakvim slučajevima mogu se tražiti i BRISOVNE TUŽBE. ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasništva. ZBIRKA ISPRAVA 3.

VRSTE UPISA 1. katastarskih čestica. prenosa ili prestanka nekog zemljišnoknjižnog prava. parničnom. oduzimanje poslovne sposobnosti.. npr. prenosa ili prestanka zemljišnoknjižnog prava (npr. Uknjižba mora biti na temelju punovažnog pravnog posla (poklon. pravo korištenja). 2) List B ili vlastovnica . zgrada.) Uknjižba koja se ne temelji na punovažnom pravnom poslu. 3) List C ili teretovnica – upisuju se tereti koji opterećuju nekretninu (pravo zaloga. o darovanju). sudskih i drugih odluka) na temelju kojih su izvršeni upisi u zemljišnoj knjizi.ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK čine: 1) List A ili posjedovnica . hipoteka. registri parcela. Ovim se omogućava trećim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za zaključenje ugovora i sl. 77 | P a g e . U ovaj list se upisuju i podaci vezani za ograničenja raspolaganja obzirom na ličnost vlasništva (npr. pa stoga ovlaštenoj osobi pripada pravo na brisovnu tužbu.). tj. POSTUPAK ZA UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU Da bi se mogli izvršiti ovi upisi. postojanje nekog spora). red prvenstva otuđivanja..sadrži evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara (pravo vlasništva. pravo služnosti). sticanja. otkupa. opis nekretnine (oranica. prekupa itd. III REGISTRI Pomoćne knjige koje olakšavaju pronalaženje podataka. 2. koja se ne temelji na pravnom osnovu nije pravno valjana. oni se mogu dozvoliti na osnovu Rješenja zemljišnoknjižnog ureda suda kod kojeg se vode knjige ili na osnovu sudske odluke donijete u vanparničnom. Zabilježba ili abnotacija – to je upis informativnog karaktera kako bi se publikovali važni lični odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninom (npr. spisak titulara upisanih u zemljišne knjige.upisuju se nepokretnosti sa podacima koji označavaju broj katastarske čestice. Unose se i podaci o pravnom osnovu na temelju koga je neko lice steklo neko pravo (ugovor o prodaji. 3. izvršnom ili krivičnom postupku. vlasniku oduzeta poslovna nesposobnost). Predbilježba ili prenotacija – to je uvjetni upis koji ima privremeni karakter upisa. šuma. stavljanje nekoga pod starateljstvo. realni tereti ili neka obligaciona prava (npr. površinu nekretnine i eventualne promjene (otpisi katastarskih čestica u drugi zemljišnoknjižni uložak). sudska odluka. Uknjižba ili intabulacija – to je konačan upis sticanja. II ZBIRKA ISPRAVA Skup isprava (ugovora. presuda na osnovu koje se vrši upis još nije pravosnažna ili ugovor odnosno potpisi u ugovoru nisu ovjereni). pravo preče kupovine. Predmetom uknjižbe mogu biti stvarna prava. dvorište). produženje roditeljskog prava.

poreskih. podjele parcela. zamjeni. tj. tj. U katastar se upisuju posjednici. onda ona (parcela ili čestica). katastarskom prihodu i posjednicima. izrada Zemljišnih knjiga. plodnosti. a kad dođe do cijepanja. Postupak za upis i promjene u posjedovnoj evidenciji katastra vrše se po pravilima upravnog postupka. Katastarske čestice su označene brojem.Svaki ugovor na osnovu koga se vrši prenos prava vlasništva. ekonomskih. Bez ove klauzule se ne može vršiti upis u zemljišnu knjigu. a u Zemljišne knjige prava vlasništva. a on počinje od 1 pa na dalje. molbu podnosi sticalac kako bi se prethodnik izbrisao kao vlasnik. Katastar također posjeduje registar radi lakšeg snalaženja u podacima sadržanim u katastarskoj evidenciji. Prema tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova. katastarskih operata. nadležni organi općine vode katastarsku evidenciju. To je dio zemljišta koji pripada jednom posjedniku. pored glavnog broja dobija još i podbroj. molbe osobe koja mora navesti kakav upis traži zajedno sa podacima o nekretnini i zajedno sa ispravom na osnovu koje traži upis. a to je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvrši prijenos vlasništva sa njega na novog vlasnika (kupca). a sticalac upisao kao novi vlasnik. KATASTARSKA EVIDENCIJA Pored Zemljišnih knjiga. onda će ona biti 100/5.čini zbirka popisa i pregleda koji sadrže podatke o površini parcele. Dakle. katastarskih planova i 2.sadrže podatke o polažaju i obliku zemljišta i objekata na tom zemljištu koji pripadaju jednoj katastarskoj općini. Svrha ove evidencije je ostvarenje tehničkih. Molbu za upis podnosi lice koje na osnovu punovažnog pravnog posla. a ista molba odnosi se prema licu koje je upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlanik (prethodnik). oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. Katastarski operat . Katastar se sastoji od: 1. kvalitetu. mora da sadrži klauzulu intabulandi. itd. na temelju čega. Osnovna i najmanja jedinica u katastru je katastarska parcela ili katastarska čestica. klasi. bilo da se radi o poklonu. Upis se vrši na osnovu zahtjeva. Ovo načelo omogućava da se stranke ne pozivaju na zabludu. 78 | P a g e . nitko se ne može pozivati na nepoznavanje onog što je upisano u Zemljišnim knjigama. NAČELA Načelo javnosti Zemljišne knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu. Prema tome. Uz molbu se prilaže isprava koja može poslužiti kao pravni osnov za upis (na temelju čega). Ovo načelo je jako značajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. pravno valjanog osnova treba biti upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlasnik (sticalac). Katastraski planovi . statističkih ciljeva. tj. bonitetu.

ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ovim zakonom uređuju su uvjeti i način pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. Načelo prioriteta Jače pravo ima onaj ko je ranije upisan. Poslovna prostorija – prostorija (jedna ili više) namjenjena za vršenje poslovne djelatnosti koja po pravilu čini jednu građevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. UGOVOROM O ZAKUPU Ovaj ugovor mora biti sačinjen u pisanom obliku. za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvažit će se. jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani s ciljem da njoj ili kome drugom izda poslovnu prostoriju u zakup.Načelo upisa Prema ovom načelu zemljišnoknjižno pravo može se steći. Poslovne prostorije se mogu davati pod zakup na zakonom određen način i vrijeme. u ovakvim slučajevima novi vlasnik ustaje tužbom da bi se upisao. U ovaj ugovor mogu se unijeti i ništave klauzule i u tom slučaju ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Izuzetak – kada vlasnik postaje dosjelošću. Neka prava se mogu steči i na originaran način dosjelošću ili građenjem na tuđem zemljištu). 79 | P a g e . Zakup poslovnih zgarad i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom između zakupodavca i zakupca. Načelo legaliteta To znači da se upis može dozvoliti na osnovu isprave iz koje se može jasno zaključiti. Prioritet se računa po vremenu prijema molbe za upis u zemljišnoknižnom uredu. Načelo pouzdanja u zemljišne knjige Sve što je upisano u Zemljišnim knjigama u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. Na molbi se osim datuma prijema bilježi i čas kada je molba primljena. a druga odbiti. u knjizi još uvijek upisan prijašnji vlasnik iako mu je pravo vlasništva prestalo. Može se zaključiti na određeno ili na neodređeno vrijeme.kojima se npr. jer Zemljišne knjige ne garantiraju istinitost tih podataka. To su klauzule: . tj. odnosno sadržaj za upis u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem. prenijeti i prestati upisom u Zemljišne knjige (derivatni način sticanja prava vlasništva). Ako su istog dana primljene dvije molbe. Ovlaštene osobe u zemljišnoknjižnom uredu dužne su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen. vidjeti da se radi o punovažnom pravnom osnovu i ako je zahtjev. Ovo načelo se ne odnosi na površinu katastarskih čestica. odnosno. Poslovna zgrada – zgrada namijenjena za vršenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretežnim dijelom koristi u tu svrhu. To je odstupanje od načela upisa.

Zakupac je dužan: - plaćati zakupninu . zakupac gubi ovo pravo izbora. U toj situaciji odgovara za štetu koju je tim propuštanjem nanio zakupodavcu. Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja poslovne prostorije do koga je došlo usljed njenog redovnog korištenja. odnosno davanja primjerenog roka. ima pravo na naknadu troškova za učinjene popravke redovnog održavanja koje ne padaju na njegov teret. Ukoliko poslovnu prostoriju ne preda u takvom stanju. Da bi se koristio ovim svojim pravima u ovakvoj situaciji. Posredovanje pri zaključivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vršiti samo organizacije udruženog rada koje se bave tom djelatnošću. i to najkasnije do petog u mjesecu. PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA Zakupodavac je dužan . na teret zakupodavca. - Zakupac u ovakvim situacijama ima i određena prava. da odustane od ugovora. Zakupac ove popravke može izvršiti na teret zakupodavca i kada ga prethodno nije obavijestio. Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvrši popravku. kojima se jednoj strani obećava imovinska korist ukoliko odustane od ugovora.u vrijeme određeno ugovorom. Bez ove prethodne obavijesti. kao npr.ako u toku trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji izvrši popravka. Bez ove odgovornosti (za štetu) može postupiti samo ako se radi o hitnoj stvari. u skladu sa odredbama ugovora. poslovnu prostoriju koristiti samo u svrhu predviđenu ugovorom – i pri tome postupati sa pažnjom dobrog domaćina. Ukoliko je nanio neku štetu u poslovnoj prostoriji. Ovo pravo mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca. ili da traži srazmjerno smanjenje zakupnine. - zakupodavcu omogućiti preduzimanje radnji potrebnih za redovno održavanje – zakupodavac je dužan pri vršenju tih radnji voditi računa da te radnje obavi na način na koji će što manje ometati zakupca.- kojima zakupodavac ili treće lice obećavaju zakupcu imovinsku korist ukoliko isprazni poslovnu prostoriju i preda je zakupodavcu ili trećoj osobi. Dužan je plaćati održavanje zajedničkih prostorija i uređaja. zakupac je dužan obavijestiti zakupodavca o toj potrebi za popravkom i odrediti primjeren rok za vršenje popravke. ili da na teret zakupodavca poslovnu prostoriju dovede u stanje potrebno za normalno obavljanje djelatnosti. da obavijesti zakupodavca o potrebi popravke . dužan je da je otkloni. zakupac tada ima pravo da popravku izvrši na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. a to je npr. onda zakupac ima određena prava. - 80 | P a g e .da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju da se ona može koristiti u svrhu određenu ugovorom. a ako to vrijeme nije odredeno ugovorom onda je dužan zakupninu plaćati unaprijed svakog mjeseca. a može ih ostvariti prebijanjem tih troškova sa iznosom zakupnine koji se odnosi na održavanje. zakupac je dužan prethodno odrediti primjeren rok zakupodavcu da poslovnu prostoriju dovede u stanje u kakvom ju je bio dužan predati.

po isteku vremena na koje je zaključen. sve ide na parnicu. Uručenje otkaza: Otkaz se suprotnoj strani uručuje preko nadležnog suda. a ako taj rok nije određen ugovorom. Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana po isteku toga vremena. prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme. dana u mjesecu. nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije. Ako otkazuje zakupac – navode se razlozi i rok za preuzimanje ispražnjenih prostorija. Sporovi po tužbi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim. zakupodavac može tužbom kod nadležoog suda tražiti predaju ispražnjenih prostorija. Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispražnjene i predate. PRESTANAK UGOVORA OTKAZOM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na neodređeno vrijeme ne može prestati otkazom prije isteka roka od 1 godine od dana zaključenja. Kada sud uruči OTKAZNI NALOG zakupcu. ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju. Punovažnost otkaza: biće punovažan kada između dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakup protekne vrijeme određeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). odnosno po prestanku zakupa. Moraju se navesti razlozi otkaza i rok za pražnjenje poslovnih prostorija. zakupac ima pravo na prigovor. sud bi nalog PODRŽAO. gdje navodi razloge da zakupodavac to recimo čini iz obijesti. U tom slučaju.Po isteku ugovora. ili 15. otkazni rok iznosi 6 mjeseci. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU - - istekom ugovorenog vremena otkazom odustankom PRESTANAK ISTEKOM UGOVORENOG VREMENA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na određeno vrijeme smatra se. U suprotnom slučaju. dužan je poslovnu prostoriju predati u stanju u kojem je bila kada ju je uzeo u zakup. PRESTANAK NA OSNOVU ODUSTANKA Zakupodavac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme. Rok za podnošenje prigovora je 8 dana od dana dostave naloga. 81 | P a g e . Otkazni rok može teći samo od 1. Može dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo uz saglasnost zakupodavca. neovisno je li ugovorom zaključen na određeno ili na neodrđeno vrijeme ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i to: a) ako zakupac i nakon opomene poslovne prostorije koristi suprotno ugovoru ili poslovnim prostorijama nanosi znatnu štetu.Ne može vršiti izmjene ili prepravke poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca. sud će UKINUTI OTKAZNI NALOG. Ukoliko u parničnom postupku sud utvrdi da su razlozi zakupca opravdani i da je on u pravu. a zakupodavac se tome ne protivi.

umnožavanje. Autor može biti samo fizičko lice. političke ili umjetničke prirode.b) ako zakupac u roku od dva mjeseca i nakon opomene ne plati zakupninu zakupodavcu. OSTALE ODREDBE O PRESTANKU UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija može prestati ako je poslovna prostorija eksproprisana ili je u stanju da predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. Strana koja odustaje od ugovora dužna je obavijestiti suprotnu stranu i odrediti rok preuzimanja odnosno pedaje poslovnih prostorija.. druga strana ustaje tužbom tražiti prava. muzičke obrade i druge prerade umjetničkih djela koja čine novo djelo. brošure. Zakupac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa. zbirke pa čak i zbirke sudskih odluka. Ukoliko se radi o djelu pod pseudonimom čiji autor nije poznat. VRSTE AUTORSKIH PRAVA 1. Autor djela – lice koje je stvorilo određenu intelektualnu tvorevinu. saobraćaj ili okolne objekte (npr. autorsko pravo pripada tada izdavaču djela. I prevodi dijela. nauke. knjige.. Autorsko djelo . imovinska 2. postoji opasnost od rušenja). Ova prava su prenosiva. moralna I IMOVINSKA – sadrže ovlaštenja autora na iskorištavanje. a pravna lica mogu biti samo NOSIOCI PRAVA. U tom slučaju treće lice postaje zakupodavac. Ugovor o zakupu ne prestaje kada treće lice kupovinom ili po drugom osnovu postane vlasnikom zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. Autorska djela su pisana djela. 82 | P a g e .individualno određena tvorevina iz raznih oblasti (književnosti. Taj rok ne može biti kraći od 30 dana od dana obavještenja o odustanku. Naslov djela je zaštićen kao i samo djelo. članci. način i oblik izražavanja). Razlozi za PSEUDONIM mogu biti lične. Ukoliko se neka od strana na ovo ogluši. izvođenje. reprodukovanje. književni tekstovi. ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati. dramska. Autorom se smatra osoba čijim je imenom i prezimenom ili pseudonimom djelo označeno. umjetnička djela. Ovim zakonom regulisani su autorskopravni odnosi.raznih djela.

ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA Lice čije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu tog prava kao i naknadu štete. pravo da se usprotivi deformiranju. skraćenju ili bilo kojem mijenjanju djela kao i to da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijeđa njegov ugled. odnosno iskorištavanje autorskog djela a) ne može to pravo prenositi na treća lica bez saglasnoti autora. Protekom tih rokova. ovlaštenje autora čije je pravo predmet spora. djelo postaje slobodno i njime se može koristiti svako lice bez ograničenja. filmskih umjetnika. Jednako su zaštićena i imovinska i moralna autorska prava. kompozitora. Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo on mora biti u pisanom obliku. pa ta lica stiču status nosioca autorskog prava. autorska imovinska prava postaju državno vlasništvo. Pravo na zaštitu imaju pored autora: koautori. Dužnost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdržava od postupaka koji bi korisnika ometali u vršenju prenesenog autorskog prava. 83 | P a g e . Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnošenje tužbe kod suda za zaštitu autorskih prava. Ukoliko nema nasljednika. Ništav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskorištavanja svih svojih budućih djela. tj.. Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno. II MORALNA – sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora da bude priznat i označen kao autor pod svojim imenim ili pseudonimom. Zaštitu svojih prava autor može ostvarivati tužbom kod suda. Pravo autora na iskorištavanje djela može se u potpunosti ili djelimično uz naknadu ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za određeno vrijeme. njihovi nasljednici. organizacije autora moraju imati posebnu PUNOMOĆ. nosioci autorskog prava i organizacija kojima je autor pripadao. dovršeno. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima. Lice na koje je preneseno autorsko pravo.. Poslije smrti autora. autorska imovinska prava mogu koristiti nasljednici u rokovima predviđenim u Zakonu o autorskim pravima. Mogu se prenijeti i zakonskim NASLJEĐIVANJEM. bračni drug. Imovinska prava autor može prenijeti na fizičko ili pravno lice i TESTAMENTOM. roditelji. b) nije ovlašteno da prilikom korištenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene. Poslije smrti autora. Ugovor koji nije u pisanoj formi ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Nasljeđuju ih djeca. ako ugovorom nije drugačije određeno.. autorska moralna prava mogu vršiti i organizacije autora: savezi književnika.Za njihov prenos potreban je UGOVOR.

sud može dosuditi naknadu nematerijalne štete po pravilima Zakona o obligacionim odnosima. po prestanku autorskog prava autora. 84 | P a g e . Ukoliko je šteta nastala. Zaštitu moralnih autorskih prava pored autora mogu preuzeti i akademije nauka. Kod zloupotrebe prava problem je u vrsenju odnosno u nacinu vrsenja tog prava. NAČELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA Zabranjeno je vrsenje prava u obligacionim odnosima protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno i priznato. Znaci. bez obzira na to da li mu je zbog povrede pričinjena materijalna šteta. Oni bi bili aktivno legitimirani da ustanu tužbom ukoliko bi došlo do skrnavljenja. Zakonom je predviđeno i izdavanje privremenih mjera. autor može zahtijevati plaćanje ugovorene ili za tu vrstu posla uobičajene naknade uvećane za 200 %. Takvo ponasanje se iziskuje od obje strane. Lice čije je autorsko pravo povrijeđeno može zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju štete. mora se vrsiti na nacin kojim se ne dovodi u nepovoljniji polozaj suprotna strana. U slučaju povrede moralnog autorskog prava. iskrene i otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. tako i po pravilima o sticanju bez osnova. Sud uvijek odlučuje cijeneći sve okolnosti u skladu sa Zakonom o autorskim pravima i Zakonom o obligacionim odnosima. da ni jedna od njih ne smije da iskoristava svoj jaci ekonomski ili neki drugi polozaj koristeci se time da nametne obavezu drugoj strani koju inace ne bi po redovnoj strani prihvatili. nepaznju. obijest.U slučaju povrede imovinskog autorskog prava izvršene namjerno ili iz nepažnje. OSNOVNA NAČELA? NAČELO RAVNOPRAVNOSTI Znači da su stranke odnosno ucesnici u obligacionim odnosima potpuno ravnopravni tj. umjetnosti. NAČELO SAVJESNOSTI I POŠTENJA To načelo ukljucuje da su ugovorne strane pri zasnivanju obligacionih odnosa savjesne. onda se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima u kojem je regulisana naknada štete. To vrsenje prava ne smije ukljucivati samovolju.

Duzni su se ponasati tako da ne ometaju izvrsenje obaveze od strane drugih osoba. NAČELO EKVIVALENCIJE (jednake vrijednosti uzajamnog davanja) Ovo nacelo dolazi do izrazaja kod dvostranih teretnih ugovora sto znaci da ono sto je obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane. kod ugovora na srecu ili na javne drazbe. jer je kupljena recimo iz emotivnih razloga. sporazumom ili na temelju zakona kada on to propisuje. Paznja dobrog sturcnjaka. Ako kupite sliku i za nju date vecu vrijednost nego sto je njena prava vrijednost. Preuzeta obaveza moze prestati samo saglsanom voljom tj. Stranka prodala kucu po nerealnoj cijeni a nije znala za pravu vrijednost . profesionalca . Ovo nacelo ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora. ucesnika u pravnom prometu. One su odgovorne za ispunjenje obaveza. paznja dobrog domacina odnosi se na gradane u svakodnevnim njihovim aktivnosima. NAČELO ZABRANE PROUZROKOVANJA ŠTETE Necelo da se svako mora uzdrzavati od postupka koji nanosi stetu.NAČELO ZABRANE ISKORIŠTAVANJA MONOPOLNOG POLOŽAJA Zabranjeno je iskoristavanje monopolnog polozaja kojim se sticu materijlne i druge koristi koji se ne temelje na radu ili stvaraju neravnopravan polozaj u poslovanju. Pažnja dobrog privrednika je pravni standard koji se odosi na pravna lica i vrsioce samostalnih djelatnosti. Svako se mora uzdrzavati od ucinjenja stete drugom u obligacionom odnosu.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi. ugovor pobijati zbog prekomjernog ostecenja. sve sto trebaju obavljati u skladu dobog domacina. Povreda ovog nacela najcesce se manifestuje kao prekomjerno ostecenje. 85 | P a g e . Ova paznja zavisi od vrste preduzetih obaveza. Ovo nacelo dolazi do izrazaja i kod zelenaskih ugovora. 1. opet nema prava na pobijanje ugovora. Preuzete obaveze se moraju do kraja ispostovati na ugovoreni nacin i u dogovorenom roku. NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA? Ugovori . Ucesnici u obligacionim odnosima duzni su da ostvarivanju svojih prava uzdrzavaju se od postupaka kojim bi se otezalo izvrsenje obveza drugog ucesnika. Isto tako kod ugovora na srecu i besplatnih ugovora vrijedi. Vi ste dobrovoljno pristali na nesto i vi dajete ogromnu vrijednost za to.to je paznja koja se zatjeva od strucnih lica. ili se obje strane međusobno obavezuju da izvrše određene činidbe. Duznost i obaveza da se preuzete obveze ispune. Ako je nesto kupljeno na javnoj drazbi pa je data neuporedivo veca cijena od stvarne vrijednosti stvari koja je kupljena i prema tome doslo do prekomjernog ostecenja a time i povrede nacela ekvivalencije. na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna ugovrna strana (dužnik) drugoj strani (povjeriocu) izvrši određenu činidbu.tada je ugovor rusljiv. u ovoj situaciji ne moze se traziti. Za posljedicu ima rusljivost. Pri izvrsenju preduzetih obaveza ucesnici u obligacionim odnosima duzni su se ponasati sa paznjom dobrog privrednika ili odnosno dobrog domacina ili sa povecanom paznjom dobrog strucnjaka.

ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. oglas da se pronađe izgubljena stvar. u pravilu (dužnik). konkurs za izradu projekta. dopusten. Sticanje bez osnova . vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog . ili da se nađe u određenoj situaciji (npr. Pravna lica poslovnu sposobnost stiču upisom u javne knjige. konsoman) c) Legitimacioni papiri – su željezničke. strani (povjeriocu) izvršiti određ. cinjenje ili trpljenje moguc. 3. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. pozorišne i dr. uz obavezu sticaoca da je vrati. ček. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). bitno je da se strane u ugovoru poslovno sposobne (poslovna sposobnost stiče se sa 18 godina pod pretpostavkom da je osoba duševno sposobna. Lice starije od 15 god. lica koja su zaključula brak sa 16 godina. pravnih učinaka. 1 UGOVOR? Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određ. Jednostrana izjava volje . Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. tim momentom stiču poslovnu sposobnost. Ovo se odnosi na fizicka lica. karte (ulaznice). pri čemu je štetnik dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima .To je mješanje u tuđe poslove. PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUČENJE PUNOVAŽNOG UGOVORA Za zakljucenje punovaznog ugovora potrebna je saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora. Može biti nužno i korisno. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac.To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. b) Vrijednosni papiri – su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica.To je protupravna radnja kojom se činjenjem ili propuštanjem drugome prouzrokuje šteta. Tu spadaju: a) Javno obećanje nagrade – kojim se neodređeni krug lica poziva da za nagradu poduzme neku radnju. nagrada za najbolji roman).To su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. činidbu ili se obje strane obvezuju na vršenje činidbe. odreden ili odrediv. obvezuje dr. Pored ovoga. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr.bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao. ili da postigne neki uspjeh.Prouzrokovanje štete . 4. tj da je sposobna da se sama stara o svojim pravnim interesima). bonovi i sl. (na ispitu se moraju znati uslovi) 2. 86 | P a g e . djelimicno je sposobno time sto moze zakluciti punovazan ugovor o radu i slobodono raspolagati svojom zaradom. Čak i ona mldb. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana. da je predmet obveze davnje. Poslovodstvo bez naloga . 5.

To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru zaključiti ugovor. IZLAGANJE ROBE 87 | P a g e . za sticanje stvarnog prava. ne smije pregovaračima stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti. Npr. Pregovarači su pregovore dužni voditi ozbiljno. b) uobičajenim znacima (rukovanjem. jer ukoliko tako postupi odgovaraće za štetu prouzrokovanu pregovorima. ali od toga odustane bez osnovanog razloga. cinjenu (kod ugovora o djelu). za punovažnost ugovora je osim izjave volje potrebna i saglasnost trećeg lica. kimanjem glave. kod prodaje su to predmet i cijena). kada kupac na osnovu ponude pošalje prodavcu cijenu). sa namjerom da se zaključi ugovor. Izjava volje za zaključenje ugovora može se dati: a) riječima. Negativne cinidbe mogu se sastojati u necinjenju. Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjena nekom licu koja mora da sadrzi sve bitne elemente ugovora tako da bi se njenim prihvatom mogao zakljuciti ugovor. dopustena. te u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Pozitivne cinidbe mogu se sastojati u davanju (kod kupoprodajnih ugovora). Osnovna karatkteristika obligacionog prava da ono nije pravo na stvari vec licno pravo na neke stvari. IZJAVA VOLJE Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili naknadno (kao odobrenje). Cilja zasnivanja ne može biti suprotan osnovnim načelima obligacionog prava. Pregovori koji predhode zaključivanju ugovora ne obavezuju. kada je po odredbama Porodičnog zakona potrebo da organ starateljstva odobri otuđenje imovine lica koje je pod starateljstvom. OPĆA PONUDA To je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica. nekad i šutnjom). mogao da trpi da susjed crpi vodu sa njegovog imanja. Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude. I taj prijedlog sadrzi bitne sastojke ugovora i vazi kao ponuda ukoliko drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja i obicaja. Zasnivanjem stvarnog prava stice se pravo na stvar. tj odredeno pozitivno ili negativno ponasanje duznika. mogu ali i ne moraju dovesti do zaključivanja ugovora. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor. U trpljenju kada npr. U pravilu predmet duznikove obveze moze biti svaka cinidba koja je moguca. U nekim slučajevima. ili c) konkludentnim radnjama (npr. tj. odredena ili odrediva. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr.Predmet obligacionog odnosa moze biti cinidba. Zasnivanjem obligacionog pravnog odnosa stice se samo pravni osnov za pribavljanje stvari odnosno.

takav ugovor je rusljiv i moze se traziti njegovo ponistenje. nesporazum. Ponuda se moze opozvati ako je ponuđeni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. kada ponuđeni posalje stvar ili plati cijenu. MANE VOLJE Prijetnja. onda se racuna od dana predaje pošti. Kakvo dejstvo imaju mane volje na punovažnost ugovora? PRIJETNJA Ukoliko je ugovorna strana ili neko treci pod ovim okolnostima izazvao opravdan strah kod suprotne strane. prividan (fiktivan) ugovor. 88 | P a g e .. Ako nema roka. FORMA PONUDE U obliku koji se zahtijeva za ugovor koji se treba zaključiti. ponuđenog. Ovo je od značaja za valjanost ugovora. zavisi od prirode ugovora. bitna zabluda. pa je ona zbog toga zakljucila ugovor. Ako ponuđeni prihvati ponudu. onda se smatra da teče od datuma oznacenog u ponudi. SLANJE OGLASA I KATALOGA Sa cjenovnikom i tarifom.. KAKO SE TUMAČI ŠUTNJA PONUĐENOG? - Šutnja ne znaci prihvatanje ponude. Nema dejstva odredba u ponudi u kojoj ponudilac upozorava ponuđenog da ce sutnju smatrati prihvatanjem ponude.To je jedna vrsta ponude.oni ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora. prevara. tj. već samo poziv da se učini ponuda pod navedenim uslovima. letaka. TV-a. KADA JE PONUDA PRIHVAĆENA? kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu. Ako je prihvatanje ponude izvrseno sa zakasnjenjem to ce se tretirati kao nova ponuda od strane suprotne strane. oglasi putem štampe.u tom slučaju odgovara za štetu. ako to pismo nije datirano. tj. a ponuđać se ogluši.. DO KADA PONUDA OBAVEZUJE? Ponuda pobavezuje ponudioca do isteka roka. Sa oznacenjem cijene smatra se kao ponuda.. Moze se odrediti i rok za prihvatanje.

to dakle vi mislite. od strane druge strane ili trećeg lica. kako bi se na taj način došlo do zaključenja ugovora. ZABLUDA Može biti bitna i ona djeluje na punovažnost ugovora.npr. a u ugovor se unosi druga parcela ili kad je u pitanju cijena.. sa ciljem da se stvori lazna predstava kod trecih lica. kupujete zlatnu narukvicu a ona je samo pozlacena. FIKTIVNI UGOVOR Svjesni sporazumni nesklad volja i njegovog ocitovanja.Strah mora biti opravdan. Zabluda o bitnim svojstvima glavnog predmeta – npr. Moze se traziti ponistenje ugovora. a u stvari zele drugi ugovor (desimulirani). Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna. ugovorne strane htjele da zaključe ugovor o zajmu. PREVARA Namjerno dovođenje u zabludu ili držanje u zabludi nekoga. ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. Ovaj ugovor nema učinka!! On je nepostojeći! 89 | P a g e . situacija kada kupujete neku nekretninu. Radi se o zakljucenju ugovora bez namjere da se time ostvari neki cilj. vi ste u uvjerenju da kupujete jednu parcelu.. zakljuce ugovor o prodaji a zele ugovor o poklonu a sve u cilju obmane trece strane. a u stvari zaključile ugovor o ostavi. Samo izgleda da su zakljucili ugovor iako fakticki ugovorne strane ne zele zakljuciti ugovor. sklapate ugovor sa licem A ili B. Moze biti zabluda o glavnom predmetu . Zakljucuju ugovor koji ne zele (simulirani). Ako je prevaru učinilo treće lice. Zabluda o licu – npr.npr. Zabluda o prirodi pravnog posla – npr. odredenu parcelu. Nesuglasnost između određene predstave i faktickog stanja koja se odnosi na bitne elemente ugovora. a fakticki sklapate ugovor sa licem C. ozbiljna prijetnja. Posljedice su rušljivi ugovori!! Bitno je da je doslo do zablude kod bitnih elemenata ugovora. ja mislim kupujem za jednu cijenu a u ugovor unesena druga cijena.

prinudnim porpisima. Ako je zakljucen pod raskidnim uslovom. POSLJEDICE Ugovori koji nisu zakljuceni u zakonom prpoisanoj formi su ništavi. npr. Ako je ugovor zakljucen pod odložnim uslovom. a propustile su da ovaj dogovor ispostuju samo u dijelu kojim su se obvezale da ce ugovor saciniti u pisanom obliku ali su neovisno od toga preuzete obveze ispunile u cjelost. Takvi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem preuzetih obaveza. Ukoliko su ugovorene strane pored ostalog ugovorile da ce ugovor zakljuciti u pisanom obliku i pri tome su se dogovorili o svim bitnim elemetnima ugovora. onda je ugovor ništav. Ako je zakonom propisana forma ona se mora ispostovati. jer ovo uvjetovanje punovažnosti ugovora formom ima isto dejstvo kao da je forma zakonom uvjetovana.. Zakon o naslijedivanju takode. Nedopušteni i nemogući uvjeti? Ništav je ugovor u kome je postavljen odlozni ili raskidni uslov suprotan ustavu. pravilo je restitucija tj. Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma. ne proizvode pravno dejstvo. ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja. pa se uslov ispuni. Ukoliko je nesto dato na temelju nistavog ugovora. moralu drustva. ako su strane pisanom formom uvjetovale punovaznost ugovora. Posljedica ako ugovor zaključi osoba koja nema poslovnu sposobnost? Ništav ugovor! FORMA UGOVORA? Pravilo je da su ugovori neformalni ukoliko posebnim zakonom nije propisana određena forma. USLOVI KAO NAČINI OGRANIČENJA UGOVORA Ako nastanak ugovora zavisi od neizvjesne činjenice. vracanje datog. Tada ispunjenjem obveza ugovor ostaje na snazi (konvalidira). Ako to nije moguce onda se daje naknada u novcu po cijenama u vrijeme donosenja sudske odluke. Zakon o prometu nepokretnosti propisuje određenu formu ugovora. Medutim. a forma nije ispoštovana. ugovor pretaje vaziti kad se uslovi ispune. SREDSTVA OSIGURANJA UGOVORA? 90 | P a g e .Subjektivni rok se racuna od dana saznanja za povrede bitnih elementata.. ugovor se može zaključiti i pod uslovom.

Ako nije određen rok za davanje odustance. Ako strana koja je primila kaparu ne ispuni obaveze iz ugovora stiče obaveze. Nakon što se počnu ispunjavati obaveze iz ugovora. Odustancu je duzna dati istovremeno sa davanjem izjave o odustajanju. ako ga ne izvrši davalac kapare: druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora. dok suprotna strana stiče određena prava. Primalac kapare stice pravo vlasnistva na toj imovini koja je data kao kapara (na novcu najčešće) DEJSTVO KAPARE Obezbjeđuje izvršenje ugovora i u pravilu se uračunava u cijenu. 91 | P a g e . POSLJEDICE - U slučaju ispunjenja ugovornih obaveza. najcesce novac. U slučaju neispunjenja. sve zavisno od prirode posla. koji jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. Ona strana koja je dala kaparu (kaparisala). Predugovor mora da sadrzi sve bitne elemente glavnog ugovora. onda ovlastena strana moze odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreden za ispunjenje ugovora. ne moze odustati od ugovora. a ako to nije moguće onda naknadu štete. Ako nije odreden rok onda se opet uzima 6 mjeseci ili neki drugi rok. ako ga ne izvrši primalac kapare: davalac može po izboru tražiti izvršenje ugovora ili naknadu štete i vraćanje kapare ili iznos dvostruke kapare. kapara se vraća ili se uračunava. U njemu treba odrediti i rok za zakljucenje glavnog ugovora. Preugovor mora biti zakljucen u obliku (formi) koji je propisan za zakljucenje glavnog ugovora. Zakljucenje glavnog ugovora moze se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zakljucenje. ne moze se dati odustanca. dakle kada se ugovor ne izvrši. Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj da ce dati odustanicu ona poslije toga vise ne moze zahtijevati izvrsenje ugovora. Unaprijed se dogovaraju da ce isplatom odredenog iznosa moci da odustanu od ugovora.KAPARA Određena imovinska vrijednost. PREDUGOVOR? Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljucenje glavnog ugovora. ODUSTANCA Davanjem odustance svaka ugovorna strana moze se ovlastiti da odustane od ugovora.

a ne i na izvršenje glavnog ugovora! Izuzetak . Obvezuje samo na zaključenje.Kakav zahtjev se još može postaviti? Ukoliko jedna strana neće da zaključi ugovor u predviđenom roku. Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor. obavljeni po samom zastupanom licu. zakljuci kao punomocnik u ime drugog bez njegovog ovlastenja. obvezivace neovlasetno zastupanog samo ukoliko je naknadno ugovor odobrio. Ako ugovor zakljuci neovlastena osoba.zakonsko zastupanje (npr. U tom zahtjevu sudu treba da stoje dvije stvari: obveza za zaključenje (tuženi se obavezuje na zaključenje). u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) . Zastupanje može nastati: 1) na osnovu zakona .Ako su se u vremenu od zaljucenja predugovora do momenta kada je trebao da se zakljuci glavni ugovor izmjenile okolnosti toliko da predugovor ne bi bio ni zakljucen da su te okolnosti ranije postojale. 2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa. a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete). 3) na osnovu izjave volje zatupanog . Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga. Ukoliko nema ni naknoadnog odobrenja u takvoj pravnoj situaciji strana sa kojom je ugovor zakljucen moze od neovlastenog punomocnika traziti nakandu stete ukoliko je u 92 | P a g e . ZASTUPANJE (PUNOMOĆNIK) Ugovor kao drugi pravni posao moze se zakljuciti i preko zastupnika (punomocnika). Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja.zastupanje na osnovu punomoći. onda se može tražiti sudskim putem da sud obaveže tu drugu stranu na zaključenje ugovora. Dejstvo zastupanja? Ugovor koji zakljuci zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlastenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. ako se ne postupi po tome onda presuda zamjenjuje glavni ugovor.sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. Prenosenje zastupanja na drugog jemoguće samo ako mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. jedino tada prestaje obveza na zakljucenje ugovora.

isključujući otuđenje i raspolaganje. PUNOMOĆ Davanje punomoći Punomoć je .ovlaštenje za zastupanje što ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomoćstvu) daje punomoćniku. sklapanje ugovora o jemstvu. Forma punomoći Ugovor o punomoćstvu je u pravilu neformalan ugovor. Poslovna punomoć Poslovnu punomoć može dati. smrću odn.izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog poslovanja (npr.otuđenje i raspolaganje dobrima vlastodavca). opozivom punomoći od strane vlastodavca . punomoć može biti: a) opšta (generalna) .izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima davaoca punomoći (npr. S obzirom na opseg ovlaštenja. preuzimanje mjenične obaveze.može se učiniti izjavom bez posebne forme. 2.trenutku zakljucenja ugovora bila savjesna. a to znaci da nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlastenja za zastupanje. jer se za takva ovlaštenja zahtjeva specijalna punomoć. ugovora o poravnanju). 3. Punomoć prestaje 1. i njome ovlastiti punomoćnika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su uobičajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica. Punomoć mora imati odgovarajuću formu samo ako se odnosi na ovlaštenje zaključenja ugovora za koje je zakonom predviđena posebna (najčešće pismena) forma. u granicama zakona. prestankom pravne osobe koja je punomoć dala – osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljedbenike. pravna osoba. prestankom pravne osobe kao punomoćnika.izdaje se u slučajevima kada posao za vlastodavca ima poseban ekonomski značaj (npr. Punomoćnik može biti i pravna osoba. b) posebna (specijalna) . smrću odn. - 93 | P a g e . upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca). Posljedice prekoračenja ovlaštenja? Kada zastupnik prekoraci granice ovlastenja zastupani je u obavezi samo ako je to prekoračenje odobrio. c) vanredna .

naplati cijenu. RUŠLJIVI (POBOJNI. - Trgovački putnik Trgovački putnik ima ovlaštenje posredovanja i nastojanja pronalaženja kupaca. ako nije dobio posebnu punomoć za svaki takav posao. i odlučiti da se to preda općini prebivališta. U donošenju ovakve odluke. onda se samo ta odredba i ima smatrati ništavom a ugovor ostaje na snazi. ali ta ograničenja imaju učinak prema trećem samo ako je za njih znao ili mora znati. Posljedice ništavosti: U slučaju ništavog ugovora. ili kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izričito za pojedinačne slučajeve (npr. NIŠTAVI UGOVORI Ugovor je ništav ako je protivan ustavnom uređenju. Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje. 94 | P a g e . tada se može odbiti zahtjev strane koja je šta primila na osnovu takvog ugovora. trgovački putnik ima samo ovlaštenje na posredovanje da bi došlo do zaključenja ugovora koji će sklopiti njegov poslodavac. samo neka odredba ugovora je ništava. dužna je to vratiti – restitucija! Ako je ništavost zbog suprotnosti ustavnom poretku i dr. On nema pravo da zaključuje ugovor. Pravo da zahtjeva utvrđenje ništavosti ima svako zainteresovano lice i nadležni tužilac. vrši prodaju na kredit. u slučaju prekomjernog oštećenja. dakle vrši sve pripreme za zaključenje ugovora. kod tzv. Poslovna punomoć može biti ograničena na određenu vrstu poslova ili na određene poslove. ništav je). uzeti zajam i voditi spor. OBORIVI) UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba (lica između 14 i 18 godina koja nisu zaključila brak po odobrenju suda. Djelimična ništavost – npr. dok u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje. Paulijanske tužbe i dr. kao i punoljetna lica kojima je ograničena poslovna sposobnost).Poslovni punomoćnik ne može otuđiti ili opteretiti nekretnine. a pravo na isticanje prigovora ništavosti ne zastarjeva. tj. Prema tome. prikupljanja naredbi. bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim. sud vodi računa o savjesnosti! Dakle. preuzeti mjenične obveze ili obveze jamstva. ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo.. prinudnim propisima. kada su prilikom zaključenja ugovora postojale mane volje (prijetnja. moralu društva. a donosi se deklaratorna presuda. jedna strana po osnovu ovakvog pravnog posla dala šta drugoj strani.).

kupio nešto „iznad stvarne cijene“. Posljedice poništenja Posljedica poništenja je restitucija primljenog. te su samim tim ništavi. može se zahtjevati novačana naknada. Ugovor se može i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog ugovarača). a savjesna je samo ako u času zaključenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. Najčešći slučaj je kod prometa nekretninama. nedovoljno iskustvo. Oštećena strana može tražiti od suprotne strane da izvrši nadopunu cijene do prave vrijednosti stvari ili da traži poništenje pravnog posla. Načela povrijeđena ovakvim ugovorom su načelo zakonitosti i načelo savjesnosti i poštenja. teško materijalno stanje. Bitno je da je u vrijeme zaključenja ugovora došlo do očigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima. Izuzetak – ukoliko je do prometa došlo na javnoj dražbi pa je neko iz sentimentalnih razloga npr. objektivni rok – 3 godine od dana zaključenja rušljivog ugovora. RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor.Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena. ako za to postoje zakonom propisani uslovi: 95 | P a g e . Ovdje je bitno rukovoditi se načelom ekvivalencije i ukoliko je ono narušeno ima za posljedicu rušljiv pravni posao! Pojavljuje se kod dvostranih pravnih poslova. lakomislenost ili zavisnost druge strane. a ako to nije moguće. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE Očigledan nesrazmjer uzimanja i davanja. objektivni rok – 3 godine od zaključenja. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde. Poništenje se može tražiti u zakonom određenim rokovima za poništenje rušljivih ugovora: subjektivni rok – 1 godina od saznanja. Posljedica zelenaškog ugovora Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. ZELENAŠKI UGOVOR Zelenaški ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor. može tražiti poništenje ugovora u zakonom propisanom roku: subjektivi rok – 1 godina od dana saznanja za razloge rušljivosti. Samo savjesna strana u času zaključenje ugovora može postaviti ovakve zahtjeve.

ograničenje uvoza.. mora dati dužniku naknadni rok. ugovor se raskida automatski. Dužnik može i po proteku roka da ispuni obavezu. Ako su obje stranke prisutne pregledu kupac je dužan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka. u drugim slučajevima koji su zakonom propisani. pod uvjetom da su te okolnosti nastupile prije isteka roka za ispunjenje ugovornih obaveza – samo u tim slučajevima te promijenjene okolnosti imaju dejstvo na raskid ugovora. Kupac je dužan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom stručnom na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana. 2. Dejstvo promijenjenih okolnosti na raskid ugovora Ako je nakon zaključenja ugovora došlo do nepredviđenih. 3. zbog promjenjenih okolnosti. 4.uglavnom do okolnosti koje ne zavise od ugovornih strana). tj. vanrednih situacija (poplava. 1. a kod ugovora u privredi bez odlaganja. Ako ni u naknadnom roku obaveza ne bude ispunjena. tj.1. 5. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. ukoliko bez odlaganja obavijesti dužnika da želi ispunjenje ugovora. 96 | P a g e . tako da primalac (kupac) ne može koristiti stvar na predviđeni način. zbog neispunjenja. zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari. povjerilac može tražiti raskid ugovora. po samom zakonu istekom tog roka. a ako se radi o skrivenim nedostacima. Ovo sve važi i ako rok nije fixno određen. ugovor se smatra raskinutim. zbog prekomjernog oštećenja.. samo u tim slučajevima se može tražiti raskid ugovora! ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na dvostranoobavezne teretne ugovore. Odgovornost za materijalne (fizičke) nedostatke Postoji ako stvar koja je predmet ugovora: a) nema izričito ugovorena svojstva ili b) nema uobičajena svojstva. Ali i u ovom slučaju povjerilac može održati ugovor na snazi i po isteku roka. koje otežavaju jednoj strani da ispuni obavezu. Ako nije došlo do ispunjenja. kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor raskida ako ugovorna strana ne plati određeni novčani iznos). onda u roku od 8 dana računajući od dana kada je nedostatak otkrio. 6. ali ako povjerilac hoće da raskine ugovor. Raskid ugovora zbog neispunjenja Ako se radi o fiksnom roku ispunjenja ugovora (bitni element tog ugovora je ispunjenje obaveze u određenom roku) a dužnik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku.

kupac ima pravo i na naknadu štete ako je pretrpio štetu zbog nedostatka stvari (npr. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg lica koje kupčevo pravo isključuje. umanjuje ili ograničava. b) Umjesto toga može tražiti od prodavca da se smanji cijena na iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da će zadržati stvar sa tim nedostatkom. a ne one strane koja je napravila formular. Stvar ima pravni nedostatak: a) ako prodavac nema pravo vlasništva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom koji može od kupca zahtijevati predaju stvari (tužba rei vindicatio). Nema objektivnog roka. pravo služnosti) koje ograničava kupčevo pravo (vlasništva). već tražiti zajedničku namjeru ugovarača i odredbu shvatiti kako to odgovara načelima Zakona o obligacionim odnosima. c) Tražiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku stvari bez nedostatka. 2. nije mogao upotrebljavati stvar sa nedostatkom i stoga nije ostvario prihode – izgubljena dobit). kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu je mogao biti nepoznat. kupac može tražiti raskid ugovora ili smanjenje cijene. Osim navedenih prava. Nejasne odredbe ugovora zaključenog prema unaprijed odštampanom formularu tumačit će se u korist druge strane. tj.Prodavac neće odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu. Ne treba se doslovno držati riječi. Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava trećeg lica na stvari. Dakle radi se o subjektivnom roku. ili b) ako na stvari postoji neki teret odn. Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo (kupčeva prava): a) Tražiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu drugu stvar bez nedostatka. 97 | P a g e . Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni takav nedostatak (npr. U situaciji da treće lice oduzme stvar od kupca. Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju) Postoji ako je primalac (kupac) od strane trećeg lica onemogućen u redovnoj upotrebi stvari. a u slučaju kada su prava kupca umanjena ili ograničena. da prenese pravo vlasništva na njega). pravo (npr. Međutim. TUMAČENJE UGOVORA Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. ugovor između prodavca i kupca se raskida.

I djeca do 7 godina su neodgovorna. OPĆE PRAVILO 98 | P a g e . paritet forme). odgovara prema općem pravilu odgovornosti za štetu. Izuzetno. a kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja sa ispunjenjem obaveze. Dakle. Odgovornost mldb. UGOVORNA KAZNA (ima značaj u privrednim sporovima) Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvrđen iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dužnik obećava da isplati povjeriocu u slučaju da ugovorenu nenovčanu obavezu: a) ne ispuni ili b) neuredno je ispuni ili c) zakasni sa njenim ispunjenjem. to je pravilo. zaostalosti i sl. Često se predviđa u samom ugovoru kao posebna klauzula. 2 UZROKOVANJE ŠTETE Šteta se može javiti kao materijalna šteta u vidu smanjenja nečije imovine (obična šteta) ili spriječavanja njenog povećanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna šteta . Mora biti ugovorena u formi predviđenoj za ugovor iz koga proizilazi dužnikova obaveza (tzv. a moguće je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni. neodgovoran je ako nije svojom krivnjom doveden u takvo stanje. za štetu? Ne odgovaraju ni djeca između 7 i 14 godina. a poseban značaj ima u privrednim sporovima. bio sposoban za rasuđivanje. Ako dužnik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni način. Odnosi se samo na nenovčana potraživanja. I prolazna nesposobnost ima značaja.nanošenje fizičke ili psihičke boli ili straha. povjerilac može alternativno zahtjevati od dužnika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da plati ugovornu kaznu. Neodgovorna lica: koja nisu sposobna za rasuđivanje zbog npr. teret dokazivanja je na oštećenom! Mldb. ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo. Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjeriočevog potraživanja.Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumačiti u smislu koji je manje težak za dužnika. oštećeni može da dokaže da je u času prouzrokovanja štete mldb. jer na novčanim potraživanjima se kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuje kamata. Ako je prolazno nesposoban.

Onda se ide po principu pravičnosti. otkloniti. U slučaju nužne odbrane. tj. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Za nesposobne odgovaraju drugi. obvezati štetnika na naknadu štete. čije se dejstvo nije moglo predvidjeti. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu od te stvari odn. udario pješaka koji je „izletio“. ne treba dokazivati krivnju). Imalac opasne stvari – to je vlasnik stvari. onda za štetu odgovara taj kome je stvar povjerena. Dakle. štetnik nije dužan naknaditi štetu napadaču.. ali se može osloboditi od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. Oštećeni je dužan da dokaže samo uzročnu vezu između učinioca i štete. Ne odgovaraju ako je šteta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu ili ustanovi. Za dijete starije od 7 godina odgovaraju po općim pravilima odgovornosti. ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVIČNOSTI npr. Oslobođenje od odgovornosti – ukoliko imalac dokaže da šteta potiče od uzroka same stvari. (Ovo je princip subjektivne odgovornosti) – odgovornosti po osnovu krivnje. situacija kada je štetu prouzrokovalo lice koje nije odgovorno. Sav ostali teret dokazivanja je na štetniku. To znači da je imalac opasne stvari odn. Dakle. onda z štetu odgovara onaj ko je stvar protivpravno oduzeo (ukrao). obvezuje neodgovorno lice! (subjektivna odgovornost) ŠTETA NASTALA DJELOVANJEM OPASNIH STVARI ILI DJELATNOSTI Princip objektivne odgovornosti. za nju i odgovara. a lice koje vrši nadzor nad njim nije u mogućnosti da naknadi štetu.Onaj ko je prouzrokovao štetu. a ovaj ga nije mogao izbjeći niti se zaustaviti. npr. bogat ali nije odgovoran) i oštećenog. Može se osloboditi te odgovornosti ako dokaže da je vršio nadzor u skladu sa obavezama i da bi šteta nastala i pri najbrižljivijem staranju. MOTORNO VOZILO – odgovornost za štetu 99 | P a g e . odgovara onaj ko je dužan da se po zakonu ili odlukom nadležnog organa ili ugovorom ima nadzor nad njima. osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje.. Oštećeni mora dokazati samo uzročno posljedičnu vezu između djelovanja opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete. RODITELJI Za štetu koju je prouzrokovali dijete do 7 godina uvijek odgovaraju po pravilu objektivne odgovornosti. (dakle. Tada sud može obzirom na materijalno stanje štetnika (npr. djelatnosti. ovdje se krivnja ne dokazuje. ako je stvar ukradena. Ukoliko je stvar nekome povjerena.

invalidnost i gubitak sposobnosti). e) ako je neko određeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih poslova potrebnih za održavanje lične higijene. da bi se kroz taj period uspostavilo normalno stanje. 100 | P a g e . Solidarno se odgovara za štetu nanesenu trećem licu. Odgovornost je srazmjerna stepenju krivnje. sud može odrediti visinu štete prema vrijednosti koliku je ta stvar imala za oštećenog. poginuli član porodice izdržavao a na teret štetnika u obliku rente. Ovaj vid štete se manifestuje kao: a) izgubljeno izdržavanje ili pomaganje – koje se određuje licu koga je npr. • kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom učinjenim s umišljajem. d) renta se može davati kao naknada za pojačanu ishranu. b) gubitak zarade – koja se kao naknada dosuđuje oštećenom koji je pretrpio povredu zbog čega ima smanjenu radnu sposobnosti. NAKNADA ŠTETE MATERIJALNA ŠTETA U pravilu se ide na uspostavljanje ranijeg stanja kakvo je bilo prije štete. Visina dosuđene rente može se mijenjati zavisno od promijenjenih okolnosti (npr.Pravilo je da se odgovara po osnovu subjektivne odgovornosti (ispituje se krivnja). pa u tu svrhu mora angažovati drugu osobu. Razlika se dosuđuje u obliku rente. a kao posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. duševne boli i strah. oštećenja zdravlja. f) moguće je dosuditi naknadu zbog nemogućnosti napredovanja u poslu (npr. velika razlika između radnih mjesta). NEMATERIJALNA ŠTETA Ova naknada se u pravilu dosuđuje za pretrpljene fizičke bolove. kamata se dosuđuje od dana donošenja sudske odluke po cijenama u vrijeme presuđenja. povrede. pripada mu pravo na naknadu tih izdataka. Oštećenom u ovom slučaju pripada pravo na razliku između zarade koju je ranije ostvarivao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede. Uvijek se postavlja zahtjev i sud donosi odluku. Može biti doživotno ili na određeno vrijeme. a ako nije moguće onda naknada u novcu. c) renta se može dosuditi i ako oštećeni ima nepokrivene troškove liječenja i dr. Obaveza naknade štete dospijeva u momentu nastanka štete! Ali i ako se npr. dosuđuje naknada u novcu. Naknada se u obliku rente U slučaju smrti.

neku obavezu. U sporovima povodom određivanja nematerijalne štete angažuju se vještaci – stručnjaci medicinske struke koji utvrđuju postojanje bolova i straha. 3) da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani.. I ona lica koja su prouzrokovala štetu radeći nezavisno jedan od drugog. c) izostanak protučinidbe. njihov intenzitet i trajanje. u situaciji ako plati više od svog udjela koji je bio dužan platiti. Pojedini slučajevi sticanja bez osnova su: a) isplata nepostojećeg duga (nedugovanog). Za slučaj smrti ili teškog invaliditeta – pravo na naknadu za duševni bol imaju samo članovi uže porodice (bračni drug.i njihovom trajanju. dakle ne kao saizvršioci.. Solidarni dužnik – npr. 2) da kod osiromašene strane postoji zabluda ili neznanje. djeca. I u ovakvim slučajevima može doći do primjene principa pravičnosti. Moguće je da pravo na tu vrstu naknade steknu braća i sestre. onda naknađuju štetu u jednakim dijelovima. ukoliko je među njima postojala trajna zajednica života.Vodi se računa o jačini bolova. 3 STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni određeni uslovi. odnosno uvjerenje da ima obavezu nešto da plati. ali ako to nije moguće. a na drugoj do umanjenja (osiromašenja). Kada se može tražiti vraćanje za sticanje bez osnova i ko može tražiti? 101 | P a g e . Tako isto podstrekač ili pomagač. roditelji). može tražiti od ostalih sudužnika da mu plate – REGRESNA PARNICA. ukoliko se ne može utvrditi tačan doprinos svakog pojedinačno. Sud uvijek pokušava da utvrdi udio svakog od saizvršilaca. d) isplata jednog duga dva puta. straha. i to: 1) da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine. b) naknadni prestanak osnova. ODGOVORNOST VIŠE LICA ZA ISTU ŠTETU Odgovornost je solidarna. Može li se naslijediti potraživanje nematerijalne štete? Može se naslijediti samo ako je utvrđeno pravomoćnom presudom.

4 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je neovlašteno miješanje u tuđe poslove vršenjem nekog posla u korist drugog lica. međutim. ako je vjetar odnio krov pa komšije pristupe jer pada kiša). Opoziv: Obećanje se može opozvati na način na koji je učinjeno kao i ličnim saopćenjem. nužno poslovodstvo bez naloga . nagrada za najbolji roman). a onaj ko je prije opozivanja učinio izvjesne izdatke radi izvršenja radnje određene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka. nema pravo na ove naknade i još je obavezan da nadoknadi eventualnu štetu. 3. prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je želio kupiti). ili b) da postigne neki uspjeh. onaj ko je dato obećanje ispunio a nije znao. konkurs za izradu projekta. vrijednosni papiri i legitimacioni papiri. oglas da se pronađe izgubljena stvar. tj. 2. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla .postoji ako nije nužno već korisno za drugo lice. Tu spadaju: javno obećanje nagrade. ne može tražiti vraćanje datog onaj ko je izvršio isplatu znajući da nije dužan. vršilac posla pribavi nešto bez ovlaštenja ali jw to korisno za poslodavca (npr.postoji ako neko poduzima posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to čini. a ukoliko on neće to da nastavi. Međutim.Vraćanje može tražiti onaj koji izvrši isplatu. znači o poslu koji ne trpi odlaganje (npr.izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. 5 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Jednostrane izjave volje su . ili c) da se nađe u određenoj situaciji (npr. U slučajevima nužnog i korisnog poslovodstva – vršiocu tog posla pripadaju i neka prava. izuzev: a) ako je u tom momentu zadržao pravo da traži vraćanje ili b) ako je to učinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraćanje). Javno obećanje nagrade Poziv kojim se javnim oglasom neodređeni krug lica poziva da za nagradu: a) poduzme neku radnju. poslovođa bez naloga je dužan to završiti i tada mu pripada pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova kao i naknada za izdatke koje je imao. pod uslovom da je u vrijeme plaćanja bio savjestan. 102 | P a g e . Dužan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem tog posla (u slučaju npr. Razlikujemo: 1. korisno poslovodstvo bez naloga . vjetar odnio krov). U slučaju poslovodstva protivnog zabrani gospodara posla. zbog čega između ta dva lica nastaje obligacionopravni odnos. da je bio u uvjerenju da je dužan to učiniti. niti je mogao znati da je obećanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obećana nagrada.postoji ako je nezvano vršenje tuđeg posla poduzeto radi otklanjanja neposredno predstojeće štete. ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način.

Ne može biti veća od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju. Pristanak na ustupanje je punovažan ako je dat u formi ugovora iz kojeg proističe. ako šta drugo nije ugovoreno. 103 | P a g e . jer kamata se dosuđuje do dozvoljenog iznosa. ček. Taj treći (treće lice) tada postaje nosilac svih prava i obveza iz ugovora. pozorišne i dr. karte (ulaznice). broj na znaku koji se izdaje u garderobi). koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. Zakonske ili tzv. KAMATE Naknada za korištenje tuđeg novca ili za korištenje drugih zamjenjivih stvari. može ustupiti ugovor nekom trećem. Ugovaranje veće stope od dozvoljene ne čini ugovor ništavim. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. Dužan je platiti dužnik kada zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. taj treći stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku. tovarni list i dr. Ugovarač ima pravo od dužnika zahtijevati da izvrši obavezu u korist trećeg.).Vrijednosni papiri Pismena izjava kojom se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. Ne odgovara za ispunjenje i ne jamči ispunjenje obveza iz ugovora ovoga koji je preuzeo (prijemnika). istupa iz ugovora. Ugovor prelazi na PRIJEMNIKA i ta druga strana. zatezne kamate Koje predviđa zakon za slučaj postojanja novčane obaveze. kada je pristala na ustupanje. USTUPANJE UGOVORA Svaka strana u dvostranom ugovoru ako na to pristane druga strana. Vrste: Ugovorene kamate Predviđene ugovorom. Ustupilac odgovara za punovažnost ugovora. konsoman. Istovremeno ona ima i karakter naknade štete zbog toga što je kod novčane obaveze povjerilac lišen upotrebe svog novca. UGOVOR U KORIST TREĆEG Kada neko u svoje ime ugovori potraživanje u korist trećeg. bonovi i sl. Legitimacioni papiri Željezničke.

ZOO predviđa odustancu povodom koje dužnik ima dvije mogućnosti: a) može ispuniti ugovornu obavezu. npr. zakonom . zakonski . ALTERNATIVNE OBAVEZE Obveze kod kojih dužnikova obveza ima dva ili više predmeta.u slučaju zakonskog izdržavanja. U stvari. taj zbir neisplaćenih kamata se posmatra kao glavnica na koju se dodaju kamate. Izbor se smatra izvršenim u momentu kada je dužnik obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome šta je izabrao. npr. po stopi određenoj zakonom koji reguliše tu materiju. to se procesne kamate (koje se dobijaju tužbom). To je tužba za naknadu kamata. ali da se te obaveze može osloboditi ako isplati određeni iznos. Ova vrsta obaveze može nastati na osnovu ugovora. ali je dužnik obavezan po svom izboru dati samo jednu od njih da bi se oslobodio obveze.kod zaključenja ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti određeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar. testamentom . NAČINI PRESTANKA OBAVEZA? 104 | P a g e . npr. jednostranom izjavom volje . Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaćanje kamate na kamatu. davalac izdržavanja može plaćati izdržavanje ili primiti izdržavano lice u svoje domaćinstvo na izdržavanje. FAKULTATIVNA OBAVEZA Kod njih postoji obaveza koja se odnosi samo na jedan predmet uz ovlaštenje dužnika da se svoje obaveze može osloboditi davanjem nekog drugog predmeta koji je određen pravnim poslom ili zakonom. Povjeriocu pripada pravo da tužbom traži zbir neisplaćenih zateznih kamata. zakona ili testamenta. Takva izjava se više ne može opozvati.kod sastavljanja legata nasljedniku se može odrediti obaveza da legataru preda određene stvari ili isplati određeni iznos novca. na osnovu zakona ili jednostranom izjavom volje. U ovom slučaju. npr. npr.Plaća se na iznos glavnog duga za vrijeme od dospijeća do isplate. ili b) može odustati od ugovora davanjem odustanice. Ove obaveze mogu nastati ugovorom. ugovor .ako ostavilac obaveže nasljednika na davanje legata predajom određeneog predmeta.

nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuženog da ne osporava potraživanje povjerioca. Kada nastupa preboj? Momentom kada se ispune zakonske pretpostavke za prijeboj. 2.. b) ugovorna . koja je predmet dužnikove obaveze. ali da ističe svoje (dužnikovo) potraživanje prema tužitelju i zahtjeva od suda da ta potraživanja prebije. U preboj ne mogu potraživanja koja se ne mogu plijeniti po pravilima izvršnog postupka.kada se međusobna potraživanja komenziraju na osnovu sporazuma imaoca tih potraživanja. Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma za punovažnost (nema veze sa formom glavnog ugovora). da postoje međusobne potraživanja. potraživanja iz namjernog uzrokovanja štete i potraživanja zbog smrti ili teško narušenog zdravlja ili ona iz osnova zakonskog izdržavanja. ona potraživanja koja su data dužniku na čuvanje ili posudbu. 3 OTPUST DUGA Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje obaveze a dužnik se s time saglasi. 105 | P a g e .1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) ispunjenje obaveza raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija sjedinjenje (konfuzija) nemogućnost ispunjenja protek vremena. da su oba potraživanja dospjela (nastupili rokovi).kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraživanje stavlja u preboj svoje potraživanje. Vrste: a) jednostrana . otkaz smrt dužnika ili povjerioca 1 ISPUNJENJE OBAVEZA Pod ispunjenjem podrazumjevamo – valjano izvršenje dugovane činidbe. da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete. 3. a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom. c) sudska . 2 PREBOJ ILI KOMPENZACIJA Da bi došlo do preboja moraju biti ispunjeni uvjeti: 1.

6 NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogućnost odnosi na ispunjenje svih obveza. prestaje i obveza. kada zakupac produži upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupnog odnosa. OTKAZ Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvršenje činidbe koja je predmet obaveze dužnika izvršava stalno. ugovornoj kazni i sl. naknadni sporazum o kamatama. 5 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Obaveza prestaje sjedinjenjem. NOVACIJA) Obveza prestaje kada se povjerilac i dužnik saglase da postojeću obvezu zamijene novom (novim ugovorom). To su uglavnom događaji koji su doveli do nemogućnosti ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogućnost nastupila u periodu od zaključenja ugovora do vremena kada je obveza trebala biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd). (npr. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazume da dužnik isplati određeni novčani iznos kao zajam). a pri tome nova obaveza mora da ima drugačiji predmet i pravni osnov (npr. važi pravilo da ga svaka strana može prekinuti otkazom (izjavom volje jedne od ugovornih strana). mjesto i način ispunjenja obaveze. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smrću oca njegov sin postane jedini nasljednik) Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se izvrši upis brisanja. – ne smatraju se novacijom. izuzev kada je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka ovaj odnos može produžiti na neodređeno vrijeme. (npr. prestaje samo jemstvo. Izuzeci . obaveza glavnog dužnika ne prestaje. Ovo zato što je nemoguće da jemac sam sebi garantuje za ispunjenje obveze. U slučaju kad jemac postaje povjerilac. neprekidno kroz određeno vrijeme) sa određenim rokom prestaje. Kada taj rok istekne. Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed određeno. a zakupodavac se tome ne protivi). jer ona prelazi na nasljednike. kada jedno isto lice postane i povjerilac i dužnik. 8 SMRT DUŽNIKA ILI POVJERIOCA Smrću dužnika ili povjerioca obaveza ne prestaje.u kojim slučajevima se obaveza gasi njihovom smrću: 106 | P a g e .4 OBNOVA (PRENOV. a ne samo jedne obveze iz ugovora. Odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari! 7 PROTEK VREMENA. Sporazum povjerioca i dužnika kojim oni mijenjaju rok.

naknada neimovinske štete. 3) Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smrću jedne od ugovornih strana (npr. Na prekluziju sud pazi po službenoj dužnosti! CESIJA? To je promjena povjerioca. obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju. smrću primaoca izdržavanja kod ugovora o doživotnom izdržavanju). obaveza slikara da izradi portret). već samo po prigovoru dužnika. U tom ugovoru ne učestvuje dužnik. Time se ne gasi pravo povjerioca. alimentacija. ali ako to ne učini. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo). ZASTARJELOST? To je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. Za punovažnost cesije potrebno je da se između povjerioca (ustupioca) i trećeg lica (prijemnika) zaključen ugovor o cesiji. gubi se pravo na podnošenje tužbe. (npr. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji. Ne može se izvršiti prenos slijedećih potraživanja: potraživanja vezanih za ličnost povjerioca i potraživanja koja se po svojoj prirodi protive vršenju prenosa. Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove. a povjerilac podnese tužbu. već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. Prekluzivni rokovi . tj. potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvršnog postupka (dio plaće. penzije ne mogu se prenositi. sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev. što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti. tj. ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava. ne zahtijeva se njegov pristanak.strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba. već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava. Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost. Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem: kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu. 2) Ako su povjerilac i dužnik izričito u ugovoru predvidjeli sa obaveza prestaje smrću jednoga od njih. Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost. 107 | P a g e .1) Ako je obaveza nastala s obzirom na lična svojstva ili lične sposobnosti dužnika – obaveza se gasi njegovom smrću. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja. Cesija je ustupanje potraživanja sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice. računa se i vrijeme do smrti ostavioca).

srodnika po tazbini. Zakon formulise porodicu kao životnu zajednicu roditelja i djece i drugih krvnih srodnika. 108 | P a g e . Ugovor o preuzimanju duga mora biti sačinjen u istom obliku u kojem je bio sačinjen ugovor kojeg preuzima. To je zajednica koja traje najmanje tri godine ili krace ako je u njoj rođeno dijete. Pristanak se može dati izričito ili prećutno. brak pravne odnose u braku odnose roditelja i djece. raniji dužnik se oslobađa obveze. Može se i ugovoriti zabrana prenošenja. znači važi pravilo pariteta. usvojenje. Na osnovu ugovora o preuzimanju duga. Porodicni zakon u FBiH ureduje najprije porodicu. ugovor o djelu). bracnim odnosima i starateljstvom. U pravilu svaki dug se može preuzeti izuzev onog koji je lične prirode. već ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dužnikom. Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca. Cesijom se položaj dužnika ne može pogoršati. Novi dužnik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraživanja. usvojilaca i usvojenika. starateljstvo. U odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dužnika. Vanbracna zajednica jeste zajednica zivota zene i muskarca koji nisu u braku ili u vanbracnoj zajednici sa nekom drugom osobom. pravne ucinke vanbracne zajednice. PREUZIMANJE DUGA? To je ugovor između dužnika i trećeg lica kojim treće lice prima na sebe obvezu duga.potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju (npr. raniji dužnik se neće osloboditi obveze. te neke od postupaka nadleznih organa u vezi sa porodicnim odnosima. insolventan. Međutim ako je novi dužnik prezadužen. Zbog toga dužnik može istači sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu. kao i lica iz vanbračne zajednice.

ovdje moze doci u obzir i izvrsenje krivicnih djela koja su ucinjena protiv dostojanstva i morala. taj pristanak je dobrovoljan. POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA 109 | P a g e .. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bracni partner u strahu izazvanom prijetnjom prisiljen ili je bio u zabludi o nekoj bitnoj osobini drugog bracnog partnera. istinski sto znaci da je produkt svijesti a ne prisile. Brak se ne moze zakljuciti ni izmedu krvnih srodnika u ravnoj i pobocnoj liniji do 4. 2. bez obzira da li je i raniji brak prestao. Ono je opisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova. Medutim i ovdje zakon pravi izuzetke. Najcesce se ovdje radi o zabludi odnosno okolnosti koje bi bracnog partnera odvratile od zakljucenja braka da je za njih ranije znao. da su buduci bracni partneri razlicitog spola. trudnoca zene sa drugim muskarcem. 3. da su buduci bracni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka. stepena iskljucivo. Za postojanje braka potrebno je: 1. prevare. BRAK? zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. Nasilnicko ponasanje je svako narusavanje fizickog ili psihickog integriteta. bračni partneri mogu po svojoj volji sklopiti brak i pred vjerskim službenikom.. zet i tasta.U porodici je zabranjeno nasilnicko ponasanje bracnog partnera ili bilo koje drugog clana porodice. ali i organu starateljstva. sklapa se saglasnom izjavom volja pred matičarem kao državnim službenikom. i ako se utvrdi da postoje opravdani razlozi sud moze dozvoliti zakljucenje braka. Brak ne mogu sklopiti ni svekar i snaha. Za odobrenje takvoj osobi da zakljuci brak sem navedenog neophodno je da je i zakljucenje braka ocito u njenom interesu. osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasudivanje. jer brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik. Ako nema nekog od ovih uslova.. To vazi i u odnosu na usvojenja. da je pristanak izjavljen pred maticarem. tako zakljucen brak nema pravnog ucinka! Pravo na tuzbu za utvrdivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes. trajna i neizljeciva spolna nemoc. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA Za punovaznost braka potrebno je: Brak ne moze sklopiti osoba koja je vec u braku. nakon sklapanja građanskog braka. Najcesce to su teske i krajnje opasne bolesti. Izuzetno moze sklopiti brak i osoba koja je nesposobna za rasudivanje ako se utvrdi da je ona sposobna da shvati znacenje braka i obaveze koje proizilaze iz braka. maceha i pastorak. ocuh i pastor.

smrcu bracnog partnera. da na osnovu njihovih izjava i izjava svjedoka. ponistenjem. Izuzetno brak se moze zakljuciti i pred jednim bracnim partnerom uz prisustvo punomocnika drugog bracnog partnera. Nakon toga ako nema prigovora maticar upoznaje bracne partnere sa njihovim pravima. Sklapanje braka pocinje izvjestajem maticara da su bracni partneri prisutni. tuzbom 2. PRESTANAK BRAKA Brak prestaje: 1. proglasenjem bracnog partnera za umrlog. Sud ce razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je brak trajao najmanje 6 mjeseci ili ako postoji sporazum bracnih partnera sklopljen u postupku 110 | P a g e . razvodom. Poslije ovakvog zakljucenog braka bracni partneri mogu zakljuciti brak i pred vjerskim sluzbenicima. 2. 4. obavezama a i znacenjem braka. Uz prijavu se podnosi izvod iz matične knjige rodenih a nekada je potrebna i druga dokumentacija.Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu maticaru u opcini u kojoj zele sklopiti brak. Brak sklapaju bracni partneri uz prisustvo maticara i dva svjedoka. Maticar na osnovu izjava srednika da zele sklopiti brak i na drugi nacin provjerava uslove da li postoje za punovaznost i za postojanje braka. dogovara sa njima dan sklapanja braka i preporucuje im da se uzajamno obavijeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove bilo iz oblasti zdravstva ili neka savjetovalista. Razvod braka se moze zahtijevati: 1. RAZVOD BRAKA? Bracni partner moze traziti razvod braka ako su bracni odnosi tesko i trajno poremeceni. te isprava su ispunjeni uslovi za postojanje i punovaznost braka. zahtjevom za sporazumni razvod braka Muz nema pravo na tuzbu za razvod braka za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 3 godine. 3.

Usvojenjem se zasniva roditeljski. OSPORAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Dijete moze osporavati materinstvo ili ocinstvo osobi koja je u maticne knjige rođenih upisana kao njegov roditelj. organom starateljstva. Ono se moze zasnovati kao: 111 | P a g e . kontakata roditelja i djece. Priznanje materinstva i ocinstva je neopozivo! Ocinstvo se moze priznati i prije rođenja djeteta ali ono proizvodi pravno dejstvo samo ako je dijete rođeno zivo. PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA? Djetetova majka je zena koja ga je rodila.posredovanja. Ako je materinstvo i ocinstvo utvrđeno sudskom odlukom. moze biti dato i poslije smrti djeteta ali samo uz uslov da je dijete ostavilo potomstvo. Muskarac koji je priznao ocinstvo. moze podnijeti tuzbu za osporavanje ocinstva. Priznanje moze biti dato i u testamentu. Sud i pored ovih uslova nece dozvoliti razvod braka ako sporazum koji se tice djeteta nije u njegovom interesu (interesu djeteta). a odnosi se na ostvarivanje roditeljskog staranja. Ocem djeteta rođenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra se muz majke djeteta. nacin odrzavanja osobnih odnosa. onda nije dozvoljeno osporavaje takvog utvrđenja (DNK analiza). Muskarac koji sebe smatra ocem djeteta moze tuzbom osporavati ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje. izdrzavanje djece. i notarom. odnosno srodnicki odnos. Za priznanje ocinstva i materinstva djeteta koje je navrsilo 14 god. Prije pokretanja postupka za razvod braka obaveza je podnijeti zahtjev ovlastenom licu bilo fizickom ili pravnom za posredovanje. a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo. ali samo uz uslov da se utvrdi njegovo ocinstvo. potreban je i pristanak djeteta. USVOJENJE? To je poseban oblik porodicno pravne zastite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajuceg roditeljskog stranja. sudom. Ovakva tuzba moze se podnijeti sa navrsenih 25 godina zivota djeteta. Materinstvo i ocinstvo se moze priznati pred maticarem.

te maceha ili ocuh djeteta koje se usvaja. Posebni uvjeti sa potpuno usvojenje? Potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godina zivota. Usvojiti ne moze osoba: 1. Potpuno usvojiti dijete mogu bracni partneri zajednicki. koja ne pruza dovoljno sigurnosti da ce pravilno ostvarivati roditeljsko stranje. Postoje i izuzeci da usvojilac moze biti i straiji od 45 godina ali razlika izmedu uvojioca i usvojenika ne smije biti veca od 45 godina. nepotpuno. a sve to ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. Vanbracni partneri koji zive najmanje 5 godina u vanbracnoj zajednici zajednicki mogu potpuno usvojiti dijete. prodaja djece. Usvojilac moze biti samo osoba koja je u zivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. duznosti i prava roditelja koje ima za cilj zastitu licnih i imovinskih prava i interesa. Ako se suprotno ovog usvajaju djece to je izvoz. Usvojilac moze biti i strani drzavljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moze biti usvojeno u BiH. Ne moze se usvojiti ni dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. RODITELJSKO STARANJE? To je skup odgovornosti. Roditeljsko staranje se moze ograniciti ili oduzeti odlukom nadleznog organa. sa izuzetkom da mu roditelji nisu poznati. potpuno 2. 3. a iz razloga koje propisuje zakon. U takvom slucaju ako je dijete starije od 10 godina i sposobno je da shvati znacaj usvojenja potreban je i njegov pristanak.1. Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje? Nepotpuno se moze usvojiti dijete do navrsenih 18 godina zivota. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje dok traje nesposobnost. 112 | P a g e . Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izricit pristanak i u odnosu na vrstu usvojenja. 2. kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili ima ogranicenu poslovnu sposobnost. Potrebna je suglasnost organa socijalne zastite za usvojenje djeteta. Zasniva se samo ako je u unteresu usvojenika. Roditelji su zajednicki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra.

a nemaju dovoljno sredstava za zivot. slobode. Duzni su upoznati dijete o njegovim pravima i obavezama. STARATELJSTVO? To je oblik zastite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o svojim pravima. onda se i dijete moze osloboditi izdrzavanja roditelja. a sve to u skladu sa njegovim uzrastom. IZDRŽAVANJE DJECE. tolerancije. Staratelj zastupa sticenika samostalno. ravnopravnosti. U rjesenju o imenovanju staratelja odreduju se njegova prava i duznosti. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Roditelj koji zloupotrebljava svoje pravo ili grubo zanemaruje svoje duznosti. Punoljetna djeca su duzna izdrzavati svoje roditelje koji su takode nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti. RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA? Roditelji su duzni izdrzavati maloljetno dijete i pri tome koristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. solidarnosti. Roditelji s duzni kontrolisati djetetovo ponasanje i odgajati dijete u duhu mira. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja. Roditelji zastupaju djete. Sporazumno mu određuju ime i prezime. Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kada bude usvojeno. Roditelji su duzni da se staraju o obrazovanju svoje djece. a ako ne postignu sporazum o tome odlucuje organ starateljstva. nego prema svojim mogucnostima i sposobnostima djeteta i o njegovom visokom obrazovanju. ne stara se o djetetu ili napusta dijete pa se time dovede u opasnost zivot djeteta i njegovo zdravlje. dostojanstva.Roditelji se ne mogu odreci rodieljskog staranja. cuvati dijete od svih poroka. upravljaju njegovom imovinom i imaju pravo i zivjeti sa djetetom. roditelji su duzni izdrzavati ga dok ta nesposobnost traje. tako da je nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot. Ako je punoljetno dijete bolesno ili ima fizicke ili psihicke nedostatke. interesima i obavezama. Te osobe nazivamo štićenicima. Ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju roditelji su duzni osigurati mu odrzavanje i nakon punoljetnosti a najduze do navrsene 26 godine. Organ starateljstva sticeniku imenuje staratelja. a moze starateljstvo vrsiti i neposredno sam organ. Ako takav roditelj nije izdrzavao svoje dijete u vrijeme dok je on bio obavezan da ga izdrzava. sud ce u vanparnicnom postupku oduzeti roditeljsko staranje. Izricanjem te mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu osim obaveze izdrzavanja djeteta. ne samo o osnovnom i srednjoskolskom. Roditelji su duzni starati se i o zivotu i zdravlju djeteta. 113 | P a g e .

dobitak od igara na srecu i prihodi od intelektualnog vlasnistva. Bracnim ugovorom se mogu urediti imovinsko pravni odnosi bracnih partnera prilikom sklapanja braka kao i u toku bracne zajednice. Pravo na izdrzavanje prestaje ako izdrzavani razvedeni bracni partner sklopi novi brak ili zasnuje vanbracnu zajednicu. Ovo pod uslovom da nisu drugacije ugovorili. Pravo na izdrzavanje ostvaruje se onim redom kako bi oni bili pozvani na nasljeđivanje. Izuzetno. BRAČNA STEČEVINA I PODJELA? Bracni partneri mogu imati bracnu stecevinu i posebnu imovinu. Bracna stecevina cini imovinu koju su oni stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice kao i prihodi iz takve imovine. ima pravo na izdrzavanje od svog bracnog partnera srazmjerno njegovim mogucnostima. Bracna stecevina se dijeli najprije predbracnim ili bracnim ugovorom ako postoji. pa bi to izdrzavanje predstavljalo ocitu nepravdu. Na ove ugovore uvijek se primjenjuje domace pozitivno pravo i ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave. 114 | P a g e . odnosno razvedenog bracnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda grubo i nedolicno ponasao u bracnoj zajednici. Sud moze odbiti zahtjev za izdrzavanje bracnog. Ugovor je jaci pravni osnov od zakona kada je u pitanju bracna stecevina i njena dioba. POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA? Pokrece se tuzbom a moze i zahtjevom za sporazumni razvod braka. Zahtjev za izdrzavanje moze se postaviti do zakljucenja glavne rasprave u postupku za ponistenje ili razvod braka. sestara kao i u odnosu na malodobne osobe. IZDRŽAVANJE BRAČNOG I VANBRAČNOG DRUGA? Bracni partener koji nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine a nesposoban je za rad i ne moze se zaposliti. Bracnu stecevinu cine i pokloni trecih osoba ucinjenih u vrijeme trajanja bracne zajednice.Obveza izdrzavanja postoji izmedu brace. Pripadnost bracne stecevine u jednakim dijelovima ne odnosi se samo na bracnu stecevinu koja je nastala nakon stupanja na snagu novog zakona nego i na ranije nastalnu bracnu stecevinu tako da je ovaj zakon propisao da ukoliko je u zemljisnim knjigama kao vlasnik bracne stecevine upisan jedan bracni partner drugi moze traziti ispravku upisa. Bracni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bracnoj stecevini. se moze traziti tuzbom i u roku od jedne godine od prestanka braka ako su ti uslovi postojali u vrijeme glavne rasprave.

Nije ograniceno niti rokom a ni uvjetima. 5. 3. 115 | P a g e . obrazovne i druge ustanove koje u obavljanju svoje duznosti saznaju za ucinjeno nasilje. zabrana priblizavanja zrtvi nasilja. obavezno lijecenje od ovisnosti bilo koje vrste. Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarjeva. obaveza psihosocijalnog tretmana. Testament je jaci pravni osnov pozivanja na naslijede u odnosu na zakon. 2.Za sudenje u bracnim sporovima nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni partneri imali poslijednje zajednicko prebivaliste. svojerucno pisanje. tuzilac moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog. udaljenje iz stana. Duzni su odmah po saznanju prijaviti ucinjeno nasilje nadleznoj policijskoj upravi. Pravo na tuzbu za ponstenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih partnera. nastavnici. ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI Zastitu od nasilnickog ponasanja duzni su pruziti policija. 4. vaspitaci. 6. Eventualni dijelovi koji su pisani od druge osobe ili putem masine ne cine testament nevaznim u cjelosti nego samo u dijelu koji su tako napisani. Protiv ucinioca nasilja u porodici mogu se izreci zastitne mjere: 1. osiguranje zastite osobi izlozenoj nasilju. zdravstveni i socijalni radnici. kuce ili nekog drugog stambenog prostora. SVOJERUČNI TESTAMENT On je punovazan ako ga je testator napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. ali vec zapoceti postupak mogu nastaviti. U parnici za razvod braka. organ starateljstva i sud. zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izlozene nasilju. a uz njegov pristanak dok se postupak pravomocno ne zavrsi (dok se ne odluci po zalbi). Uslov je dakle.

sudija objasni testatoru pripise koji ogranicavaju raspolaganje ali i na mogucnost iskljucenja iz nuznog dijela nuznih nasljednika. On najprije utvrduje identitet testatora i to putem javnih isprava sa fotografijom. Kazivanje testatora se vjerno unosi i to po mogucnosti rijecima samog testatora. potrebna su dva svjedoka. Valjan je ovakav testament i kada testator koji je inace pismen. 116 | P a g e . U prvom slucaju (ako je pismen). a zatim ce i sam sudija potpisati testament. Moze se staviti nadimak. Ako testator zna da cita i pise sudija ce testament dati testatoru da ga procita i potpise. Prije sacinjavanja testamenta. majka. oznaciti datum i staviti pecat. stavi otisak kaziprsta. rasudivanja. a zbog bolesti ne moze da se potpise. odnosno da nije u stanju da procita testament. nisu potrebni testamentarni svjedoci a u drugom slucaju (ako je nepismen). Mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezan sud bez obzira odlakle je testator. Nakon toga sudija potvrduje da je testator testament procitao i potpisao u njegovom prisustvu. Uvjeti forme ovog testamenta zavisni su od toga da li testator zna da cita i pise ili ne. SPORAZUM O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA? Predak moze pravnim poslom za života ustupiti i razdijeliti imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. Ne mora se stavljati ni datum kada je testament sacinjen ali je korisno da on bude naznacen. Obicno se to cini u onoj formi u kojoj je testament i sacinjen. Ako testator nije u stanju da procita testament sudija ce procitati testament u prisusustvu dva svjedoka koji se takode na testamentu potpisuju. Ova vrsta testamenta najcesce se cuva u sudu. a ako nema isprava onda putem izjava svjedoka koji imaju svoje javne isprave. nadimak. Ovaj testament sacinjava sudija. OPOZIVANJE TESTAMENTA To je izjava volje kojom zavjestilac mijenja ili u cjelosti ukida svoj raniji testament.Na kraju testamenta testator obicno stavlja puno ime i prezime ali i drugacije stavljanje imena i prezimena ne cini testament nepunovaznim. SUDSKI TESTAMENT To je redovni javni testament sastavljen po zelji testatora pred sudom. eventualnih fizickih nedostataka i da li je pismen. Svjedoci moraju biti istovremeno prisutni citanju i potpisivanju testamenta. Ovaj testament je sigurniji od svojerucnog testamenta zbog manje vjerovatnosti da ce se pogrijesiti. opcepoznati pseudonim ili jednostavno otac. Testament se moze opozvati i sacinjavanjem novog testamenta a najjednostavniji i nejsigurniji nacin za opozivanje testamenta je njegovo fizicko unistenje. U slucaju vise testamenata vazan elemenat u odlucivanju koji testament je punovazan je datum. Nakon toga sudija utvrđuje sposobnost osobe da punovazno sacini testament pitanje godina zivota. Svjedoci su punoljetne osobe i ne mogu biti potomci testatora.

Moze to biti i neka treca osoba. Ovaj ugovor se moze zakljuciti samo izmedu predaka i njegove djece i drugih potomaka i to onih koji bi u momentu zakljucenja ugovora po zakonu bili nasljednici i to samo prvog nasljednog reda. NASLJEĐIVANJE AUTORSKOG PRAVA 117 | P a g e . Karakter ovog ugovora je i obligaciono pravni a ima i elemente stvarnog prava jer se imovina razdjeljuje i ustupa.Ugovor je punovazan ako su se sva djeca i drugi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na naslijedivanje po zakonu sa ugovorom saglasili. Ako samo jedan od potomaka nije saglasan sa ugovorom nema ni punovaznog ugovora u pogledu stvarnopravnog odnosno nasljednog odnosa. U svakom slucaju ugovor se moze raskinuti kada ugovorne strane ne ispunjavaju svoje obaveze iz ugovora. Ugovor se moze raskinuti sporazmom ugovaraca. Dovoljno je da je za jednu ugovornu stranu zajednicki zivot postao podnosljiv. Takav ugovor po svojoj pravnoj prirodi zadrzava obligaciono pravni karakter i smatra se kao ugovor o poklonu. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU? To je dvostran pravni posao gdje se davalac izdrzavanja obavezuje da ce dozivotno izdravati primaoca izdrzavanja. Kada umre davalac izdrzavanja. Karakteristicno je da nakon zakljucenja ovog ugovora dakle ustupanja i raspodjele imovine medu njima nastaje obaveza jemstva u odnosu na ustupljenu imovinu. a ovaj primalac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio pod suspenzivnim rokom predaje koja se ima izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja. a kada ugovorne strane zive zajedno ugovor se moze raskinuti i kada se njihovi odnosi toliko poremete da je zajednicki zivot nepodnosljiv. Ovaj ugovor nema elemente ugovora o nasljedivaju. Steta nastaje protipravnom djelatnoscu i kada je ona nastala onda je to naknada stete. Potomak koji nije dao saglasnost moze je dati naknadno u istoj formi. Premdet ovog ugovora moze biti samo ona imovina koja je bila u vlasnistvu pretka u vrijeme zakljucenja ugovora. Sporazum moze obuhvatiti i bracnog partnera. Mora biti zakljucen u pismenoj formi i ovjeren kod sudije. Potomci ne odgovaraju za dugove ustupioca ali se i to moze ugovoriti. Ovaj ugovor ima pismenu formu i obavezu ovjere kod sudije. Kod raskida ugovora svaka ugovorna strana ima pravo traziti naknadu po pravilima oblogacionog prava. Ako jedna od ugovornih strana nije bracni partner. Ni kod ovog ugovora davalac izdrzavanja ne odgovara za obaveze primaoca izdrzavanja. bilo da se radi o sticanju bez osnova. I nakon zakljucenja ugovora primalac izdrzavanja ostaje vlasnik a to samo upucuje da se radi o dvostrano teretnom ugovoru. onda u vezi sa ovakvim ugovorom zakon daje zastitu u pogledu nuznog dijela. Sporazum je punovazan samo ako su sa njime saglasni svi akteri. moze se nastaviti ovaj ugovor. bilo da je u pitanju naknada stete. Sudija mora procitati sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma.

Protekom tih rokova autorsko djelo postaje slobodno djelo tako da se njime moze koristiti svaka osoba i bez ogranicenja. Poslije smtri autora nasljednici mogu koristiti imovinska prava ali samo u rokovima predvidenim zakonom o autorskom pravu. Npr. U slucaju nasljedivanja po zakonu. Odricanje od nasljedstva ne moze biti djelimicno niti pod bilo kojim uslovima. Osnov nasljedivanja moze biti zakon a i testament autora. na jednake djelove. nasljednicima uz oznaku nasljednih dijelova koji im pripadaju. Ako zaostavstinu cine nepokretnosti. njegov bracni partner i njegovi roditelji i to po nasljednim redovima koji su zakonom odredeni. A ako nekoj osobi pripada legat. umrlog nasljeduju samo njegova djeca. NASLJEDNIČKA IZJAVA? To je izjava nasljednika pred sudom da li se prihvata ili odrice nasljeda. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrsti umre njegovo djete. a ako nasljednik da izjavu samo u svoje ime takva izjava ne veze njegove potomke. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca). Oni nasljeđuju na jednake djelove. naljeđuju njegova djeca (pravo predstavljanja). njegovoj zaostavstini. plodouzivanje ili neko drugo pravo oznacice se i ta osoba kome to pripada. prijetnjom ili prevarom moguce je u paricnom postupku traziti ponistenje takve izjave. Negativna vazi i za potomke nasljednika. Ako nema tih nasljednika autorska imovina postaje drzavno vlasnistvo. tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). pravomocno rjesenje se dostavalja i zemljisnoknjiznom uredu radi provođenja. Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima. medutim ako nije data slobodnom voljom vec pod prinudom. a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca. ZAKONSKI NASLJEDNICI I. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. a u odredenom roku se niko ne pojavi. Ova izjava se ne moze opozvati. koji ima svoju djecu. 118 | P a g e . Ona moze biti pozitivna i negativna. Prije oca umre njegovo jedno dijete. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU? Nakon sto se raspravi zaostavstina sud donosi rjesenje o nasljedivanju koje sadrzi podatke o umrloj osobi. donosi se rjesenje da se zaostavstina preda opcini. nasljedni red Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). U rjesenju ce se takode navesti da li i koji nasljednici nasljeđuju zaostavstinu po osnovu zakona ili testamenta.Poslije smrti autora autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike. U takvom slucaju omogucice se nasljedstvo.

Njihov nuzni dio iznosi 1/3. prvi krug cine djeca umrlog i njegov bracni partner .to su apsolutni nuzni nasjednici i njihov dio iznosi ½ od onog dijela koji bi im pripadao po zakonu. ugovor o poklonu. pa i ako se odao neradu ili nepostenom zivotu. Testament. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca . Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji. naljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu. 2. zamjeni i dozivotnom izdrzavanju. pa i zakonski nasjednik ali se on samo tada zove prelegat.II. niti bračnog partnera . njegovi roditelji. III. Nuzni nasljednici se razvrstavaju u dva kruga: 1.nasljeđuju njegovi djedovi i nane. ustupanju. drugi krug cine potomci umrlog.a to su u stvari braća i sestre ostavioca.tretiraju se primjenom pravila o nuznim nasljednicima. Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavstine na koji imaju pravo nuzni nasljednici uprkos pravilima o zakonskom i testamentarnom nasljedivanju. ako nije obuhvacen bracni partner . braca i sestre - oni ostvaruju pravo na nuzni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nuznih sredstava za zivot. NUŽNI NASLJEDNICI Su odredeni najblizi srodnici umrlog koji imaju pravo na nuzni dio. njegovi usvojenici. ne postoji ogranicenje ostavioca da raspolaze svojom imovinom u cjelosti. 119 | P a g e . a to pravo mogu ostvariti samo ako nema nuznih nasljednika prvog nasljednog kruga. da se prihvati legata i da bude dostojan. U suprotnom predmet legata ostaje osobi koja je bila duzna da izvrsi legat. ZAPIS ILI LEGAT? Legat je posljednja volja kojom zavjestalac ostavlja nekoj osobi (legataru) određenu imovinsku vrijednost iz ciste zaostavstine. Da bi se legat ostvario legatar treba da nadzivi ostavioca. Moguce je da ostavilac iz nasljedstva iskljuci nuznog nasljednika ako se on od ostavioca teze ogrijesio. U odnosu na teretne pravne poslove kao sto su ugovor o prodaji. niti su oni ostavili nekog potomka. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca. nasljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje. unučad. legat. praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ½). Legatar moze biti svako lice a sto znaci i testamentarni nasljednik. ako je ucinio neko krivicno djelo.

120 | P a g e . Novi ZPP je donesen za „dobre sudije“. istina je ono što stranke dokažu u postupku. a ne materijalnoj istini (daje mogućnost strankama da one odrede mjeru zaštite svojih građanskih prava. samo stranke imaju pravo da predlažu dokaze). Novi ZPP teži ka formalnoj.. a pravda je promjenjiva kategorija. Ako se odrekne legata ili legatar postane nedostojan pravo na legat utvrduje se rjesenjem o nasljedivanju ili se utvrduje samo postojanje legata i ne naređuje njegovo izvrsenje..Pravo na legat se gasi ako legatar umre prije ostavioca.. te mogu brže i efikasnije završavati slučajeve. koji dobro vladaju pravom..

NADLEŽNOST Prema važećem zakonodavstvu. sva nadležnost u oblasti parnice je na opštinskim sudovima. Tu sposobnost imaju sva lica koja imaju mogućnost sticanja prava i obaveza na području građansko-pravnih odnosa. Stranačka sposobnost pretpostavlja potpunu poslovnu sposobnost. Stranačka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u postupku. Parnična sposobnost je sposobnost stranke da sama preduzima radnje u postupku. Prigovor nedostatka stvarne legitimacije je materijalno-pravne prirode i o njemu se odlučuje presudom. osim postupka priznavanja stranih sudskih odluka. a obrnuto nije uvijek slučaj. sud će rješenjem ukinuti sve do tada provedene radnje koje su zahvaćene tim nedostatkom. taj nedostatak – ukoliko je otklonjiv – otklonit će i nastaviti sa postupkom. Rok za ispravljanje tužbe ne može biti duži od osam dana (čini se da je prekluzivan rok. i kao takva je procesna pretpostavka uopšte za vođenje postupka. Ona može biti djelomično ili potpuno ograničena (kao kod lica do 14 godina ili kod lica kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost). Parnična sposobnost je uža od stranačke sposobnosti. Kod fizičkih lica stiče se rođenjem. Stvarna legitimacija može biti aktivna i pasivna. koje predstavljaju procesnu legitimaciju. To je odnos materijalno-pravne prirode samih stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte građansko-pravnog odnosa. a kod pravnih lica u skladu sa materijalnim propisom i upisom u registar pravnih lica. Poslovna sposobnost je izjednačena kod fizičkih i pravnih lica. Tužba se uvijek odbacuje (cjenjenje procesnih pretpostavki) putem rješenja. ono mora imati stranačku i parničnu sposobnost. te odbaciti tužbu. i punoljetna lica mogu imati ograničenu poslovnu sposobnost i ona su tada u postupku sposobna samo u granicama svoje poslovne sposobnosti. međutim dovoljno je da „tuženi poduzme radnje u pravcu ispravljanja tužbe“). međutim. a tužbeni zahtjev se odbija (meritorno odlučivanje) putem presude. Ako je pak nedostatak neotklonjiv. a o njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. STVARNA LEGITIMACIJA Za razliku od stranačke i parnične sposobnosti. Ako sud utvrdi da lice nema stranačku sposobnost.ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU STRANKE U POSTUPKU Da bi neko fizičko ili pravno lice bilo stranka u postupku. s tim što i stranke mogu istaći takav prigovor. postoji i građansko-pravna legitimacija koja se zove stvarna legitimacija. 121 | P a g e . te možemo zaključiti da svako lice koje je parnično sposobno istovremeno je i stranački sposobno.

grupa radnika koja zahtjeva ista prava iz radnog odnosa kod istog poslodavca). suvlasnici. bračni drugovi). sunasljednici. te dostava nije uspjela. a ne prema zastupnicima lično. Svi formalni suparničari su obični. međutim ima slučajeva kada i materijalni suparničari mogu biti obični (npr. Zakon je odredio slučajeve u kojima se može postaviti privremeni zastupnik – ograničenje poslovne sposobnosti. a izuzetno i pravno lice (npr. čime se spriječava nadripisarstvo u ovoj oblasti. ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici i ako njihova prava i obaveze proističu iz istog činjeničnog i pravnog osnova. kao i u toku revizionog postupka) po službenoj dužnosti pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomoćnik ovlašteno za zastupanje. obično i formalno. SUPARNIČARSTVO (SUPARNIČARI) Suparničarstvo može biti materijalno. Prema zakonu. Novi ZPP uvodi zabranu advokatu da ovlasti drugoga advokata na njegovu zamjenu u preduzimanju radnji zastupanja na glavnoj raspravi bez izričitog ovlaštenja stranke. kao i odgovornost advokata i odgovornost fizičkog lica. Punomoćnik može biti svako parnično sposobno fizičko lice. Riječ je o procesnoj zajednici. Obim punomoći je važno pitanje na ispitu. To ovlaštenje stranka može dati u punomoći ili naknadno. tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci. a njihova prava i obaveze ne proizilaze iz istog činjeničnog i pravnog osnova. kao i parnično sposobne stranke kada ih one ovlaste.ZASTUPNICI STRANAKA To su lica koja vode parnicu umjesto stranke i u njeno ime. što znači da tužbeni zahtjev može biti usvojen ili odbijen. ali samo tuženoj stranci. advokatska društva). Lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom sposobnošću zastupaju zakonski zastupnici. Privremeni zastupnik može se postaviti u određenim slučajevima. UMJEŠAČ 122 | P a g e . a u vezi sa predmetom spora (npr. Privremenog zastupnika postavlja organ starateljstva. ona ima pravno dejstvo u odnosu na sve suparničare. Ograničenje postoji i za fizička lica koje bi imale status punomoćnika (to mogu biti samo bračni drug. srodnici po krvi ili tazbini). kada se radi o zahtjevu iste vrste i istom stvarno i mjesno nadležnom sudu (npr. Karakteristično je da se spor kod materijalnih suparničara može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. Obični suparničari su ona lica protiv kojih se može donijeti sadržajno različita presuda. Ti suparničari su se i prije i izvan parnice nalazili u nekoj pravnoj zajednici. Formalni suparničari su ona lica među kojima izvan parnice ne postoji pravna zajednica. Punomoćnici zastupaju lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom parničnom sposobnošću preko njihovih zakonskih zastupnika. nedostatak zakonskog zastupnika. nalazi se u inostranstvu. te kada tuženi nema određeno prebivalište. vanbračni drug. Kada jedan ovakav suparničar preduzme neku radnju u postupku. sud tokom cijelog postupka (u toku prvostepenog i drugostepenog. Materijalni suparničari su više lica koja mogu jednom tužbom tužiti ili biti tuženi. suprotni interesi stranke i zakonskog zastupnika. ??). a samo izuzetno to ovlaštenje ima sud.

b) pitanje presuđene stvari. a i stranke po tom osnovu mogu podnijeti prigovor sudu. parnični postupak se ne može pokrenuti po službenoj dužnosti. kao i rokova zastarjelosti i dospjelosti. Ona može biti data i usmeno na zapisnik kod parničnog suda. Sa druge strane. to važi i za tužbu. odreći se od tužbenog zahtjeva.. što znači da se stranci ne može dosuditi ono što nije tražila. Isti slučaj je u postojanju presuđene stvari (res iudicata). jer i tu sud pazi po službenoj dužnosti. sud po službenoj dužnosti pazi na postojanje takve parnice (litispendencija). Za razliku od drugih postupaka. pri čemu nije potrebno da tužilac dokazuje pravni interes.Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče pobijedi ili uspije jedna stranka.. trpi ili propusti. to ne spriječava sud da vodi parnicu između istih stranaka. sklopiti poravnanje i u tom pogledu su njegova dispozitivna prava široka. Umiješanjem u parnicu on je prihvata u onom stanju u kakvom je ona bila u trenutku miješanja. a prigovor mogu podnijeti i stranke. Ne mogu se podnijeti niti teći dvije parnice po istom zahtjevu i između istih stranaka. Umješač se može pridružiti parnici sve do pravosnažnosti presude. 123 | P a g e . Tužba je podnesak kao i svaki drugi. Što važi po opštim pravilima za sve podneske. Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom na odgovor. priznati tužbeni zahtjev. Po svom sadržaju mogu biti: a) Kondemnatorne ili obvezujuće. d) nema povlačenja tužbe bez pristanka tuženog. VRSTE TUŽBI Tužbe se dijele na građansko-pravne i procesno-pravne. b) iscrpljuje se pravo alternativnog izbora obaveza. niti više od onoga što je tražila. c) ako stranka otuđi stvar u toku postupka. Materijalno-pravne posljedice dostave tužbe na odgovor: a) nastaje prekid prekluzivnih rokova za podnošenje tužbe. sud raspravlja i odlučuje samo u granicama zahtjeva iz tužbe i eventualne protutužbe. Tužilac može povući tužbu. PARNIČNI POSTUPAK? TUŽBA Podnošenje tužbe Tužba je prva procesna radnja. kojima se traži ispunjenje određene obaveze tuženog da nešto učini. kojom se pokreće parnični postupak u cilju zaštite određenog subjektivnog prava. c) savjesni posjednik postaje nesavjestan. Momentom dostave tužbe tuženom na odgovor nastaju slijedeće procesno-pravne posljedice: a) pitanje prigovora litispendencije.

ovo načelo je jako ograničeno i objektivizirano i obuhvata slijedeće radnje: ispitivanje tužbe. vrijednost spora. ne može promijeniti zahtjev. sud će tužbu odbaciti. tu se sud ne smije držati pasivno. kao i sve ostale elemente koje sadrže podnesci. NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA a) Načelo zakonitosti. za razliku od presuda po osnovu kondemnatornih i konstitutivnih tužbi! c) Konstitutivne ili preobražajne tužbe. a obično su to tužbe iz izvršnog. Pravni interes postoji kada se isti rezultat ne može postići kondemnatornom tužbom. Tužilac ovdje mora imati pravni interes. d) Načelo traženja istine. Ovdje je važno naglasiti da sud nije vezan za pravni osnov. pravni osnov. pa i onda kada njih same stranke nisu predložile.b) Deklaratorne. Što nije predviđeno u zakonu. Na taj način se dolazi do formalne istine (dok je po ranijem zakonu sud mogao dati upute procesno-pravne prirode neukoj stranci. jer u jednom slučaju stranka jeste istakla neki prigovor. koje podrazumijeva zahtjev stroge primjene zakona. ne može iznositi nove činjenice i predlagati dokaze (to dovodi do situacija u praksi kada se u vrlo sličnim slučajevima donose različite presude. 124 | P a g e . stečajnog. sada više to ne smije činiti!). Sve parnične radnje moraju se zasnivati na zakonu. činjenice i dokaze. Zakon propisuje uslove podnošenja ovih tužbi. kojima se traži ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili njegova promjena ili razvrgnuće. ostavinskog i drugih postupaka. b) Načelo oficijelnosti se odnosi samo na procesne radnje koje sud sam preduzima po službenoj dužnosti. U tom dijelu je sud samo pasivni posmatrač i na osnovu takvog raspravljanja donosi svoju odluku. utvrđujuće ili prejudicione. to u parničnom postupku u pravilu nije ni dopušteno. iz kojeg proizilazi pravo ili pravni odnos. kojima se traži utvrđivanje nekog sadržaja. po kojem sud više nije dužan da utvrđuje činjenice koje stranka nije iznijela. a u drugom jeste!!) c) Raspravno načelo daje strankama svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala. jer ako tužilac nema pravni interes. Ovdje se radi o strogom legalitetu i sud nema nikakvih diskrecionih ovlaštenja. Prema novom ZPP-u. tužbeni zahtjev. Po ranijem zakonu sud je u skladu sa načelom oficijelnosti bio dužan da utvrđuje činjenice i izvodi dokaze koji su relevantni za rješavanje spora. pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava. Odluka suda je vezana samo za procesnu građu koju su prikupile stranke. Sud nije ovlašten da postupak provodi po načelima pravičnosti (!). dostavljanje tužbe. SADRŽAJ TUŽBE Tužba mora sadržavati osnov za nadležnost. Presude po osnovu deklaratornih tužbi ne mogu biti predmet izvršenja. Sud ne može pokrenuti parnicu. To su obično tužbe iz imovinsko-pravnih odnosa i porodičnog prava.

izuzeće sudije). Te pripreme obuhvataju: prethodno ispitivanje tužbe. Mjesna nadležnost može biti opšta. Prigovor mjesne nadležnosti stranka može istaći najkasnije u odgovoru na tužbu. To je procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne pomoći. isključiva i supsidijarna. dostavu tužbe tuženom na odgovor. Pravni osnov je također obavezan elemenat tužbe. Vrijednost spora je kriterij za određivanje troškova postupka. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti samo kada za taj spor postoji isključiva mjesna nadležnost drugog suda (npr. odnosno pravne zaštite. jer se njime traži pravosnažno odlučivanje o jednoj pravnoj posljedici. a ne i na stvarnu nadležnost (ovo iz razloga što je to pitanje rješio Zakon o sudovima u FBiH dajući svu tu nadležnost opštinskim sudovima). sporovi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi) i najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu. Delegacija može biti nužna (npr. koji mora biti u pismenom obliku. smatra se nenadležnim i za rješavanje nadležnosti predmet proslijeđuje višem sudu. te blagovremenosti podnošenja tužbe. kojem je predmet ustupljen kao nadležnom. o kojoj sud treba da donese odluku. Prethodno ispitivanje tužbe obuhvata ispitivanje da li je tužba razumljiva i potpuna. a ne same činjenice. iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se traži tužbom. vrste postupka i prava na reviziju. ili eventualnoj ili alternativnoj obavezi (facultas alternativa). sudija je stranka u sporu) i generalna (drugi razlozi). 125 | P a g e . to se ne odnosi na neku ispravku npr!! Tužbeni zahtjev predstavlja jedan od osnovnih elemenata tužbe. ali i kada nije naveden sud će postupiti po tužbi. pravilnosti zastupanja. stranačke i parnične sposobnosti. Sud nije vezan za pravni osnov kojeg je tužilac naznačio u tužbi. Delegacija nadležnosti je moguća kada viši sud odredi drugi mjesno nadležni sud za rješavanje. Izmjena pravnog osnova ne predstavlja preinačenje tužbe ili promjenu tužbenog zahtjeva!!! Postupanje po tužbi? Odmah nakon prijema tužbe započinje pripremanje glavne rasprave. Moguć je i sporazum o mjesnoj nadležnosti. ispitivanje stvarne nadležnosti. uglavnom se misli na mjesnu. Tužbeni zahtjev mora biti određen. potpisan od strane stranaka. Primjer: Isključiva mjesna nadležnost s obzirom na mjesto gdje se nalazi nekretnina postoji samo u slučaju postojanja spora o nepokretnosti. izberiva. Sukob nadležnosti postoji kada sud. svrshishodna (npr. U nedostatku ovog elementa. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. Činjenični osnov čine pravno relevantne činjenice.Kada je u pitanju nadležnost. tužba se ne može vratiti na ispravku. mora se ticati određenog spora ili više određenih sporova koji bi proizilazili iz istog pravnog odnosa. U tužbi se može podnijeti više tužbenih zahtjeva i u takvim slučajevima se radi o objektivnoj kumulaciji. Predmet dokazivanja su tvrdnje o činjenicama.

g) da se tužilac odrekao tužbenog zahtjeva. a ako je prvotuženi se upustio već u parnicu i dao odgovor na tužbu. onda se traži i njegov pristanak na ovakvu preinaku tužbe. ili zato što još nije formirana neka služba. Preinačenje je moguće najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave. Povlačenje tužbe znači da je tužilac odustao od svoga prava na određenu pravnu zaštitu. O procesno-pravnim pretpostavkama sud vodi računa po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka. prebivalište ili boravište ili sjedište. nakon toga samo ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena ka odugovlačenju postupka i ako tuženi na to pristane. već će se odbiti tužbeni zahtjev. c) da je tužba povučena. proširenje postojećeg zahtjeva ili isticanje novog zahtjeva. a od materijalno-pravnih činjenica zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. sadržaj izjave i potpis podnosioca. Od procesno-pravnih elemenata zavisi dopuštenost tužbe. ili uz pristanak tuženog sve do zaključenja glavne rasprave. što znači da se ista može ponovo podnijeti. b) da je tužba neblagovremena. Povlačenje tužbe može biti djelomično ili u cjelosti. koje se odnosi na stranke. te h) da nepostoji pravni interes kod tužbe za utvrđivanje. na primjer zato što još nije donesen neki zakon. preinaka je moguća ako sud utvrdi da tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije i ako je tuženi u mogućnosti da odmah raspravlja po preinačenoj tužbi. ako pripremno ročište nije održano. Subjektivno preinačenje tužbe postoji kada tužilac pored ili umjesto ranije označenog tuženog označi drugo lice. koje se odnosi na tužbeni zahtjev. i subjektivno preinačenje. e) da je o istom zahtjevu već pravosnažno završen postupak. Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba. Preinačenje tužbe ? Može biti objektivno preinačenje. kao da tužba nije ni podnesena. f) da je sklopljena sudska nagodba. Ako tuženi ne pristane na preinačenje. Ako se podnese tužba zbog nedospjele obaveze. 126 | P a g e . predmet spora.Tužba je potpuna ako ima oznaku suda. Povlačenje tužbe? Povlačenje tužbe je moguće bez pristanka tuženog prije dostavljanja tužbe tuženome. Objektivno preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva. d) da o istom zahtjevu već teče parnica. Novotuženi mora pristati da stupi u parnicu. tužba se neće odbaciti. ili iz drugih sličnih razloga. Tužba se ne može odbaciti zbog „preuranjenosti“ tužbenog zahtjeva. Tužba se odbacuje rješenjem kada sud utvrdi: a) da nije nadležan. osim u brakorazvodnim sporovima. Načelno se tužba ne može povući nakon zaključenja glavne rasprave. ime i prezime ili naziv pravnog lica. Svi ovi elementi su procesno-pravne prirode i oni se razlikuju od materijalno-pravnih činjenica.

Ovakva presuda ima učinak pravosnažne presude. pa tužilac ne može ponovno podnijeti tu istu tužbu. Pripremno ročište se uvijek zakazuje kada nema odgovora na tužbu. nedolazak tužioca na pripremno ročište.Za razliku od izjave tužioca o povlačenju tužbe. Pripremno ročište? To je završna faza pripremanja za glavnu raspravu. Tok pripremnog ročišta? 127 | P a g e . kompenzirati (npr. pa sud u takvom slučaju donosi presudu zbog odricanja. tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu. iako je uredno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak). a samo izuzetno se glavna rasprava može zakazati bez pripremnog ročišta. i to u roku od 30 dana. Odricanje od tužbenog zahtjeva? To je izjava tužioca kojom se definitivno odriče prava na pravnu zaštitu određenog sadržaja. Protivtužbu je moguće podnijeti ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa zahtjevom iz tužbe. Rješenje o zakazivanju mora sadržavati posljedice eventualnog izostanka sa pripremnog ročišta i upozoravaju stranke da najkasnije na tom ročištu mogu iznijeti činjenice i predložiti dokaze. jer se takvi zahtjevi mogu ostvariti i u posebnoj parnici. Zakon predviđa obaveznu konsultaciju sa strankama. te ako je po srijedi nadležnost istog suda. Odgovor na tužbu? Nakon prijema tužbe sa prilozima. koja se odnosi na datum zakazivanja. Protivtužba? Radi se o samostalnom zahtjevu protiv tužioca kojeg je tuženi u parnici koju je tužilac pokrenuo protiv njega istakao pred istim sudom. Protivtužba je samo mogućnost. važi i za protivtužbu. ali i na neformalan plan suđenja. jer ako se ne dostavi odgovor na tužbu moguće je donijeti presudu zbog propuštanja. a ne i dužnost. Dostavljanjem odgovora na tužbu tuženi se upušta u raspravljanje. Pripremno ročište se zakazuje nakon prijema odgovora na tužbu. Dostavljanje odgovora je obavezno. Predviđeno je da se postupak u pravilu sastoji od dva ročišta: pripremnog ročišta i ročišta za glavnu raspravu. zakon poznaje i takozvanu presumpciju ili fikciju povlačenja tužbe (npr. Sve što važi za tužbu. novčani zahtjevi). ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti. Zakazivanje pripremnog ročišta uglavnom je obavezno. tj.

odlaganje i nastavak ročišta? 128 | P a g e . Glavna rasprava? Predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda. a tuženi potom izlaže svoj odgovor na tužbu. Zatim se saslušavaju svjedoci. Zatim se odlučuje o pitanjima koja će se raspravljati na ročištu za glavnu raspravu i o dokazima koji će se izvesti. Sud mora paziti na nepristrasnost u svom nastojanju da stranke zaključe sudsku nagodbu. Na ročištu ukratko tužilac izlaže tužbu. a najkasnije u roku od pet godina od dana njenog zaključenja. Postoji i Zakon o medijaciji sa popratnim podzakonskim propisima. i to prvo svjedoci koje je predložio tužilac. ali može biti zakazana i održana i odmah nakon pripremnog ročišta. a potom svjedoci koje je predložio tuženi. Sudska nagodba nastaje kada je stranke potpišu. Medijacija? Novi ZPP poznaje i alternativno rješavanje sporova putem medijacije. Zatim se raspravlja o procesnim pitanjima. obznani se predmet raspravljanja te se utvrdi da li su pozvane stranke i prisutne. Novi ZPP ne daje mogućnost ponovnog otvaranja glavne rasprave. a potrebna je saglasnost stranaka. ako takav prijedlog postoji. a onda o prijedlozima stranaka i činjenicama kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge. Potom prvo tužilac ukratko izlaže bitna pitanja iz tužbe i pročita isprave. kojim se uređuje i materijalno-pravni i procesnopravni odnos. nakon izlaganja odgovora na tužbu prvo se pristupa saslušanju stranaka. Odgoda. Medijaciju može predložiti sud. koje se preduzimaju radi utvrđenja relevantnih činjenica na koje će sud primjeniti materijalno pravo prilikom donošenja svoje odluke. Sudska nagodba se pobija tužbom u roku od tri mjeseca od dana saznanja.Na pripremnom ročištu se otklanjaju sve smetnje koje spriječavaju dalje postupanje suda. a zatim tuženi izlaže odgovor na tužbu. Sudska nagodba? Sudska nagodba se može zaključiti u toku cijelog postupka. Nakon što se glavna rasprava otvori. Nakon okončanja svih ovih faza zaključuje se glavna rasprava. a čija je posljedica pravosnažnost. Prema odredbama o redoslijedu izvođenja dokaza. ima karakter pravosnažne presude i predstavlja izvršni naslov. Po zaključenju glavne rasprave sudija mora obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude. Glavna rasprava se zakazuje 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. Ona predstavlja jednu vrstu ugovora.

isprave. Sudske odluke? Parnične radnje kojima se rješavaju pojedina pravna pitanja iz građanskog spora. jer se samo na njima može zasnivati donošenje odluke. b) Presuda na osnovu odricanja Presuda na osnovu odricanja predstavlja izjavu tužioca.. i to pitanja materijalno-pravne i procesno-pravne prirode. Sud će odbiti donošenje presude na osnovu priznanja kada je u pitanju zahtjev sa kojim stranke ne mogu raspolagati. Oblik odluke je presuda i rješenje. iako izreka glasi da se tužbeni zahtjev odbija. Ne može se rasprava odložiti na period duži od 30 dana. Dokazna sredstva su: uviđaj. kako u pogledu razloga. Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tužbenog zahtjeva. 129 | P a g e . niti uslovljeno bilo čime. datu pismeno ili usmeno. kojom se on odriče od toga da sud zaštiti neko njegovo subjektivno pravo. a i na raspravi koja je zakazana povodom žalbe pred drugostepenim sudom. Presudom se meritorno odlučuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se vodi parnica (tužbeni zahtjev. a odlaganje podrazumijeva situaciju kada se ročište već vodi. ZPP također poznaje i institut osiguranja dokaza. ZPP poznaje slijedeće presude: a) Presuda na osnovu priznanja Presuda na osnovu priznanja donosi se na temelju jednostrane izjave volje tuženog kojom on priznaje tužbeni zahtjev. vještačenja (samo jedan vještak jedne struke!). Priznanje tužbenog zahtjeva moguće je do zaključenja glavne rasprave. protivtužbeni zahtjev. Novi ZPP razlikuje odgodu od odlaganja. Nakon pravosnažnosti ove presude ona ima dejstvo presuđene stvari (res iudicata). Priznanje ne smije biti vezano za neki rok. Odgoda predstavlja odluku suda da se glavno ročište ne otvara. a može se opozvati do donošenja presude. tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlaže.. Dokazivanje? U postupku treba dokazivati samo pravno relevantne činjenice. Ova presuda se može donijeti sve do zaključenja glavne rasprave. te prigovor prebijanja). svjedoci. a ne samo činjenice iz kojih proizilazi osnovanost tužbenog zahtjeva. saslušanja parničnih stranaka. na temelju pravne logike!). Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju ocjenjuje izvedene dokaze i donosi zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije dokazana (naravno.Odgoda i odlaganje su novim ZPP-om znatno ograničeni.

Ako je zahtjev očigledno neosnovan i ako sa njim stranke ne mogu raspolagati. Rok za podnošenje ovog prijedloga je 30 dana. bez obzira kada je preuzimanje presude izvršeno (zloupotreba u praksi. već samo da li je pitanje raspravljeno). ali tuženi može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. sud je dužan o tome izvjestiti predsjednika suda i navesti razloge propuštanja. sud može odbiti tužbeni zahtjev. Određivanje roka za izradu presude je novost u ZPP i od tog roka počinje teći i rok za žalbu. U slučaju propuštanja ovog roka. protiv takvog rješenja tuženom je dopuštena žalba. Stranke nemaju pravo žalbe na ovu presudu. donijet će i rješenje kojim se ukida presuda zbog propuštanja. a ne po službenoj dužnosti suda. Preuzimanje presude? Preuzimanje presude vrše stranke. koja zamjenjuje raniju presudu zbog izostanka.). ako neki od uslova nije ispunjen. Ako je prijedlog neblagovremen. nego samo osnovanost prijedloga za povrat u prijašnje stanje. Ako sud odbije prijedlog za povraćaj. sud će ga odbaciti rješenjem.. Ispravljanje presude vrši sud po službenoj dužnosti. Međutim. 130 | P a g e . sud će odbiti donošenje ove presude. odnosno njihovi punomoćnici u zgradi suda. Ako sud usvoji prijedlog za povraćaj. Dopunska presuda se donosi samo na prijedlog stranke. Žalbeni rok počinje teći 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. Ispravljanje presude? Prilikom izrade presude može doći do greške u imenima. Da bi sud mogao donijeti ovu presudu potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi. takvom žalbom ne može se pobijati sam meritum presude. Izuzetak su presude zbog propuštanja i presude donesene u drugostepenom postupku na sjednici vijeća. izigravanje ovog roka putem uvođenja dostavljanja presude. jer nije dao odgovor na tužbu. Dopunska presuda? Ova presuda se donosi kada sud propusti da odluči o dijelu tužbenog zahtjeva ili o svim tužbenim zahtjevima o kojima mora da odluči i o kojima je već raspravljeno. Ako prijedlog pak nije osnovan. Donošenje presude? Obaveza je suda da izradi presudu u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. a i po prijedlogu stranaka. brojevima. Takve greške ne smiju imati uticaja na suštinu presude. te drugim očitim pogreškama u pisanju i računanju. Njome se sankcioniše pasivnost tuženog.. sud će ga opet rješenjem odbiti (ne cijeni se osnovanost.c) Presuda zbog propuštanja Ova presuda je novost u našem procesnom pravu.

naznaku da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelini. izuzetak je samo kada ih podnosilac žalbe bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zaključenja glavne rasprave. dispozitivna stranačka radnja. Stranka se može odreći žalbe ili odustati od žalbe. a meritorno samo u postupku smetanja posjeda.Prijedlog za ispravak nije vezan rokom. a ako se žalba na presudu odnosi samo na okolnosti ispravke. Odredbe koje se odnose na presudu na odgovarajući način valja primjenjivati i na rješenja. kojom se pobija prvostepena presuda i od suda traži njena izmjena ili ukidanje ili preinačenje. Rješenja? Odlukom u formi rješenja sud u pravilu odlučuje o procesnim pitanjima. Žalbeni razlozi: a) Povreda odredaba parničnog postupka (koja je uticala na pravilnost donesene odluke!) b) Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje c) Pogrešna primjena materijalnog prava Drugi su razlozi žalbe kada je u pitanju presuda na osnovu priznanja ili odricanja: a) Povreda postupka b) Izjava o priznanju ili odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare 131 | P a g e . kada upravlja parnicom. onda takvu žalbu sud uzima i tretira kao prijedlog za ispravku. razloge žalbe i potpis podnosioca žalbe. Rok za podnošenje žalbe je prekluzivan. U pravilu se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. a pod propisanim uslovima i umješači. Protiv rješenja o ispravci dopuštena je posebna žalba. Žalba protiv presude? Redovan pravni lijek. Zakon strogo propisuje formu žalbe (traži se pismena forma i navedeni su svi elementi žalbe koji su obavezni). Pravo na žalbu imaju stranke. Sadržina žalbe? Žalba mora sadržavati oznaku presude protiv koje se izjavljuje. Dopuna žalbe mora biti podnijeta u roku za žalbu. tako da se ispravak može vršiti u bilo koje vrijeme.

Ako se blagovremena žalba dostavi nenadležnom sudu. nepotpunu ili nedozvoljenu (putem rješenja) 2. koji traje od podnošenja žalbe do donošenja drugostepene odluke.Postupak prvostepenog suda po žalbi? Izjavljivanjem žalbe počinje postupak po žalbi. ovo nije uvažavanje žalbe!!) 4. pa stigne nadležnom sudu nakon žalbenog roka. Odlučujući po žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave drugostepeni sud može: 1. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu (putem presude) 3. Drugostepeni sud nije u mogućnosti drugačijom ocjenom izvedenih dokaza na sjednici vijeća donijeti drugačiju odluku! Mogućnost održavanja rasprave pred drugostepenim sudom postoji samo u slučaju kada se pobija presuda. a ne i rješenje! Raspravu pred drugostepenim sudom vodi sudija-izvjestilac u sastavu istog vijeća koje je odlučilo da se otvori ova rasprava. Postupak pred drugostepenim sudom? Kada se spis prvostepenog suda sa žalbom dostavi drugostepenom sudu. započinje postupak pred drugostepenim sudom. Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (putem rješenja. kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. Zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada utvrdi da radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja jeste potrebno utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze. Drugostepeni sud odluke donosi na sjednici vijeća ili nakon održane glavne rasprave. Preinačiti prvostepenu presudu. 132 | P a g e . Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. smatra se da je blagovremeno podnijeta. Ovo samo u slučaju ako se takvo podnošenje žalbe može pripisati neznanju ili očiglednoj omaški podnosioca žalbe. Prvostepeni sud je obavezan da blagovremenu. Obično ovaj sudija i predsjedava raspravi. a protivna stranka nije dužna iskoristiti mogućnost odgovora. potpunu i dozvoljenu žalbu dostavi na odgovor protivnoj stranci. Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu 5. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu.

Sve odredbe koje uređuju žalbu na presudu odnose se i na žalbu na rješenje. devolutivan. nesuspenzivan. Žalba protiv rješenja? Ako zakonom nije izričito propisano da žalba protiv određenog rješenja prvostepenog suda nije dozvoljena. Dopustivost revizije Reviziju stranka može podnijeti protiv drugostepene presude samo ukoliko je ona izrečena na njenu štetu.000 KM. a po potrebi predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno postupanje Revizija? Vanredan. ograničeni i dvostrani pravni lijek. Kada zakon propisuje da nije dozvoljena posebna žalba. Za reviziju je propisana stroga pismena forma i obavezni elementi. tako da nedostatak bilo kojeg od tih elemenata reviziju čini nepotpunom (kada se vraća na ispravak ili dopunu) ili nedozvoljenom. nepotpunu ili nedozvoljenu 2. samostalan. izjava da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelosti. Uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti. i to samo ako je riječ o predmetu gdje je primjena zakona značajna i za druge slučajeve 133 | P a g e . ova zabrana ne postoji. stranka na koju se odnosi to rješenje može uvijek izjaviti žalbu protiv takvog rješenja. Obavezni elementi revizije su: označenje presude koja se pobija i protiv koje se izjavljuje revizija. takvo rješenje se može pobijati u žalbi protiv odluke prvostepenog suda. razlozi revizije i potpis revidenta.Zabrana reformatio in peius???? Sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. Ako nema nekog od ovih elemenata revizija je nepotpuna i u takvom slučaju vraća se na ispravak ili dopunu. ako je samo ta stranka podnijela žalbu. Ako su obje stranke podnijele žalbu. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje 3.000 KM. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. što se odnosi samo na vrijednost onog djela presude koja se pobija!! U izuzetnim slučajevima zakon dopušta reviziju i kada je vrijednost spora manja od 10. Podnosi se protiv pravosnažne presude drugostepenog suda donesene u povodu žalbe. Revizija je dozvoljena samo ukoliko vrijednost spora prelazi 10. Rješavajući po žalbi protiv prvostepenog rješenja drugostepeni sud može: 1.

Prekoračenje tužbenog zahtjeva pred drugostepenim sudom Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno pred prvostepenim sudom nije razlog za reviziju. Revizija se izuzetno može dopustiti u svim predmetima ispod određenog limita. Zakon o stečajnom postupku. odnosno o ocjeni dopustivosti revizije sud odlučuje i kada to stranka u reviziji nije navela. U tom smislu sud može: 134 | P a g e . koja po osnovu apelacije cijeni drugostepene presude sa aspekta „ljudskih prava“ u skladu sa Evropskom konvencijom. Zakon o zemljišnim knjigama ne poznaju reviziju!! Ustavni sud BiH se ustanovio kao „četvrta instanca“. Razlozi za reviziju a) Povreda odredaba parničnog postupka koja je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom b) Pogrešna primjena materijalnog prava c) Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom U reviziji se ne mogu iznositi problemi činjenične prirode. ili ako je namjerno pogrešno primjenio materijalno pravo (analogna primjena odredaba o odgovornosti organa uprave). Odgovornost sudije u slučaju primjene ZOO: može odgovarati za štetu ako je protiv njega vođen disciplinski postupak. jer Vrhovni sud FBiH cijeni vlasništvo. Zakon o vanparničnom postupku (osim jedino u postupcima eksproprijacije). potpuna i dopuštena. ali ne i u predmetima iz oblasti u kojima revizija nije dozvoljena po zakonu koji uređuje tu oblast. Povreda mora da bude učinjena pred drugostepenim presudom. Pojam pogrešne primjene materijalnog prava određuje sam zakon i on propisuje da ta povreda postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kada odredbu nije pravilno primjenio.. što je daleko od presuđivanja na osnovu striktnih (entitetskih) propisa. prekoračenje mora biti učinjeno pred drugostepenim sudom.3). dakle ako sud ocijeni da bi odluka po reviziji mogla biti od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.. Dakle. Zakon o izvršnom postupku. O ovoj povredi sud vodi računa samo na zahtjev revidenta i u takvom slučaju se preinačava drugostepena presuda. Revizioni sud prvo cijeni dopuštenost revizije po ovom kriteriju. a Ustavni sud BiH cijeni imovinu! To je posljedica činjenice nepostojanja Vrhovnog suda BiH.(član 273. Odluke revizionog suda Revizioni sud najprije ispituje da li je revizija blagovremena.

Uvažiti reviziju i preinačiti drugostepenu presudu Revizijski sud nije vezan prijedlozima podnosioca revizije. naročito odredbe o hipoteki. POKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA 135 | P a g e . Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se onom sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. a jedan primjerak te odluke dostavlja se drugostepenom sudu..1. nehuman. bez obzira iz kojih razloga je ta žalba odbačena b) revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim je potvrđeno rješenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe Ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka traži se prijedlogom. Po novom ZPP-u je revizijski sud sam nadležan da svoje odluke dostavlja strankama. bez potrebe da se u izreci odluke drugostepena presuda potvrđuje. te predmet vratiti drugostepenom sudu (u praksi je moguće da revizioni sud ukine i drugostepenu i prvostepenu presudu) 3. te presudu može preinačiti i kada revident traži njeno ukidanje. i to onih postupaka koji su završeni pravosnažnom odlukom (presudom ili rješenjem). ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Nov zakon. Nakon te dostave se spis sa jednim primjerkom te odluke dostavlja i prvostepenom sudu. Odbiti reviziju kao neosnovanu.. ukinuti i drugostepenu i prvostepenu presudu. Uvažiti reviziju i ukinuti presudu drugostepenog suda. kao i obratno. uvijek je dopuštena revizija. jer pravosnažnost te presude nije bila ni dovedena u pitanje 2. te odbaciti tužbu 4. Drugostepena rješenja protiv kojih je revizija uvijek dopuštena: a) ako je protiv rješenja drugostepenog rješenja žalba odbačena. Uvažiti reviziju.

ali ne sprječava provođenje rješenja. tražioca izvršenja i izvršenika.Izvršni postupak se pokreće po prijedlogu tražioca izvršenja. U pogledu mogućnosti pokretanja i vođenja postupka nema bitnih promjena u odnosu na raniji zakon. jer o njemu odlučuje drugostepeni sud. koji sprječava pravosnažnost rješenja. Druga isprava koja je zakonom predviđena kao izvršna (poravnanje iz medijacije). PRIGOVOR Rješenja donesena u izvršnom postupku u prvom stepenu mogu se pobijati samo prigovorom. što znači da o njemu odlučuje isti sud koji je donio rješenje. Na prigovor se stranke izjašnjavaju u roku od osam dana i sud u izvršnom postupku najčešće podnosioca prigovora upućuje na parnicu. ali i po službenoj dužnosti. IZVRŠNE ISPRAVE? a) Izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba. pod određenim uslovima imaju pravo podnijeti i treća lica koja imaju pravni interes. Sudska odluka može biti presuda i rješenje. u dijelu kojim je pozitivno odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu. On je i remonstrativan pravni lijek. Suspenzivno dejstvo u pravilu ima samo prigovor. Devolutivan pravni lijek. b) c) d) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako je na njoj označen tražilac izvršenja i izvršenik. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Rok za prigovor je prekluzivan. Ovaj prigovor se podnosi do završetka izvršnog postupka. Prigovor je redovan i samostalan pravni lijek. vrsta. može podnijeti prigovor. Izvršna notarska isprava. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. jer u pravilu odlaže izvršenje. I žalbu i prigovor osim stranaka. kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito predviđeno. koje bi sprječilo izvršenje. Prigovor je bilateralan. osim ako ZIP-om nisu isključeni. PRIGOVOR TREĆEG LICA Lice koje tvrdi da u predmetu izvršenja ima takvo pravo. i to samo u odnosu na namirenje tražioca izvršenja. I odluka krivičnog suda može biti izvršna isprava. jer se dostavlja drugoj strani na odgovor. te suspenzivan. ŽALBA Redovan pravni lijek. 136 | P a g e . Prigovor je dvostran pravni lijek. jer se ne može pristupiti njegovom rješavanju prije isteka roka za odgovor. Izvršna odluka donesena u upravnom postupku i nagodba ako glase na ispunjenje novčane obaveze. te predmet.

Po ranijem ZIP-u bilo je moguće izvršenje do iznosa 1/3 primanja izvršenika. lična pisma. ogrijev. a i suvlasnički dio može biti samostalan predmet izvršenja. U oba slučaja ovo se odnosi na primanja izvršenika do 1000 KM mjesečno. Po novom ZIP-u to su mjenica i ček.). te prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja. Prodaja se vrši usmenim javnim nadmetanjem. Izvršenje se provodi zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi. I sl. posebno kada se radi o bankarskim kreditima koji se osiguravaju hipotekom. a zatim u roku od 15 dana vrši njihova prodaja. izvršenje je moguće do 2/3 primanja. zatim računi. ono naročito ne postoji u našoj kreditnoj praksi. Svrha ovih isprava je pojednostavljenje postupka. ZEMLJIŠNI DUG 137 | P a g e .VJERODOSTOJNE IZPRAVE Izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. ratne spomenice. a moguće je izvršenje i na zajedničkom vlasništvu. vjenčani prsten. Za provođenje ovog postupka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika. a nekada i neposrednom pogodbom. druga ordenja. Ako pak primanja prelaze ovaj iznos. jer je njome princip srazmjernosti značajno ugrožen. zatim utvrđenjem vrijednosti nepokretnosti. a provodi se u onom obimu koji je potreban za namirenje konkretnog potraživanja. Ne mogu biti predmet izvršenja ni medalje. IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTIMA Za ovakva izvršenja nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. IZVRŠENJE NA NOVČANIM POTRAŽIVANJIMA Novčana potraživanja su primanja izvršenika po osnovu radnog odnosa. priznanja. Novim ZIP-om je napušteno načelo socijalnosti. a po novom ZIP-u je moguće izvršenje do 1/2. Izvršenje se provodi pljenidbom i prenosom potraživanja. Najprije se popisuju i plijene pokretne stvari. zakupnine. sa protestom i povratnim računom. autorske naknade. penzije. pa i izvodi iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga. Novi ZIP je radikalno izmjenio pravila o izuzimanju od izvršenja. isl. IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA Predmet ovog izvršenja ne mogu biti predmeti koji su neophodni i potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (hrana. Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina.

što znači da ako je nešto činjenično odlučeno u vanparničnom postupku.Radi se o stvarno-pravnom osiguranju na nepokretnosti. ali ga još nema toliko u praksi. vrijedi i za vanparnični postupak. ZAKON O VANPARNIČNOM POSTUPKU Osnovno pravilo: ovdje se ne raspravlja o činjenicama. on je ustvari hipoteka ali bez potraživanja. Spominje se u Zakonu o zemljišnim knjigama. sva činjenična pitanja upućuju se u parnicu. a ako je nešto činjenično rješeno u parničnom postupku. 138 | P a g e . Zemljišni dug nije akcesorne prirode kao hipoteka. Zakonu o stečajnom postupku i Zakonu o notarima. može se pobijati u parničnom.

Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica. ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Poslovna sposobnost može biti potpuno ili djelimično oduzeta. porodičnim. Rok za žalbu je tri dana od prijema rješenja. U vanparničnom postupku sud po službenoj dužnosti preduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju. imovinskim i drugim pravima i interesima. U tom postupku mora se provesti dokaz po vještaku medicinske struke odgovarajuće specijalnosti. a tako i vraćena. a starije je od 60 godina. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA? U ovom postupku sud odlučuje o davanju dozvole za zaključenje braka između određenih lica. ako su ispunjeni potrebni uslovi. osim ako ZVP-om nije drugačije određeno. Postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od sedam dana. kao i drugih lica koja nisu u mogućnosti da se sama o sebi brinu. koji daje nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje dotičnog lica. PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI? Umrlim licem proglasit će se lice o čijem životu za poslijednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti. ZADRŽAVANJE NA LIJEČENJU U USTANOVI ZA OBOLJELE? O ovome odlučuje sud kada je zbog prirode bolesti neophodno dotičnom licu ograničiti slobodu kretanja. a iznimno i po službenoj dužnosti. Sud na odgovarajući način ispituje okolnosti koje su od značaja za utvrđenje postojanja slobodne volje i želja maloljetnika za 139 | P a g e . kada je zakonom propisanom da se brak može zaključiti između tih lica samo na osnovu dozvole suda. Karakteristično je da tu žalbu može izjaviti i lice kojem se oduzima poslovna sposobnost. Postupak se pokreće po prijedlogu maloljetnog lica. Smrt nekog lica može se dokazivati po odredbama ZVP-a samo kada se smrt ne može dokazati ispravama predviđenim propisima o matičnim knjigama. U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a.Vanparnični postupak utvrđuje pravila postupka u kojima sudovi postupaju i odlučuju o ličnim. bez obzira na njegovo zdravstveno stanje. Protiv rješenja o oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti dozvoljena je žalba i mogu je izjaviti lica koja su učestvovala u postupku. Za vođenje postupka nadležan je sud na čijem području lice kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište ili boravište. te u drugim slučajevima propisanim zakonom.

malična vrijednost). 3. UREĐENJE MEĐA? Sud uređuje među između susjednih nekretnina. ako nije. Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih nekretnina. ako jeste. ali u praksi je to uglavnom inicijativa nasljednika). ako zakonom nije drugačije određeno. ako utvrdi da je žalba osnovana. nadležan je organ uprave. gdje poziva stranke i vještaka geometra.zaključenje braka. prema posljednjem posjedu. Pravičnost ne znači „po pola“. u suprotnom je jako teško izvršiti pouzdano mjerenje. koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu. sud će postupak prekinuti (jedini slučaj kada se vanparnični postupak prekida!!) i sudionike uputiti na pokretanje parničnog postupka. Sud uređuje među: 1. ako su međašni znaci uništeni. po pravičnosti. oštećeni ili pomjereni. kada matičar ima obavezu da najkasnije u roku od tri mjeseca dostavi smrtovnicu sudu. već se cijeni prema okolnostima konkretnog slučaja. Geometar mora imati „stajne tačke“ kao referentne tačke od kojih vrši mjerenje. Rok za žalbu iznosi 15 dana od dana dostavljanja rješenja (ali rok nije prekluzivan!). te koja prava iz te zaostavštine pripadaju nasljednicima. te posjedovanje tjelesne i duševne sposobnosti maloljetnika za vršenje prava i dužnosti koji proizilaze iz braka. ŽALBA U VANPARNIČNOM POSTUPKU? U vanparničnom postupku se odluke donose u obliku rješenja. Žalba zadržava izvršenje rješenja. po jačem pravu. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE? U ovom postupku sud utvrđuje ko su nasljednici ostavioca. Ako su u toku postupka sporne neke činjenice od kojih zavisi neko pravo na naslijeđe. 140 | P a g e . Drugostepeni sud može odlučiti i o neblagovremenoj žalbi isto kao i prvostepeni sud o blagovremenoj žalbi. Međa se može urediti i prema katastarskim mapama. Uređenje međe u gradu zavisi od toga da li je građevinska parcela parcelisana ili nije. ako su učesnici postupka saglasni sa time. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti (u teoriji. sud može izvršiti uređenje međe. Sud nakon „ročišta za pomirenje“ zakazuje ročište na licu mjesta. a time se ne vrijeđaju prava drugih sudionika koja su zasnovana na tom rješenju. stranke se ne moraju uputiti na parnicu. sud stranke upućuje na parnični postupak! Ako obje stranke pristanu da se međa uredi prema jačem pravu. Uređenje međe u vanparničnom postupku moguće je samo ako vrijednost spora iznosi do 3000 KM (tzv. u suprotnom. Prvostepeni sud može povodom blagovremene žalbe novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje rješenje. protiv kojih je dozvoljena posebna žalba. legatarima i drugim licima. 2.

ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA (Sl.Pravosnažnost rješenja donesenog u vanparničnom postupku ne sprječava sudionike da o svom zahtjevu traže zaštitu u parničnom ili u upravnom postupku. novine FBiH 61/01) 141 | P a g e .

BiH 17/98). Nakon što ministarstvo zaprimi zahtjev. OBAVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGAČA? Strani ulagač ima pravo da investira dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih i neprivrednih djelatnosti u BiH. informisanje.Ovim zakonom uređeni su prava. osim carinskog evidentiranja. i to u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ZPD). i to bez ograničenja i u konvertibilnoj valuti. Sve ono što nije uređeno ovim zakonom. Ako postoje razlozi za odgodu donošenja rješenja o stranom ulaganju. Ulaganje u postojeće pravno lice 4. kultura. Strani ulagač. strani ulagači imaju jednaka prava i stiču nekretnine kao i domaća pravna i fizička lica. PRAVA. U pogledu vlasničkih prava na nekretninama. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2.). u skladu sa važećim zakonima u FBiH i BiH. oblici stranih ulaganja. i to pod istim uslovima kao i rezidenti (domaća pravna i fizička lica). mora da podnese zahtjev naprijed navedenom ministarstvu za pribavljanje saglasnosti (vojna industrija. Posebni oblici stranih ulaganja POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA? U FBiH strana ulaganja u sektore koji podliježu restrikcijama odobravaju slijedeća ministarstva: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. BiH 21/98. ministarstvo je dužno da o tome obavijesti podnosioca i u tom slučaju dužno je da donese konačno rješenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. Federalno ministarstvo kulture i sporta. strani ulagači pod istim uslovima kao i domaći ulagači imaju pravo upravljanja privrednim društvima. dužno je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje. 34/00). Ukoliko u navedenom roku ne donese rješenje. regulisano je Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (Sl. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. strani ulagači imaju pravo da vrše transfer dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja i poslovanja u FBiH. OBLICI STRANIH ULAGANJA? 1. Također. isl. gl. gl. Osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3. Ukoliko ne donese rješenje u ovom roku. Nadalje. te postupak registracije stranih ulaganja. Restrikcije se odnose na ograničenje uloga stranog ulagača. Strani ulagač može osnovati privredno društvo pod istim uslovima kao i domaći ulagači. koji ne može biti veći od 49% glavnice takvog privrednog društva. a u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH (Sl. Ovdje ipak postoje određene restrikcije i to u oblasti vojne industrije i proizvodnje i oblasti javnog informisanja. prije nego što pristupi ulaganju i osnivanju privrednog društva. 142 | P a g e . obaveze i povlastice stranih ulagača. Strana ulaganja su oslobođenja plaćanja carina i carinskih obaveza. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim.

Sticanje prava industrijskog vlasništva u BiH može se zahtjevati i prijavom podnesenom u inostranstvu. Kada govorimo o predmetu zaštite. Zakonodavac je u članu 4. i to patenata. POSTUPAK STICANJA PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA? Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u BiH ostvaruje se podnošenjem prijave Institutu za standarde. industrijski dizajn. BiH 3/02) definiše se i uređuje sticanje. Strani ulagači također imaju i obavezu da poštuju zakone i propise BiH i entiteta. znak koji je podoban za razlikovanje roba ili usluga štiti se žigom.Odobrenje stranog ulaganja važi bez vremenskog ograničenja!! Strani ulagač je dužan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili drugog akta o ulaganju. što znači da strana pravna i fizička lica su izjednačena sa domaćim – ali po principu reciprociteta. a zahtjev se podnosi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Pravni učinak priznatih prava industrijskog vlasništva iz takvih prijava 143 | P a g e . rješavaju se pred nadležnim sudovima u BiH. odn. industrijskog dizajna i geografske oznake. tj. u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. i to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. on je regulisan članom 2 ovog zakona. U roku od 5 dana računajući od dana podnošenja uredne prijave ministarstvo će donijeti rješenje o odobrenju stranog ulaganja. autora industrijskog dizajna podrazumijeva pravo da bude naznačen u prijavi i svim drugim ispravama koje se odnose na patent. koji kaže da se pronalazak štiti patentom ili patentom sa skraćenim trajanjem. Svi sporovi koji eventualno nastanu u vezi sa stranim ulaganjima. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. gl. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH. Institut također prima prijave kojima se zahtjeva sticanje prava industrijskog vlasništva u inostranstvu. registracijom prava industrijskog vlasništva. kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana računajući od dana potpisivanja tog akta. nosioci prava stiču materijalna i moralna prava. novi oblik proizvoda ili njegovog djela štiti se industrijskim dizajnom. odn. Reciprocitet se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. zakona utvrdio jednakost stranih i domaćih lica kada je u pitanju zaštita prava industrijskog vlasništva. sadržaj i zaštita prava industrijskog vlasništva. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH (Sl. u skladu sa navedenim zakonom. Moralno pravo pronalazača. ukoliko je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. izuzev ako zainteresovane strane ne dogovore arbitražu ili ugovore nadležnost stranog suda. Priznanjem. Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasništva obuhvataju isključiva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja. robnih i uslužnih žigova. jednako kao i domaća pravna i fizička lica.

pod uslovima iz člana 8 zakona. Institut vodi za svako pojedinačno pravo industrijskog vlasništva slijedeće registre: 1) Registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasništva 2) Registar priznatih prava industrijskog vlasništva 3) Registar zastupnika za zaštitu industrijskog vlasništva 144 | P a g e . tj. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva. koji za isti pronalazak. kao i za pružanje informacijskih usluga. NAČELO PRVENSTVA? Institut radi na osnovu načela prvenstva. priznat će se pravo prvenstva u BiH. Protiv rješenja Instituta donesenih u drugom stepenu žalba nije dopuštena. ili upotrijebi znak za označavanje roba i usluga. Za postupak sticanja. ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Postoji i tzv. koji je u nekoj državi članici Pariske unije ili WTO-a podnio prvu prijavu za isti pronalazak. odnosno znaka. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva vodi se u Institutu. shodno Konvenciji o međunarodnim izložbama. znak ili oblik proizvoda prijavu podnese kasnije. a na prijedlog direktora Instituta. kao stvarno-nadležnim sudom. oblika proizvoda. Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu dopuštena je žalba Komisiji za žalbe Instituta u roku od 15 dana. „izložbeno ili sajamsko pravo prvenstva“. odn. oblik proizvoda ili njegovog djela ili znak.izjednačen je sa pravima industrijskog vlasništva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava. s tim što se tužba neposredno podnosi Institutu. pripadniku članice Pariske unije ili WTO-a.“ Član 8 zakona govori o „unijskom pravu prvenstva“. od datuma podnošenja uredne prijave patenta. može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtjevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja. ako to zatraži i to: za patent u roku od 12 mjeseci. industrijskog dizajna. održavanja. Postoji i tzv.. održavanja. tj. za industrijski dizajn ili žig u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja prve prijave. Kompletan postupak sticanja. u BiH ili drugim članicama Međunarodne unije za zaštitu industrijskog vlasništva (Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloži pronalazak. odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela. i to u jednoj ili više država članica Pariske unije ili WTO-a. žiga. i to u skladu sa posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. plaćaju se takse i naknade posebnih troškova postupka. Podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca. „višestruko pravo prvenstva“. kada podnosilac prijave može zahtjevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranijih podnesenih prijava.. od dana upotrebe na izložbi prijavljenog pronalaska. kojeg reguliše član 7 zakona: „Lice koje na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi.

odn. Institut ima i svoj glasnik koji izdaje i u kojem se objavljuju podatci o pravima koja su upisana u navedene registre. 145 | P a g e . i to: 1) U slučaju sudskog ili drugog spora.Treba naglasiti da su registri javni. Strana pravna i fizička lica ostvaruju prava iz Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH pred Institutom samo preko zastupnika koji su ovlašteni za zastupanje. usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba. Ko se može baviti poslovima zastupanja u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom? Mogu se baviti pravna i fizička lica koja moraju biti upisana u registar zastupnika kojeg vodi Institut. REDOSLIJED ISPITIVANJA PRIJAVA Prijave se ispituju po redoslijedu određenim datumom njihovog podnošenja. Znak razlikovanja koji dobije rješenje nadležnog organa je žig. Izuzetno. prijava se može ispitivati i po hitnom postupku. dostupni trećim licima na uvid. da se vode u elektronskoj formi. ali uz obavezu podnošenja zahtjeva za hitno ispitivanje. usluga drugog učesnika u privrednom prometu. uz koji zahtjev podnosilac mora dostaviti i dokaz o postojanju spora 2) Ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga 3) Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvršiti hitnu registraciju u određenom roku 4) Na poseban zahtjev podnosioca prijave INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO OBUHVATA: a) Patent b) Žig c) Industrijski dizajn d) Geografska oznaka porijekla ŽIG ILI ROBNA MARKA? Pojam žiga: Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba. To mogu biti samo ona pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove utvrđene posebnim propisima. uvezani su u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasništva BiH. odn.

građanskopravna i krivičnopravna. fakturama. ISKLJUČIVA PRAVA NOSIOCA ŽIGA (čl. kratice. amblem. ZAŠTITA ŽIGA Tripartitna – upravnopravna. odn. koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba ili usluga u privrednom prometu. kvalitet ili neko drugo obilježje roba ili usluga. brojevi. zastavu. te isključivo pravo upotrebe žiga u privrednom prometu za te robe i usluge. osim uz odobrenje nadležnog organa te države ili organizacije. na uputstvima. koji se ne mogu grafički prikazati. 146 | P a g e . katalozima. prospektima. koji su isti sa ranijim žigovima ili su slični ranijim žigovima za istu ili sličnu vrstu roba ili usluga. Nosilac žiga može zabraniti trećim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju znak koji je isti kao znak ili sličan znaku za robe ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat. Upravnopravna zaštita se ostvaruje putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. u korespondenciji i drugim oblicima poslovne dokumentacije. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi. ambalaža za proizvode – pod uslovom da su distinktivni – kao i kombinacije svega naprijed navedenog. KARAKTERISTIKE ŽIGA Žig je vlasničko pravo. koji su isključivo oblici određeni vrstom proizvoda ili oblici proizvoda potrebni za postizanje određenog tehničkog rezultata ili oblici koji proizvodima daju bitnu vrijednost. uključujući i mogućnost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim žigom. putem tržišne inspekcije i putem Uprave za indirektno oporezivanje i carinskih organa. 86): Nosilac žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom svojih roba i usluga. te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu. grafički prikazi. koji su u vijeme podnošenja prijave žiga za znak opštepoznati u BiH u granicama značenja člana 6 Pariske konvencije.Žigom se mogu štititi znakovi. a posebno riječi. te 4) trodimenzionalni. koji su isti sa ranijim žigovima za istu vrstu roba ili usluga. kolektivni. za koje je žig priznat. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje karakteristika roba ili usluga. Ovo pravo obuhvata i upotrebu žiga na sredstvima za pakovanje. slogani. 2) figurativni. posebno u odnosu na geografsko porijeklo. kombinacije boja i njihovih nijansi. slova. koji sadržavaju državni ili drugi javni grb. koji predstavljaju ili podražavaju nacionalni ili religiozni simbol. trodimenzionalni oblici. vrstu. ali se može neograničeno obnavljati. 3) individualni. Žigom se ne mogu zaštititi znakovi: koji su protivni javnom poretku ili moralu. Ovo pravo ima i podnosilac prijave od datuma podnošenja prijave. VRSTE ŽIGOVA 1) verbalni. koji svojim izgledom ili sadržajem mogu obmanuti javnost. ili ga upotrebljavati za obilježavanje tih roba ili usluga. naziv ili kraticu naziva neke države ili međunarodne organizacije. koji svojim izgledom ili sadržajem povrijeđuju autorska prava ili druga prava industrijskog vlasništva. teritorijalno je i vremenski ograničeno (10 godina). oglasima i drugim oblicima ponude.

Bitno je istaći da zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik. nudi. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako stečajni dužnik. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. te stoga po cijeni jeftiniji. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes. 3. stečajni postupak. koji je prilagođen slučajevima u praksi. ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU (29/03) Zakonom o stečajnom postupku uređuju se uslovi za otvaranje stečajnog postupka. skladišti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zaštite. pa zbog toga ne može doći do zabune na tržištu. pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja. pri čemu sud samo stvara uslove za izražavanje autonomne volje povjerilaca. stavlja u promet. Ovom kaznom kaznit će se svako lice koje neovlašteno izrađuje. Osnovna premisa ovog zakona jeste da je imovina stečajnog dužnika ustvari imovina njegovih povjerilaca. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana. a ne i robnu marku. Prigovor da je proizvod originalan. koji ima usklađenu sistematiku i jasan je za primjenjivanje. jer tuženi za neovlaštenu upotrebu žiga okrivljuje dobavljača. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom.Krivičnopravna zaštita: „Ko protivno odredbama Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH povrijedi tuđi žig. 4. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. 2. prenosi preko granice. kao i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana.“ Najčešći prigovori tuženog u slučaju neovlaštene upotrebe žiga: 1. Prigovor da je proizvod lošeg kvaliteta. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (institut preuzeto iz njemačkog stečajnog prava). a po svojoj prirodi spada u vanparnične postupke. RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEČAJNOG POSTUPKA? Stečajni postupak se sprovodi iz razloga platežne nesposobnosti ili zbog prijeteće platežne nesposobnosti stečajnog dužnika. 147 | P a g e . jer je on od dobavljača naručio samo vrstu robe. a ima za cilj unovčenje imovine stečajnog dužnika radi grupnog namirenja potraživanja stečajnih povjerilaca. Prigovor pasivne legitimacije. prema predviđanjima. Prigovor da tuženi nije znao da uvozi robu sa tuđim žigom. industrijski dizajn i geografsku oznaku. Zakon o stečaju predstavlja jedan visoko razvijeni mehanizam. uvozi. u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni obaveze plaćanja. Platežna nesposobnost je najčešće i osnovni razlog za otvaranje stečajnog postupka i vrijedi za sve kategorije stečajnih dužnika.

Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. u stečajnom postupku nema se pravo: 1) na povrat u pređašnje stanje. 148 | P a g e . koje mjere kasnije može ukinuti. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ispuni potraživanje podnosioca prijedloga. a koje potraživanje je bilo razlog za podnošenje prijedloga. smatrat će se da je povukao prijedlog i u tom slučaju troškove snosi predlagač. Ako predlagač ne postupi po nalogu suda. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA 1) Stečajni sudija Sudski organ koji. sud će takav prijedlog odbaciti rješenjem. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. Neuredan prijedlog. Stečajni postupak je u načelu hitan postupak i provodi se na opštinskom sudu pred privrednim odjeljenjem na čijem je području sjedište stečajnog dužnika. 2) nad imovinom dužnika pojedinca (komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću). izuzev nad imovinom FBiH. 3) na reviziju. nema sudskog vijeća. Stečajni postupak se sprovodi: 1) nad imovinom pravnog lica. U stečajnom postupku razlikujemo dva stadija: 1) prethodni postupak i 2) glavni stečajni postupak. za razliku od ranijeg zakona. općina i javnih fondova. sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i otkloni nedostatke u roku od 15 dana. za otvaranje stečaja nad takvim pravnim licem potrebna je prethodna saglasnost ministra odbrane. Postupak se sprovodi javnim pozivom nad imovinom pravnih lica. pa sudu vrati prijedlog koji nije uređen. kao i nepotpun prijedlog. Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka. c) rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. Kako se radi o vanparničnom postupku. na prijedlog podnosioca ili samog stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik. Ako predlagač u ostavljenom roku ne dostavi uređen prijedlog nikako. S tim u vezi stečajni sudija može: a) imenovati privremenog stečajnog upravnika. b) odrediti odgovarajućeg vještaka. VOĐENJE I TOK STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. U prethodnom postupku utvrđuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. 2) na ponavljanje postupka.

Ostale skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to traži stečajni upravnik. Stečajni upravnik mora imati položen stručni ispit. pristrasan ili ne ispunjava uslove za imenovanje. b) izvrši detaljan popis stečajne mase. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA Stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. te da je unovči u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. kao i potrebnim poslovnim iskustvom. ali samo do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka (!) Njegova osnovna funkcija jeste imenovanje stečajnog upravnika i vršenje nadzora nad njegovim radom. koji se osniva radi zaštite interesa stečanih povjerilaca. odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Stečajni sudija može odbiti postavljenje izabranog stečajnog upravnika. Na prvoj skupštini koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika. a odluke se donose većinom glasova prisutnih povjerilaca. koja spada u stečajnu masu. 149 | P a g e . ako postoje razlozi koji upućuju na to da je nepodoban. Ovu listu vodi federalni ministar pravde i ona se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme trajanja stečajnog postupka. Odbor kontroliše i podržava stečajnog upravnika. Za stečajnog upravnika mogu se imenovati samo fizička lica. koja raspolažu odgovarajućom stručnošću i kvalifikacijama. a koja potraživanja nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. a naročito da sačini početni bilans. d) podnosi potrebne izvještaje nadležnim organima. kao i popis stečajnih povjerilaca za koje je saznao i do kojih je došao na osnovu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika. Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. upravlja tom imovinom. Skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira članove odbora povjerilaca. ovlašten da: a) hitno i bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. Za stečajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste stečajnih upravnika. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okvirima odluke o otvaranju stečajnog postupka. c) vodi poslovne knjige. 2) Stečajni upravnik Operativni organ stečajnog postupka. a kojem je potrebno postavljenje od strane stečajnog sudije.On vodi i upravlja stečajnim postupkom. Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja. 4) Odbor povjerilaca (fakultativni organ stečajnog postupka) Kontrolni organ. 3) Skupština povjerilaca Skupštinu povjerilaca saziva stečajni sudija.

a namiruju se za a) potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i b) potraživanja zaposlenika stečajnog dužnika po osnovu radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka. d) potraživanja koja se odnose na usluge stečajnog dužnika. kao i povjerilaca koji u toku trajanja stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema stečajnoj masi (to su povjerioci mase). ovdje se radi o tzv. Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda. hipotekarni povjerioci ili povjerioci zemljišnog duga). i to u visini najniže plate 2. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice nastaju ex lege.Stečajna masa služi za namirenje troškova stečajnog postupka. 3. To su povjerioci koji su zakonom određeni kao takvi (npr. c) novčane kazne i prekršajne kazne. Povodom pravnih posljedica zakon definiše tri grupe pitanja: 1) Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka 2) Ispunjenje pravnih poslova 3) Prebijanje i pobijanje Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju radni odnosi zaposlenika. te za namirenje povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (to su stečajni povjerioci). b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku. 150 | P a g e . a neke privremene prirode. Neke pravne posljedice su uslovne. pod uslovom da ne spadaju u više ili niže isplatne redove. U firmi stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“. Namirenje povjerilaca iz stečajne mase vrši se po slijedećem redoslijedu: 1. e) potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomiješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su sa tim izjednačena. Stečajni povjerioci viših isplatnih redova. kao i imovinskopravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja. izlučnom pravu! Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova. Isticanje rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda ima konstitutivan karakter za nastupanje ovih posljedica i bez ovog čina one ne bi mogle ni nastupiti. koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku. a neke bezuslovne. i to slijedećim redoslijedom: a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja svih povjerilaca. Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koje ne pripadaju stečajnom dužniku nije stečajni povjerilac. čija se potraživanja namiruju iza ostalih stečajnih povjerilaca. koji se namiruju prije ostalih stečajnih povjerilaca. Zaposlenici koji su ostali na radu dok traje stečajni postupak primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi stečajni upravnik. neke su trajne. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase.

151 | P a g e . on sačinjava i podnosi izvještaj stečajnom vijeću za zaključivanje postupka. Stečajno vijeće donosi odluku koja se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. Međutim. Novčana i nenovčana potraživanja. Ako sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. Danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni dužnik prestaje da postoji. kao ni mjere prinudnog izvršenja radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava. i to u tri slučaja: a) ako stečajni plan ne poštuje propise o postupku podnošenja ili propise o sadržaju plana. kao i stečajni dužnik. kojim se stečajnom dužniku omogućava ne samo da preživi i da ozdravi. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE Stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta iz stečajne mase. Ako se potraživanje nekog od povjerilaca ospori. REORGANIZACIJA Stečaj ne znači uvijek primarno gašenje i prestanak stečajnog dužnika. a kojeg potvrđuje stečajni sudija. koja nisu dospjela. Kada se donese stečajni plan. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kojem se vršilo ispitivanje potraživanja (prekluzivan rok!). Kada stečajni upravnik okonča sve poslove iz stečajnog postupka. U tom smislu. on ne donosi nikakvo rješenje o tome (!) i postupak po tom stečajnom planu se nastavlja konkludentno. b) ako nema izgleda da će povjerioci prihvatiti stečajni plan. onda se taj povjerilac upućuje na parnicu. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana. pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja. te se otvara novi račun. Protiv stečajnog dužnika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti i stečajni upravnik. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. s obzirom da osnovni cilj stečajnog postupka treba biti saniranje stečajnog dužnika. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. Uloga suda ovdje je samo potvrđujuće i nadzorne prirode. sada se smatraju dospjelim. i to u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. a o njoj odlučuju stečajni povjerioci. gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika. već i da nastavi sa svojim poslovanjem.Odmah po otvaranju stečajnog postupka uvodi se stečajni upravnik. reorganizacija je poseban pravni institut. koja imaju prednost povremenih davanja. u cijelosti ili djelomično. Povjerioci u tom slučaju prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu. koji predstavlja izraz volje učesnika u postupku. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. Kamate na potraživanja koja se namiruju iz stečajne mase prestaju teći (!) Prijavljivanje u stečajnu masu potraživanja prekida zastaru. Novčana potraživanja povjerilaca prema dužniku.

Kada je pravnom licu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti. Potraživanja povjerilaca 3. 3. Kada je pravosnažnim rješenjem suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost osnivanja pravnog lica. tj. pokrenut će se stečajni postupak. Likvidacioni postupak se provodi u slijedećim slučajevima: 1. koji se srazmjerno se dijeli članovima društva Rješenje o zaključivanju postupka likvidacije se objavljuje u službenim novinama FBiH. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica. a po pravosnažnosti rješenja se dostavlja registracijskom sudu. gl. FBiH 29/03) Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak pred nadležnim sudovima u FBiH. I ovo rješenje o brisanju društva iz registra također se objavljuje u službenim novinama FBiH. U slučajevima u kojima se. shodno Zakonu o privrednim društvima. Donošenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu. Nadležan je isti sud kao i za stečajni postupak. 2.c) ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog plana. a njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora (!). Preostali dio imovine. mora provesti likvidacioni postupak. koji će donijeti rješenje o brisanju. Na rješenje o odbacivanju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od osam dana. prema mjestu sjedišta pravnog lica. Vrši se popis imovine i povjerilaca. čiji podatci se također upisuju u registar. njegovo privredno odjeljenje. Ako se prije unovčavanja ustanovi da imovina neće biti dovoljna za pokrivanje potraživanja povjerilaca. Likvidacioni sudija i 152 | P a g e . U tom slučaju zastupnik društva je obavezan da podnese prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedeći: 1. Danom upisa u registar prestaje mandat uprave i drugih organa društva. izdatci likvidatora i nužni troškovi uprave društva 2. a to je opštinski sud. ZAKON O LIKVIDACIONOM POSTUPKU (Sl. a u postupku likvidacije pravnih lica. dok se ranije ovaj postupak mogao voditi i u samom privrednom društvu. a zatim slijedi unovčavanje imovine. Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar društava. Organi likvidacije su: 1. Troškovi postupka i sudske takse.

Konačno. sastava. koji se osnivaju odlukom Komisije. Likvidator može biti samo fizičko lice. Komisija ima svoj statut. Mandat Komisije traje pet godina. Likvidator Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva.2. statusa. Akti koje donosi Komisija su konačni i protiv njih se može (samo) pokrenuti upravni spor. ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (39/98. zastupa društvo. a isto lice može više puta biti imenovano u sastav Komisije. OVLAŠTENJA KOMISIJE Komisija osigurava primjenu i nadzire provođenje Zakona o vrijednosnim papirima. da bez odlaganja podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. ovlaštenja i odgovornosti. ako utvrdi da društvo u likvidaciji nije sposobno da izmiri sve obaveze. i ima status pravnog lica. kao i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira. ali može imati urede van sjedišta. te može zaključivati i nove ugovore ako se isti odnose na raskid nezavršenih poslova. za šta rok ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva. Likvidator je također dužan da podnese na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale imovine dioničarima ili članovima društva. zaključuje sporazume o poravnanju sa povjeriocima. kao i finansiranja. 36/99) Ovim zakonom je osnovana Komisija za vrijednosne papire u FBiH. te regulisana pitanja njenog sjedišta. Likvidator je dužan da dostavi prijavu za upis u registar društava o prestanku društva u roku od 30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvještaja. likvidator je dužan. a naročito je ovlaštena za: • Regulisanje uslova i načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira • Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira 153 | P a g e . zamjenik predsjednika i tri člana. a kada društvo prestaje na osnovu odluke suda. organizacije. zaključuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva. Komisiju sačinjavaju: predsjednik. Likvidator je ovlašten da u ime društva preduzima i zaključuje samo one poslove i radnje koji se odnose na likvidaciju. U vršenju svojih ovlaštenja. tom istom odlukom sud će imenovati likvidatora. Sjedište joj je u Sarajevu. STATUS SASTAV I ORGANIZACIJA KOMISIJE Komisija je samostalna i specijalizovana institucija Federacije BiH. Likvidator je dužan da obavijesti sve poznate povjerioce da je društvo u postupku likvidacije. likvidator obavlja slijedeće: izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva. Također je dužan da objavi poziv za prijavu potraživanja. koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje i razrješava Parlament FBiH. kojim se uređuje upravljanje i organizacija Komisije.

Najbitnije ovlasti su nadziranje primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnim papirima. 36/99) Ovim zakonom je propisana forma. Obveznice mogu izdavati Federacija BiH. te nadziranje rada Registra vrijednosnih papira. ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98. Emisiju obveznica Federacija i kanton mogu vršiti na osnovu zakona. a nakon održane osnivačke skupštine. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti evidentirane kod Registra vrijednosnih papira. Temeljem tog ugovora Registar će upisati dioničare određenog dioničkog društva. Dionička društva u pripremama. sadržaj i način prijenosa vrijednosnih papira. kantoni i opštine. davanje dozvola za emisiju vrijednosnih papira. sa Registrom obavezno zaključuju ugovor. ima 32 ovlasti. davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora nad radom profesionalnih posrednika i drugih učesnika u prometu vrijednosnim papirima • • • • • Komisija u vršenju ovlaštenja. te učesnici u prometu vrijednosnim papirima. emisija i promet vrijednosnim papirima. investicionih fondova.• Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima. uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira Regulisanje uslova i načina izdavanja obveznica kantona i opština Propisivanje pravila i nadzor nad prometom vrijednosnim papirima Zaštitu interesa investitora Propisivanje i nadzor nad primjenom standarda upravljanja dioničkim društvima (!) Propisivanje uslova. u skladu sa zakonom. propisivanje uslova i pravila za promet vrijednosnim papirima. Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti na dva načina: putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika (berza je dioničko društvo. b) Obveznice Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označena u obveznici ili po naredbi te osobe ili donosicu (ako obveznica glasi na donosioca) isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. a ovlašteni predstavnici su brokeri koji rade u tuđe ime i za tuđi račun i dileri koji rade u svoje ime i za svoj račun). Vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektronski zapisi. a) Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je označena u osnivačkom aktu. c) Certifikati Zakon o vrijednosnim papirima se ne odnosi na mjenice i čekove!! 154 | P a g e .

ali g amož ograničiti n adio iznosa. Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi. To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. a ni prava prenosa.HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRŽINI PRAVA To su isprave koje u sebi sadrže određena prava i izdavalac vrijednosnog papira. Vrijednosni papiri su uvijek formalne isprave. Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni ngo glavni dužnik. Skladištar je dužan da osobi koja je predala stvar izda skladišnicu. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. pismeno očitovanje obaveze. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. ček). Papir koji osigurava upravljanje u društvu čiju dionicu posjeduje. Vrijednosni papiri mogu da sadrže u sebi obligaciona prava. 155 | P a g e . Forma i bitni sastojci za pojedine vrste isprava se propisuju zakonom. MJENICA Ona je isprava. Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. te isprave. Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. Ona se sastoji iz dva dijela priznanice i založnice i u cjelini gledana u sbi sadrži dva stvarna prava: pravo vlasništva (osoba koja je predala stvar ne mora dokazivati vlasništvo na stvari. onda taj akcept mora biti bezuvjetan. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži upravljačko pravo (dionica). Mjenične radnje Akceptiranje mjenice Akcept se vrši tako d atrasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše. To je i prezentacijski papir . a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. to je zakonska pretpostavka) i založno pravo. Mjenična obaveza je samostalna i stroga. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira). stvaran prava i pravo na upravljanje. Mjenica uvijek glasi na određeni novčani iznos i izdavalac mjenice (trasant) obavezuje se da će zakonitom imaocu (trasatu) on sam (vlastita mjenica) ili remitent po dospjelosti isplatiti novčani iznos naveden u mjenici. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži stvarno pravo (ZOO ugovor o uskladištenju). Ova prava su uvijek inkorporiana u ispravu (sadržana su u njoj) i zakonit imatelj ne mora da dokazuje sadržaj isprave (to je zakonska pretpostavka). obavezuje se da će zakonitom imatelju isprave ispuniti obavezu koja je sadržana u toj ispravi. Po zakonu to je papir po naredbi. Primjer vrijednosnog papira koji u sebi sadrži obligaciju (mjenica. Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika.

Između mjeničnihMtužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. a ne mjeničnopravnog dejstva. Izražava se riječima „per aval“ – kao jemac. imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. Kada se mjenica amortzuije rješenjem. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost. Indosiranje Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. ne može se umnožavati Kao mjenica. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice. Mjenična radnja. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). Kada isplati mjenicu. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. Može ga dati svako lice. 156 | P a g e . Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja. Avaliranje Aval je mjenično jemstvo. ček može da glasi na donosioca. ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Opoziv čeka može vršiti samo trasant. kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni – pravo na regres. dospjeva po viđenju. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. tužba zbog povraćaja mjenice. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. mjenica je sredstvo kreditiranja. nema regresa zbog neakceptiranja. avalista stiče pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inače jamčio. ni protesta. glasi na donosioca. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. Avalista solidarno odgovara. Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti. Tužbe trasata protiv trasanta. a može biti i vremenski ograničen. ne akceptira se.Amortizacija mjenice Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom. Razlika između mjenice i čeka Ček je sredsvo plaćanja. Aval može biti djelimičan i potpun.pravnom odnosu. Mjenični prigovori. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog. protesti i tužbe mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca.

d. Pravni učinak upisa društva u registar nastupa prema trećim licima 16. posebno će se urediti i pitanje ko će maloljetnika zastupati u društvu.). i d. Osnivač i član društva može biti samo poslovno sposobno fizičko lice.o. Tu zakonski zastupnik daje izjavu o prihvatu naslijeđa. ORGANIZACIONI OBLICI DRUŠTVA 1. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i kod komanditnog društva svaki član društva d. Prije upisa u sudski registar društvo ne može stupati u pravni promet.n. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću 3. Komanditno društvo 4. dana od dana objavljivanja upisa u službenim novinama FBiH. a jedini izuzetak jeste slučaj maloljetnika koji naslijeđuje udio u društvu. Svako društvo obavlja samostalno djelatnost.d. a članovi društva samo do visine svoga udjela u društvu. Društvo sa ograničenim odgovornošću 2. Kod društva sa ograničenom odgovornošću i kod dioničkog društva za obaveze odgovara društvo svojom imovinom. a izbor djelatnosti vrši se u skladu sa propisanom klasifikacijom djelatnosti. Danom upisa u registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost i od toga dana odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. proizvodnja naoružanja i vojne opreme). Ostali propisi iz ove oblasti: Zakon o bankama (d. 157 | P a g e .) PRIVREDNO DRUŠTVO? Pravno lice koje obavlja proizvodnju i prodaju proizvoda i vrši usluge na tržištu radi sticanja dobiti (pravni subjektivitet pravnog lica može se utvrditi samo zakonom) Društvo mogu osnovati pravna i fizička lica. ali pravo na naslijeđe se ne može isključiti niti ograničiti. Zakon o osiguranju imovine i lica (d. i komplementar u k. koje momentom upisa u registar postaju pravne činjenice. Sve činjenice sadržane u osnivačkom aktu i drugim aktima jesu faktičke činjenice.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA 84/08: značajne izmjene Zakona u pogledu dioničkih društava.o.. Zakonom može biti određeno da se neke djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenje ili uz prethodnu saglasnost nadležnog organa (npr. Društvo svoju djelatnost obavlja samostalno. domaća i strana (strana pravna lica samo pod uslovima propisanim Zakonom o stranim ulaganjima). Zakon o javnim preduzećima (d. Dioničko društvo Pravilo je da društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom.d.).o. a fizičko lice koje bi prije upisa stupilo u pravni promet u ime društva odgovaralo bi za takve obaveze cjelokupnom svojom imovinom..o.o. odgovaraju solidarno i svojom ličnom imovinom.d. i d.

biti dužni da unesu u društvo do dana upisa društva u registar.000 KM). u slučaju pozitivnog poslovanja i pod uslovom da se ne naruši zakonom propisani minimum rezervi. stvari i prava. 100 KM za pojedinačni ulog) i za dionička društva (50. Osnovni kapital tokom trajanja društva može biti mjenjan. Stvari i prava se procjenjuju prije svega saglasnošću volja osnivača. da je objavi u službenim novinama uz garanciju povjeriocima da će ispuniti svoje obaveze. može se povećati na slijedeći način: a) kod društava sa ograničenom odgovornošću. pored novca. Zakon propisuje najniži iznos temeljnog kapitala u novcu za dva oblika privrednih društava – za društva sa ograničenom odgovornošću (2. vrši se vještačenje. b) kod dioničkog društva. Na osnovu novčane vrijednosti stvari i prava utvrđuje se novčani iznos sa kojim pojedini osnivač participira u ukupnom kapitalu društva i na osnovu toga se utvrđuje njegov udio u društvu. osnovni kapital se može povećati i pristupanjem novog člana. u zavisnosti od vrste društva. prava i novca koji se unose u društvo. može biti povećan ili smanjen. dužno je da tu svoju odluku obznani. Registarski sud je dužan odbiti upis društva u registar u slijedećim slučajevima: 1) 2) 3) Ako je osnivač većinski vlasnik koji ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ili nepodmirene poreske obaveze Ako je osnivač u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću već komplementar u komanditnom društvu Ako je osnivač jedini član društva sa ograničenom odgovornošću na kojem je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije Kapital: Novčani izraz stvari. pa se novčana vrijednost određuje na osnovu nalaza i mišljenja vještaka. Kada se u društvo unose stvari i prava. U slučaju kada društvo odluči da snizi iznos osnovnog kapitala. Ako bi pak društvo zaključilo pravni posao sa trećim licima izvan registrovane djelatnosti. OSNIVAČKI KAPITAL Osnovni kapital je onaj kapital kojeg su članovi društva odredili u osnivačkom aktu i koji će. Društva kapitala mogu povećati osnovni kapital i iz vlastitih sredstava. ali samo u mjeri koja je potrebna za poslovanje društva. 158 | P a g e . može biti dat i u obliku izvršenih usluga. te druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz redovnu djelatnost upisanu u registar. Udio u društvu izražava se u procentima ili u razlomcima i ta činjenica također se upisuje u registar. oni se izražavaju i u novčanoj vrijednosti. taj bi pravni posao bio valjan – osim ako je to treće lice znalo ili moralo znati da se radi o poslu izvan redovne djelatnosti.Društvo može obavljati samo one poslove koji spadaju u okvire registrovane djelatnosti. Društvo može stupati u pravni promet sa trećim licima samo u okviru ili u vezi sa svojom redovnom djelatnošću.000 KM ukupno. a ako to nije moguće. ne može to učiniti ispod zakonom propisanog minimuma osnovnog kapitala. Ako društvo odluči da snizi osnovni kapital društva kapitala. Iznos udjela u osnivačkom kapitalu mora biti naveden i određen u osnivačkom aktu i po visini i po strukturi. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udio u osnovnom kapitalu. Ukoliko se visina osnovnog kapitala ne povećava iz vlastitih sredstava društva. koji mora unijeti svoj kapital.

ali član 73 Zakona o notarima uređuje da su notari nadležni ili ovlašteni za vršenje obrade i ovjere osnivačkih akata (dakle. U firmu se mora unijeti i skraćenica oblika društva (d. koja pretpostavlja da se firma društva mora jasno razlikovati od firme drugog društva. Sud je po službenoj dužnosti obavezan da pazi na ovo.d. 159 | P a g e . Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama i poslovnoj korespondenciji.o. s tim što zakon dopušta mogućnost da se sjedište odredi i statutom. U obavljanju tih poslova mogu sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva./k. FIRMA Svako društvo osnivačkim aktom utvrđuje svoju firmu. ali je također obavezan da podnosiocu prijave na njegovo traženje omogući uvid u registar i da mu pomogne u izboru odgovarajuće firme. Društvo će aktom o osnivanju odrediti svoje sjedište. Društva kapitala su društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo./d.o. Zakon garantuje isključivost firme svakom pravnom licu. a mogu imati sve ili neke od poslova u okviru registrovane djelatnosti društva. sa zakonom propisanom pismenom formom i ovjerenim potpisima osnivača.osnovni kapital se može povećati i emisijom novih dionica (emisija može biti i zatvorena i otvorena)./d. a sjedištem se u smislu zakona smatra mjesto koje je upisano u registar (faktička činjenica upisom postaje pravna činjenica). Društvo sa ranije registrovanom firmom ima pravo na sudsku zaštitu i može zahtjevati brisanje kasnije registrovane firme koja narušava načelo isključivosti. Načelo prvenstva ili prioriteta upisa u sudski registar podrazumijeva da je sud dužan prilikom primanja prijave na njoj naznačiti dan i čas prijema (u praksi se dijele brojevi). itd. te može sadržavati (samo one) strane riječi koje su uobičajene i za koje ne postoje odgovarajuće riječi u službenim jezicima koji se koriste u Federaciji. Do donošenja Zakona o notarima (2002. PODRUŽNICE Društvo može imati podružnice kao svoje organizacione jedinice izvan sjedišta društva.). osnivački akt je notarska isprava). Društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo može osnovati i jedno lice.o.d.) potpisi osnivača su mogli biti ovjereni ili kod suda ili kod nadležnog organa. Osnivački akt je strogo formalan akt. kao ime pod kojim društvo posluje. kada društvo osniva dva ili više lica. Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica. kada se kao osnivački akt pojavljuje odluka osnivača (mora sadržavati sve bitne sastojke kao i ugovor o osnivanju). OSNIVAČKI AKT U pravilu ugovor.n. Podružnica se upisuje u registar kod registarskog suda kod kojeg je upisano i samo društvo. kao i pripremanje nacrta statuta društava. a društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo. što znači da će sud registra odbiti upis društva ukoliko se njegova firma bitno ne razlikuje od firme društva koja je već upisana u registar. Mora biti napisana na jednom od službenih jezika u Federaciji. U pravnom prometu i u korespondenciji sa trećim licima društvo mora uvijek upotrijebiti firmu prema sadržaju koji je upisan u registar.). zaštićeni robni znaci. Zakonom je propisano i koji su to zabranjeni sastojci firme (protivni zakona i morala. Zakon o upisu privrednih subjekata u registar propisuje da će registarski sud prema sjedištu društva o upisu podružnice obavjestiti sud na čijem se području ta podružnica nalazi.

Za obaveze koje preduzme zastupnik odgovara pravno lice. ali i ne mora. ako je treće lice bilo savjesno. a zastupnik kao vlastodavac. prokura može biti pojedinačna ili zajednička.o. iz okvira svoga ovlaštenja. Inače. 160 | P a g e . Prokura se naravno može i opozvati. Okviri zastupanja mogu biti ograničeni osnivačkim aktom ili statutom. to može biti zaposlenik pravnog lica. jer za to prokurista mora imati posebno i izričito ovlaštenje. Ta lica su ovlaštena da u ime društva poduzimaju pravne radnje i pravne poslove u okviru ovlaštenja upisanih u registar. a prestat će uvijek kada je sa danom otvaranja stečajnog postupka kao pravna posljedica istog prestalo pravo na zastupanje pravnog lica upisanog u registar. Pravna sposobnost pravnog lica je ograničena djelatnošću koju to pravno lice obavlja. Prokura je u najširem smislu ovlaštenje da se u ime i za račun pravnog lica poduzimaju pravne radnje iz okvira njegovog poslovanja – osim ako bi se radilo o prometu nepokretnosti. skupštinu društva čine članovi društva.Firma društva se sama za sebe ne može prenositi na druge privredne subjekte. a to su prokuristi.o. Prokura? Postoji još jedna vrsta punomoćnika. ZASTUPANJE Uprava rukovodi društvom i njegovim poslovanjem. U svakom slučaju prokura prestaje kada po zakonu prestane postojati i pravno lice za koje je vezana. Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom određena za poslovanje. a kod zajedničke prokure sve prokuriste moraju nastupati zajednički da bi pravni posao bio valjan (u ovom slučaju se obaveza može ispuniti prema bilo kojem od prokurista. Pravna sposobnost znači sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza. tenije znalo niti je moglo znati da je došlo do prekoračenja. a lica koja vrše poslove uprave upisuju se u registar. Obzirom na vrstu i broj lica. prokura se može dati samo fizičkom licu. a broj glasova u toj skupštini određen je prema udjelu u osnovnom kapitalu (zakonom je propisano da u d. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom u registar. a takva promjena mora također biti upisana u registar kod suda. a poslovnu politiku vodi uprava društva. Kod društava kapitala organ upravljanja i odlučivanja je skupština društva. u smislu da je zastupniku za određene poslove potrebno odobrenje nadležnog organa.o. Ukoliko je pak došlo do prekoračenja ovlaštenja. pravno lice će odgovarati za ispunjenje obaveza iz pravnog posla. Zastupnik društva može prenijeti ovlaštenje za preduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova. a poslovna sposobnost jeste sposobnost preduzimanja pravnih radnji i pravnih poslova u skladu sa zakonom. Prokura se upisuje u registar. pri čemu kod više pojedinačnih prokura svaki prokurista nastupa odvojeno od drugih. jer se za ispunjenje obaveze ne traži zajedničko primanje obaveze). može se prenijeti samo sa prenosom društva (slučajevi statusnih promjena društva). zastupa ga i odgovara za zakonitost poslovanja. Kod d. UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE Pravilo je da odluke u društvu donose njegovi osnivači. skupština ima 100 glasova. Poslovna sposobnost pravnog lica prosuđuje se prema ovlaštenjima zastupnika tog pravnog lica. Lice na koje je preneseno to ovlaštenje u pravnom prometu nastupa kao punomoćnik.o. na drugo lice.

Prijavu za upis u registar dužan je podnijeti osnivač društva ili drugo lice ovlašteno za podnošenje prijave. ostali članovi su dužni da im isplate novčanu vrijednost imovine koju je njihov ostavilac unio u društvo na dan davanja izjave o neprihvatanju članstva. ostali članovi društva imaju pravo na tužbu za poništenje takvog ugovora (ova tužba mora obuhvatiti obje ugovorne strane!). Međutim. onda njegove odluke imaju pravni karakter i dejstvo odluke skupštine. ako je to uređeno osnivačkim aktom i upisano u registar. u d. nadzorni odbor i odbor za reviziju. a može se na odgovarajući način urediti i osnivačkim aktom.koji se dijele srazmjerno udjelu u kapitalu. U pogledu raspolaganja svojim udjelom. i to u roku od 15 dana. tri ili više. član d. i svaka dionica iste klase nosi određeni broj glasova).o. Zavisno od oblika i veličine društva. ali i obavezu da snosi gubitke i rizik od gubitka u slučaju negativnog poslovanja. da bi se time osigurao njihov pravni položaj u smislu dotadašnjeg udjela u osnovnom kapitalu. U privrednim društvima zakonom je dozvoljeno samo organizovanje skupova sindikata! REGISTAR DRUŠTAVA Obuhvata registar podataka (upisnik) i registar isprava.. Članovi društva imaju pravo da raspolažu imovinom društva. Pravo preče kupovine članovi društva mogu realizovati u izvršnom postupku. može bez ograničenja stavljati svoje dionice u promet. Ako međutim trećem licu udio bude prodat pod drugačijim.o. Kod društava lica pravilo je da članovi društva odlučuju konsenzusom.o. smatra se da ne žele i ponuđač može tada svoj udio u društvu prodati trećem licu. ako je član društva fizičko lice.o. Pravo preče kupovine uspostavljeno je zakonom i ne može biti isključeno osnivačkim aktom ili statutom društva. Kada jedno lice osniva d. Postupak registracije je oblik vanparničnog postupka. Ta ponuda mora biti data u pismenom obliku i mora sadržavati uslove prodaje. U slučaju da nasljednici ne prihvataju članstvo u društvu.o. vrše zajedno svi članovi društva. Član d. upravu može da čini jedna osoba. dužan je da putem uprave društva učini ponudu ostalim članovima društva. Nadalje. PRAVNI POLOŽAJ ČLANOVA DRUŠTVA Kod društava kapitala član društva ima pravo na upravljanje. Ako se ponuđeni članovi društva u roku od 30 dana ne izjasne da prihvataju ponudu. ali su dužni da istovremeno kod suda deponuju novčani iznos iz ponude koja im je bila učinjena i time izraze volju da pod ponuđenim uslovima otkupe prodati udio. onda nadzor nad d. u pravilu. Članovi uprave su zastupnici pravnog lica. kada se radi o novoj emisiji dionica. tj. ne može raspolagati svojom imovinom dok ne protekne zakonom određeno vrijeme.d. ovlaštenje za zastupanje može biti podijeljeno među više njih. Ako zakonom nije propisana obaveza formiranja nadzornog odbora.o. ali samo pod istim uslovima iz ponude.d. a kod društava lica sudjeluje u odlučivanju konsenzusom. je svaki dioničar član skupštine. kada su za to ispunjeni zakonski uslovi (prvenstveno u smislu pozitivnog poslovanja). Dioničko društvo obavezno po zakonu mora da ima upravni odbor. i sudjelovanje u radu skupštine. a član d. ako je imovina društva izložena javnoj prodaji. Osnivač koji ima namjeru da svoj udio u društvu proda u cjelini ili samo dijelom. 161 | P a g e . povoljnijim uslovima. ne može biti ograničeno).o. Pravo preče kupovine imaju i dioničari pod određenim uslovima. ali samo ako ima više od deset osnivača i ako mu osnovni kapital prelazi iznos od 15 miliona. član ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti društva. je ograničen pravom preče kupovine uspostavljenim u korist ostalih članova tog društva.o. Sud je dužan da izvrši upis u roku od 15 dana od dana podnošenja uredne prijave. njegovim nasljednicima ne može se osnivačkim aktom ograničiti pravo na nasljeđivanje njegove imovine unesene u društvo (nasljeđivanje je univerzalno pravo koje. s tim što je ovo pravo raspolaganja u nekim slučajevima ograničeno zakonom. Društvo sa ograničenom odgovornošću po zakonu mora imati nadzorni odbor.

e) načelo prvenstva (registarski sud je obavezan postupati po prijavama. javna preduzeća. podatci koji se odnose na stečaj i likvidaciju. h) načelo javnosti (osigurava da svako. u smislu da bi novo sjedište bilo na području drugog mjesno nadležnog suda. Stvarno nadležan je opštinski sud sa privrednim odjeljenjem. pripajanje. Načelo istinosti ili pouzdanja je (oboriva) zakonska pretpostavka. c) načelo oficijelnosti (postupanje po službenoj dužnosti. Subjekti upisa: Poslovni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost. Pravila postupanja suda prilikom upisa u registar propisana su Zakonom o registraciji.Svaki upis pravnog lica ili relevantne promjene u pravnom licu u registar sud je dužan objaviti po izvršenom upisu u službenim novinama FBiH. u smislu da registarski sud ne može odbiti urednu i potpunu prijavu za upis u registar). g) načelo jednoobraznosti (registracija se vrši na jednoobrazan način. u smislu postojanja propisanih obrazaca). zadružni savezi. tj. može izvršiti uvid u podatke upisane u registar i može zatražiti prepis tih podataka). a to je opštinski sud u sjedištu kantonalnog suda. a sastoji se iz glavne knjige (upisnik) i zbirke isprava. te lica o čijim bi se pravima i obavezama moglo odlučivati u ovom postupku Načela registra: a) načelo obaveznosti. koja podrazumijeva da se savjesna treća lica mogu pouzdati u istinitost podataka upisanih u registar. npr. b) načelo zakonitosti (postupak registracije uređuje se zakonom). sud kod kojeg je to lice bilo upisano u registar dužan je bez odlaganja po službenoj dužnosti dostaviti sve prijave i podatke koji se odnose na taj subjekat. Mjesno nadležan je opštinski sud prema mjestu sjedišta poslovnog subjekta. ponavljanja postupka i mirovanja postupka. rješavati ih prema redoslijedu zaprimanja prijava). bez dokazivanja pravnog interesa. te drugi podatci kada je to određeno zakonom. U registar se upisuje: osnivanje privrednih subjekata. uz izričito isključivanje mogućnosti korištenja vanrednih pravnih sredstava. kao i shodna primjena pravila o parničnom postupku. podjela i spajanje subjekta). prestanak privrednih subjekata. te druga pravna lica kada je to određeno zakonom Upis u registar: Upis svakog podatka za koje je poslovni subjekat obavezan podnijeti prijavu za upis Učesnici u postupku upisa: Lice koje je podnijelo prijavu za upis. zabrana obavljanja djelatnosti na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog 162 | P a g e . statusne promjene privrednog subjekta (promjena oblika. Registarski sud: Sud nadležan za poslove registracije. f) načelo konstitutivnosti (sve faktičke činjenice sadržane u prijavi i priloženim ispravama danom upisa u registar postaju pravne činjenice i kao takve djeluju prema trećim licima). zadruge. ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA Registar: sadrži bazu podataka i isprave. Ako pravno lice mijenja sjedište. O upisu promjene sjedišta odlučuje sud na čijem području bi bilo novo sjedište poslovnog subjekta. d) načelo formalnosti (registarski sud postupa po pismenim obrascima).

b) podjela jednog društva na dva ili više i c) pripajanje jednog društva drugom. Također se mogu vršiti i zabilježbe o nekim stanjima koja su propisana u zakonu. sud može po potrebi održati ročište. sjedište. sud može zaključkom pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne može biti duži od 30 dana otkloni eventualne nedostatke u prijavi. oblik ili vrsta poslovnog subjekta. Registarski sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu. S obzirom da ovaj zaključak suda spada u domen upravljanja postupkom registracije. propisani oblik prijave. Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u registar može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Ukoliko se u žalbi protiv prvostepenog rješenja iznose nove činjenice i predočavaju nove isprave. samo ukoliko tom preinakom ne dira u prava trećih lica utemeljena na dotičnom upisu. Ukoliko pak sud odbija zahtjev za upis. U suprotnom. sud će odbiti prijavu za registraciju. da li postoji propisani osnivački akt. ime/prezime/prebivalište/sjedište osnivača. visina kapitala u novcu. na koje poziva podnosioca prijave i eventualno lica kojima bi mogle biti poznate sporne okolnosti ili činjenice. isključivost firme) i materijalnih (da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom.) pretpostavki za upis. udio svakog od osnivača. iznošenje novih činjenica i novih dokaza tretira se kao nova prijava za upis (jer nema ponavljanja postupka). djelatnost. registarski sud dostavlja žalbu drugostepenom.organa. utvrditi postojanje i formalnih (identitet podnosioca prijave. datum/dan/čas prijave. kantonalnom sudu.. POSTUPAK REGISTRACIJE? Sud je po prijemu prijave dužan ispitati prijavu i u formalnom i u materijalnom smislu. Ukoliko u ostavljenom roku podnosilac prijave ne postupi po zaključku suda. dužan je takvo rješenje obrazložiti. tj. priloženost potrebnih isprava uz prijavu. vrijednost kapitala u stvarima i pravima. Postupajući u okvirima ovog prethodnog ispitivanja. registarski sud može preinačiti svoje rješenje. protiv ovog zaključka nije dozvoljena žalba. 163 | P a g e . STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA a) Spajanje dva ili više društava. podatci o prokuri.. Pravo na žalbu pored subjekta upisa imaju i druga lica sa pravnim interesom. sud će o prijavi za upis odlučiti rješenjem. Ukoliko sud smatra da je prijava za upis podnesena u skladu sa zakonom. sudionici u postupku registracije sami snose svoje troškove. Kada ocijeni da su ispunjeni potrebni uslovi za postupanje po prijavi. s tim što su rokovi ovdje nešto drugačiji (u svakom slučaju u roku od 60 dana od dana objave upisa). Ukoliko utvrdi da je žalba osnovana. nedopuštenu ili nepotpunu. Troškovi postupka: S obzirom da se radi o vrsti vanparničnog postupka. U toku postupka ispitivanja prijave za upis u registar. kao i o privremenim mjerama (dakle postoje upisi i zabilježbe!) U glavnu knjigu se upisuju: firma. ovlaštenost podnosioca prijave. matični ili identifikacioni broj. podatci o podružnicama. sud nije dužan obrazlagati takvo rješenje (postoje odgovarajući obrasci). obim ovlaštenja zastupnika.

d. D. može promjeniti svoj oblik samo u smislu da postane komanditno društvo na dionice. pripajanjem ili podjelom društva. kao dioničar. K. gdje se također traži odobrenje Komisije za vrijednosne papire. ovdje postoji izričita zakonska zabrana.. dioničko društvo i komanditno društvo.d. 4) Odlukom skupštine društva. Prestanak društva i brisanje društva iz registra su dvije različite i razdvojene činjenice – nakon prestanka društva slijedi brisanje na osnovu donošenja rješenja registarskog suda o brisanju! Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d. a svaki član društva.o. te zahtjev za brisanje dosadašnjeg društva). odluči da promjeni svoj oblik u smislu da postane d. bez likvidacije.o.d.n. Kada d. koji podliježe „notarskoj obradi i ovjeri“.o. kada se primjenjuje obrnut postupak na pretvaranje osnovnog kapitala. Društvo se može pripojiti prenosom svojih prava i obaveza na već postojeće društvo. jer stečajni dužnik nema imovine.Oblik može da mijenja društvo sa ograničenom odgovornošću. Novonastali pravni subjekat će biti upisan u registar na osnovu prijave ovlaštenog lica.o. imovinom društva. 3) Okončanjem stečajnog postupka. odnosno donošenjem rješenja stečajnog suda da se odbija zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. Spajanjem. a u registar se unosi promjena vezana za osnovni kapital društva. može pretvoriti svoj oblik u d. odnosno voljom članova društva (odluka je ovdje osnov za pokretanje postupka likvidacije u svrhu zaštite povjerilaca).) Ovo društvo može osnovati dva ili više lica putem zaključivanja osnivačkog ugovora kao osnivačkog akta. pripajanjem ili podjelom prestaju ranija društva i nastaju novi pravni subjekti (pravni sljednici) bez unovčavanja imovine. NAČINI PRESTANKA DRUŠTVA 1) Istekom vremena na koje je osnovano. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može mijenjati oblik. koje pripajanjem postaje njegov pravni sljednik. njegov osnovni kapital pretvorit će se u dionice sa nominalnom vrijednošću koju određuje skupština društva. Osnivači za obaveze društva odgovaraju neograničeno i solidarno. tj. a istovremeno sa prijavom upisa novog subjekta podnosi se prijava za brisanje društava koja prestaju postojati. što se također upisuje u registar (prijava upisa dva nova pravna lica. dobija onaj broj dionica koji odgovara njegovom udjelu u osnovnom kapitalu (ova promjena ne može biti izvršena bez odobrenja Komisije za vrijednosne papire).o. 5) Odlukom parničnog suda ili pravosnažnom presudom krivičnog suda kojom je izrečena mjera prestanka društva. 2) Spajanjem. Uneseni 164 | P a g e . ali i svojom imovinom. Jedno društvo se može podijeliti na dva ili više novih društava prenosom imovine..

Članovi društva učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka srazmjerno visini svojih udjela. firmu i sjedište društva. koji može biti ugovor o osnivanju ili odluka o osnivanju. način izmirivanja troškova osnivanja društva. Za izmjenu osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih članova. Samo 165 | P a g e . Ako bi komanditor zaključio neki pravni posao bez ovlaštenja. Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.) „Tajno društvo“ prema teoriji prava. Istupanje se vrši putem ugovora. te djelatnost. Udjeli članova su jednaki. Osnivački akt mora sadržavati podatke o osnivačima. ili pak u zakonskom roku od dva mjeseca. U slučaju da preostane imovine nakon provedenog stečajnog postupka. prednost u raspodjeli te imovine imaju komanditori. Svaki član društva dužan je svoj udio unijeti u roku utvrđenom ugovorom. Prijavu za upis društva u registar potpisuju svi članovi društva. dok komanditori odgovaraju samo ograničeno. Svaki član društva ima pravo i obavezu da upravlja društvom.) Društvo kapitala. ali u biti nema tu tajnosti. Ugovorom se može odrediti da za prenos udjela komanditora na treća lica nije potrebna saglasnost komplementara. Iz društva može istupiti neki član. Osniva se ugovorom koji obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima/članovima. koji onda odgovara za obaveze društva nastale i prije njegovog pristupanja. koji onda odgovara za obaveze društva nastale do njegovog istupanja. naznaku koji članovi imaju koji položaj u društvu. ovo društvo prestaje ako sud odluči o prestanku. prava. jer se svi članovi upisuju u registar. osnovni kapital i njegovu strukturu. sjedište. za taj posao bi odgovarao isto kao i komplementari. Pristupanje se vrši na osnovu pismene izjave. ili se osnivačkim ugovorom upravljanje i/ili zastupanje može na određeni period povjeriti određenom članu društva. koja imaju različit pravni status. odn. U društvo se mogu unositi novac. dakle i vlastitom imovinom.o. prava i obaveze društva. nakon što se izmire svi troškovi u postupku likvidacije. stvari. Ovo društvo se izuzetno može transformisati u komanditno društvo na dionice. Za obaveze društva odgovara se samo imovinom društva. te podatke o licu koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar. U slučaju likvidacije društva. kapital članova društva podijeljen je na udjele (procenti ili razlomci). Društvo može prestati i u slučaju smrti fizičkog lica kao člana društva. Društvo će prestati u slučaju smrti člana društva.d. ali samo uz saglasnost ostalih članova društva. koja sadrži prava i obaveze novog člana u skladu sa zakonom. upravo zbog neograničene solidarne odgovornosti. Prijavu za upis u registar potpisuju svi osnivači. do visine svoga udjela. vrsta i visina udjela. firmu. Također. te usluge. ukoliko njegovi nasljednici ne prihvate da stupe na njegovo mjesto. Društvom mogu upravljati i/ili ga zastupati svi članovi društva. Komanditno društvo (k. Društvo koje se sastoji od najmanje dva lica. svaki član ima pravo na srazmjeran dio preostale imovine društva. djelatnost društva. podatke o licu ovlaštenom za zastupanje društva. Za izmjene osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih osnivača. Komplementari su ti koji odgovaraju za obaveze društva neograničeno i solidarno.ulozi postaju imovina društva momentom sticanja pravnog subjektiviteta.o. djelatnost. Dobit se u skladu i srazmjerno odredbama osnivačkog ugovora dijeli na dio dobiti za komanditore (dijeli se srazmjerno unesenoj imovini) i dio dobiti za komplementare (dijeli se na jednake dijelove). Društvu može pristupiti novi član. Osniva se osnivačkim aktom. Član društva može svoje pravo na upravljanje prenijeti na neko treće lice. te ograničenja pravnog subjektiviteta – ukoliko članovi društva ne odluče drugačije. s obzirom da se tu radi samo o imovini (komanditori nemaju prava u upravljanju ili zastupanju društva). komanditora i komplementara. Osnivački ugovor obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima. a vrijednost uloga se unosi u osnivački ugovor. članovi. a ostali članovi ne odluče da promjene osnivački ugovor i društvo nastavi postojati. prestanka postojanja ili stečaja jednog od pravnih lica kao članova društva.

kod ovog društva moguće je da se društvo osnuje na određeno vrijeme, što proizilazi iz zakonskih odredaba o pojedinim vrstama društva (!). Osnovni kapital društva mora iznositi najmanje 2.000 KM, odnosno 100 KM za pojedinačni udio svakog od više članova društva. Do dana podnošenja prijave za upis u registar društava mora biti uplaćena polovica od iznosa osnovnog kapitala propisanog zakonom. Društvo donosi svoj statut, koji se ne mora priložiti uz samu prijavu za upis, ali se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana upisa. Statutom se, između ostalog, reguliše način upravljanja društvom, način mjenjanja visine osnovnog kapitala, način pristupanja društvu, način isključenja i razlozi za isključenje člana društva, itd. Uz prijavu za upis u registar prilaže se osnivački akt, dokaz da je izvršena uplata propisanog dijela osnovnog kapitala (50%), te spisak članova nadzornog odbora (ukoliko ga društvo ima). Članovi društva mogu slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu, s tim što se taj udio ne može prodati u toku prve godine od dana upisa društva u registar, te da postoji pravo preče kupovine ustanovljeno u korist ostalih članova društva. Uprava društva obavezna je prijavljivati sve promjene činjenica i podataka upisanih u registar. Prijenos udjela u društvu vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. U slučaju povrede prava preče kupovine, ostali članovi društva imaju pravo na tužbu radi poništenja ugovora kojim je otuđen dotični udio u društvu. Ukoliko nasljednici umrlog člana društva zahtjevaju isplatu njegovog udjela u društvu, društvo je dužno da tu isplatu izvrši prema tržišnim cijenama. Društvo ne može imati vlastite udjele u društvu. Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno njihovim udjelima, osim ukoliko osnivačkim ugovorom nije drugačije dogovoreno. Član društva može istupiti iz društva, kada ima pravo na isplatu novčane naknade njegovog udjela po tržišnim cijenama, a isto to pravo ima i član društva koji je isključen iz društva. Protiv odluke o isključenju član može tužbom zahtjevati sudsku zaštitu. Dioničko društvo (d.d.) To je društvo kod koga je temeljni kapital podijeljen na dionice. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari. Osniva se ugovorom o osnivanju, a ako je jedna osoba odlukom (ovo su osnivački akti). Formalan je akt, u pisanom obliku i moraju potpisi biti ovjereni kod notara (obrada i ovjera). Osnivački akt treba da sadrži: ime i prezime osnivača sa adresom njegovog prebivališta, odnosno za pravna lica firma i sjedište; firma i sjedište društva; djelatnost društva; prava i obaveze osnivača; iznos temeljnog kapitala; ukupan broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost; depozitnu banku (kod koje će se vršiti upis i uplata dionica); opis i procjenu vrijendosti ulogau stvarima i pravima; ime i prezime osobe koja će zastupati društvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju potpisuju svi osnivači. Odluka i ugovor su osnivački akti i podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Može ga potpisati i punomoćnik osnivača, ali i takva punomoć mora biti ovjerena u skladu sa zakonom. Ako se u d.d. pored novca unose stvari ili prava, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se temeljni kapital podijeli na broj osnivača. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju, a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati. U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo

166 | P a g e

glasa, prioritetna dionica itd.). Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis i koja će zastupati dd. Ugovorom se određuje i banka tzv. depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. simultano osnivanje društva. Ili mogu u skladu sa ugovorom, jedan broj dionica otkupiti osnivači, a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). Ovo je sukcesivno osnivanje društva. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora, a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica, mjesto i način uplate dionica, i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju), a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Osnovni zadatak osnivačke skupštine je: da usvoji izvještaj o osnivanju da usvoji statut da imenuje članove nadzornog odbora i da potvrdi vrijednost uloga u stvarima i pravima.

Izvještaj o osnivanju DD mora da sadrži: Broj upisanih dionica, Njihovu nominalnu vrijednost, Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i pravima.

Ovaj izvještaj je isprava koja je dokaz uspješnosti osnivanja društva i on je jedna od isprava koja će se priložiti prilikom podnošenja prijave za upis u Registar. Osnivačka skupština donosi statut. Sadržaj statuta je određen zakonom i njime se uređuju ona pitanja koja nisu uređena ugovorom o osnivanju, a koja se odnose na: - fukcionisanje skupštine, - na način formiranja i korištenja fondova, - pokriće gubitaka, - postupak statusnih promjena (pripajanje, spajanje i podjela), - sastav i način imenovanja nadzornog i upravnog odbora, - prestanak društva.

167 | P a g e

U roku od 15 dana od održane osnivačke sukuštine uprava DD dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. Uz zahjtev za upis dostavlja se i: - zapisnik osnivačke skupštine; - dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; - statut; - popis članova nadzornog odbora i uprave. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA Javno preduzeće, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzeće posebnim propisom. Djelatnosti od javnog društvenog interesa utvrđuju općina, kanton i Federacija BiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Javna preduzeća mogu se organizirati u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću. UPRAVLJANJE Organi javnog preduzeća: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava (menadžment), kao organi upravljanja i Odbor za reviziju

OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA Temeljni kapitala DD iznosi najmanje 50.000 KM. U ovom iznosu se temeljni kapital unosi u novcu. Nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10 KM. U postupku osnivanja cijena dionice ne može biti ispod ove nominalne vrijednosti. Ovaj temeljni kapital koji je unesen u društvo može se tokom opstanka društva povećavati, a odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora Skupština. Povećanje se može vršiti i iznosom iz rezervi, a može se vršiti i emisijom novih dionica. Procedura za emisiju (mora biti odobrenje za emisiju, mora se odrediti depozitna banka). Ako se ne vrši na ovaj način, može se povećati tako što će se povećati nominalna vrijednost dionice na teret fondova rezervi. Kada se vrši na taj teret mora se voditi računa da iznos rezervi iznosi 25% od ukupnog kapitala.

168 | P a g e

Može se i smanjiti kapital o čemu odluku donosi skupština. U odluci mora biti navedeno zbog čega se smanjuje osnovnii kapital i način njegovog smanjivanja. Taj način smanjivanja je vrlo bitan jer jedan od načina može biti povlačenje dionica. Pravilo je da zaposlenici nisu dioničari. Izuzetno zasposlenici mogu biti dioničari ako je takva mogućnost predviđena statutom. Međutim, oni mogu stjecati dionice ograničeno. Zbir svih dionica zaposlenika ne može preći 5% od osnovnog kapitala. U fazi osnivanja društva osnivači su dioničari. U daljem toku opstanka društva to se može vršiti na tržištu na kome se vrši promet dionica. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva, tako da dioničaru pripada pravo na odlučivanje. Ono podrezumijeva pravo na učestvovanje i odlučivanje na skupštini. Svaka dionica nosi jedan glas. Ne može se izdavati dionica koja nosi više glasova. Na osnovu dionice dioničar ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti. To pravo učestvovanja u dobiti se iskazuje pravom na naplatu od dividende. Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijedosti dionice. O isplati odlučuje skupština kad je DD sposobno da izvršava svoje obaveze. Kod emitovanja dionica (samo u slučaju nove emisije) postojeći dioničari mogu imati pravo preče kupovine pod uslovom da u roku od 30 dana od emisije upišu. Pod određenim uslovima imaju pravo kao manjina na zaštitu. UPRAVLJANJE DD -

-

skupština; nadzorni odbor; uprava i odbor za reviziju.

Društvom upravlja skupština, nadzorni odbor i uprava. Skupštinu DD čine dioničari. Ista se održava u mjestu sjedišta DD najmanje jednom godišnje. Predsjedava predsjednik NO, ili jedan od članova NO ako je predsjednik spriječen. Skupština bira dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik. Predsjednik i članovi NO i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini. Skupštinu saziva NO, uprava, ovlašteni dioničar ili grupa dioničara. Pravo odlučivanja ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije održavanja skupštine. Dnevni red, mjesto i vrijeme odlučivanja objavljuje se najmanje u jendom dnevnom listu u FBiH, najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Obavještenje o odražavanju skupštine se šalje preporučenom pošiljkom svakom dioničaru (može i telefaksom ili elektronskom poštom). Skupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 30 % ukupnog broja sa pravom glasa. Ako po isteku 60 minuta nije postignut taj kvorum, skupština se odgađa, te NO ponovo zakazuje skupštinu u roku koji nije manji od 15 ni duži od 30 dana. Ponono sazvana kupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica. O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: firmu i adresu sjedišta dd; mjesto i vrijeme održavanja skupštine; ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnika i članove odbora za glasanje; dnevni red; odluke; podatke o glasanju; prigovore dioničara i članova NO. Zapisnik se sačinjava u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Potpisuju ga predsjedavajući skupštine, zapisničar i ovjerivači zapisika. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana (uvijek je neparan broj) i imenuje ih skupština na period od 4 godine.Zakonom je propisano ko ne može biti član nadzornog odbora (zbog sukoba interesa). (član 260. lice osuđivano za krivično djelo i

169 | P a g e

privredni prijestup nespojiv sa dužnošću nadzornog odbora, pet godina od dana pravosnažnosti presude; lice kome je presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti NO; i lice straije od 70 godina.). Kandidata za člana NO predlaže dioničar sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pismeno, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine. Predsjednik i članovi biraju se glasanem. Onaj ko ima najviše glasova bira se za predsjednika NO. Direktor i član uprave ne može biti član NO, niti isto lice može biti član NO u više od tri društva. Predsjednik i članovi NO zaključuju sa DD ugovor koji odobrava skupština. Sjednica NO održava najmanje jednom u 3 mjeseca. Funkcija mu je da nadzire rad društva, da nadzire rad uprave, da imenuje upravu, da usvaja izvještaje o poslovanju, predlaže način raspodjele dobiti i druge poslove koji se određeni zakonom i statutom. Njihova odgovornost za vršenje funkcije zakonom je pojačana na način da neograničeno solidarno odgovoaraju za štetu prouzrokovanu društvu neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti. Upravu društva čine direktor i izvršni direktor. Uprava društva organizuje i rukovodi poslovanje društva, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Ako društvo ima i izvršne direktore, onda direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Mandat mu je 4 godine. Ako postoje izvršni direktori, onda se njihov djelokrug poslova koji bi se odnosio na organiziranje rada, zastupanje mora odrediti pismenim aktom. Izvršni direktori su i osobe koje se upisuju u registar privrednih subekta (jer zastupaju društvo). DD ima i sekretara koga imenuje nadzorni odbor. To je osoba koja je dužna da vodi zapisnike, koja čuva dokumente društva i koja je ovlaštena za sprovođenje odluka nadzornog odbora i direktora. Ovdje se obrazuje i Odbor za reviziju. U Odboru ne može biti član nadzornog odbora i osoba koja bi imala neki direktni finansijski interes osim plaće. Vrše revizije finansijskog poslovanja, polugodišnjeg i godišnjeg obračuna a dužni su izvršiti reviziju i kada to zahtijeva određeni broj dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. Fond rezervi – DD je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti a i iz drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala Društva. Godišnje se izdvaja 10% neto dobiti, i sve tako dok fond ne dostigne iznos od 25%. Ukoliko taj iznos ne dostigne do kraja pete poslovne godine, izdvajanje po ovom osnovu se povećava na 20% godišnje neto dobiti. Fond rezervi iznad zakonskog minimuma može se koristiti za: 1. dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala; 2. povećanje nominalne vrijednosti dionica u slučaju povećanja osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica; 3. a može se koristiti i za emisiju besplatnih dionica, u slučaju kad se temeljni kapital povećava emisijom besplatnih dionica umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica. PRESTANAK DD 1. 2. 3. 4. Odlukom Skupštine Spajanjem, pripajanjem i podjelom Odlukom Komisije i suda Okončanjem stečajnog postupka.

170 | P a g e

dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima: − da izdaje dozvolu za osnivanje banke. Zahtjev podnose osnivači banke. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. lice ovlašteno za zastupanje. *druge vrste kapitala. Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. odnosno. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za • tu banku • d) ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku 171 | P a g e . Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. • b) ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku (30 dana od dana dobijanja dozvole). Bankarska dozvola se izdaje u obliku rješenja. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. Bankarska dozvola koju izdaje Agencija je uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata. *podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. i *popis vlasnika banke. *djelatnost. − da izdaje dozvolu za statusne promjene banke. *dionički kapital. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. − da izdaje dozvolu da obavlja određene vrste poslova. Ako prijava nije podnesena u tom roku. *nacrt statuta. • c) ako je došlo do spajanja. Osnivači. a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. *način rada organa banke. osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete.BANKE? Banka je pravna osoba koja obavlja poslove primanja novčanih depozita. a uz njega se podnosi: *ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom. *podaci o kapitalu. U postupku osnivanja banke. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. Agencija može da ukine datu dozvolu. ona može biti ukinuta rješenjem Agencije u slijedećim slučajevima: • a) na zahtjev banke. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. *plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti i strukturu otganizacije banke. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. − da izdaje dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke. Agencija je finansijska institucija FBiH. koji obavezno mora da sadrži *sjedište. *pravo glasa vezano za dionice. *broj i nominalnu vrijednost dionica. − dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. U banku se mogu unositi i stvari i prava. i *druga pitanja u skladu sa zakonom.

Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Banka može imati filijale izvan sjedišta FBIH. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. sazivanja (pogledati u zakonu). Nadzorni odbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. Djelatnost banke To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. Direktor predsjedava upravom. vrši finansijski lizing. Zakon je uredio način rada Skupštine. Imenuje ih Skupština.• e) ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. 172 | P a g e . provodi se postupak likvidacije. daju kredite. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzorni odbor. daje sve oblike jemstva. lažnih isprava itd. Skupštinu čine svi dioničari. Prestanak u postupku stečaja u postupku likvidacije Specifičnost za banke je da prije nego što je pokrenut postupaak likvidacije može uvesti privremenu upravu ako ju uvodi Agencija za bankarstvo s ciljem da se otklone nepravilnosti u radu banke i da se poduzmu mjere da bi se banka dovela u stanje urednog poslovanja. Organizaciona struktura banke Banka može imati filijale i može imati predstavništva. kupovinu i prodaju strane valute. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. U rješenju o ukidanju mora se navesti s kojim danom se ukida dozvola i to rješenje se mora objaviti u Službenim novinama. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove. Mandat je 4 godine. Položaj. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Upisuju se u Registar kod Agencije. ali se može ponoviti. Imenuje se na 4 godine. Ako je na području Federacije sjedište filijale stranih banaka i one su dužne da podnesu zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja. finansijski managemant i druge poslove. Nadzorni odbor i Uprava. predstavništva i filijale i osobe koje su ovlaštene za zastupanje u prometu. rukovodi poslovanjem. glasanja. usluge platnog prometa i prenos novca. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. U sudski registar upisuju se i organizacioni oblici banke. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. davanje i uzimanje kredita. Ako te mjere nisu mjerodavne. Upravljanje bankom Bankom upravlja Skupština.

Ako se utvrdi da nema dovoljno sredstva da se završi postupak likvidacije i izmire obaveze koje banka ima, pokrenut će se postupak stečaja. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima Po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži *novčani iznos kredita, *uslove davanja, *uslove korištenja i *uslove vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. ) BANKARSKI POSLOVI To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog... Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu.

173 | P a g e

Bankarska garancija je jednostrani pravni posao kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Treća osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje za određeni pravni posao (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti.

UGOVORI U PRIVREDI
OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI Ugovori u privredi, po svojoj pravnoj privredi, su posebna vrsta ugovora. Odredbe ZOO-a, koje se odnose na ugovore, primjenjuju se i na ove ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izričito drugačije određeno. Ugovori u privredi su ugovori koje privredna društva i druga pravna lica, koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koji sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Strane koje učestvuju u ugovoru najčešće su (obje) pravna lica, međutim, moguće je da jedna od tih ugovornih strana bude i fizičko lice. ZOO razlikuje osnovne ugovore u privredi, i to su oni iz redovne registrovane djelatnosti, te sporedne ili akcesorne ugovore, koji proizilaze iz djelatnosti koje potpomažu potpuno realizovanje registrovane djelatnosti. To su ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. izdavački ugovor, ugovor o prevozu, isl.). Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe (npr. otpremanje, uskladištenje, prevoz, isl.). Oni su u pravnom prometu i društvenom životu vrlo česti, a naročito često se pojavljuje ugovor o prodaji. Ugovori u privredi nisu formalni ugovori i u pravilu se zaključuju usmeno (!), a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare i izraze ponuda i prihvat ponude – bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. Međutim, u ovakvim odnosima, ZOO nekada propisuje formu (npr. kod ugovora o građenju, ugovora o licenci, ugovora o alotmanu, ugovora o bankarskim kreditima, itd.), a nekada pismenu formu ugovore i same ugovorne strane. U privredno-pravnim odnosima pooštrena je odgovornost ugovornih strana u poređenju sa građansko-pravnim odnosima (!). U građanskom pravu predviđena je odgovornost dobrog domaćina, a u privrednom pravu to je odgovornost dobrog privrednika, odn. u izvršavanju obaveza iz profesionalne djelatnosti odgovornost dobrog stručnjaka (to znači da ugovarači snose i određeni profesionalni rizik). Odgovornost u građanskom i privrednom pravu, dakle, nije ista. U građanskom pravu odgovornost je postavljena u dva stepena: onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopšte ne ispuni svoju ugovornu obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti došlo umišljajem (dolusom), ili iz razloga krajnje nepažnje.

174 | P a g e

U privrednom pravu, pak, ta odgovornost se odnosi i na onoga ko je povrijedio odredbe ugovora iz obične nepažnje, što znači ne odgovara se samo za culpa latu, već i za culpa brevis (ugovarač odgovara kao dobar privrednih, a ne kao dobar domaćin!). Karakteristike privredno-pravnih odnosa postoje i kod djeljivih obaveza. Kada postoji više dužnika, i pored toga što je obaveza djeljiva, dužnici odgovaraju solidarno, a to znači da odgovaraju bez prava prigovora redoslijeda (!). Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednoga. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. U slučaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti, a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi (!), a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. Shodno tome, kod ugovora u privredi, rokovi (rokovi zastarjelosti) su kraći, jer tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. Kada se radi o prijemu robe i prenosu vlasništva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način (npr. distanciona prodaja, kod koje kupac najčešće ne vidi robu, ali je dobio papire za tu robu). Predaja stvari kod prenosa prava korištenja na robi često se vrši simboličnom predajom papira (skladišnice, konosmana), a ponekad indosamentom tih papira (mjenice, skladišnice, ako glase po naredbi). Za rješavanje sporova iz ugovora u privredi važi poseban postupak ZPP-a. U načelu, privredni sporovi se razlikuju od građanskih.

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA U PRIVREDI Načelo autonomije: Kao i u građanskom pravu, i u privrednom pravu važi načelo autonomije volje i slobodnog uređivanja obligacionih odnosa. Ukratko, ugovorne strane same i slobodno biraju poslovnog partnera, odlučuju o vrsti ugovora koji će zaključiti, voljama određuju sadržaj ugovora, slobodno određuju arbitražu i izabrani sud (ali ne i redovni sud). PREGOVORI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Pregovori prethode zaključivanju ugovora. Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora, dakle o svim bitnim elementima, te se očekuje da će se pregovori transformisati u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica, a slično je i sa ponudom, jer je ponuda jednostrana izjava volje upućena jednom licu, ali moguća je i ponuda upućena većem, ili čak neodređenom broju lica. Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora (!), jer poziv na pregovore ne sadrži sve bitne elemente ugovora i njegov cilj je da dovede do ponude, koja kao takva mora sadržavati sve bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, a ponuda obavezuje bar za određeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora bilo koji od učesnika može staviti ponudu. Treba naglasiti da pregovori često imaju karakteristike ponude. Pregovarači su dužni voditi pregovore na ozbiljan način, sa namjerom da dođe do zaključenja ugovora, u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor ne smije kod pregovarača stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti, jer ukoliko tako postupi, odgovarat će za štetu prouzrokovanu pregovorima. To znači da se odgovara i za pregovore (!), ali

175 | P a g e

samo u smislu ako neko ulazi u njih da bi drugome prouzrokovao štetu. U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu, tj. za onu štetu koja je stvarno nastala, a ne za buduću štetu, tj. onu koja će nastati. Dakle, za razliku od ugovornih odnosa u građanskom pravu, gdje se izmakla dobit uvijek nadoknađuje, u ugovorima u privredi to nije slučaj. Osnov odgovornosti kod pregovora: Po svojoj pravnoj prirodi, odgovornost kod pregovora spada u kategoriju deliktne odgovornosti (!), a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici štetnika. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu, on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala, a štetnik dokazuje da nije kriv. PONUDA ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Ponuda je jednostrana izjava volje, koja je kao prijedlog za zaključivanje ugovora upućena određenom licu, sa ciljem zaključenja ugovora. Kao takva, ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor. Ponuda se može izraziti ne samo izričitom voljom, već i svim drugim načinima kojima se volja može izraziti. Kod jednostrane izjave onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostrane izjave može se odgovarati i za tuđu obavezu (npr. jamac koji odgovara za dužnika). Ponudilac je slobodan u svom izboru lica kojima će uputiti ponudu. Međutim, pravo preče kupnje je svojevrstan vid ograničenja. Osim ugovorom, za određena lica pravo preče kupnje može biti određeno i samim zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju preče kupnje moraju biti pismeno obavještena o namjeravanoj prodaji, kao i njenim uslovima. Pored posebne ponude, koja se upućuje jednoj određenoj osobi, postoji i opšta ponuda, koja se upućuje neodređenom broju osoba, a koja sadrži sve bitne sastojke ugovora. Tu ponudu karakteriše kontinuitet, tj. stalnost, jer se ona neće ugasiti ako jedno lice prihvati ponudu. Izlaganje robe bez označavanja cijene ne znači da je učinjena ponuda. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih vrsta obavještenja, oglasa putem štampe, radija i TV-a, ne smatraju se ponudom, već samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga što nije određena količina, koja je jedan od bitnih elemenata ugovora. Ponuda obavezuje ponuđača do momenta od kojeg je ponuđač ne može opozvati, što znači od prispjeća ponude ponuđenom, jer od tog trenutka ponuda postaje neopoziva. U ponudi se može odrediti rok trajanja ponude, i u tom slučaju ponuda obavezuje ponuđača do isteka tog roka. Prihvatanje ponude, koje je ponuđaču stiglo sa zakašnjenjem, u načelu ne dovodi do zaključivanja ugovora. Takvo prihvatanje ponude smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuđenog. Ponuda ugovora za čije zaključenje zakon zahtjeva posebnu formu, obavezuje ponuđača samo ako je učinjena u toj propisanoj formi. Prihvat ponude: Jednostrana izjava volje kojom ponuđena strana daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor zaključen. Prihvat ponude po sadržini treba da odgovara samoj ponudi, što konkretno znači da su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda često ima i elemente koji nisu bitni, dakle sporedne elemente. Prihvat ponude se ne odnosi na ove sporedne elemente, pa se oni mogu određivati i nakon prihvata ponude. Prihvat ponude mora biti bezuslovan (!); ako je ponuda prihvaćena pod nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom. Volja za zaključenje ugovora može biti data, tj. prihvat ponude se može izraziti na izričit način, pismeno ili usmeno, ili na prešutan način, konkludentnim radnjama (npr. kod javne prodaje dizanjem ruku). Svi ugovori se ne mogu zaključiti konkludentnim radnjama; odnosno, konkludentnim radnjama mogu se zaključiti samo neformalni ugovori. U privrednom pravu ne važi načelo da šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude (!), ali kod ovog pravila postoje i izuzetci, kada se šutnja ponuđenog smatra prihvatom ponude (!), i to u dva slučaja: a) ako se radi o dugogodišnjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u pogledu određene robe, kada se smatra da je ponuđeni prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u ostavljenom roku odbio; te b) kod ugovora o

176 | P a g e

osiguranju, kada osiguranik obavijesti da želi da zaključi ugovor, a osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zaključen i za slijedeći rizični period pod istim uslovima kao i u periodu koji je upravo istekao. Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Bitno je da te izjave volja moraju biti date slobodno i ozbiljno. VRIJEME ZAKLJUČENJA UGOVORA Ugovor je zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu; međutim, ugovorne strane mogu predvidjeti i drugo vrijeme zaključenja ugovora. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica; tada je ugovor zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu, a treći saglasnost može dati prije zaključenja ugovora (kao dozvolu za zaključenje), ili nakon zaključenja ugovora (kao saglasnost sa zaključenjem). MJESTO ZAKLJUČENJA UGOVORA Smatra se da je ugovor zaključen u mjestu u kojem je ponuđač imao svoje sjedište, odnosno prebivalište, u trenutku kada je učinio ponudu. (tzv. opšte načelo). Pored toga, ugovorne strane mogu ugovorom odrediti i neko drugo mjesto zaključenja ugovora. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora biti dopušten, moguć, te određen ili odrediv – u suprotnom, ugovor je ništav.

NIŠTAVOST UGOVORA U PRIVREDI a) Ako je ugovor protivan načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima i moralu društva b) Ako je predmet ugovorne obaveze nemoguć, nedopušten, te neodređen ili neodrediv c) Ako osnov ugovora ne postoji, ili ako postoji, ali je nedopustiv d) Ako postoje mane volje (ugovarač je potpuno poslovno nesposobno lice) e) Ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji f) Ako ugovor nije zaključen u zakonom predviđenoj formi Ništav ugovor ne konvalidira ni u slučaju naknadnog prestanka navedenih nedostataka!! Ako je pak nedostatak minoran, a ugovorne obaveze ispunjene, ugovor će postojati i ne može se tražiti utvrđivanje ništavosti takvog ugovora. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti. Prigovor ništavosti može istaći svako zainteresovano lice, pa i lice koje nema pravni interes. Od ništavosti treba razlikovati rušljivost – ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost, a rušljiv ugovor jeste nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se može pobijati.

177 | P a g e

SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA U PRIVREDI Ova sredstva se dijele na sredstva radi zaključenja ugovora i na sredstva radi ispunjenja ugovora (ugovorna kazna. takav ugovor neće proizvoditi pravno dejstvo. Kada zakon traži pismenu formu. Svi ugovori u privredi. takav ugovor nije ni zaključen. neformalni i konsenzualni. jamstvo. Sudska praksa kaže da – ako u oglasu o javnom nadmetanju nije izričito navedno – onaj ko je dao taj oglas nije dužan da zaključi ugovor čak ni sa najpovoljnijim ponuđačem (!). tada se takav ugovor ne može raskinuti neformalnim sporazumom. u načelu. zaključenjem ugovora o prodaji ne prenosi se pravo vlasništva nad robom. osiguranje. Kod sporazumnog raskida ugovora. Za pojedine od ovih ugovora zakonom se traži određena forma. Ipak. alotman. *Ovdje postoji samo jedna razlika – kod zakonske forme svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti učinjena na isti način. jamstvo. a ugovor nije zaključen u toj formi. kada zakon traži formu. Kada zakon traži formu. Ako su ugovorne strane ispunile takav ugovor (sa ugovorenom formom). ugovor se može raskinuti neformalno (!). ili su u pretežnom dijelu izvršile svoje ugovorne obaveze. jesu dvostrano-obvezujući i pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje ugovornih obaveza. a ne stvarno-pravno dejstvo. bez obzira da li formu predviđa zakon ili dogovor stranaka. pismenom obliku. PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo. ZVPO-om. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu. a za prenos prava vlasništva potrebna je predaja robe. te ugovor o prodaji sa obročnim otplatama cijene. 178 | P a g e .* Postoje još i posebni slučajevi. zaključenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni odnos. Licitacija ili aukcija se može sprovesti pismeno ili usmeno. Dakle. Ako su ugovorne strane dogovorile formu. i takav ugovor je nepostojeći. a ugovor nije zaključen u toj formi. izmjene ugovora ne moraju biti učinjene u formalno. tj. u praksi se ovi ugovori najčešće zaključuju u pismenoj formi. ugovor o licenci. To znači da zaključeni ugovori predstavljaju samo pravni osnov (iustus titulus) za sticanje stvarnih prava. a u slučaju nekretnina potreban je upis u zemljišne knjige. onda je ona uslov punovažnosti ugovora. Također. kredit. taj ugovor se može smatrati valjanim i proizvodit će pravno dejstvo. a kada su strane ugovorile određenu formu. kao što su javna prodaja nadmetanjem. što zavisi od toga kako je učinjena ponuda. Ako ugovor nije zaključen u zakonom propisanoj ili ugovorenoj formi. licitacija ili aukcija. bankarska garancija. te Zakonom o zalogu na pokretnim stvarima (ZZPS). ugovor o trgovinskom zastupanju. uglavnom pismena. i to za slijedeće ugovore: ugovor o građenju. dakle u pismenom obliku. ili većina njih. a predaja stvari predstavlja način sticanja (modus acquirendi). takav ugovor je suprotan prinudnim normama i stoga je ništav. a u slučaju ugovorene forme moguć je neformalni oblik raskida. jer je bitna saglasnost volja ugovarača. Ova sredstva su regulisana ZOO-om. dokumentarni akreditiv i zalog). jer mu nedostaje bitan elemenat. jer je ugovor samo pravni osnov. načini zaključenja ugovora.FORMA UGOVORA U PRIVREDI Ovi ugovori su.

U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu. i to u slučaju kada postojeću garanciju potvrdi druga banka. bez obzira na njen sadržaj. kada korisnik garancije može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih dviju banaka. kao davaoca garancije. što znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika i jamca. a da istovremeno ne tuži glavnog dužnika. Daje se za svaku pravovaljanu obavezu. povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze. on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. 179 | P a g e . bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana. što znači da odredba o ugovornoj kazni predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze. Ugovornom kaznom se obezbjeđuje ispunjenje nenovčanih obaveza. povjerilac ima pravo na ugovorenu kaznu. povjerilac ima pravo tražiti i ugovornu kaznu i naknadu štete u vidu razlike do visine štete. dok se u nekim slučajevima jamstvo predviđa zakonom. njena valjanost zavisi od glavne obaveze radi koje je data. ako ne ispuni svoju ugovornu obavezu. dakle daje se i za uslovnu obavezu.UGOVORNA KAZNA Spada u grupu najčešćih i najvažnijih sredstava obezbjeđenja ispunjenja ugovora u robnom prometu. a ugovorna kazna je manja od nastale štete. JAMSTVO Nastaje ugovorom i zakonom. ona se pretpostavlja. Postoje i tzv. b) u slučaju kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze. Za razliku od građanskog prava. onda oni odgovaraju solidarno. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje. Ako je zbog neispunjenja ili zakašnjenja pretrpio štetu. i jamac nema pravo na prigovor redoslijeda (!). ili je ispuni sa zakašnjenjem. i povjerilac je ne mora dokazivati. u privrednom pravu jamac odgovara kao platac (!). U pravilu do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora zaključenog između povjerioca i jamca. povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno!). Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. a neke od njih tretira ZOO. Postoje razne vrste bankarskih garancija. gdje jamac supsidijarno odgovara. Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi. Ako nema štete. Povjerilac može tužiti jamca. Ugovorna kazna je po svojoj prirodi akcesorna. Ovaj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca – čak i protivno volji dužnika. Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije.garancije“. Karakteristična je tzv. „super. i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. a ako su utuženi i jamac i glavni dužnik. Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. Uvijek se izražava u novcu i njena forma je pismena. „garancija na prvi poziv bez prigovora“. Ugovorna kazna je određena suma novca ili neka druga imovinska korist. koju je jedna ugovorna strana dužna isplatiti drugoj ugovornoj strani. dok dužnik može dokazivati da nije kriv. kao i za buduću određenu obavezu. Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne jeste da se povreda ugovorne obaveze može pripisati krivici dužnika (!). Ova garancija je akcesorne prirode. BANKARSKA GARANCIJA Izjava banke. Dužnikova krivica se ne utvrđuje. Može biti izražena u novcu ili u predmetima. Najširu primjenu ima kod ugovora o prodaji i ugovora o građenju. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni podrazumijeva: a) u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze.

sudska presuda. Nasuprot tome. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. da bi ostvario založno pravo na stvari koja je založena. Ovo načelo se primjenjuje radi jednostavnijeg i lakšeg uređenja stvari. tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasništva. ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima. ne mora sudskim putem tražiti ostvarenje toga prava. nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. Može biti fiksna i promjenljiva. koje se nalaze u prometu (pokretne stvari. isl. Fiksna može biti određena neposredno ili posredno. i to nije slučaj kada je u pitanju zalog na nepokretnostima (hipoteka). Nije mu potreban izvršni naslov. Roba koja je predmet prevoza ujedno je i založena. a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja istu vrati neoštećenu zalogodavcu. Predmet založnog prava mogu biti individualno određene i nepotrošne pokretne stvari. ZALOG Založno pravo na pokretnim stvarima jedan je od najznačajnijih oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi. Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novčana naknada koju kupac plaća prodavcu za isporučenu robu. da bi prodao založenu stvar. a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi. odn. UGOVORI UGOVOR O PRODAJI Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje. Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu. Subjekti zaloga mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. Povjerilac založnog prava.DOKUMENTARNI AKREDITIV Prihvatanjem naloga za otvaranje akreditiva. jači u pravu“. jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi (!). novac. Određuje se za jedinicu po 180 | P a g e . Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. potraživanja. Ponekad se odstupa od načela „prvi u vremenu. Ugovorom o zalogu obavezuje se dužnik ili neko treće lice (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da će mu predati neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasništva. kao što je slučaj kod ugovora o prevozu robe. Na jednoj stvari može se zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima. da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti u slučaju da potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. opoziv je ako ništa nije ugovoreno. Zalogodavac može biti lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari.).

Prodaja tuđe stvari obavezuje ugovaratelja. *Drugi slučaj. Razumna cijena je tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora. ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu.479-kad postoje materijalni nedostaci. nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. inače gubi pravo koje mu pripada. i obavijestiti prodavca bez odgađanja. Zakon propisuje 1 181 | P a g e . a usljed te situacije ne može ostvariti svrhu ugovora. Ako je kupac otpremio stvar dalje. Recimo. a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oštećenje ili propast stvari. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac. U takvim slučajevima. tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava klauzulama (npr. ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu. krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem. Ovo se dešava u određenim slučajevima. Od ovog pravila ima i izuzetaka. jer se štiti savjesna strana. nego i izmakla korist. te je ništav ugovor o prodaji stvari van prometa. a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe.). ograničiti. kao da je robu preuzeo kada je trebao. a ako se ni ona ne može utvrditi onda cijenu određuje sud prema oklnostima konkretnog slučaja. a nije je preuzeo. To je slučaj i kod novačnih obaveza. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma. Pregled stvari – Kupac je dužan primljenu stvar pregledati na uobičajeni način ili je dati na pregled. a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. Dakle. Za prodaju stvari čiji je promet ograničen važe posebni propisi. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. Prodaja se može odnositi i na buduću stvar. ako je kupac preuzeo robu. iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega. Ako je pegled izvršen u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopćiti odmah. momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. (čl. *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu. *Kod odgovornosti za prelazak rizka važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka. a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema. u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom. Ako u ugovoru o prodaji cijena nije određena niti odrediva ugovor nema pravni učinak. odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti. nego da dio krivice snosi i druga strana. Cijena je zavisna od kvaliteta robe.količini ili za ukupnu količinu. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta. prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu. ali kupac koji nije znao niti morao znati. pregled stvari može biti odgođen do njenog prispjeća. čim je to prema redovnom toku stvari moguće. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete. može isti raskinuti i tražiti naknadu štete. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet. kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno. franco). i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom1. Nestanak. zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete. Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. jer kupac tada plaća cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znači da nema cijene kao bitnog elementa. Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja.

Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. U praksi. Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. Kada rok nastupi ugovor prestaje. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke. 182 | P a g e . To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. jer se najlkaše rješavaju stvari. konkretan i upućen na siguran način.kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe. Sve ove norme nisu prisilne naravi. daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). Dakle. Nejćešče prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zaključenja ugovora. kupac ima pravo na naknadu štete. Nabolje je kada postoji servis. Stvar je ispravno upotrebljavana. Ako je poslato običnom pošiljkom može biti upitno pravo kupca. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. a došlo je do kvara. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. rok je 3 godine. 2. nema drugog primjerenog roka. po zakonu. količine i poslati preporučenom poštom. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. a ne za neki njen nedostatak. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: 1. Da li je nedostatak neznatan ili ne. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe. Može da raskine ugovor U svakom slučaju. Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. Ovdje odgovara i prodavac i garant. Prigoovr mora biti blagovremen.

on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca. kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno. ali nema pravo na naknadu štete. da mu isporuči drugu stvar. a ako se radi o stvarima određenim po rodu. Konosman Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg. Njom se potvrđuje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj označen. prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. ugovor se po zakonu smatra raskinutim. protekom roka on se raskida po samom zakonu. ne samo zato što on to neće. i tada kupac može tražiti vraćanje stvari. U slučaju raskida ugovora. Kada je u pitanju fiksni ugovor. protekom roka koji je određen. U ovim slučajevima kupac može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. Povjerilačka docnja Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. Ako je rok ugovoren. sniženje cijene. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograničena. U takvim slučajevima. ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu korist. Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja.Zaštita od evikcije – odgovornost za pravne nedostatke U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od njega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica. brodar je dužan da izda konosman ili teretnicu. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. Ako rok nije određen. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe). naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete. da traži nakanadu pretrpljene štete. Docnja? Dužnička docnja Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. Ako krcatelj nije tražio izdavanje teretnice. u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. U tom slučaju dolazi do sankcija. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. onda brodar ili krcatelj imaju 183 | P a g e . nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2.

U oba slučaja radi se o izdavanju robe. dvostran je i teretan i neformalan. Kada se prenosi odvojeno. Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice. OSTALI UGOVORI UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita. Naknada se određuje ugovorom. Tovarni list Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. On mora dokazati da je šteta na robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. bilo o prodaji ili kupovini robe. Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). eksterni i završni odnos. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. 184 | P a g e . Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor. i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. Ako tako glasi. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. Skladišnica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje. Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje.pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice. kao i neispravnom ambalažom. Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi. Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. najprije se mora prenijeti varant (založnica). Kod tog pravnog posla postoji interni. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. ali on je samostalni imenovani ugovor. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. a moguće i odvojeno. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. u oba slučaja je prenosivi tovarni list. zajmova itd. Odgovornost skladištara je objektivna. On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. naknadu potrebnih. da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. nužnih i korisnih troškova.

Ako naknada za posredovanje nije određena ugovorom. izuzev ako nije drugačije ugovorena. Dužan je da se pridržava naloga i upustava nalogodavca. Nalogodavac može da opozove nalog sve dok on nije izvršen. onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja. U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. onda poprima obilježja ugovora o djelu. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. žiga. ona se određuje tarifom ili lokalnim običajima. Ako se ugovor na takav način. UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi. pravo iskorištavanja pronalazaka. Posrednik ne zaključuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktičke radnje. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom određena. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan. Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno. U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. pored odgovornosti za izbor trećeg lica.Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun .Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. davalac licence može raskinuti ugovor. tehničkog znanja ili iskustva. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence. UGOVOR O POSREDOVANJU Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zaključenju određenog ugovora. a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. u cjelini ili djelimično. Razlika između posredovanja i zastupanja je slijedeća: . Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. pojačani komision (delkvedere komision) gdje komisionar. ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. uzorka ili modela.Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena. UGOVOR O USKLADIŠTENJU 185 | P a g e . Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom. ne i pravnu. On postupa sa pažnjom dobrog privrednika. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. a odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica. a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata. Stvara samo komercijalnu vezu. onda kažemo da je u pitanju podlicenca. proviziji. ona se određuje prema radu posrednika i učinjenoj usluzi. Ako se ne može tako odrediti. odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla.Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun . Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno. pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja.

Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu štetu. u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene). nije dužan da dokazuje krivicu skladištara. I eventualna šteta je buduća ali je neizvjesna. Naknađuje se obična šteta i izmakla korist. nego ispunjenje ugovorene obaveze. 186 | P a g e . bilo da ih pribavi putem kredita.Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku. u praksi se najčešće zaključuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladištar. on je neformalan. Skladištar odgovoara po načelu objektivne odgovornosti. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. Stranke su dakle: investitor (naručilac) i građevinar (izvođač). karakteristikama robe primljene na uskladištenje i ambalaže. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna. Drugačije je ako je u pitanju individualno određena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije dužan primiti drugu sličnu stvar. Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. Osim elaborata investitor mora pribaviti i građevinsku dozvolu. potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. a ostavilac da za stručno čuvanje i održavanje stvari isplati skladištaru ugovorenu naknadu. a skladištar se može exkulpirati odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala usljed više sile. Prethodne radnje . Međutim. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. Ako to nije slučaj. a skladištar ipak preda ostaviocu istu količinu. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obavezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenljivih stvari. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu. to nije naknada naturalne štete. iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi. odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva. radnjom trećeg lica. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju. a može ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzečem registrovanim za tu djelatnost. ako postoje elementi na osnovu kojih se ona može odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna važećim propisima i dobrim poslovnim običajima. To je konsezulan. materijala. vrstu i kvalitet stvari.To je ugovor kojim skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju drugom subjektu. Elaborat može izraditi sam investitor. a naručailac se obavezuje da mu za to plati određenu cijenu. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva). bilo iz vlastitih izvora. Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i šteta. Povjerilac je ostavodavac. što znači da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. Obavezna je pismena forma. Kao izvođač može se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za građenje odgovarajućih građevina. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr. a ne vjerovatna. ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. koju izdaje nadležni općinski organ. a ne realan ugovor. usljed promjene u cijeni rada. Skladištar nadoknađuje štetu ostavodavcu po principu stvarne. a ne tržišne vrijednosti robe. a ne formalan ugovor. Bitni elementi .Izvođenju građevinskih radova može se pristupiti na osnovu investicionog programa – elaborata. I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. ZOO ne priznaje eventualnu štetu kao vid štete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj šteti.

ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je matreijal upotrebljen. UGOVOR O ALOTMANU Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku određenog vremena stavi na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja u određenom objektu. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruženih usluga ukoliko je koristila angažovane hotelske kapacitete. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadležni inspekcijski organ. 4. mora da poštuje i javno pravne propise koji se na njih odnose. Sve to mora da učini pošteno i savjesno. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije. odgovarajućim propisima ili pravilima struke. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi. Ugovor o alotmanu mora biti zaključen u pismenoj formi. Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. Pridržavanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati odobrenje investitora. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu. izvođač odgovara i za rad podizvođača. Ako uoči nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora.Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. ako odstupi od projekta. ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. 2. djelujući pažnjom dobrog stručnjaka. bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. UGOVOR O PREVOZU U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU 187 | P a g e . 5. 3. Ukoliko je ugovorom predviđena posebna obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete. U slučaju akutne opasnosti može i obustaviti radove. onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. Osim što treba da se pridržava projekta. jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne može ne znati sve gore navedeno. Dakle. Odgovornost građevinara je pooštrena. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. investitora). pruži ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj određenu proviziju. treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. Turistička agencija može odustati od korišenja smještajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme pošalje obavještenje o odustanku od korištenja određenih kapaciteta.

Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze određenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlaštenom licu kojeg primalac odredi a pošiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu. ali ne može se u većoj mjeri ograničiti brodareva odgovornost. štrajka. Bitni elementi su predmet i vozarina. Brodar odgovara za štetu samo ako je kriv. U praksi se zaključuje pismeno izdavanjem tovarnog lista. ali se u praksi često zaključuje u pismenom obliku. 188 | P a g e .. On nije formalan. Tovarni list po pravilu nije prenosiv. pomorskih nezgoda. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zaključenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz. Dopušteno je ugovorom pooštriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi viši iznos. Stranke su brodar i naručilac prijevoza. Bitni elementi su cijena i predmet. ratnih događanja. Krivica brodara za štetu se pretpostavlja – princip subjektivne pretpostavljene krivice. UGOVOR O PREVOZU MOREM ILI UNUTRAŠNJIM VODAMA Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja. međunarodnog zločina na moru. više sile. Poatojanje ugovora o prijevozu može se dokazivati i drugim sredstvima. Oslobađa se od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati. Osnov za to je zajednica rizika koju čine: sopstvenik broda. nemira. Štetu i troškove generalne havarije snose zajednički svi učesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu. odnosno na dan kada je morao stići. Visina naknade štete se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti stvari. a u cilju spašavanja broda i robe. Radi se o svjesnom žrtvovanju manjeg da bi se spasilo veće. Zajednička havarija je svjesno prouzrokovana šteta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadržaj ugovora o prijevozu. a po cijenama mjesta odredišta na dan kada je brod stigao u luku. Tovarni list može da glasi po naredbi ili na donosioca. a naručilac prijevoza da plati vozarinu. Posebna havarija nastaje višom silom. pobuna. Ugovor o prijevozu nije formalan. brodar i korisnici prevoza. ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti.. dvostrano je obavezan i teretan..

da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH d. da se ta osoba odrekla ili na drugi nacin izgubila drzavljanstvo BiH 5. Olaksanom naturalizacijom 6. Porijeklo ako je dijete u vrijeme rodenja a bez obzira na mjesto rodenja oba roditelja bili drzavljani BiH Ako je u vrijeme rodenja jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno na teritoriji BiH Ako je jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno u inozemstvu 2. da mu nije izrecena sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz BiH e. Usvojenje ovdje se mora raditi o potpunom usvojenju dijetete koje je mlade od 18 godiina 4.ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH STICANJE DRŽAVLJANSTVA 1. Naturalizacija radi se o strancu koji je podnio zahtjev za u prijem u drzavljanstvo BiH ali da bi bio primljen u drzavljanstvo BiH mora ispunjavati uvjete: a. da je prije podnosenja zahtjeva imao prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH c. Rođenjem 3. da nije osudivan na izdrzavanje kazne zatvora za krivicno djelo ucinjeno sa umisljajem na period duze od 3 godine u periodu od 8 godina od dana podnosenja zahtjeva f. Porijeklom 2. Olaksana naturalizacija 189 | P a g e . Naturalizacijom 5. Usvajanjem 4. Rođenje drzavljanstvo BiH stice se rodenjem ako je dijete rodeno ili nadeno na teritoriji BiH a cija su oba roditelja nepoznata ili su oba roditelja nepoznatog drzvaljanstva 3. da ima 18 godina b. Putem medunarodnih sporazuma 1.

prva i druga generacija potomaka emigranata Isto tako drzavljasntvo BiH mogu steci osobe ako ne ispunjavaju ove uvjete ako su od neke posebne koristi za BiH. emigranti koji su se vratili u BiH b. oduzimanje drzavljanstva moze se oduzeti ako je to drzavljanstvo steceno na osnovu ili pomocu laznih informacija. 5.. da ima stalno mjesto boravistva na teritoriji BiH 3 godine prije odnosenja zahtjeva c.uvjeti za prijem : a. otpust. odricanjem osoba koja napuni 18 godina a koja zivi u inozemstvu moze se odreci drzavljanstva BiH ali pod jednim uvjetom ko ima drzavljanstvo te drzave ili ako joj je zagarantovano drzavljanstvo te drzave kada su u pitanju djeca mora biti suglasnost oba roditelja i mora imati drzavljanstvo te drzave ili da mu je zagarantirano na neki drugi nacina drzavljanstvo te drzave 3. skrivanja dokaza a akoji su relevantni za sticanje drzavljanstva BiH ako drzavljanin BiH ucestvuje u nekim oruzaim snagama neke druge drzave a da za to nema suglasnost nadleznih organa BiH 190 | P a g e . da brak traje 5 godina prije podnosenja zahtjeva u prijem za drzavljanstvo b. sve doprinose ili sve druge obavze koje su joj odredene pravomocnom odlukom suda da je ta osoba strekla ili joj je zagarantirano drzavljanstvo te druge drzave 4. 2.uvjeti osoba koja trazi otpust iz drzavljanstva BiH mora imati 18 godina protiv te osobe ne moze se voditi kazneni postupak zbog ucinjenog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti mora izmiriti poreske obaveze. laznih dokaza. da se odrekao ili je na neki drugi nacin izgubio svoje ranije drzavljanstvo Zakon je propisao da odredene osobe mogu steci drzavljanstvo BiH i ako ne ispunjavaju ove uvjete koji su propisani kada je u pitanju naturalizacija i ilaksana naturalizacija a to su osobe: a.ovdje se radi o bracnom drugu drzavljana BiH . PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA 1. po sili zakona drzavljanstvo BiH prestaje po sili zakona dobrovoljnim sticanjem ako osoba stekne drzavljanstvo neke druge osobe a bilateralnim sporazumom izmedu te drzave i BiH nije uredeno dvojno drzavljanstvo 2. 3. po sili zakona odricanjem otpustom oduzimanjem medunarodnim sporazumom 1. 4.

Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije.Odluke. rjesenja i zakljucke. Isto tako. Centralna banka BiH Izvršna u vlast u FBIH – Predsjednik FBIH. 191 | P a g e . dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku. rješenja. nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za premijera.- ako je drzavljuanstvo BiH steceno suprotno odredbama koje reguliraju sticanje drzavljanstva naturalizacijom i olaksanom naturalizacijom moze se oduzeti ako je osoba osudena pravomocnom presudom nadleznog suda a radi se o poduzimanju radnji kojima se narusava ustavni poredak i sigurnost BiH ako postoji pravomocna presuda za odredena krivicna djela i to npr. a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. zaključci. cijelo Vijeće ministara je u ostavci. Nakon tih konsultacija tu odluku potvrduje zastupnicki odnosno predstavnicki dom Federacije. odluke. Vlada FBiH Izvršna u vlast u kantonu – Vlada kantona Izvršna u vlast u općini i gradu – Načelnik općine i gradonačelnik ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH 38/02) - VIJEĆE MINISTARA To je izvršna vlast BiH. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. donosi uredbe. Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skupštini. AKTI VIJEĆA MINISTARA . AKTI VLADE FEDERACIJE Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom kao sto je to propisano u Ustavu Federacije. radio aktivnih materija itd. 5 Hrvata i 3 Srbina. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Federacije je izvrsni organ vlasti a cine je premijer i ministri. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Vijeća ministara. Izvršna u vlast u BIH – Vijeće Ministra. eksploziva. Predsjedništvo BiH. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine. Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. Prema ustavu FBiH sastav Federalne vlade je slijedeci: 8 Bosnjaka. krijumcarenje vatrenog oruzja. a odluku o imenovanju također potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. Uredbama se ureduju najvaznija pitanja iz nadleznosti vlade i osnivaju neke druge strucne sluzbe vlade federacije ( npr ured za zakonodavstvo). Odlukama se ureduju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere ili se jos moze davati suglasnot na neka akta odlukom.

Rješenjem se odlucuje o imenovanjima i i razrjesenjima iz nadleznosti Vlade Federacije kao i o drugim pitanjima o kojima se rjesava pojednacnim aktom. Zakljuckom se ureduju neki stavovi o pitanjima od znacaja za provodenje unutarnjih odnosa u Vladi i odreduju neki zadaci federalnim organima uprave ( npr. zakljucak o smanjivanju troskova). Sjediste Vlade Federacije je u Mostaru i Sarajevu.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA
Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vrši operativne poslove policije iz nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrđene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zaštitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine. 13. Federalno ministarstvo prostornog uređenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nalaze se Federalna uprava za šumarstvo i Federalni zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi.

192 | P a g e

15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

ZAKON O MINSTARSTVIMA BIH
Ministarstva na nivou BiH To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarsvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.

Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava.

ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE FBIH
Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH, kantonu, općini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. Nadležnost federalnih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. Koje poslove obavljaju organi uprave? 123456izvrsavanje zakona i drugih propisa vrsenje upravnog nadzora donosenja podzakonskh propisa davanje odgovora zakonodavnim organima pracenje stanja u oblasti za koje su osnovani i druge poslove koje su porpisani zakonom i podzakonskim aktom

Kada su u pitanju Federalni organi oni izvrsavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvrsavanje federalnih zakona ako su ti poslovi koji su propisani tim zakonom preneseni na kanton, grad odnosno opcinu. Kantonalni organi uprave oni takode neposredno izvrsavaju kantonalne zakone kao i federalne propise ako je taj dio nadleznosti iz federalnog zakona prenesen na kanton.

193 | P a g e

Opcine izvrsavaju propise koje donose gradska odnosno opcinska vijeca kao i poslove koji su im preneseni od strane federacije, odnosno kantona. BiH jedan dio svoje nadleznosti moze prenijeti na Federaciju i na kantone. Upravni nadzor obuhvata nadzor nad zakonitoscu upravnih akata koje donose institucije koje imaju javna ovlascenja i inspekcijski nadzor. Organi uprave donose podzakonske akte samo u slucaju ko je to propisano u zakonu. Svaki organ uprave prati stanje iz oblasti za koju je taj organ uprave osnovan. Kakve su nadležnosti organa uprave kod prenosa ovlaštenja, a koje obaveze? Povjeravanje javnih ovlastenja to znaci da organi uprave jedan dio svoje nadleznosti mogu povjeriti nekom drugom pravnom subjektu i to povjeravanje jednog dijela svoje nadleznosti zovemo povjeravanje javnih ovlastenja povjeravanje javnih ovlastenja moze se vrsiti samo zakonom, medutim, organi uprave jedan dio ipak ne mogu povieriti odredenim pravnim subjektima a to su inspekcijski poslovi, ali u okviru tih poslova organi uprave mogu zatraziti strucnu pomoc odredenih specijaliziranih institucija. – mogu se povjeriti ekspertize, analize...iz razloga sto organi uprave tehnicki ni strucno nisu osposobljeni za obavljanje tih poslova nadleznosti organa uprave prema njima: daju strucna misljenja, uputstva, tumacenje propisa, rjesavaju po zalbama, daju odredene instrukcije a taj ima obavezu da podnosi sestomjesecne odnosno godisnje izvjestaje s tim sto organi uprave mogu zatrazitio odreden informacije i obavjestenja i mimo tih izvjestaja koji se dostavljaju svakih 6 mjeseci odnossno svaku godinu dana. Ako ti subjekti ne izvrsavaju to, onda ce organ uprave pokrenuti postupak izmjene zakona kojim je izvrseno povjeravanje tog djela nadleznosti

-

-

Kako se osnivaju organi uprave? Organi uprave osnivaju se zakonom. Zakonom se osnivaju organi uprave na razini drzave, federalni organi uprave i kantonalni organi uprave, a gradske i opcinske sluzbe za upravu propisom gradskog odnosno opcinskog vijeca. Zakonom o osnivanju uprave propisuje se nadleznost organa uprave. Organi uprave osnivaju se na način koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i stručnih poslova iz okvira nadležnosti Federacije, kantona, općine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvršavanja obaveza građana i pravnih lica. Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvrđuje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su  federalna ministarstva i  federalne uprave.

194 | P a g e

Federalne upravne organizacije su:  federalni zavodi,  federalne direkcije i  federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su:  kantonalni zavodi,  kantonalne direkcije i  kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva.

Osnivanje općinskih organa uprave i općinskih upravnih organizacija Općinski organi uprave su općinske službe za upravu. U općini se mogu, samo izuzetno, osnivati općinski zavodi, općinske direkcije i općinske agencije kao općinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu općinske službe za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Općinski organi uprave i općinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje odlukom općinskog vijeća a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske službe za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvrđuje odlukom gradskog vijeća o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. ZADATAK: Ministar dođe na zadatak da se osnuje novo ministarsvo - treba se pripremiti zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonanim ministarstvima u kojim se dodje jos jedno ministarstvo i njegove nadleznosti. Obradivac zakona je resorno ministarstvo (Postupak donosenja zakona ne pita na ispitu..)

195 | P a g e

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa uprave (sistematizacija)? Unutranja organizacija uprave ureduje se pravilnikom (jedinice, sistematizacija radnih mjesta, uslovi., opsi radnih mjesta, broj izvrsilaca...) Ko rukovodi organima uprave, upravom i upravnom organizacijom? Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja, odnosno, nadležnosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se bliže propisuje način postupanja, a instrukcijom također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima.

Propisi koje donose organi uprave (pitanje) Donose pravilnike a pravilnicima se blize propisuju pojednine odredbe zakona. Osim pravilnika donose uputstvo kojim bi se popisivao nacin izvrsavanja odredenih poslova. Instrukcija - utvrduju se pravila o nacinu obavljanja nekog posla. Naredba - moze se nesto narediti ili zabraniti. Od pojediniacnih akata donose rjesenja i zakljucke. To donosi rukovoditelj organa uprave. Oni mogu ovlastiti rukovodece drzavne sluzbenike ili druge sluzbenike da donose pojedinacni akt.

Odnos organa uprave prema građanima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti? Odnosi organa uprave prema građanima Organi uprave zahtjeve građana rješavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave dužni su u kontaktima sa građanima postupati na način da se u svakoj situaciji poštuje dostojanstvo ljudske ličnosti i njihov moralni integritet.

196 | P a g e

Uvjerenja se izdaju odmah. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. jer podatke o tim činjenicama državni službenici dužni su pribaviti po službenoj dužnosti. oni dužni pribavljati po službenoj dužnosti.Protiv takvog rješenja građanin može izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rješenja. građani imaju pravo da u vezi sa takvim ponašanjem državnih službenika podnesu pritužbe rukovodiocu organa uprave. ima pravo zahtijevati naknadu nastalih troškova koji obuhvataju troškove prijevoza i troškove ishrane za vrijeme boravka u sjedištu organa uprave.Građani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji. Opće odredbe o inspekcijskom nadzoru? Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava. ili od građana traže nepotrebne i suvišne dokaze. a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritužbe. dužan je preduzeti zakonom predviđene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema državnom službeniku na čiji se rad pritužba odnosi i istovremeno podnosiocu pritužbe obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama. s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodećih državnih službenika. ili ako na bilo koji drugi način odugovlače sa rješavanjem zahtjeva građana. ispitati tu pritužbu i ako utvrdi da je osnovana. Kad se građanin odazove pozivu organa uprave.Organi uprave dužni su građanima pružati potrebnu pravnu pomoć i davati odgovarajuća objašnjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. s tim da ti troškovi ne mogu biti veći od visine službene dnevnice utvrđene za državne službenike. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao građanina. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. ili traže dokaze koje su. Organi uprave ne smiju od građana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o činjenicama o kojima organi vode službene evidencije. Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke.Ovakve radnje državnih službenika predstavljaju težu povredu službene dužnosti. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje se rješenjem na osnovu propisa kojim su uređene naknade troškova svjedocima u upravnom postupku. a u općini . Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlaštenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode službene evidencije o određenim činjenicama. odnosno u gradu .općinskom načelniku. dužni su na pisani ili usmeni zahtjev građana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. a bez njegove krivnje službena radnja radi koje je pozvan nije obavljena. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona. odnosno gradonačelniku i općinskom načelniku. 197 | P a g e . Ako državni službenici u organima uprave zahtjeve građana ne rješavaju u propisanim rokovima.gradonačelniku. a u okviru njih inspektori.

-)):  sprovođenje zakona o organizaciji uprave. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove. Nadleznost – primjena propisa o drzavnoj upravi. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana. Kojem organu se izjavljuje žalba zavisi od toga da li je rješenje donio federalni ili kantonalni inspektor. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće:  donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka. Lice kod kojeg je izvršen inspekcijski nadzor može izjaviti žalbu u roku od 8 dana nadležnom organu. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast. UPRAVNI POSTUPAK Načela upravnog postupka? • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene upravne oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) 198 | P a g e . Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za (član 139-10 nabrajanja. gradskim i općinskim organima uprave i upravnim organizacijama.  radne odnose državnih službenika i namještenika.  može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.  donijeti rješenje o zabrani rada. Zapisnik koji sacini upravni inpektor dostavlja se rukovoditelju organa uprave i nezadovoljna stranka moze izjaviti zalbu federalnom min pravde.Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje. rjesavanje stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku.  izreći novčanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom. Upravne i druge mjere inspektor naređuje donošenjem pisanog rješenja. Doneseno rješenje je konačno.. i o primjeni kojeg zakona je riječ (federalni ili kantonalni).  sprovođenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku.  zahtjev za prekršaj.. primjena propisa o radnim odnosima.  privredni prijestup.. i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH. Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vršenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim.  krivičnu prijavu. Upravna inpekcija? nalazi se pri Federalnom min pravde a kanotnalna pri kantonalnom. kancelarijsko poslovanje i nacin provodenja administrativnog izvrsenja. postivanje pravila ustavnog postupka.

• Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima u konkretnom slučaju koje su važne za donošenje rješenja. u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a. Npr. I takvo rješenje može se izmjeniti. Supsidijarna primjena ZUP-a? Znaci da odredbe ZUP-a imaju dopunski ili supsidijarni karakter u odnosu na posebni postupak utvrđen nekim drugim zakonom. • • • • • • • • Posebni postupak? Predstavlja odstupanje od ZUP-a. Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba. Posebni postupak prospisuje se u zakonima kojima se regulise odredena upravna materija npr. Nadleznost u upravnom postupku? 199 | P a g e .poreski zakoni. Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. To prakticno znaci da se u konkretnom slucaju primarno primjenjuju odredbe posebnog upravnog postupka a u odosu na druga pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju se pravila ZUP-a. postupa se po odredbama tog zakona. carinski zakon . zakon o penzijsko inv zakonu-posto je to jedna posebna upravna oblast i posto je ona kompleksna materija i specificna ona zahtjeva posebna pravila procedure kako bi se efikasnije provodio zakon. Pravila posebnog postupka ne mogu bitzi protivna nacelima ZUP-a. zakon o zdravstenom osiguranju. na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza. Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje.pravilo je da se protiv svakog I stepenog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom. Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje. Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga. zako o penzijsko inv osiguranju i sl. Radi se o tome da se pojedina pitanja postupka za odredenu upravnu oblast mogu posebnim zakonom regulisati drukcije u odnosu na ZUP. Načelo dvostepenosti . Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. zakon o soc zastiti. Ako je to nuzno za drukcije postupanje u tim pitanjima.

Stranka u upravnom postupku – ko ne može biti stranka? Stranka je lice po cijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv kojeg se vodi upravni postupak ili lice koje radi zastite svojih prava i interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku. U prvoj situaciji radi se o pozitivnom sukobu nadleznosti a u drugom o negativnoj. U zakonu su precizno odredeni organi koji rjesavaju sukobe nadleznosti zavisno od nivoa vlasti. odnosno kantona . odnosno gradsko ili opcinsko vijece. Pravilo je prvo da Federalni organi uprave u pravom stepenu rjesavaju u onim upravnim stvarima iz iskljucive nadleznosti Federacije i zajednicke nadleznosti Federacije i kantona. Dok se ne odluci o zahtjevu za izuzece sluzbeno lice moze preduzimati samo one radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su kantonalnim zakonom prenesene na federalne organe. koje su federalnim zakonom stavljene u nadleznost tih organa. O izuzecu sluzbenog lica odlucuje starjesina organa uprave a o izuzecu starjesine organa urave odlucuje vlada Federacije. Fakultativno izuzece postoji u slucaju kad druge okolnosti dovode u sumnju nepristrasnost sluzbenog lica. Organi uprave duzni su u toku cijelog postupka da paze na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost. Prema tome u upravnom postupku postoji tri grupe stranaka: 200 | P a g e . ( to su situacije o srodstvu). kantona i opstina. Stvarna nadleznost odreduje se u propisima kojima se pravno regulise odredena upravna oblast ili po propisima kojima se regulise nadleznost pojedinih organa tzv. Odredbe o izuzecu sluzbenog lica shodno se primjenjuju i na izuzece zapisnicara.Postoji stvarna i mjesna nadleznost. Povreda propisa o nadleznosti ima za posljedicu ponistavanje rjesenja po sluzbenoj duznosti. Kantonalni organi uprave nadlezni su da u prvom stepenu rjesavaju u stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u njihovu nadleznost i upravnim stvarima koje su federalnim zakonom sa Federacije prenesene na kantone. O izuzecu zapisnicara odlucuje sluzbeno lice koji vodi postupak. Slucajevi obaveznog izuzeca utvrdeni su u cl 42 ZUP-a. Mjesna nadležnost oznacava podrucje na kojem pojedini organi mogu da vrse poslove iz svoje nadleznosti. Pokretanje postupka rjesavanja sukoba nadleznosti moze biti po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke. Izuzeće službene osobe? To je institut kojim se zeli osigurati objektivnost u rjesavanju upravnih stvari. Postoji obavezno i fakultativno izuzece. Postoji vise pravila o tome koji organi rjesavaju o odredenim upravnim stvarima. Protiv zajljucka kojim se zajljucuje o izuzecu nije dozvoljena zalba. Sluzbeno lice cim sazna da postoji razlog za izuzece duzno je prekinuti rad na predmetu i o otme obavjestiti lice ili organ koji je nadlezan da odluci o izuzecu. Utvrduje se u pravilu propisima o teritorijalnom uredenju federalnih jedinica. organizacioni propis. To su vanredni pravni lijekovi. Stvarna nadleznost je pravo i duznost jednog organa da upravne stvari rjesava u upravnom postupku. Pripis na kome se temelji stvarna nadleznost donosioca rjesenja mora se naznaciti u uvodu rjesenja. Sukob nadleznosti? Javlja se u situaciji kad dva ili vise organa tvrde da su nadlezni za rjesavanje iste pravne stvari ili kad svi ti organi odbijaju da rjesavaju u odredenoj upravnoj stvari.

vrijeme i mjesto gdje se sačinjava. 2. vještaka. ukratko će se upisati sadržaj datih primjedaba. Organi uprave drugi organi.1.vrsi se licno licu kome je pismeno namjenjeno u slucaju kad je to odredeno zakonom ili kada od dana dostavljanja tece rok koji se po zakonu ne moze produziti. Zapisnik u upravnom postupku – šta sadrži? O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe.u slucaju da lice kome se dostavljanje vrsi nije prisutno pismeno se predaje nekom odraslom clanu domacinstva. 2. Pravno lice u postupku obavlja radnje preko sovh predstavnika odnosno zakonskog zastupnika koji se odreduje opstim aktom tog lica. osnovne jedinice privrednih drustava. Fizicko lice koje je potpuno poslovno sposobno moze samo obavljati radnje u postupku. tj. Stranka moze biti bilo koje pravno ili fizicko lice. posredno dostavljanje. osim nacrta rješenje. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranka u postupku ako mogu biti nosoci prava i obaveza o kojim se rjesava u upravnom postupku. Dostavljanje pismena u toku postupka – kako se vrši? Postoje tri nacina dostavljanja: 1. Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju. dodatvati. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. prilog zapisnika. Ombusmen nije stranka u upravnom postupku ali u tom postupku moze prisustvovati radi ostvarivanja zastite prava i sloboda gradana. Za procesno nesposobno lice radnja u postuoku obavlja zajonski zastupnik . ili ako jesu. izjave stranaka. On ima pravo da pregleda sva sluzbena dokumenta koja se odnose na pravne spise i zahtijevati dostavu informacija. Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadrži slijedeće podatke: naziv organa. aktivna . Time se dostava smatra izvrsenom. obavezno licno dostavljanje. pasivna i 3. drustva. kratak sadržaj svih provedenih radnji. Ako boraviste tog lica postane nepoznato i pored preduzetog istrazivanja organ ce tom licu postaviti privremenog zastupnika kojem ce uruciti pismeno. Ako se utvrdi da ovo lice ne moze izvrsiti dostavljanje jer je trazeno lice odsutno pismeno ce se vratiti organu uz naznacenje gdje se trazeno lice nalazi. To je procesna sposobnost. a ako ima više stranica – numerišu se. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. Ako se dostavljanje ne moze izvrsiti ni na ovaj nacin a nije utvrdno da je to lice odsutno pismeno se predaje nadleznom organu opstine prema boravistu te osobe. Ako dostavljac u stanu ili na radnom mjestu ne nade trazeno lice on ce nekom od odraslih ukucana ostaviti pismeno obavjestenje o tome da trazeno lice u odredeni dan i sat bude prisutno u svom stanu ili radnom mjestu 201 | P a g e . naselja i sl. dokumenata i spisa u vezi konkretne upravne stvari. osobe koje su prisutne. Ako njih nema pismeno se moze predati susjedu ako on na to pristane ili licu koja radi na istom radnom mjestu sa primaocem pismena. a postar ce a vratima stana staviti saopstenje o tome gdje se pismeno nalazi. nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. Spisi se mogu razgledati. predmet. Pročita se strankama. zainteresovana.

žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ. Ako i poslije toga dostavljac ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvrsiti on ce na vratima stana ostaviti pismeno saopstenje u kome se naznacava gdje se pismeno nalazi. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. ( ako izgubis rjesenje o polozenom pravosudnom ispitu) 202 | P a g e . Povraćaj u priješnje stanje – kome se podnosi? Stranka koja iz opravdanih razloga propusti da izvrsi neku radnju moze podnijeti prijedlog za povrat u prijasnje stanje. odnosno sluzbenih podataka kojima raspolaze organ uprave. posebni slucajevi dostavljanja *dostavljane pismena javnim saopstenjem Ako se radi o licu ili vise lica koja orhanu nisu poznata dostavljanje ce se izvrsiti javnim saopstenjem na oglasnoj ploci organa. a nije potrebno posebno saslusanje stranke. Npr. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana od dana prestanka razloga za propustanje. Stavljanjem saopstenja na vrata smatra se da je pismeno uruceno bez obzira na eventualna ostecenja ili unustenja tog saopstenja. stranka je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja i prilozila je isprave na kojem temelji svoj zahtjev. Uz prijedlog za povracaj stranka je duzna priloziti podnesak koji je trebala podnijeti. posebni postupak)? Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke. Ako nadležni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po važećim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka. Upravni postupak je pokrenut čim je nadležni organ izvršio ma koju radnju radi vođenja postupka. a cinjenice su utvrdene ili bar ucinjene vjerovatnim. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba. Smatra se da je dostavljanje pismena izvrseno portekom 15 dana od dana isticanja saopstenja na oglasnoj ploci. Na tom saopstenju dostavljac ce staviti potpis i datum stavljanja na vrata. 3. a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena.radi prijema pismena. Nakon proteka tri mjeseca roka ne moze se traziti povracaj. O dostavljanju na ovaj nacin obavjesitti ce se organ koji je naredio dostavljanje. skraceni postupak – se vodi u slucaju kada je stranka u svom zahjevu navela sve cinjenice na osnovu kojih se moze utvrditi stanje ili ako se cinjenicno stanje moze utvrditi na osnovu cinjenica koje su poznate organu uprave. kojim će se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. U prijedlogu stranka je duzna iznjeti okolnosti zbog kojih je bila sprijecena da u roku izvrsi propustenu radnju i da te okolnosti ucini bar vjerovatnim. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Koje postupke sprovodi organ uprave prije donošenja rješenja (kad se sprovodi postupak. Ovaj postupak se provodi i u slucaju preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati. donijet će o tome zaključak. Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat. Osim toga orga moze javno saopstenje objaviti i u novinama i drugim sredstvima informisanja.

Ako ne dozvoli nagodbu sluzbeno lice o tome donosi zaljucak. Kad je nagodba zakljucena organ donosi zakljucak kojim postupak obustavlja. Orga uprave ce produzizi vodenje postupka ako ocjeni da je to potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna strana. a od cijeg rjesavanja zavisi rjesavanje te upravne stvari. Ovaj postupak provodi se na nacin kako to odredi sluzbeno lice. pomoc neukoj stranci. Nagodba se upisuje u zapisnik i smatra se da je zakljucena kad je stranke nakon procitanog zapisnika potpisu. da sam rijesi prethodno pitanje ili b. efikasnosti i ekonomicnosti.provodi se kad je to potrebno radi utvrdivanja cinjenica kojima se utvrduje cinjenicno stanje ili kada je to potrebno radi saslusanja stranke. utvrdivanje cinjenica b. Usmena rasprava? Odreduje se na inicjativu organa ili na prijedlog stranke. pocev od nacela materijalne istine. te upotrebe jezika i pisma. Sluzbeno lice je duzno po sluzbenoj duznosti pribaviti podatke o cinjenicama o kojima taj ili drugo organ vodi sluzbene evidencije. Usmena rasprava mora se odrediti ako u postupku ucestvuju dvije ili vise sranaka sa protivnim interesima kad se ima izvrsiti uvidaj . Poravnanje ili nagodba? Ako u postupku ucestvuju dvije ili vise stranaka sa suprotnim zahtjevima sluzbeno lice koje vodi postupak u toku cijelog postuoka nastojace da se stranke nagode potpuno ili bar u nekim spornim tackama. Prethodno pitanje? To je pitanje koje cini posebnu pravnu cjelinu za cije rjesavanje je nadlezan sud ili neki drugi organ. Odustanak od zahtjeva ? Stramka moze odustati od zahtjeva u toku cijelog postuoka. Sluzbeno lice je ovlasteno da u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti naredi izvodenje dokaza ako nade da je to potrebno radi razjasnjenja stvari. Nagodba ima snagu izvrsnog rjesenja u upravnom postupku.posebni ispitni postupak. organ uprave ne moze rjesavati ova pitanja kao 203 | P a g e . Nagodba mora biti jasna i odredena i ne smije biti na stetu javnog interesa. pruzanje mogucnosti strankama da stite svoja prava i interese na usmenoj raspravi najvise dolaze do izrazaja nacela upravnog postupka. postojanje braka. Usmena rasprava je jedna od najvaznijih radnji u posebnom ispitnom postupku. Kad naiđe na takvo pitanje organ uprave moze postupiti na dva nacina: a. Ona ima dva cilja: a. Sluzbeno lice duzno je po sluzbenoj duznosti o tome upozoriti stranke. da prekine upravni postupak dok nadlezni organ ne rijesi prethodno pitanje ako se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivicnog djela. saslusanje svjedoka ili vjestaka. javnog morala ili pravnog interesa trecih lica. utvrdivanje ocinstva ili kad je to zakonom odredeno. saslusanja stranke. Stranka odustaje od zahtjeva podnosenjem pismene izjave organu ili usmeno na zapisnik. U tom slucaju organ uprave zakljuckom obustavlja postupak i o tome obavjestava protivnu stranu ako je ima.

javne isprave uvjerenja izjave svjedoka uvidaj vjestacenje saslusanje stranke nece se utvrdivati nesporne cinjenice. Postoje dvije vrste uvjerenja: 1. U ovim slucajevima on je duzan prekiuti upravni postupak i sacekati odluku nadleznog organa. 3. Uvjerenjima se utvrduju ili potvrduju odredene cinjenice. Dokazna sredstva mogu biti: 1. cinejnice od kojih zavisi rjesavanje uprave stvari. Ako se portupak vodi po zahtjevu stranke a organ naide na prethodno pitanje organ moze zakljuckom naloziti jednoj od stranaka da kod nadleznog organa pokrene rjesavanje prethodnog pitanja u odredenom roku. Trece lice moze uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjeok moze uskratiti svjedocenje. Uvjerenja u upravnom postupku? Uvjerenje je poseban vid isprave koja se izdaje radi dokazivanja u postupcima. Izjava stranke? 204 | P a g e . Ako stranka ne podnese ispravu sluzbeno lice ce cijeniti od kakvog je uticaja ta cinjenica na rjesavanje konkretne stvari. uvjerenja koja se izdaju po cinjenicama o kojima se ovd eslutzbene evidencije 2. Uvjerenja o cinjenicama o kojima se ne vode sluzbene evidencije izdaju se samo kad je to zakonom odredeno. Javne isprave? Isprava koju u propisnom obliku izdaje organ u granicama svoje nadleznosti dokazuje on sto se u njoj navodi. Ako se isprava nalazi kod treceg lica organ ce ga pozvati da na raspravi pokaze ispravu. Takva isprava je javna isprava. novcano kaznjavanje. U tom slucaju stranka je duzna organu uprave donijeti dokaz da je zatrazila pokretanje postupka. Dokazivanje u upravnom postupku? U upravnom postupku utvrduju se pravno relevantne cinjenice tj. 5. Organi i institucije duzni su na trazenje organa dostaviti ispravu ako se nalazi kod njih. 4. uvjerenja o kojima se ne vode sluzbene evidencije uvjerenja koja se izdaju na osnovu sluzbenoh evoidencija imaju karakter javnih isprava i izdaju se na usmeni zahtjev a moze i na pismeni i to istog dana kad se zatraze a najkasnije u roku od 5 dana. smatra se da je odustala od zahtjeva pa ce se postupak obustaviti. Sluzbeno lice koje vodi postuopak poziva stranku koja se poziva na ispravu da je podnese na uvid. opstepoznate cinjenice i cinjenice cije postojanje zakon predpostavlja. Ako stranka ne postupi na taj nacin. Ova uvjerenja namaju snagu javne isprave te njihovu vjerodostojnost organi utvrduju odgovarajucim drugim dokazima. 3.prethodna pitanja. Rok za izdvanje ovih uvjerenja je 8 dana. Ako trece lice bez opravdanog razloga odbije da pokaze ispravu postupice se kao u slucaju svjedoka koji odbije da svjdeoci tj. 2.

te razlozi zbog kojih nije uvazen neki od zahtjeva i slicno. potpis sluzbene osobe 7.Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo ako za utvrdivanje odredene cinjenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva cinjenica ne moze utvrditi drugim dokaznim sredstvima. obrazlozenje 5. otisak pecata organa Zaglavlje rjesenja sadrzi naziv organa. Ako se u dispozitivu nalaze izvrsenje neke radnje mora se odrediti rok za njeno izvrsenje. Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo i ustvarima molog znacaja. uvod 3. Uputstvo o pravnom lijeku . te da je u donosenju rjesenja ucestvovalo dva ili vise organa. Uviđaj ili očevid? Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice potrebno neposredno opazanje sluzbenog lica koje vodi postupak. Dispozitiv ili izreka rjesenja . zaglavlje 2. 205 | P a g e . propis o stvarnoj naldeznosti organa. Donosi se na temelju cinjenica utvrdenih u toku postupka.sadrzi obavjestenje o tome da li je protiv tog rjesenja zalba dozvoljena ili ne. Sastavni dijelovi rjesenje su: 1. jasan i odreden kako bi bio podoban za izvrsenje. Uvidaj se vrsi uz prisustvvo vjestaka. U obrazlozenju navodi se kratko izlaganje stranaka. broj i datum donosenja rjesenja. Ako to uskrati sluzbeno lice ce novcano kazniti vlasnika odnosno drzaoca stvari. uputstvo o pravnom lijeku 6. Uvod rjesenja – sadrzi naziv organa. Dispozitiv mora biti kratak. izvedeni dokazi i utvrdene cinjenice. Izjavu stranke organ cijeni po slobodnoj ocjeni. kao i o troskovima postupka. u pouci potrebno je tacno naznaciti sud i njegovo sjediste kome se tuzba podnosi. rok za podnosenje tuzbe i iznos takse. u kom roku se zalba izjavljuje i kom organu se podnosi. ime odnosno imena stranaka i njihovih zastupnika i kratko oznacenje predmeta.je dio rjesenja u kojem se rjesava o predmetu i o svim zahtjevima stranaka. Vlasnik ili dralac stvari prostorija ili zemljista koje se trebaju razgledati ili preko kojih treba preci do mjesta uvidaja duzan je dopustiti prilaz i obavljenje uvidaja. zatim razlozi koji su bili odlucujuci koji su bili odlucujuci kod ocjene dokaza . U slucaju da je protiv rjesenja moguce pokrenuti upravni spor. U uvodu se navodi da li je rjesenje doneseno po zahtjevu stranke ili po sluzbenoj duznosti. Vjestacenje kao dokazno sredstvo? Provodi se kad je za utvrdivanje ili ocjenu neke cinjenice vazne za rjesavanje upravne stvari potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak. Ako se radi o situaciji da zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja to se mora naznaciti u dispozitivu. Rješenje? To je upravni akt kojim se okoncava upravni postupak. dispozitiv ili izreka 4.

Ukoliko ti organi u ovom roku ne postupe na ovaj nacin smatra se da je dato odobrenje . tada organ moze po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke donijeti dopunsko rjesenje u pogledu tacaka koje nisu obuhvacene prvobitnim rjesenjem 3. potvrda . saglasnot ili misljenje. odnosno odobrenje. Sva tri ova rjesenja po svojoj prirodi su samostalna u pogledu pravnih lijekova i izvrsenja. djelimicno rjesenje donosi se kad zahtjev sadrzi vise tacaka a samo su neke od njih dozrele za rjesavanje a organ ocjeni da je cjelishodno da se o tim tackama donose posebno rjesenja. Usmeno rjesenje? Organ uprave moze donijeti rjesenje i usmeno narediti njegovo izvrsenje bez odlaganja kad je to potrebno radi preduzimanja hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi i imovine. Donosenjem rjesenja o glavnoj stvari ukida se privremeno rjesenje. U uvodu ovakvih rjesenja obavezno se navodi da e rjesenje doneseno uz potvrdu . saglasnot ili misljenje. svaki od tih organa je duzan rjesiti o toj stvari. ti organi su dzni da u roku od 15 dana na dostavljneo rjesenje daju potvrdu. privremeno rjesenje donosi se kad je potrebno prije okoncanja postupka donijeti rjesenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi. Rok za izdavanje rjesenja? Rok za izdavanje rjesenja je 30 dana a u slucaju posebnog ispitnog postupka 60 dana. U praksi to se rjesava na taj nacin da jedan od organa sacini nacrt rjesenja koji dostavlja tim drugim organima . U nazivu ovog rjesenja navodi se da je privremeno. 2. U tom slucaju organ je duzan donijeti pisano rjesenje u narednom roku od 8 dana. dopunsko rjesenje donosi se kad organ nije odlucio o svim pitanjima koja su bila premdet postupka . Takvo rjesenje donosi se na podlozi podataka u casu njegovog donosenja. U toj situaciji ti organi ce se sporazumjeti kji ce od njih izdati rjesenje. saglasost. Ako orga uprave u okviru ovih rokova ne donese rjesenje i ne dostavi ga stranci smatra se da je njen zahtjev odbijen . Ove situacije rjesavaju se na nacin da drugi organ ili organi daju potvrdu ili saglasnost ili misljenje. u tom slucaju stranka ima pravo zalbe. To mogu uciniti posebnim aktom a mogu i na samom dostavljenom rjesenju. 206 | P a g e . Donosenje rjesenja od strane dva ili vise organa? Kad je propisano da o jednoj upravnoj stvari rjesavaju dva ii vise organa . Osnovni pravni lijek i redovni pravni lijekovi? Žalba? Jedino zakonom se moze iskljuciti zalba. U skracenom postupku rok je 15 dana.Vrste rješenja? Postoji vise vrsta podjela rjesenja ali su u praksi najznacajnija: 1. odobrenje ili misljenje organa ciji se nazivi moraju naznaciti.

gradskog i opcinskog vijeca kao i rjesenja federacije vlade i kantona ne moze se izjaviti zalba.ponistava i vraca Drugostepeni organ moze ponistiti rjesenje provstepenog organa i donijeti svoje rjesenje po kojem se treba da potupa. Zakon ne trazi posebno kada se radi o sadrzaju zalbe.moze ponisiti rjesneje u cjelosti .moze rjesenje izmjeniti ako bi drugostepeni organ dosao do saznanja da neke cinjenice nisz praviolno ocjenjene drugostepeni organ otklanja sve to sam. ne dostavlja prvosteopenom oprganu. Kad prvostepeni organ dobije zalbu. Ako prvostepeni organ utrdi da je doslo do povrede moze da izmjeni svoje rjesenje samo u slucaju kad su u pitanju jednostranacki predmeti.bitno Kad se radi o drugostepenom postupku. Ako stranka navede da nije pravilno proveden postupak svjedoci se ne mogu saslusavati van rasprave. jer se radi o novim cinjenicama i dokazima i to moramo trecoj strani prezentirati. broj i datum rjesenja. Postoji situacija kada iako uoci nedostatak moze da vrati na prvostepeni organ ako misli da on moze postupati brze od njega samog. on postupa tako sto prikupi spise i posalje drgostepenom organu na rjesavanje.moze ponistiti rjesenje djelimicno .kad dobije rjesenje od prvostepenog organa provjerava da li je blagovoremean i ako nije on ce zalbu odbaciti.Protvi rjesenja domova parlamenta Ferderacija. 207 | P a g e . iz kojeg razloga pobija rjesenje i obim u kojem kojim se rjesenje pobija. Kad moze prvostepeni organ moze izmjeniti svoje rjesenje? . On se racuna od dana dostavljanja stranci istog. Odluke drugostepenog organa: .veoma bitno Zalba se izjavljuje protiv rjesenja prvostepenom organu drugostepenom rganu s tim da se dostavlja i prvostepenom organu. Ima slucaj da su sve cinjenice dobro utvrdene ali je pogresno primjenjeno materijalno pravo ili pogresno izveden zakljucak. Nadleznost drugostepenog organa zavisi od toga koje je materijlane propise primjenio prvostepeni organ kad je donosio prvostepena rjesenja. Rok za zalbu je 15 dana a moze biti i kraci. to zavisi od koje se materiji radi.zakon je rekao da je prvostepeni organ mora procitati zalbu da dovede u pitanje zakonitost njegovog rjesenja. Otisak prsta moze samo se uzeti punomoci . Stranka moze u zalbi isticati nove dokaze s tim da mora navesti razloge zbog kojih nije ranije iznijela te dokaze Da li se zalba dostavlja na odgovor trecem licu? Da. Dobvoljo je da se u toj zalbi naznaci orga koji je donio rjesenje.

tada se postupak zakljuckom obustavlja. Ima 11 zakonskih razloga za obnovu postupka. stranka moze odustatti od zalbe do donosenja rjesenje. kada prvostepeni organ odgvoori tada drugostepeni organ cijeni jesu li opravdani razlozi ili ne. Koji organ je nadlezan za donosenje rjesenja o obnovi postupka? Onaj organ koji je donio konacno rjesenje (moze biti prvostepeni i drugostepeni. stranka podnosi zalbu drugostepenom organu.ako stranka sazna nove cinjenice ili pribavi nove dokaze za koje nije znala u vrijeme kada je provoden upravni postupak a da je znala drugacije bi se provodio postupak(nove cinjenice tj stare cinjenice ali nisu bile poznate ili nije znao u vrijeme to za njih) .Moze li se rjesavajuci zalbu rijesiti na stetu onog koji se zali? moze (to rjesenje na koje se stranka zali je nistavo) Ćutanje uprave? Prvostepeni organ dobio zahtjev a ne moze u zakonskom roku da ga rijesi (15. Ako nisu opravdani razlozi tada drugostepeni organ preuzima ulogu provstepenog organa i mora u u meritumu rjesuiti stvari ili odbiti zahtjev. i da li je okolnost na kojima temelji ucinila vjerovatnim. ako jsu tada ce drugostepeni organ rjesenjem naloziti da se u roku 15 dana rijesi status. ispituje da je blagovremen. Ovdje je predviden rok od 30 dana a kada je saznala za nove cinjenice ili dokaze ili stranka koja je trebala ucestvovati u postupku.30 i 60) dana. Zakon kaze da organ rjesavajuci po prijedlogu za obnovi postupka moze ostaviti na snazi ranije rjesenje ili rjesenje moze izmneiti sto podrazumjeva sda ga moze ukinuti ili ponisititi Da li podnosenje prijedloga za obnovu postupka odlaze izvrsenje rješenja? 208 | P a g e . Dva temeljna su: .da se stranci koja je u postupku trebala da ucestvuje u u pravnom postupku nije pruzila mogucnost da ucestvuje u postupku a koja je trebala da ucestvuje u postupku obnovu postupka moze straziti stranka prije svega stranka ali i sluzbeno lice. a u slucaju zalbe drugostepenom organu) Obnova postupka se vodi po prijedlogu kada stranka podnosi prijedlog. Tada drugostepeni organ pita drugostepeni organ pita prvostepeni organ zasto nije rijesio taj zahtjev. Rok zalbe je 30 dana. Vanredni pravni lijekovi? Obnova postupka Koje se rjesenje moze obnoviti? Protiv rjesenja koja su postala konacna u upravnom postupku. Organ moze odmah rijesiti stvar i donijeti rjesenje o odbijanju obnove postupka. da li je od ovlastenog lica.

može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno po stranku.tu nema roka ukidanje rjesenja razlika je zbog pravnih posledica ukinuce rjesenje ako dode do saznaja da je rkesenje doneseno uz povredu materijalnog zakona ali mu je rok samo jednu godinu. dužan je da o tome obavijesti stranku.Po pravilu ne.Ako je rjesenje donio nenadlezni organ . Ako je rješenje donio drugostepeni organ.ako se radi o rjesenju o kojem se nije trazila saglasnost . To je krivino djelo. Mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi sa upravnim sporovima? Kada drugostepeni organ dobije tuzbu stranke onda se obavezno dostavi tom organu na odogovor i kada on utvrdi da je tuzba osnovana on moze sam izmjeniti svoje rjesenje i poslati stranci i sudu. prinude. protiv rog rješenja može se pokrenuti upravni spor. Drugostepeni organ vrseci nadzor moze ponistavati provstepena rjesenja koja su konacna. može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijeđa pravo treće osobe. Stranka u upravnom postupku – nauciti definiciju!! 209 | P a g e . zakonom iskljuceno tada se primjenjuje zahtjev za zastitu zakonitosti. a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo.vanredno ukidanje rjesenja Ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora? Po pravu nadzora nema zalbe.jedna godina . 5 razloga: . Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donio prvostepeni organ.ako je mjesno nenadlezni organ rjesavao. Zahtjev za zastitu zakonitosti? Ovdje se radi o rjesenju protiv koga se ne moze voditi npr spor.ako je u istoj stvari doneseno pravnosnazno rjesenje .ako je doneseno na osnovu ucjene. Ako je rjesenje donijeto na osnovu izjave stranke i utvrdimo da je stranka lagala tu se radi o obnovi postupka. Ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke? ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo. Kod vanrednih radi se o izvrsnom rjesenju . Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmijeni. odnosno ako je rješenje prvostepenog organa konačno.ako se radi o slozenom rjesenju . To radi drugostepeni organ. Ima 5 razloga za ponistavanje a 1 za ukidanje. Na zahtjev stranke. ako organ ocjeni da ce stranka uspjeti u obnovi postupka moze odloziti izvrsenje rjesenja.

dužan je bez odgađanja da o tome obavijesti organ nadležan za pokretanje postupka i donošenje rješenja. ako žalba nije dopuštena. Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). Ako rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja . Izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obaveza.od dana donošenja (ex tunc). Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se administrativnim putem. Izvršenje se može provesti i na temelju zaključenog poravnanja. 210 | P a g e . Izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem. Izuzetno. Organ koji sazna za rješenje kojim je povrijeđen zakon.Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? Poništavanjem rješenja i oglašavanjem rješenja ništavim. Izvršenje rješenja? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. dostavom stranci . dostavom stranci. poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo . Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. odnosno za poništavanje. a povreda može biti razlog za obnovu postupka. žalba koju podnose bilo koja od tih stranaka sprečava izvršnost rješenja. a u slučajevima predviđenim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvršenje). 4. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. ali samo protiv osobe koja je učestvovala u zaključivanju poravnanja. rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. ako žalba nije izjavljena. 3. istekom roka za žalbu. 2. izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja iz primanja na osnovu radnog odnosa može se provesti administrativnim putem po pristanku izvršenika. ako žalba ne odgađa izvršenje. ukidanje ili mijenjanje rješenja. Drugostepeno rješenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci.ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo do dana ukidanja. Ako se rješenje odnosi na dvije ili više stranaka koje u postupku učestvuju sa istovjetnim zahtjevima. Prvostepeno rješenje postaje izvršno: 1.

potrebno je da organ nadležan za provođenje administrativnog izvršenja donese po službenoj dužnosti ili na zahtjev tražioca izvršenja zaključak o dozvoli izvršenja. proteknu rokovi. sudu). dostavi se račun organu. organ čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvšnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnom za izvršenje. Ako stranka neće da izvrši rješenje. Izvršenje nenovčanih obaveza Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom). Rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jeste osnov za sudsko izvršenje. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. ako bi bez toga moglo biti osujećeno ili znatno oteženo izvršenje nakon što rješenje postane izvršno. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata kojima rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – fizičko lice i pravno lice. ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo. Da bi se moglo pristupiti izvršenju rješenja.Administrativno izvršenje provodi organ uprave koji je o stvari rješavao u prvom stupnju. Izvršenje radi osiguranja izvršenja .može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. Organi uprave uspostavljaju pravo služnosti. upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo u pravnom 211 | P a g e . postoje dva načina: . Protiv ovog zaključka dopuštena je žalba nadležnom drugostepenom organu.prisila novčanim naknadama ( koja prvi put ne može biti veća od 50 KM) . određeno naselje. UPRAVNI SPOR ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 2/98 i 8/00 Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta. To su prije svega skupine građana. Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku. Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršti postalo izvršno i određuje način izvršenja.ako neće onda se ide preko angažovanjem drugog lica (sruši. To izvršenje provodi se po propisima koji važe za sudsko izvršenje. Pored toga.

Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. gradske službe. a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu.).Šta kada prvostepeni i drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu. Postoji treća stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana.. agencije. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave. osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje. On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federalni zavod za PIO). Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen.. tako da i zainteresovano lice ima u sporu položaj stranke Ko rješava upravne sporove? Kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. Međutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja. općinske službe. Postaju pravna lica ako se to reguliše. grada ili općine.. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog. Kantona. Protiv čega se pokreće upravni spor? Samo protiv upravnog akta. Izuzetno. Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tužbom u upravnom sporu. Može i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena žalba. 212 | P a g e . najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva). Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari.oni nisu pravna lica same po sebi. stranka može pokrenuti upravni spor.. stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena. Vodi se spor između njih.postupku. upravne organizacije (direkcije. koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu. zavodi. Ko sudi? U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Ćutanje administracije? . Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije. Primjer: povrat stana.

2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa. 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava. on je samo tužena strana. Upravni spor . 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. nema prava na žalbu. Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku. propis zasnovan na zakonu ili opci akt. ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja. a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno. Ovaj rok važi i za ombudsmene i za pravobranioce.postupak? Pokreće se tužbom. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi.Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora. Ako sud odbije odgodu. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. ako im je upravni 213 | P a g e . 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja (a najčešće se radi o carinama i porezima). Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta? Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi.

Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka. . Tužba se dostavlja u dva primjerka. podnesena od neovlaštenog lica. jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku (odgovara se u roku koji nije duži od 20 dana) Tuženi je dužan da dostavi upravne spise sudu. . dakle teret dokazivanja je na strankama. . prijevremena (ćutanje administracije). . Sud može poništiti upravni akt i bez dostavljanja tužbe na odgovor. donosioca akta.ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. koji upravni akt se osporava.ako je stranka podnijela tužbu a imala je pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila.ili da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). Uz tužbu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija. Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke.akt dostavljen.ako se radi o stvari o kojoj se ne može po odredbama zakona voditi upravni spor. Može se desiti da iz neznanja ili omaškom da tužba bude predata drugom organu – u tom slučaju se smatra da je predata u roku. ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka.. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. naznaku tuženog. Šta sve može tužilac? O upravnim sporovima sud rješava nejavno. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. ako nađe da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti. (Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu. Može se izjaviti i na zapisnik kod nadležnog suda. A ako im akt nije dostavljen tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u čiju je koris akt i donesen. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. Tada sud rješenjem obustavlja postupak. o 214 | P a g e . . Prstoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. po sudiji pojedincu ili na sjednici. ako ih ima. Ako stranka u sporu zatraži da prisustvuje nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava. zakonske razloge za pobijanje akta. Kada se žalbaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze. sud je dužan obavjestiti stranke i zainteresirana lica.i ako već postoji sudska odlika o istoj stvari. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom.

obrazlozenje i pouku o zalbi. na sjednici ili po sudiji pojedincu. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti tuženom ili prvostepenom organu na ponovno rješavanje kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. odnosno rjesenje izreceno i objavljeno. Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. Presudom se tužba može uvažiti na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar tj. oznacenje stranaka i njihovih zastupnika. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijeća. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka.datumu nejavnog rješavanja i njihovom pravu da tom rješavanju prisustvuju. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. Također može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti kao i izreka odluke. odnosno održati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i zapisničar. nego sud. uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca. Kad je u predmetu odlučivano nejavno. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). tako što se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. ako je zalba dozvoljena. Rješavanje suda po tužbi? Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. presuđuje u meritumu. Šta presuda sadrži? Presuda. clanova vijeca i zapisnicara. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja. odnosno rjesenje sadzi: oznacenje suda. a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupak ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnk. broj i datum. 215 | P a g e . Sud odlučuje većinom glasova sudskog vijeća. ako su za to ispunjeni uvjeti. Zakonitost osporenog akta? Z Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. te sam rješiti upravnu stvar.Stranke u sporu mogu zatražiti da prisutvuju nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda. dispozitiv. Ko i kako rješava upravni spor? Spor se rješava presudom. sud može.

Pravni lijekovi? 1. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku. odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. akorješava kantonalni sud onda koji nisu ucestvovali u donosenju odluke. Presudom se odbija ili uvažava zahtjev.Protiv odluke donesene u upravnom sporu žalba se ne može izjaviti. 3. Presuda. a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. po pravilu. i koji je nedozvoljen. Nadležni sud rjesava o zahtjevu. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Vrhovnom sudu Federacije stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar. predmet vraca na ponovni postupak. Zahtjev se moze podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. Presudom kojom se zahtjev uvazava. tek onda donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev. vjestak ili 216 | P a g e . donesene u upravnom sporu stranka moze. sud moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev.U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe. 3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari. 2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlucuje nadležni sud vijecu sastavljenom od trojice sudija. kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje. Žalba . Ako Vrhovni sud Federacije ili kantonalni ukine sudsku odluku. 2. Kantonalnom sudu stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. a ti su nedostaci takvi da sprječavaju rad suda. neblagovremen ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba. Ponavljanje postupka Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke: 1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice. Ako to ne učini u ostavljenom roku. 4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom punomocnom sudskom odlukom. Zahtjev sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze. Originalnu presudu. Nadležni sud ce odbaciti rjesenjem zahtjev koji je: - - neurednu i to nakon što je pozvato podnosioca zahtjeva koji je bio nepotpun ili nerazumljiv da te nedostatke otkloni. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravosnazne sudske odluke kantonalnog suda. u nejavnoj sjednici. ili ako je svjedok. Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke.

prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz. Ako on to ne učini. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud. 217 | P a g e . Ako se to zaista utvrdi. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Obaveznost presude? Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu. a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma). isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude. Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak. nema više vraćanja predmeta upravnom organu. a ako on to neće da izvrši. a sud tu stvar mora riješiti u meritumu. Ako upravni organ nije slijedio upute suda. i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. ili donese rješenje protivno uputama iz presude. Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. onda sud može da preuzme izvršenje tog rješenja. Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH. Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog razloga zakonom određenih. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja (200-800 KM). pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati.stranka. odnosno. Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni način i utvrđuje određene mjere kako bi se otklonile te negativne posljedice. zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. Osim pojedinačnih akata. 6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. stranka može podnijeti tužbu. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podliježe izvršenju). Sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka. stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu. Izuzetno. 5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. Odlučuje se rješenjem. Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine. Po proteku pet godina od pravosnaznosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. a odluka suda se zasniva na tom iskazu.

218 | P a g e .12. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću. odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti.  pravo na invalidsku penziju. godine staž osiguranja (sa uvećanim trajanjem) koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada staž osiguranja sa efektivnim trajanjem . nepuno radno vrijeme. – 22.04.1995. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. povrede van rada.  pravo na porodičnu penziju i  prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina. Porodična penzija – pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45. Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja. a te promjene nastale su zbog: povrede na radu. muškarac preko 65 godina). Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen. profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti. Vrste staža: − − − − poseban staž (beneficirani) – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH.1991.ZAKON O PENZIONO INVALIDSKOM OSIGURANJU Prava iz PIO:  pravo na starosnu penziju. djeca do 15 godina.

članovi Vlade Federacije. pripadnike policije i oružanih snaga. Zakonski principi Državna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: a) zakonitost. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine. općinski načelnik svake općine i sudije općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Izuzeće u primjeni – na koga se ne primjenjuje? Članovi Parlamenta Federacije. Članovi kantonalne vlade.ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Proporcionalna zastupljenost U organima državne službe Bošnjaci. c) odgovornost. kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni. pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). Zapošljavanje i unapređenje Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. Državni službenici mogu biti: Državni službenici i rukovodeći državni službenici. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. članovi skupština kantona. sudije kantonalnih sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove. predsjednik i potpredsjednici Federacije. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni službenici. sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. sudije Ustavnog suda Federacije. e) profesionalna nepristrasnost. f) politička nezavisnost. b) transparentnost i javnost. Članovi općinskih vijeća. sekretar organa uprave. 219 | P a g e . Hrvati i Srbi. d) učinkovitost i ekonomičnost.

O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnoga odnosa. Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije. odlučuje rukovodilac organa državne službe. primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. Interni premještaj državnog službenika 1. 3. kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta. a kod rukovodećih državnih službenika može preuzimati samo ove rukovodeće državne službenike: sekretara organa državne službe. 2. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji. osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe). ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe. O pravima i dužnostima donosi se rješenje. a izuzetno i nametnut. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta. Kako se vrši popuna radnih mjesta? Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih 220 | P a g e . uz saglasnost državnog službenika koji se premješta. stručni saradnici. državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja. Premještaj može biti dobrovoljan. viši stručni saradnici i stručni savjetnici. Protiv rješenja. 3. pomoćnika rukovodioca organa državne službe i glavnog federalnog i kantonalnog inspektora koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovijetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa. 2. 4. Ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika? Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika 1. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.Ostali državni službenici su: inspektori.

rok i mjesto njihovog podnošenja. odnosno ako se popuna ne vrši na taj način. Javni konkurs sadrži: . državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje. 4. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi agencija za sve organe državne službe u FBiH.posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji . Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije.spisak potrebnih dokumenata. Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija. prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu državne službe. a nije dalje raspoređen. u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta. 2.naziv i opis upražnjenog radnog mjesta . Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe. te na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti. smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se može:  rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe. 25. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15.opće uvjete iz čl.  ukoliko je privremeno penzionisanje nemoguće rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može izjaviti žalbu Odboru za žalbe i tražiti preispitivanje svog razrješenja. u skladu sa ovim zakonom. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bi moglo popuniti sa liste prekobrojnih. u skladu sa zakonom. 221 | P a g e . 3. u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši Internim premještajem i sporazumnim preuzimanjem dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe.1.  ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i unapređenjka državnog službenika 2. u skladu sa zakonom (posebnim zakonom). ovog zakona . Novinama FBiH” i u najmanje 2 dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na službenoj internet stranici Agencije.  državni službenik koji je proglašen prekobrojnim. dana prije krajnjeg roka za prijave u “Sl. Javno oglašavanje 1. Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs. ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom.

dok se ostali članovi imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. Ko vrši postavljenje rukovodečih službenika? Postavljenje državnog službenika 222 | P a g e . Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provedbi javnog konkursa. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana. lice nije otpušeno iz državne službe. podzakonskim aktom utvrđuje uvjete. od kojih su najmanje dva člana državni službenici iz organa državne službe. na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa.Koje uvjete mora da ispunjava državni službenik? Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika . Vlada Federacije.Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:      da je državljanin Bosne i Hercegovine. da u posljednje tri godine. b) stručni ispit. od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta. na prijedlog Agencije. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja. stepena stručne spreme. lica sa višom stručnom spremom (VI. da nije obuhvaćeno odredbom člana IX.  Izuzetno od ovih uvjeta. mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona.1 Ustava Bosne i Hercegovine. da ima univerzitetsku diplomu najmanje VII. 2. Komisije za izbor 1. Javni konkurs Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog konkursa. način i program polaganja ispita općeg znanja. stepen) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi. na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. da je stariji od 18 godina. da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto. kao rezultat disciplinske mjere. od kojih je jedan član predstavnik sindikata. Javni konkurs sadrži: a) ispit općeg znanja.

4. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenoga državnog službenika. Probnom radu ne podliježu pripravnici. općinski načelnik i gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea državnog službenika. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti. 2. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe. Rješenje o postavljenju sadrži: a) ime i prezime državnog službenika. 3. uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. Razriješeni državni službenik ima pravo uložiti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke. sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika. b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen. 5. Prije preuzimanja dužnosti. 6. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. c) naziv radnog mjesta i platni razred. Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe. rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto. Ocjena rada 223 | P a g e . Ukoliko je ocjena rada: a) zadovoljavajuća. b) nezadovoljavajuća.1. 3. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. 4. državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. postavljeni državni službenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe. 2. 5. Probni period 1. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije. Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika. Period probnog rada državnog službenika obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci. koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja.

po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. zadovoljavajuće. uspješno i izuzetno uspješno. razrješava dužnosti državnog službenika. rukovodilac organa državne službe. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. Radni odnos na određeno ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koji traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja razrješenja. b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu. Radni odnos na određeno vrijeme U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje.Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs. Odmori i odsustva? Odsustvo i godišnji odmor 224 | P a g e . Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. najmanje svakih 12 mjeseci. Prijem u radni odnos prvo se vrši sa liste prekobrojnih a tek onda javnim oglašavanjem. porodiljsko odsustvo i sl. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni službenik.Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad.Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće. koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija. u skladu sa članom 65.Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe. ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa. Pripravnici Rukovodilac organa držane službe može zatražiti od Agencije da u državnu službu primi pripravnika. Propisi o radu i socijalnom osiguranju Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu. Svi državni službenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u ličnom dosjeu. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne. ovog zakona.

za koje se kasnije pokaže da su lažni. f) odbijanja polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana. g) nezadovoljavajući probni period. h) dvije uzastopno negativne ocjene rada. i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci. vodeći pri tom računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika. Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo. d) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima. Prestanak radnih odnosa državnih službenika? Prestanak radnog odnosa državnog službenika Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima: a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe. i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. b) ispunjavanja zakonskih godina života. O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe. k) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu. Stručno obrazovanje i usavršavanje Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju. 225 | P a g e .Rukovodeći državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini Ostali državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi. Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine. odnosno navršenjem 40 godina penzijskog staža. e) prekobrojnošću.

u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju.Članove Disciplinske komisije imenuje Agencija. c) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva do 30 dana. Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije. prema prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. Državni službenik kome prestaje radni odnos. podnijeti žalbu Odboru za žalbe. e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi. može. Disciplinske mjere U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: a) javna disciplinska opomena. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi. b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa državne službe ili lice koje on odredi. Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. ovog zakona. Komisiju čine tri člana. d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. Disciplinski postupak Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovodiocu organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinska komisija i izriče disciplinske mjere. Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju. Ko rješava po disciplinskoj odgovornosti? Disciplinska odgovornost Državni službenik može se smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom. koja mora biti obrazložena. osim u slučajevima prekobrojnosti. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku.Postupak za prestanak radnog odnosa Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Protiv odluke Disciplinske komisije državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. Naknade Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. nastalih kao rezultat njegove krivice.Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. a rukovodilac organa državne službe ne može biti član Komisije. 226 | P a g e .

g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost. f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje. Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa. Odbor državne službe za žalbe Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od tri člana. najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi. Nezavisna komisija za izbor kandidata. c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u organima državne službe. Agencija vrši sljedeće poslove: a) postavlja državne službenike u organima državne službe u Federaciji. na zahtjev i u skladu sa potražnjom organa državne službe. 227 | P a g e . organizacijskih poboljšanja i razvoja. u skladu sa zakonom. e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike. d) organizira edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji predstavlja uvjet za rad u organu državne službe. b) planira i realizira proces zapošljavanja državnih službenika. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika.ADS – Agencija za državnu službu? Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije. bira članove Odbora za žalbe. Član Odbora za žalbe je: a) nezavisan i nepristran. koju imenuje Vlada Federacije. kao i razvoj državne službe. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora. na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe.

preduzeta ili propuštena radnja odnosi.b) ne može bit na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Primaju se na rad putem ADS. Odbor za žalbe. u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima. i to na zahtjev: a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka. b) organa državne službe gdje državni službenik obavlja svoju dužnost i c) Agencije. d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''. ukoliko je to primjereno situaciji. c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa. o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije. U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovine. b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim. c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije. 2) da je punoljetna. 228 | P a g e . ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Namještenci su osobe sa SSS i VŠS. b) dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja. 3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta. koja je pokrenuta uslijed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za žalbe. odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodioca organa državne službe. Odbor za žalbe: a) saslušava podnosioca želbe. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos (ko odlučuje)? O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. 4) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. Odluke Odbora za žalbe su: a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke. odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini.

4) rok trajanja oglasa. Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije. Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe. 3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas. 3) platni razred. Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji. s tim što o pravima. Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja. Ustava Bosne i Hercegovine. 2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi. Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži: 1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos. 6) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa državne službe. radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života. 5) adresu za podnošenje prijava na oglas. 4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme).5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji. 5) trajanje probnog rada i 6) datum stupanja na posao. dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa odlučuje rukovodilac organa državne. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe prvo se vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas. Rok za javni oglas ne može biti kraći od 15 dana. Javno oglasavanje vrsi rukovodilac a ne agencija. Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno. Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe. odnosno u Bosni i Hercegovini. 2) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja. Interni oglas sadrži: 1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta. O pravima. dužnostima i odgovornostima 229 | P a g e .

odnosno gradonačelnik. ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao. Za obavljanje izvanrednih. odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u toku produženog probnog rada o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje. Protiv rješenja namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi žalbu Odboru državne službe za žalbe. Godisnji odmor najmanje može trajati 18 a najviše 30 dana. Prestanak radnog odnosa? Sve je isto kao i kod državnih službenika. Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravničkog staža koji za pripravnike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci. O pravima.namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik. Probni rad je kraći (3 mjeseca). Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu. Rješenje Odbora za žalbe je konačno. Odnosno ako se radi o namjesetnicima iz kantona onda vlada kantona. a zaposlenik je osoba koja obavlja određeni posao. Lice izmedju 15 i 18 godina zivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moze se zaposliti pod uvjetom da od 230 | P a g e . Izuzetno. može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata. dužnostima i odgovornostima namještenika odlučuje se rješenjem. Ugovor o radu ne moze se sklopiti sa licem koje nije navrsilo 15 godina zivota. Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. ZAKON O RADU Poslodavac je fizička i pravna osoba koja daje posao. namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom. ili povremenih poslova. Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave i drugostepena komisija koju firmira vlada. ili privremenih. Protiv rješenja može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po žalbi. Disciplinski postupak pokreče rukovoditelj. Žalba odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno. a koji nisu trajnijeg karaktera. zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine. a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem pripravnik polaže stručni ispit.

odsustvo sa rada. godišnji odmori i sve vrste odmora i odsustva 10. naziv radnog mjesta 6. na neodredjeno vrijeme. otkaz ugovora o radu. odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredjeno vrijeme na period duzi od dvije godine bez prekida. raspored radnog vremena 8. Pismenu izjavu poslodavac je dužan uručiti zaposleniku: 1. mjesto rada 5. otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Ako zaposlenik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredjeno vrijeme sa istim poslodavcem. Probni rad ne moze trajati duze od sest mjeseca. razdoblje između dva zaključena ugovora koje nije duže od 15 dana kod istog poslodavca. ime i prezime zaposlenika 2. ako kolektivnim ugovorom nije drugacije odredjeno. takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. Ako je ugovoren probni rad. 2. dopust sa posla ukoliko je dao saglasnost poslodavac.ovlastenog lijecnika ili nadlezne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. početak rada 4. Ugovor o radu zakljucuje se: 1. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad. Prekidom ugovora o radu ne smatra se ako se zaposlenik nalazi na godišnjem odomoru. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik utpocne da radi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodredjeno vrijeme. na odredjeno vrijeme. opis poslova 7. Elementi ugovora o radu? 1. trajanje ugovora o radu 3. Ako poslodavac ne zaključi ugovor sa zaposlenikom on je dužan zaposleniku uručiti pismenu izjavu koja sadrži sve podatke koje sadrži i ugovor. 231 | P a g e . Ugovor o radu na odredjeno vrijeme ne moze se sklopiti za period duzi od dvije godine. Ugovor o radu koji ne sadrzi podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. porodiljsko odsustvo. plaća i naknade na plaću 9. bolovanje. naziv i sjedište poslodavca 1.

232 | P a g e . Nepuno . Skraćeno – ako se radi o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada i računa se kao puno vrijeme.znači da zaposlenik može da zaključi ugovor još kood jednog ili dva poslodavca. puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati). Prekovremeni rad može iznositi sedmično najviše 10 sati + 10 sati uz saglasnost zaposlenika. Imaju pravo na zdravstvenu zaštitu za povredu na radu i zaštita od profesionalnih oboljenja. a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena. Ako poslodavac ne uruči tu pismenu izjavu a radi se o zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme. Poslodavac može da zaključi ugovor sa pripravnikom ako je potrebno radno iskustvo ili polaganje ispita. koliko traje taj rad i pod kojim uvjetima se taj zaposlenik može vratiti na posao. Ako priroda posla to zahtijeva. najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na odredjeno vrijeme. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Imaju pravo na trudničko. a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno. s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno. Zaštita maloljetnih osoba i žena Žene ne mogu da rade noću. o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona). Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. Ako zaposlenik odlazi u inozemstvo mora u ugovoru regulirati u kojoj valuti će se isplaćivati.00 do 06.2. prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom. Ta osoba ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 80% od najniže plaće i može da zaključi ugovor o obavljanju volonterskog rada. Puno . porodiljsko. Noćni rad se smatra rad od 22. ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. Maloljetne ne mogu prekovremeno raditi. pod zemljom. Prije poroda 28 dana.i 3.Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično 2. Kopija se dostavlja nadležnom organu za zapošljavanje. Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice. Radno vrijeme? 1. mogu otići i 42 dana prije. smatraće se da je zaključen na neodređeno vrijeme. vodom. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine. Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana.

godišnji odmor.placeno odsustvo. 3. maceha. ovog clana. Plaće? Utvrduju se ugovorom. radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Zaposlenik ima pravo na naknadu godisnji odmor. Prestanak ugovora o radu? 1. 7. bolovanje. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona. usvojeno. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti . teze bolesti i smrti clana uze obitelji. odobriti odsustvo sa rada bez naknade place . u smislu stava 1. bolovanje. 2.. vanbracno. Za vrijeme odsustva iz stava 1. a drugi dio se može koristiti do 30. sporazumom poslodavca i zaposlenika. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja odnosno navrsi 40 godina staza osiguranja. smrcu zaposlenika. smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici. prvi ne može biti kraći od 12 dana.neplaceno odsustvo. majka.. miruju. Izuzetno. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme. ako se poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore. odnosno domacinstva. dnevni odmor između dva radna dana sedmični odmor godišnji. na njegov zahtjev. dedo i nana (po ocu i majci). poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini. usvojilac. Poslodavac moze zaposleniku. Odsustvo može biti plaćeno i neplaćeno. 4. ovog clana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada. dijete (bracno. 5. 2. plaćenog odsustva i godišnjeg. 3. Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. 6. pravilnikom. s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place . Naknada plaće: plaćeno odsustvo. otac. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika.Vrste odmora? 1. braca i sestre. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. placena odsustva. Neplaćena se reguliraju Pravilnikom. Clanom uze obitelji. pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje). 4.placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak. Plaćeno odsustva sa rada Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini . ocuh. Plaća se utvrđuje ugovorom o radu: za vrijeme bolovanja. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri 233 | P a g e . porodaja supruge. juna naredne godine.

Nacin. vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri mjeseca . a zaposlenik 7 dana. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku. Izuzetno. bez obaveze postivanja otkaznog roka. osim ako se ugovor otkazuje zbog krsenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika. Progrma zbrinjavanja je akt u pisanoj formi i priprema ga poslodavac. u pismenoj formi. a ako kod poslodavca nije formirano vrijece zaposenika. Otkaz Mogu dati i zaposlenik i poslodavac. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi. ili za tezu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu. uvjeti i rokovi isplate otpremnine. ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca. ako: 1. a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od posodavca da nastavi radni odnos. ili 2. poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih. Akt u pisanoj formi dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja. Poslodavac je obavezan. 9. tehnickih ili organizacijskih razloga. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok. a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada. duzan se konsultirati sa vijecem zaposlenika. umjesto otpremnine iz.pocetkom primjene te mjere. U slucaju laksih prijestupa ili laksih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu.mjeseca . tehnickih ili organizacijskih razloga za vise od 10% zaposlenika otkaze ugovore o radu. slijedece podatke: 234 | P a g e . ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti.danom stupanja na izdrzavanje kazne. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika. zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa. Otpremnina se utvrduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. u slucaju da je zaposlenik odgovoran za tezi prijestup. narocito. Pravo na otremninu Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih. za svaku navrsenu godinu rada kod tog poslodavca. Otkaz se daje u pismenoj formi. ali najmanje peterici zaposlenika. a sadrzi. Poslodavac 14 dana. 8. obrazloziti otkaz zaposleniku. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika.

− − − − − razloge za predvidjeno otkazivanje ugovora o radu. za stetu odgovaraju solidarno. Zaposlenik može tražiti zaštitu svojih prava kod poslodavca. broj i kategoriju zaposlenika za cije je ugovore predvidjen otkaz. 235 | P a g e . mjere. duzan je stetu naknaditi. Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika.to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine i koji se predviđaju pravilnikom ili kolektivnim ugovorom. privremeno skracivanje radnog vremena). svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao. a može i kod suda u roku od godinu dana. poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme. Ako je vise zaposlenika prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem. Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troskove. Naknada štete? Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu. smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zaposljavanja kod drugog poslodavca. Štrajk? Zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku. Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete. O pravima i dužnostima zaposlenika odlučuje poslodavac. a ako nema 15 tu funkciju obavlja sindikat. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu. prije zaposljavanja drugih lica æe ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima ciji su ugovori o radu otkazani. Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu. prekvalifikacija gdje je to potrebno. Privremeni i povremeni poslovi . Vijeće zaposlenika? Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava preko 15 zaposlenika mogu formirati vijeće zaposlenika. mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci zaposlenicima da nadju zaposlenje kod drugog poslodavca. rasporedjivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca. poslodavac moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete. za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvidjeni otkazi (npr. Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga nacin kako je propisano zakonom o strajku.

Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. Radna knjižica Može se izdati osobi koja ima 15 godina života. Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada. Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena. drugom propisu. kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika. Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica. Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitraznim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku. Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba 236 | P a g e . Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu. Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. Izdaje se na zahtjev te osobe. osim ako strane u sporu ne odluce drugacije.Arbitraža? Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi.

Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju. 1995. on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadrži 11 anexa (Dayton-ski sporazum). Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH. Ustav BiH je potpisan.trodioba vlasti na zakonodavnu. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i 237 | P a g e .RBiH čije je ime zvanično ime od sada BiH 2. a potpisan u Parizu. zakona i podzakonskih akata (tzv. godine od strane 14 zemalja vijeća Evrope. Zasniva se na principu podjele vlasti. SAD.1995 u Daytonu. Član II. Princip kontinuiteta BiH (član I Ustava BiH) . 5. Princip vladavine prava (zakona) (član I. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. 4. a stupila na snagu 1953. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi. ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom.2 ustava BiH. nije usvojen. Samostalna sudska vlast-znači da niko ne može odlučivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema.12.hijerarhija zakonskih akata) Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) EKLJP je donesena 1950. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuje odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava. izvršnu i sudsku vlast. nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti. godine. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka.USTAVNI SISTEM OPĆENITO O USTAVU BIH Uvod Ustav je najviši pravni akt. Princip podjele vlasti .11. Ustavni principi su: 1. On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala organizirati država.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. 6. garancija demokratije. Ustav BiH je parafiran 21. 3. EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99. godine. 14. kao i u drugim međunarodnim organizacijama. Nezavisna sudska vlastznači da je nezavisna od svega osim zakona i morala.

Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8. 238 | P a g e . zakone RS i zakone Brčko distrikta. Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH.prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. dolazimo na zakone. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. Ustavi kantona u FBiH. kantonalni propisi. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima. Imamo državne zakone. Poslije ustava. (Član II.Parlamentarna skupština BiH. kantonalne zakone. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4.Gradsko vijeće.Skupština Brčko distrikta. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). općinski propisi. imamo kantonalno uređenje federacije: 1.prioritetno. federalni propisi. Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan.2 Ustava BiH . Imamo i Brčko distrikt kao rezultat arbitražne odluke. Ustavi entiteta. koji trebaju da budu usklađeni sa istom. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3. Nakon zakona idu propisi na nivou države. nije ga donijela Ustavotvorna skupština. a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. u Brčko distriktu . Statut Brčko Distrikta. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Federalni ustav Washingtonski ustav. nije ustavna kategorija. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. na nivou grada . na nivou kantona – Skupština kantona. Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem BiH se sastoji od 2 entiteta (pogrešno je reći da je podijeljena na 2 entiteta). propisi gradova. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet. na nivou FBiH Parlament FBiH. S obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH čini Ustav BiH. federalne zakone. u RS – Narodna skupština RS. Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5.

3. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta.Koje su nadležnosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine: (a) Vanjska politika. 7. pred nezavisnim i nepristrasnim sudom.pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). obrazovanim na osnovu zakona. pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13). 4. (d) Monetarna politika (e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. (b) Vanjskotrgovinska politika. EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) – objavljena je u SG BIH 6/99. (c) Carinska politika. 2. (j) Kontrola zracnog prometa. Ljudske slobode po EKLJP 239 | P a g e . Ljudska prava po EKLJP 1. Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnjom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»). Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku.o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud. pravo na jednakost pred zakonom. pravo na slobodu i sigurnost (član 5). 6. Samostalnost suda . Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. 5. Dodatna nadležnost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti u nadležnost ustanovama BiH. pravo na život (član 2). Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . pravo na sklapanje braka (član 12). izbjeglica i azila. (h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima. (i) Reguliranje prometa izmedju entiteta. Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. (g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta. (f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja. pravo na pravično suđenje (član 6). Visoko sudsko i tužilačko vijeće i granična policija. ukljucujuci odnose s Interpolom. pa je tako u nadležnosti BiH odbrana (pa imamo ministra odbrane BiH).

Protokoli EKLJP najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava (budžeta) za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju međunarodnih ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta. savjesti i vjeroispovjesti (član 9). 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata. 3. a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17). Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. sloboda izražavanja (član 10) i 3. IZVRŠNA VLAST BiH Izvršnu vlast BiH čini predsjedništvo i Vijeće ministara. 4.1. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. sloboda okupljanja i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP 1. zabrana mučenja (član 3). 2. s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. 240 | P a g e . sloboda misli. Kvorum čini većina svih zastupnika. NIVOI VLASTI U BiH ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. U ranijem sistemu je postojala.) Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka. 2. zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). a 1998.

Mandat je 4 godine. utvrđivanje gospodarske politike. S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih.Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata. stambena politika. od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije. razvoj kantonalnog turizma) ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem. Kantonalna nadležnost (obrazovanje. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine. na socijalnu zaštitu). Vijece ministara. Članovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. slobodu. na obrazovanje. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i politika zaštite čovjekove okoline). donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta. na osnivanje i pripadanje političkim partijama. korištenje zemljišta na federalnoj razini). socijalna politika. te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani. fiskalna politika F. na zdravstvenu zaštitu. Nadležnost F (isključiva) je (državljanstvo F. turizam. zajednička nadležnost F i kantona i kantonalna nadležnost. na imovinu. 241 | P a g e . Podjela nadležnosti – isključiva nadležnost F. provođenje socijalne politike. Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje NIVOI VLASTI U FBiH Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana). te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. sa izborne liste svake registrirane stranke. On utvrđuje ljudska prava i slobode (pravo na život. korištenje prirodnih bogatstava. Zajednička nadležnost F i kantona (zdravstvo. Nadležnost Predsjedništva BiH • • • • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti. Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. Članovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu. energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH. donošenje propisa o finansijama.

Nijedan zamjenik. ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. a onda Dom naroda. ukljucujuci zamjenika premijera. koji je predsjednik Vlade. imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije. u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije. Ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost.Nadležnosti Parlamenta FBIH su • • • • • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova Donošenje budžeta FBiH Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva potpredsjednika. zamjenika premijera i ministara. 242 | P a g e . Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije. Predsjednik Federacije. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera. klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom. Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma. od kojih svaki ima zamjenika. odnosno po zahtijevu 2/3 clanova svakog doma. KANTONALNO UREĐENJE FBIH FBiH je jedan od entiteta države BiH. ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. uz suglasnost Dopredsjednika Federacije. bilo vecinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. Nadležnosti Predsjednika FBIH • • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima Vlada Federacije sastoji se od premijera.

1994. Mandat je 2 godine i ne može biti izabran više od dva puta zaredom. Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona. Oni ostaju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. Nadležnosti kantonalne skupštine • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti Usvaja budžet kantona IZVRŠNA VLAST KANTONA 1. predsjednik kantona – bira se većinom glasova skupštine među kandidatima što ih predlažu zastupnici. Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH. odnosno.Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. 2. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30. godine). vlada kantona – vladu imenuje predsjednik a odobrava skupština kantona većinom glasova.03. Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada Bira gradonačelnika Donosi budžet grada Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine Usvaja općinski budžet Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH To su zakoni. PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH? 243 | P a g e .

zakon stupa na snagu 8. iako je stupio na snagu npr. Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS. Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni). Vlada FBiH.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati. Vacatio Legis . AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima. a zakonom propisuju. PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju. dana od dana objavljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje. Doboj. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA? Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano. ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH. Vrhovni sud RS. Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova. većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda. AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali. *Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH). Bijeljina.Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. Banja Luka. Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke!!!!* ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA SUDSKI SISTEM U BIH OPĆENITO Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni. 244 | P a g e . Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo.

Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton. Bijeljina. Općinski sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) 4. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu). Općinski sud u Zenici 5. Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. 2. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. SUDSKI SISTEM U FBIH . Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba 245 | P a g e . Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu 10. Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Tuzli. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. 4 krivične procedure. Općinski sud u Konjicu. i Brčko distrikta.Po sadašnjem ustavnom sistemu. Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom 9. Zenici. Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću. Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu 6. Općinski sud u Velikoj Kladuši. Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Općinski sud u Cazinu. Trenutno postoje 4 sudska sistema. U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta. Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću. Travniku. 2 zatvorska sistema. dva entiteta (unutar FBiH – kantona). Općinski sud u Gračanici. Općinski sud u Kiseljaku 8. mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. BiH nema trgovačke sudove. Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku). Širokom Brijegu. Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. Sarajevu i Livnu. Općinski sud u Tešnju. Općinski sud u Čapljini.Mreža sudova? Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Općinski sud u Žepču. Sjedište Općinskih sudova: 1. Mostaru. 7. Orašju. Banja Luka. Općinski sud u Sanskom Mostu. Goraždu. Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3.

U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku U privrednim predmetima a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba. odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice. osim sporova o prijevozu putnika d) sporove iz autorskog prava. vrijednosnih papira. ali izvan njegovog sjedišta. Širokom Brijegu. Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti. f. b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama.Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. 246 | P a g e . Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. SN FBIH 38/05). STVARNA NADLEŽNOST OPĆINSKIH SUDOVA? U krivičnim predmetima: a. srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f) privredne prijestupe g) u postupcima stečaja i likvidacije. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo. kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani. U građanskim predmetima a. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. d. g. Mostaru. Orašju. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana. Travniku. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. c. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. Zenici. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). b. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona). Tuzli. Sudski dani Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda. usluga. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. h. osim sporova o prijevozu putnika c) u sporovima koji se odnose na avione. Goraždu. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. e. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji.

da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice za djela iz nadležnosti kantonalnog suda. 2. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona2 i kasaciona nadležnost). da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona. 6. da odlučuje u svim upravnim sporovima. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita. da vrši druge poslove određene zakonom MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST KANTONALNIH SUDOVA? Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. Da obavlja druge poslove određene zakonom. Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 4.IKS referat) b. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1. 3. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. da određuje mjere osiguranja c. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2.U drugim predmetima: a. Postupa po molbama za pomilovanje 5. odgovorne osobe u preduzeću. 7. ustanovi. da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija). ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. 2 247 | P a g e . da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. odnosno. Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2.

1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. i to ⇒ da se utvrdi je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu. Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije. . ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane. u skladu sa ovim ustavom. .predsjednik i potpredsjednik FBiH. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti.premijer i zamjenik Premijera. izmedju opcine i grada. izmedju kantona i federalne vlasti. 4. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona. da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova. 2. organizirani kriminal i sl. .). izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. II . izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti. Ustavom FBiH je predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost. da obavlja i druge poslove.premijer i zamjenik premijera.1/3 članova bilo kog doma parlamenta FBiH i to ⇒ radi utvrđivanja da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa ovim ustavom. izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti Postupak pred Ustavnim sudom može pokrenuti: I . te 248 | P a g e .VRHOVNI SUD FBiH? Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1. On je također ustavna kategorija. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim stvarima (terorizam. Funkcija proširene opće sjednice Vrhovnog suda je – zauzimanje načelnih stavova i ujednačavanje prakse u primjeni federalnih zakona. 3. USTAVNI SUD FBiH? Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova: a) b) c) d) e) f) izmedju kantona. Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce. i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom. Proširena opća sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sačinjava je Predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova. da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi su 6. 5.kantonalni predsjednik ili . Prema navedenom.

Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti: samo clan Predsjednistva. predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3. 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. Od šest domaćih. Nadležnosti ustavnog suda BiH? - Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta. Nakon toga. Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. 249 | P a g e . Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju. Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu. četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH.da li usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne. a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom. ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuće. a Ustavnom sudu FBiH ne može. da se radi o kršenju ustavnog prava 2. ili među ustanovama Bosne i Hercegovine. USTAVNI SUD BiH? Sastav Ustavnog suda BiH Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca. predsjednik Vijeca ministara. Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno.

13. . Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. 9. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. . On je i prvostepeni i drugostepeni sud. sudija Vrhovnog suda RS.rješava imovinske sporove između države i entiteta. .SUD BIH? Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadležnosti države BiH i poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji. Vijeće čini 15 članova: 1. Sud BiH ima krivičnu. tužilac republičkog tužilaštva RS. 7. tužilac tužilaštva BiH.odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda BiH. tužilac kantonalnog tužilaštva FBiH. suverenitet. nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne štetne posljedice na privredu BiH. između države i Brčko Distrikta. advokat kojeg bira advokatska komora RS. 250 | P a g e . 2. RS i Brčko Distrikta ako ta djela ugrožavaju teritorijalni integritet. između entiteta. te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda.za krivična djela utvrđena KZ BiH.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH. sudija Okružnog ili Osnovnog suda RS. . Sjedište je u Sarajevu. 6. upravnu i apelacionu nadležnost. Apelaciona nadležnost . tužilac okružnog tužilaštva RS.rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta. sudija Vrhovnog suda FBiH. nepristrasno i profesionalno pravosuđe. sudija Suda BiH. upravno i apelaciono odjeljenje.odlučuje po tužbama konačnih upravnih akata ili kada se radi o šutnji institucija BiH. 11. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno. 8. između entiteta i Brčko Distrikta. 5. 10. Upravna nadležnost . i sudova entiteta i sudova Distrikta Brčko. političku nezavisnost. sudija kantonalnog ili općinskog suda FBiH. . Krivična nadležnost .ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH. Sud BiH ima krivično.za krivična djela utvrđena zakonim FBiH. tužilac Federalnog tužilaštva. 3. advokat kojeg bira advokatska komora FBiH. . 12. 4. sudija ili tužilac Brčko Distrikta.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH. izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH)? Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH).

dodatnih sudija i tužilaca. odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija. ako je pravni fakultet završen u drugoj državi obavezna je nostrifikacija.14. sudijama porotnicima. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Mandat članova Vijeća je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata. sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove Bosne i Hercegovine uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. imenuje glavne tužioce. vodi disciplinske postupke. razrješenjem. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. navršenje određenih godina života. navršenjem određenih godina života. 15. Može prestati ostavkom. 251 | P a g e . Članovi vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji. Može prestati ostavkom. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca. I td. razrješenjem. uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva u Bosni i Hercegovini. nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca. jedan član kojeg bira Vijeće ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara. daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Mandat je 4 godine. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina.(nabrojano je 30 tački u zakonu)       Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tužiteljske funkcije su: državljanstvo BiH. Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama. jedan član kojeg bira predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skupštine BiH. s tim da može biti reimenovan. sudija porotnika. određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine. i predsjednike sudova. razrješenjem. navršenje određenih godina života. dodatnim sudijama i tužiocima. položen pravosudni ispit i uvjeti stručne obuke koje propisuje VSTV. diploma pravnog fakulteta. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Može prestati ostavkom. Vijeće ima sljedeće nadležnosti    imenuje sudije.

Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni (preduzima potrebne istražne radnje. a organ rukovođenja je direktor. te izvršavanju sudskih naloga. privatne tužbe 252 | P a g e . Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukacija sudija i tužilaca. kao i ombudsmenima.VSTV daje mišljenje o programu edukacije. osiguranju prisustva svjedoka. Odgovarajuće prostorije. goni potencijalne učinioce krivičnih djela i privrednih prijestupa). Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda.(u ovoj funkciji treba da se spriječi neko desavanje) Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. privođenju optuženih osoba. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. opremu i godišnji budžet za rad Centra obezbijedit će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. Tužilaštvo goni za sva krivična djela.CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŽITELJA? Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH.(nešto se već dogodilo pa slijedi sankcija). Pored ustava. Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra. podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta). Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH. Sjedište Centra je u Sarajevu. FUNKCIJA SUDOVA? Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. postoji i Zakon o sudskoj policiji.

kantonalna tužilaštva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava. a općinsko – općini. Funkciju Federalnog tužilaštva vrši glavni federalni tužilac i zamjenici glavnog federalnog tužioca. Federalni pravobranitelj može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnosima. Nema više zamjenika. a mandat je neograničen. tužilac. njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika. FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH. U RS postoji: 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS. naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu. u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH. Glavni kantonalni tužioci redovno. Funkciju kantonalnog vrši Glavni kantonalni tužilac i kantonalni tužioci. Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija. te federalni tužioci. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. Glavni federalni tužilac nadzire rad kantonalnih tužilaštava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Glavni federalni tužilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivična djela. ukinuta su Općinska tužilaštva. Organizacija tužilaštava Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. Glavni federalni tužilac rješava o sukobu nadležnosti između dva kantonalna tužilaštva. Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. a najmanje jednom u šest mjeseci. Na zahtjev glavnog federalnog tužioca. postupa pred Vrhovnim sudom. glavni federalni tužilac postupa pred svim sudovima u skladu sa odredbama ovog zakona. u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom. 253 | P a g e . Što se tiče ostalih krivičnih djela. Federalnom tužilaštvu podnose izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta. uz potvrdu Parlamenta FBiH. Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. U njemu imamo i međunarodne tužitelje.više nema. oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova mogućnost).

a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos. Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore (advokatski ispit). Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost. Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. sudu. Statuta. 2. 3. • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi.05. 4. • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti. Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenje FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1.za HNK. Organizacija? Postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. a nakon toga nostrifikacija diplome). • da ima položen pravosudni ispit (do 22.1992.za Sarajevo i Goražde U Mostaru . Imenik advokata je javna knjiga. • završen pravni fakultet (do 22. oproštene ili zastarjele kazne.za Tuzlanski i Posavski kanton U Bihaću . službene dužnosti. osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu. U Sarajevu . krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane.za Unsko-sanski kanton U Zenici . • da nije u radnom odnosu. ispunjava slijedeće uvjete: • državljanin BiH. Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton U Tuzli . Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne osobe. godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima. • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti.za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja. 5. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ. U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva.1992. a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi.05. ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH.Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja? izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). 254 | P a g e .

Potvrda (npr. prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. tužbe. zastupanje stranaka u svim parničnim.). o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. Ovjera (npr. ili može biti. potpisa) 3. u sukobu sa interesima zastupane stranke. Obavljaju tri vrste poslova: 1. drugim državnim organima. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi. odbrana u krivičnom. sastavljanje raznih isprava (ugovori. ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave. arbitražama te pravnim osobama.. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih isprava. žalbe i dr.Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta. podnesak je pismeno van ročišta). 5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem. 3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova. 4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija. Notar mora biti osiguran na 250.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. i 7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore. 6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je. testamenti i dr. tužilac. Notarska obrada isprava 2. 2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. 255 | P a g e .zato što su organi uprave i pravosuđa prenijeli na njih svoje ovlasti. NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe. molbe. Notari su javna služba? . pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi. Advokat će uvijek odbiti zastupanje: 1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet.

popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase. 2. koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici. c) pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme. d) pravne poslove. e) osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta. uz njegovu saglasnost. za koje. ništavi su. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku. čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama.Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su: a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova. 256 | P a g e . kao i svaka promjenastatuta. (bračni i predbračni ugovor) b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica. u ovom slučaju. 3. Tu spadaju naročito: 1. povjeriti vršenje i drugih poslova. Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku. Pravni poslovi. nisu sačinjene notarski obrađene isprave. nadomješta izvršenjem obećane činidbe. osobito dobrovoljne prodaje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful