KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih propisa kojim država, radi svoje krivično pravne zaštite određuje

krivična djela i njihove učinioce i propisuje sankcije prema tim učiniocima. Krivično materijalno pravo, u odnosu na krivično procesno pravo, omogućava da se jedan krivični događaj formira u krivičnu stvar kao predmet krivičnog postupka, te je krivično materijalno pravo pretpostavka krivičnom procesnom pravu. OPĆE NAPOMENE KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: 1. Krivični zakon BiH, FBiH, RS i BD; 2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela - u svim ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva (oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta); 3. U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija; 4. Posebno krivično zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti. Razlika između Zakona i Zakonika – kod zakona, krivična djela su sadržana i u npr. KZ FBiH, KZ Kantona i dr., a kod Zakonika, sva krivična djela su sadržana na jednom mjestu, tj. u jednoj knjizi. NA KOGA SE MOŽE PRIMIJENITI KZ FBIH (teritorijalna primjena) – na čitavo područje Federacije...kopnena teritorija, zračni prostor iznad te teritorije, obalne vode, vodene površine u okviru teritorije Federacije... KO JE DIJETE, KO JE MALOLJETNIK I ZAŠTO JE TO ZNAČAJNO? Dijete - svaka osoba do 14 godina. Dijete nije krivično odgovorno. Ne postoji ni odgovornost roditelja, staratelja za djela koja su počinila djeca. Maloljetnik – svaka osoba od 14 do 18 godina. Maloljetnici jesu krivično odgovorni. Postoje i mladji maloljetnici (od 14 do 16) godina i na njih se mogu primijeniti samo vaspitne preporuke (nije sankcija nego mjera) i vaspitne mjere (sankcija), nema maloljetničkog zatvora.

1|Page

BROJ IZVRŠILACA KAO OBILJEŽJE KRIVIČNOG DJELA? Udruženje – 3 i više lica; Više lica – 2 ili više lica Skupina – 5 ili više lica; Grupa – udruženje od najmanje troje ljudi koji su povezani radi trajnog, privremenog ili povremenog činjenja krivičnih djela (ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni); Organizovana grupa – grupa koja nije nastala spontano već formalno radi vršenja krivičnih djela, unutar nje nema podjele uloga; Zločinačka organizacija – nastala formalno, ne spontano, a radi vršenja krivičnih djela i to onih djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 ili više godina. TAJNA? Ovdje je riječ o tajnosti isprava ili podataka. Razlikujemo četiri vrste tajni: a) tajne Federacije BiH, kantona i opštine (odluku o tajnosti donosi nadležni organ) b) vojne tajne (odluku o tajnosti donosi neki organ, princip legaliteta), c) službene tajne (odluku o tajnosti donosi nadležni organ pravnog lica, organ ovlašten za to pravnim aktom),
d) te profesionalne tajne (advokat, ljekar, vjerski ispovjednik, nema formalnog akta,

obaveza tajnosti se pretpostavlja)

Prema ZKP-u postoje tri kategorije: a) lica koja nikako ne mogu biti svjedoci (tu dolazi do efekta tajna!), b) lica koja ne moraju biti svjedoci, te c) lica koja ne moraju odgovarati na pojedina pitanja. Krivično djelo odavanja tajne: Kumulativno djelo, gdje prvo treba utvrditi postojanje obaveze čuvanja tajne. Dakle, prvo su utvrđuje tajnost. To se u suđenju zove isključenje javnosti. O tome odlučuje sudsko vijeće. POKRETNE STVARI? (mogu li telefonski impulsi biti predmet krađe?) Svaka stvar koja se može odvojiti od drugih predmeta (u skladu sa stvarnim pravom), ali i energija, telefonski impulsi (krivično djelo krađe struje, npr.). NAČELO ZAKONITOSTI? Krivično djelo i krivične sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne može biti izrečena krivična sankcija za djelo koje u trenutku izvršenja nije bilo propisano kao krivično djelo

2|Page

domaćim ili međunarodnim propisima (Nullum crimen nulla poena sine lege) – zakonitost u materijalnom smislu. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA? (obavezna primjena blažeg zakona)! Na počinioca krivičnog djela primjenjuje se propis ili zakon koji je važio u vrijeme počinjenja krivičnog djela (in tempore criminis). PROBLEMATIKA RETROAKTIVNE PRIMJENE KZ-a? (primjena blažeg zakona) Ako je između počinjenja i suđenja (do donošenja pravosnažne presude!) došlo do izmjene zakona, onda se na počinioca primjenjuje blaži zakon! Ali koji je blaži zakon? To uvijek zavisi od konkretnog slučaja.
1. zakon koji dekriminiše dato krivično djelo (primjer krivičnog djela kockanja kao

zanimanja, nekad bilo krivično djelo, danas samo prekršaj), 2. zakon koji proširuje osnove za isključenje krivične odgovornosti, dakle zakon koji propisuje širi osnov za ublažavanje kazne i/ili zakon koji predviđa širi osnov za oslobađanje od kazne (primjer odgovornosti službenog lica u slučaju prisile), 3. zakon koji predviđa manju mogućnost izricanja „akcesornih“ sankcija (na primjer, mjere bezbjednosti) Kada se jednom odredi blaži zakon, onda se on primjenjuje u potpunosti, nema fragmentarnog primjenjivanja više različitih krivičnih zakona!

IZUZETAK OD RETROAKTIVNE PRIMJENE (zabrana retroaktivne primjene) Ne može se krivično djelo „stvarati“ nakon što je počinjeno, takvo djelo nemoguće je naknadno sankcionisati – ali samo načelno, jer postoji izuzetak od tog pravila: Slučaj Mektouf: odluka Ustavnog suda iz 2007. godine, apelacija (obraćanje građana po osnovu povrede ljudskih prava – pritvor, pravično suđenje, retroaktivna primjena krivičnog zakona). Maktouf je suđen za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koje je počinio u vrijeme kada Krivični zakon FBiH nije postojao, a tada važeći Krivični zakon SFRJ predviđao je mogućnost izricanja smrtne kazne. Suština zahtjeva: učinio djelo ratnog zločina u periodu SFRJ kada je za to djelo predviđana smrtna kazna. U međuvremenu je donešen i naš zakon i Vašingtonski sporazum, kojima je ukinuta smrtna kazna, te se Krivičnim zakonom BiH predviđa kazna dugotrajnog zatvora za djelo ratnih zločina. Apelant je u ovom slučaju tražio da se na njega primijeni entitetski Zakon (KZ FBiH), kao blaži, jer entitetski zakon predviđa kaznu do 20 godina za djelo ratnih zločina. ECHR (Evropska konvencija o ljudskim pravima) u članu 7. stav 1. isključuje retroaktivnu primjenu krivičnog zakona, ali u ovom slučaju Ustavni sud donosi odluku da je član 7. stav 2. predvidio izuzetak u slučaju krivičnih djela ratnih zločina i krivičnih djela protiv humanosti, ako se radi o „normama koje su prihvatili civilizirani narodi“.

3|Page

KRIVIČNO DJELO? Elementi krivičnog djela
a) Protivpravno djelo - postupanje protivno pozitivnim pravnim propisima, kršenje

određene zabrane ponašanja ili povreda određenih zaštićenih sloboda, vrijednosti ili stvari. Protivpravnost nije tipična samo za krivična djela, postoje i prekršaji kao vidovi protupravnog ponašanja, ali stepen ugrožavanja zaštićenih dobara nije tako velik kao kod krivičnih djela.
b) Djelo zakonom propisano kao krivično djelo (poštivanje načela zakonitosti) c) Djelo čija su obilježja propisana zakonom, u posebnom dijelu krivičnog zakona ali i u

drugim zakonima na nivou Federacije i Kantona (npr. u Blanketnim odredbama ZOOBS)
d) Djelo za koje je zakonom propisana određena kazna

UPUĆUJUĆE NORME - BLANKETNA DISPOZICIJA? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisa na koji upućuju. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne, nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. To su u stvari propisi i u njima mogu biti propisana krivična djela, npr. propisi koji se tiču građenja, protivpravnog prekida trudnoće i sl. Krivični zakon upućuje na neki drugi propis, više (kod ratnih zločina ili povreda humanitarnog prava – pozivanje na konvencije na međunarodnom nivou) ili niže pravne snage od zakona, gdje se tek kombinacijom Krivičnog zakona i tog drugog propisa dolazi do pune identifikacije datog krivičnog djela. Najbolji primjeri su krivična djela iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, gdje se mora pozvati na odgovarajući Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOOBS – blanketna dispozicija, akt), ili krivično djelo protupravnog prekida trudnoće, gdje se mora pozvati na odgovarajući pravilnik, ili krivično djelo nastalo povredom odgovarajućih propisa o mjerama zaštite na radu. Kod nekih krivičnih djela traži se određeno svojstvo, na primjer svojstvo službenog lica kod krivičnog djela pronevjere (službeno lice je tada često definisano internim pravnim aktom datog pravnog lica); odgovornost predsjednika kantona za krivično djelo zloupotrebe službenog ovlaštenja, koje ovlaštenje je propisano odgovarajućim zakonom i internim aktom. Načelni pravni stavovi Vrhovnog suda FBiH: nisu obavezujući za druge sudove u Federaciji, imaju samo „upućujuću“ snagu, obavezuju samo sudska vijeća samog Vrhovnog suda (dakle, riječ je o sekundarnom izvoru prava) – naime, šta je „znatna imovinska korist“, „znatno ugrožavanje bezbjednosti“?? RADNJA KRIVIČNOG DJELA? Način na koji se krivično djelo realizuje u stvarnosti, način izvršenja krivičnog djela; razlikujemo: alternativno određenu (ko sačini lažnu ispravu, ko preinači stvarnu ispravu ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu) i

4|Page

kumulativno određenu (krivično djelo šumske građe čini onaj „ko u šumi, radi krađe, posiječe jedno ili više stabala, a ukupna drvna masa prelazi određeni broj kubika“; ili krivično djelo prevare, gdje se traži umišljaj, lažno prikazivanje činjenica, dovođenje u zabludu, te uslijed toga vršenje neke radnje na vlastitu štetu), dakle više radnji kumulativno ispunjenih. POSLJEDICA KRIVIČNOG DJELA? Da bi krivično djelo bilo izvršeno, potrebno je da proizvede posljedicu! Posljedica može biti:
1. konkretna (materijalna) – dešava se promjena u realnoj stvarnosti, npr. ubistvo. 2. apstraktna – nema promjene u realnoj stvarnosti, npr. krivično djelo organizovanja

otpora, gdje se u zakonu ne traži neki rezultat Da bi neko djelo bilo svršeno, moraju se ostvariti sva obilježja tog krivičnog djela, inače se radi samo o pokušaju krivičnog djela! UZROČNA VEZA IZMEĐU RADNJE I POSLJEDICE KRIVIČNOG DJELA (kauzalitet)? Moraju se isključiti sve druge okolnosti i događaji da bi bilo nedvojbeno jasno da je radnja izvršenja dovela do nastupanja zabranjene ili štetne posljedice (teorija ekvivalencije: ukoliko je radnja izvršenja ušla u neprekinuti lanac događaja, onda kasnije eventualne mogućnosti ili događaji nisu relevantni niti prekidaju kauzalnu vezu). npr. ubistvo i teška tjelesna povreda – treba tačno utvrditi usljed čega je došlo do smrti, da li baš usljed te teške tjelesne povrede I da li se smrt eventualno mogla spriječiti. npr. neko lice je ranjeno i drugo lice da vozi u bolnicu, no međutim vozi kao luđak i u vožnji zgazi neko treće lice koje podlegne. U tom slučaju, ne može onaj ko je odgovoran za ranjavanje lica koje je prevoženo u bolnicu biti kriv i za ovu saobraćajku i njene posljedice. SUBJEKT IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Fizička (svi osim djece) i pravna (novi institut, riječ je uglavnom o nekom posrednom izvršenju, mora postojati krivična odgovornost fizičke osobe unutar pravnog lica) lica; Neka krivična djela mogu počiniti sva ili bilo koje fizičko lice (tzv. opšti subjektivitet), dok druga krivična djela mogu počiniti samo određene osobe, koje imaju traženo svojstvo ili traženu okolnost, npr. čedomorstvo (samo majka), zloupotreba službenog položaja (odgovorno lice unutar pravnog lica), to je tzv. posebni subjektivitet. Djeca, neuračunljivi, maloumni…nisu krivično odgovorni. NAČIN IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA?
1. Činjenjem – aktivna radnja (poduzimanjem aktivne radnje kojom dolazi do neke

promjene u realnoj stvarnsti), npr. sačinjavanje falsifikovane isprave;
2. Nečinjenjem – pasivna radnja (kada počinilac, koji je pravno obavezan, propusti da učini

određenu radnju, pa dođe do nastupanja neke zabranjene posljedice, a ta posljedica

5|Page

Čini ih samo onaj ko je pravno obavezan! VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno onda kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi. Ovo je važno zbog utvrđivanja da li je učinilac bio kricično odgovoran u vrijeme izvršenja. poslodavca da primjeni mjere zaštite na radu. po umišljaju počinioca. to jeste da navedeno djelo nije krivično djelo. niskog stepena krivične odgovornosti (u pravilu nehat). te zbog izostanka ili neznatnosti posljedice ne tretira se kao krivično djelo. Sud je vezan za subjektivni i objektivni identitet optužnog akta. stav 3. željezničara da digne ili spusti rampu. već samo od kazne!) U izreci presude će stajati: kriv je.. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između odbrane i napada. a u slučaju „straha ili jake razdraženosti prouzrokovane napadom“ postoji mogućnost oslobađanja od kazne – ne od krivice. Moraju biti kumulativno ispunjena ova tri uvjeta! Ovdje sud donosi oslobađajuću presudu. koji se na drugi način ne bi mogao odbiti.. oslobođen od kazne zbog nekih posebnih okolnosti. ali zbog načina izvršenja. osim u slučajevima prekoračenja nužne odbrane. ali ne i za pravnu kvalifikaciju. ali je primjenom člana 26. te zbog primjene adekvatnog zakona. 6|Page . Jedini slučaj kada sud mijenja činjenični opis optužnog akta je u slučaju primjene instituta nužne odbrane (kada se u činjenični opis unose okolnosti koje konstituišu te institute!). MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA? Krivično djelo je učinjeno tamo gdje je učinilac radio ili gdje je bio dužan da radi i mjesto gdje je nastala posljedica izvršenja. Subjektivni i objektivni identitet optužnog akta – ko je počinilac (generalije) i dispozitiv (činjenični opis djela).jednaka je izvršenju datog krivičnog djela činjenjem). obaveze majke da hrani svoje dijete. Posjeduje sva obilježja krivičnog djela. činjenični opis promijenjen utoliko da se opiše nužna odbrana. ali se ne smatra krivičnim djelom. zbog rokova zastare. npr. NUŽNA ODBRANA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Odbrana koja je neophodno potrebna. Ovo je važno za utvrđivanje mjesne nadležnosti suda! BEZNAČAJNO DJELO? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Djelo koje ima sva obilježja krivičnog djela. kada postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. što je. da bi počinilac od sebe ili drugoga odbio istovremeni ili neposredno prijeteći protupravni napad. ali se osuđuje na blažu kaznu. npr. trebala nastupiti posljedica. što je. kod pokušaja i mjesto gdje je pokušao da radi te gdje je. ili kriv je. neovisno od toga kada je nastupila posljedica djela.

Znači došlo je do trenutnog prekida u napadu. Nema nužne odbrane u nužnoj odbrani. U pravilu. dignutih ruku.Kada postoji protivpravnost u postupanju – nema nužne odbrane!!! npr. npr. Nužna odbrana je moguća samo u odnosu na napad čovjeka. Prijeteća opasnost uglavnom se odnosi na neko dobro ili imovinu. neuračunljiv. policajac. uvijek se ide od blažeg sredstva za odbranu da bi se ispoštovala srazmjernost napada i odbrane. ako napadač nakon što je napadnutom nanio povrede prestane sa napadom i ode. neskrivljene opasnosti od sebe ili drugoga. možda i prepast. I onda ga ovaj sa pištoljem ubije umjesto da ga odgurne. 7|Page . umišljena. Prekoračenje nužne odbrane npr. nije krivično djelo). naime njega niko nije napao). pa i fizičku snagu napadača i napadnutog. Napadnuti može postupati u nužnoj odbrani i u slučaju kada ga recimo napadač tuče pa na moment prestane da bi uzeo drugo sredstvo s kojim će ga nastaviti tuči. kao i recimo činjenicu da jedan drugog poznaju. ili napada me neko za koga znam da je sklon vršenju krivičnih djela. to je osveta. Putativna nužna odbrana (anticipirana) – nema istovremenog napada. trijezan čovjek sa pištoljem u ruci i prema njemu se kreće pijan. pri čemu postoji srazmjer u intenzitetu između učinjenog zla i zla koje prijeti. muž pratio ženu i njenog švalera i došao na mjesto gdje se oni sastaju sa pištoljem (protivpravnost je u tome što je došao s pištoljem. KRAJNJA NUŽDA? (institut koji isključuje postojanje krivičnog djela) Kod krajnje nužde naglasak je na neskrivjenoj opasnosti. a kod prekoračenja važe pravila kao i kod prekoračenja nužne odbrane (blaže kažnjavanje) Nema pravo pozivanja na krajnju nuždu osoba koja je po službenoj dužnosti obavezna da se izlaže opasnosti (npr. jer recimo kada je tu prijetnju prijavio policiji. a onda ga napadnuti udari npr. Kod nužne odbrane. Tu nema stvarnog napada. Ali. to nije nužna odbrana. npr. koja opasnost se nije mogla drugačije odbiti. jedan rekao drugom. “kad skinem fixator ubicu te”. niko nije dužan da trpi tuđi napad ili da bježi. “fajter”… Stav je Vrhovnog suda da u takvim slučajevima može postojati nužna odbrana Za postojanje nužne odbrane nije od značaja činjenica da li je u momentu napada napadač bio krivično neodgovoran. Postupanje u krajnjoj nuždi nije krivično djelo (presuda oslobađajuća. niti prijetnje. nožem u leđa. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji mogućnost blažeg kažnjavanja. ali će napad nastaviti. u suprotnom se radi o krajnjoj nuždi. Pitanje je intenziteta…da li je to bio jedini mogući način odbijanja protivpravnog napada. vatrogasac). U ovom slučaju postoji realan napad. oni ništa nisu preduzeli. Bitno je cijeniti sve okolnosti. Odbijanje istovremene. ali nema srazmjera u napadu. Postojaće nužna odbrana i ako je napadač neuračunljiv. a ovaj drugi ga onda ubije.

Kažnjavanje za pokušaj predviđeno je zakonom za sva djela za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna. ali samo rani žrtvu) c) Najzad. ko se samo mašio za pištoljem. u fazi pripremanja). lice A puca na lice B. napad na ustavni poredak ili ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije). ili nabavio sredstva za pravljenje falsifikovanog novca. (npr. svršeni ili dovršeni pokušaj . u teoriji je vladajuće shvatanje da je nehatni pokušaj nemoguć. a kod drugih opet sam pokušaj predstavlja izvršenje krivičnog djela (npr. ili puca u namjeri da ubije. Postoje krivična djela koja kod kojih pokušaj nije moguć zato što ta djela po svojoj prirodi ne mogu biti izvršena u vidu pokušaja (npr. ili kada je započeo daviti žrtvu u namjeri da je ubije. Može se reći da je izvršilac započeo izvršenje kriv. učestvovanje u tuči). ali radnju ne dovrši. djela (npr. Za postojanje pokušaja nužno je da je odluka o izvršenju djela definitivna. kod razbojništva ili silovanja. b) Sljedeće obilježje pokušaja sastoji se u tome da krivično djelo nije dovršeno. konačna. a i onda kada zakon izričito određuje kažnjavanje za pokušaj. jedno od obilježja pokušaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umišljaju ili volji učinioca da izvrši krivično djelo. ali je nije dovršio iz nekih objektivnih razloga (npr. Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokušaja: 1. već eventualno samo da zaprijeti). (stoga nema pokušaja npr. ali promaši. nesvršeni ili nedovršeni pokušaj . a) Osnovni konstitutivni elemenat pokušaja sastoji se u tome da je učinilac preduzeo radnje kojima je započeto izvršenje krivičnog djela. ali se može i blaže kazniti. ali zabranjena posljedica nije nastupila.postoji kada učinilac u potpunosti izvrši radnju ali iz nekih objektivnih razloga željena posljedica ne nastupi (npr.POKUŠAJ? (krivično djelo u pokušaju) Postoji kada je izvršilac pristupio izvršenju krivičnog djela. KAŽNJAVANJE ZA POKUŠAJ? Učinilac će se za pokušaj kazniti kao da je djelo i izvršio. izvjesno je da postoji pokušaj u slučaju kada je učinilac pucao u drugoga u namjeri lišenja života i promašio. ali se nije još odlučio da puca. djela kada je svojom radnjom ostvario neko od obilježja kriv. kod onog ko je samo posegnuo. 8|Page .postoji kada je učinilac započeo radnju izvršenja. Nekada će biti dovoljno da je učinilac primijenio neko od sredstava ili načina izvršenja datog djela. kod kojih pokušaj postoji već samom primjenom sile od strane učinioca). pa je uhvaćen već prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava. Budući da je umišljaj konstitutivno obilježje pokušaja. b) da je u pravilu izostala posljedica i c) da je kod učinioca postojao umišljaj odnosno volja da izvrši krivično djelo. bilo svojom voljom ili postupanjem trećeg) 2. zamahne nožem na drugo lice. Za postojanje pokušaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa: a) da je započeto izvršenje krivičnog djela.

izriče se jedinstvena kazna. želja da djelo dovrši. Dakle. zajednička kazna zatvora mora biti veća od najviše pojedinačne kazne zatvora a manja od zbira. onda će mu se izreći samo ta kazna (jedna kazna dugotrajnog zatvora sublimira sve ostale kazne zatvora). u slučaju da se izrekne jedinstvena novčana kazna. ali nije imao želju da djelo završi.NEPODOBAN POKUŠAJ? Nepodoban pokušaj može postojati obzirom na: a) sredstvo izvršenja (npr. učinilac je ušao u kažnjivu zonu.000 KM. ali manja od zbira svih ukupno. mora biti veća od najviše pojedinačne a manja od zbira svih kazni. sam je odustao. Za razliku od većine krivičnih zakonodavstava koji u ovom slučaju predviđaju obavezno oslobođenje od kazne. dakle nije bilo umišljaja. ako je više kazni zatvora. niko ga nije spriječio. Kod svih nepodobnih pokušaja važno je da učinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti. prema našem zakonu. ali od izvršenja dobrovoljno odustane.. Dakle. tj. služio se sredstvom nepodobnim za izvršenje krivičnog djela – neispravan pištolj) b) objekat (npr. Izreka presude sadrži izreku za svako pojedino krivično djelo. 1. a kod dobrovoljnog odustanka je ušao u zabranjenu sferu. pokušavaš ubiti nekog već ubijenog.„može se odloboditi od kazne“. pucaš u leš) c) način izvršenja (npr. izvršenje krivičnog djela spriječi. ali su ga spriječili neki objektivni razlozi. Kada se uporede pokušaj i dobrovoljni odustanak važno je obratiti pažnju na slijedeće: kod pokušaja učinilac je ušao u zabranjenu sferu. pristupio realizaciji i kod njega je postojao umišljaj. nije u mogućnosti da ga ubije). a izriče se jedinstvena 9|Page . STICAJ KRIVIČNIH DJELA? Kada počinilac jednom radnjom počini ili ostvari obilježja više krivičnih djela (idealni sticaj) ili je sa više radnji počinio više krivičnih djela (realni sticaj). Sud ga oglašava krivim za svako djelo. odn. za svaku radnju. na kraju jedinstvenu kaznu. za jedno od djela dosuđen dugotrajni zatvor. ali se potom predomislio i sam odustao od izvršenja krivičnog djela. niko ga nije spriječio. 2. 3.. Konačno. Ali ako je npr. dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za oslobođenje od kazne . onda se kao jedinstvena izriče veća od najveće pojedinačne. DOBROVOLJNI ODUSTANAK? Situacija kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo. nema želju da djelo završi. Krivična odgovornost se utvrđuje zasebno za svako pojedino krivično djelo. odnosno ne veća od 20 godina zatvora (zakonski maximum). ubistvo čini neko nepodoban – invalid nožem pokušava ubiti nekog jakog. kazne se utvrđuju pojedinačno. za sva ta djela sudit će mu se istovremeno u okviru istog postupka. Kod odluke o kazni sud utvrđuje pojedinačne kazne za svako to djelo. odnosno ne veća od 15.

Izuzetak: u slučaju kada počinilac sam sebe namjerno dovodi u stanje neuračunljivosti – kod „samoskrivljene neuračunljivosti“ (npr. KRIVIČNA ODGOVORNOST (URAČUNLJIVOST + KRIVICA)? Krivično je odgovoran onaj ko je uračunljiv i kriv! Kriv je ako je postupao sa jednim od dva oblika krivice. silovanje) ne može postojati produženo krivično djelo. *Ako je neko osuđen za produženo krivično djelo. kod njega postoji svijest o učinjenom djelu) Neuračunljiv počinilac krivičnog djela izjednačava se sa djetetom (dakle. ili npr. s umišljajem ili nehatom. kleptoman. Kod krivičnih djela koja su vezana za ličnost (ubistvo. a naknadno se sazna da je u tom period imao jos recimo 15 sličnih djela. izvršena sun a sličan način. 10 | P a g e . već samo sticaj krivičnih djela. ako je teško djelo može se ponovo suditi i primjenjuju se pravila djela u sticaju. teška tjelesna povreda. Uračunljivost se cijeni prema vremenu izvršenja krivičnog djela (in tempore criminis). Pravna kvalifikacija produženog krivičnog djela određuje se prema pravnoj kvalifikaciji najtežeg krivičnog djela (onog za koje je zapriječena najteža kazna). tada se ono smatra presuđenim. toliko se napije da više nije u stanju upravljati svojim postupcima) uračunljivost se cijeni prema vremenu kada se osoba dovodila u to stanje – krivično odgovoran. u slučaju plaćanja tuđom ukradenom kreditnom karticom postoji realni sticaj krivičnog djela krađe i krivičnog djela prevare. ako bi se to djelo da se za njega znalo uvrstilo u produženo. ranije utvrđena kazna i kazna utvrđena za novo djelo zbog kojeg se uvjet i opoziva će se tretirati kao sticaj i izreći će se jedinstvena kazna. profesionalni vozač koji zna da će voziti taj dan. pri čemu. samo nema krivične odgovornosti!!).* PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO? Kada je počinilac sa umišljajem počinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela. krivično djelo nasilničko ponašanje…konzumira krivično djelo lake tjelesne povrede. neće biti nasilničko i lake tjelesne u sticaju!! *U slučaju opozivanja uvjeta. npr. a naknadno se sazna da je u tom period postojala još jedna radnja krivičnog djela?* Praksa: gleda se težina djela. Osim u slučaju da se presuđeno produženo krivično djelo sastoji od 2-3 djela. gdje je izuzetak samo slučaj kada se sva krivična djela odnose na ličnost jednog te istog oštećenog. U drugom slučaju. URAČUNLJIVOST Nije uračunljiv počinilac krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan svoje radnje ili nije bio u mogućnosti da upravlja svojim postupcima (npr. onda se ona ne mogu smatrati presuđenima već se ponovo sudi. za 7 nekih radnji. ukoliko je zakonom predviđeno da se odgovara za nehat.Da li jedno krivično djelo može konzumirati drugo krivično djelo? Ovo je pitanje vezano za realni sticaj. s obzirom na način izvršenja i druge okolnosti (poput vremenskog kontinuiteta) ta krivična djela predstavljaju jednu cjelinu. ili npr. krivično djelo i krivica postoje. realni sticaj krivičnog djela prevare u slučaju sastavljanja lažne isprave u cilju izvršenja krivičnog djela prevare.

b) privremena duševna bolest (manične i/ili depresivne psihoze). afekt). imbecil. Kod umišljaja je izvršilac svakako kriv. pristao na njeno nastupanje. Ako DA – umišljaj. ako NE – nehat. c) privremeni duševni poremećaj (najčešće uslijed alkohola. određuje se pomoću tzv. ne znaš ko je. U vojsci svako čišćenje oružja I rukovanje sa njim može rezultirati time da oružje opali I ubije nekoga. a nalaz vještaka je samo jedno ponuđeno mišljenje. 11 | P a g e . ali olako drži da posljedica neće nastupiti ili da će je moći spriječiti) i nesvjesni (izvršilac nije bio svjestan da je moguće nastupanje zabranjene posljedice. odnosi se na neku „voljnu sferu“.VINOST (umišljaj ili nehat) UMIŠLJAJ Direktni (počinilac djela bio je svjestan da uslijed njegovih radnji može nastupiti zabranjena posljedica i želio je nastupanje te zabranjene posljedice) ili eventualni (počinilac je svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice i pristaje na njeno nastupanje). droga.Razlozi ili osnovi neuračunljivosti: a) trajna duševna bolest (šizofrenija). Kod imovinskih i seksualnih delikata uvijek postoji direktni umišljaj. da je znao da će i kakva će nastupiti zabranjena posljedica. odnosno da li bi on ipak uradio ono što je uradio). Pitanje uračunljivosti je pravno pitanje. nenormalan strah. s obzirom na intenzitet izvršenja krivičnog djela. NEHAT Svjesni (izvršilac je bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice. visoke temperature. „FRANKOVE FORMULE“ (analiza da li bi optuženi. mjesečarenje. kuca neko na vrata. Primjer svjesnog nehata: nesavjesno čišćenje oružja. koje se može ali i ne mora prihvatiti. svjestan je da rukovanje oružjem može dovesti do ozbiljne posljedice. ali je olako držao da ipak neće Primjer nesvjesnog nehata: željezničar nije znao a bio je dužan da zna da će voz naići I nije spustio rampu. Dakle. kod nehata je izvršilac kriv samo ako je zakonom predviđeno kažnjavanje za nehat (npr. ali je obzirom na svoja lična svojstva ili okolnosti morao biti svjestan da će posljedica nastupiti). dok se može javiti izvršenje krivičnog djela protiv bezbjednosti saobraćaja iz nehata). za krađu se ne može odgovarati iz nehata. o njemu konačnu osudu donosi isključivo sud. d) zaostali duševni razvoj (debil. Taj neko će sigurno nastradati. Primjer eventualnog umišljaja: pucanje iz vatrenog oružja bez da se zna u šta se puca (kroz zatvorena vrata). a ti uzmeš oružje i pucaš u vrata. Granični slučajevi između eventualnog umišljaja i svjesnog nehata Eventualni umišljaj – pristaje na posljedicu Svjesni nehat – olako drži da će spriječiti posljedicu Granica je veoma tanka. ali prihvataš posljedicu. idiot…) KRIVICA . Dakle. tako da je voz udario u auto koje je prelazilo prugu.

npr. kada napadač vjeruje da napada jedno lice. a realizuje djelo prema nekom drugom. izvršilac nije bio svjestan postojanja nekog zakonom propisanog obilježja krivičnog djela (primjeri rodoskrvnuća. izvršilac pogrešno smatra da postoje neke okolnosti. pa ga liši života. lišio je života. dok se u slučaju neotklonjive – oslobađa. „promašeni udarac“) npr. a objektivno napada nema. 12 | P a g e . Postoje otklonjive i neotklonjive stvarne zablude. to se onda tretira kao pitanje stvarne zablude. te kao takva isključuje postojanje krivične odgovornosti i donosi se oslobađajuća presuda. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Putativna nužna odbrana i stvarna zabluda Kada je osoba u zabludi da napad koji je prestao još uvijek traje i postupa po svom ubjeđenju u nužnoj odbrani. već kao stvarna zabluda. Putativna nužna odbrana se cijeni ne kao nužna odbrana i ne kao prekoračenje nužne odbrane. vanbračne zajednice sa maloljetnom osobom ili dvobračnosti) ili 2. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada izvršilac nije znao i nije bio dužan da zna za postojanje dotičnih elemenata. strani državljanin koji dođe u “tuđu” zemlju.ZABLUDA? a) Stvarna zabluda – isključuje postojanje krivične odgovornosti Postoji kada 1. jer napadač odgovara za svršeni pokušaj prvog i izvršenje drugog krivičnog djela (ubistvo iz nehata). b) Pravna zabluda – osnov za blaže kažnjavanje ili oslobađanje od kazne Počinilac iz opravdanih razloga nije znao da je neko određeno ponašanje zakonom određeno kao krivično djelo. kada napadač cilja na jedno lice. ne poznaje krivičnopravne propise te države. s tim što se vodi računa je li otklonjiva ili neotklonjiva. činile bi dotično krivično djelo dozvoljenim (primjer šumske krađe kada osoba pogrešno smatra da je ta šuma njegova ili krađe kada počinilac vjeruje da je dotična stvar njegovo vlasništvo). Potpuno je svejedno šta je on mislio. Nosi dvostruku odgovornost i efekat sticaja. Posebni slučajevi stvarne zablude iz prakse: Error in objectum (zabluda u objektu) npr. koje da stvarno postoje. a ustvari se radi o nekoj drugoj osobi). U slučaju otklonjive – blaže se kažnjava. Otklonjiva stvarna zabluda može biti osnov za ublažavanje kazne. Ne oslobađa se krivične odgovornosti! Aberratio iuctus (tzv.

Tu spada davanje savjeta. Pa i ovaj što čuva stražu. i onaj koji ih je recimo dovezao do mjesta gdje će vršiti tešku krađu je saizvršilac.SAUČESNIŠTVO? Načini realizacije: više lica zajedno učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili više lica zajedno na odlučujući način doprinose izvršenju krivičnog djela a) Saizvršilaštvo b) Podstrekavanje c) Pomaganje SAIZVRŠILAŠTVO Kod svakog saučesnika postoji svijest o nastupanju zabranjene posljedice i svaki saučesnik želi tu posljedicu i to djelo kao svoje (subjektivni element).. Isto tako. POMAGANJE Ko drugome pomaže u izvršenju krivičnog djela. kaznit će se kao da ga je sam počinio. zavisno od situacije). PODSTREKAVANJE Ko drugoga podstrekava na izvršenje krivičnog djela. obezbijedi sredstvo ili izvršioca krivičnog djela. Kaznit će se I ako djelo nije izvršeno ni pokušano. npr. otklanjanje prepreka. ili čvrst prethodni dogovor ili konkludentni (npr. kaznit će se kao da ga je sam počinio u granicama umišljaja. kod krivičnog djela učestvovanja u tuči. iako je pasivan. Vrlo je bitan umišljaj. a može se i blaže kazniti. Može se vršiti na dva načina: stvoriti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (teži slučaj) ili učvrstiti odluku kod nekoga da izvrši krivično djelo (malo blaži slučaj) Vrlo je bitan umišljaj. jedan krade. unaprijed obećavanje da će prikriti izvršenje krivičnog djela. teška krađa – jedan provaljuje. ukoliko se za to djelo može izreći kazna zatvora u trajanju od 3 godine ili više. te svaki od njih doprinosi izvršenju tog djela (objektivni element). Kod podjle uloga između njih postoji SPORAZUM. jedan čuva stražu – svaki od njih je saizvršilac.. Podjela uloga je jako bitna kod saizvršilaštva. 13 | P a g e . spontano.

Dakle. sve u granicama svog umišljaja. osoba koja kupuje ukradenu robu. I došao u situaciju da mora obiti vrata (obilježje teške krađe). U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. dakle u okviru onoga što je učinjeno. „kvalitativni eksces“. podstrekač ili pomagač. ko će ga izvršiti…. a) zastara krivičnog gonjenja – ne može se preduzeti krivično gonjenje kada protekne zakonom propisani rok za preduzimanje krivičnog gonjenja od dana izvršenja krivičnog djela. Kod „negativnog ekscesa“ . recimo u toku trajanja imuniteta ili postojanje nekog oboljenja kod optuženog.Razlika između pomaganja i prikrivanja Pomagač unaprijed zna da će se krivično djelo izvršiti. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu. zbog čega on nije u mogućnosti da prati suđenje. Do prekida zastare dolazi preduzimanjem bilo koje istražne radnje od strane nadležnog organa. a ovaj saizvršilac koji je čuvao stražu odgovara za krađu. (“pozitivni eksces”) – izvršenje težeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. hoće to djelo kao svoje (subjektivni element). ili npr. dakle objektivni rok. može biti oslobođen od kazne. bez obzira da li se u tom trenutku znalo ko je izvršilac krivičnog djela. Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca. On vrši tešku krađu I za nju je odgovoran. Lična svojstva saizvršioca odnose se samo na tog saizvršioca (na primjer neuračunljivost. III npr. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. a on izvrši ubistvo. odgovara se samo za stvarno učinjeno djelo. maloljetnost). ili u slučaju čekanja na ekstradiciju. ali za krađu nije znala unaprijed). a nikako na ostale saizvršioce. kada se vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru ne uračunava u vrijeme zastare. Zastara ne teče u toku vremena u kojem se nije moglo poduzeti krivično gonjenje. To je tzv. ne zna kada se djelo vrši (npr. dok kod prikrivanja vrijeme izvršenja krivičnog djela nije poznato. koji dobrovoljno spriječi izvršenje krivičnog djela. U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje. jer su se prethodno dogovorili da će izvršiti krivično djelo krađe. ZASTARA? Nastupanjem zastare prestaje mogućnost države da nešto uradi. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe.izvršenje lakšeg krivičnog djela u odnosu na umišljaj. GRANICE KRIVIČNE ODGOVORNOSTI I KAŽNJAVANJE SAUČESNIKA Saizvršioci odgovaraju u granicama svog umišljaja. te su podijelili uloge (objektivni element). Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti». recimo. a izvršilac za krivično djelo razbojništva. Ovi rokovi zavise od visine zaprijećene kazne za pojedino krivično djelo. podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu. II npr. te izvršenjem novog krivičnog djela jednake težine ili težeg krivičnog djela 14 | P a g e . podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu. a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. Saizvršilac. Ovaj koji krade naišao je na prepreku. dakle kažnjava se u granicama umišljaja. dogovorili su krađu. I npr.

za svaku radnju pojedinačno i ne utiče na druge radnje. SVRHA? Generalna prevencija: uticaj na građane da poštuju pravni system I da ne čine krivična djela. radnju…I to ne utiče na druga djela. Zastara može biti relativna i apsolutna. Isto tako. Ovo sve gore navedeno se odnosi na relativnu zastaru (gdje je vrijeme zastare određeno zakonom). sud po službenoj dužnosti pazi na nastupanje zastare. presude. Zastara spada u materijalnopravne prigovore u postupku. Individualna prevencija: spriječavanje počinioca krivičnog djela u daljem vršenju krivičnih djela I podsticanje optuženog na preodgoj. u kojem slučaju donosi odbijajuću presudu. mjere upozorenja. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. može se dati amnestija za svako pojedinačno djelo. zastara nastupa sukcesivno. ratni zločin i sl. radnje. Radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. d) uticaj na svijest građana o štetnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja počinioca. I KAZNE Svrha kažnjavanja: a) ukazivanje na pogubeljnost i društvenu opasnost činjenja krivičnih djela. VRSTE KRIVIČNIH SANKCIJA? Kazne. ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. b) uticaj na izvršioca da ubuduće ne čini krivična djela. kod ovakve vrste djela. tj.počinje teći od dana pravosnažnosti sudske odluke. mjere sigurnosti (bezbjednosti). Bitno je u obrazloženju presude pozvati se i osvrnuti na svrhu izrečene krivične sankcije (obrazloženje krivične sankcije i obrazloženje kazne). b) zastara izvršenja krivične sankcije . kada optuženi odgovara za više krivičnopravnih radnji ili krivičnih djela. Izuzetno. c) uticaj na ostale građane da ne čine krivična djela. 15 | P a g e . vaspitne (odgojne) mjere. Kod produženog krivičnog djela i djela počinjenog u sticaju.(određuje se prema visini zapriječene kazne). Apsolutna nastupa kada protekne duplo onoliko vremena koliko je potrebno za relativnu zastaru. već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti.

kod krivičnih djela učinjenih iz koristoljublja. ukoliko optuženi na to pristane. kazna zatvora. Amnestija i uslovni otpust se kod kazne zatvora može tražiti kada se odsluži jedna polovina kazne (izuzetno nakon 1/3 kazne). za izrečenu kaznu dugotrajnog zatvora može nakon 3/5 izdržane kazne. izriče se na period od 20 do 45 godina. dugotrajni zatvor se ne može izreči počinioci krivičnog djela koji u vrijeme izvršenja nije bio napunio 21 godinu života. ako je pribavljena protupravna imovinska korist preko 1. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI? (mjera) Između kazne zatvora I uslovne osude sud će prvo odmjeriti kaznu zatvora. tako što se svakih 50 KM novčane kazne zamjenjuje jednim danom zatvora. Izriče se u dnevnim iznosima ili u nominalnim iznosima. tako što se odredi prosjek primanja dotičnog lica za tri mjeseca. kada se može 16 | P a g e . Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći samo pod četiri uslova: da se radi o licu koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bilo stariji maloljetnik. Moguć po zakonu pod tri uslova: kada se ponašanje osuđenog lica „toliko popravi“ da se ciljevi izricanja i izvršenja kazne mogu ispuniti i bez daljeg izvršavanja. USLOVNI OTPUST? (mjera) Optuženik podnosi molbu kada odsluži pola kazne. maloljetnički zatvor se može izreći do 10 godina. NOVČANA KAZNA može se izreći kao glavna ili sporedna. već dostavlja optuženi i podatci ne smiju biti stariji od šest mjeseci. Sud prilikom određivanja novčane kazne određuje i rok za njeno plaćanje. a do šest mjeseci i na pune dane. postoji mogućnost opozivanja ove mjere i izricanja kazne zatvora od strane suda. te kazna maloljetničkog zatvora. dugotrajni zatvor je zamjena za smrtnu kaznu. dugotrajni zatvor se izriče samo na pune godine. te da zbog teških posljedica i okolnosti djela ne bilo opravdano izreći vaspitnu mjeru. koji može biti od 15 dana do 6 mjeseci. rijetko se javlja u praksi. Izriče se u trajanju od 30 dana do 20 godina.000. pitanje mentaliteta (?). da se radi o krivičnom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora od 5 godina zatvora ili više. pri čemu se taj rok može produžiti u opravdanim slučajevima. može se izreći novčana kazna dvostruko veća od te koristi. u dnevnim iznosima može biti od 5 do 360 dnevnih iznosa. a kod dugotrajnog zatvora kada se odsluže 3/5 kazne). kazna dugotrajnog zatvora izriče se za „teške” oblike najtežih krivičnih djela počinjene sa umišljajem. ako se novčana kazna ne može naplatiti. novčana kazna može se izreći kao sporedna iako nije propisana zakonom (!). te umanji za porodične obaveze za period od tri mjeseca. a najduže 1 godinu i uglavnom se sprovodi u okviru nekih kantonalnih organa. može biti kazna dugotrajnog zatvora.000 KM. ove podatke ne pribavlja sud. može se zamijeniti ovom mjerom rada za opće dobro na slobodi. ne postoji mogućnost prinudnog izvršenja. Uvijek se izriče kao glavna kazna. izuzetno nakon izdržane 1/3 kazne. izriče se na pune godine. Ova mjera može trajati od 10 do 60 dana. dnevni iznos novčane kazne određuje se individualno. već se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora.KAZNA ZATVORA Kazna lišavanja slobode na određeni vremenski period. pa ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci. dnevni iznos ne može biti manji od 1/60 niti veći od 1/3 prosječne plate u FBiH (prema podacima Zavoda za statistiku). da postoji krivična odgovornost počinioca. na primjer u slučaju ne ispunjavanja nekog dodatnog uslova pod kojim je mjera izrečena).

ako je u toku istrage htio pristati na sporazum iako je nevin. OPŠTA PRAVILA ZA ODMJERAVANJE KAZNE? Upućuju sud na koji način da odmjeri kaznu unutar datog zakonski propisanog okvira. „ranija osuđivanost" – pogotovo ako je ranije krivično djelo počinjeno iz nehata. pa će mu izreći jedinstvenu kaznu zatvora po pravilima o sticaju krivičnih djela (pri čemu se od kazne zatvora odbija onaj period koji je već odslužio prije uslovnog otpusta). jačinu ugrožavanja zaštićenih dobara. U obrazloženju presude moraju se jasno navesti koje olakšavajuće a koje otežavajuće okolnosti se uzimaju u obzir.očekivati da će počinilac na slobodi biti primjerenog ponašanja i da ubuduće neće činiti krivična djela. te opozivanje uslovnog otpusta i nastavljanje izdržavanja kazne zatvora. dakle presuda pravosnažna. posjećivanje savjetovališta. UBLAŽAVANJE KAZNE? Odmjeravanje kazne: u okviru zakonom propisanog miniuma i maximuma. mjera kazne određuje se uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti (naročito stepen krivične odgovornosti. pobude. sud će utvrditi novu kaznu zatvora za novo počinjeno krivično djelo. da li je djelo učinjeno u povratu itd. „motiv iz kojeg je djelo učinjeno“. školovanje i sticanje odgovarajuće spreme). Ublažavanje: izrečene kazne u trajanju kraćem i po vrsti lakšem nego predviđena. Ako se uslovni otpust opozove. ili ako je mijenjao iskaze (svoju odbranu). Posebni minimum i maximum: “kazniće se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 5 godina” i “kazniće se kaznom zatvora do 3 godine” Pogrešno je uzeti kao otežavajuću okolnost to što se optuženi brani šutnjom! Ili npr. . O uslovnom otpustu odlučuje odgovarajuća komisija pri Ministarstvu pravde FBiH.ako osuđeni u toku izdržavanja kazne počini krivično djelo I izrečena mu je nova kazna zatvora veća od 1 godine– mora se opozvati – fakultativni osnov. „lične okolnosti optuženog“. OPOZIVANJE USLOVNOG OTPUSTA Uslovni otpust se opoziva u dva slučaja: . 17 | P a g e .). i ovdje se mogu izreći dodatni uslovi ili obaveze (uzdržavanje od alkohola. kazna već izrečena – može se opozvati – alternativni osnov. te ako između ranijeg i novijeg djela ne postoji nikakva povezanost!). Opći minimum i maximum: 30 dana do 20 godina. nikada se obilježje krivičnog djela ne može tretirati kao otežavajuća okolnost.te ako osuđeni izvrši novo krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora do godinu dana. Osuđenom licu se izriče kazna lakša po vrsti ili kraća po mjeri u odnosu na zakonom propisani okvir. sud često griješi navodeći te okolnosti samo paušalno i isuviše uopšteno („porodičan čovjek“.

kod ublažavanja kazne radi se o odmjeravanju kazne van. te da se podrobno obrazloži u samom obrazloženju presude. ispod zakonom propisanog okvira. ali da se oslobađa od kazne. svi elementi krivične odgovornosti ostaju (krivična evidencija. Poseban je slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata. Postoje dva pravna osnova: a) zakonsko ublažavanje kazne (kada je to zakonom propisano. prijavljivanja krivičnog djela od strane saizvršioca ili saučesnika). izriče se druga (npr. dakle. 18 | P a g e . 2. pokušaja ili odustanka od krivičnog djela.. OSLOBOĐENJE OD KAZNE? Institut koji se primjenjuje samo kada je to zakonom propisano i dozvoljeno (primjer nužne odbrane i krajnje nužde. tj. u tom slučaju se ublažavanje kazne može vršiti i bez uvažavanja pravila za ublažavanje (može se kazna ublažiti i više nego što je propisano). pod uslovom da „posljedice krivičnog djela tako teško pogađaju počinioca. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU? 1.. da se svrha krivičnopravnih sankcija očigledno ne bi ostvarila izricanjem kazne“. samo se kazna ukida. ali u kraćem trajanju. pa će se izreći jedinstvena kazna zatvora prema pravilima za krivična djela počinjena u sticaju. umjesto zatvora se izrekne novčana). ukoliko počini djelo za koje se može izreći kazna zatvora do 1 godine ili novčana kazna. što viši sudovi u drugostepenom postupku prihvataju i potvrđuju. Ako se nakon suđenja. Često pitanje: Šta je razlika između instituta za odmjeravanje i ublažavanje kazne? Kod odmjeravanja kazne radi se o odmjeravanju u zakonski propisanom okviru (opšti ili posebni minimum i maksimum). onda se prva kazna zatvora uzima kao utvrđena. odgovornost za odštetni zahtjev. Na isti način se postupa u slučaju da osuđeno lice počini novo krivično djelo u toku izdržavanja kazne. u tom slučaju se može izreći disciplinska mjera. da je optuženi kriv. Bitno je da u samoj izreci presude stoji pozivanje na odgovarajuće odredbe o ublažavanju kazne. primjer nužne odbrane. ako zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne. izreka presude utvrđuje postojanje krivične odgovornosti.Po vrsti: umjesto zakonom propisane. utvrđuje se kazna za novootkriveno djelo. Postoji jedan izuzetak. te b) sudsko ublažavanje kazne (u slučaju kada sud utvrdi postojanje „posebne olakšavajuće okolnosti“.). izricanja kazne i upućivanja na izdržavanje kazne utvrdi da je osuđeno lice počinilo još jedno krivično djelo prije stupanja na izvršenje. Po mjeri: izriče se zakonom propisana vrsta kazne. pri čemu se već odsluženo vrijeme u zatvoru uračunava u jedinstvenu izrečenu kaznu. bilo u zatvoru ili tokom dopusta ili izlaska. kod pravne zablude). nekada sud sve obične olakšavajuće okolnosti uzima kao jednu „posebno“ olakšavajuću okolnost (osobitu).

to bi bila nepravilna primjena materijalnog zakona). 19 | P a g e . ličnim svojstvima počinioca. a može se opozvati ako je za novopočineno djelo zaprijećena kazna zatvora u trajanju do 2 godine. Uslovna osuda Svrha uslovne osude je das u uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojom se ostvaruje svrha krivičnopravne sankcije. ranije i prekršajna kazna) mora se uračunati u izrečenu kaznu zatvora..... Uslovna osuda moguća je i kod krivičnih djela počinjenih u sticaju. Opozivanje zbog novog krivičnog djela. Ukoliko je za počinjeno krivično djelo zakonom zaprijećena kazna u trajanju od 10 godina I više. ekstradicijski pritvor. sud se ovdje rukovodi stepenom krivične odgovornosti. koja se neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenskom periodu od . Uslovna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja se ni primjenom pravila o ublažavanju kazne ne može izreći kazna zatvora manja od godine dana. može uvjetna osuda ali samo ukoliko se zakonski kazna može ublažiti.URAČUNAVANJE PRITVORA U KAZNU? Svako lišavanje slobode vezano za krivično djelo (pritvor. (Ako bi se u ovom slučaju izrekao uvjet. Izriče se presudom (izreka presude glasi ovako: „izriče se uslovna osuda kojom se utvrđuje kazna zatvora od . njegovog odnosa prema oštećenima. sadrži prijetnju da će se kazna izvršiti. Sudska opomena se izriče rješenjem (ne sadrži i ne može sadržavati odluku o krivici). Formalni uslovi za uvjetnu osudu: za krivična djela zapriječena kaznom zatvora do dvije godine. Mora se opozvati ako je za novopočineno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od 2 godine ili više.. To je maximalni rok kušnje. a uslovna osuda može trajati do pet godina (tzv. Formalni uslovi za sudsku opomenu: za djela zapriječena kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom kaznom. 2. „rok kušnje“). ponašanjem optuženog nakon izvršenja krivičnog djela. uglavnom odmah u samoj presudi ili naknadnim rješenjem suda. da se svrha krivičnopravne sankcije može ostvariti na ovaj način. Sudska opomena Svrha sudska opomene je da se počiniocu krivičnog djela uputi opomena u onom slučaju kada kažnjavanje nije nužno za ostvarivanje krivičnopravne zaštite. ne počini novo krivično djelo“). koja su izvršena pod takvim olakšavajućim okolnostima.. OPOZIV UVJETNE OSUDE 1. Dakle. II MJERE UPOZORENJA 1. okolnostima samog djela..

uz rad za opće dobro na slobodi… Neke traju zajedno sa kaznom. c) posjećivanje psihijatrijskog savjetovališta. e) prihvatanje zaposlenja. Ide nakon izdržane kazne ili izrečene mjere. mogu se izricati uz kaznu. uz uslovnu osudu. a neke nakon kazne (npr. III MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) Svrha: Otklanjanje stanja ili uvjeta koji su uticali na počinioca da počini krivično djelo ili koji mogu uticati na počinioca da ubuduće čini krivična djela Izriču se presudom (uz oglašavanje krivim). rok kušnje.2. a) liječenje u zdravstvenoj ustanovi. 20 | P a g e . a postoji opasnost da će uslijed ovisnosti ponovo počiniti krivično djelo). Određuje ih sud i mogu trajati od 6 mjeseci do 2 godine. Ove upute nisu obaveze. d) osposobljavanje za rad. pa se smatra da će i dalje u takvom stanju činiti krivična djela ukoliko se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju). dakle. Ova mjera ide ili u ustanovi za izdržavanje kazne. dakle u toku izdržavanja kazne. ili u toku mjere sui generis rada za opće dobro na slobodi. oduzimanje vozačke dozvole). ali u slučaju neispunjenja uputa sud može odrediti i težu uputu ili opozvati uvjet. b) obavezno liječenje od ovisnosti (kada je počinilac djelo počinio pod „odlučujućim uticajem“ opojnih sredstava. aktivnosti ili funkcije (kada je počinilac djelo počinio zloupotrebom službenog poziva i imovine. ili uz uvjetnu osudu. Rok za opoziv je rok provjere. Tada se uz uvjet određuju i neke upute. Uvjetna osuda može biti i sa zaštitnim nadzorom. Ako optuženi ne ispunjava obaveze koje su mu uvjetnom osudom određene. nisu mjere. Vrste: a) obavezno psihijatrijsko liječenje (kada je počinilac djelo počinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti. Ide uz kazne. onda opozivanje uvjeta nije neophodno. a postoji mogućnost ponovnog činjenja takvog krivičnog djela). neke se ne uračunavaju u kaznu. uglavnom traje maximalno dok traje kazna ili izrečena mjera. f) raspolaganje platom. b) uzdržavanje od alkohola I droge. 3. Ukoliko je novootkriveno djelo počinjeno prije izricanja uvjetne osude. uz uvjet ili rad za opće dobro na slobodi. tj. c) zabrana vršenja poziva.

Izriče se za sve kategorije. već je prodat. te kada postoji opasnost da bi počinilac upravljanjem motornim vozilom ubuduće ponovo mogao ugroziti saobraćaj). Traju određeni broj sati. ili kada se radi o razlozima zaštite opšte sigurnosti ili morala. 21 | P a g e . ili je moglo znati da je predmet pribavljen krivičnim djelom). Centru sa socijalni rad. nisu u stanju da vrše nadzor nad mldb. u slučaju da roditelji. usvojitelji. nije baš devijantno. To su: a) disciplinske mjere – upućuju se Centru za maloljetnike. da je počinio neko “lakše” djelo. može se vratiti I novac umjesto nakota ako nakita recimo nema. usvojitelji i sl. ali su to ranije recimo propustili. 3.d) zabrana upravljanja motornim vozilom (kada je počinalac izvršio krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. staratelja…stekli uvjeti za nadzor nad mldb. zbog mjera bezbjednosti (ako su ti predmeti namijenjeni daljem vršenju krivičnih djela. Ovaj nadzor može trajati do 3 godine. Centar za socijalni rad može pratiti izvršenje ove mjere. Sada treba da vrše nadzor nad mldb. ali ovo nije isto što I naknada štete oštećenom. – u slučaju kada imaju mogućnost da nadziru mldb.. s tim što se mogu oduzeti i od trećeg lica ako je to lice znalo. ne praznicima. usvojitelja i dr. mogu trajati par sati ne duže od 30 dana. e) oduzimanje predmeta (odnosi se na predmete koji su upotrebljeni ili bili namjenjeni izvršenju krivičnog djela. OSNOVI ZA ODUZIMANJE PREDMETA 1. starateljima… 1. u tom slučaju on ide drugoj porodici. naknada štete oštećenom. staratelji i dr. ili koji potiču od izvršenja krivičnog djela. ide uz sankciju a izvršava se nakon izvršenja sankcije. škole… b) mjere pojačanog nadzora – upućuju se roditeljima. potiču iz krivičnoh djela…) IV VASPITNE (ODGOJNE) MJERE MALOLJETNICI? Vaspitne (odgojne) mjere izriču se i odnose na maloljetne počinioce krivičnih djela. Ova mjera obustavit će se ako se utvrdi das u se kod roditelja.. mldb. Sud može naložiti Centru za socijalni rad da obavlja nadzor nad tim pojačanim nadzorom roditelja. koji ostaje u porodici. usvojiteljima. ako postoji opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela. roditelji. Centar za socijalni rad pruža pomoć. zasnovani su na pravilu da niko ne može zadržati protupravnu imovinsku korist koju je stekao izvršenjem krivičnog djela. Ove mjere su u slučaju da ponašanje mldb. a neprekidno ne mogu trajati duže od 20 dana – I sve to u specijaliziranoj ustanovi. a ti predmeti se nalaze u vlasništvu optuženog. 2. ili za nadzorom nema više potrebe. 2. nije potrebno potpuno odvojiti od svakodnevnog života.

nisu u stanju vršiti nadzor. kojem je potreban stalni nadzor stručnog odgojitelja. Treba voditi računa da se ovim preporukama ne ometa školovanje ili posao maloljetnika. posjećivanje odgovarajućih savjetovališta (izriče ih sud). rad u korist humanitarne organizacije ili zajednice. koji može biti stresan i koji može imati negativne posljedice po ličnost maloljetnika. U toj ustanovi mldb. te da se njima vaspitno djeluje na mldb. kojem je potrebna pojačana mjera preodgoja. uz uslov da maloljetnik priznaje izvršenje krivičnog djela i ako je spreman da se pomiri sa oštećenim. Poenta je zaštita interesa maloljetnika. koji ima problem u duševnom razvoju. Njihov cilj je individualna prevencija.3. te uvijek treba krenuti od one najblaže. upućivanje u odgojnu ustanovu sud izriče mldb. Vaspitne (odgojne) mjere. 2. Traju najduže do 1 godine. Traje od 6 mjeseci do 3 godine. a nema niti druge porodice koja bi to radial. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje izriče se mldb. liječenje u odgovarajućim ustanovama. može ostati do svoje 23-e godine. Sve ove preporuke su u interesu maloljetnika. 2. Ovaj slučaj ne najmanje koristan za mldb. Svrha: ove mjere se izriču bez vođenja krivičnog postupka. kojem je potrebno liječenje. da ubuduće ne čini krivična djela. c) zavodske mjere 1. organi socijalne zaštite. One nisu krivične sankcije. onda Centar za socijalni rad preuzima nadzor nad mldb. naknada štete oštećenom i redovno pohađanje škole (specifično da ih može izreći Tužilaštvo). Traje ne manje od 1 godine. SANKCIJE? (maloljetnici) 1. smještaj u drugu porodicu/dom/ustanovu. ali ne više od 3 godine. gdje je generalna pervencija potpuno stavljena u drugi plan. VASPITNE I ODGOJNE PREPORUKE (mjera) Izriču se maloljetnim počiniocima krivičnih djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 3 godine. 22 | P a g e . u slučaju da roditelji I dr. Vrste preporuka: obaveza izvinjenja oštećenom. Poenta je u odgoju mldb. upućivanje u odgojno-popravni dom sud izriče mldb. jer nije u krugu porodice. Traje od 1 godine do 5 godina 3.. Maloljetnički zatvor. prihvatanje određenog zaposlenja.

Uvjet i sudska opomena ne proizvode pravne posljedice osude. gubitak odlikovanja. Onim maljoljetnicima koji su nakon počinjenja krivičnog djela postal punoljetni. Gubitak prava prestanak vršenja dužnosti. dakle onima od 16 do 18 godina. Prestaju brisanjem osude. sve dok ne navrše 21 godinu. AMNESTIJA I POMILOVANJE? Amnestija je akt kojim se neograničenom broju lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. i u toku suđenja i ako nije stupio na izdržavanje kazne. privrednim društvima. Sud pribavlja mišljenje kaznenopopravne ustanove. Potreban je visok stepen krivične odgovornosti. Molba se dostavlja sudu koji je donio presudu. Ogleda se u gubitku ili u zabrani sticanja nekih prava. zvanja. može se suditi za djelo koje su počinili kao mldb. dobijanja dozvola Ove posljedice nisu trajnog karaktera. na osnovu molbe zainteresiranog lica ili njegovih srodnika ili ex officio. izbjegavanje vojne obaveze. daje je zakonodavno tijelo. potpuno ili djelomično oslobađanje od kazne. Zabrana sticanja prava zabrana vršenja poslova u firmama. gubitak posla. Pomilovanje daje se rješenjem koje donosi Predsjednik Federacije u skladu sa zakonom. Domašaj pomilovanja je nešto uži od 23 | P a g e . Maloljetnički zatvor traje od 1 do 10 godina. To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo npr. zbog počinjenog krivičnog djela za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvora u trajanju od 5 godina ili više. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE? Nastpaju onda kada je presuda pravosnažna. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. zamjena izrečene kazne blažom. vlasti. a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. Maximalna dužina trajanja posljedica je 10 godina. Amnestija se donosi zakonom. sticanja zvanja u službi. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome.MALOLJETNIČKI ZATVOR? Može se izreći samo starijim maloljetnicima. das u nastupile teške posljedice tako da izricanje vaspitne (odgojne) mjere nije opravdano.

kantona. 3. ako su odgovorni organi izgubili nadzor nad radom zaposlenika. Osnov za ublažavanje kazne – ako odgovorno lice prizna da je ta pravna osoba počinila krivično djelo. Odmjeravanje kazne – primjenjuju se opća pravila. i ako učinilac nije krivično odgovoran. ako raspolaže protivpravnom imovinskom koristi. Kazne za pravna lica: 1. entiteta. 2. Pomilovanjem se oslobađa od krivičnog gonjenja ili se izrečena kazna zamjenjuje blažom. Za razliku od amnestije. zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole.amnestije. Pravne posljedice osude: - zabrana rada na osnovu dozvole. Mjere bezbjednosti za pravna lica: 1. Brčko distrikta. oduzimanje predmeta. 2. prestanak pravnog lica. oduzimanje imovine. novčana kazna. objavljivanje sudske presude. Postoji i odgovornost pravnog lica i za djelo učinjeno u pokušaju. učinio krivično djelo u ime. sudsko mišljenje ne obavezuje organ koji donosi odluku o pomilovanju. Pomilovanje se odnosi na određena lica. Objavljuje se u službenim novinama. 3. gradova. a uzima se u obzir i privredna snaga pravne osobe. - 24 | P a g e . KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA? Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica . Konačno. Osnov odgovornosti postoji: a) b) c) d) ako je učinilac.osim države. za račun ili u korist pravne osobe. pomilovanje može i za ukidanje mjera bezbjednosti (sigurnosti). Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na osudi. učinjeno kao produženo krivično djelo ili odgovornost za saučesništvo (više pravnih lica). općina i mjesnih zajednica. fizičko lice. ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije. Može se izreći i uvjetna osuda.

kod nas se primjenjuje 25 | P a g e . INKVIZITORSKI Ovaj postupak predstavlja uredovanje suda i dijeli se na dva dijela: istragu i sudenje. i prvenstvena je obaveza suda u tom postupku da se stara o disciplini u sudnici. U tom postupku postoji mogućnost da optuženi bude ispitan kao svjedok i to samo pod uvjetom ako on to želi. orijentalnog porijekla. akuzatorski (optužni) 2. SAD. sud oglasava optuženog da je oslobođen i time se postupak završava i nema nikakvog žalbenog postupka.FORME KRIVIČNOG POSTUPKA? 1. Suđenje se odvijalo na način da je uvijek sud prvo ispitivao optuženog i svjedoke. postavljati pitanja i td. ). Mogla se donijeti samo osuđujuća presuda ako optuženi prizna ili ako postoje dva svjedoka kao neposredni očevici događaja. MJEŠOVITI Uvođenjem nekih pravila iz akuzatorkog postupka u kontinentalnoj Evropi je nastao mješoviti krivični postupak. Kanada. nakon čega ukoliko porota optuženog oglasi krivim sudija izriče krivičnopravnu sankciju. akuzatorko-inkvizitorski ili mješoviti krivični postupak AKUZATORSKI Akuzatorski ili optužni postupak je najstarija forma krivičnog postupka koji je svoju izgrađenu formu dobio u straroj Grčkoj i Rimu ali se trajno zadržao u zemljama angloameričkog pravnog sistema (Engleska. U tom postupku je zadržano inkvizitorsko načelo koje podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrđivanju istine na način da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke. Adversarni sistem (odnosi se na ove prostore). Kod suda su bile koncentrirane sve funkcije i to funkcija gonjenja (nije bilo tužitelja) . Aktuelni akuzatosko-inkvizitorski postupak (mjesoviti) . a ne sud. Sam postupak ima karakter spora između dvije strane a odluku o krivnji donosi porota. Nastao je na način što je prvo Francuska preuzela nakon čuvene Francuske revolucije brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske a onda se to proširilo po kontinentalnoj Europi. odbrana faktički nije postojala i konačno. U pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu građu. vodi računa o redoslijedu postupka i posebno se brine da eventaualno ne bude izveden neki nezakoniti dokaz. a tek onda su stranke i branitelji dobivali mogućnost da i oni postavljaju pitanja. Ako porota objavi da optuženi nije kriv. U tom postupku branitelji faktički nisu ni postojali već se nastojalo da se od optuženog ishodi priznanje na bilo koji nacin uključujući razne torture i mučenja. suđenje se samo svodilo na to da se formalno na osnovu onih dokaza koji su prikupljeni u istrazi donese presuda. Australija itd. inkvizitorski 3.

Najveca promjena u aktuelno mjesovitom postupku jeste to sto je tuzitelj preuzeo vođenje istrage (ranije je to radio istrazni sudija kojeg vise nema). Slijedece promjene su te da u toku postupka dominiraju akuzatrski elementi i uvedene su novine kao sto je to izjasnjavanje o krivnji. kontradiktornosti i td. Osim ovih nacela koja su u zakonu izricito propisana i definirana postoje i nacela koja proizilaze iz drugih odredaba zakona u krivicnom postupku kao sto su prije svega nacelo kontradiktornosti. nacelo jednakosti u postupanju. a primjenjuje se i modificirano inkvizitorsko nacelo. Dakle. ucesnici u postupku su : ostale osobe: svjedoci. U samom krivicnom postupku postoje procesni subjekti i ucesnici u postupku i to: 1. osumnjičeni odnosno optuzeni i tuzitelj 2. PROCESNI SUBJEKTI I UČESNICI U POSTUPKU? Postupak je pojmovno namjenjen da se utvrdi da li je optuzena osoba ucinila krivicno djelo pa ako jeste da joj se izrekne krivicno pravna sankcija. Cinjenice koje 26 | P a g e . mogucnost sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i td. NAČELO ZAKONITOSTI Ovo nacelo u procesnom pravu znaci da sva postupanja drzavnih organa vlasti moraju biti utemeljena na nekoj pravnoj normi ukljucujuci i situacije kada se primjenjuje pravna analogija. organ nadlezan za pitanje soc. u korist optuženog) Po zakononu je ovo nacelo izricito definirano na nacin da se sumnja u pogledu cinjenica koje predstavljaju bitna obiljezja krivicnog djela ili od kojih ovisi primjena krivicnog zakonodavstva rjesava na nacin koji je pogodniji za optuzenog. glavni procesni subjekti su : sud. Iz svega ovoga proizilazi kljucno zakljucak a to je da se jedino pravomocnom presudom kojom se optuzeni oglasava krivim moze osporiti odnosno oboriti predpostavka nevinosti. Ovakvo nacelo mora postojati kako bi svaki građanin unaprijed mogao racunati kakva ce radnja ili mjera prema njemu biti preduzeta u slucaju postojanja osnovane sumnje da je ucinio krivicno djelo. sporedni procesni subjekti su : osteceni . javnosti. teret dokazivanja na tužitelju. a sa druge strane da i organi vlasti znaju koje radnje i mjere mogu preduzimati. 3. Ovo se sve odnosi i na ostale ucesnike u postupku. punomocnici OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) U KRIVIČNOM POSTUPKU? Kada su u pitanju nacela krivicnog postupka treba naglasiti da jedan broj nacela zakonodavac izricito propisuje i definira kao sto su nacelo zakonitosti. staranja i pravna ili fizicka osoba od koje je oduzeta imovinska korist. NAČELO IN DUBIO PRO REO (u sumnji. NAČELO PRETPOSTAVKE (PREZUMPCIJE) NEVINOSTI U pitanju je nacelo koje je ugradeno u medunarodne dokumente i znaci da se svako smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomocnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. usmenosti i td. vjestaci. Misao ove zakonske odredbe podrazumjeva i pravo osumnjicenog odnosno optuzenog da on nije duzan da dokazuje svoju nevinost i da je tuzitelj duzan da izvodi dokaze i dokaze da je optuzeni ucinio krivicno djelo. nacelo legaliteta i td. neposrednosti. Na glavnom pretresu se primjenjuju mnoga nacela kao sto je nacelo usmenosti.

Ako je optuzeni osuden za prekrsaj tu se jedino moze ako optuzeni bude oglasen krivim u krivicnom postupku ta kazna izrecena u prekrsajnom postupku mora se uracunati prema cl . Osoba koja je lisena slobode mora biti obavjestena o razlozima lisenja slobode i to na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije. zatim mora biti poucena da nije duzna dati iskaz. Ovo zbog toga jer ako tuzitelj podigne optuznicu protiv nekoga i navede cinjenicni opis iz kojeg proizilazi da je zenskoj osobi metalnom polugom nanesen udarac po glavi snaznim zamahom pa tog optuzenog prema cinjenicnom opisu optuzuje za krivicno djelo teske tjelesne povrede i nasilnickog ponasanja. NAČELO NE BIS IN IDEM (ne dvaput o istom ili zabrana ponovnog suđenja) Jedno od vrlo vaznih nacela u nasem krivicnom postupku je princip ne bis in idem. st. Kada je u pitanju ovo nacelo isto se ne moze primjenjivati za preksraj i za krivicno djelo pa uzeti da se radi o presudenoj stvari npr. U odredbi ovog clana je predvideno da niko ne moze biti ponovo suden za djelo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravomocna sudska odluka. nadalje da ima pravo na branitelja kao i pravo da obitelj te osobe ili konzularni predstavnik (ako je stranac) ili neka druga osoba koju osoba lisena slobode odredi bude obavjestena o okolnostima njenog lisavanja slobode. a nije navedeno „ za krivicna djela“ sto je od posebnog znacaja. Pravno relevantne cinjenice = odlučne činjenice. Na ovo nacelo se moze pozvati samo osoba na koju se odnosi pravomocna presuda (osuđeni). NAČELO PRAVA OSOBE LIŠENE SLOBODE Ovim nacelom su predvidena prava osobe koja je lisena slobode. b) a u slucaju da se radi o cinjenicama koje bi isle u prilog optuzenom dovoljno je da su one samo vjerovatne Ovo nacelo i ocjena cinjenica u pogledu njihovog postojanja ili nepostojanja usko je vezana sa nacelom slobodne ocjene dokaza. Lisenje slobode je moguce samo pod predvidenim zakonskim uvjetima a to je: da postoje osnovi sumnje da je nek osoba ucinila krivicno djelo i da postoji neki od razloga za pritvor.predstavljaju obiljezja krivicnog djela se nalaze u cinjenicnom opisu optuzbe a cinjenice od kojeg ovisi primjena krivicnog zakonodavstva se utvrduju u obrazlozenju presude. U sastavu ove zakonske definicije je dovedeno je da niko ne moze biti suden za djelo. To nacelo podrazumjeva da niko ne moze biti dva puta suden ili kaznjen u istoj krivicnoj stvari. U pogledu takvih cinjenica moze nastati dvojba odnosno sumnja da li one postoje ili ne postoje i ova sumnja se uvijek odnosi na postojanje samo odlucnih cinjenica ( pravno relevantnih cinjenica) a te dvojbe treba rjesavati na slijedeci nacin: a) ako se radi o cinjenicama koje su na teretu otuzenog one moraju biti utvrdene sa potpunom sigurnoscu. U obrnutom slucaju ako je pravomocno okoncan krivicni postupak. onda on ne moze naknadno poslije pravomocnosti presude za taj isti dogadaj ovu osobu ponovo optuziti za krivicno djelo pokusaja ubistva i pored toga sto se u stvarnosti zaista radilo o tom krivicnom djelu. 2 KZ FBiH u kaznu izrecenu za krivicno djelo cija obiljezja obuhvacaju i obiljezja prekrsaja. Sve ovo je garantirano ne samo ovim nacelom vec i međunarodnim dokumentima. 57. a prekrsajni postupak nije onda se isti obustavlja. 27 | P a g e .

Optuzeni mora biti posebno upozoren da ukoliko se odluci da da iskaz. fakultativna odbrana . zatim da nije duzan iznijeti svoju odbranu (princip nemo prodere se ipsum). postavlja pitanja svjedocima ili vjestacima. pravo na formalnu ili strucnu odbranu (da se brani uz pomoc branitelja) Ukoliko u toku postupka postoje istovremeno obje odbrane tj. osumnjiceni odnosno optuzeni sam se brani i istovremeno koristi pomoc branitelja. onda treba naglasiti da ove dvije odbrane jedna drugu dopunjuju. predlaze saslusanje svjedoka ili vjestaka. jer se samo na takvim dokazima moze zasnivati presuda. u tome da podnosi prethodne prigovore.sto se odnosi na one situacije kada zakon izricito predviđa da optuzeni mora imati branitelja. podnosi zalbe i dr. da njegov iskaz moze biti koristen u daljem toku krivicnog postupka kao dokaz (ovo samo pod uvjetom ako je bio prisutan njegov branitelj). NAČELO ZAKONITOSTI DOKAZA U toku krivicnog postupka od znacaja su samo zakoniti dokazi. Odbrana moze biti: 1. 28 | P a g e . a u slucaju ako se odluci da iznese svoju odbranu mora mu se omoguciti da se izjasni o cinjenicama i okolnostima i to kako onim koje ga terete tako i o onima koje mu idu u korist. odbrana optuzenog se sastoji npr. a u slucaju da nastanu neke razlike bitno je ono sta je naveo optuzeni. zatim 2. NAČELO PRAVA OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG PRILIKOM PRVOG ISPITIVANJA Prilikom prvog ispitivanja osumnjičeni mora biti obavjesten o djelu za koje se tereti i osnovama sumnje koje postoje protiv njega. materijalna odbrana (pravo optuzenog da se sam brani) 2. Pravno nevaljani dokazi su : a. NAČELO PRAVA NA ODBRANU Ovo nacelo garantira osumnjicenom odnosno optuzenom pravo na odbranu. Materijalna odbrana tj. Po svojoj obaveznosti odbrana moze biti: 1. obligatorna .kada optuzeni moze ali i ne mora imati branitelja sto ovisi od njega.ako su ti dokazi pribavljeni tako da je od optuzeog ili neke druge osobe iznudeno priznanje ili neka druga izjava. Branitelj ne moze odustati od zalbe jer ne moze raditi na stetu branjenika.Isto tako osoba lisena slobode mora biti poucena da moze postaviti zahtjev da joj se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti ako prema svom imovnom stanju ne moze da plati branioca. a jedan od oblika ove odbrane jeste pravo na odbranu siromasnih. dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nacin .

organi koji ucestvuju u krivicnom postupku moraju ex officio da izvode dokaze kako u korist tako i na stetu optuzenog. tuzitelja i dr. U istrazi se prikupljaju dokazi. Tuzitelj moze odustati do zavrsetka glavnog pretresa. da tuzitelj kada pokrene krivicni postupak ne moze odustati od krivicnog gonjenja. funkciju presuđenja 29 | P a g e . nezakoniti dokazi . organa koji ucestvuju u postupku da sa jednakom paznjom ispituju i utvrđuju cinjenice kako one koje terete optuzenog tako i one koje mu idu u korist. i ukoliko da izjavu da odustaje od krivicnog gonjenja ili optuzbe. NAČELO MUTABILITETA Ovaj princip podrazumijeva pravo tuzitelja da odustane od krivicnog gonjenja do zavrsetka glavnog pretresa. Kod nas se primjenjuje nacelo mutabiliteta. Prema ovom nacelu dakle. Ovo je ustvari modificirano inkvizitorsko nacelo zbog kojeg je nas krivicni postupak pro forme mjesoviti postupak ili akuzatorko-inkvizitorski postupak. Ovo nacelo je usko vezano za nacelo akuzatornosti. funkciju odbrane 3. Ovo nacelo se zove jos i optuzno nacelo i njegovim uvodenjem nastale su slijedece posljedice tj doslo je do razdvajanja funkcije gonjenja odnosno doslo je do razdvajanja u inkvizotorskom postupku koji je ranije bio i gdje je sve funkcije obavljao sud. funkciju gonjenja 2. Do takvog zakljucka tuzitelj moze doci i u toku glavnog pretresa. ne samo sud vec i tuzitelj i dr. Presuda se ne moze zasnovati ni na dokazima koji su dobijeni na temelju nezakonitih dokaza. sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. Uvodenjem ovog nacela ne znaci da je kod nas prihvaćen akuzatorski postupak (vidi prethodna objasnjenja). a na glavnom pretresu se izvode dokazi!!!!!! PRINCIP AKUZATORNOSTI – OPTUŽNO NAČELO Po definiciji ovo nacelo se sastoji u tome da se krivicni postupak ne moze pokrenuti i provesti bez zahtjeva tuzitelja. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo nacelo jednakosti u postupanju podrazumjeva obavezu suda.b. a ovo nacelo se primjenjuje u nekim zemljama Zapadne Europe. Uvođenjem ovog nacela razdvojena je ta funkcija na: 1.dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda i bitnim povredama odredaba krivicnog postupka. Nasuprot nacela mutabiliteta postoji nacelo imutabiliteta i znaci suprotno tj.

to rjesenje ovog pravnog pitanja ne obavezuje nadlezni organ da u redovnoj proceduri rijesi to pitanje. 2. treca pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste i odnosi se na izuzetke od principa legaliteta kada tuzitelj moze primjeniti nacelo oportuniteta (cjelishodnosti) a koje znaci to da on nema pravo na neki proizvoljan izbor vec samo na ocjenu da li je gonjenje dozvoljeno.NAČELO LEGALITETA KRIVIČNOG GONJENJA U pitanju je nacelo koje iskljucivo obavezuje samo tuzitelja. a) sud može sacekati da to rijesi nadlezni organ b) ali isto tako moze po pravilima koji vaze u krivicnom postupku da rijesi to pitanje. Prema tom nacelu tuzitelj je obavezan da preduzme krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo osim u slucaju ako je to u zakonu drugacije odredeno. djelo obuhvaceno amnestijom) ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. 1.. ako se postavi pitanje drzavljanstva optuzene osobe. u parnicnom postupku pitanje postojanja vanbracne zajednice) ili to moze biti pitanje koje bi trebalo rjesavati u upravnom postupku. U takvim situacijama sud moze postupiti na dva nacina i to • npr. prva pretpostavka za primjenu ovog nacela jeste da postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Jedno od najvaznijih nacela i ono znaci da u krivicnom postupku vrijednost dokaza nije unaprijed odredena i da se to nacelo primjenjuje kako od strane suda tako i od strane tuzitelja. Treca pretpostavka se odnosi na situaciju kada tuzitelj ima pravo da da imunitet svjedoku. Ta ocjena obuhvata njihovu psiholosku i logicku ocjenu i dosljedno tome u obrazlozenju presude mora biti odgovarajuce obrazlozenje. ako je za krivicno gonjenje potrebno odobrenje. tuzitelja i drugih organa koji ucestvuju u krivicnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima. PREJUDICIJALNA PITANJA (PRETHODNA PITANJA) U toku krivicnog postupka mogu se pojaviti neka pravna pitanja za koja je nadlezan da rjesava neki drugi sud ili organ (npr. 3. druga pretpostavka jeste da je tuzitelj obavezan primjeniti ovo nacelo ali ne i u slucaju ako postoje zakonske smetnje da se preduzme krivicno gonjenje (npr. Ako sud to pitanje rijesi u toku krivicnog postupka. zatim odredene situacije kada su u pitanju maloljetnici. Smisao ovog nacela jeste da sud prilikom donosenja presude ima obavezu ocijeniti svaki dokaz pojedinacno i u međusobnoj povezanosti i na osnovu takve cinjenice izvesti zakljucak da li je neka cinjenica dokazana ili nije. Ovo sve znaci da pravo suda. zatim ako nastane mogucnost da se predmet ustupi na sudenje stranoj drzavi. nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja. 30 | P a g e .

koja je pozvala svjedoka. “stranke” su tužitelj i osumnjičeni. policijskih organa Federacije. uključujući: korporacije. “osnovana sumnja” je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo. Ako se ispostavi da je u pitanju krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina sudi sudija pojedinac. organa finansijske policije. d) “sudija za prethodni postupak” je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) kada je to propisano ovim zakonom. FUNKCIONALNA NADLEŽNOST SUDA (SASTAV SUDA)? Da bi sud mogao primjenjivati odredbe o funkcionalnoj nadleznosti tj.. Dakle. uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza. mehanički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka. “pravne osobe” su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH. “istraga” obuhvata aktivnosti poduzete od tužitelja ili ovlaštene službene osobe u skladu s ovim zakonom. riječi ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom. kao i carinskih organa. preduzeća. vijece i td. sudske policije. odnosno vještaka. udruženja i ortakluka i druge pravne osobe. Ovakvu procjenu sud vrsi na temelju cinjenicnog opisa djela iz optuzbe jer nije vezan u pogledu pravne ocjene djela koju je naveo tuzitelj. odrediti ko ce u okviru suda postupati po nekom predmetu tj. “ovlaštena službena osoba” je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar državne granične službe.OSNOVNI POJMOVI? a) “osumnjičeni” je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila krivično djelo. fotokopirane. zabilježene magnetskim impulsima. odštampane. poreskih organa i organa vojne policije. “unakrsno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka. da li ce to biti sudija pojednac. odnosno vještaka. Za ostala krivicna djela sudi sud u vijecu sastavljenom od trojice sudija. c) “osuđeni” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovorna za određeno krivično djelo. “oštećeni” je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo. mora se prvo izvesti pravni zakljucak o kojem se djelu radi. otkucane pisaćom mašinom. b) “optuženi” je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena. “direktno ispitivanje” je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke. odnosno optuženi. “sudija za prethodno saslušanje” je sudija koji nakon podizanja optuženice postupa u slučajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak. 31 | P a g e . “zabilješke” i “spisi” su slova. odnosno branitelja. u procjeni da li ce u nekom predmetu suditi sudija pojednac ili vijece bitno je koje su cinjenice i okolnosti djela navedene u cinjenicnom opisu iz optuzbe jer na osnovu toga sud procjenjuje o kojem se krivicnom djelu radi. predsjednik vijeca. fotografirane.

. a isto tako moguce je da sud ne moze postupati zbog nekih stvarnih razloga kao sto je npr. POSLJEDICE NENADLEŽNOSTI? 32 | P a g e . Prenosenje nadleznosti iz vaznih razloga. bolest svih sudija ili je sud ostecen krivicnim djelom . Ako se moze prenijeti nadleznost na podrucju jednog suda na drugi sud na podrucju istog kantona onda ce u ovoj delegaciji odluciti kantonalni sud. kod malih sudova izuzece svih sudija ili istek mandata nekih sudija (odlazak u penziju). onda o tome odlucuje Vrhovni sud Federacije. kada su u pitanju stvarni razlozi. Kao pravni razlozi mogu biti npr. to je isto troje sudija. Protiv rjesenja o prenosenju nadleznosti bilo da se radi o nuznoj delegaciji ili o delegaciji iz vaznih razloga nije dozvoljena zalba. IZ VAŽNIH RAZLOGA Moguce su situacije kada se sudi u nekom krivicnom predmetu da dode do uznemirenja građana pa se oni okupljaju ispred suda i ometaju njegovo normalno funkcioniranje i jos neke slicne situacije pa u tom slucaju moze doci do prenosenja nadleznosti iz vaznih razloga. bolest sudija koja duze traje (6 mjeseci).U ovakvim situacijama sud koji vodi postupak je po saslusanju stranaka i branitelja duzan da o tome obavjesti neposredno visi sud koji ce onda ukoliko su razlozi opravdani. nakon podizanja optuznice sudija za prethodno saslusanje i td. a na prijedlog stranaka i branitelja. Kada je u pitanju zahtjev za ponavljanje krivicnog postupka o njemu odlucuje izvanraspravno vijece suda koje je donijelo prvostepenu presudu . ne prekida pretres i ne dostavlja predmet sudiji pojednicu vec donosi presudu. ovisno od faze postupka. na svom podrucju odrediti neki drugi stvarno nadlezni sud da postupa. Medutim. U drugom stepenu vijece je sastavljeno od trojice sudija. ako je potrebno izvrsiti prenosenje nadleznosti sa jednog opcinskog suda u jednom kantonu na opcinski sud u drugom kantonu. sudija za prethodno saslusanje i predsjednik suda postupaju u onim slucajevima za koje predvideno da postupaju po zakonu. vrsi sudija za prethodni postupak u istrazi. Ovo prenosenje nadleznosti se zove jos nužna delegacija i do njene realizacije dolazi samo onda ako su pravni ili stvarni razlozi trajnijeg karaktera tj. npr.Ako se u toku sudenja kada sudi sudija pojedinac ispostavi da se ipak radi o krivicnom djelu za koje je nadlezno vijece onda je sudija pojedinac obavezan da prekine glavni pretres i predmet dostavi vijecu na sudenje koje mora provesti postupak iz pocetka. PRENOŠENJE NADLEŽNOSTI? IZ PRAVNIH ILI STVARNIH RAZLOGA Moguce je da je u nekom krivicnom predmetu sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa. U obrnutom slucaju ako vijece na glavnom pretresu ustanovi da je u pitanju krivicno djelo za koje je nadlezan sudija pojedinac. Sudija za prethodni postupak.

tj. da taj sudija ili predsjednik suda postupa u tom krivicnom predmetu. odrediće neki treci sud ako je taj sud stvarno ili mjesno nadlezan. i cim primijeti da nije nadlezan donosi rjesenje o nenadleznosti protiv kojeg je dovoljena zalba. POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE SUKOBA NADLEŽNOSTI? Sud kojem je predmet dostavljen od nekog suda koji je donio rjesenje o nenadleznosti. da su u zahtjevu navedene cinjenice i dokazi u smislu nekog od razloga za izuzece. nije vec ranije bio podnesen. ako zahtjev za izuzece ne sadrzi neki od tih elemenata. da se zahtjev za izuzece odnosi na tacno odredenog sudiju ili predsjednika suda koji moraju poimenice biti navedeni u zahtjevu. Taj zajednicko neposredno visi sud odlucuje o sukobu nadleznosti donosenjem rjesenja protiv kojeg nije dozvoljena zalba. ODLUČIVANJE PO ZAHTJEVU ZA IZUZEĆE Nakon podnosenja zahtjeva za izuzece potrebno je u vezi s njim da se sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. vec administrativnim putem dostavlja prijedlog za rjesavanje sukoba nadleznosti zajednickom neposredno visem sudu. u zahtjevu se navodi da je optuzeni u nekoj svađi sa sudijom koji mu je komsija ili slicno) pa je onda potebno da se o tim navodima pismeno izjasni sudija odnosno predsjednik suda cije se izuzece trazi. 33 | P a g e . Nakon sto optuznica bude potvrđena. Ako je po zalbi protiv rjesenja kojim se neki sud oglasio mjesno nenadleznim odlucivao zajednicki neposredni visi sud. sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovore u tom pravcu. O zahtjevu za izuzece odlucuje opca sjednica (kod Vrhovog suda Federacije) a kod drugih sudija kolegij suda i to samo onda ako postoji mogucnost upustanja u meritum stvari (ne postoje uvjeti za odbacivanje zahtjeva za izuzece o kome odlucuje izvanraspravno vijece).Sud je obavezan da pazi na svoju nadleznost po sluzbenoj duznosti kako na stvarnu tako i na mjesnu. c. onda onaj sud na koga se odnosi rjesenje ne moze uspjesno pokrenuti postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti. pismenim putem izjasni o tom zahtjevu (npr. isti odbacuje izvanrasparvno vijece rješenjem protiv koga je nije dozvoljena zalba. Zajednicki neposredno visi sud za dva suda na podrucju jednog kantona jeste kanotnalni sud a ako se radi o sudovima koji se nalaze na teritorijama razlicitih kantona zajednicki neposredno visi sud je Vrhovni sud Federacije. i da taj zahtjev. pokrenuce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti administrativnim putem (ne donosi nikakvo rjesenje). ZAHTJEV ZA IZUZEĆE (po zahtjevu stranaka ili branitelja)? Da bi stranke i branitelji mogli uspjesno podnijeti zahtjev za izuzece potrebno je da se ispune slijedeci uslovi : a. U protivnom. Ukoliko ocjeni da ni jedan od ovih sudova nije nadlezan. takvog sadrzaja. d. b.

OPTUŽENI/OSUMNJIČENI MORA IMATI BRANITELJA - - Prije svega optuzeni mora imati branitelja ako je nijem. Zakon je predvidio i da siromasni optuzeni moze postaviti zahtjev za branitelja kada to zahtjevaju interesi pravičnosti i ocigledno je da su to one situacije gdje je propisana kazna zatvora ispod 3 godine. Ni protiv tog rjesenja nije dozvoljena zalba. sudija za prethodno saslusanje i td. Ako zahtjev za izuzece ne sadrzi ono sto je sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati onda o njemu odlucuje izvanraspravno vijece rjesenjem kojim zahtjev za izuzece odbacuje. Ovakav zahtjev za postavljanje branitelja siromasnom moze se podnijeti tokom cijelog krivicnog postupka i ako uspije sa tim svojim zahtjevom on moze na kraju biti obavezan da plati troskove odbrane ukoliko se dokaže da je u mogućnosti da ih plati.Opca sjednica odnosno kolegij sudija moze donijeti rjesenje kojim se zahtjev usvaja ili odbija a protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. Osumnjičeni odnosno optuzeni mora imati branitelja prilikom izjasnjenja o prijedlogu za odredivanje pritvora za vrijeme dok pritvor traje. - - Radi se o krivicnim djelima za koja je propisana kazna zatvora od 3 god ili teza kazna. Ovo je odbrana koja je izvan onih okvira koji se odnose na obligatornu odbranu kada zakon propisuje slucajeve kada optuzeni mora imati branitelja. radi se o tome da uopce od volje optuzenog ne ovisi da li ce on imati branitelja. POSTAVLJANJE BRANITELJA ZBOG SLABOG IMOVNOG STANJA U pitanju je fakultativna odbrana koju osumnjiceni odnosno optuzeni moze koristiti ukoliko su ispunjeni odredeni uvjeti. Ako osumnjiceni odnosno optuzeni sam nije izabrao branioca onda ce se on pozvati da sa predocene liste sam izabere branitelja a to se radi radi toga kako bi se izbjegli eventualni naknadni prigovori osumnjicenog odnosno optuzenog da mu je sud nametnuo nekog branitelja koji nije iskusan ili koji se bavi građanskim pravom ili slicno. osunjiceni odnosno optuzeni moze postaviti zahtjev da mu se odredi branitelj po sluzbenoj duznosti pod uvjetom da prema svojim imovinskim prilikama nije u mogucnosti da sebi placa branitelja. Osumnjiceni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optuznice ako je u pitanju krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna. Ovisno od faze postupka rjesenje o postavljenju branitelja po sluzbenoj duznosti donosi sudija za prethodni postupak. 34 | P a g e . gluh ili je u pitanju krivicno djelo za koje se oze izreci kazna dugotrajnog zatvora. Osumnjiceni odnosno optuzeni mora imati branitelja ako sud utvrdi da je u pitanju slozen predmet ili ako je to potrebno zbog dusevnih smtenji osumnjicenog odnosno optuzenog ili drugih okolnosti koje su u interesu pravicnosti. U rjesavanju po zahtjev za izuzece ne moze ucestvovati sudija cije se izuzece trazi! OBLIGATORNA (OBAVEZNA) ODBRANA U nasem krivicnom zakonodavstvu su predvidene situacije kad je odbrana obavezna tj.

droge ili drugih spornih stvari) u toku sudenja postane sporna. odnosno optuzeni uspije sa svojim zahtjevom do izbora branitela dolazi na isti nacin kao i kod obavezne odbrane (sud će ga pozvati da sa predočene liste izabere branioca. pretres stana . a ako se ono vrsi u vojnom objektu naredba se dostavlja vojnim vlastima i pretrazi mora prisustvovati najmanje jedna vojna osoba.ovlastena sluzbena osoba treba. Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba nije duzna da postupa na navedeni nacin. POSTUPAK IZVRŠENJA NALOGA O PRETRESU? Postoje situacije kada ovlastena sluzbena osoba dobije nalog za pretres nekog stana ili dr. Da bi pretres stana bio zakonit potrebna su i dva svjedoka da prisustvuju tom pretresu. stan prazan ili ovlastena sluzbena osoba opravdano smatra da je prazan ili ako u naredbi izricito pise da ta osoba nije duzna da tako postupa. PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE OPTUŽENOG/OSUMNJIČENOG? 35 | P a g e . Ako se pretraga vrsi u sluzbenim prostorijama? Onda istoj trebaju prisustvovati starjesina ili rukovoditelj. npr.Ako ovakav osumnjiceni. npr. onda se pozivaju ovi svjedoci da se izjasne o tome da li je zaista droga pronađena. Ukoliko vlasnik stana pravi probleme i protivi se pretresu onda ovlastena sluzbena osoba ima pravo da upotrijebi silu. Sluzbena osoba je duzna da sacini zapisnik o pretresu stana a svjedoci prije nego sto se potpisu mogu staviti primjedbe na zapisnik. nakon sto je vrata otvorio vlasnik stana. ukoliko smatraju da njegov sadrzaj nije tacan. Moguce je da prilikom pretresa ovlastena sluzbena osoba pronađe i neke druge predmete povodom kojih ne vrsi pretres. drogu. prostorija i sl. Ovo je vrlo znacajno ukoliko ova okolnost (nalaženje npr. Uloga svjedoka prilikom pretresa stana? oni pazljivo prate tok pretresanja kako bi mogli uociti da li je ovlastena sluzbena osoba zaista prilikom pretresa u stanu pronasla npr. ali ako ti predmeti ukazuju da je mozda ucinjeno neko drugo krivicno djelo i to se konstatuje u zapisnik odnosno oduzimaju se i ti predmeti a vlasniku se izdaje potvrda. da se predstavi i obavjesti vlasnika stana iz koje je policijske uprave i da mu uruci naredbu o pretresu stana. • Ovlastena sluzbena osoba ima pravo da pronadene predmete zbog kojih je vrsen pretres privremeno oduzme i da o tome vlasniku tih predmeta preda potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.

ako se pojavi sumnja da je osumnjiceni odnosno optuzeni ucinio krivicno djelo usljed ovisnosti od alkohola ili droge. U ovom drugom rjesenju. ako osumnjičeni tuzitelju donese neku potvrdu da ima neke lakse dusevne smetnje ne smije se takav osumnjiceni smijestati u psihijatrijsku kliniku radi vjestacenja jer je ocigledno da bi se takvo vjestacenje moglo obavljati u kancelariji tuzitelja ili ambulanti. Rjesenje o ukidanju jemstva: ako se pojavi novi osnov za pritvor. 2. U pogledu stavljenog prijedloga za odredivanje jamstva sud moze donijeti rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva odbija ili rjesenje kojim se prijedlog za odredivanje jamstva usvaja. jasmtvo uvijek glasi na novcani iznos a njegova visina ovisi prije svega od tezine krivicnog djela. ovisno o tezini slucaja. zatim stavljanju hipoteke i td. 3. Naime. postoji mogucnost da u toku istrage sudija za prethodni postupak donese odgovarajuće rjesenje i da se osumnjiceni prinudno smjesti u bolnicu. sud donosi rjesenje o propasti jemstva i ukoliko je polozeno u novcanom iznosu isti se uplacuje u prihod proracuna Federaciji. moze se ostaviti na slobodi ilii pustiti iz pritvora uz jemstvo (materijalne garancije i obecanje optuženog/osumnjičenog da se nece kriti ili bez odobrenja napustiti mjesto boravka). zatim ako se otkrije da optuzeni sprema bjegstvo ili ako se urednom pozivu ne odazove a svoj izostanak ne opravda. odnosno optuzeni se ponovno stavlja u pritvor a jemstvo se vraca. JEMSTVO? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) Jedna od mjera za obezbjedenje prisustva osumnjicenog odnosno optuzenog u krivičnom postupku. Ako se nekome ima odrediti pritvor ili se vec nalazi u pritvoru samo zbog opasnosti od bjegstva.Moze se vrsiti samo u slucajevima samo ako za takvo nesto postoje odgovarajuci razlozi. Psihijatrijsko vjestacenje se moze obaviti u kancelariji tuzitelja ili u ambulanti. prilikom davanja jamstva ono se moze dati u gotovom novcu. imovnog stanja osobe koja daje jemstvo te osobnih i obiteljskih prilika optuzenog. a ako ne onda u slucaju ako mu bude izrecena kazna zatvora onda mu se to vrijeme uracunava u tu kaznu. a boravak osumnjicenog na psihijatrijskoj klinici moze trajati najduze dva mjeseca. Prilikom placanja tj. Ukoliko se osumnjiceni protivi da ode u psihijatrijsku bolnicu na posmatranje. Ukoliko optuzeni pobjegne. 36 | P a g e . U ovakvom slucaju osumnjiceni. ako se pojavi sumnja da je smanjena ili iskljucena uracunljivost osumnjIcenog odnosno optuzenog. ako se pojavi sumnja da osumnjicni odnosno optuzeni zbog dusevnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku. Vrijeme koje on provede u bolnici mu se uracunava u vrijeme trajanja pritvora ako se nalazi u pritvoru. Zakonodavac je predvidio tri moguca slucaja kada se moze odrediti psihijatrijsko vjestacenje osumnjicenog odnosno optuzenog a to su: 1. Tek ako bi prilikom tog vjestacenja vjestak naveo da je u pitanju osumnjiceni koji mora biti na posmatranju na psihijatrijskoj klinici onda nastaje cinjenicna osnova da se takvo vjestacenje i odredi.

TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Po rjesenju sudije za prethodni postupak pritvor moze trajati najduze mjesec dana i to rjesenje se zove Rjesenje o određivanju pritvora. Kad se uspjesno moze podnijeti zahtjev za jemstvo? Pod uvjetom da mu je pritvor odreden na osnovu člana 146. tuzitelj moze Vrhovnom sudu Federacije predloziti jos dva puta uzastopno produzenje pritvora za po tri mjeseca ali uz taj 37 | P a g e . 15 dana.Ovakvo rjesenje o ukidanju jamstva donosi se i u slucaju ako je optuzeni osuden na kaznu zatvora i nakon pravomocnosti presude kao osudenik stupi na izdrzavanje kazne. O tom prijedlogu odlucuje Vrhovni sud Federacije BiH i protiv rjesenja koje bude doneseno dozvoljena je zalba u roku od tri dana. ali pod dodatnim uvjetima a to je: da se radi o krivicnom djelu za koje se moze izreci kazna zatvora od 10 god ili teza kazna i ako postoje narocito vazni razlozi. ali o zalbi koja moze biti podnesena u roku od tri dana rjesava neposredno visi sud. Novina je u nasem zakonu da se izuzetno i u izrazito slozenim predmetima kada su u pitanju krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Ovo rjesenje donosi izvanraspravno vijece istog suda. Protiv tog rjesenja je dozvoljena zalba u roku od 24 sata racunajuci od casa primitka tog rjesenja. Određuje se rješenjem. U pravilu se duzina pritvora odreduje na jedan mjesec ali je po zakonu moguće da to bude i krace. npr. Ovo rješenje ne zadržava izvršenje. a o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje izvanraspravno vijece tog suda u roku od 48 sati. Ukoliko se pokaze potreba da pritvor i dalje traje isti moze na prijedlog tuzitelja biti produzen jos za dva mjeseca. U slucaju da istraga nije dovrsena tužitelje moze staviti prjedlog za produzenje pritvora za jos tri mjeseca. tacka a) (bjegstvo). PRITVOR? (mjera obezbjeđenja prisustva u krivičnom postupku) NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Pritvor se može odrediti samo na prijedlog tuzitelja ukoliko sud utvrdi da su ispunjeni opci (postojanje osnovane sumnje) i posebni uvjeti za pritvor ( neki od razloga za pritvor) koji su predvideni u članu 146 ZKP FBiH. Protiv tog rjesenja dozvoljena je zalba izvanraspravnom vijecu istog suda u roku od 24 sata. stav 1. To rjesenje se urucuje pritvorenoj osobi u trenutku pritvaranja s tim sto tome mora prethoditi posebno rociste na kome se mora omoguciti osumnjicenom i njegovom branitelju da se izjasne po prijedlogu tuzitelja za odredivanje pritvora.

a vijece je duzno da o toj zalbi odluci u roku od 48 sati. kao i ovlastenja koja su dodatno propisana da ima sudija za prethodno saslusanje. onda pritvor moze trajati jos jednu godinu za potrebe drugostepenog suda (pozivanje. odrzavanje pretresa). odnosno ako u tom roku drugostepeni sud ne donese presudu kojom se prvostepena presuda potvrduje ili preinacuje pritvor mora biti ukinut. on tada uz presudu ovisno od situacije moze odrediti.prijedlog mora imati i izjavu kolegija tuziteljstva o mjerama koje ce biti preduzete kako bi istraga bila okoncana. produziti ili ukinuti pritvor. Kada prvostepeni sud donese presudu. Pritvor se obavezno ukida ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija. jednu godinu i sest mjeseci za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 10 godina. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage sudija za prethodni postupak nakon saslusanja tuzitelja ima pravo da donese rjesenje o ukidanju pritvora protiv kojeg bi rjesenja tuzitelj imao pravo zalbe izvansrasparvnom vijecu istog suda u roku od tri dana. Ako prije isteka onih devet mjeseci prvostepena presuda bude ukinuta. zatim u slucaju ako je optuzenom izrecena uvjetna osuda. Prema zakonu sudija za prethodni postupak ima ovlastenja da odredi pritvor a isto tako ima ovlastenja da ukine pritvor. tri godine za krivicna djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. onda nece doci do ukidanja pritvora bez obzira sto se optužba odbija). Prema odredbama o krivicnom zakonu sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja koja ima i sudija za prethodni postupak. Imajuci to u vidu dakle da je propisano da sudija za prethodno saslusanje ima ista ovlastenja kao i sudija za prethodni postupak onda on moze isto tako odrediti i ukiniti pritvor ali ne moze produziti pritvor jer u zakonu mu tako ovlastenje nije dato. produžiti ili ukinuti. ako je oglasen krivim a osoboden od kazne ili ako je uracunavanjem pritvora vec izdrzao kaznu koja mu je izrecena (bio u pritvoru jednu godinu a osuden na kaznu zatvora od pola godine). Sto se tice samog trajanja pritvora nakon potvrdivanja optuznice isti moze trajati : - jednu godinu za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina. protvor mora biti ukinut. 38 | P a g e . dvije godine za krivicna djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina ali ne i dugotrajni zatvor. On nema ovlastenja da produzava pritvor jer je to dato u iskljucivu nadleznost vijecu. osim u slucaju nenadleznosti (npr. Nakon izricanja prvostepene presude pritvor moze trajati najduze devet mjeseci. Zbog toga rjesenje o produzenju pritvora nakon potvrdivanja optuznice moze donijeti samo vijece. Istekom ovih rokova. sudio opcinski sud optuzenom koji je u pritvoru pa se u toku sudenja ispostavilo da taj sud nije stvarno nadlezan vec kantonalni sud . PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se moze odrediti. novcana kazna.

ODUZIMANJE (LIŠENJE) SLOBODE I ZADRŽAVANJE? Ovlastena sluzbena osoba mora nekoj osobi oduzeti slobodu (lišiti je slobode) ukoliko su kumulativno ispunjena dva uvjeta a to je: 1. U slucaju ako istice taj rok. onda ocigledno dolazi do sukoba dva prava a to su sa jedne strane. Ovaj imunitet u toku istrage se zove tajni imunitet s obzirom da za njega niko ne zna. U suprotnom. Na ovo pravo svjedok mora biti upozoren. 39 | P a g e . Sudija za prethodni postupak mora. osnovana bojazan da ce ponoviti krivicno djelo i td. Prema novin zakonskim rjesenjima taj imunitet svjedocima moze dati samo glavni tuzitelj a ne i njegovi zamjenici i tuzitelji. ako postoji neki od razloga za pritvor (opasnost od bjegstva. a nakasnije u roku od 24 sata nakon lisenja slobode tu osobu sprovesti tuzitelju. mora tuzitelja obavjestiti o razlozima lisavanja slobode. Kako je propisano da u ovakvom slucaju svjedok nije duzan da daje odgovore na pitanja ocigledno je da je zakonodavac primat dao ovakvom pravu svjedoka da sam sebe ne tereti i izlozi krivicnom gonjenju. Izuzetno ako se radi o krivicnim djelima terorizma to mora uciniti najkasnije u roku od 72 sata. pravo drzavnih organa da se sazna istina. ponudi svjedoku imunitet ukoliko ovaj da iskaz i to istinit. protiv kojeg tuzitelj moze izjaviti zalbu s tim sto se ova osoba mora pustiti na slobodu i zalba tuzitelja ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. kada osobu lisenu slobode predaje tuzitelju. Ako se odluci da ne daje iskaz s obzirom na mogucnost da bude izlozen krivicnom gonjenju. u roku od 24 sata donijeti odluku o tom prijedlogu. pravo da svjedok sam sebe tereti i tako izlozi krivicnom gonjenju a sa druge strane. a ona moze biti da donese rjesenje kojim se odbija prijedlog za odredivanje pritvora. kada se svjedok pozove na ovu benificuju. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA? Nas procesni zakon dosljedno slijedi princip nemo prodere se ipsum (niko nije duzan pruzati dokaze protiv sebe). a sluzbena osoba nije bila iz objektivnih razloga u mogucnosti da tu osobu u propisanim rokovima preda tuzitelju. U pokusaju da se razrijesi situacija zakonodavac je dao ovlaštenje tuzitelju da u ovom slucaju. mora je pustiti na slobodu. Slijedeci taj princip zakonom je propisano da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izlozio krivicnom gonjenju. Ovlastena sluzbena osoba. ukoliko bude stavljen takav prijedlog. ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba ucinila krivicno djelo 2.) Ovlastena sluzbena osoba je duzna bez odlaganja. Tuzitelj mora ovu osobu ispitati bez odlaganja (naravno pod uvjetima ako nakon potrebnih upozorenja osumnjicena osoba na to pristane) i mora u roku od 24 sata odluciti da li ce tu osumnjicenu osobu pustiti ili ce sudiji za prethodni postupak staviti prijedlog za odredivanje pritvora. ako je doneseno rjesenje o odredivanju pritvora (nakon odrzanja rocista u prisutnosti branitelja na kome im je bilo omoguceno da se izjasne o prijedlogu tuzitelja) osumnjiceni ili optuzeni mogu izjaviti zalbu o kojoj izvanraspravno vijece mora odluciti u roku od 48 sati. pa postoji mogucnost da se on moze koristiti ovim benificijama.

Pored toga.Ovaj imunitet tuzitelj moze dati i smije dati samo onom svjedoku koji mu je zaista potreban. 40 | P a g e . ima samo neke materijalne dokaze i dva tri slaba svjedoka a nedostaje mu jedan kvalitetan svjedok. vec i u odnosu na njega mora preduzeti krivicno gonjenje. 2. u naredbi moraju biti sadrzane i okolnosti koje treba istraziti i koje istrazne radnje treba preduzeti. zakonski naziv krivicnog djela. kao glavni preduvjet za sprovođenje istrage jeste da postoje osnovi sumnje da je ucinjeno krivicno djelo a ona se opisuje kao oblik vjerovatnosti koji se temelji na određenim okolnostima i koji ukazuje na mogucnost postojanja krivicnog djela i neke osobe kao moguceg ucinitelja. Dakle temeljni uvjet za sprovodenje istrage je postojanje osnovane sumnje a izvori o njenom postojanju mogu biti svi oni izvori saznanja koja predvida zakon i koja su povezana sa konkretnim krivicnim djelom. Imunitet glavni tuzitelj uvije daje odlukom. Ovakva situacija se moze pojaviti i u toku sudenja kada sud ne smije ni na koji nacin sugerisati da tuzitelj nekom svjedoku da imunitet kako bi ovaj svjedocio ( radi se o svjedoku koji se pozvao na ovu benificiju). ISTRAGA? O pokretanju istrage odlucuje tuzitelj. Da je to zaista tako vidi se iz zakonske odredbe u kojoj je propisano da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude ispitan (naravno ovo podrazumijeva i situaciju kada on nakon upozorenja o svojim pravima izjavi da nece dati iskaz). a ovakvom svjedoku moze biti odreden pravni savjetnik za vrijeme ispitivanja. 5. 3. jer npr. Iz zakonskog odredenja da u naredbi o sprovođenju istrage treba navesti podatke o ucinitelju ukoliko su poznati proizilazi da se istraga moze voditi i protiv nepoznatog ucinitelja krivicnog djela. a niti to smije sugerisati i predlagati odbrana. NAREDBA O PROVOĐENJU ISTRAGE U slucaju ako postoje osnove sumnje da je pocinjeno krivicno djelo tuzitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage. to je advokat ukoliko svjedok nije u mogucnosti da pravilno koristi svoja prava koja je dobio odlukom tuzitelja. Tu odluku tuzitelj donosi samostalno i to je jedan znacajna novina u nasem ZKP-u. opis djela iz kojeg prizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela (činjenični opis). vec je to diskreciono pravo tuzitelja. Tuzitelj ce uvijek donijeti naredbu o sprovodenju istrage ako postoje osnovi sumnje da je krivicno djelo ucinjeno. 4. Dakle. okolnosti koje potvrduju postojanje osnove sumnje. Prema tome ako nasuprot tome tuzitelj ima iskaze nekoliko kvalitetnih svjedoka i materijalne dokaze na osnovu kojih moze dokazati da je osumnjiceni protiv koga se vodi istraga ucinio krivicno djelo. podatke o ucinitelju krivicnog djela ukoliko su poznati. onda ovom svjedoku koji se pozvao na zakonsku benificiju glavni tuzitelj ne smije dati imunitet. postojece dokaze. Ako takav imunitet glavni tuzitelj dadne svjedoku za vrijeme sudenja on se zove javni imunitet. U zakonu je propisan sadrzaj ove naredbe pa je navedeno da ista mora sadrzavati: 1.

Tako moze saslusati osumnjicenog. obaviti uvidaj.• Ukoliko se u toku sprovodenja istrage pojave okolnosti koje upucuju na postojanje osnova sumnje da je osumnjiceni pored onog krivicnog djela za koje se vodi istraga ucinio jos neko krivicno djelo. Takođe moze preduzeti i odgovarajuce mjere koje osiguravaju sigurnost svjedoka a moze odrediti i potrebna vjestacenja. onda u tom slucaju ovlastena osoba moze uzimati otiske prstiju i od uposlenika banke kako bi se nakon 41 | P a g e . Pri tome treba naglasiti da o svakoj preduzetoj radnji mora biti sacinjen zapisnik. Ukoliko bi tuzitelj bez te naredbe o prosirenju istrage vodio istragu i za to kivicno djelo onda bi to predstavljalo ozbiljno krsenje prava osumnjicenog. pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. zatim da od te osobe uzme otiske prstiju a moze i objaviti fotografiju te osobe. a u pitanju su osobe koje mogu dati podatke o ucinitelju krivicnog djela. • Nasuprot ovim situacijama postoje i slucajevi kada ce tuzitelj donijeti naredbu o nesprovođenju istrage. Takve osobe ovlastena sluzbena osoba ima pravo da zadrzi na licu mjesta najduze 6 sati i o tome mora obavjestiti tuzitelja. tuzitelj i u tom slucaju mora donijeti naredbu o prosirenju istrage. - Kada tuzitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. ako je zastupila zastarjelost. okolnostima pod kojima se desilo to krivicno djelo i o drugim vaznim okolnostima. Isto tako ima pravo da onu osobu za koju postoje osnovi sumje da je pocinila krivicno djelo kasnije u policijskoj upravi fotografira. ZADRŽAVANJE NA MJESTU POČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Postoje određene situacije kada ovlastena sluzbena osoba na mjestu ucinjenja krivicnog djela zatekne odredene osobe. onda o tome mora u roku od 3 dana obavjestiti ostecenog i podnositelja prijave koji u roku od 8 dana imaju pravo podnijeti prituzbu Uredu tuzitelja. Moguce su situacije da bude izvrseno razbojnistvo u nekoj banci. djelo obuhvaceno amnestijom. vjestake. ukoliko se u toku istrage pojave okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje da je pored osumnjicenog predmetno krivično djelo za koje se vodi sitraga ucinila jos neka osoba ili vise njih. Ovo zbog toga jer onda sve te zapisnike o saslusanjima ili pribavljeni nalaz i misljenje vjestaka tuzitelj moze koristiti za potrebe sudenja. ispitivati ostecene svjedoke. a to ce biti onda ako: prijavljeno djelo nije krivicno djelo. PROVOĐENJE ISTRAGE Nakon donosenja naredbe o sprovođenju istrage ili eventualno i proširenju istrage tuzitelj moze preduzimati brojne istrazne radnje odnosno prikupljati dokaze. nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba ucinila krivicno djelo. ali samo pod uvjetom ako za takvo nesto dobije odobrenje tuzitelja. U zakonu je sada uvedena jedna novina a to je da u slucaju ako se osumnjiceni nalazi u prtivoru moze izdati naredbu za njegovo dovodenje s tim sto o tome mora obavjestiti sudiju za prethodni postupak. rekonstrukciju i druge radnje. tuzitelj mora donijeti naredbu o proširenju istrage. Isto tako.

u fazi istrage sudija za prethodno saslušanje mora donijeti rjesenje. dnevnim stolovima i td. u vezi kojih je potrebno obaviti uviđaj i vjestacenja. OBDUKCIJA. PREGLED. da je u interesu pravde da se svjedok saslusa (to ce biti ako je u pitanju vazan svjedok a ne i u slucaju ako su mu poznate nebitne okolnosti). od vjestaka za tehnicku ispravnost vozila zatraziti da pregleda vozilo i da svoje nalaz i misljenje). prvenstveno u toku istrage se primjenjuje ovaj procesni institut pod uvjetima da je u interesu pravde da se svjedok saslusa u toku istrage kako bi se njegov iskaz mogao koristiti na glavnom pretresu zato sto kasnije nece biti dostupan sudu za vrijeme suđenja (npr. ono se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja. tuzitelj mora obavezno narediti pregled lesa i vrsenja obdukcije. sudsko obezbjedenje dokaza. Zadatak je ovlastene sluzbene osobe da obavi uvidaj u takvim situacijama ali prethodno mora obavjestiti tuzitelja. zatim o saobracaju i td. SUDSKO OSIGURANJE (OBEZBJEĐENJE) DOKAZA U reformisanom krivicnom zakonodavstvu se pojavio novi institut. Sto se tice odredivanja vjestacenja od strane ovlastenih sluzbenih osoba oni to mogu uciniti samo za vrijeme trajanja uvidaja (npr. 42 | P a g e . i pod uvjetom da nece biti dostupan sudu za vrijeme sudenja.pronadenih otisaka prstiju na raznim predmetima npr. EKSHUMACIJA U onim situacijama kada postoji sumnja ili je ocigledno da je neka smrt prouzrokovana krivicnim djelom ili je u vezi sa krivicnim djelom (nasilna smrt). Bilo koja osoba prema kojoj sluzbena osoba preduzima neku od naprijed navedenih radnji ima pravo da podnese prituzbu tuzitelju. Ako sud prihvati saslusanje ovog svjedoka. Ovo zbog toga jer i tuzitelj moze ako zeli doci na mjesto dogadaja i tom prilikom zahtjevati da se obave odredene radnje za koje smatra da su potrebne. UVIĐAJ I VJEŠTAČENJE Svakodnevno se desavaju razna krivicna djela pocev od krivicnh djela protiv zivota i tijela. U slucaju ako je les vec zakopan. Da bi sud obavio radnju sudskog obezbjedenja dokaza potrebno je : - da stranke ili branitelj stave prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. protiv kojeg rjesenja je dozvoljena zalba izvanraspravnom vijecu u roku tri dana. Sve radnje koje se preduzimaju tokom uvidaja moraju biti konstatovane u zapisnicima i u posebnom sluzbenom izvjestaju koji sacinjava ovlastena sluzbena osoba – zapisnik o uviđaju. svjedok zivi u Kanadi i izjavi da nema namjeru više dolaziti u BiH). tuzitelj u slucaju potrebe mora zatraziti od sudije za prethodni postupak odgovarajucu naredbu za ekshumaciju da bi se naknadno izvršio pregled leša i obdukcija. eliminirali otisci uposlenika i doslo do otisaka koji njima ne pripadaju i koji moguce ukazuju da pripadaju ucinitelju krivicnog djela . a u slucaju da odbije takav prijedlog. Naime.

PODIZANJE OPTUŽNICE? Kada su ispunjeni svi potrebni uvjeti. ako je djelo obuhvaceno amnestijom. OKONČANJE ISTRAGE U slucaju ako tuzitelj nije donio naredbu o obustavi istrage. tuzitelj sacinjava optuznicu u dovoljnom broju primjeraka za osumnjicenog ili vise njih i za njihove branitelje i to sve dostavlja sudu. Pod tim mjerama se podrazumjeva se to da se procjeni da li istraga nije okoncana iz subjektivnih razloga (tuzitelj nije bio dovoljno aktivan da okonca istragu ) ili se radi o objektivnim razlozima kada treba u rjesavanju predmeta ukljuciti jos jednog ili vise tuzitelja ovisno od tezine predmeta kako bi se ta istraga okoncala. ranije data izjava moze biti koristena za direktno. pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. unakrsno i dodatno ispitivanje. ukoliko takav svjedok pristupi na takav pretres. Postoje nekada situacije kada tuzitelj ne okonca istragu u roku od 6 mjeseci i od dana donosenja naredbe za provodenje istrage. onda je u tom slucaju potrebano da on obavjesti glavnog tuzitelja koji treba sazvati kolegij tuzitelja kako bi se preduzele mjere za okoncanja istrage. Nakon sto je istraga obustavljena zakonodavac je predvidio mogucnost njenog ponovnog otvaranja ali samo pod uvjetom ako se pojave novi dokazi ali ne i u ostalim slucajevima koji su naprijed nabrojani i koji su bili osnova za donosenje naredbe o obustavi istrage. uz dokaze na kojima se zasniva optuznica. Po zakonu je predvideno da se istraga ne moze okoncati dok osumnjiceni ne bude saslusan a pod tim treba podrazumijevati ne samo situaciju kada je on nakon upozorenja pristao i dao svoj iskaz vec i situaciju kada je koristio svoje pravo da ga ne daje. U vezi ovako donesene naredbe postoji obaveza tuzitelja da o obustavljenoj istrazi obavjesti ostecenog koji nakon toga ima pravo da podnese prituzbu uredu tuzitelja. onda on pravi jednu zabiljesku u spisu predmeta o tome da je istraga okoncana. ako je potrebno izvrsiti analizu neke materije koja vremenom gubi određena svojstva (neke vrste droge). Ovo je bitno da bi se moglo procjeniti da li tuzitelj poduzima dalje aktivnosti u smislu sacinjavanja optuznice. Naravno u toj obavjesti o obustavi istrage mora navesti konkretne i jasne razloge zbog cega je ista donesena. Kada to sve stigne na sud. OBUSTAVA ISTRAGE U toku istrage tuzitelj donosi naredbu za obustavu istrage pod tačno određenim uvjetima: - ako djelo koje je pocinio osumnjiceni nije krivicno djelo. Konacno jos treba dodati da. ako nema dovoljno dolaza da je osumjiceni ucinio krivicno djelo. a ako smatra da u tom predmetu treba podici optuznicu.Ovo sudsko osiguranje moze se sprovesti i u drugim slucajevima npr. osumnjiceni i njegov branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze kao i pravo da traze fotokopiranje pojedinih 43 | P a g e . O obustavi istrage tuzitelj mora obavjestiti podnositelja prijave i osumnicenog ukoliko je ispitan.

Ukoliko optuznica ne sadrzi sve ono sto je propisano u zakonu ona se tretira kao i svaki drugi neuredan podnesak. ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI? Predmet zajedno sa optuznicom i dokazima koje je tuzitelj dostavio se dostavljaju sudiji za prethodno saslusanje. ako se ispostavi da je sud nadlezan i da ne postoje okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. SADRŽAJ OPTUŽNICE U zakonu je taksativno nabrojano sta optuznica treba da sadrzi pocev o naziva suda pa do dokaznih prijedloga.). ovo je jedan od podnesaka cija je forma u zakonu strogo propisana uz obavezno navodenje o kojem se krivicnom djelu radi. I u ovoj fazi postupka nakon podizanja optuznice stranke i branitelj mogu staviti prijedlog za sudsko obezbjedenje dokaza. da li optuznica sadrzi sve ono sto je u zakonu propisano da mora sadrzavati. zastarom ili eventualno postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. prethodni prigovori. (činjenični opis djela). I Njegova prvenstvena obaveza jeste da provjeri da li je sud stvarno ili mjesno nadlezan kao i to da li je djelo obuhvaceno amnestijom. U toj optuznici nakon navođenja imena i prezimena osumnjicenog i njegovih osobnih podataka slijedi navođenje opisa djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljezja krivicnog djela odnosno u njemu su sadrzane sve cinjenice neophodne da se krivicno djelo sto blize odredi. Najednostavniji nacin da se 44 | P a g e . koji su to dokazni prijedlozi i td.dokaza koji su im potrebni za odbranu. Dakle. Podnosenjem optuznice i drugih potrebnih dokaza pocinje nova faza krivicnog postupka a to je postupak optuživanja koji se sastoji u slijedecim : - - upucivanje optuznice sudiji za prethodno saslusanje. izjasnjenje o krivnji. predmet na kome je i sredstvo kojim je izvrseno krivicno djelo i td. Ukoliko primjeti da optuznica ima nekih formalnih nedostataka sa istom postupa kao i sa svakih neurednim podneskom na nacin sto pismenim putem poziva tuzitelja da optuznicu ispravi u smislu nedostataka koje je uocio (i ujedno ga treba upozoriti ukoliko tako ne postupi u odredenom roku da ce ta optuznica biti odbacena). i da odluci da li ce potvrditi optuznicu. pomilovanjem. potvrđivanje ili odbijanja svih ili pojedninih tacaka optuznice. U ovakvoj situaciji kada je sve uredu (nadleznost i dr. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da u roku od 8 dana pregleda sve te dokaze. Protiv tog rjesenja tuzitelj ima zalbu u roku od tri dana. ) onda pregleda dokaze na kojima je tuzitelj zasnovao svoju optuznicu kako bi procjenio da li postoji osnovana sumnja da je osumnjiceni ucino krivicno djelo za koje ga tuzitelj tereti. II Tek nakon toga. sporazum o priznanju krivnje. obaveza je sudije za prethodno saslusanje da ispita formalnu ispravnost optuznice tj. vrijeme i mjesto izvrsenja. poricanje o krivnji. III Ukoliko sudija za prethodno saslusanje konstatira da je naprijed pomenuto uredu (nadleznost i td. pregovaranje o krivnji. povlacenje optuznice. a u slozenim slucajevima u roku od 15 dana.

IZJAŠNJENJE O KRIVNJI? Izjava o krivnji je novina u nasem zakonodavstvu i nju optuzeni daje sudiji za prethodno saslusanje u prisutnosti tuzitelja i branitelja. „nisam kriv“. kao i na mogucnost da pod odredenim uvjetima bude osloboden obaveze njihovog placanja. datum. Ukoliko odbije prethodne prigovore ili istekne rok za njegovo podnosenje prelazi se na uzimanje izjave o krivnji od optuzenog. Konacno. III1 Samo izjasnjenje o krivnji je novi koncept koji je iz angloamerickog pravnog sistema uveden kod nas reformisan krivicnim zakonodavstvom i svodi se na izjasnjavanje optuzenog: „kriv sam „ . Uz optuznicu sud dostavlja i obavjest u kojoj ga obavjestava da moze podnijeti prethodne prigovore u roku od 15 dana a sudija za prethodno saslusanje o njima mora odluciti u roku od 8 dana. ime sudije. nakon odbijanja svih ili pojedini tacaka optuznice tuzitelj moze podnijeti novu optuznicu koja mora biti zasnovana na novim dokazima i ista ponovno prolazi kroz redovnu procedutu (provjere potvrđivanja i td.). oduzimanje imovinske koristi. U ovoj fazi optuzeni moze podnijeti i prijedloge o dokazima koje namjerava izvesti na glavnom pretresu a o cemu mora biti poucen od strane sudije za prethodno saslusanje. Ovo isto se odnosi i na slucaj ako smatra da treba odbiti potvrđivanje kompletne optuznice i u ova dva poslijednja slucaja to moze uciniti samo rjesenem protiv kojeg je dozvoljena zalba u roku od 24 sata. dusevnog stanja optuzenog ili drugih okolnosti u interesu pravicnosti (jedan od oblika obavezne odbrane). da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko-pravni zahtjev. troskove krtivicnog postupka. V Potvrđena optuznica se dostavlja optuzenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata. Isto tako provjerava da li eventualno postoje uvjeti da se optuzenom odredi branitelj po osnovu prava na odbranu siromasnima.optuznca potvrdi jeste stavljanje štembilja na optuznicu na kome je naveden broj. a o njoj mora odluciti izvanraspravno vijece u roku od 72 sata. I Vazno je napomenuti da prije nego sto optuzeni da izjavu o krivnji da on od strane sudije za prethodno saslusanje mora biti upozoren o posljedicama priznanja krivnje. Medutim. odnosno da li on razumije te posljedice a to su: - da se priznanjem krivnje odrice on prava na suđenje. II Nakon tih upoznavanja i provjera obaveza je sudije za prethodno saslusanje da utvrdi da li optuzenom treba biti postavljen branitelj zbog slozenosti predmeta. IV Onoga momenta kada je sudija potvrdio komletnu optuznicu štembiljem ili je donio rjesenje kojim je potvrdio jednu tacku a drugu nije osumnjiecni dobiva status optuzenog. a ako se ne izjasni o krivnji ili prica nesto sto nema veze sa pitanjem onda sudija za prethodno saslusanje u zapisnik unosi po sluzbenoj duznosti da je ovaj izjavio da nije kriv. ovakvo potvrdivanje optuznice nekada nije moguce u slucaju ako sudija za prethodno saslusanje smatra da neku tacku optuznice treba odbiti. Za razliku od angloamerickog pravnog sistema koji predstavlja spor izmedu strana u postupku kod nas je isti ustrojen kao spor (zbog mjesanja suda u toku postupka a posebno 45 | P a g e .

sudija za prethodno saslusanje predmet dostavlja sudiji.. da li je optuzeni razumio i da li je upoznat o mogucim posljedicama vezanim za imovinsko pravni zahtjev i o oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom. Ta provjera se vrsi na posebnom rocistu na kome sud provjerava : - - - da li do izjave kojom optuzeni priznaje krivnju doslo dobrovoljno. IV U slucaju kada se optuzeni izjasni da je kriv. Ako je u pitanju krivicno djelo sa zaprijecenom kaznom do 10 god. ona predložena u optužnom aktu. Sud moze prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili je moze odbaciti. a u protivnom ako smatra da nisu ispunjeni takvi uvjeti odbacuje izjavu o priznanju krivnje. odnosno vijecu (ovisno od tezine krivicnog djela). Glavni pretres mora biti zakazan u roku od 30 dana a izuzetno taj rok se produzava za jos 30 dana. da li postoji dovoljno dokaza da je optuzeni ucinio krivicno djelo (ovo pokazuje da priznanje krivnje optuzenog ne predstavlja autonoman dokaz. III2 Medutim. po istom principu.na glavnom pretresu). zatim to saopcava strankama i branitelju. PREGOVARANJE O KRIVNJI? Kao jedan od novih elemenata u nasem krivicnom postupku jeste pregovaranje o krivnji koji procesni instiitut vodi porijeklo iz angloamerickog pravnog sistema. da li je optuzeni upoznat sa odlukom o naknadi troskova i pravom da bude osloboden od plaćanja istih. svjedno i sa razumjevanjem. ako optuzeni prizna krivnju onda spora nema. Radi toga je zakon predvidio da se u takvim situacijama ne raspravlja o krivnji vec da se nakon toga ista (krivnja). V Ako optuzeni porekne krivnju onda se predmet upucuje sudiji. da li je optuzeni upoznat i da li razumije da se izjavom o priznanju krivnje odrice prava na sudenje. s tim sto dokaze kojima je tuzitelj potkrijepio svoju optuznicu sudija za prethodno saslusanje vraca tuzitelju. jer su pored tog priznanja potrebn i drugi dokazi). odnosno predsjedniku vijeca. Izjava o priznanju krivnje se ne moze koristiti kao dokaz u ovom poslijednjem slucaju kada je sud odbacio izjavu o priznanju krivnje. ali radi suđenja. Podnosenjem optuznice zaista nastaje spor jer je u pitanju krivnje zaista sporno između dvije strane. U slucaju ako prihvati izjavu o priznanju krivnje na osnovu prethodnih provjera onda ce nastaviti sa pretresom za izricanje krivicno pravne sankcije. recimo uvjetna osuda). a u ostalim slucajevima vijecu. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE? Razmatranje izjave o priznanju krivnje je u funkciji provjere da li je optuzeni upoznat i razumio koje su sve posljedice davanja izjave da priznaje krivnju. po propisanoj proceduri razmatra i u slucaju prihvatanja optuženog da mu se izrekne krivicno pravna sankcija (npr. predmet se dostavlja sudiji. 46 | P a g e .

tuzitelj ne moze ponuditi izricanje krivicno pravne sankcije koja se u konkretnom slucaju ne moze izreci. odnosno ako je blaza. Prilikom razmatranja samog sporazuma provjerava se : . .da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuzenog. a nakon sto dostavi predmet sudiji odnosno vijecu koji naknadno dobiju takav sporazum. Izvan ovoga tuzitelj. Tako npr. mogu ga prihvatiti ili odbaciti. uvjetnu osudu. U protivnom. Dakle. a ako je teza zalbu moze izjaviti optuzeni. priznanje optuzenog ne moze koristiti kao dokaz. . . ako krivicno pravna sankcija nije u skladu sa onom koja je predvidena u sporazumu. Sto se tice mogucnosti za izjavljivanje žalbe. a sa druge strane tuzitelj mu moze ponuditi izricanje kazne ispod zakonom odredenog minimuma kazne zatvora za to krivicno djelo ili umjesto kazne zatvora blazu krivicno pravnu sankciju npr.da li je do sporazuma doslo dobrovoljno. onda se prelazi na zakazivanje glavnog pretresa. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU 47 | P a g e . Takođe se i u ovom slucaju. Ako taj sporazum bude prihvacen.da ne moze izjaviti zalbu zbog krivicne prave sankcije koja mu bude izrecena presudom. a predvidena je u sporazumu o priznanju krivnje. . optuzeni i njegov branitelj mogu izjaviti zalbu i iz drugih pravnih osnova a sasvim je drugo pitanje da li mogu uspjeti sa takvom zalbom. U protivnom. sa jedne strane osumnjiceni odnosno optuzeni na ovaj nacin se upoznaje sta bi mogao dobiti u slucaju ako prizna krivnju.da li on razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrice od prava na suđenje. a moze se razmatrati tek nakon njenog potvrđivanja. ako optuzeni izjavi zalbu i tvrdi da nije ucinio krivicno djelo onda ce sud koristeci njegovu izjavu o priznanju krivnje. zalbu moze izjaviti tuzitelj. . kao npr. Tada nastaje situacija da taj sporazum razmatra sudija za prethodno saslusanje. O svemu ovome se obavjestava osteceni. odnosno optuzeni i njegov branitelj jos u istrazi o uvjetima priznanja krivnje. To njihovo pregovaranje mora biti iskljucivo u okvirima krivicnog zakona tj.da li je ostecenom pruzena mogucnost da se pred tuziteljem izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu. osudu za neko tesko krivicno djelo za koje je propisan kazna zatvora najmanje 3 godine. Sporazum o priznanju krivnje ukoliko bude postignut predstavlja jednu vrsu ugovora i dostavlja se uz optuznicu. izjava optuzenog se konstatira u zapisnik i nastavlja se sa pretresom o izricanju krivicno pravne sankcije. ako taj sporazum bude odbacen. svjesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa mogucim posljedicama ukljucujuci i one vezane za imovinsko-pravni zahtjev. sigurno je da ni tuzitelj ni optuzeni odnosno njegov branitelj ne mogu uspjesno izjaviti zalbu zbog krivicno pravne sankcije ako je ona previdena u sporazumu. oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i troskove krivicnog postupka. njenu provjeru i postojanje drugih dokaza lako odgovoriti na taj zalbeni prigovor. onda ga oni razmatraju tj.da li je predvidena krivicno prava sankcija u skladu sa zakonom.O krivnji mogu pregovarati osumnjiceni. kada je odbacen sporazum.

kako po sluzbenoj duznosti tako i po prigovorima stranaka i branitelja. Prethodni prigovori se mogu podnijeti i odnose se na: .osporavanje nadleznosti (odnosi se samo na stvarnu nadleznost) jer je optuznica potvrdena i ne moze se mjenjati mjesna nadleznost. Tako npr. poziva ga da dode i izjavom na zapisnik opravda svoj izostanak. Umjesto dolaska tuzitelj moze poslati pismeni podnesak i eventualno dokaz zbog cega je izostao (npr. NEDOLAZAK TUŽITELJA ILI OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI PRETRES U slucajevima kada tuzitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne dode na glavni pretres. pomilovanjem. . ljekarsko uvjerenje da mu je tog dana pozlilo i slicno). onda se glavni pretres odlaze.O prethodnim prigovorima odlucuje sudija za prethodno saslusanje u roku od 8 dana i taj sudija ne moze ucestvovati u sudenju. Taj pritvor traje do objavljivanja presude. .zahtjevati spajanje i razdvajanje postupka. zastarom ili da postoje druge okolnosti koje iskljucuju krivicno gonjenje. ako je u zapisniku na glavnom pretresu konstatirano da je glavni pretres odlozen zbog toga sto su sve sudnice bile zauzete a ne i zbog izostanka tuzitelja. . obavjestava se Visoko sudsko i tuzilacko vijece.mogu se isticati prigovori u pogledu toga da je djelo obuhvaceno amnestijom. 000 KM nakon sto se sud uvjeri da je ovaj bio uredno obavjesten. NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES 48 | P a g e . Sudija za prethodno saslusanje o tim prigovorima odlucuje rjesenjem u roku od 8 dana i protiv tog rjesenje zalba nije dozvoljena. osporavati zakonitost dokaza. uzece se po sluzbenoj duznosti kao da taj prigovor postoji. onda ga sud ne moze kazniti. u protivnom ako i pored takvog poziva ne pristupi na glavni pretres sud naređuje njegovo privodenje naredbom o prinudnom dovodenju. U zakonu postoji jedna velika novina u odnosu na ranija rjesenja a to je da se u slucaju ako samo jedan od optuzenih podnese prigovor i uspije sa tim prigovorom. Nakon toga sudija provjerava da li je tuzitelj koji je pozvan uredno obavjesten pa ako jeste. a on iskoci kroz prozor i pobjegne) onda se moze u tom slucaju optuzenom odrediti pritvor. a isti je od koristi i za onog optuzenog koji ga nije podnio. Ako sud utvrdi da optuzeni ocigledno izbjegava da dode na sud (situacija kada sudska policija sa naredbom dođe njegovoj kuci. Ukoliko je kaznjen tuzitelj. ako bude kaznjen tuzitelj ima pravo zalbe na rjesenje u roku od tri dana.staviti prigovor u pogledu odluke kojom je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po sluzbenoj duznosti.moze se ukazivati na formalne nedostatke optuznice. Protiv rjesenja o ovom pritvoru je dozvoljena zalba u roku od 3 dana. U suprotnom. NEDOLAZAK OPTUŽENOG NA GLAVNI PRETRES Obaveza je optuzenog da pristupi na glavni pretres pod uvjetom da je uredno pozvan. Ukoliko tuzitelj ne opravda svoj izostanak on moze biti kaznjen novcano do 5. a najduze 30 dana. ali i pod uvjetom da je glavi pretres upravo odlozen zbog izostanka tuzitelja. .

ako smatra da je to u interesu pravicnosti. redovno se primjenjuje onaj nacin izvodenja dokaza po kome se prvo izvode dokazi optuzbe. ako ima vise optuzenih i vise krivicnih djela predsjednik vijeca ima ovlascenja da odredi. nadalje dokazi cije je izvodenje nalozio sudija odnosno vijece i konacno svi dokazi relevantni za izricanje krivicno pravne sankcije. potom dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika). Ukoliko ne uspije da opravda svoj izostanak moze biti kaznjen novcanom kaznom do 5. U svim ovim slucajevima se primjenjuje tzv. Protiv rjesenja o novcanom kaznjavanju imaju pravo zalbe u roku od 3 dana. 000 KM i o tome se obavjestava advokatska komora. Gdje god se u zakonu nalazi rječica „će“ to znaci mora. Inace. U angloamerickom pravnom sistemu to je redovan slucaj koji se koristi iz taktickih razloga. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ovaj model ispitivanja je preuzet iz angloamerickog pravnog sistema ali se analizom odredaba koje reguliraju ovakvo ispitivanje uocava da postoje i elementi inkvizitorskog 49 | P a g e . Nakon sto optuznica bude procitana predsjednik vijeca poziva optuzenog da se izjasni da li je razumio optuznicu pa ako utvrdi i zakljuci da nije onda ce mu on razmljivim jezikom pojasniti njen sadrzaj. model unakrsnog ispitivanja koji podrazumijeva direktno. Za razliku od toga optuzeni i njegov branitelj uvodno izlaganje mogu dati samo onda ako to zele tj. mogu biti i prinudno dovedeni a mogu biti kaznjeni i novcanom kaznom do 5. Tako npr. Optuznicu cita tuzitelj.Ako branitelj ne dode na glavni pretres iako je uredno pozvan ili glavni pretres napusti bez odobrenja suda i on mora biti pozvan da opravda svoj izostanak. zatim dokazi odbrane. IZVOĐENJE DOKAZA U procesnim pravilima je odredeno da stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. DIREKTNO. pa za drugo krivicno djelo i td. Poslije toga tuzitelj je obavezan da iznese uvodno izlaganje i to na nacin koji je razumljiv i za optuzenog. NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJEŠTAKA NA GLAVNI PRETRES Ako svjedok ili vjestak ne dode na glavni pretres iako su uredno obavjesteni a svoj izostanak ne opravdaju. 000 KM . unakrsno i dodatno ispitivanje. da se prvo izvode dokazi za jedno krivicno djelo. ali je isto tako propisana mogucnost da predsjednik vijeca moze u interesu pravicnosti odrediti da taj redoslijed ide drugacije. nisu obavezni kao tuzitelj da daju uvodna izlaganja. GLAVNI PRETRES? ČITANJE OPTUŽNICE I UVODNO IZLAGANJE Glavni pretres pocinje citanjem optuznice. pa onda dokazi optuzbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika). U zakonu je tacno odredeno kojim redoslijedom ti dokazi se izvode.

. pa to treba otkriti. (prigovor!) Moze se nastojati prilikom tog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka (npr. U zakonu se pominje mogucnost postavljanja pitanja „ u korist vlastitih tvrđenja „ sto bi se moglo protumaciti da pitanja mogu ici i u drugom pravcu (npr. Pravi izuzeci od neposrednog izvodenja dokaza su situacije kada se zapisnici iz istrage mogu citati na glavnom pretresu. IZUZECI OD NEPOSREDNOG PROVOĐENJA DOKAZA Poznato je da je u skladu sa nacelom neposrednosti na sudenju potrebno neposredno izvoditi dokaze. Pitanja se ogranicavaju na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. unakrsnog i dodatnog ispitivanja. samo tokom unakrsnog ispitivanja. U toku ispitivanja svjedoka (isto tako i vjestaka). traziti da svjedok ode u hodnik i predloziti da ga se salusa kao svjedoka odbrane kroz direktno ili glavno ispitivanje. Nema privođenja tih svjedoka. stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka moraju dobiti priliku da svjedoka ispitaju u smislu utvrđenja pravog smisla (znacenja) odgovora koje je davao prilikom unakrsnog ispitivanja. Ako sud to ne bi dozvolio moguce je preduzeti slijedece: a) traziti od suda da dozvoli pitanja u pravcu dokazivanja alibija argumentima da je to ekonomicno i sl. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor tzv. sam postupak se odvija tako da mu prvo pitanja postavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka a oni ga prvi ispituju kako bi dokazali istinitost svoje tvrdnje. Moze se desiti da svjedok opisuje cijeli dogadaj iako je vidio samo dio tog dogadaja. Svjedoka treba zastiti od maltretiranja tj. Dodatno ispitivanje Konacno. Medutim u odnosu na to zakonodavac je napravio određene izuzetke i to tako sto je dopustio koristenje iskaza svjedoka koji su prikupljeni u istrazi na glavnom pretresu prilikom direktnog.sistema (pravo suda da prikuplja procesnu gradu. Unakrsno ispitivanje Kao i glavno ili direktno ispitivanje potice iz angloamerickog pravnog sistema. 50 | P a g e . Njime se nastoje dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuju odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog (glavnog) ispitivanja. vjestacima i td. ne moze se pronaci ili je njen dolazak znatno otezan (nalazi se u Kanadi). utvrdivanja alibija). b) ako sud ne dozvoli postavljanje takvih pitanja. Glavno ili direktno ispitivanje. U toku citavog ispitivanja postoji mogucnost da se sud ukljucuje i postavlja svoja pitanja. dusevno oboljela. i to u slučajevima ako je ispitana osoba umrla. sugestivna pitanja moguce je postavljati po odobrenju sudije odnosno predsjednika vijeca. Ako svjedok odgovori izvan toga.). Dakle. postavlja pitanja svjedocima. od toga da ponovo odgovara na pitanja na koja je odgovorio. to je prema adversalnom sistemu irelevantno za cinjenicna utvrdenja. glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. da laze).

one koje predstavljaju obiljezja krivicnog djela krađe. SUBJEKTIVNI IDENTITET Izmedu presude i optuzbe mora postojati subjektivni identitet. Pravilo je da postoji stroga vezanost izmedu cinjenicnog opisa presude i optužbe. Pod izmjenom optuzbe se podrazumijeva da tuzitelj u cinjenicnom opisu djela mijenja odlucne cinjenice npr. 51 | P a g e . svjedok promijenio svoj iskaz u odnosu na onaj koji je dao u istrazi). sudska praksa je prihvatila shvatanje da se u okviru jednog krivicnog djela mogu mijenjati njegova konstitutivna obiljezja i tako da sud moze (iako je to bila obaveza tuzitelja). preciziranje optuzbe. a niti optuzeni ili njegov branitelj mogu staviti bilo kakve prigovore u pogledu tog prava tuzitelja. ako na glavnom pretresu nece da daje iskaz. Ovo je jasno zbog toga sto je iskljucivo tuzitelj nadlezan da odreduje opseg i predmet sudenja. Medutim.i i navesti da mu je taj udarac zadan nozem ako naravno za takvo nesto postoje dokazi. Ovo iz razloga jer u zakonu pise da tuzitelj moze izmjeniti optuzbu ako ocjeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo cinjenicno stanje. onda je to tzv. Iz takvih zakonskih naloga jasno proizilazi da je diskreciono pravo tuzitelja da on o tome odlucuje i to njegovo pravo nije ovisno od toga da li se na glavnom pretresu izmjenila sadrzina izvedenog dokaza (npr. a to znaci da se presuda mora odnositi samo na onu osobu koja je optuzena. OBJEKTIVNI IDENTITET Podrazumjeva da se presuda mora odnositi na onaj događaj koji je predmet optuzbe. kada se ispostavi da je optuzeni. iskljucivo je ovlastenje tuzitelja da on na glavnom pretresu zatrazi da mu se dozvoli izmjena optuzbe. Ukoliko cinjenicni opis pored odlucnih cinjenica sadrzi neke druge nevazne cinjenice. Naravno. Ovo sve zbog toga sto promjena tih cinjenica i okolnosti nista ne mijenja na teze u odnosu na optuzenog i prvna kvalifiacija ostaje ista. i tužitelj vrsi izmjenu takvih cinjenica. izmjena optuzbe mora se odnositi na genusno isto djelo (isti dogadaj) i tuzitelj ne moze mijenjati optuzbu u smislu da umjesto jednog događaja optuzenog tereti za drugi događaj. dok pravni identite ne mora postojati. Tacno da ce on nekada iz tih razloga izvrsiti izmjenu optuzbe ali on to moze uciniti i u slucaju ako su svjedoci ponovili svoje iskaze iz istrage. umjesto onoga sta se navodi u optuznici da je ostecenom zadao udarac sjekirom to izmjenit. (nije isao iz jednog pravca vec iz drugog). IZMJENA OPTUŽBE Kada je u pitanju izmjena optuzbe. VEZANOST PRESUDE ZA OPTUŽBU? ( pitanje objektivnog identiteta presude i optuzbe ) Kada govorimo o identitetu presude i optuzbe valja reci da postoji subjektivni i objektivni identitet presude i optuzbe.Konacno je predvidena mogucnost citanja iskaza optuzenog kojeg je dao u istrazi kao osumnjiceni u prisustvu branitelja. U pogledu ovog zahtjeva sud nema ovlastenje da zabrani tuzitelju izmjenu optuzbe. Isto tako moze umjesto navoda da je optuzeni ucinio krivicno djelo teske krade obijanjem (razvaljivanjem brave na vratima) to ucino provaljivanjem (uskakanjem u stan kroz otvoren prozor).

ako nedostaje neki od elemenata konkretnog krivicnog djela ili neki od elemenata opceg pojma krivicnog 52 | P a g e .Konacno sud moze ispustiti nedokazana kvalifikatorna obiljezja iz krivicnog djela teske krade (da je izvrseno provaljivanje ili obijanje) i djelo prekvalifikovati kao krađu. Ovo zbog toga jer se samo na taj nacin moze omoguciti primjena nacela kontradiktornosti i suprotnoj strani omoguciti da ispita svjedoka. a samo u onim slucajevima kada to zakon dozvoljava dokaze provoditi na posredan nacin. Tu presudu sud donosi u slijedecim slucajevima: 1. b) presuda kojom se optuzeni oglasava krivim. pravno irelevantnom odnosu. I PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OD OPTUŽBE Jedna od prvostepenih presuda jeste presuda kojom se optuzeni oslobada od optuzbe. krivicnog djela krađe sam dodavati kvalifikatorne elemente (npr. ako djelo za koje se optuzeni optuzuje nije zakonom propisano kao krivicno djelo . da je djelo ucinjeno uz obijanje ili provaljivanje necijeg stana i optuzenog osuditi za djelo teske krade). kojima je potrebno lijecenje i koje su protupravno djelo ucinile u neuracunljivom stanju). Dakle. U slucaju ako bi sud u cinjenicni opis unio kvalifikatorne elemente onda bi to predstavljalo povredu objektivnog identiteta presude i optuzbe i dosljedno tome bitnu povredu odredaba krivicnog postupka. formalne ili procesne presude 2. VRSTE PRESUDA? PRVOSTEPENA PRESUDA Postoje: 1. Meritorne presude imaju tri a to su: a) presuda kojom se optuzni oslobada od optuzbe. c) utvrdujuca presuda (donosi se u posebnom postupku za osobe koje su tesko dusevno bolesne. u punom kapacitetu mora se postivati nacelo neposrednosti. Sto se tice pravnog identiteta sud nije vezan za pravnu ocjenu tuzitelja koju je on naveo u svojoj optuzbi i uvijek moze djelo kvalifikovati onako kako smatra da ga treba kvalifikovati prema cinjenicnom opisu djela.to ce biti slucajevi ako se prema opisu djela radi o građanskopravnom odnosu. DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA? Sud temelji svoju presudu samo na onim dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu. meritorne presude Formalna presuda je samo jedna kojom se optuzba odbija. upravnopravnom odnosu. Sud nikada ne moze uz konstitutivne elemente npr.

ucinjenje) u neuracunljivom stanju. U toku samog postupka protiv ovih osoba nuzno je utvrditi ne samo njihovo tesko psihicko stanje. kod te osobe nedostaje krivična odgovornost i upravo radi toga i u zakonu pise da ta osoba moze uciniti protupravno djelo (a ne krivicno djelo). Ovakva osoba ne moze uciniti krivicno djelo vec samo protupravno djelo iz razloga sto takve osobe nisu krivično odgovorne zbog njihovog teskog psihickog stanja. 3.* 53 | P a g e . stvarna zabluda ili neuracunljivost. Dakle. ako nije dokazano da je optuzeni pocinio krivicno djelo za koje se optuzuje. Kada analiziramo krivicne zakone BiH i druge krivicne zakone u BiH mozemo vidjeti da za ovakve osobe nije predvidena nikakva krivicno pravna sankcija ukljucujuci i mjere sigurnosti obaveznog lijecenje i cuvanja. Ukoliko bi se na glavnom pretresu ispostavilo da se ne radi o tesko dusevno bolesnoj osobi i neuracunljivoj osobi tuzitelj mora odmah mijenjati svoje prijedloge koje su naprijed navedeni u optuznici. sto nije predvidena mogucnost izricanja krivicno pravne sankcije. Po zakonu je predvideno da i protiv ovakvih osoba tuzitelj podnosi optuznicu u kojoj stavlja prijedloge da je ta osoba ucinila protupravno djelo u stanju neuracunljivosti kao i u prijedlog da se toj osobi privremeno odredi prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi i u odnosu na tu osobu se potvrduje optuznica. 2.djela ili je djelo ucinjeno u nuznoj odbrani. vec i to da su ostvarili objektivni ucin djela (ono sto je bilo u stvarnosti . Utvrđuje ih sud!!! Skup odlučnih činjenica je činjenično stanje. one koje predstavljaju obilježja konkretnog krivičnog djela.činjenice od kojih ovisi primjena neke zakonske odredbe. Odlučne činjenice . 2. ako postoje okolnosti koje iskljucuju krivicnu odgovornost a to su: npr. Protiv ovog rjesenja kao i presude dozvoljena je zalba u oku od 15 dana. sto kod njih ne postiji krivična odgovornost. da im je potrebno lijecenje. Ako je to tako onda je jasno da i sa aspekta krivicnog zakona ovakve osobe ne mogu uciniti krivicno djelo i to: 1. *Riješiti pravni spor znači utvrditi odlučne činjenice. jer ako tako ne bi postupio sud ce donijeti presudu kojom se optuzba odbija. Utvrđeno činjenično stanje se nalazi samo u presudi. ali ta osoba ne moze dati izjavu o krivnji iz razloga sto zbog teskog dusevnog stanja nije imala psihicki odnos prema djelu. Tek kada se to sve utvrdi donosi se utvrdujuca presuda u kojoj se ne izrice krivicno prvna sankcija i pored toga ce donijeti rjesenje da se toj osobi privremeno odreduje prisilni smjestaj u zdravstvenoj ustanovi u periodu od 6 mejseci. krajnjoj nuzdi ili je u pitanju beznacajno djelo. Da ta osoba ne moze uciniti krivicno djelo vidimo i po tome sto je krivicni postupak pojmovno namjenjen da se ucinitelju krivicnog djela izrekne krivicno pravna sankcija. II POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U toku istrage moze se otkriti da je ucinitelj nekog djela tesko dusevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijecenje i koja je protupravno djelo ucinila u neuracunljivom stanju.

54 | P a g e . karakteristika obligacionog prava je odnos između određenih subjekata (inter partes) npr. Za razliku od stvarnog prava. i on ima pravo na zaštitu.u slučaju da taj „novi“ posjednik bude uznemiravan. Ima ga svaka osoba koja neposredno ima tu neku određenu stvar.. Sastoji se od posjedovanja. jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar. ako imam stambeni prostor i njegov sam posjednik i onda ga dam nekom drugom – ustupim mu stan. Posjed može biti neposredan i posredan.. između prodavca i kupca povodom zaključenog ugovora o prodaji. NEPOSREDAN – kada neko stvar koju posjeduje drži i koristi.OPŠTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opštih pravnih normi koje regulišu subjektivna stvarna prava. POSREDAN – kada se po nekom pravnom osnovu (pokretna ili nepokretna) stvar ustupi nekome drugom na korištenje (npr. POSJED Posjed je faktička vlast na stvari. korištenja i raspolaganja (koje se mora vršiti u skladu sa namjenom i prirodom stvari ). Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno.

Nasljednik postaje posjednik određene stvari u času smrti ostavioca. To je IDEALNI POSJED. iako vrši faktičku vlast nad stvari ne smatra se faktičkim posjednikom iako tu stvar ima u posjedu. SAVJESTAN – kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju drži nije njegova. npr.služi se prolazom preko tuđe livade. Nadalje. ukoliko određenim okolnostima nije spriječen da vrši faktičku vlast (npr. korištenja električnih usluga u stambenoj zgradi. pa prema tome nema ni pravo na posjedovnu zaštitu. U slučaju da jedan suposjednik ometa drugoga u vršenju prava. Postoje dva roka: .Dakle. elementarna nepogoda i sl. Savjesnost se pretpostavlja! Ukoliko misliš da je neko nesavjestan posjednik. Postoji i posjed prava. clam i precario (što znači silom. KAKO SE OSTVARUJE POSJEDOVNA ZAŠTITA? Posjedovna zaštita se ostvaruje TUŽBOM zbog smetanja ili oduzimanja posjeda kod suda. Ova tužba se podnosi sudu u zakonom predviđenom roku. dakle. Ukoliko su suposjednici ometani od strane treće osobe. Od posjeda treba razlikovati DETENCIJU . nije faktički. Jedino pod ovim uslovima možemo govoriti o zakonitom posjedu.). Detentor. pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu. Tu su svi stanari te zgrade SUPOSJEDNICI toga prava. pripada mu pravo na zaštitu u odnosu na osobu koja ga ometa.subjektivni – 30 dana i teče od dana saznanja za izvršeno smetanje i saznjanja o učiniocu. tj. a to će biti značajno i kroz zaštitu posjeda. onda im pripada pravo zaštite u odnosu na tu treću osobu. posjed može biti savjestan/nesavjestan i zakonit. i jedan i drugi posjed imaju pravo na POSJEDOVNU ZAŠTITU u odnosu na svakoga ko ga ometa u vršenju posjeda ili mu posjed oduzima (uznemiravanje i oduzimanje).objektivni – 1 godina. Savjestan posjednik može sticati određena prava. iako nije faktički posjednik u tom momentu. ZAKONIT – ako je zasnovan na punovažnom pravnom osnovu. 55 | P a g e . POSJED PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe. vlasnika. bolest. SUPOSJEDNICI – više osoba koje imaju posjed na istoj stvari. . počinje teči od dana učinjenog smetanja. KADA SE GUBI? Kada posjednik prestane da vrši faktičku vlast na stvari. trebaš to i dokazati. koji može služiti za sticanje prava vlasništva. KADA PRESTAJE POSJED. POSJED PRAVA postoji i kod npr. pod pretpostavkom da nije pribavljen vi. NESAVJESTAN – nesavjestan posjednik ne može sticati prava. Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši faktičku vlast nad stvari koja je u vlasništvu druge osobe i postupa po uputama te osobe. Međutim. dakle ima posjed prava stvarne služnosti.držanje stvari. prevarom i zloupotrebom prava).

Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed. traži se vraćanje. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda.. to može utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tužbi zbog smetanja posjeda.osobu koja je to uradila. U tužbi zbog smetanja posjeda tužitelj. MORA NAVESTI 2) . U postupku po tužbi za smetanje posjeda. faktičkog mirnog posjeda i čina smetanja. te da mu se naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubuduće kani takvog i sličnog smetanja pod prijetnjom novčane kazne (ovo stoji u Rješenju zbog smetanja posjeda). Kada je oduzeta stvar. Ovaj postupak je HITAN! Nema osnova za posjedovnu zaštitu ako je smetanje učinjeno: a) b) c) na osnovu zakonskog ovlaštenja. kao i da naknadi troškove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja.čin smetanja. 1) MORA DA DOKAŽE da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari i da ga je učinilac ometao u posjedu. KADA SE TUŽBA PODNESE PO PROTEKU OVIH ROKOVA? 56 | P a g e .vrijeme smetanja i . 2.Tužitelj je posjednik (aktivno legitimisan). I suposjednik može ustati sa ovakvom tužbom protiv trećeg lica ali i protiv drugog suposjednika! GRANICE PRUŽANJA POSJEDOVNE ZAŠTITE? Tužbeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja.. odluke nadležnog organa ili uz pristanak posjednika. tužitelj traži od suda da na temelju utvrđenih dokaza donese rješenje kojim će se utvrditi da se tužitelj nalazi u mirnom faktičkom posjedu i da ga je tuženi omeo u posjedu. Dakle. Sud pruža zaštitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. raspravljanje je ograničeno samo na utvrđenje: 1. a tuženi osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan). .

Sud prvo kada dobije ovakvu tužbu provjerava je li podnijeta u zakonom propisanom roku. nedozvoljenih štetnih emisija u vidu dima. Vlasnik pri korištenju svoje stvari treba da se uzdrži od ometanja drugih vlasnika u korištenju njihovih stvari.što znači troši svoju stvar (sve do uništenja) i otuđenje stvari. ako je npr. sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku. sud donosi meritornu odluku. okoline ili kulturno-historijske baštine...a sve u skladu sa prirodom i namjenom stvari. u javnom interesu recimo u slučaju exproprijacije (izvođenje općekorisnih radova) i u takvoj pravnoj situaciji vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po tržišnim cijenama u vrijeme oduzimanja... Tako je posebnim propisima predviđena obaveza da poljoprivrednici obrađuju (iskorištavaju) poljoprivredno zemljište. 2. posjeduje . uključujući i ubiranje plodova 3. Posebnim propisima se može i posebno urediti način korištenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske baštine. 1. koristi . 2. a u protivnom se ono može dati na privremeno korištenje drugom. buke. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr.).što znači ekonomsko upotrebljavanje i služenje svojom stvari. smrada i sl. „srazmjerna napadu“ (kao kod nužne odbrane u krivici). tj. MOŽE LI SE OGRANIČITI ILI ODUZETI? Može izuzetno. 57 | P a g e . Ovdje se radi o uzdržavanju od tzv.. Ukoliko je podnijeta po proteku rokova. promet likova. POSJEDNIK IMA PRAVO I NA SAMOPOMOĆ. da je samopomoć nužna i 3. i sa njom raspolaže . 1. da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima. a ukoliko nije moguće postići dogovor o visini naknade. KADA I PROTIV KOGA? Protiv onoga ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed pod uvjetom. odnosno zabranjeno ga je vršiti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno. Posebna su ograničenja prava vlasništva u javnom interesu radi zaštite prirodnih bogatstava. RJEŠENJE kojim se ZAHTJEV ODBIJA. .. oružja i sl. da je opasnost neposredna. To je pravo vlasnika da stvar.što znači vrši faktičku vlast na stvari. VLASNIŠTVO ŠTA JE VLASNIŠTVO? Vlasništvo je pravna vlast na određenoj stvari.

poslovni prostori i sl. Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasničko-pravnim odnosima kada se na njima stekne posjed. građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi.STVARI U PROMETU I STVARI U OPĆOJ UPOTREBI? Stvari u prometu su stvari na kojima postoji pravo vlasništva. PREDMET PRAVA VLASNIŠTVA? Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari. smatra se da je nepokretnost sve ono što je uzidano. alati itd. tj. mašine. instalacije i sl). Tijela pravnih lica vrše vlasnička ovlaštenja saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano. divljač. ali samo ako je tu u javnom interesu. Pokretne su one stvari koje se mogu premještati sa jednog mjesta da drugo bez oštećenja njihove suštine. javni trgovi i sl. Mineralna voda. ribe i dr. stvari oko nas. putevi. prozori. Vlasniku recimo zgrade pripada pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade. a taj posjed se može steči na osnovu koncesije (dozvole) nadležnog organa. SUVLASNIŠTVO POJAM SUVLASNIŠTVA? 58 | P a g e . Koje su stvari u općoj upotrebi i način korištenja tih stvari uređuje se posebnim zakonom. Stvari u općoj upotrebi su stvari koje nisu prometu a to su npr. dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljišta. NOSIOCI PRAVA VLASNIŠTVA (Ko ima pravo vlasništva?) Nosilac prava vlasništva može biti fizičko i pravno lice. slobodni dijelovi prirode smatraju se državnim vlasništvom. prikovano ili na drugi način trajno spojeno sa zgradom (vrata. stanovi. Njime se može odrediti da su neke stvari recimo isključivo u vlasništvu Federacije ili u vlasništvu nekih fizičkih osoba. Svako fizičko ili pravno lice ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo.). Postoje i nepokretnosti po namjeni – to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika služi iskorištavanju glavne (nepokretne) stvari (npr.). statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom. Isto tako. parkovi. na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. promet na nekretninama koje su u vlasništvu. šume. Zakonom se može ograničiti npr.

Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke. Kako se ponuda dostavlja i šta sadrži? 59 | P a g e .. prodaja. u slučajevima kada fizička dioba stvari nije moguća. u vrijeme kada bi se diobom nanosila šteta stvari (npr. ali i kada se ti dijelovi ne znaju unaprijed ali su odredivi. tj. održavanje i sl. PRAVA SUVLASNIKA? Da raspolaže svojim dijelom bez saglasnosti drugih suvlasnika. tj. potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva. Civilna dioba stvari? Po odluci suda.. sud može stvar dodijeliti jednom od suvlasnika s tim da on ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasničkih dijelova. izdavanje. a to mogu povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili trećoj osobi. svaki suvlasnik može zahtjevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. ¼ . ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine). s tim da je taj njihov dio unaprijed određen. Da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom suvlasničkom dijelu. prenamjena. Ne može tada. mogu se odrediti. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. OBAVEZE SUVLASNIKA? Suvlasnik je dužan da u slučaju prodaje svog dijela najprije ponudi svoj dio ostalim suvlasnicima (dakle. hipoteka i sl. Da traži fizičku diobu stvari u svako doba izuzev u nevrijeme. Ukoliko je stvar jako mala pa se iz tih razloga ne može izvršiti dioba. tada postoji suvlasništvo. stvar se proda i suvlasnicima se da ono što im pripada srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.Kada dvije ili više osoba imaju pripadajući dio na nepodijeljenoj stvari. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu usjevima) – ovo je izuzetak od pravila! Klauzula o odricanju? Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odriče prava na diobu je ništav. a za sve što prelazi granice redovnog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika (npr. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. Ti dijelovi se zovu IDEALNI DIJELOVI i izrazavaju se kao ½. s tim da u slučaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine.) Ako se ne postigne ovakva saglasnost. pa odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je recimo pšenica već izrasla.). a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari. Sud o tome odlučuje u izvršnom postupku. i sl. Organizuje se javna dražba. dakle ne proizvodi pravno dejstvo. Da upravlja sa stvari zajedno sa ostalim suvlasnicima.

zajednička imovina bračnih drugova (do diobe). Ukoliko se u tom roku od 30 dana ne izjasni. Dostavlja se preporučenom pošiljkom ili se predaje lično drugom suvlasniku ili suvlasnicima u dva primjerka. stepenište. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se stiče na sljedeće načine: 1.Ponuda mora biti sačinjena u pisanom obliku. Etažno vlasništvo (vlasništvo nad dijelovima zgrada) Ova materija je regulisana Zakonom o vlasništvu nad dijelovima zgrada. tj.originarno: a) stvaranjem nove stvari (prerada) b) miješanjem (sjedinjavanje) c) građenjem na tuđem zemljištu d) dosjelošću e) sticanjem od nevlasnika f) okupacijom napuštene stvari 60 | P a g e . Ovaj datum je bitan jer je ponuđeni suvlasnik dužan da u roku od 30 dana od prijema ponude obavijesti ponudioca da li ponudu prihvata ili ne prihvata.. kao što su: temelji. od kojih potpisuje oba primjerka i na jedan stavlja datum potpisa. Etažni vlasnici su vlasnici na posebnim. zajednička imovina nasljednika (do donošenja rješenja o nasljeđivanju). broj katastarske čestice i općina kojoj pripada). etažno vlasništvo. cijenu i ostale uvjete prodaje. te mora sadržavali identitet parcele (broj parcele. njihove odnose uređuje sud u vanparničnom postupku. s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. U takvoj pravnoj situaciji. zajedničkim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori). električne. suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora. vodovodne i druge instalacije i sl. po samom zakonu . koji služe zgradi kao cjelini. prodavac može prodati svoj dio trećem licu. Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu. smatrae se da ponudu ne prihvata. već su odredivi. Dakle. npr. tavan.. Uzajamnji odnosi etažnih vlasnika se regulišu ugovorom (mora biti u pismenoj formi i potpisi ovjereni). a ako oni ne postignu saglasnost da zaključe takav ugovor. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom. tu stvar pripada nekoliko lica ali dijelovi nisu određeni. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima. ali pod istim ili nepovoljnijim uvjetima.

tako da se te spojene stvari više ne mogu odvojiti bez znatne štete ili bez nesramjernih troškova (npr. 1. Kod derivativnog sticanja prava vlasništva. kada neko. sticalac svoje pravo IZVODI iz prava prednika (npr. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi različitih vlasnika). Ako je prilikom mješanja stvari jedan od vlasnika bio nesavjestan. srazmjerno vrijednosti pojedinih spojenih stvari. VAŽNA JE SAVJESNOST STICAOCA PRAVA!!! 3. svoj materijal preda drugom licu da to lice svojim radom izradi novu stvar (npr. krojač za mušteriju od njenog materijala sašije odijelo) – tada ta stvar pripada vlasniku materijala.g) odvajanjem plodova 2. kada neko od svog materijala i svojim radom načini novu stvar – on je i vlasnik te stvari. nasljeđivanjem 4.derivativno 3. kada neko od tuđeg materijala. Vlasnici spojenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala miješanjem/spajanjem.ukoliko su vrijednost rada i materijala jednake.. Stvaranjem nove stvari (prerada) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Prerada je ljudskim radom izvršena promjena materijala. na osnovu pravnog posla . a drugi savjestan? 61 | P a g e . Prerada ne postoji u slučaju popravke neke stvari. odlukom nadležnog organa Kod originarnog načina sticanja prava vlasništva. I a. a može biti i drugačije ugovoreno.. - je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. Mješanjem (spajanjem) – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Spajanje postoji kada dva ili više vlasnika spoje svoje stvari u jednu. sticalac svoje pravo NE IZVODI iz prava prednika. svojim radom načini novu stvar – stvar mu može pripasti ako: je to lice bilo savjesno (nije znao niti je mogao znati da tuđi materijal prerađuje bez dozvole vlasnika). 2. zaključenjem ugovora o prodaji). nastaje suvlasništvo na izrađenoj stvari. - I b. na osnovu zaključenog ugovora. kojom postaje određena nova stvar.

ako nije znao niti je mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. bez obzira da li je savjestan ili ne. tj. Kada se postavi neki od ovih zahtjeva. savjestan vlasnik može u roku od jedne godine od izvršenog spajanja ZAHTIJEVATI da: a) mu pripadne cijela stvar u vlasništvo. Kakva prava ima vlasnik zemljišta u ovom slučaju? Ima pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljišta po cijenama koje su bile u vrijeme donošenja sudske odluke. vlasnik zemljišta.kada vlasnik zahtjeva od graditelja da sruši objekat. zemljištu na kojem je objekat sagrađen i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade.u ovom slučaju je vlasnik zemljišta dužan graditelju isplatiti naknadu u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta u vrijeme donošenja sudske odluke. u slučaju b) . znaci da je znao i mogao je znati da ovaj gradi na njegovom zemljištu. ili da b) stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. ako rušenje ne bi bilo opravdano obzirom na vrijednost objekta ili obzirom na ponašanje graditelja ili vlasnika zemljišta (npr. Vlasniku zemljišta pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana završetka gradnje objekta. Savjestan graditelj na ovaj način postaje vlasnik na zgradi ili drugom izgrađenom objektu. c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljišta. objektivni 10 godina od završetka gradnje. kao npr. može alternativno zahtjevati: a) da objekat pripadne njemu. Graditelj može postati vlasnik samo ako je SAVJESTAN. 1. Da bi savjestan graditelj mogao steći pravo vlasništva. Ima pravo podnijetu tužbu za naknadu i to u zakonom propisanom roku. sud može i ODBITI zahtjev po svojoj procjeni. 3. Ako su i graditelj i vlasnik zemljišta SAVJESNI – postoje 3 situacije u zavisnosti od vrijednosti građevinskog objekta i zemljišta: 62 | P a g e . Subjektivni rok za podnošenje tužbe je 3 godine od dana saznanja za završenu izgradnju. potrebno je i odgovarajuće ponašanje vlasnika zemljišta. da je vlasnik NESAVJESTAN. uz obavezu naknade prometne vrijednosti stvari. b) da graditelj sruši objekat i vrati zemljište u prvobitno stanje. graditelj je naknadno saznao da gradi na tuđem zemljištu). 2. I c. obzirom na lokaciju. Ako je graditelj bio NESAVJESTAN. tj. .U tom slučaju. Građenjem na tuđem zemljištu – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuđem zemljištu reguliše u zavisnosti od savjesnosti graditelja odnosno vlasnika zemljišta. a nakon proteka tog roka ima pravo da tražiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljišta.

ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. precario. I d. 63 | P a g e . b) ako je vrijednost zemljišta veća – sud može dosuditi objekat vlasniku zemljišta i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta u visini prosječne građevinske vrijednosti objekta obzirom na lokaciju gdje je izgrađen. kome je potrebniji). a završava se protekom posljednjeg dana zakonom propisanog roka.. c) Nesavjestan posjednik.. zamjeni) i 2) ako nije pribavljen vi. pa ako neko ističe nesavjesnost. Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. i 20 godina – za nekretnine. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka izgradnje objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen). zakonom predviđeno vrijeme. c) ako su vrijednosti zemljišta i objekta približno jednake – sud objekat i zemljište može dosuditi ili vlasniku ili graditelju.a) ako je građevinski objekat znatno veće vrijednosti od zemljišta – objekat sa zemljištem pripada graditelju. b) Savjestan i nezakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 6 godina – za pokretnu stvar. i 10 godina – za nekretnine. poklonu. clam. Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uslova: 1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasništva (ugovor o prodaji. dužan je da to i dokaže. Dosjelost – sticanje prava vlasništva kod nekretnina Način sticanja prava vlasništva posjedovanjem stvari za određeno. bez obzira na dužinu posjeda ne može steči pravo vlasništva po ovom osnovu. a) Savjestan i zakonit posjednik pravo vlasništva stiče u roku od 3 godine – za pokretnu stvar. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vršili posjed stvari ako su u pitanju savjesni posjednici.onaj koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari. ali je dužan da vlasniku zemljišta isplati naknadu u visini prometne vrijednosti zemljišta. Savjesnost posjeda se predpostavlja.

npr. b) da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je stvar pravi vlasnik predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasništva (stvar predata nevlasniku u posjed na osnovu ugovora o zakupu. c) da je stvar pribavljena na javnoj dražbi. poklona) Uz navedene opšte uslove. uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari. potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedećih uslova (alternativno): a) da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inače bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. stvar je uspomena od oca. za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. iako je na njoj izgubio pravo vlasništva. sticalac mora biti savjestan. Raniji vlasnik stvari. npr. posudbi. zlatar koji vrši prodaju nakita). prijašnje vlasništvo prestaje.Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). on mora dokazati sve prethodno. Ukoliko onaj koji je dosjelošću postao vlasnik želi da se upiše u zemljišne knjige. podnosi TUŽBU ZA UTVRĐIVANJE da je stekao pravo vlasništva dosjelošću. posluzi). koji moraju biti kumulativno ispunjeni: 1. 2. može zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban značaj (afekcionu vrijednost). I f. u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći od trenutku otvaranja nasljeđa tj. naplatni pravni posao (ne može povodom besplatnog pravnog posla. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni. tj. Dakle. I e. Sticanje prava vlasništva od nevlasnika – sticanje prava vlasništva kod pokretnih stvari Opšti uslovi za sticanje prava vlasništva po ovom osnovu. 3. mora se raditi o pokretnoj stvari. Okupacija napuštene stvari – sticanje prava vlasništva kod pokretne stvari 64 | P a g e . Presuda je samo dekleratorna i služi za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Onim momentom kada je postao vlasnik. Ovaj zahtjev može postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasništva. smrti ostavioca.

Sticanje prava vlasništva na osnovu pravnog posla . Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. Međutim. NEKRETNINE Potrebno je da se zaključi pismeni ugovor i da se potpisi ugovarača ovjere kod suda. nekretnina je prodata nekolicini lica). Mogu biti prirodni i civilni.Okupacija je uzimanje u posjed napuštene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. prema Zakonu o notarima. bacanjem u smeće). onda su oni vlasnici odvojenih plodova. Napuštenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari. a savjesnost se pretpostavlja. ako su na osnovu takvog (ništavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze. 65 | P a g e . Pravo vlasništva se u ovakvim slučajevima zasniva zaključenjem ugovora (pravna osnova). ugovori o prodaji nekretnina podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Pravo vlasništva na nekretnini se stiče u momentu upisa tog prava u zemljišnu knjigu. a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. Ovaj upis se vrši pod uslovom da je sticalac savjestan. plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari. I g. a stiče se različito. Međutim. a potpisi nisu ovjereni na sudu. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke. POKRETNE STVARI Pravni posao je punovažan i kada se zaključi u usmenoj formi. Ako postoji više savjesnih sticalaca (npr.derivatno Ovdje se radi o derivativnom načinu sticanja prava vlasništva. plodovi se smatraju sastavnim dijelom glave stvari i pripadaju njenom vlasniku. Ako je ugovor potpisan. a ukoliko niko nije ušao u posjed nekretnine. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist). pravo na upis u zemljišnu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed. ugovor je ništavan. u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama. jer napuštene nekretnine postaju državno vlasništvo. Okupacijom se ne može steči pravo vlasništva na nekretnini. pravilo je restitucije. a pravo vlasništva se stiče predajom stvari u posjed sticaoca. II. Do odvajanja. Kao samostalni objekt prava. Sticanje prava vlasništva odvajanjem plodova Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodično daje glavna stvar. pravo na upis ima onaj koji je prvi predao ugovor za upis u zemljišnu knjigu. ako se glavna stvar nalazi kod plodouživaoca ili zakupca po osnovu zaključenog ugovora o plodouživanju ili zakupu. Napuštene stvari su one koje su od vlasnika vidno napuštene (npr. gdje sticalac svoje pravo vlasništva izvodi iz prava prethodnika.

spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu. III. radi racionalnije obrade zemljišta. ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasništva (npr. KOMASACIJA 66 | P a g e . arondacija. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. Za oduzeto pravo vlasništva. kada se pravo vlasništva na pokretnoj stvari stiče već u trenutku zaključenja ugovora. je oduzimanje zemljišta određenom licu i pripajanje tog zemljišta u korist drugog lica. komesacija i uzurpacija. željeznice i sl. Ova materija je uređena Zakonom o eksproprijaciji. a ako se sporazum ne postigne. koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. fiktivne prodaje: -kada se stvar od ranije nalazi u posjedu sticaoca. IV. koji će u vanparničnom postupku odrediti naknadu. te 3. Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca. kada to zahtjeva opći interes (radi izgradnje puteva. ranijem vlasniku pripada pravo naknade. predajom isprave (tovarnog lista. ARONDACIJA Ili zaokruživanje. po osnovu ugovora o posudbi ili čuvanju). po osnovu ugovora o čuvanju). 2. ključeva automobila). a nezamljoradniku naknada u novcu. skladišnice i sl. spis se dostavlja nadležnom opštinskom sudu.). Izuzetak od navedenog pravila. Postaje vlasnik u momentu pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa. i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljišta. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi. Za oduzeto pravo vlasništva. uručenjem nekog dijela stvari (npr. sipanje određenih količina pšenice u vreće). kao i pravo na posjedovnu zaštitu koje stiče samim nasljeđivanjem.Predaja se smatra izvršenom i u slučaju simbolične predaje stvari: 1.). EKSPROPRIJACIJA Prelaz nekretnine u privatnom vlasništvu određenog lica u državno vlasništvo. su 3 slučaja tzv. -kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava. a tim momentom nasljednik postaje i idealni posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (što je izuzetak od pravila) te mu pripadaju sva vlasnička prava i prava posjeda. izdvajanjem (kada su u pitanju generičke stvari – npr. Sticanje prava vlasništva odlukom državnog organa Načini sticanja prava vlasništva odlukom državnog organa su eksproprijacija. ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. Prvo se nastoji postići sporazum o visini naknade. -kada se stvar nalazi u posjedu trećeg lica.

komasacionom) području sačinjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela. njegovim nasljednicima se pod određenim uslovima može priznati pravo vlasništva na uzurpiranom zemljištu. jer je smatrao da je stvar njegova. bez obzira u čijem su vlasništvu. REI VINDICATIO . tako da svaki učesnik dobije zemljište približno iste površine i kulture koje je imao prije komasacije. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak). ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti vlasničkim tužbama.tužba za vraćanje stvari u posjed – SUD DONOSI RJEŠENJE Ovu tužbu može podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran).nevlasnika koji stvar drži bez pravnog osnova (pasivno legitimiran). Postupak sprovodi nadležna opštinska služba.Način uređivanja zemljišnih površina. Nakon toga se vrši raspodjela zemljišta iz komasacione mase. Te tužbe ne zastarijevaju. UZURPACIJA zemljišta u državnom vlasništvu Svako samovlasno zauzimanje zemljišta ili držanje zemljišta koje je u državnom vlasništvu. Uzurpantu odn. korisnih troškova u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. TUŽBENI ZAHTJEV: da mu se stvar preda u posjed. ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. Savjestan posjednik: − − − dužan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani. tako da se na određenom (tzv. − može stvar zadržati dok mu vlasnik ne nadoknadi nužne i korisne troškove. 67 | P a g e . odrediti identitet stvari i dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova. te troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari (uz mogućnost da traži odvajanje ako je ono moguće). formira manji broj većih i pravilnih parcela. protiv posjednika . 1. - Obaveze posjednika (tuženog) zavise od njegove savjesnosti. ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja.

kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova. − − dužan je naknaditi štetu koja je nastala na stvari. onda jači pravni osnov ima osoba kod koje se stvar nalazi. Na podnošenje tužbe aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar na zakonit način na temelju pravnog posla. Ako ni jedan nije u posjedu stvari. ACTIO PUBLICIANA . Jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretom (ugovor o prodaji). a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potrošio. a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. a pravo na naknadu korisnih troškova samo ako su korisni lično za vlasnika. Npr. ali kupac nije postao vlasnik jer nije izvršio upis u zemljišnoj knjizi (kod prodaje nekretnina. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena. otuđio ili uništio. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i izvršen.tužba za predaju stvari radi jačeg prava (tužba pretpostavljenog vlasnika) – SUD DONOSI RJEŠENJE To je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. u odnosu na osobu koja je stvar stekla bez tereta (ugovor o poklonu). kupio stvar a nije je uknjižio) Tužitelj mora dokazati: - da je njegov posjed zakonit (savjesnost se predpostavlja). Tužilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. onda jači pravni osnov ima onaj ko je prvi podnio tužbu. ima pravo na naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. dužan je vlasniku platiti naknadu. već momentom upisa u zemljišnu knjigu) Ako je u ovom slučaju. kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora. 68 | P a g e . Pravo da se potražuju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku. osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. da je tražena stvar individualno određena. 2. dok nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. da je posjed tuženog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. tada kupac (predpostavljeni vlasnik) može podnijeti ovu tužbu i tražiti da sud obaveže tog posjednika da mu preda stvar u posjed.Nesavjestan posjednik: − dužan je stvar vratiti stvar vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja. TUŽBENI ZAHTJEV: predaju stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova (npr. Ako su pravni osnovi iste vrijednosti. protiv osobe koja ima slabiji pravni osnov.

vlasnika poslužnog dobra (npr.tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja prava vlasništva – SUD DONOSI PRESUDU Ovu tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari. ako je drugim zakonom to posebno određeno (npr. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja. - STVARNE SLUŽNOSTI Pojam. te da se ubuduće uzdrži od uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne Tužilac mora dokazati: da je vlasnik ili predpostavljeni vlasnik. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari. da je tuženi učinio uznemiravanje kojim ometa ili ograničava njegovo pravo vlasništva. komasacije i uzurpacije). arondacije. nakon čega se donosi rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena). ACTIO NEGATORIA . oduzimanje stvari u javnom interesu u slučajevima eksproprijacije. da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretninama drugog vlasnika. da mu vlasnik poslužnog dobra dozvoli korištenje prilaza preko svog dvorišta i sl. TUŽBENI ZAHTJEV: da sud utvrdi da je tuženi izvršio uznemiravanje i da je dužan da sa uznemiravanjem prestane. kako. tj.) ili da zahtijeva da 69 | P a g e . zaštita? POJAM Pravo vlasnika povlasnog dobra (određene nekretnine). te se izriče zabrana daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novčane kazne. može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. propašću stvari. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA - kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. sticanje. - U postupku po ovoj tužbi sud odlučuje presudom kojom se konstatuje da je izvršeno uznemiravanje. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima u postupku određenom zakonom. ko ga je izvršio. prestanak.3.

U tom slučaju. npr. STICANJE PRAVNIM POSLOM – dogovaraju se pod kojim uvjetima. godišnje. onda stvarna služnost ostaje samo na parceli na kojoj je konstituisana. kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimično ne može koristiti svoje dobro bez korištenja nekretnine drugog lica (npr. odlukom suda. PRESTANAK kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra. Također se štiti posebnom konfesornom tužbom. Ako je za korištenje poslužnog dobra potrebno montirati neki uređaj. u vrijeme kosidbe. Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava služnosti. odnosno prati pravo vlasništva. ako je utvrđeno da je konstituisana služnost postala nepotrebna (vlasnik poslužnog dobra ima pravo zahtijevati da služnost prestane. Ukoliko dođe do podjele poslužnog dobra. Stvarna služnost uvijek prati povlasno dobro. Ukoliko dođe do podjele povlasnog dobra. tada služnost prestaje protekom perioda od 3 godine. vlasnik povlasnog dobra nema prilaz sa javnog puta).se vlasnik poslužnog dobra suzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini.sud će svojom odlukom zasnovati pravo služnosti kada je to nužno. to može biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. Može se ustanoviti u korist određenog lica (lična) ili u korist svakog vlasnika određene nekretnine (stvarna). a za nastanak služnosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljišnu knjigu . tj. Može se ustanoviti na određeno ili na neodređeno vrijeme. mada zakonom može biti određeno i drugačije. ODLUKOM SUDA ILI DRUGOG NADLEŽNOG ORGANA . sporazumno. pravo služnosti se stiče pravosnažnošću odluke. DOSJELOŠĆU – potrebno je da budu ispunjena dva uvjeta: da se vlasnik povlasnog dobra služio npr. 70 | P a g e . troškove snosi vlasnik povlasnog dobra. propašću jednog od dobara.. ako je postala nepotrebna) ako se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra to poštuje i ne vrši služnost. Svaka služnost vrši se na način da se što manje ometa vlasnik poslužne nekretnine. kroz period duži od 20 godina i da se vlasnik poslužnog dobra cijelo to vrijeme nije protivio tom korištenju. prolazom. stvarna služnost ostaje u korist svih dijelova. a ukoliko je to korisno i za vlasnika poslužnog dobra onda troškove snose srazmjerno korištenju. ZAŠTITA Štiti se vlasničkom tužbom zbog smetanja posjeda (Actio Negatoria) koja mora biti u zakonom propisanom roku (30 dana – subjektivni rok i 1 godina – objektivni rok). nevršenje služnosti stečene dosjelošću kroz period od 20 godina.

Vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslužnog dobra, ali i protiv trećih lica koja ga ometaju u korištenju prava. Podnosi se radi utvrđenja već stečenog prava služnosti, najčešće ako je pravo stečeno dosjelošću, pa se od suda traži da to utvrdi (konstatuje). TUŽBENI ZAHTJEV: da se utvrdi da tužitelju kao vlasniku povlasnog dobra pripada pravo služnosti, npr. korištenje pješačkog prolaza, preko poslužnog dobra tuženog (određuje se precizno koja je širina i dužina tog prolaza), a u pravilu se i pravi skica koja je sastavni dio izreke presude i to se naglašava. Tužilac mora dokazati: postojanje prava služnosti, da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tuženi vlasnik poslužnog dobra, te da ima pravni interes za podnošenje tužbe (najčešće je to osporavanje du mu pripada pravo služnosti). Ako vlasnik poslužnog dobra smatra da je pravo služnosti nepotrebno, onda tužba utvrđivanja nepotrebnosti prava služnosti.

PRAVO ZALOGA
Pravo na tuđoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari ili na tuđem pravu, na osnovu kojeg prava zalogoprimcu pripada ovlaštenje da se iz založene stvari, odnosno prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraživanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na način što od suda traži prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene. Predmet zaloga: POKRETNE STVARI I PRAVA (potraživanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl.) – pravo zaloga na ovim stvarima je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima; NEKRETNINE (hipoteka) – pravo zaloga na ovim stvarima regulisano je Zakonom o vlasničko pravnim odnosima HIPOTEKA - pojam, nastanak, hipotekarni dužnik... Pravo zaloga na nekretninama koja ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Hipoteka nastaje:
1) 2) 3)

pravnim poslom sudskom odlukom – (vrši se upis u javnu knjigu) po zakonu

Upis hipoteke se vrši u javnoj (zemljišnoj) knjizi.

71 | P a g e

Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. Može se zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Može se i prenijeti na drugog, zajedno sa prenosom potraživanja koje je osigurano tom hipotekom. Za jedno potraživanje može se zasnovati više hipoteka na više stvari, tj. nekretnina u slučaju kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraživanje ne može namiriti u cjelosti. Ukoliko bi došlo do podjele nekretnine opterećene hipotekom, nema smetnje za ostvarenje prava hipotekarnog povjerioca. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze – nedjeljivost hipoteke. Postoji mogućnost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. Hipotekarni dužnik se ne može odreći prava vlasništva na nekretnini opterećenoj hipotekom. HIPOTEKARNI POVJERILAC Uvijek je hipotekarni povjerilac banka, te joj pripada pravo da se iz hipoteke namiri kada dođe vrijeme. Realizacija takvog ovlaštenja (namirenja), ostvaruje se sudskom prodajom založene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva na namirenje u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku. Kada postoji više hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac može zasnivati hipoteku na već postojećoj hipoteci u korist treće osobe, bez pristanka hipotekarnog dužnika – NADHIPOTEKA. Služi za obezbjeđenje duga koji hipotekarni povjerilac ima prema nadhipotekarnom povjeriocu. Dakle, njome se zasniva pravni odnos između hipotekarnog i nadhipotekarnog povjerioca. U slučaju da hipotekarni dužnik pogoršava stanje založene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac može tražiti da sud naloži hipotekarnom dužniku da se od takvog ponašanja uzdrži, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoršanjem stanja založene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraživanja, dakle, može tražiti prinudnu naplatu svog potraživanja. PRESTANAK HIPOTEKE

1)

kada prestane obaveza, ispuni se tražbina (npr. hipotekarni dužnik plati potraživanje obezbjeđeno hipotekom)

72 | P a g e

2)

kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke (izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javne knjige gdje je hipoteka upisana – općinski sud) 3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari 4) kada propadne nekretnina koja je opterećena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i ništave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su: One kojima hipotekarni povjerilac ugovara ubiranje plodova na nekretnini opterećenoj hipotekom, ili tu nekretninu iskorištava na drugi način ili odredbe kojima za slučaj neizmirenja potraživanja stiče pravo vlasništva na toj nekretnini.

PRAVA STRANIH LICA
Strane fizičke i pravne osobe mogu pod zakonom određenim uslovima sticati pravo vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica, ako to zakonom nije drugačije određeno, ali i na nekretninama. Strani državljani mogu to svoje pravo prenijeti i na nasljednike. Oni koji obavljaju neku privrednu djelatnost na području Federacije, mogu sticati pravo vlasništva na stanovima, poslovnim zgradama, poslovnim prostorima, na zemljištu na kojima se ti objekti nalaze. IZUZETAK od ovoga je to da se može odrediti posebnim zakonom da stranci ne mogu steći pravo vlasništva na određenim teritorijama, npr. na nekim zaštićenim područjima. Sticanje prava vlasništva može biti ograničeno RECIPROCITETOM. Evidenciju o pravima stranih pravnih i fizičkih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Odobrenja ili saglasnosti za sticanjeprava vlasništva daje Federalni ministarstvo pravde uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova, koji vode računa o tome da li za sticanje nekih prava postoji reciprocitet. ZAKUP Daje se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministarstva

73 | P a g e

pravde, koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogućnost zasnivanja dugoročnog zakupa na period od 5 do 50 godina.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak prometa nekretninama. NEPOKRETNOSTI u smislu ovog Zakona su: poljoprivredna dobra, građevinska zemljišta, šume, šumska zemljišta, neplodna zemljišta, zgrade, stanovi, stambene zgrade, poslovne zgrade, posebni dijelovi zgrada... Nekretnine u općoj upotrebi nisu u prometu. PROMET NEKRETNINA - prenos prava vlasništva na nekretninama u svojini građana. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasništvu, slobodan je pod uvjetima određenim zakonom. Prenosom prava vlasništva na građevinskom objektu, zgradi, prenosi se i pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Prenosom prava vlasništva na nekretnini koja je izgrađena na državnom zemljištu, stiče se pravo korištenja na zemljištu ispod zgrade i zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Zemljište koje služi redovnoj upotrebi zgrade – smatra se ono zemljište koje je predviđeno regulacionim planom, a ako plan nije donešen onda zemljište određeno Rješenjem nadležnog organa općine. Prodaja nekretnina koje su u državnoj svojini vrši se JAVNIM NADMETANJEM, tj. pismenim ponudama, ili neposrednom pogodbom samo onda kada je otuđenje putem javnog nadmetanja bilo bezuspješno. Ugovori suprotni ovoj odredbi su ništavi.

74 | P a g e

UGOVOR Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti sačinjen u pisanom obliku i potpisi ugovorača moraju biti ovjereni u nadležnom sudu. Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. Ustaje se tužbom za utvrđivanje ništavosti, presuda ima deklaratoran karakter. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. Ovim zakonom određeno je da su punovažni ugovori (odnosi se na ugovore zaključene prije 1994. godine, odnosno prije stupanja na snagu ovog Zakona)
1. zaključeni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sačinjeni u pisanom obliku

ukoliko su ugovarači potpisali ugovor, a bez ovjere, ukoliko su obje ugovorne strane obveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili pretežno. Pretežno je znatno više od pola. 2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršile ovjeru potpisa. Ova pravila se primjenjuju i na predmete zatečene u radu, dakle ako u prvostepenom postupku nije donesena pravosnažna presuda, odnosno ako je prvostepena presuda ukinuta. Tada se gleda jesu li stranke svoje obaveze ispunile bar pretežno.

PRAVO PREČE KUPOVINE Prema ovom Zakonu postoji ukoliko je konstituisana na suvlasnika ili u odnosu na treću osobu (npr. na zakupca koji je tu nekretninu koristio najmanje 5 godina) Suvlasnik – može raditi sve sa svojim dijelom, ali kada dođe do prodaje, on mora napraviti ponudu u pisanom obliku, u koju unosi sve tačne podatke o nekretnini i sve uvjete prodaje. Tu ponudu mora dostaviti suvlasniku (potencijalnom kupcu) preporučeno ili u dva primjerka od kojih jedan potpisuje kupac i na njega upisuje datum kada je potpisao, a koji datum je bitan zbog toga što ako kupac u roku od 30 dana po prijemu ponude ne da nikakav odgovor na ponudu, smatraće se da ponudu ne prihvata, pa prodavac može po proteku navedenog roka nekretninu prodati trećem licu pod istim uvjetima navedenim u ponudi, ali ne i pod povoljnijim uvjetima. Ukoliko proda trećem licu po povoljnijim uvjetima (nižoj cijeni), suvlasnik sa pravom preče kupovine može TUŽBOM kod suda zatražiti poništenje tog ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodata trećem licu, s tim da je dužan prilikom podnošenja tužbe kod suda deponovati taj iznos kupovne cijene i time dati do znanja da je ozbiljan kupac. Ovaj ugovor je rušljiv. Dakle, postoje dvije vrste ugovora u prometu nekretnina koji ne proizvode pravno dejstvo: - ništavi (ustaje se tužbom za utvrđenje) - rušljivi (ustaje se tužbom za poništenje)

75 | P a g e

da se izvrši brisanje unosa u knjigama iz ratnog perioda. a sastoji se iz više katastarskih čestica. Vode se u zemljišnoknjižnim uredima općinskih sudova. godine (dakle za vrijeme ratnih dejstava) kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude. prevare i sile prenio pravo vlasništva na drugo fizičko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo. Jednostrana izjava volje kao i drugi pravni poslovi zaključeni nakon 30. Nakon toga se donosi Rješenje i dostavlja se u Zemljišnoknjižni ured. Katastarsku općinu čini određena teritorija u koju se upisuju zemljišta i zgrade jednog ili više naselja. Zemljišnoknjižni ulošci su dijelovi Glavne knjige koji čine pojedine listove te knjige i obuhvataju jedno zemljišnoknjižno tijelo.1991. ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA ZEMLJIŠNE KNJIGE Knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine. 76 | P a g e . odnosno takvi pravni poslovi su ništavi.04.1991. ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasništva. ZBIRKA ISPRAVA 3. Ta izjava mora biti potpuno slobodna (ne prinudna. Ništavost pravnih poslova zaključenih nakon 30.04. Svako zemljišnoknjižno tijelo ima svoj poseban zemljišnoknjižni uložak sa posebnim brojem. Prema tome. bila bi ništava. Ukoliko bi bila data pod bilo kakvim pritiskom. data prevarom. a pravo služnosti koje prati sudbinu nekretnine nije prepreka.ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Izjava o odricanje se daje pred nadležnim organom općine. Zemljišnoknjižno tijelo je ukupnost nekretnina jednog ili više vlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj općini i čine jedno pravno jedinstvo. Ne može se odreći prava vlasništva ako na nekretnini postoje tereti. One su javne. GLAVNA KNJIGA 2. pod manama volje). U ovakvim slučajevima mogu se tražiti i BRISOVNE TUŽBE. REGISTRI I GLAVNA KNJIGA Zbir zemljišnoknjižnih uložaka jedne katastarske općine. Zemljišnu knjigu čini: 1.

Unose se i podaci o pravnom osnovu na temelju koga je neko lice steklo neko pravo (ugovor o prodaji.) Uknjižba koja se ne temelji na punovažnom pravnom poslu. 77 | P a g e . vlasniku oduzeta poslovna nesposobnost). realni tereti ili neka obligaciona prava (npr. opis nekretnine (oranica. registri parcela. spisak titulara upisanih u zemljišne knjige. parničnom. pravo korištenja). VRSTE UPISA 1.. produženje roditeljskog prava. pravo služnosti). zgrada. sudska odluka.sadrži evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara (pravo vlasništva. Ovim se omogućava trećim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za zaključenje ugovora i sl. hipoteka. Uknjižba ili intabulacija – to je konačan upis sticanja. U ovaj list se upisuju i podaci vezani za ograničenja raspolaganja obzirom na ličnost vlasništva (npr. pa stoga ovlaštenoj osobi pripada pravo na brisovnu tužbu.).upisuju se nepokretnosti sa podacima koji označavaju broj katastarske čestice.ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK čine: 1) List A ili posjedovnica . 2. POSTUPAK ZA UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU Da bi se mogli izvršiti ovi upisi. katastarskih čestica. o darovanju). Uknjižba mora biti na temelju punovažnog pravnog posla (poklon. prenosa ili prestanka zemljišnoknjižnog prava (npr. Predbilježba ili prenotacija – to je uvjetni upis koji ima privremeni karakter upisa. npr. pravo preče kupovine. postojanje nekog spora). prekupa itd. III REGISTRI Pomoćne knjige koje olakšavaju pronalaženje podataka. površinu nekretnine i eventualne promjene (otpisi katastarskih čestica u drugi zemljišnoknjižni uložak). oni se mogu dozvoliti na osnovu Rješenja zemljišnoknjižnog ureda suda kod kojeg se vode knjige ili na osnovu sudske odluke donijete u vanparničnom. stavljanje nekoga pod starateljstvo. izvršnom ili krivičnom postupku. otkupa. oduzimanje poslovne sposobnosti. 3) List C ili teretovnica – upisuju se tereti koji opterećuju nekretninu (pravo zaloga. koja se ne temelji na pravnom osnovu nije pravno valjana. 3. dvorište). sudskih i drugih odluka) na temelju kojih su izvršeni upisi u zemljišnoj knjizi. 2) List B ili vlastovnica .. šuma. Predmetom uknjižbe mogu biti stvarna prava. red prvenstva otuđivanja. II ZBIRKA ISPRAVA Skup isprava (ugovora. prenosa ili prestanka nekog zemljišnoknjižnog prava. presuda na osnovu koje se vrši upis još nije pravosnažna ili ugovor odnosno potpisi u ugovoru nisu ovjereni). sticanja. tj. Zabilježba ili abnotacija – to je upis informativnog karaktera kako bi se publikovali važni lični odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninom (npr.

odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu. molbe osobe koja mora navesti kakav upis traži zajedno sa podacima o nekretnini i zajedno sa ispravom na osnovu koje traži upis. izrada Zemljišnih knjiga. Molbu za upis podnosi lice koje na osnovu punovažnog pravnog posla. bilo da se radi o poklonu. pravno valjanog osnova treba biti upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlasnik (sticalac). tj. itd. Osnovna i najmanja jedinica u katastru je katastarska parcela ili katastarska čestica. Prema tome ako se jedna parcela cijepa na 5 dijelova. Upis se vrši na osnovu zahtjeva. klasi. U katastar se upisuju posjednici. Uz molbu se prilaže isprava koja može poslužiti kao pravni osnov za upis (na temelju čega). molbu podnosi sticalac kako bi se prethodnik izbrisao kao vlasnik. Svrha ove evidencije je ostvarenje tehničkih. Postupak za upis i promjene u posjedovnoj evidenciji katastra vrše se po pravilima upravnog postupka. plodnosti. oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. Katastraski planovi . a sticalac upisao kao novi vlasnik.Svaki ugovor na osnovu koga se vrši prenos prava vlasništva. na temelju čega. katastarskih planova i 2. Bez ove klauzule se ne može vršiti upis u zemljišnu knjigu. KATASTARSKA EVIDENCIJA Pored Zemljišnih knjiga. onda će ona biti 100/5. kvalitetu. a ista molba odnosi se prema licu koje je upisano kao zemljišnoknjižni vlasnik ili suvlanik (prethodnik). mora da sadrži klauzulu intabulandi. nitko se ne može pozivati na nepoznavanje onog što je upisano u Zemljišnim knjigama. pored glavnog broja dobija još i podbroj. nadležni organi općine vode katastarsku evidenciju. ekonomskih. Katastar također posjeduje registar radi lakšeg snalaženja u podacima sadržanim u katastarskoj evidenciji. podjele parcela. onda ona (parcela ili čestica). zamjeni. Katastarske čestice su označene brojem. statističkih ciljeva. a u Zemljišne knjige prava vlasništva. 78 | P a g e . Katastarski operat . Katastar se sastoji od: 1.sadrže podatke o polažaju i obliku zemljišta i objekata na tom zemljištu koji pripadaju jednoj katastarskoj općini. Dakle. katastarskih operata. a on počinje od 1 pa na dalje. tj. bonitetu. a to je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvrši prijenos vlasništva sa njega na novog vlasnika (kupca). NAČELA Načelo javnosti Zemljišne knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. Ovo načelo je jako značajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. a kad dođe do cijepanja. poreskih. tj. Ovo načelo omogućava da se stranke ne pozivaju na zabludu. Prema tome. katastarskom prihodu i posjednicima.čini zbirka popisa i pregleda koji sadrže podatke o površini parcele. To je dio zemljišta koji pripada jednom posjedniku.

Poslovna zgrada – zgrada namijenjena za vršenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretežnim dijelom koristi u tu svrhu. tj. Poslovna prostorija – prostorija (jedna ili više) namjenjena za vršenje poslovne djelatnosti koja po pravilu čini jednu građevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. a druga odbiti. u knjizi još uvijek upisan prijašnji vlasnik iako mu je pravo vlasništva prestalo.Načelo upisa Prema ovom načelu zemljišnoknjižno pravo može se steći. Načelo pouzdanja u zemljišne knjige Sve što je upisano u Zemljišnim knjigama u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. Načelo legaliteta To znači da se upis može dozvoliti na osnovu isprave iz koje se može jasno zaključiti. Zakup poslovnih zgarad i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom između zakupodavca i zakupca. 79 | P a g e . Izuzetak – kada vlasnik postaje dosjelošću. U ovaj ugovor mogu se unijeti i ništave klauzule i u tom slučaju ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Može se zaključiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Prioritet se računa po vremenu prijema molbe za upis u zemljišnoknižnom uredu. Ako su istog dana primljene dvije molbe. To je odstupanje od načela upisa. Na molbi se osim datuma prijema bilježi i čas kada je molba primljena. Ovlaštene osobe u zemljišnoknjižnom uredu dužne su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen. za upis istih nekretnina prva molba koja je dospjela u ured uvažit će se. jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani s ciljem da njoj ili kome drugom izda poslovnu prostoriju u zakup. Poslovne prostorije se mogu davati pod zakup na zakonom određen način i vrijeme. u ovakvim slučajevima novi vlasnik ustaje tužbom da bi se upisao. jer Zemljišne knjige ne garantiraju istinitost tih podataka. prenijeti i prestati upisom u Zemljišne knjige (derivatni način sticanja prava vlasništva). odnosno. Načelo prioriteta Jače pravo ima onaj ko je ranije upisan.kojima se npr. Neka prava se mogu steči i na originaran način dosjelošću ili građenjem na tuđem zemljištu). UGOVOROM O ZAKUPU Ovaj ugovor mora biti sačinjen u pisanom obliku. vidjeti da se radi o punovažnom pravnom osnovu i ako je zahtjev. Ovo načelo se ne odnosi na površinu katastarskih čestica. ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ovim zakonom uređuju su uvjeti i način pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. To su klauzule: . odnosno sadržaj za upis u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem.

zakupac gubi ovo pravo izbora. a može ih ostvariti prebijanjem tih troškova sa iznosom zakupnine koji se odnosi na održavanje. dužan je da je otkloni. odnosno davanja primjerenog roka. Ovo pravo mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca. kojima se jednoj strani obećava imovinska korist ukoliko odustane od ugovora. a ako to vrijeme nije odredeno ugovorom onda je dužan zakupninu plaćati unaprijed svakog mjeseca. Bez ove prethodne obavijesti. kao npr.da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju da se ona može koristiti u svrhu određenu ugovorom. zakupac tada ima pravo da popravku izvrši na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. - 80 | P a g e . onda zakupac ima određena prava. Ukoliko poslovnu prostoriju ne preda u takvom stanju. Ukoliko je nanio neku štetu u poslovnoj prostoriji. a to je npr. ima pravo na naknadu troškova za učinjene popravke redovnog održavanja koje ne padaju na njegov teret. zakupac je dužan prethodno odrediti primjeren rok zakupodavcu da poslovnu prostoriju dovede u stanje u kakvom ju je bio dužan predati. Bez ove odgovornosti (za štetu) može postupiti samo ako se radi o hitnoj stvari. Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvrši popravku. i to najkasnije do petog u mjesecu. Posredovanje pri zaključivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vršiti samo organizacije udruženog rada koje se bave tom djelatnošću. poslovnu prostoriju koristiti samo u svrhu predviđenu ugovorom – i pri tome postupati sa pažnjom dobrog domaćina. u skladu sa odredbama ugovora. da obavijesti zakupodavca o potrebi popravke . Zakupac je dužan: - plaćati zakupninu .u vrijeme određeno ugovorom.ako u toku trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji izvrši popravka. Da bi se koristio ovim svojim pravima u ovakvoj situaciji. - zakupodavcu omogućiti preduzimanje radnji potrebnih za redovno održavanje – zakupodavac je dužan pri vršenju tih radnji voditi računa da te radnje obavi na način na koji će što manje ometati zakupca. U toj situaciji odgovara za štetu koju je tim propuštanjem nanio zakupodavcu. Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja poslovne prostorije do koga je došlo usljed njenog redovnog korištenja. Dužan je plaćati održavanje zajedničkih prostorija i uređaja. da odustane od ugovora. PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA Zakupodavac je dužan . ili da traži srazmjerno smanjenje zakupnine. Zakupac ove popravke može izvršiti na teret zakupodavca i kada ga prethodno nije obavijestio. zakupac je dužan obavijestiti zakupodavca o toj potrebi za popravkom i odrediti primjeren rok za vršenje popravke.- kojima zakupodavac ili treće lice obećavaju zakupcu imovinsku korist ukoliko isprazni poslovnu prostoriju i preda je zakupodavcu ili trećoj osobi. na teret zakupodavca. ili da na teret zakupodavca poslovnu prostoriju dovede u stanje potrebno za normalno obavljanje djelatnosti. - Zakupac u ovakvim situacijama ima i određena prava.

Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana po isteku toga vremena. Uručenje otkaza: Otkaz se suprotnoj strani uručuje preko nadležnog suda. otkazni rok iznosi 6 mjeseci. Otkazni rok može teći samo od 1. gdje navodi razloge da zakupodavac to recimo čini iz obijesti. Može dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo uz saglasnost zakupodavca. Ukoliko u parničnom postupku sud utvrdi da su razlozi zakupca opravdani i da je on u pravu. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU - - istekom ugovorenog vremena otkazom odustankom PRESTANAK ISTEKOM UGOVORENOG VREMENA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na određeno vrijeme smatra se. Moraju se navesti razlozi otkaza i rok za pražnjenje poslovnih prostorija. sud će UKINUTI OTKAZNI NALOG. po isteku vremena na koje je zaključen. neovisno je li ugovorom zaključen na određeno ili na neodrđeno vrijeme ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i to: a) ako zakupac i nakon opomene poslovne prostorije koristi suprotno ugovoru ili poslovnim prostorijama nanosi znatnu štetu. Kada sud uruči OTKAZNI NALOG zakupcu. a zakupodavac se tome ne protivi. odnosno po prestanku zakupa. Rok za podnošenje prigovora je 8 dana od dana dostave naloga. sud bi nalog PODRŽAO. ili 15.Po isteku ugovora. sve ide na parnicu. Ako otkazuje zakupac – navode se razlozi i rok za preuzimanje ispražnjenih prostorija. zakupodavac može tužbom kod nadležoog suda tražiti predaju ispražnjenih prostorija. U suprotnom slučaju. PRESTANAK UGOVORA OTKAZOM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen na neodređeno vrijeme ne može prestati otkazom prije isteka roka od 1 godine od dana zaključenja. nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije. U tom slučaju. prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme. 81 | P a g e . Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispražnjene i predate. dana u mjesecu. Sporovi po tužbi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim.Ne može vršiti izmjene ili prepravke poslovne prostorije bez odobrenja zakupodavca. dužan je poslovnu prostoriju predati u stanju u kojem je bila kada ju je uzeo u zakup. Punovažnost otkaza: biće punovažan kada između dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakup protekne vrijeme određeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). zakupac ima pravo na prigovor. PRESTANAK NA OSNOVU ODUSTANKA Zakupodavac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme. ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju. a ako taj rok nije određen ugovorom.

b) ako zakupac u roku od dva mjeseca i nakon opomene ne plati zakupninu zakupodavcu. OSTALE ODREDBE O PRESTANKU UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija može prestati ako je poslovna prostorija eksproprisana ili je u stanju da predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi. političke ili umjetničke prirode. umjetnička djela. reprodukovanje.. Ukoliko se radi o djelu pod pseudonimom čiji autor nije poznat. VRSTE AUTORSKIH PRAVA 1.individualno određena tvorevina iz raznih oblasti (književnosti. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva bez obzira na vrstu. postoji opasnost od rušenja). Razlozi za PSEUDONIM mogu biti lične. članci. nauke. imovinska 2. dramska. izvođenje.raznih djela. Strana koja odustaje od ugovora dužna je obavijestiti suprotnu stranu i odrediti rok preuzimanja odnosno pedaje poslovnih prostorija. Taj rok ne može biti kraći od 30 dana od dana obavještenja o odustanku. saobraćaj ili okolne objekte (npr. umnožavanje. ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati. I prevodi dijela. muzičke obrade i druge prerade umjetničkih djela koja čine novo djelo. a pravna lica mogu biti samo NOSIOCI PRAVA. zbirke pa čak i zbirke sudskih odluka. književni tekstovi. Ova prava su prenosiva. Zakupac može odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa. Autorom se smatra osoba čijim je imenom i prezimenom ili pseudonimom djelo označeno. brošure. 82 | P a g e . autorsko pravo pripada tada izdavaču djela. Autor može biti samo fizičko lice. Ukoliko se neka od strana na ovo ogluši. Naslov djela je zaštićen kao i samo djelo. način i oblik izražavanja). moralna I IMOVINSKA – sadrže ovlaštenja autora na iskorištavanje. knjige. U tom slučaju treće lice postaje zakupodavac. Autor djela – lice koje je stvorilo određenu intelektualnu tvorevinu. Autorska djela su pisana djela.. Ugovor o zakupu ne prestaje kada treće lice kupovinom ili po drugom osnovu postane vlasnikom zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. Ovim zakonom regulisani su autorskopravni odnosi. Autorsko djelo . druga strana ustaje tužbom tražiti prava.

Za zastupanje pred sudovima i drugim organima.Za njihov prenos potreban je UGOVOR. Ništav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskorištavanja svih svojih budućih djela. autorska imovinska prava postaju državno vlasništvo. ovlaštenje autora čije je pravo predmet spora. kompozitora.. odnosno iskorištavanje autorskog djela a) ne može to pravo prenositi na treća lica bez saglasnoti autora. nosioci autorskog prava i organizacija kojima je autor pripadao. tj. Predmet autorskog ugovora može biti i djelo koje još nije stvoreno.. Poslije smrti autora. djelo postaje slobodno i njime se može koristiti svako lice bez ograničenja.. Pravo autora na iskorištavanje djela može se u potpunosti ili djelimično uz naknadu ili bez naknade prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za određeno vrijeme. roditelji. Protekom tih rokova. ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA Lice čije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu tog prava kao i naknadu štete. Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnošenje tužbe kod suda za zaštitu autorskih prava. b) nije ovlašteno da prilikom korištenja unosi u autorsko djelo bilo kakve izmjene. bračni drug. Pravo na zaštitu imaju pored autora: koautori. Ukoliko nema nasljednika. Ugovor koji nije u pisanoj formi ne proizvodi pravno dejstvo – ništav je. 83 | P a g e . skraćenju ili bilo kojem mijenjanju djela kao i to da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijeđa njegov ugled. njihovi nasljednici. pravo da se usprotivi deformiranju. dovršeno. II MORALNA – sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora da bude priznat i označen kao autor pod svojim imenim ili pseudonimom. Imovinska prava autor može prenijeti na fizičko ili pravno lice i TESTAMENTOM. autorska imovinska prava mogu koristiti nasljednici u rokovima predviđenim u Zakonu o autorskim pravima. Lice na koje je preneseno autorsko pravo. Jednako su zaštićena i imovinska i moralna autorska prava. Poslije smrti autora. Dužnost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdržava od postupaka koji bi korisnika ometali u vršenju prenesenog autorskog prava. organizacije autora moraju imati posebnu PUNOMOĆ. ako ugovorom nije drugačije određeno. Nasljeđuju ih djeca. Zaštitu svojih prava autor može ostvarivati tužbom kod suda. autorska moralna prava mogu vršiti i organizacije autora: savezi književnika. Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo on mora biti u pisanom obliku. Mogu se prenijeti i zakonskim NASLJEĐIVANJEM. pa ta lica stiču status nosioca autorskog prava. filmskih umjetnika.

sud može dosuditi naknadu nematerijalne štete po pravilima Zakona o obligacionim odnosima. Sud uvijek odlučuje cijeneći sve okolnosti u skladu sa Zakonom o autorskim pravima i Zakonom o obligacionim odnosima. iskrene i otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. NAČELO SAVJESNOSTI I POŠTENJA To načelo ukljucuje da su ugovorne strane pri zasnivanju obligacionih odnosa savjesne. tako i po pravilima o sticanju bez osnova. To vrsenje prava ne smije ukljucivati samovolju. NAČELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA Zabranjeno je vrsenje prava u obligacionim odnosima protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno i priznato. 84 | P a g e . obijest. umjetnosti. Zakonom je predviđeno i izdavanje privremenih mjera. U slučaju povrede moralnog autorskog prava. autor može zahtijevati plaćanje ugovorene ili za tu vrstu posla uobičajene naknade uvećane za 200 %. Kod zloupotrebe prava problem je u vrsenju odnosno u nacinu vrsenja tog prava. Lice čije je autorsko pravo povrijeđeno može zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju štete. po prestanku autorskog prava autora. mora se vrsiti na nacin kojim se ne dovodi u nepovoljniji polozaj suprotna strana.U slučaju povrede imovinskog autorskog prava izvršene namjerno ili iz nepažnje. onda se primjenjuju pravila Zakona o obligacionim odnosima u kojem je regulisana naknada štete. Zaštitu moralnih autorskih prava pored autora mogu preuzeti i akademije nauka. Znaci. OSNOVNA NAČELA? NAČELO RAVNOPRAVNOSTI Znači da su stranke odnosno ucesnici u obligacionim odnosima potpuno ravnopravni tj. Ukoliko je šteta nastala. nepaznju. bez obzira na to da li mu je zbog povrede pričinjena materijalna šteta. Oni bi bili aktivno legitimirani da ustanu tužbom ukoliko bi došlo do skrnavljenja. da ni jedna od njih ne smije da iskoristava svoj jaci ekonomski ili neki drugi polozaj koristeci se time da nametne obavezu drugoj strani koju inace ne bi po redovnoj strani prihvatili. Takvo ponasanje se iziskuje od obje strane.

ucesnika u pravnom prometu. Isto tako kod ugovora na srecu i besplatnih ugovora vrijedi. Duznost i obaveza da se preuzete obveze ispune. Povreda ovog nacela najcesce se manifestuje kao prekomjerno ostecenje. NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA? Ugovori . opet nema prava na pobijanje ugovora. NAČELO ZABRANE PROUZROKOVANJA ŠTETE Necelo da se svako mora uzdrzavati od postupka koji nanosi stetu. Ova paznja zavisi od vrste preduzetih obaveza. Ucesnici u obligacionim odnosima duzni su da ostvarivanju svojih prava uzdrzavaju se od postupaka kojim bi se otezalo izvrsenje obveza drugog ucesnika. sve sto trebaju obavljati u skladu dobog domacina. profesionalca . One su odgovorne za ispunjenje obaveza. Za posljedicu ima rusljivost. NAČELO EKVIVALENCIJE (jednake vrijednosti uzajamnog davanja) Ovo nacelo dolazi do izrazaja kod dvostranih teretnih ugovora sto znaci da ono sto je obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi. ugovor pobijati zbog prekomjernog ostecenja. Pri izvrsenju preduzetih obaveza ucesnici u obligacionim odnosima duzni su se ponasati sa paznjom dobrog privrednika ili odnosno dobrog domacina ili sa povecanom paznjom dobrog strucnjaka. Ovo nacelo ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora. Svako se mora uzdrzavati od ucinjenja stete drugom u obligacionom odnosu. Ako je nesto kupljeno na javnoj drazbi pa je data neuporedivo veca cijena od stvarne vrijednosti stvari koja je kupljena i prema tome doslo do prekomjernog ostecenja a time i povrede nacela ekvivalencije. sporazumom ili na temelju zakona kada on to propisuje. 1.to je paznja koja se zatjeva od strucnih lica. kod ugovora na srecu ili na javne drazbe. ili se obje strane međusobno obavezuju da izvrše određene činidbe. Paznja dobrog sturcnjaka. 85 | P a g e . Pažnja dobrog privrednika je pravni standard koji se odosi na pravna lica i vrsioce samostalnih djelatnosti. Duzni su se ponasati tako da ne ometaju izvrsenje obaveze od strane drugih osoba. Preuzeta obaveza moze prestati samo saglsanom voljom tj. jer je kupljena recimo iz emotivnih razloga.NAČELO ZABRANE ISKORIŠTAVANJA MONOPOLNOG POLOŽAJA Zabranjeno je iskoristavanje monopolnog polozaja kojim se sticu materijlne i druge koristi koji se ne temelje na radu ili stvaraju neravnopravan polozaj u poslovanju. paznja dobrog domacina odnosi se na gradane u svakodnevnim njihovim aktivnosima. Stranka prodala kucu po nerealnoj cijeni a nije znala za pravu vrijednost . Vi ste dobrovoljno pristali na nesto i vi dajete ogromnu vrijednost za to. Preuzete obaveze se moraju do kraja ispostovati na ugovoreni nacin i u dogovorenom roku. Ako kupite sliku i za nju date vecu vrijednost nego sto je njena prava vrijednost. Ovo nacelo dolazi do izrazaja i kod zelenaskih ugovora. na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna ugovrna strana (dužnik) drugoj strani (povjeriocu) izvrši određenu činidbu. u ovoj situaciji ne moze se traziti.tada je ugovor rusljiv.

nagrada za najbolji roman). 1 UGOVOR? Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određ. cinjenje ili trpljenje moguc. da je predmet obveze davnje. 5. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. konkurs za izradu projekta. ček. To je dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju obligaciono-pravni odnosi kojim se jedna strana. pozorišne i dr.To je mješanje u tuđe poslove. činidbu ili se obje strane obvezuju na vršenje činidbe.To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. bitno je da se strane u ugovoru poslovno sposobne (poslovna sposobnost stiče se sa 18 godina pod pretpostavkom da je osoba duševno sposobna. karte (ulaznice). ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. 86 | P a g e . Može biti nužno i korisno. djelimicno je sposobno time sto moze zakluciti punovazan ugovor o radu i slobodono raspolagati svojom zaradom. konsoman) c) Legitimacioni papiri – su željezničke. Ovo se odnosi na fizicka lica. Sticanje bez osnova . oglas da se pronađe izgubljena stvar. bonovi i sl. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). dopusten. Pored ovoga. Pravna lica poslovnu sposobnost stiču upisom u javne knjige. Tu spadaju: a) Javno obećanje nagrade – kojim se neodređeni krug lica poziva da za nagradu poduzme neku radnju.bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao.To su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov.To je protupravna radnja kojom se činjenjem ili propuštanjem drugome prouzrokuje šteta. Čak i ona mldb. u pravilu (dužnik). lica koja su zaključula brak sa 16 godina. b) Vrijednosni papiri – su pismene izjave kojim se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. tj da je sposobna da se sama stara o svojim pravnim interesima). obvezuje dr. uz obavezu sticaoca da je vrati. ili da se nađe u određenoj situaciji (npr. Jednostrana izjava volje . uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. 4. pri čemu je štetnik dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima . strani (povjeriocu) izvršiti određ. Lice starije od 15 god. odreden ili odrediv. 3. (na ispitu se moraju znati uslovi) 2. pravnih učinaka.Prouzrokovanje štete . Poslovodstvo bez naloga . ili da postigne neki uspjeh. vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog . Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUČENJE PUNOVAŽNOG UGOVORA Za zakljucenje punovaznog ugovora potrebna je saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora. tim momentom stiču poslovnu sposobnost. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr.

IZLAGANJE ROBE 87 | P a g e . mogao da trpi da susjed crpi vodu sa njegovog imanja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor. ili c) konkludentnim radnjama (npr. Cilja zasnivanja ne može biti suprotan osnovnim načelima obligacionog prava. ali od toga odustane bez osnovanog razloga. kimanjem glave. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili naknadno (kao odobrenje). Negativne cinidbe mogu se sastojati u necinjenju. mogu ali i ne moraju dovesti do zaključivanja ugovora. dopustena. za punovažnost ugovora je osim izjave volje potrebna i saglasnost trećeg lica. sa namjerom da se zaključi ugovor. Zasnivanjem stvarnog prava stice se pravo na stvar. kada kupac na osnovu ponude pošalje prodavcu cijenu). tj. OPĆA PONUDA To je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredenom broju lica. cinjenu (kod ugovora o djelu). ne smije pregovaračima stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti. U nekim slučajevima. Zasnivanjem obligacionog pravnog odnosa stice se samo pravni osnov za pribavljanje stvari odnosno. odredena ili odrediva. tj odredeno pozitivno ili negativno ponasanje duznika. kada je po odredbama Porodičnog zakona potrebo da organ starateljstva odobri otuđenje imovine lica koje je pod starateljstvom.Predmet obligacionog odnosa moze biti cinidba. Pregovarači su pregovore dužni voditi ozbiljno. Pregovori koji predhode zaključivanju ugovora ne obavezuju. U pravilu predmet duznikove obveze moze biti svaka cinidba koja je moguca. U trpljenju kada npr. IZJAVA VOLJE Kod izjeve volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o bitnim sastojcima ugovora. za sticanje stvarnog prava. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr. Osnovna karatkteristika obligacionog prava da ono nije pravo na stvari vec licno pravo na neke stvari. I taj prijedlog sadrzi bitne sastojke ugovora i vazi kao ponuda ukoliko drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja i obicaja. Ponuda je prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjena nekom licu koja mora da sadrzi sve bitne elemente ugovora tako da bi se njenim prihvatom mogao zakljuciti ugovor. b) uobičajenim znacima (rukovanjem. Npr. Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude. kod prodaje su to predmet i cijena). Pozitivne cinidbe mogu se sastojati u davanju (kod kupoprodajnih ugovora). nekad i šutnjom). jer ukoliko tako postupi odgovaraće za štetu prouzrokovanu pregovorima. To isto se odnosi i na lice koje je imalo namjeru zaključiti ugovor. te u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Izjava volje za zaključenje ugovora može se dati: a) riječima.

KADA JE PONUDA PRIHVAĆENA? kad ponudilac primi izjavu ponudenog da prihvata ponudu. Moze se odrediti i rok za prihvatanje. pa je ona zbog toga zakljucila ugovor. Ako ponuđeni prihvati ponudu. zavisi od prirode ugovora. ako to pismo nije datirano. DO KADA PONUDA OBAVEZUJE? Ponuda pobavezuje ponudioca do isteka roka. Ako je prihvatanje ponude izvrseno sa zakasnjenjem to ce se tretirati kao nova ponuda od strane suprotne strane. tj. onda se racuna od dana predaje pošti. već samo poziv da se učini ponuda pod navedenim uslovima. tj. SLANJE OGLASA I KATALOGA Sa cjenovnikom i tarifom. prevara.To je jedna vrsta ponude. Ponuda se moze opozvati ako je ponuđeni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. kada ponuđeni posalje stvar ili plati cijenu. Nema dejstva odredba u ponudi u kojoj ponudilac upozorava ponuđenog da ce sutnju smatrati prihvatanjem ponude. Sa oznacenjem cijene smatra se kao ponuda. 88 | P a g e . Ovo je od značaja za valjanost ugovora.. bitna zabluda. prividan (fiktivan) ugovor. FORMA PONUDE U obliku koji se zahtijeva za ugovor koji se treba zaključiti.u tom slučaju odgovara za štetu. TV-a. ponuđenog. nesporazum. a ponuđać se ogluši. takav ugovor je rusljiv i moze se traziti njegovo ponistenje. Ako nema roka.oni ne predstavljaju ponudu za zakljucenje ugovora. oglasi putem štampe.. KAKO SE TUMAČI ŠUTNJA PONUĐENOG? - Šutnja ne znaci prihvatanje ponude. Kakvo dejstvo imaju mane volje na punovažnost ugovora? PRIJETNJA Ukoliko je ugovorna strana ili neko treci pod ovim okolnostima izazvao opravdan strah kod suprotne strane. MANE VOLJE Prijetnja. letaka... onda se smatra da teče od datuma oznacenog u ponudi.

a fakticki sklapate ugovor sa licem C. zakljuce ugovor o prodaji a zele ugovor o poklonu a sve u cilju obmane trece strane. Moze biti zabluda o glavnom predmetu . FIKTIVNI UGOVOR Svjesni sporazumni nesklad volja i njegovog ocitovanja.npr.. Ako je prevaru učinilo treće lice. Zabluda o licu – npr. Posljedice su rušljivi ugovori!! Bitno je da je doslo do zablude kod bitnih elemenata ugovora. Zabluda o prirodi pravnog posla – npr. Strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora i kada zabluda nije bitna. Zabluda o bitnim svojstvima glavnog predmeta – npr.npr. odredenu parcelu. Samo izgleda da su zakljucili ugovor iako fakticki ugovorne strane ne zele zakljuciti ugovor. ozbiljna prijetnja. PREVARA Namjerno dovođenje u zabludu ili držanje u zabludi nekoga. ja mislim kupujem za jednu cijenu a u ugovor unesena druga cijena. Zakljucuju ugovor koji ne zele (simulirani). vi ste u uvjerenju da kupujete jednu parcelu. kupujete zlatnu narukvicu a ona je samo pozlacena. a u stvari zele drugi ugovor (desimulirani). to dakle vi mislite. od strane druge strane ili trećeg lica. a u ugovor se unosi druga parcela ili kad je u pitanju cijena. sa ciljem da se stvori lazna predstava kod trecih lica. kako bi se na taj način došlo do zaključenja ugovora.. Ovaj ugovor nema učinka!! On je nepostojeći! 89 | P a g e . ugovorne strane htjele da zaključe ugovor o zajmu. sklapate ugovor sa licem A ili B.Strah mora biti opravdan. a u stvari zaključile ugovor o ostavi. situacija kada kupujete neku nekretninu. Radi se o zakljucenju ugovora bez namjere da se time ostvari neki cilj. Moze se traziti ponistenje ugovora. ona će uticati na punovažnost ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. ZABLUDA Može biti bitna i ona djeluje na punovažnost ugovora. Nesuglasnost između određene predstave i faktickog stanja koja se odnosi na bitne elemente ugovora.

Ako je ugovor zakljucen pod odložnim uslovom.. ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljucenja. USLOVI KAO NAČINI OGRANIČENJA UGOVORA Ako nastanak ugovora zavisi od neizvjesne činjenice. SREDSTVA OSIGURANJA UGOVORA? 90 | P a g e . Ukoliko su ugovorene strane pored ostalog ugovorile da ce ugovor zakljuciti u pisanom obliku i pri tome su se dogovorili o svim bitnim elemetnima ugovora. ugovor pretaje vaziti kad se uslovi ispune. npr. ne proizvode pravno dejstvo. prinudnim porpisima. Medutim. ugovor se može zaključiti i pod uslovom. Tada ispunjenjem obveza ugovor ostaje na snazi (konvalidira). Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma. a propustile su da ovaj dogovor ispostuju samo u dijelu kojim su se obvezale da ce ugovor saciniti u pisanom obliku ali su neovisno od toga preuzete obveze ispunile u cjelost. Takvi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem preuzetih obaveza. vracanje datog. pravilo je restitucija tj. Posljedica ako ugovor zaključi osoba koja nema poslovnu sposobnost? Ništav ugovor! FORMA UGOVORA? Pravilo je da su ugovori neformalni ukoliko posebnim zakonom nije propisana određena forma. onda je ugovor ništav. Nedopušteni i nemogući uvjeti? Ništav je ugovor u kome je postavljen odlozni ili raskidni uslov suprotan ustavu. jer ovo uvjetovanje punovažnosti ugovora formom ima isto dejstvo kao da je forma zakonom uvjetovana. Zakon o naslijedivanju takode. Ukoliko je nesto dato na temelju nistavog ugovora. Ako to nije moguce onda se daje naknada u novcu po cijenama u vrijeme donosenja sudske odluke.. POSLJEDICE Ugovori koji nisu zakljuceni u zakonom prpoisanoj formi su ništavi. Ako je zakljucen pod raskidnim uslovom. a forma nije ispoštovana. ako su strane pisanom formom uvjetovale punovaznost ugovora.Subjektivni rok se racuna od dana saznanja za povrede bitnih elementata. moralu drustva. Ako je zakonom propisana forma ona se mora ispostovati. pa se uslov ispuni. Zakon o prometu nepokretnosti propisuje određenu formu ugovora.

Nakon što se počnu ispunjavati obaveze iz ugovora. ne moze se dati odustanca. dakle kada se ugovor ne izvrši. ODUSTANCA Davanjem odustance svaka ugovorna strana moze se ovlastiti da odustane od ugovora.KAPARA Određena imovinska vrijednost. najcesce novac. Ako nije određen rok za davanje odustance. koji jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. Primalac kapare stice pravo vlasnistva na toj imovini koja je data kao kapara (na novcu najčešće) DEJSTVO KAPARE Obezbjeđuje izvršenje ugovora i u pravilu se uračunava u cijenu. ne moze odustati od ugovora. Ako strana koja je primila kaparu ne ispuni obaveze iz ugovora stiče obaveze. 91 | P a g e . POSLJEDICE - U slučaju ispunjenja ugovornih obaveza. Odustancu je duzna dati istovremeno sa davanjem izjave o odustajanju. PREDUGOVOR? Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljucenje glavnog ugovora. Unaprijed se dogovaraju da ce isplatom odredenog iznosa moci da odustanu od ugovora. Ona strana koja je dala kaparu (kaparisala). Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj da ce dati odustanicu ona poslije toga vise ne moze zahtijevati izvrsenje ugovora. Ako nije odreden rok onda se opet uzima 6 mjeseci ili neki drugi rok. sve zavisno od prirode posla. a ako to nije moguće onda naknadu štete. kapara se vraća ili se uračunava. U slučaju neispunjenja. ako ga ne izvrši davalac kapare: druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora. Zakljucenje glavnog ugovora moze se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zakljucenje. Preugovor mora biti zakljucen u obliku (formi) koji je propisan za zakljucenje glavnog ugovora. U njemu treba odrediti i rok za zakljucenje glavnog ugovora. Predugovor mora da sadrzi sve bitne elemente glavnog ugovora. ako ga ne izvrši primalac kapare: davalac može po izboru tražiti izvršenje ugovora ili naknadu štete i vraćanje kapare ili iznos dvostruke kapare. onda ovlastena strana moze odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreden za ispunjenje ugovora. dok suprotna strana stiče određena prava.

ako se ne postupi po tome onda presuda zamjenjuje glavni ugovor. Zastupništvo je način preduzimanja pravnih poslova za drugoga. 3) na osnovu izjave volje zatupanog . Obvezuje samo na zaključenje. ZASTUPANJE (PUNOMOĆNIK) Ugovor kao drugi pravni posao moze se zakljuciti i preko zastupnika (punomocnika). Zastupanje može nastati: 1) na osnovu zakona .zastupanje na osnovu punomoći. jedino tada prestaje obveza na zakljucenje ugovora. Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobivenog ovlaštenja. u kome jedno lice (zastupnik) u granicama dobijenih ovlaštenja zaključuje ili preduzima jedan ili više pravnih poslova za drugoga (zastupanog) .Kakav zahtjev se još može postaviti? Ukoliko jedna strana neće da zaključi ugovor u predviđenom roku.zakonsko zastupanje (npr.sa istim pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zaključeni odn. Zakonom o privrednim društvima određeno je da društvo zastupa direktor. zakljuci kao punomocnik u ime drugog bez njegovog ovlastenja. Prenosenje zastupanja na drugog jemoguće samo ako mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom.Ako su se u vremenu od zaljucenja predugovora do momenta kada je trebao da se zakljuci glavni ugovor izmjenile okolnosti toliko da predugovor ne bi bio ni zakljucen da su te okolnosti ranije postojale. Ako ugovor zakljuci neovlastena osoba. obavljeni po samom zastupanom licu. 2) može proizilaziti iz statuta ili akta nadležnog organa. Ukoliko nema ni naknoadnog odobrenja u takvoj pravnoj situaciji strana sa kojom je ugovor zakljucen moze od neovlastenog punomocnika traziti nakandu stete ukoliko je u 92 | P a g e . obvezivace neovlasetno zastupanog samo ukoliko je naknadno ugovor odobrio. Dejstvo zastupanja? Ugovor koji zakljuci zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlastenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. U tom zahtjevu sudu treba da stoje dvije stvari: obveza za zaključenje (tuženi se obavezuje na zaključenje). onda se može tražiti sudskim putem da sud obaveže tu drugu stranu na zaključenje ugovora. a ne i na izvršenje glavnog ugovora! Izuzetak . a Porodičnim zakonom da roditelj zastupa maloljetno dijete).

2. smrću odn.može se učiniti izjavom bez posebne forme. Forma punomoći Ugovor o punomoćstvu je u pravilu neformalan ugovor. PUNOMOĆ Davanje punomoći Punomoć je . opozivom punomoći od strane vlastodavca . S obzirom na opseg ovlaštenja. u granicama zakona. a to znaci da nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlastenja za zastupanje. isključujući otuđenje i raspolaganje. prestankom pravne osobe kao punomoćnika. 3. Punomoć mora imati odgovarajuću formu samo ako se odnosi na ovlaštenje zaključenja ugovora za koje je zakonom predviđena posebna (najčešće pismena) forma. prestankom pravne osobe koja je punomoć dala – osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljedbenike. preuzimanje mjenične obaveze. - 93 | P a g e . Punomoćnik može biti i pravna osoba. punomoć može biti: a) opšta (generalna) . i njome ovlastiti punomoćnika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su uobičajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica.otuđenje i raspolaganje dobrima vlastodavca). upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom vlastodavca).izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire redovnog poslovanja (npr. Punomoć prestaje 1.izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim dobrima davaoca punomoći (npr. pravna osoba. Posljedice prekoračenja ovlaštenja? Kada zastupnik prekoraci granice ovlastenja zastupani je u obavezi samo ako je to prekoračenje odobrio.trenutku zakljucenja ugovora bila savjesna.izdaje se u slučajevima kada posao za vlastodavca ima poseban ekonomski značaj (npr. jer se za takva ovlaštenja zahtjeva specijalna punomoć.ovlaštenje za zastupanje što ga vlastodavac pravnim poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomoćstvu) daje punomoćniku. c) vanredna . smrću odn. b) posebna (specijalna) . sklapanje ugovora o jemstvu. Poslovna punomoć Poslovnu punomoć može dati. ugovora o poravnanju).

dakle vrši sve pripreme za zaključenje ugovora. i odlučiti da se to preda općini prebivališta. onda se samo ta odredba i ima smatrati ništavom a ugovor ostaje na snazi. Poslovna punomoć može biti ograničena na određenu vrstu poslova ili na određene poslove. samo neka odredba ugovora je ništava. uzeti zajam i voditi spor. bitna zabluda i prevara čine ugovor rušljivim.Poslovni punomoćnik ne može otuđiti ili opteretiti nekretnine. u slučaju prekomjernog oštećenja. Paulijanske tužbe i dr. ili kada je to propisano ZOO ili drugim zakonom izričito za pojedinačne slučajeve (npr. tada se može odbiti zahtjev strane koja je šta primila na osnovu takvog ugovora. a donosi se deklaratorna presuda. dužna je to vratiti – restitucija! Ako je ništavost zbog suprotnosti ustavnom poretku i dr. Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. ništav je). preuzeti mjenične obveze ili obveze jamstva. prikupljanja naredbi. ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. Pravo da zahtjeva utvrđenje ništavosti ima svako zainteresovano lice i nadležni tužilac. jedna strana po osnovu ovakvog pravnog posla dala šta drugoj strani. dok u slučaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje. NIŠTAVI UGOVORI Ugovor je ništav ako je protivan ustavnom uređenju. kada su prilikom zaključenja ugovora postojale mane volje (prijetnja. trgovački putnik ima samo ovlaštenje na posredovanje da bi došlo do zaključenja ugovora koji će sklopiti njegov poslodavac. ali ta ograničenja imaju učinak prema trećem samo ako je za njih znao ili mora znati. kod tzv. 94 | P a g e . On nema pravo da zaključuje ugovor. - Trgovački putnik Trgovački putnik ima ovlaštenje posredovanja i nastojanja pronalaženja kupaca. moralu društva.).. a pravo na isticanje prigovora ništavosti ne zastarjeva. sud vodi računa o savjesnosti! Dakle. ako nije dobio posebnu punomoć za svaki takav posao. tj. OBORIVI) UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba (lica između 14 i 18 godina koja nisu zaključila brak po odobrenju suda. U donošenju ovakve odluke. Djelimična ništavost – npr. RUŠLJIVI (POBOJNI. vrši prodaju na kredit. U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje. kao i punoljetna lica kojima je ograničena poslovna sposobnost). naplati cijenu. Posljedice ništavosti: U slučaju ništavog ugovora. prinudnim propisima. Prema tome.

Oštećena strana može tražiti od suprotne strane da izvrši nadopunu cijene do prave vrijednosti stvari ili da traži poništenje pravnog posla. Posljedice poništenja Posljedica poništenja je restitucija primljenog. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. može tražiti poništenje ugovora u zakonom propisanom roku: subjektivi rok – 1 godina od dana saznanja za razloge rušljivosti. Ovdje je bitno rukovoditi se načelom ekvivalencije i ukoliko je ono narušeno ima za posljedicu rušljiv pravni posao! Pojavljuje se kod dvostranih pravnih poslova. objektivni rok – 3 godine od dana zaključenja rušljivog ugovora. ZELENAŠKI UGOVOR Zelenaški ugovor je dvostrano-obvezni teretni ugovor. Izuzetak – ukoliko je do prometa došlo na javnoj dražbi pa je neko iz sentimentalnih razloga npr. može se zahtjevati novačana naknada. Posljedica zelenaškog ugovora Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. Načela povrijeđena ovakvim ugovorom su načelo zakonitosti i načelo savjesnosti i poštenja. teško materijalno stanje. kupio nešto „iznad stvarne cijene“. Samo savjesna strana u času zaključenje ugovora može postaviti ovakve zahtjeve. nedovoljno iskustvo. objektivni rok – 3 godine od zaključenja. a ako to nije moguće. Poništenje se može tražiti u zakonom određenim rokovima za poništenje rušljivih ugovora: subjektivni rok – 1 godina od saznanja.Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena. lakomislenost ili zavisnost druge strane. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE Očigledan nesrazmjer uzimanja i davanja. kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde. ako za to postoje zakonom propisani uslovi: 95 | P a g e . a savjesna je samo ako u času zaključenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. Najčešći slučaj je kod prometa nekretninama. RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor. Ugovor se može i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog ugovarača). Bitno je da je u vrijeme zaključenja ugovora došlo do očigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima. te su samim tim ništavi.

3. Ako su obje stranke prisutne pregledu kupac je dužan odmah staviti primjedbe zbog vidljivih nedostataka. zbog prekomjernog oštećenja. samo u tim slučajevima se može tražiti raskid ugovora! ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJELNE I PRAVNE NEDOSTATKE Pravila o neodogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na dvostranoobavezne teretne ugovore. zbog promjenjenih okolnosti. Ako nije došlo do ispunjenja.. 6. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. 4. Ali i u ovom slučaju povjerilac može održati ugovor na snazi i po isteku roka. a kod ugovora u privredi bez odlaganja. po samom zakonu istekom tog roka. 96 | P a g e . 5. 1. a ako se radi o skrivenim nedostacima. a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. tj. tj. Dužnik može i po proteku roka da ispuni obavezu. vanrednih situacija (poplava. ukoliko bez odlaganja obavijesti dužnika da želi ispunjenje ugovora. kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu (klauzula u ugovoru da se ugovor raskida ako ugovorna strana ne plati određeni novčani iznos). povjerilac može tražiti raskid ugovora. Odgovornost za materijalne (fizičke) nedostatke Postoji ako stvar koja je predmet ugovora: a) nema izričito ugovorena svojstva ili b) nema uobičajena svojstva. ali ako povjerilac hoće da raskine ugovor. Dejstvo promijenjenih okolnosti na raskid ugovora Ako je nakon zaključenja ugovora došlo do nepredviđenih. zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari.uglavnom do okolnosti koje ne zavise od ugovornih strana). Kupac je dužan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom stručnom na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana.1. Ovo sve važi i ako rok nije fixno određen. Raskid ugovora zbog neispunjenja Ako se radi o fiksnom roku ispunjenja ugovora (bitni element tog ugovora je ispunjenje obaveze u određenom roku) a dužnik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku. pod uvjetom da su te okolnosti nastupile prije isteka roka za ispunjenje ugovornih obaveza – samo u tim slučajevima te promijenjene okolnosti imaju dejstvo na raskid ugovora. ograničenje uvoza. ugovor se raskida automatski. mora dati dužniku naknadni rok. 2. Ako ni u naknadnom roku obaveza ne bude ispunjena. zbog neispunjenja. tako da primalac (kupac) ne može koristiti stvar na predviđeni način. ugovor se smatra raskinutim. koje otežavaju jednoj strani da ispuni obavezu. u drugim slučajevima koji su zakonom propisani. onda u roku od 8 dana računajući od dana kada je nedostatak otkrio..

tj. b) Umjesto toga može tražiti od prodavca da se smanji cijena na iznos umanjene vrijednosti stvari s tim da će zadržati stvar sa tim nedostatkom. nije mogao upotrebljavati stvar sa nedostatkom i stoga nije ostvario prihode – izgubljena dobit). TUMAČENJE UGOVORA Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. pravo (npr. pravo služnosti) koje ograničava kupčevo pravo (vlasništva). Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava trećeg lica na stvari. U situaciji da treće lice oduzme stvar od kupca. c) Tražiti raskid ugovora ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku stvari bez nedostatka. 2. kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu je mogao biti nepoznat. ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg lica koje kupčevo pravo isključuje. Nema objektivnog roka. Dakle radi se o subjektivnom roku. 97 | P a g e . a u slučaju kada su prava kupca umanjena ili ograničena. Međutim. umanjuje ili ograničava. Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima pravo (kupčeva prava): a) Tražiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda istu drugu stvar bez nedostatka. ugovor između prodavca i kupca se raskida. kupac ima pravo i na naknadu štete ako je pretrpio štetu zbog nedostatka stvari (npr. Kada se pojavi takav nedostatak kupac treba pozvati prodavca da otkloni takav nedostatak (npr.Prodavac neće odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak pokazao nakon 6 mjeseci od predaje stvari kupcu. ili b) ako na stvari postoji neki teret odn. da prenese pravo vlasništva na njega). već tražiti zajedničku namjeru ugovarača i odredbu shvatiti kako to odgovara načelima Zakona o obligacionim odnosima. a ne one strane koja je napravila formular. Stvar ima pravni nedostatak: a) ako prodavac nema pravo vlasništva na stvari jer to pravo pripada nekom drugom koji može od kupca zahtijevati predaju stvari (tužba rei vindicatio). kupac može tražiti raskid ugovora ili smanjenje cijene. Osim navedenih prava. Ne treba se doslovno držati riječi. Nejasne odredbe ugovora zaključenog prema unaprijed odštampanom formularu tumačit će se u korist druge strane. Odgovornost za pravne nedostatke (odogovornost za evikciju) Postoji ako je primalac (kupac) od strane trećeg lica onemogućen u redovnoj upotrebi stvari.

a kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja sa ispunjenjem obaveze. Odgovornost mldb. jer na novčanim potraživanjima se kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuje kamata. Odnosi se samo na nenovčana potraživanja. Neodgovorna lica: koja nisu sposobna za rasuđivanje zbog npr. povjerilac može alternativno zahtjevati od dužnika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da plati ugovornu kaznu. UGOVORNA KAZNA (ima značaj u privrednim sporovima) Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvrđen iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dužnik obećava da isplati povjeriocu u slučaju da ugovorenu nenovčanu obavezu: a) ne ispuni ili b) neuredno je ispuni ili c) zakasni sa njenim ispunjenjem. paritet forme). odgovara prema općem pravilu odgovornosti za štetu. OPĆE PRAVILO 98 | P a g e . Ako je prolazno nesposoban. Dakle. a poseban značaj ima u privrednim sporovima. oštećeni može da dokaže da je u času prouzrokovanja štete mldb. za štetu? Ne odgovaraju ni djeca između 7 i 14 godina. Često se predviđa u samom ugovoru kao posebna klauzula. a moguće je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni. 2 UZROKOVANJE ŠTETE Šteta se može javiti kao materijalna šteta u vidu smanjenja nečije imovine (obična šteta) ili spriječavanja njenog povećanja (izmakla korist) ili kao nematerijalna šteta .nanošenje fizičke ili psihičke boli ili straha. Izuzetno. I djeca do 7 godina su neodgovorna. ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo. teret dokazivanja je na oštećenom! Mldb. to je pravilo. Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjeriočevog potraživanja. Ako dužnik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni način. Mora biti ugovorena u formi predviđenoj za ugovor iz koga proizilazi dužnikova obaveza (tzv. I prolazna nesposobnost ima značaja. bio sposoban za rasuđivanje. neodgovoran je ako nije svojom krivnjom doveden u takvo stanje. zaostalosti i sl.Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumačiti u smislu koji je manje težak za dužnika.

Dakle. onda za štetu odgovara taj kome je stvar povjerena. odgovara onaj ko je dužan da se po zakonu ili odlukom nadležnog organa ili ugovorom ima nadzor nad njima. onda z štetu odgovara onaj ko je stvar protivpravno oduzeo (ukrao). ODGOVORNOST ZA DRUGOG Za nesposobne odgovaraju drugi. Oslobođenje od odgovornosti – ukoliko imalac dokaže da šteta potiče od uzroka same stvari. a ovaj ga nije mogao izbjeći niti se zaustaviti. U slučaju nužne odbrane. RODITELJI Za štetu koju je prouzrokovali dijete do 7 godina uvijek odgovaraju po pravilu objektivne odgovornosti.. ne treba dokazivati krivnju). Ukoliko je stvar nekome povjerena. tj. MOTORNO VOZILO – odgovornost za štetu 99 | P a g e . djelatnosti. obvezati štetnika na naknadu štete. situacija kada je štetu prouzrokovalo lice koje nije odgovorno. (Ovo je princip subjektivne odgovornosti) – odgovornosti po osnovu krivnje. (dakle. otkloniti. Oštećeni mora dokazati samo uzročno posljedičnu vezu između djelovanja opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete. Za dijete starije od 7 godina odgovaraju po općim pravilima odgovornosti. ako je stvar ukradena. čije se dejstvo nije moglo predvidjeti. npr. To znači da je imalac opasne stvari odn. Može se osloboditi te odgovornosti ako dokaže da je vršio nadzor u skladu sa obavezama i da bi šteta nastala i pri najbrižljivijem staranju. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu od te stvari odn. ali se može osloboditi od odgovornosti u zakonom predviđenim slučajevima. a lice koje vrši nadzor nad njim nije u mogućnosti da naknadi štetu. bogat ali nije odgovoran) i oštećenog.. Oštećeni je dužan da dokaže samo uzročnu vezu između učinioca i štete. udario pješaka koji je „izletio“. Ne odgovaraju ako je šteta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu ili ustanovi. štetnik nije dužan naknaditi štetu napadaču. ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVIČNOSTI npr. obvezuje neodgovorno lice! (subjektivna odgovornost) ŠTETA NASTALA DJELOVANJEM OPASNIH STVARI ILI DJELATNOSTI Princip objektivne odgovornosti. Onda se ide po principu pravičnosti. Sav ostali teret dokazivanja je na štetniku. Dakle. za nju i odgovara. osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivnje.Onaj ko je prouzrokovao štetu. Tada sud može obzirom na materijalno stanje štetnika (npr. Imalac opasne stvari – to je vlasnik stvari. ovdje se krivnja ne dokazuje.

e) ako je neko određeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih poslova potrebnih za održavanje lične higijene. Razlika se dosuđuje u obliku rente. sud može odrediti visinu štete prema vrijednosti koliku je ta stvar imala za oštećenog. oštećenja zdravlja. NAKNADA ŠTETE MATERIJALNA ŠTETA U pravilu se ide na uspostavljanje ranijeg stanja kakvo je bilo prije štete. velika razlika između radnih mjesta). duševne boli i strah. Odgovornost je srazmjerna stepenju krivnje. Ovaj vid štete se manifestuje kao: a) izgubljeno izdržavanje ili pomaganje – koje se određuje licu koga je npr. a kao posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao. Solidarno se odgovara za štetu nanesenu trećem licu.Pravilo je da se odgovara po osnovu subjektivne odgovornosti (ispituje se krivnja). Može biti doživotno ili na određeno vrijeme. Oštećenom u ovom slučaju pripada pravo na razliku između zarade koju je ranije ostvarivao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede. b) gubitak zarade – koja se kao naknada dosuđuje oštećenom koji je pretrpio povredu zbog čega ima smanjenu radnu sposobnosti. poginuli član porodice izdržavao a na teret štetnika u obliku rente. pa u tu svrhu mora angažovati drugu osobu. NEMATERIJALNA ŠTETA Ova naknada se u pravilu dosuđuje za pretrpljene fizičke bolove. f) moguće je dosuditi naknadu zbog nemogućnosti napredovanja u poslu (npr. dosuđuje naknada u novcu. Uvijek se postavlja zahtjev i sud donosi odluku. c) renta se može dosuditi i ako oštećeni ima nepokrivene troškove liječenja i dr. Naknada se u obliku rente U slučaju smrti. povrede. kamata se dosuđuje od dana donošenja sudske odluke po cijenama u vrijeme presuđenja. 100 | P a g e . a ako nije moguće onda naknada u novcu. Visina dosuđene rente može se mijenjati zavisno od promijenjenih okolnosti (npr. • kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom učinjenim s umišljajem. invalidnost i gubitak sposobnosti). d) renta se može davati kao naknada za pojačanu ishranu. Obaveza naknade štete dospijeva u momentu nastanka štete! Ali i ako se npr. da bi se kroz taj period uspostavilo normalno stanje. pripada mu pravo na naknadu tih izdataka.

c) izostanak protučinidbe. onda naknađuju štetu u jednakim dijelovima.Vodi se računa o jačini bolova. 2) da kod osiromašene strane postoji zabluda ili neznanje. a na drugoj do umanjenja (osiromašenja). U sporovima povodom određivanja nematerijalne štete angažuju se vještaci – stručnjaci medicinske struke koji utvrđuju postojanje bolova i straha. d) isplata jednog duga dva puta. Kada se može tražiti vraćanje za sticanje bez osnova i ko može tražiti? 101 | P a g e . b) naknadni prestanak osnova. djeca. dakle ne kao saizvršioci. odnosno uvjerenje da ima obavezu nešto da plati. I ona lica koja su prouzrokovala štetu radeći nezavisno jedan od drugog. ukoliko se ne može utvrditi tačan doprinos svakog pojedinačno. straha.i njihovom trajanju. Tako isto podstrekač ili pomagač. Solidarni dužnik – npr. roditelji). njihov intenzitet i trajanje. neku obavezu. ali ako to nije moguće. ukoliko je među njima postojala trajna zajednica života. ODGOVORNOST VIŠE LICA ZA ISTU ŠTETU Odgovornost je solidarna. u situaciji ako plati više od svog udjela koji je bio dužan platiti. Sud uvijek pokušava da utvrdi udio svakog od saizvršilaca. 3) da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani. može tražiti od ostalih sudužnika da mu plate – REGRESNA PARNICA. Može li se naslijediti potraživanje nematerijalne štete? Može se naslijediti samo ako je utvrđeno pravomoćnom presudom. Pojedini slučajevi sticanja bez osnova su: a) isplata nepostojećeg duga (nedugovanog). Za slučaj smrti ili teškog invaliditeta – pravo na naknadu za duševni bol imaju samo članovi uže porodice (bračni drug. 3 STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni određeni uslovi.. i to: 1) da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine. I u ovakvim slučajevima može doći do primjene principa pravičnosti.. Moguće je da pravo na tu vrstu naknade steknu braća i sestre.

vjetar odnio krov). nagrada za najbolji roman). U slučaju poslovodstva protivnog zabrani gospodara posla. međutim. Opoziv: Obećanje se može opozvati na način na koji je učinjeno kao i ličnim saopćenjem. 3. nema pravo na ove naknade i još je obavezan da nadoknadi eventualnu štetu. onaj ko je dato obećanje ispunio a nije znao. a ukoliko on neće to da nastavi. prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je želio kupiti). nužno poslovodstvo bez naloga . 102 | P a g e . a onaj ko je prije opozivanja učinio izvjesne izdatke radi izvršenja radnje određene u javnom oglasu ima pravo na naknadu tih izdataka. 4 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je neovlašteno miješanje u tuđe poslove vršenjem nekog posla u korist drugog lica. U slučajevima nužnog i korisnog poslovodstva – vršiocu tog posla pripadaju i neka prava.postoji ako je nezvano vršenje tuđeg posla poduzeto radi otklanjanja neposredno predstojeće štete. 5 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Jednostrane izjave volje su . poslovođa bez naloga je dužan to završiti i tada mu pripada pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova kao i naknada za izdatke koje je imao.postoji ako neko poduzima posao za drugo lice iako zna da mu je to lice zabranilo da to čini. tj.postoji ako nije nužno već korisno za drugo lice. vrijednosni papiri i legitimacioni papiri. izuzev: a) ako je u tom momentu zadržao pravo da traži vraćanje ili b) ako je to učinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraćanje).izjave na osnovu kojih nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov. znači o poslu koji ne trpi odlaganje (npr. niti je mogao znati da je obećanje nagrade opozvano ima pravo zahtijevati da mu se da obećana nagrada. korisno poslovodstvo bez naloga . zbog čega između ta dva lica nastaje obligacionopravni odnos. Razlikujemo: 1. Javno obećanje nagrade Poziv kojim se javnim oglasom neodređeni krug lica poziva da za nagradu: a) poduzme neku radnju.Vraćanje može tražiti onaj koji izvrši isplatu. ako to obećanje nije prethodno opozvano na zakonom propisani način. da je bio u uvjerenju da je dužan to učiniti. Dužan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on nastavi sa obavljanjem tog posla (u slučaju npr. Međutim. konkurs za izradu projekta. pod uslovom da je u vrijeme plaćanja bio savjestan. ili b) da postigne neki uspjeh. ne može tražiti vraćanje datog onaj ko je izvršio isplatu znajući da nije dužan. 2. vršilac posla pribavi nešto bez ovlaštenja ali jw to korisno za poslodavca (npr. ili c) da se nađe u određenoj situaciji (npr. oglas da se pronađe izgubljena stvar. ako je vjetar odnio krov pa komšije pristupe jer pada kiša). Tu spadaju: javno obećanje nagrade. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla .

Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione znake. Ugovor prelazi na PRIJEMNIKA i ta druga strana. Pristanak na ustupanje je punovažan ako je dat u formi ugovora iz kojeg proističe. karte (ulaznice). Taj treći (treće lice) tada postaje nosilac svih prava i obveza iz ugovora. taj treći stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku. USTUPANJE UGOVORA Svaka strana u dvostranom ugovoru ako na to pristane druga strana.). tovarni list i dr. Ne može biti veća od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju. UGOVOR U KORIST TREĆEG Kada neko u svoje ime ugovori potraživanje u korist trećeg. Isprave koje sadrže obavezu za izdavaoca. uz napomenu da u njima nije naznačen povjerilac. broj na znaku koji se izdaje u garderobi). Istovremeno ona ima i karakter naknade štete zbog toga što je kod novčane obaveze povjerilac lišen upotrebe svog novca. Zakonske ili tzv. Ugovarač ima pravo od dužnika zahtijevati da izvrši obavezu u korist trećeg. Dužan je platiti dužnik kada zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. konsoman. ako šta drugo nije ugovoreno. pozorišne i dr. Vrste: Ugovorene kamate Predviđene ugovorom. ček. Legitimacioni papiri Željezničke. koji predstavljaju samo dokaz za određenog povjerioca da je s njim zaključen dvostrani ugovor (npr. Ugovaranje veće stope od dozvoljene ne čini ugovor ništavim. Ne odgovara za ispunjenje i ne jamči ispunjenje obveza iz ugovora ovoga koji je preuzeo (prijemnika). bonovi i sl. jer kamata se dosuđuje do dozvoljenog iznosa. kada je pristala na ustupanje. zatezne kamate Koje predviđa zakon za slučaj postojanja novčane obaveze.Vrijednosni papiri Pismena izjava kojom se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (mjenica. 103 | P a g e . KAMATE Naknada za korištenje tuđeg novca ili za korištenje drugih zamjenjivih stvari. istupa iz ugovora. može ustupiti ugovor nekom trećem. Ustupilac odgovara za punovažnost ugovora.

Plaća se na iznos glavnog duga za vrijeme od dospijeća do isplate. NAČINI PRESTANKA OBAVEZA? 104 | P a g e . Takva izjava se više ne može opozvati. U stvari. zakonom . Ove obaveze mogu nastati ugovorom.ZOO predviđa odustancu povodom koje dužnik ima dvije mogućnosti: a) može ispuniti ugovornu obavezu. zakonski . jednostranom izjavom volje . npr. FAKULTATIVNA OBAVEZA Kod njih postoji obaveza koja se odnosi samo na jedan predmet uz ovlaštenje dužnika da se svoje obaveze može osloboditi davanjem nekog drugog predmeta koji je određen pravnim poslom ili zakonom. To je tužba za naknadu kamata. testamentom . Izbor se smatra izvršenim u momentu kada je dužnik obavijestio drugu stranu (povjerioca) o tome šta je izabrao. ugovor . npr. npr. U ovom slučaju. Povjeriocu pripada pravo da tužbom traži zbir neisplaćenih zateznih kamata.ako ostavilac obaveže nasljednika na davanje legata predajom određeneog predmeta. ali je dužnik obavezan po svom izboru dati samo jednu od njih da bi se oslobodio obveze. po stopi određenoj zakonom koji reguliše tu materiju. Ova vrsta obaveze može nastati na osnovu ugovora. na osnovu zakona ili jednostranom izjavom volje. davalac izdržavanja može plaćati izdržavanje ili primiti izdržavano lice u svoje domaćinstvo na izdržavanje. ali da se te obaveze može osloboditi ako isplati određeni iznos. to se procesne kamate (koje se dobijaju tužbom). npr.kod sastavljanja legata nasljedniku se može odrediti obaveza da legataru preda određene stvari ili isplati određeni iznos novca.u slučaju zakonskog izdržavanja. Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaćanje kamate na kamatu. npr. zakona ili testamenta. ALTERNATIVNE OBAVEZE Obveze kod kojih dužnikova obveza ima dva ili više predmeta. taj zbir neisplaćenih kamata se posmatra kao glavnica na koju se dodaju kamate. ili b) može odustati od ugovora davanjem odustanice.kod zaključenja ugovora o prodaji kupac se obavezuje prodavcu isplatiti određeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar.

Vrste: a) jednostrana . da postoje međusobne potraživanja. 105 | P a g e . U preboj ne mogu potraživanja koja se ne mogu plijeniti po pravilima izvršnog postupka. potraživanja iz namjernog uzrokovanja štete i potraživanja zbog smrti ili teško narušenog zdravlja ili ona iz osnova zakonskog izdržavanja. 3 OTPUST DUGA Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje obaveze a dužnik se s time saglasi.nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuženog da ne osporava potraživanje povjerioca. da su oba potraživanja dospjela (nastupili rokovi). da glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete. koja je predmet dužnikove obaveze. Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma za punovažnost (nema veze sa formom glavnog ugovora).. 2 PREBOJ ILI KOMPENZACIJA Da bi došlo do preboja moraju biti ispunjeni uvjeti: 1. Kada nastupa preboj? Momentom kada se ispune zakonske pretpostavke za prijeboj. 2. ona potraživanja koja su data dužniku na čuvanje ili posudbu.kada se međusobna potraživanja komenziraju na osnovu sporazuma imaoca tih potraživanja.kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno potraživanje stavlja u preboj svoje potraživanje. 3. b) ugovorna . ali da ističe svoje (dužnikovo) potraživanje prema tužitelju i zahtjeva od suda da ta potraživanja prebije. a kod sudske kompenzacije mora postojati i izjava pred sudom. otkaz smrt dužnika ili povjerioca 1 ISPUNJENJE OBAVEZA Pod ispunjenjem podrazumjevamo – valjano izvršenje dugovane činidbe.1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) ispunjenje obaveza raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija sjedinjenje (konfuzija) nemogućnost ispunjenja protek vremena. c) sudska .

obaveza glavnog dužnika ne prestaje. Ovo zato što je nemoguće da jemac sam sebi garantuje za ispunjenje obveze. Kada taj rok istekne. mjesto i način ispunjenja obaveze. ugovornoj kazni i sl. izuzev kada je ugovoreno ili zakonom određeno da se poslije isteka roka ovaj odnos može produžiti na neodređeno vrijeme. kada jedno isto lice postane i povjerilac i dužnik. NOVACIJA) Obveza prestaje kada se povjerilac i dužnik saglase da postojeću obvezu zamijene novom (novim ugovorom). (npr. 5 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Obaveza prestaje sjedinjenjem. neprekidno kroz određeno vrijeme) sa određenim rokom prestaje. Sporazum povjerioca i dužnika kojim oni mijenjaju rok. naknadni sporazum o kamatama. 8 SMRT DUŽNIKA ILI POVJERIOCA Smrću dužnika ili povjerioca obaveza ne prestaje. To su uglavnom događaji koji su doveli do nemogućnosti ispunjenja za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i da je nomogućnost nastupila u periodu od zaključenja ugovora do vremena kada je obveza trebala biti ispunjena (stavljanje stvari van prometa itd). a ne samo jedne obveze iz ugovora.u kojim slučajevima se obaveza gasi njihovom smrću: 106 | P a g e . važi pravilo da ga svaka strana može prekinuti otkazom (izjavom volje jedne od ugovornih strana). umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazume da dužnik isplati određeni novčani iznos kao zajam). Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed određeno. a pri tome nova obaveza mora da ima drugačiji predmet i pravni osnov (npr. – ne smatraju se novacijom. ako su otac i sin u obligacionom odnosu pa smrću oca njegov sin postane jedini nasljednik) Ako je obaveza upisana u javnu knjigu obaveza sjedinjenjem prestaje tek kada se izvrši upis brisanja. prestaje i obveza. U slučaju kad jemac postaje povjerilac. Odnosi se samo na indivudialno nezamjenjive stvari! 7 PROTEK VREMENA. (npr.4 OBNOVA (PRENOV. Izuzeci . 6 NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogućnost odnosi na ispunjenje svih obveza. kada zakupac produži upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupnog odnosa. OTKAZ Trajni dugovinski odnos (to je odnos gdje se izvršenje činidbe koja je predmet obaveze dužnika izvršava stalno. prestaje samo jemstvo. a zakupodavac se tome ne protivi). jer ona prelazi na nasljednike.

2) Ako su povjerilac i dužnik izričito u ugovoru predvidjeli sa obaveza prestaje smrću jednoga od njih. ili u kojima treba da se izvrši neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava. Za punovažnost cesije potrebno je da se između povjerioca (ustupioca) i trećeg lica (prijemnika) zaključen ugovor o cesiji. Prekluzivni rokovi . što znači da je dužnik može ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti. sud će po prigovoru dužnika da je potraživanje zastarjelo odbiti tužbeni zahtjev. Time se ne gasi pravo povjerioca. obaveza dužnika (dok kod zastarnih rokova takve posljedice ne nastupaju. U tom ugovoru ne učestvuje dužnik. već samo po prigovoru dužnika. već se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava. smrću primaoca izdržavanja kod ugovora o doživotnom izdržavanju). Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom propisanog roka predviđenog za zastarjelost.1) Ako je obaveza nastala s obzirom na lična svojstva ili lične sposobnosti dužnika – obaveza se gasi njegovom smrću. već i samo subjektivno pravo povjerioca odn. alimentacija. U vrijeme zastare računa se i period koji je protekao u korist dužnikova prednika (npr u slučaju nasljeđivanja. ali ako to ne učini. ZASTARJELOST? To je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada protekne zakonom određeno vrijeme. tj. obaveza slikara da izradi portret). tj. naknada neimovinske štete. (npr. Na prekluziju sud pazi po službenoj dužnosti! CESIJA? To je promjena povjerioca. Razlika između prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedećem: kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tužbu u materijalnom smislu. 3) Ako je proroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smrću jedne od ugovornih strana (npr. gubi se samo pravo na tužbu ali ne i subjektivno pravo). ne zahtijeva se njegov pristanak. penzije ne mogu se prenositi.strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tužba. 107 | P a g e . potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvršnog postupka (dio plaće. a povjerilac podnese tužbu. Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove. Dužnikova obaveza kao naturalna i dalje postoji. Cesija je ustupanje potraživanja sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice. gubi se pravo na podnošenje tužbe. računa se i vrijeme do smrti ostavioca). Ne može se izvršiti prenos slijedećih potraživanja: potraživanja vezanih za ličnost povjerioca i potraživanja koja se po svojoj prirodi protive vršenju prenosa. Sud po službenoj dužnosti ne pazi na zasterjelost.

ugovor o djelu). insolventan. Zakon formulise porodicu kao životnu zajednicu roditelja i djece i drugih krvnih srodnika. usvojenje. U pravilu svaki dug se može preuzeti izuzev onog koji je lične prirode. Ugovor o preuzimanju duga mora biti sačinjen u istom obliku u kojem je bio sačinjen ugovor kojeg preuzima. Zbog toga dužnik može istači sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem povjeriocu. srodnika po tazbini. Na osnovu ugovora o preuzimanju duga. bracnim odnosima i starateljstvom. Pristanak se može dati izričito ili prećutno. usvojilaca i usvojenika. Vanbracna zajednica jeste zajednica zivota zene i muskarca koji nisu u braku ili u vanbracnoj zajednici sa nekom drugom osobom. PREUZIMANJE DUGA? To je ugovor između dužnika i trećeg lica kojim treće lice prima na sebe obvezu duga. već ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dužnikom. raniji dužnik se neće osloboditi obveze. Porodicni zakon u FBiH ureduje najprije porodicu. Međutim ako je novi dužnik prezadužen. U odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dužnika. znači važi pravilo pariteta. 108 | P a g e . raniji dužnik se oslobađa obveze. Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca. pravne ucinke vanbracne zajednice. te neke od postupaka nadleznih organa u vezi sa porodicnim odnosima. To je zajednica koja traje najmanje tri godine ili krace ako je u njoj rođeno dijete.potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju (npr. Može se i ugovoriti zabrana prenošenja. Novi dužnik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraživanja. starateljstvo. Cesijom se položaj dužnika ne može pogoršati. kao i lica iz vanbračne zajednice. brak pravne odnose u braku odnose roditelja i djece.

bez obzira da li je i raniji brak prestao. 3. Za postojanje braka potrebno je: 1. Nasilnicko ponasanje je svako narusavanje fizickog ili psihickog integriteta. Medutim i ovdje zakon pravi izuzetke. Najcesce to su teske i krajnje opasne bolesti. BRAK? zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. maceha i pastorak.. prevare. ovdje moze doci u obzir i izvrsenje krivicnih djela koja su ucinjena protiv dostojanstva i morala. bračni partneri mogu po svojoj volji sklopiti brak i pred vjerskim službenikom.. Ako nema nekog od ovih uslova. stepena iskljucivo. trudnoca zene sa drugim muskarcem. Ono je opisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova. POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA 109 | P a g e . trajna i neizljeciva spolna nemoc. istinski sto znaci da je produkt svijesti a ne prisile. nakon sklapanja građanskog braka. tako zakljucen brak nema pravnog ucinka! Pravo na tuzbu za utvrdivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes. ali i organu starateljstva. To vazi i u odnosu na usvojenja. da su buduci bracni partneri razlicitog spola. Za odobrenje takvoj osobi da zakljuci brak sem navedenog neophodno je da je i zakljucenje braka ocito u njenom interesu. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bracni partner u strahu izazvanom prijetnjom prisiljen ili je bio u zabludi o nekoj bitnoj osobini drugog bracnog partnera. osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasudivanje. jer brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik. sklapa se saglasnom izjavom volja pred matičarem kao državnim službenikom. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA Za punovaznost braka potrebno je: Brak ne moze sklopiti osoba koja je vec u braku. 2. da su buduci bracni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka.U porodici je zabranjeno nasilnicko ponasanje bracnog partnera ili bilo koje drugog clana porodice. taj pristanak je dobrovoljan. i ako se utvrdi da postoje opravdani razlozi sud moze dozvoliti zakljucenje braka. zet i tasta. Izuzetno moze sklopiti brak i osoba koja je nesposobna za rasudivanje ako se utvrdi da je ona sposobna da shvati znacenje braka i obaveze koje proizilaze iz braka.. Brak se ne moze zakljuciti ni izmedu krvnih srodnika u ravnoj i pobocnoj liniji do 4. Brak ne mogu sklopiti ni svekar i snaha. ocuh i pastor. da je pristanak izjavljen pred maticarem. Najcesce se ovdje radi o zabludi odnosno okolnosti koje bi bracnog partnera odvratile od zakljucenja braka da je za njih ranije znao.

Razvod braka se moze zahtijevati: 1. tuzbom 2. RAZVOD BRAKA? Bracni partner moze traziti razvod braka ako su bracni odnosi tesko i trajno poremeceni. zahtjevom za sporazumni razvod braka Muz nema pravo na tuzbu za razvod braka za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 3 godine. te isprava su ispunjeni uslovi za postojanje i punovaznost braka. Maticar na osnovu izjava srednika da zele sklopiti brak i na drugi nacin provjerava uslove da li postoje za punovaznost i za postojanje braka. 3. proglasenjem bracnog partnera za umrlog. Sud ce razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je brak trajao najmanje 6 mjeseci ili ako postoji sporazum bracnih partnera sklopljen u postupku 110 | P a g e . Izuzetno brak se moze zakljuciti i pred jednim bracnim partnerom uz prisustvo punomocnika drugog bracnog partnera. 4. smrcu bracnog partnera. 2. Nakon toga ako nema prigovora maticar upoznaje bracne partnere sa njihovim pravima. Uz prijavu se podnosi izvod iz matične knjige rodenih a nekada je potrebna i druga dokumentacija. Brak sklapaju bracni partneri uz prisustvo maticara i dva svjedoka.Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu maticaru u opcini u kojoj zele sklopiti brak. razvodom. Sklapanje braka pocinje izvjestajem maticara da su bracni partneri prisutni. obavezama a i znacenjem braka. PRESTANAK BRAKA Brak prestaje: 1. Poslije ovakvog zakljucenog braka bracni partneri mogu zakljuciti brak i pred vjerskim sluzbenicima. da na osnovu njihovih izjava i izjava svjedoka. dogovara sa njima dan sklapanja braka i preporucuje im da se uzajamno obavijeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove bilo iz oblasti zdravstva ili neka savjetovalista. ponistenjem.

Usvojenjem se zasniva roditeljski. Za priznanje ocinstva i materinstva djeteta koje je navrsilo 14 god. kontakata roditelja i djece. Muskarac koji je priznao ocinstvo. nacin odrzavanja osobnih odnosa. Ako je materinstvo i ocinstvo utvrđeno sudskom odlukom. potreban je i pristanak djeteta. sudom.posredovanja. USVOJENJE? To je poseban oblik porodicno pravne zastite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajuceg roditeljskog stranja. Muskarac koji sebe smatra ocem djeteta moze tuzbom osporavati ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje. Priznanje materinstva i ocinstva je neopozivo! Ocinstvo se moze priznati i prije rođenja djeteta ali ono proizvodi pravno dejstvo samo ako je dijete rođeno zivo. Priznanje moze biti dato i u testamentu. Ocem djeteta rođenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra se muz majke djeteta. a odnosi se na ostvarivanje roditeljskog staranja. odnosno srodnicki odnos. Ovakva tuzba moze se podnijeti sa navrsenih 25 godina zivota djeteta. organom starateljstva. moze podnijeti tuzbu za osporavanje ocinstva. Materinstvo i ocinstvo se moze priznati pred maticarem. ali samo uz uslov da se utvrdi njegovo ocinstvo. moze biti dato i poslije smrti djeteta ali samo uz uslov da je dijete ostavilo potomstvo. Ono se moze zasnovati kao: 111 | P a g e . OSPORAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Dijete moze osporavati materinstvo ili ocinstvo osobi koja je u maticne knjige rođenih upisana kao njegov roditelj. izdrzavanje djece. onda nije dozvoljeno osporavaje takvog utvrđenja (DNK analiza). Prije pokretanja postupka za razvod braka obaveza je podnijeti zahtjev ovlastenom licu bilo fizickom ili pravnom za posredovanje. Sud i pored ovih uslova nece dozvoliti razvod braka ako sporazum koji se tice djeteta nije u njegovom interesu (interesu djeteta). PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA? Djetetova majka je zena koja ga je rodila. i notarom. a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.

Vanbracni partneri koji zive najmanje 5 godina u vanbracnoj zajednici zajednicki mogu potpuno usvojiti dijete. Usvojilac moze biti i strani drzavljanin ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moze biti usvojeno u BiH. potpuno 2. Potrebna je suglasnost organa socijalne zastite za usvojenje djeteta. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje dok traje nesposobnost. Posebni uvjeti sa potpuno usvojenje? Potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godina zivota. Postoje i izuzeci da usvojilac moze biti i straiji od 45 godina ali razlika izmedu uvojioca i usvojenika ne smije biti veca od 45 godina.1. Roditelji su zajednicki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. te maceha ili ocuh djeteta koje se usvaja. 3. Ne moze se usvojiti ni dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. koja ne pruza dovoljno sigurnosti da ce pravilno ostvarivati roditeljsko stranje. RODITELJSKO STARANJE? To je skup odgovornosti. prodaja djece. U takvom slucaju ako je dijete starije od 10 godina i sposobno je da shvati znacaj usvojenja potreban je i njegov pristanak. 112 | P a g e . Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra. a iz razloga koje propisuje zakon. 2. sa izuzetkom da mu roditelji nisu poznati. duznosti i prava roditelja koje ima za cilj zastitu licnih i imovinskih prava i interesa. nepotpuno. Roditeljsko staranje se moze ograniciti ili oduzeti odlukom nadleznog organa. Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izricit pristanak i u odnosu na vrstu usvojenja. Potpuno usvojiti dijete mogu bracni partneri zajednicki. Ako se suprotno ovog usvajaju djece to je izvoz. a sve to ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje? Nepotpuno se moze usvojiti dijete do navrsenih 18 godina zivota. Zasniva se samo ako je u unteresu usvojenika. kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili ima ogranicenu poslovnu sposobnost. Usvojilac moze biti samo osoba koja je u zivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Usvojiti ne moze osoba: 1.

Ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju roditelji su duzni osigurati mu odrzavanje i nakon punoljetnosti a najduze do navrsene 26 godine. Roditelji s duzni kontrolisati djetetovo ponasanje i odgajati dijete u duhu mira. Te osobe nazivamo štićenicima. a ako ne postignu sporazum o tome odlucuje organ starateljstva. IZDRŽAVANJE DJECE. a nemaju dovoljno sredstava za zivot.Roditelji se ne mogu odreci rodieljskog staranja. Organ starateljstva sticeniku imenuje staratelja. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja. tako da je nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot. upravljaju njegovom imovinom i imaju pravo i zivjeti sa djetetom. Sporazumno mu određuju ime i prezime. Ako takav roditelj nije izdrzavao svoje dijete u vrijeme dok je on bio obavezan da ga izdrzava. Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kada bude usvojeno. Roditelji su duzni da se staraju o obrazovanju svoje djece. interesima i obavezama. tolerancije. a sve to u skladu sa njegovim uzrastom. roditelji su duzni izdrzavati ga dok ta nesposobnost traje. onda se i dijete moze osloboditi izdrzavanja roditelja. cuvati dijete od svih poroka. STARATELJSTVO? To je oblik zastite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o svojim pravima. U rjesenju o imenovanju staratelja odreduju se njegova prava i duznosti. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Roditelj koji zloupotrebljava svoje pravo ili grubo zanemaruje svoje duznosti. Izricanjem te mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu osim obaveze izdrzavanja djeteta. dostojanstva. ne samo o osnovnom i srednjoskolskom. ravnopravnosti. Ako je punoljetno dijete bolesno ili ima fizicke ili psihicke nedostatke. ne stara se o djetetu ili napusta dijete pa se time dovede u opasnost zivot djeteta i njegovo zdravlje. a moze starateljstvo vrsiti i neposredno sam organ. sud ce u vanparnicnom postupku oduzeti roditeljsko staranje. 113 | P a g e . Roditelji su duzni starati se i o zivotu i zdravlju djeteta. Roditelji zastupaju djete. slobode. Punoljetna djeca su duzna izdrzavati svoje roditelje koji su takode nesposobni za rad i ne mogu se zaposliti. Staratelj zastupa sticenika samostalno. nego prema svojim mogucnostima i sposobnostima djeteta i o njegovom visokom obrazovanju. solidarnosti. Duzni su upoznati dijete o njegovim pravima i obavezama. RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA? Roditelji su duzni izdrzavati maloljetno dijete i pri tome koristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti.

Bracna stecevina cini imovinu koju su oni stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice kao i prihodi iz takve imovine. Bracni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bracnoj stecevini. se moze traziti tuzbom i u roku od jedne godine od prestanka braka ako su ti uslovi postojali u vrijeme glavne rasprave. pa bi to izdrzavanje predstavljalo ocitu nepravdu. ima pravo na izdrzavanje od svog bracnog partnera srazmjerno njegovim mogucnostima. Bracnim ugovorom se mogu urediti imovinsko pravni odnosi bracnih partnera prilikom sklapanja braka kao i u toku bracne zajednice. Ugovor je jaci pravni osnov od zakona kada je u pitanju bracna stecevina i njena dioba. sestara kao i u odnosu na malodobne osobe. Bracnu stecevinu cine i pokloni trecih osoba ucinjenih u vrijeme trajanja bracne zajednice. Zahtjev za izdrzavanje moze se postaviti do zakljucenja glavne rasprave u postupku za ponistenje ili razvod braka. Pravo na izdrzavanje prestaje ako izdrzavani razvedeni bracni partner sklopi novi brak ili zasnuje vanbracnu zajednicu. BRAČNA STEČEVINA I PODJELA? Bracni partneri mogu imati bracnu stecevinu i posebnu imovinu. Pripadnost bracne stecevine u jednakim dijelovima ne odnosi se samo na bracnu stecevinu koja je nastala nakon stupanja na snagu novog zakona nego i na ranije nastalnu bracnu stecevinu tako da je ovaj zakon propisao da ukoliko je u zemljisnim knjigama kao vlasnik bracne stecevine upisan jedan bracni partner drugi moze traziti ispravku upisa. Pravo na izdrzavanje ostvaruje se onim redom kako bi oni bili pozvani na nasljeđivanje.Obveza izdrzavanja postoji izmedu brace. Ovo pod uslovom da nisu drugacije ugovorili. POSTUPAK U BRAČNIM SPOROVIMA? Pokrece se tuzbom a moze i zahtjevom za sporazumni razvod braka. dobitak od igara na srecu i prihodi od intelektualnog vlasnistva. Sud moze odbiti zahtjev za izdrzavanje bracnog. odnosno razvedenog bracnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda grubo i nedolicno ponasao u bracnoj zajednici. IZDRŽAVANJE BRAČNOG I VANBRAČNOG DRUGA? Bracni partener koji nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine a nesposoban je za rad i ne moze se zaposliti. 114 | P a g e . Na ove ugovore uvijek se primjenjuje domace pozitivno pravo i ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave. Izuzetno. Bracna stecevina se dijeli najprije predbracnim ili bracnim ugovorom ako postoji.

obrazovne i druge ustanove koje u obavljanju svoje duznosti saznaju za ucinjeno nasilje. Pravo na tuzbu za ponstenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih partnera. Duzni su odmah po saznanju prijaviti ucinjeno nasilje nadleznoj policijskoj upravi. Uslov je dakle.Za sudenje u bracnim sporovima nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni partneri imali poslijednje zajednicko prebivaliste. obavezno lijecenje od ovisnosti bilo koje vrste. tuzilac moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog. Nije ograniceno niti rokom a ni uvjetima. zabrana priblizavanja zrtvi nasilja. SVOJERUČNI TESTAMENT On je punovazan ako ga je testator napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. osiguranje zastite osobi izlozenoj nasilju. a uz njegov pristanak dok se postupak pravomocno ne zavrsi (dok se ne odluci po zalbi). udaljenje iz stana. Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarjeva. ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI Zastitu od nasilnickog ponasanja duzni su pruziti policija. nastavnici. obaveza psihosocijalnog tretmana. 3. Eventualni dijelovi koji su pisani od druge osobe ili putem masine ne cine testament nevaznim u cjelosti nego samo u dijelu koji su tako napisani. 6. vaspitaci. 115 | P a g e . Protiv ucinioca nasilja u porodici mogu se izreci zastitne mjere: 1. 5. svojerucno pisanje. U parnici za razvod braka. zdravstveni i socijalni radnici. Testament je jaci pravni osnov pozivanja na naslijede u odnosu na zakon. organ starateljstva i sud. 4. kuce ili nekog drugog stambenog prostora. zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izlozene nasilju. 2. ali vec zapoceti postupak mogu nastaviti.

a zatim ce i sam sudija potpisati testament. Nakon toga sudija utvrđuje sposobnost osobe da punovazno sacini testament pitanje godina zivota. eventualnih fizickih nedostataka i da li je pismen. nadimak. Moze se staviti nadimak. Svjedoci moraju biti istovremeno prisutni citanju i potpisivanju testamenta. Ovaj testament sacinjava sudija. rasudivanja. a ako nema isprava onda putem izjava svjedoka koji imaju svoje javne isprave. Valjan je ovakav testament i kada testator koji je inace pismen. nisu potrebni testamentarni svjedoci a u drugom slucaju (ako je nepismen). Ako testator zna da cita i pise sudija ce testament dati testatoru da ga procita i potpise. oznaciti datum i staviti pecat.Na kraju testamenta testator obicno stavlja puno ime i prezime ali i drugacije stavljanje imena i prezimena ne cini testament nepunovaznim. Testament se moze opozvati i sacinjavanjem novog testamenta a najjednostavniji i nejsigurniji nacin za opozivanje testamenta je njegovo fizicko unistenje. Ne mora se stavljati ni datum kada je testament sacinjen ali je korisno da on bude naznacen. Ovaj testament je sigurniji od svojerucnog testamenta zbog manje vjerovatnosti da ce se pogrijesiti. U prvom slucaju (ako je pismen). stavi otisak kaziprsta. SUDSKI TESTAMENT To je redovni javni testament sastavljen po zelji testatora pred sudom. Prije sacinjavanja testamenta. Svjedoci su punoljetne osobe i ne mogu biti potomci testatora. sudija objasni testatoru pripise koji ogranicavaju raspolaganje ali i na mogucnost iskljucenja iz nuznog dijela nuznih nasljednika. On najprije utvrduje identitet testatora i to putem javnih isprava sa fotografijom. a zbog bolesti ne moze da se potpise. Mjesno je nadlezan svaki stvarno nadlezan sud bez obzira odlakle je testator. Ako testator nije u stanju da procita testament sudija ce procitati testament u prisusustvu dva svjedoka koji se takode na testamentu potpisuju. Obicno se to cini u onoj formi u kojoj je testament i sacinjen. potrebna su dva svjedoka. odnosno da nije u stanju da procita testament. majka. SPORAZUM O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA? Predak moze pravnim poslom za života ustupiti i razdijeliti imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. Nakon toga sudija potvrduje da je testator testament procitao i potpisao u njegovom prisustvu. Kazivanje testatora se vjerno unosi i to po mogucnosti rijecima samog testatora. 116 | P a g e . opcepoznati pseudonim ili jednostavno otac. U slucaju vise testamenata vazan elemenat u odlucivanju koji testament je punovazan je datum. Ova vrsta testamenta najcesce se cuva u sudu. Uvjeti forme ovog testamenta zavisni su od toga da li testator zna da cita i pise ili ne. OPOZIVANJE TESTAMENTA To je izjava volje kojom zavjestilac mijenja ili u cjelosti ukida svoj raniji testament.

Ni kod ovog ugovora davalac izdrzavanja ne odgovara za obaveze primaoca izdrzavanja. Ako samo jedan od potomaka nije saglasan sa ugovorom nema ni punovaznog ugovora u pogledu stvarnopravnog odnosno nasljednog odnosa. Ako jedna od ugovornih strana nije bracni partner. Mora biti zakljucen u pismenoj formi i ovjeren kod sudije. Karakteristicno je da nakon zakljucenja ovog ugovora dakle ustupanja i raspodjele imovine medu njima nastaje obaveza jemstva u odnosu na ustupljenu imovinu. Potomak koji nije dao saglasnost moze je dati naknadno u istoj formi. Potomci ne odgovaraju za dugove ustupioca ali se i to moze ugovoriti. moze se nastaviti ovaj ugovor. Sudija mora procitati sporazum i upozoriti ugovarace na posljedice sporazuma. bilo da se radi o sticanju bez osnova. Ovaj ugovor nema elemente ugovora o nasljedivaju. Kada umre davalac izdrzavanja. Karakter ovog ugovora je i obligaciono pravni a ima i elemente stvarnog prava jer se imovina razdjeljuje i ustupa. Moze to biti i neka treca osoba. bilo da je u pitanju naknada stete. NASLJEĐIVANJE AUTORSKOG PRAVA 117 | P a g e . a ovaj primalac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan dio pod suspenzivnim rokom predaje koja se ima izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja. Steta nastaje protipravnom djelatnoscu i kada je ona nastala onda je to naknada stete. Premdet ovog ugovora moze biti samo ona imovina koja je bila u vlasnistvu pretka u vrijeme zakljucenja ugovora. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU? To je dvostran pravni posao gdje se davalac izdrzavanja obavezuje da ce dozivotno izdravati primaoca izdrzavanja. Ovaj ugovor ima pismenu formu i obavezu ovjere kod sudije. U svakom slucaju ugovor se moze raskinuti kada ugovorne strane ne ispunjavaju svoje obaveze iz ugovora. a kada ugovorne strane zive zajedno ugovor se moze raskinuti i kada se njihovi odnosi toliko poremete da je zajednicki zivot nepodnosljiv. onda u vezi sa ovakvim ugovorom zakon daje zastitu u pogledu nuznog dijela.Ugovor je punovazan ako su se sva djeca i drugi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na naslijedivanje po zakonu sa ugovorom saglasili. Sporazum moze obuhvatiti i bracnog partnera. Takav ugovor po svojoj pravnoj prirodi zadrzava obligaciono pravni karakter i smatra se kao ugovor o poklonu. I nakon zakljucenja ugovora primalac izdrzavanja ostaje vlasnik a to samo upucuje da se radi o dvostrano teretnom ugovoru. Ugovor se moze raskinuti sporazmom ugovaraca. Sporazum je punovazan samo ako su sa njime saglasni svi akteri. Dovoljno je da je za jednu ugovornu stranu zajednicki zivot postao podnosljiv. Ovaj ugovor se moze zakljuciti samo izmedu predaka i njegove djece i drugih potomaka i to onih koji bi u momentu zakljucenja ugovora po zakonu bili nasljednici i to samo prvog nasljednog reda. Kod raskida ugovora svaka ugovorna strana ima pravo traziti naknadu po pravilima oblogacionog prava.

Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima. nasljednicima uz oznaku nasljednih dijelova koji im pripadaju. plodouzivanje ili neko drugo pravo oznacice se i ta osoba kome to pripada. 118 | P a g e . Negativna vazi i za potomke nasljednika. Odricanje od nasljedstva ne moze biti djelimicno niti pod bilo kojim uslovima. naljeđuju njegova djeca (pravo predstavljanja). postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. U rjesenju ce se takode navesti da li i koji nasljednici nasljeđuju zaostavstinu po osnovu zakona ili testamenta. Protekom tih rokova autorsko djelo postaje slobodno djelo tako da se njime moze koristiti svaka osoba i bez ogranicenja. Npr. koji ima svoju djecu. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU? Nakon sto se raspravi zaostavstina sud donosi rjesenje o nasljedivanju koje sadrzi podatke o umrloj osobi. U takvom slucaju omogucice se nasljedstvo. ZAKONSKI NASLJEDNICI I. Oni nasljeđuju na jednake djelove. Poslije smtri autora nasljednici mogu koristiti imovinska prava ali samo u rokovima predvidenim zakonom o autorskom pravu. a ako nasljednik da izjavu samo u svoje ime takva izjava ne veze njegove potomke. medutim ako nije data slobodnom voljom vec pod prinudom. nasljedni red Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). a u odredenom roku se niko ne pojavi. njegovoj zaostavstini. A ako nekoj osobi pripada legat. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca). umrlog nasljeduju samo njegova djeca. tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). Ova izjava se ne moze opozvati. na jednake djelove.Poslije smrti autora autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike. prijetnjom ili prevarom moguce je u paricnom postupku traziti ponistenje takve izjave. pravomocno rjesenje se dostavalja i zemljisnoknjiznom uredu radi provođenja. njegov bracni partner i njegovi roditelji i to po nasljednim redovima koji su zakonom odredeni. Ako nema tih nasljednika autorska imovina postaje drzavno vlasnistvo. Prije oca umre njegovo jedno dijete. Osnov nasljedivanja moze biti zakon a i testament autora. a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrsti umre njegovo djete. NASLJEDNIČKA IZJAVA? To je izjava nasljednika pred sudom da li se prihvata ili odrice nasljeda. U slucaju nasljedivanja po zakonu. donosi se rjesenje da se zaostavstina preda opcini. Ona moze biti pozitivna i negativna. Ako zaostavstinu cine nepokretnosti.

to su apsolutni nuzni nasjednici i njihov dio iznosi ½ od onog dijela koji bi im pripadao po zakonu. 2. drugi krug cine potomci umrlog. Moguce je da ostavilac iz nasljedstva iskljuci nuznog nasljednika ako se on od ostavioca teze ogrijesio. Legatar moze biti svako lice a sto znaci i testamentarni nasljednik. niti su oni ostavili nekog potomka. naljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca . Testament. a to pravo mogu ostvariti samo ako nema nuznih nasljednika prvog nasljednog kruga. ugovor o poklonu. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca. unučad. ne postoji ogranicenje ostavioca da raspolaze svojom imovinom u cjelosti. legat.nasljeđuju njegovi djedovi i nane. Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavstine na koji imaju pravo nuzni nasljednici uprkos pravilima o zakonskom i testamentarnom nasljedivanju. pa i ako se odao neradu ili nepostenom zivotu. da se prihvati legata i da bude dostojan. ZAPIS ILI LEGAT? Legat je posljednja volja kojom zavjestalac ostavlja nekoj osobi (legataru) određenu imovinsku vrijednost iz ciste zaostavstine. Nuzni nasljednici se razvrstavaju u dva kruga: 1.tretiraju se primjenom pravila o nuznim nasljednicima. niti bračnog partnera . praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji na jednake djelove (svaki sa ½). braca i sestre - oni ostvaruju pravo na nuzni dio samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nuznih sredstava za zivot. Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji. Njihov nuzni dio iznosi 1/3.II. U odnosu na teretne pravne poslove kao sto su ugovor o prodaji. ustupanju. ako je ucinio neko krivicno djelo. 119 | P a g e . III. njegovi usvojenici. prvi krug cine djeca umrlog i njegov bracni partner . zamjeni i dozivotnom izdrzavanju. ako nije obuhvacen bracni partner . NUŽNI NASLJEDNICI Su odredeni najblizi srodnici umrlog koji imaju pravo na nuzni dio. nasljedni red Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje. pa i zakonski nasjednik ali se on samo tada zove prelegat.a to su u stvari braća i sestre ostavioca. njegovi roditelji. Da bi se legat ostvario legatar treba da nadzivi ostavioca. U suprotnom predmet legata ostaje osobi koja je bila duzna da izvrsi legat.

.Pravo na legat se gasi ako legatar umre prije ostavioca.. a pravda je promjenjiva kategorija. Novi ZPP teži ka formalnoj. a ne materijalnoj istini (daje mogućnost strankama da one odrede mjeru zaštite svojih građanskih prava. Novi ZPP je donesen za „dobre sudije“.. koji dobro vladaju pravom.. 120 | P a g e . Ako se odrekne legata ili legatar postane nedostojan pravo na legat utvrduje se rjesenjem o nasljedivanju ili se utvrduje samo postojanje legata i ne naređuje njegovo izvrsenje. istina je ono što stranke dokažu u postupku. samo stranke imaju pravo da predlažu dokaze). te mogu brže i efikasnije završavati slučajeve.

Poslovna sposobnost je izjednačena kod fizičkih i pravnih lica. Prigovor nedostatka stvarne legitimacije je materijalno-pravne prirode i o njemu se odlučuje presudom. STVARNA LEGITIMACIJA Za razliku od stranačke i parnične sposobnosti. postoji i građansko-pravna legitimacija koja se zove stvarna legitimacija. te možemo zaključiti da svako lice koje je parnično sposobno istovremeno je i stranački sposobno. Stranačka sposobnost pretpostavlja potpunu poslovnu sposobnost. Kod fizičkih lica stiče se rođenjem. i punoljetna lica mogu imati ograničenu poslovnu sposobnost i ona su tada u postupku sposobna samo u granicama svoje poslovne sposobnosti. ono mora imati stranačku i parničnu sposobnost. To je odnos materijalno-pravne prirode samih stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na subjekte građansko-pravnog odnosa. taj nedostatak – ukoliko je otklonjiv – otklonit će i nastaviti sa postupkom. Ako je pak nedostatak neotklonjiv. a o njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. Rok za ispravljanje tužbe ne može biti duži od osam dana (čini se da je prekluzivan rok. Tužba se uvijek odbacuje (cjenjenje procesnih pretpostavki) putem rješenja. Ona može biti djelomično ili potpuno ograničena (kao kod lica do 14 godina ili kod lica kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost). s tim što i stranke mogu istaći takav prigovor. sud će rješenjem ukinuti sve do tada provedene radnje koje su zahvaćene tim nedostatkom. i kao takva je procesna pretpostavka uopšte za vođenje postupka. Ako sud utvrdi da lice nema stranačku sposobnost.ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU STRANKE U POSTUPKU Da bi neko fizičko ili pravno lice bilo stranka u postupku. Parnična sposobnost je uža od stranačke sposobnosti. 121 | P a g e . Stvarna legitimacija može biti aktivna i pasivna. Stranačka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u postupku. međutim. a tužbeni zahtjev se odbija (meritorno odlučivanje) putem presude. a obrnuto nije uvijek slučaj. te odbaciti tužbu. Parnična sposobnost je sposobnost stranke da sama preduzima radnje u postupku. osim postupka priznavanja stranih sudskih odluka. Tu sposobnost imaju sva lica koja imaju mogućnost sticanja prava i obaveza na području građansko-pravnih odnosa. koje predstavljaju procesnu legitimaciju. sva nadležnost u oblasti parnice je na opštinskim sudovima. NADLEŽNOST Prema važećem zakonodavstvu. međutim dovoljno je da „tuženi poduzme radnje u pravcu ispravljanja tužbe“). a kod pravnih lica u skladu sa materijalnim propisom i upisom u registar pravnih lica.

Obim punomoći je važno pitanje na ispitu. Privremenog zastupnika postavlja organ starateljstva. što znači da tužbeni zahtjev može biti usvojen ili odbijen. te dostava nije uspjela. suprotni interesi stranke i zakonskog zastupnika.ZASTUPNICI STRANAKA To su lica koja vode parnicu umjesto stranke i u njeno ime. vanbračni drug. ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici i ako njihova prava i obaveze proističu iz istog činjeničnog i pravnog osnova. nalazi se u inostranstvu. Ograničenje postoji i za fizička lica koje bi imale status punomoćnika (to mogu biti samo bračni drug. nedostatak zakonskog zastupnika. a njihova prava i obaveze ne proizilaze iz istog činjeničnog i pravnog osnova. a u vezi sa predmetom spora (npr. čime se spriječava nadripisarstvo u ovoj oblasti. a ne prema zastupnicima lično. a samo izuzetno to ovlaštenje ima sud. Materijalni suparničari su više lica koja mogu jednom tužbom tužiti ili biti tuženi. UMJEŠAČ 122 | P a g e . Prema zakonu. kada se radi o zahtjevu iste vrste i istom stvarno i mjesno nadležnom sudu (npr. te kada tuženi nema određeno prebivalište. Ti suparničari su se i prije i izvan parnice nalazili u nekoj pravnoj zajednici. advokatska društva). Riječ je o procesnoj zajednici. kao i odgovornost advokata i odgovornost fizičkog lica. kao i parnično sposobne stranke kada ih one ovlaste. ona ima pravno dejstvo u odnosu na sve suparničare. Kada jedan ovakav suparničar preduzme neku radnju u postupku. suvlasnici. grupa radnika koja zahtjeva ista prava iz radnog odnosa kod istog poslodavca). a izuzetno i pravno lice (npr. tako da radnje suda neposredno djeluju prema stranci. Punomoćnik može biti svako parnično sposobno fizičko lice. međutim ima slučajeva kada i materijalni suparničari mogu biti obični (npr. sunasljednici. Zakon je odredio slučajeve u kojima se može postaviti privremeni zastupnik – ograničenje poslovne sposobnosti. Lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom sposobnošću zastupaju zakonski zastupnici. Karakteristično je da se spor kod materijalnih suparničara može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. ??). Privremeni zastupnik može se postaviti u određenim slučajevima. SUPARNIČARSTVO (SUPARNIČARI) Suparničarstvo može biti materijalno. Formalni suparničari su ona lica među kojima izvan parnice ne postoji pravna zajednica. kao i u toku revizionog postupka) po službenoj dužnosti pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomoćnik ovlašteno za zastupanje. obično i formalno. bračni drugovi). Novi ZPP uvodi zabranu advokatu da ovlasti drugoga advokata na njegovu zamjenu u preduzimanju radnji zastupanja na glavnoj raspravi bez izričitog ovlaštenja stranke. Punomoćnici zastupaju lica sa ograničenom ili djelimično ograničenom parničnom sposobnošću preko njihovih zakonskih zastupnika. srodnici po krvi ili tazbini). To ovlaštenje stranka može dati u punomoći ili naknadno. ali samo tuženoj stranci. Obični suparničari su ona lica protiv kojih se može donijeti sadržajno različita presuda. Svi formalni suparničari su obični. sud tokom cijelog postupka (u toku prvostepenog i drugostepenog.

niti više od onoga što je tražila. b) iscrpljuje se pravo alternativnog izbora obaveza. kojom se pokreće parnični postupak u cilju zaštite određenog subjektivnog prava. sklopiti poravnanje i u tom pogledu su njegova dispozitivna prava široka.. Sa druge strane. Isti slučaj je u postojanju presuđene stvari (res iudicata). PARNIČNI POSTUPAK? TUŽBA Podnošenje tužbe Tužba je prva procesna radnja. VRSTE TUŽBI Tužbe se dijele na građansko-pravne i procesno-pravne. Ona može biti data i usmeno na zapisnik kod parničnog suda. a prigovor mogu podnijeti i stranke. odreći se od tužbenog zahtjeva.Lice koje ima pravni interes da u parnici koja teče pobijedi ili uspije jedna stranka. Umiješanjem u parnicu on je prihvata u onom stanju u kakvom je ona bila u trenutku miješanja. a i stranke po tom osnovu mogu podnijeti prigovor sudu. Tužilac može povući tužbu. Tužba je podnesak kao i svaki drugi. Momentom dostave tužbe tuženom na odgovor nastaju slijedeće procesno-pravne posljedice: a) pitanje prigovora litispendencije. kao i rokova zastarjelosti i dospjelosti. Materijalno-pravne posljedice dostave tužbe na odgovor: a) nastaje prekid prekluzivnih rokova za podnošenje tužbe. što znači da se stranci ne može dosuditi ono što nije tražila. parnični postupak se ne može pokrenuti po službenoj dužnosti. trpi ili propusti. pri čemu nije potrebno da tužilac dokazuje pravni interes. kojima se traži ispunjenje određene obaveze tuženog da nešto učini. Po svom sadržaju mogu biti: a) Kondemnatorne ili obvezujuće. Umješač se može pridružiti parnici sve do pravosnažnosti presude. d) nema povlačenja tužbe bez pristanka tuženog. to važi i za tužbu. c) ako stranka otuđi stvar u toku postupka. Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom na odgovor. priznati tužbeni zahtjev. c) savjesni posjednik postaje nesavjestan. jer i tu sud pazi po službenoj dužnosti. b) pitanje presuđene stvari. sud po službenoj dužnosti pazi na postojanje takve parnice (litispendencija). Ne mogu se podnijeti niti teći dvije parnice po istom zahtjevu i između istih stranaka. sud raspravlja i odlučuje samo u granicama zahtjeva iz tužbe i eventualne protutužbe. Što važi po opštim pravilima za sve podneske. 123 | P a g e . Za razliku od drugih postupaka. to ne spriječava sud da vodi parnicu između istih stranaka..

pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava. koje podrazumijeva zahtjev stroge primjene zakona. ostavinskog i drugih postupaka. ne može promijeniti zahtjev. Na taj način se dolazi do formalne istine (dok je po ranijem zakonu sud mogao dati upute procesno-pravne prirode neukoj stranci. za razliku od presuda po osnovu kondemnatornih i konstitutivnih tužbi! c) Konstitutivne ili preobražajne tužbe. kojima se traži utvrđivanje nekog sadržaja. ne može iznositi nove činjenice i predlagati dokaze (to dovodi do situacija u praksi kada se u vrlo sličnim slučajevima donose različite presude. Odluka suda je vezana samo za procesnu građu koju su prikupile stranke. a u drugom jeste!!) c) Raspravno načelo daje strankama svu inicijativu za prikupljanje procesnog materijala. Prema novom ZPP-u. Ovdje je važno naglasiti da sud nije vezan za pravni osnov. sada više to ne smije činiti!). vrijednost spora. tužbeni zahtjev. tu se sud ne smije držati pasivno. Zakon propisuje uslove podnošenja ovih tužbi. Sud ne može pokrenuti parnicu. pa i onda kada njih same stranke nisu predložile. Pravni interes postoji kada se isti rezultat ne može postići kondemnatornom tužbom. stečajnog. Sud nije ovlašten da postupak provodi po načelima pravičnosti (!). sud će tužbu odbaciti. jer ako tužilac nema pravni interes. d) Načelo traženja istine. kojima se traži ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili njegova promjena ili razvrgnuće. to u parničnom postupku u pravilu nije ni dopušteno. kao i sve ostale elemente koje sadrže podnesci. Sve parnične radnje moraju se zasnivati na zakonu.b) Deklaratorne. To su obično tužbe iz imovinsko-pravnih odnosa i porodičnog prava. 124 | P a g e . činjenice i dokaze. pravni osnov. dostavljanje tužbe. Presude po osnovu deklaratornih tužbi ne mogu biti predmet izvršenja. jer u jednom slučaju stranka jeste istakla neki prigovor. Po ranijem zakonu sud je u skladu sa načelom oficijelnosti bio dužan da utvrđuje činjenice i izvodi dokaze koji su relevantni za rješavanje spora. NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA a) Načelo zakonitosti. Ovdje se radi o strogom legalitetu i sud nema nikakvih diskrecionih ovlaštenja. Tužilac ovdje mora imati pravni interes. SADRŽAJ TUŽBE Tužba mora sadržavati osnov za nadležnost. U tom dijelu je sud samo pasivni posmatrač i na osnovu takvog raspravljanja donosi svoju odluku. a obično su to tužbe iz izvršnog. ovo načelo je jako ograničeno i objektivizirano i obuhvata slijedeće radnje: ispitivanje tužbe. b) Načelo oficijelnosti se odnosi samo na procesne radnje koje sud sam preduzima po službenoj dužnosti. Što nije predviđeno u zakonu. utvrđujuće ili prejudicione. iz kojeg proizilazi pravo ili pravni odnos. po kojem sud više nije dužan da utvrđuje činjenice koje stranka nije iznijela.

vrste postupka i prava na reviziju. Prethodno ispitivanje tužbe obuhvata ispitivanje da li je tužba razumljiva i potpuna. jer se njime traži pravosnažno odlučivanje o jednoj pravnoj posljedici. odnosno pravne zaštite. Pravni osnov je također obavezan elemenat tužbe. ispitivanje stvarne nadležnosti. Činjenični osnov čine pravno relevantne činjenice. Mjesna nadležnost može biti opšta. kojem je predmet ustupljen kao nadležnom. a ne i na stvarnu nadležnost (ovo iz razloga što je to pitanje rješio Zakon o sudovima u FBiH dajući svu tu nadležnost opštinskim sudovima). Tužbeni zahtjev mora biti određen. Predmet dokazivanja su tvrdnje o činjenicama. sudija je stranka u sporu) i generalna (drugi razlozi). U nedostatku ovog elementa. Delegacija može biti nužna (npr. ili eventualnoj ili alternativnoj obavezi (facultas alternativa). Vrijednost spora je kriterij za određivanje troškova postupka. mora se ticati određenog spora ili više određenih sporova koji bi proizilazili iz istog pravnog odnosa. ali i kada nije naveden sud će postupiti po tužbi. sporovi o nepokretnostima prema mjestu gdje se nalazi) i najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu. stranačke i parnične sposobnosti. Prigovor mjesne nadležnosti stranka može istaći najkasnije u odgovoru na tužbu. 125 | P a g e . U tužbi se može podnijeti više tužbenih zahtjeva i u takvim slučajevima se radi o objektivnoj kumulaciji. to se ne odnosi na neku ispravku npr!! Tužbeni zahtjev predstavlja jedan od osnovnih elemenata tužbe. Sud nije vezan za pravni osnov kojeg je tužilac naznačio u tužbi. pravilnosti zastupanja. smatra se nenadležnim i za rješavanje nadležnosti predmet proslijeđuje višem sudu. Izmjena pravnog osnova ne predstavlja preinačenje tužbe ili promjenu tužbenog zahtjeva!!! Postupanje po tužbi? Odmah nakon prijema tužbe započinje pripremanje glavne rasprave. te blagovremenosti podnošenja tužbe. Te pripreme obuhvataju: prethodno ispitivanje tužbe. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. o kojoj sud treba da donese odluku. dostavu tužbe tuženom na odgovor. Delegacija nadležnosti je moguća kada viši sud odredi drugi mjesno nadležni sud za rješavanje. iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se traži tužbom. potpisan od strane stranaka. Moguć je i sporazum o mjesnoj nadležnosti. uglavnom se misli na mjesnu. tužba se ne može vratiti na ispravku. svrshishodna (npr. isključiva i supsidijarna. koji mora biti u pismenom obliku. To je procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne pomoći. izberiva. izuzeće sudije).Kada je u pitanju nadležnost. a ne same činjenice. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti samo kada za taj spor postoji isključiva mjesna nadležnost drugog suda (npr. Sukob nadležnosti postoji kada sud. Primjer: Isključiva mjesna nadležnost s obzirom na mjesto gdje se nalazi nekretnina postoji samo u slučaju postojanja spora o nepokretnosti.

a od materijalno-pravnih činjenica zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. prebivalište ili boravište ili sjedište. osim u brakorazvodnim sporovima. kao da tužba nije ni podnesena. Novotuženi mora pristati da stupi u parnicu. Povlačenje tužbe može biti djelomično ili u cjelosti. već će se odbiti tužbeni zahtjev. sadržaj izjave i potpis podnosioca. g) da se tužilac odrekao tužbenog zahtjeva. Tužba se odbacuje rješenjem kada sud utvrdi: a) da nije nadležan. što znači da se ista može ponovo podnijeti. Povlačenje tužbe znači da je tužilac odustao od svoga prava na određenu pravnu zaštitu. Načelno se tužba ne može povući nakon zaključenja glavne rasprave. O procesno-pravnim pretpostavkama sud vodi računa po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka. ili uz pristanak tuženog sve do zaključenja glavne rasprave. Ako se podnese tužba zbog nedospjele obaveze. i subjektivno preinačenje. koje se odnosi na tužbeni zahtjev. c) da je tužba povučena. tužba se neće odbaciti. na primjer zato što još nije donesen neki zakon. ili zato što još nije formirana neka služba. d) da o istom zahtjevu već teče parnica. Ako tuženi ne pristane na preinačenje. b) da je tužba neblagovremena. onda se traži i njegov pristanak na ovakvu preinaku tužbe. Od procesno-pravnih elemenata zavisi dopuštenost tužbe. ako pripremno ročište nije održano. Tužba se ne može odbaciti zbog „preuranjenosti“ tužbenog zahtjeva. koje se odnosi na stranke.Tužba je potpuna ako ima oznaku suda. f) da je sklopljena sudska nagodba. e) da je o istom zahtjevu već pravosnažno završen postupak. 126 | P a g e . preinaka je moguća ako sud utvrdi da tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije i ako je tuženi u mogućnosti da odmah raspravlja po preinačenoj tužbi. ili iz drugih sličnih razloga. proširenje postojećeg zahtjeva ili isticanje novog zahtjeva. Povlačenje tužbe? Povlačenje tužbe je moguće bez pristanka tuženog prije dostavljanja tužbe tuženome. Preinačenje tužbe ? Može biti objektivno preinačenje. te h) da nepostoji pravni interes kod tužbe za utvrđivanje. Preinačenje je moguće najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave. predmet spora. nakon toga samo ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena ka odugovlačenju postupka i ako tuženi na to pristane. Svi ovi elementi su procesno-pravne prirode i oni se razlikuju od materijalno-pravnih činjenica. Subjektivno preinačenje tužbe postoji kada tužilac pored ili umjesto ranije označenog tuženog označi drugo lice. a ako je prvotuženi se upustio već u parnicu i dao odgovor na tužbu. Objektivno preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva. ime i prezime ili naziv pravnog lica. Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba.

jer se takvi zahtjevi mogu ostvariti i u posebnoj parnici. pa tužilac ne može ponovno podnijeti tu istu tužbu. kompenzirati (npr. pa sud u takvom slučaju donosi presudu zbog odricanja. novčani zahtjevi). Sve što važi za tužbu. Tok pripremnog ročišta? 127 | P a g e . ali i na neformalan plan suđenja. tuženi je dužan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu. Ovakva presuda ima učinak pravosnažne presude. i to u roku od 30 dana. Predviđeno je da se postupak u pravilu sastoji od dva ročišta: pripremnog ročišta i ročišta za glavnu raspravu. Zakon predviđa obaveznu konsultaciju sa strankama. Odricanje od tužbenog zahtjeva? To je izjava tužioca kojom se definitivno odriče prava na pravnu zaštitu određenog sadržaja. Protivtužbu je moguće podnijeti ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa zahtjevom iz tužbe. ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti. Odgovor na tužbu? Nakon prijema tužbe sa prilozima. a samo izuzetno se glavna rasprava može zakazati bez pripremnog ročišta. Rješenje o zakazivanju mora sadržavati posljedice eventualnog izostanka sa pripremnog ročišta i upozoravaju stranke da najkasnije na tom ročištu mogu iznijeti činjenice i predložiti dokaze. Pripremno ročište se uvijek zakazuje kada nema odgovora na tužbu. iako je uredno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak). važi i za protivtužbu. tj. Protivtužba? Radi se o samostalnom zahtjevu protiv tužioca kojeg je tuženi u parnici koju je tužilac pokrenuo protiv njega istakao pred istim sudom. Pripremno ročište? To je završna faza pripremanja za glavnu raspravu.Za razliku od izjave tužioca o povlačenju tužbe. te ako je po srijedi nadležnost istog suda. koja se odnosi na datum zakazivanja. zakon poznaje i takozvanu presumpciju ili fikciju povlačenja tužbe (npr. Dostavljanje odgovora je obavezno. Protivtužba je samo mogućnost. nedolazak tužioca na pripremno ročište. a ne i dužnost. Dostavljanjem odgovora na tužbu tuženi se upušta u raspravljanje. Pripremno ročište se zakazuje nakon prijema odgovora na tužbu. jer ako se ne dostavi odgovor na tužbu moguće je donijeti presudu zbog propuštanja. Zakazivanje pripremnog ročišta uglavnom je obavezno.

ima karakter pravosnažne presude i predstavlja izvršni naslov. odlaganje i nastavak ročišta? 128 | P a g e . a potrebna je saglasnost stranaka. obznani se predmet raspravljanja te se utvrdi da li su pozvane stranke i prisutne. Postoji i Zakon o medijaciji sa popratnim podzakonskim propisima. Sudska nagodba nastaje kada je stranke potpišu. Novi ZPP ne daje mogućnost ponovnog otvaranja glavne rasprave. Na ročištu ukratko tužilac izlaže tužbu. Zatim se saslušavaju svjedoci. Sud mora paziti na nepristrasnost u svom nastojanju da stranke zaključe sudsku nagodbu. ako takav prijedlog postoji. Potom prvo tužilac ukratko izlaže bitna pitanja iz tužbe i pročita isprave. a potom svjedoci koje je predložio tuženi. Glavna rasprava se zakazuje 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. a onda o prijedlozima stranaka i činjenicama kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge. Glavna rasprava? Predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda. a tuženi potom izlaže svoj odgovor na tužbu. Sudska nagodba se pobija tužbom u roku od tri mjeseca od dana saznanja. Sudska nagodba? Sudska nagodba se može zaključiti u toku cijelog postupka. Po zaključenju glavne rasprave sudija mora obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude. i to prvo svjedoci koje je predložio tužilac. koje se preduzimaju radi utvrđenja relevantnih činjenica na koje će sud primjeniti materijalno pravo prilikom donošenja svoje odluke. kojim se uređuje i materijalno-pravni i procesnopravni odnos. Medijaciju može predložiti sud. a najkasnije u roku od pet godina od dana njenog zaključenja. Zatim se odlučuje o pitanjima koja će se raspravljati na ročištu za glavnu raspravu i o dokazima koji će se izvesti. Zatim se raspravlja o procesnim pitanjima. ali može biti zakazana i održana i odmah nakon pripremnog ročišta. Nakon okončanja svih ovih faza zaključuje se glavna rasprava. Nakon što se glavna rasprava otvori. Odgoda. a čija je posljedica pravosnažnost. Medijacija? Novi ZPP poznaje i alternativno rješavanje sporova putem medijacije. nakon izlaganja odgovora na tužbu prvo se pristupa saslušanju stranaka. Prema odredbama o redoslijedu izvođenja dokaza. a zatim tuženi izlaže odgovor na tužbu.Na pripremnom ročištu se otklanjaju sve smetnje koje spriječavaju dalje postupanje suda. Ona predstavlja jednu vrstu ugovora.

Ova presuda se može donijeti sve do zaključenja glavne rasprave. na temelju pravne logike!). ZPP također poznaje i institut osiguranja dokaza. b) Presuda na osnovu odricanja Presuda na osnovu odricanja predstavlja izjavu tužioca. Dokazna sredstva su: uviđaj. kojom se on odriče od toga da sud zaštiti neko njegovo subjektivno pravo. tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlaže. ZPP poznaje slijedeće presude: a) Presuda na osnovu priznanja Presuda na osnovu priznanja donosi se na temelju jednostrane izjave volje tuženog kojom on priznaje tužbeni zahtjev. Priznanje ne smije biti vezano za neki rok. Sudske odluke? Parnične radnje kojima se rješavaju pojedina pravna pitanja iz građanskog spora. Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju ocjenjuje izvedene dokaze i donosi zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije dokazana (naravno. Nakon pravosnažnosti ove presude ona ima dejstvo presuđene stvari (res iudicata). Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tužbenog zahtjeva. Sud će odbiti donošenje presude na osnovu priznanja kada je u pitanju zahtjev sa kojim stranke ne mogu raspolagati. jer se samo na njima može zasnivati donošenje odluke. Novi ZPP razlikuje odgodu od odlaganja. Presudom se meritorno odlučuje o zahtjevima stranaka zbog kojih se vodi parnica (tužbeni zahtjev. niti uslovljeno bilo čime. te prigovor prebijanja). Priznanje tužbenog zahtjeva moguće je do zaključenja glavne rasprave. Oblik odluke je presuda i rješenje. isprave. kako u pogledu razloga. saslušanja parničnih stranaka. Odgoda predstavlja odluku suda da se glavno ročište ne otvara.. a može se opozvati do donošenja presude. Dokazivanje? U postupku treba dokazivati samo pravno relevantne činjenice. datu pismeno ili usmeno. a odlaganje podrazumijeva situaciju kada se ročište već vodi. 129 | P a g e .. svjedoci. i to pitanja materijalno-pravne i procesno-pravne prirode. iako izreka glasi da se tužbeni zahtjev odbija. a ne samo činjenice iz kojih proizilazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Ne može se rasprava odložiti na period duži od 30 dana. protivtužbeni zahtjev. vještačenja (samo jedan vještak jedne struke!). a i na raspravi koja je zakazana povodom žalbe pred drugostepenim sudom.Odgoda i odlaganje su novim ZPP-om znatno ograničeni.

te drugim očitim pogreškama u pisanju i računanju. bez obzira kada je preuzimanje presude izvršeno (zloupotreba u praksi. Preuzimanje presude? Preuzimanje presude vrše stranke. Dopunska presuda? Ova presuda se donosi kada sud propusti da odluči o dijelu tužbenog zahtjeva ili o svim tužbenim zahtjevima o kojima mora da odluči i o kojima je već raspravljeno. ali tuženi može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Dopunska presuda se donosi samo na prijedlog stranke. brojevima. odnosno njihovi punomoćnici u zgradi suda. sud će ga odbaciti rješenjem. U slučaju propuštanja ovog roka. Žalbeni rok počinje teći 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. a i po prijedlogu stranaka. Ako prijedlog pak nije osnovan. izigravanje ovog roka putem uvođenja dostavljanja presude. Ako je zahtjev očigledno neosnovan i ako sa njim stranke ne mogu raspolagati. 130 | P a g e . Njome se sankcioniše pasivnost tuženog. Određivanje roka za izradu presude je novost u ZPP i od tog roka počinje teći i rok za žalbu.). donijet će i rješenje kojim se ukida presuda zbog propuštanja. Ako je prijedlog neblagovremen. Donošenje presude? Obaveza je suda da izradi presudu u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. protiv takvog rješenja tuženom je dopuštena žalba. sud je dužan o tome izvjestiti predsjednika suda i navesti razloge propuštanja. Stranke nemaju pravo žalbe na ovu presudu. Ako sud odbije prijedlog za povraćaj. već samo da li je pitanje raspravljeno). a ne po službenoj dužnosti suda. Ispravljanje presude? Prilikom izrade presude može doći do greške u imenima. ako neki od uslova nije ispunjen. takvom žalbom ne može se pobijati sam meritum presude. Rok za podnošenje ovog prijedloga je 30 dana.. sud će ga opet rješenjem odbiti (ne cijeni se osnovanost. nego samo osnovanost prijedloga za povrat u prijašnje stanje. Ako sud usvoji prijedlog za povraćaj.. jer nije dao odgovor na tužbu. sud će odbiti donošenje ove presude. sud može odbiti tužbeni zahtjev. koja zamjenjuje raniju presudu zbog izostanka. Izuzetak su presude zbog propuštanja i presude donesene u drugostepenom postupku na sjednici vijeća. Da bi sud mogao donijeti ovu presudu potrebno je da se ispune strogo postavljeni uslovi. Takve greške ne smiju imati uticaja na suštinu presude. Ispravljanje presude vrši sud po službenoj dužnosti.c) Presuda zbog propuštanja Ova presuda je novost u našem procesnom pravu. Međutim.

Stranka se može odreći žalbe ili odustati od žalbe. a meritorno samo u postupku smetanja posjeda. Odredbe koje se odnose na presudu na odgovarajući način valja primjenjivati i na rješenja. Rok za podnošenje žalbe je prekluzivan. tako da se ispravak može vršiti u bilo koje vrijeme. kojom se pobija prvostepena presuda i od suda traži njena izmjena ili ukidanje ili preinačenje. Pravo na žalbu imaju stranke. naznaku da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelini.Prijedlog za ispravak nije vezan rokom. izuzetak je samo kada ih podnosilac žalbe bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zaključenja glavne rasprave. a ako se žalba na presudu odnosi samo na okolnosti ispravke. kada upravlja parnicom. Rješenja? Odlukom u formi rješenja sud u pravilu odlučuje o procesnim pitanjima. Žalbeni razlozi: a) Povreda odredaba parničnog postupka (koja je uticala na pravilnost donesene odluke!) b) Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje c) Pogrešna primjena materijalnog prava Drugi su razlozi žalbe kada je u pitanju presuda na osnovu priznanja ili odricanja: a) Povreda postupka b) Izjava o priznanju ili odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare 131 | P a g e . Dopuna žalbe mora biti podnijeta u roku za žalbu. a pod propisanim uslovima i umješači. U pravilu se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. Sadržina žalbe? Žalba mora sadržavati oznaku presude protiv koje se izjavljuje. Zakon strogo propisuje formu žalbe (traži se pismena forma i navedeni su svi elementi žalbe koji su obavezni). dispozitivna stranačka radnja. onda takvu žalbu sud uzima i tretira kao prijedlog za ispravku. Protiv rješenja o ispravci dopuštena je posebna žalba. Žalba protiv presude? Redovan pravni lijek. razloge žalbe i potpis podnosioca žalbe.

nepotpunu ili nedozvoljenu (putem rješenja) 2. Postupak pred drugostepenim sudom? Kada se spis prvostepenog suda sa žalbom dostavi drugostepenom sudu. 132 | P a g e . Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu (putem presude) 3. Ovo samo u slučaju ako se takvo podnošenje žalbe može pripisati neznanju ili očiglednoj omaški podnosioca žalbe. pa stigne nadležnom sudu nakon žalbenog roka. a ne i rješenje! Raspravu pred drugostepenim sudom vodi sudija-izvjestilac u sastavu istog vijeća koje je odlučilo da se otvori ova rasprava. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. započinje postupak pred drugostepenim sudom. Obično ovaj sudija i predsjedava raspravi. Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (putem rješenja. Drugostepeni sud nije u mogućnosti drugačijom ocjenom izvedenih dokaza na sjednici vijeća donijeti drugačiju odluku! Mogućnost održavanja rasprave pred drugostepenim sudom postoji samo u slučaju kada se pobija presuda. Drugostepeni sud odluke donosi na sjednici vijeća ili nakon održane glavne rasprave. Ako se blagovremena žalba dostavi nenadležnom sudu. ovo nije uvažavanje žalbe!!) 4. Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu 5. a protivna stranka nije dužna iskoristiti mogućnost odgovora. Odlučujući po žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave drugostepeni sud može: 1.Postupak prvostepenog suda po žalbi? Izjavljivanjem žalbe počinje postupak po žalbi. Prvostepeni sud je obavezan da blagovremenu. smatra se da je blagovremeno podnijeta. koji traje od podnošenja žalbe do donošenja drugostepene odluke. potpunu i dozvoljenu žalbu dostavi na odgovor protivnoj stranci. Preinačiti prvostepenu presudu. Zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada utvrdi da radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja jeste potrebno utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze.

samostalan. izjava da li se presuda pobija u dijelu ili u cjelosti. Ako nema nekog od ovih elemenata revizija je nepotpuna i u takvom slučaju vraća se na ispravak ili dopunu. Uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti. a po potrebi predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno postupanje Revizija? Vanredan. nesuspenzivan. takvo rješenje se može pobijati u žalbi protiv odluke prvostepenog suda. ograničeni i dvostrani pravni lijek. stranka na koju se odnosi to rješenje može uvijek izjaviti žalbu protiv takvog rješenja. Dopustivost revizije Reviziju stranka može podnijeti protiv drugostepene presude samo ukoliko je ona izrečena na njenu štetu. Za reviziju je propisana stroga pismena forma i obavezni elementi. ova zabrana ne postoji. Obavezni elementi revizije su: označenje presude koja se pobija i protiv koje se izjavljuje revizija. i to samo ako je riječ o predmetu gdje je primjena zakona značajna i za druge slučajeve 133 | P a g e . Revizija je dozvoljena samo ukoliko vrijednost spora prelazi 10. ako je samo ta stranka podnijela žalbu.000 KM. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. Kada zakon propisuje da nije dozvoljena posebna žalba. Ako su obje stranke podnijele žalbu.000 KM. tako da nedostatak bilo kojeg od tih elemenata reviziju čini nepotpunom (kada se vraća na ispravak ili dopunu) ili nedozvoljenom. što se odnosi samo na vrijednost onog djela presude koja se pobija!! U izuzetnim slučajevima zakon dopušta reviziju i kada je vrijednost spora manja od 10. Žalba protiv rješenja? Ako zakonom nije izričito propisano da žalba protiv određenog rješenja prvostepenog suda nije dozvoljena. Sve odredbe koje uređuju žalbu na presudu odnose se i na žalbu na rješenje. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje 3. Podnosi se protiv pravosnažne presude drugostepenog suda donesene u povodu žalbe. razlozi revizije i potpis revidenta. nepotpunu ili nedozvoljenu 2. devolutivan. Rješavajući po žalbi protiv prvostepenog rješenja drugostepeni sud može: 1.Zabrana reformatio in peius???? Sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila.

. koja po osnovu apelacije cijeni drugostepene presude sa aspekta „ljudskih prava“ u skladu sa Evropskom konvencijom. Odluke revizionog suda Revizioni sud najprije ispituje da li je revizija blagovremena. što je daleko od presuđivanja na osnovu striktnih (entitetskih) propisa. O ovoj povredi sud vodi računa samo na zahtjev revidenta i u takvom slučaju se preinačava drugostepena presuda. Zakon o vanparničnom postupku (osim jedino u postupcima eksproprijacije). Zakon o zemljišnim knjigama ne poznaju reviziju!! Ustavni sud BiH se ustanovio kao „četvrta instanca“. Revizioni sud prvo cijeni dopuštenost revizije po ovom kriteriju. a Ustavni sud BiH cijeni imovinu! To je posljedica činjenice nepostojanja Vrhovnog suda BiH.3). Pojam pogrešne primjene materijalnog prava određuje sam zakon i on propisuje da ta povreda postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kada odredbu nije pravilno primjenio. odnosno o ocjeni dopustivosti revizije sud odlučuje i kada to stranka u reviziji nije navela. ili ako je namjerno pogrešno primjenio materijalno pravo (analogna primjena odredaba o odgovornosti organa uprave). potpuna i dopuštena.(član 273.. ali ne i u predmetima iz oblasti u kojima revizija nije dozvoljena po zakonu koji uređuje tu oblast. dakle ako sud ocijeni da bi odluka po reviziji mogla biti od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima. Odgovornost sudije u slučaju primjene ZOO: može odgovarati za štetu ako je protiv njega vođen disciplinski postupak. Revizija se izuzetno može dopustiti u svim predmetima ispod određenog limita. Razlozi za reviziju a) Povreda odredaba parničnog postupka koja je učinjena u postupku pred drugostepenim sudom b) Pogrešna primjena materijalnog prava c) Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom U reviziji se ne mogu iznositi problemi činjenične prirode. jer Vrhovni sud FBiH cijeni vlasništvo. Povreda mora da bude učinjena pred drugostepenim presudom. Zakon o stečajnom postupku. Zakon o izvršnom postupku. Prekoračenje tužbenog zahtjeva pred drugostepenim sudom Prekoračenje tužbenog zahtjeva učinjeno pred prvostepenim sudom nije razlog za reviziju. prekoračenje mora biti učinjeno pred drugostepenim sudom. U tom smislu sud može: 134 | P a g e . Dakle.

Uvažiti reviziju i ukinuti presudu drugostepenog suda. Nakon te dostave se spis sa jednim primjerkom te odluke dostavlja i prvostepenom sudu. Uvažiti reviziju. a jedan primjerak te odluke dostavlja se drugostepenom sudu. jer pravosnažnost te presude nije bila ni dovedena u pitanje 2.. naročito odredbe o hipoteki. Odbiti reviziju kao neosnovanu. Drugostepena rješenja protiv kojih je revizija uvijek dopuštena: a) ako je protiv rješenja drugostepenog rješenja žalba odbačena. bez obzira iz kojih razloga je ta žalba odbačena b) revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim je potvrđeno rješenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe Ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka traži se prijedlogom. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se onom sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. ukinuti i drugostepenu i prvostepenu presudu.1. Po novom ZPP-u je revizijski sud sam nadležan da svoje odluke dostavlja strankama. ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Nov zakon. i to onih postupaka koji su završeni pravosnažnom odlukom (presudom ili rješenjem). uvijek je dopuštena revizija. te predmet vratiti drugostepenom sudu (u praksi je moguće da revizioni sud ukine i drugostepenu i prvostepenu presudu) 3. kao i obratno. nehuman. bez potrebe da se u izreci odluke drugostepena presuda potvrđuje. Uvažiti reviziju i preinačiti drugostepenu presudu Revizijski sud nije vezan prijedlozima podnosioca revizije. te odbaciti tužbu 4. POKRETANJE IZVRŠNOG POSTUPKA 135 | P a g e .. te presudu može preinačiti i kada revident traži njeno ukidanje.

Prigovor je redovan i samostalan pravni lijek. PRIGOVOR Rješenja donesena u izvršnom postupku u prvom stepenu mogu se pobijati samo prigovorom. te suspenzivan. što znači da o njemu odlučuje isti sud koji je donio rješenje. Devolutivan pravni lijek. jer se ne može pristupiti njegovom rješavanju prije isteka roka za odgovor. Druga isprava koja je zakonom predviđena kao izvršna (poravnanje iz medijacije). tražioca izvršenja i izvršenika. Sudska odluka može biti presuda i rješenje. osim ako ZIP-om nisu isključeni. i to samo u odnosu na namirenje tražioca izvršenja. jer u pravilu odlaže izvršenje. koje bi sprječilo izvršenje. ŽALBA Redovan pravni lijek. kao i po prijedlogu lica i organa kada je to zakonom izričito predviđeno. jer o njemu odlučuje drugostepeni sud. IZVRŠNE ISPRAVE? a) Izvršna odluka sudova i izvršna sudska nagodba. b) c) d) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako je na njoj označen tražilac izvršenja i izvršenik. Prigovor je dvostran pravni lijek. PRIGOVOR TREĆEG LICA Lice koje tvrdi da u predmetu izvršenja ima takvo pravo. u dijelu kojim je pozitivno odlučeno o imovinsko-pravnom zahtjevu. Ovaj prigovor se podnosi do završetka izvršnog postupka. Suspenzivno dejstvo u pravilu ima samo prigovor. Izvršna odluka donesena u upravnom postupku i nagodba ako glase na ispunjenje novčane obaveze. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Na prigovor se stranke izjašnjavaju u roku od osam dana i sud u izvršnom postupku najčešće podnosioca prigovora upućuje na parnicu. koji sprječava pravosnažnost rješenja. On je i remonstrativan pravni lijek. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. može podnijeti prigovor. Rok za prigovor je prekluzivan. Prigovor je bilateralan. te predmet. pod određenim uslovima imaju pravo podnijeti i treća lica koja imaju pravni interes. ali ne sprječava provođenje rješenja. U pogledu mogućnosti pokretanja i vođenja postupka nema bitnih promjena u odnosu na raniji zakon. jer se dostavlja drugoj strani na odgovor. ali i po službenoj dužnosti. Izvršna notarska isprava. vrsta. 136 | P a g e . I odluka krivičnog suda može biti izvršna isprava.Izvršni postupak se pokreće po prijedlogu tražioca izvršenja. I žalbu i prigovor osim stranaka.

Ako pak primanja prelaze ovaj iznos. a zatim u roku od 15 dana vrši njihova prodaja. zatim računi. Prodaja se vrši usmenim javnim nadmetanjem. I sl. ono naročito ne postoji u našoj kreditnoj praksi. IZVRŠENJE NA POKRETNIM STVARIMA Predmet ovog izvršenja ne mogu biti predmeti koji su neophodni i potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (hrana. te prodajom nepokretnosti i namirenjem tražioca izvršenja. ogrijev. lična pisma. a i suvlasnički dio može biti samostalan predmet izvršenja. Najprije se popisuju i plijene pokretne stvari.VJERODOSTOJNE IZPRAVE Izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Izvršenje se provodi zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi. IZVRŠENJE NA NEPOKRETNOSTIMA Za ovakva izvršenja nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. Novim ZIP-om je napušteno načelo socijalnosti. isl. sa protestom i povratnim računom. jer je njome princip srazmjernosti značajno ugrožen. posebno kada se radi o bankarskim kreditima koji se osiguravaju hipotekom. a moguće je izvršenje i na zajedničkom vlasništvu. Svrha ovih isprava je pojednostavljenje postupka. zatim utvrđenjem vrijednosti nepokretnosti. IZVRŠENJE NA NOVČANIM POTRAŽIVANJIMA Novčana potraživanja su primanja izvršenika po osnovu radnog odnosa. priznanja. zakupnine. vjenčani prsten. Novi ZIP je radikalno izmjenio pravila o izuzimanju od izvršenja. Za provođenje ovog postupka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika. a po novom ZIP-u je moguće izvršenje do 1/2. autorske naknade. Izvršenje se provodi pljenidbom i prenosom potraživanja. Po ranijem ZIP-u bilo je moguće izvršenje do iznosa 1/3 primanja izvršenika. ZEMLJIŠNI DUG 137 | P a g e . a nekada i neposrednom pogodbom. Po novom ZIP-u to su mjenica i ček. ratne spomenice. Ne mogu biti predmet izvršenja ni medalje. izvršenje je moguće do 2/3 primanja. Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina. pa i izvodi iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga. penzije. a provodi se u onom obimu koji je potreban za namirenje konkretnog potraživanja. druga ordenja.). U oba slučaja ovo se odnosi na primanja izvršenika do 1000 KM mjesečno.

Radi se o stvarno-pravnom osiguranju na nepokretnosti. on je ustvari hipoteka ali bez potraživanja. Zakonu o stečajnom postupku i Zakonu o notarima. 138 | P a g e . što znači da ako je nešto činjenično odlučeno u vanparničnom postupku. ali ga još nema toliko u praksi. vrijedi i za vanparnični postupak. Zemljišni dug nije akcesorne prirode kao hipoteka. može se pobijati u parničnom. sva činjenična pitanja upućuju se u parnicu. Spominje se u Zakonu o zemljišnim knjigama. a ako je nešto činjenično rješeno u parničnom postupku. ZAKON O VANPARNIČNOM POSTUPKU Osnovno pravilo: ovdje se ne raspravlja o činjenicama.

a iznimno i po službenoj dužnosti. bez obzira na njegovo zdravstveno stanje. Postupak se pokreće po prijedlogu maloljetnog lica. Smrt nekog lica može se dokazivati po odredbama ZVP-a samo kada se smrt ne može dokazati ispravama predviđenim propisima o matičnim knjigama. Sud na odgovarajući način ispituje okolnosti koje su od značaja za utvrđenje postojanja slobodne volje i želja maloljetnika za 139 | P a g e . Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica. U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Protiv rješenja o oduzimanju ili vraćanju poslovne sposobnosti dozvoljena je žalba i mogu je izjaviti lica koja su učestvovala u postupku. PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI? Umrlim licem proglasit će se lice o čijem životu za poslijednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti.Vanparnični postupak utvrđuje pravila postupka u kojima sudovi postupaju i odlučuju o ličnim. koji daje nalaz i mišljenje o duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje dotičnog lica. ZADRŽAVANJE NA LIJEČENJU U USTANOVI ZA OBOLJELE? O ovome odlučuje sud kada je zbog prirode bolesti neophodno dotičnom licu ograničiti slobodu kretanja. a tako i vraćena. ako su ispunjeni potrebni uslovi. Karakteristično je da tu žalbu može izjaviti i lice kojem se oduzima poslovna sposobnost. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA? U ovom postupku sud odlučuje o davanju dozvole za zaključenje braka između određenih lica. kada je zakonom propisanom da se brak može zaključiti između tih lica samo na osnovu dozvole suda. imovinskim i drugim pravima i interesima. U tom postupku mora se provesti dokaz po vještaku medicinske struke odgovarajuće specijalnosti. U vanparničnom postupku sud po službenoj dužnosti preduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju. kao i drugih lica koja nisu u mogućnosti da se sama o sebi brinu. a starije je od 60 godina. Postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od sedam dana. Rok za žalbu je tri dana od prijema rješenja. te u drugim slučajevima propisanim zakonom. ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Poslovna sposobnost može biti potpuno ili djelimično oduzeta. Za vođenje postupka nadležan je sud na čijem području lice kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost ima prebivalište ili boravište. osim ako ZVP-om nije drugačije određeno. porodičnim.

140 | P a g e . Sud uređuje među: 1. Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih nekretnina. sud može izvršiti uređenje međe. ako jeste. ŽALBA U VANPARNIČNOM POSTUPKU? U vanparničnom postupku se odluke donose u obliku rješenja. UREĐENJE MEĐA? Sud uređuje među između susjednih nekretnina. u suprotnom. Ako su u toku postupka sporne neke činjenice od kojih zavisi neko pravo na naslijeđe. Rok za žalbu iznosi 15 dana od dana dostavljanja rješenja (ali rok nije prekluzivan!). protiv kojih je dozvoljena posebna žalba. te koja prava iz te zaostavštine pripadaju nasljednicima. po jačem pravu. Sud nakon „ročišta za pomirenje“ zakazuje ročište na licu mjesta. Pravičnost ne znači „po pola“. stranke se ne moraju uputiti na parnicu. ako su međašni znaci uništeni. Međa se može urediti i prema katastarskim mapama. ako nije. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti (u teoriji. ali u praksi je to uglavnom inicijativa nasljednika). prema posljednjem posjedu. Uređenje međe u gradu zavisi od toga da li je građevinska parcela parcelisana ili nije. 3. oštećeni ili pomjereni. Drugostepeni sud može odlučiti i o neblagovremenoj žalbi isto kao i prvostepeni sud o blagovremenoj žalbi. legatarima i drugim licima. kada matičar ima obavezu da najkasnije u roku od tri mjeseca dostavi smrtovnicu sudu. te posjedovanje tjelesne i duševne sposobnosti maloljetnika za vršenje prava i dužnosti koji proizilaze iz braka. ako su učesnici postupka saglasni sa time. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE? U ovom postupku sud utvrđuje ko su nasljednici ostavioca. malična vrijednost). sud će postupak prekinuti (jedini slučaj kada se vanparnični postupak prekida!!) i sudionike uputiti na pokretanje parničnog postupka. Žalba zadržava izvršenje rješenja. 2.zaključenje braka. ako zakonom nije drugačije određeno. a time se ne vrijeđaju prava drugih sudionika koja su zasnovana na tom rješenju. Uređenje međe u vanparničnom postupku moguće je samo ako vrijednost spora iznosi do 3000 KM (tzv. nadležan je organ uprave. Geometar mora imati „stajne tačke“ kao referentne tačke od kojih vrši mjerenje. ako utvrdi da je žalba osnovana. u suprotnom je jako teško izvršiti pouzdano mjerenje. Prvostepeni sud može povodom blagovremene žalbe novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje rješenje. koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu. gdje poziva stranke i vještaka geometra. sud stranke upućuje na parnični postupak! Ako obje stranke pristanu da se međa uredi prema jačem pravu. po pravičnosti. već se cijeni prema okolnostima konkretnog slučaja.

Pravosnažnost rješenja donesenog u vanparničnom postupku ne sprječava sudionike da o svom zahtjevu traže zaštitu u parničnom ili u upravnom postupku. novine FBiH 61/01) 141 | P a g e . ZAKON O STRANIM ULAGANJIMA (Sl.

i to pod istim uslovima kao i rezidenti (domaća pravna i fizička lica). OBAVEZE I POVLASTICE STRANIH ULAGAČA? Strani ulagač ima pravo da investira dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih i neprivrednih djelatnosti u BiH. Strani ulagač. Nakon što ministarstvo zaprimi zahtjev. strani ulagači pod istim uslovima kao i domaći ulagači imaju pravo upravljanja privrednim društvima. Osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3. Ovdje ipak postoje određene restrikcije i to u oblasti vojne industrije i proizvodnje i oblasti javnog informisanja. Strana ulaganja su oslobođenja plaćanja carina i carinskih obaveza. strani ulagači imaju jednaka prava i stiču nekretnine kao i domaća pravna i fizička lica. 142 | P a g e . Federalno ministarstvo kulture i sporta. Ukoliko ne donese rješenje u ovom roku. u skladu sa važećim zakonima u FBiH i BiH. BiH 21/98. Strani ulagač može osnovati privredno društvo pod istim uslovima kao i domaći ulagači. prije nego što pristupi ulaganju i osnivanju privrednog društva. U pogledu vlasničkih prava na nekretninama. kultura.Ovim zakonom uređeni su prava. obaveze i povlastice stranih ulagača. i to u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ZPD). dužno je da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje. isl. mora da podnese zahtjev naprijed navedenom ministarstvu za pribavljanje saglasnosti (vojna industrija. a u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH (Sl. regulisano je Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (Sl. ministarstvo je dužno da o tome obavijesti podnosioca i u tom slučaju dužno je da donese konačno rješenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. Sve ono što nije uređeno ovim zakonom. strani ulagači imaju pravo da vrše transfer dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja i poslovanja u FBiH.). Nadalje. BiH 17/98). gl. Ako postoje razlozi za odgodu donošenja rješenja o stranom ulaganju. Posebni oblici stranih ulaganja POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANIH ULAGANJA? U FBiH strana ulaganja u sektore koji podliježu restrikcijama odobravaju slijedeća ministarstva: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. osim carinskog evidentiranja. te postupak registracije stranih ulaganja. Ulaganje u postojeće pravno lice 4. Također. i to bez ograničenja i u konvertibilnoj valuti. PRAVA. Restrikcije se odnose na ograničenje uloga stranog ulagača. 34/00). Ukoliko u navedenom roku ne donese rješenje. koji ne može biti veći od 49% glavnice takvog privrednog društva. informisanje. strano ulaganje se ima smatrati odobrenim. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2. OBLICI STRANIH ULAGANJA? 1. oblici stranih ulaganja. gl.

Zakonodavac je u članu 4. odn. Institut također prima prijave kojima se zahtjeva sticanje prava industrijskog vlasništva u inostranstvu. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zakonom o industrijskom vlasništvu u BiH (Sl.Odobrenje stranog ulaganja važi bez vremenskog ograničenja!! Strani ulagač je dužan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili drugog akta o ulaganju. u skladu sa navedenim zakonom. Reciprocitet se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH. Sticanje prava industrijskog vlasništva u BiH može se zahtjevati i prijavom podnesenom u inostranstvu. Strani ulagači također imaju i obavezu da poštuju zakone i propise BiH i entiteta. gl. odn. sadržaj i zaštita prava industrijskog vlasništva. industrijskog dizajna i geografske oznake. autora industrijskog dizajna podrazumijeva pravo da bude naznačen u prijavi i svim drugim ispravama koje se odnose na patent. on je regulisan članom 2 ovog zakona. jednako kao i domaća pravna i fizička lica. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. rješavaju se pred nadležnim sudovima u BiH. a zahtjev se podnosi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. što znači da strana pravna i fizička lica su izjednačena sa domaćim – ali po principu reciprociteta. i to patenata. nosioci prava stiču materijalna i moralna prava. u skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. Svi sporovi koji eventualno nastanu u vezi sa stranim ulaganjima. Priznanjem. industrijski dizajn. Moralno pravo pronalazača. zakona utvrdio jednakost stranih i domaćih lica kada je u pitanju zaštita prava industrijskog vlasništva. U roku od 5 dana računajući od dana podnošenja uredne prijave ministarstvo će donijeti rješenje o odobrenju stranog ulaganja. BiH 3/02) definiše se i uređuje sticanje. POSTUPAK STICANJA PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA? Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u BiH ostvaruje se podnošenjem prijave Institutu za standarde. Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasništva obuhvataju isključiva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja. znak koji je podoban za razlikovanje roba ili usluga štiti se žigom. Pravni učinak priznatih prava industrijskog vlasništva iz takvih prijava 143 | P a g e . tj. Kada govorimo o predmetu zaštite. i to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. ukoliko je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. registracijom prava industrijskog vlasništva. izuzev ako zainteresovane strane ne dogovore arbitražu ili ugovore nadležnost stranog suda. novi oblik proizvoda ili njegovog djela štiti se industrijskim dizajnom. koji kaže da se pronalazak štiti patentom ili patentom sa skraćenim trajanjem. robnih i uslužnih žigova. kao i svih izmjena vezanih za te akte u roku od 30 dana računajući od dana potpisivanja tog akta.

NAČELO PRVENSTVA? Institut radi na osnovu načela prvenstva. kojeg reguliše član 7 zakona: „Lice koje na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi. Kompletan postupak sticanja. pod uslovima iz člana 8 zakona. u BiH ili drugim članicama Međunarodne unije za zaštitu industrijskog vlasništva (Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloži pronalazak.“ Član 8 zakona govori o „unijskom pravu prvenstva“. ako to zatraži i to: za patent u roku od 12 mjeseci. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva. Postoji i tzv. Za postupak sticanja. i to u skladu sa posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. pripadniku članice Pariske unije ili WTO-a.izjednačen je sa pravima industrijskog vlasništva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava. odnosno znaka. plaćaju se takse i naknade posebnih troškova postupka.. znak ili oblik proizvoda prijavu podnese kasnije. s tim što se tužba neposredno podnosi Institutu. Podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca. koji za isti pronalazak. ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. odnosno oblik proizvoda ili njegovog djela. od datuma podnošenja uredne prijave patenta. odn.. „izložbeno ili sajamsko pravo prvenstva“. priznat će se pravo prvenstva u BiH. koji je u nekoj državi članici Pariske unije ili WTO-a podnio prvu prijavu za isti pronalazak. kao i za pružanje informacijskih usluga. prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva vodi se u Institutu. Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu dopuštena je žalba Komisiji za žalbe Instituta u roku od 15 dana. Postoji i tzv. „višestruko pravo prvenstva“. za industrijski dizajn ili žig u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja prve prijave. Institut vodi za svako pojedinačno pravo industrijskog vlasništva slijedeće registre: 1) Registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasništva 2) Registar priznatih prava industrijskog vlasništva 3) Registar zastupnika za zaštitu industrijskog vlasništva 144 | P a g e . oblik proizvoda ili njegovog djela ili znak. i to u jednoj ili više država članica Pariske unije ili WTO-a. tj. a na prijedlog direktora Instituta. kada podnosilac prijave može zahtjevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranijih podnesenih prijava. ili upotrijebi znak za označavanje roba i usluga. oblika proizvoda. održavanja. može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtjevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja. tj. održavanja. Protiv rješenja Instituta donesenih u drugom stepenu žalba nije dopuštena. od dana upotrebe na izložbi prijavljenog pronalaska. industrijskog dizajna. žiga. shodno Konvenciji o međunarodnim izložbama. kao stvarno-nadležnim sudom.

uz koji zahtjev podnosilac mora dostaviti i dokaz o postojanju spora 2) Ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga 3) Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvršiti hitnu registraciju u određenom roku 4) Na poseban zahtjev podnosioca prijave INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO OBUHVATA: a) Patent b) Žig c) Industrijski dizajn d) Geografska oznaka porijekla ŽIG ILI ROBNA MARKA? Pojam žiga: Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba. To mogu biti samo ona pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove utvrđene posebnim propisima. REDOSLIJED ISPITIVANJA PRIJAVA Prijave se ispituju po redoslijedu određenim datumom njihovog podnošenja.Treba naglasiti da su registri javni. da se vode u elektronskoj formi. ali uz obavezu podnošenja zahtjeva za hitno ispitivanje. usluga drugog učesnika u privrednom prometu. prijava se može ispitivati i po hitnom postupku. dostupni trećim licima na uvid. Institut ima i svoj glasnik koji izdaje i u kojem se objavljuju podatci o pravima koja su upisana u navedene registre. Znak razlikovanja koji dobije rješenje nadležnog organa je žig. i to: 1) U slučaju sudskog ili drugog spora. odn. Strana pravna i fizička lica ostvaruju prava iz Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH pred Institutom samo preko zastupnika koji su ovlašteni za zastupanje. Izuzetno. 145 | P a g e . odn. Ko se može baviti poslovima zastupanja u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom? Mogu se baviti pravna i fizička lica koja moraju biti upisana u registar zastupnika kojeg vodi Institut. uvezani su u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasništva BiH. usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba.

trodimenzionalni oblici. kolektivni. za koje je žig priznat. oglasima i drugim oblicima ponude. ali se može neograničeno obnavljati. uključujući i mogućnost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim žigom. posebno u odnosu na geografsko porijeklo. Žigom se ne mogu zaštititi znakovi: koji su protivni javnom poretku ili moralu. koji su isključivo oblici određeni vrstom proizvoda ili oblici proizvoda potrebni za postizanje određenog tehničkog rezultata ili oblici koji proizvodima daju bitnu vrijednost. grafički prikazi. zastavu. Ovo pravo obuhvata i upotrebu žiga na sredstvima za pakovanje. koji svojim izgledom ili sadržajem mogu obmanuti javnost. brojevi. kombinacije boja i njihovih nijansi. prospektima. koji su isti sa ranijim žigovima za istu vrstu roba ili usluga. odn. koji su u vijeme podnošenja prijave žiga za znak opštepoznati u BiH u granicama značenja člana 6 Pariske konvencije. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi. na uputstvima. amblem. ISKLJUČIVA PRAVA NOSIOCA ŽIGA (čl. 86): Nosilac žiga ima isključivo pravo na obilježavanje žigom svojih roba i usluga. vrstu. koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba ili usluga u privrednom prometu. kvalitet ili neko drugo obilježje roba ili usluga. osim uz odobrenje nadležnog organa te države ili organizacije. Upravnopravna zaštita se ostvaruje putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. 2) figurativni. građanskopravna i krivičnopravna. te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu. te isključivo pravo upotrebe žiga u privrednom prometu za te robe i usluge. teritorijalno je i vremenski ograničeno (10 godina). 3) individualni. koji predstavljaju ili podražavaju nacionalni ili religiozni simbol. koji svojim izgledom ili sadržajem povrijeđuju autorska prava ili druga prava industrijskog vlasništva. slova. putem tržišne inspekcije i putem Uprave za indirektno oporezivanje i carinskih organa. kratice. 146 | P a g e . KARAKTERISTIKE ŽIGA Žig je vlasničko pravo. koji su isti sa ranijim žigovima ili su slični ranijim žigovima za istu ili sličnu vrstu roba ili usluga.Žigom se mogu štititi znakovi. fakturama. ZAŠTITA ŽIGA Tripartitna – upravnopravna. koji sadržavaju državni ili drugi javni grb. u korespondenciji i drugim oblicima poslovne dokumentacije. ambalaža za proizvode – pod uslovom da su distinktivni – kao i kombinacije svega naprijed navedenog. te 4) trodimenzionalni. VRSTE ŽIGOVA 1) verbalni. katalozima. koji se ne mogu grafički prikazati. a posebno riječi. slogani. koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje karakteristika roba ili usluga. Ovo pravo ima i podnosilac prijave od datuma podnošenja prijave. ili ga upotrebljavati za obilježavanje tih roba ili usluga. Nosilac žiga može zabraniti trećim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju znak koji je isti kao znak ili sličan znaku za robe ili usluge iste ili slične vrste kao što su one za koje je žig priznat. naziv ili kraticu naziva neke države ili međunarodne organizacije.

Ovom kaznom kaznit će se svako lice koje neovlašteno izrađuje. Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes. a ima za cilj unovčenje imovine stečajnog dužnika radi grupnog namirenja potraživanja stečajnih povjerilaca. Zakon o stečaju predstavlja jedan visoko razvijeni mehanizam. te stoga po cijeni jeftiniji. Prigovor da je proizvod lošeg kvaliteta.Krivičnopravna zaštita: „Ko protivno odredbama Zakona o industrijskom vlasništvu u BiH povrijedi tuđi žig. 2. skladišti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zaštite. prema predviđanjima. u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni obaveze plaćanja. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako stečajni dužnik. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. pri čemu sud samo stvara uslove za izražavanje autonomne volje povjerilaca. pa zbog toga ne može doći do zabune na tržištu. koji je prilagođen slučajevima u praksi. 4. jer tuženi za neovlaštenu upotrebu žiga okrivljuje dobavljača. Platežna nesposobnost je najčešće i osnovni razlog za otvaranje stečajnog postupka i vrijedi za sve kategorije stečajnih dužnika. koji ima usklađenu sistematiku i jasan je za primjenjivanje. uvozi. 147 | P a g e . jer je on od dobavljača naručio samo vrstu robe. a po svojoj prirodi spada u vanparnične postupke. pravne posljedice njegovog otvaranja i provođenja. kao i reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana. Osnovna premisa ovog zakona jeste da je imovina stečajnog dužnika ustvari imovina njegovih povjerilaca. stečajni postupak. ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU (29/03) Zakonom o stečajnom postupku uređuju se uslovi za otvaranje stečajnog postupka. RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEČAJNOG POSTUPKA? Stečajni postupak se sprovodi iz razloga platežne nesposobnosti ili zbog prijeteće platežne nesposobnosti stečajnog dužnika. Prigovor da tuženi nije znao da uvozi robu sa tuđim žigom. 3.“ Najčešći prigovori tuženog u slučaju neovlaštene upotrebe žiga: 1. nudi. industrijski dizajn i geografsku oznaku. stavlja u promet. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. a ne i robnu marku. Prigovor da je proizvod originalan. Bitno je istaći da zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (institut preuzeto iz njemačkog stečajnog prava). Prigovor pasivne legitimacije. prenosi preko granice.

izuzev nad imovinom FBiH. koje mjere kasnije može ukinuti. na prijedlog podnosioca ili samog stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik. Stečajni postupak je u načelu hitan postupak i provodi se na opštinskom sudu pred privrednim odjeljenjem na čijem je području sjedište stečajnog dužnika. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. općina i javnih fondova. pa sudu vrati prijedlog koji nije uređen. a koje potraživanje je bilo razlog za podnošenje prijedloga. Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. U prethodnom postupku utvrđuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. Neuredan prijedlog. sud će vratiti predlagaču i naložiti mu da prijedlog uredi i otkloni nedostatke u roku od 15 dana. Ako predlagač ne postupi po nalogu suda. 2) na ponavljanje postupka. c) rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. sud će takav prijedlog odbaciti rješenjem. Postupak se sprovodi javnim pozivom nad imovinom pravnih lica. u stečajnom postupku nema se pravo: 1) na povrat u pređašnje stanje. S tim u vezi stečajni sudija može: a) imenovati privremenog stečajnog upravnika. U stečajnom postupku razlikujemo dva stadija: 1) prethodni postupak i 2) glavni stečajni postupak.Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Kako se radi o vanparničnom postupku. smatrat će se da je povukao prijedlog i u tom slučaju troškove snosi predlagač. Stečajni postupak se sprovodi: 1) nad imovinom pravnog lica. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA 1) Stečajni sudija Sudski organ koji. kao i nepotpun prijedlog. 2) nad imovinom dužnika pojedinca (komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću). 3) na reviziju. nema sudskog vijeća. Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka. b) odrediti odgovarajućeg vještaka. za razliku od ranijeg zakona. 148 | P a g e . VOĐENJE I TOK STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. Ako predlagač u ostavljenom roku ne dostavi uređen prijedlog nikako. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ispuni potraživanje podnosioca prijedloga. za otvaranje stečaja nad takvim pravnim licem potrebna je prethodna saglasnost ministra odbrane.

koja raspolažu odgovarajućom stručnošću i kvalifikacijama. koja spada u stečajnu masu. kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme trajanja stečajnog postupka. koji se osniva radi zaštite interesa stečanih povjerilaca. Ovu listu vodi federalni ministar pravde i ona se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. 4) Odbor povjerilaca (fakultativni organ stečajnog postupka) Kontrolni organ.On vodi i upravlja stečajnim postupkom. 2) Stečajni upravnik Operativni organ stečajnog postupka. 3) Skupština povjerilaca Skupštinu povjerilaca saziva stečajni sudija. b) izvrši detaljan popis stečajne mase. Ostale skupštine povjerilaca moraju se sazvati ako to traži stečajni upravnik. 149 | P a g e . a odluke se donose većinom glasova prisutnih povjerilaca. Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija. te da je unovči u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. ako postoje razlozi koji upućuju na to da je nepodoban. d) podnosi potrebne izvještaje nadležnim organima. kao i potrebnim poslovnim iskustvom. ali samo do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka (!) Njegova osnovna funkcija jeste imenovanje stečajnog upravnika i vršenje nadzora nad njegovim radom. kao i popis stečajnih povjerilaca za koje je saznao i do kojih je došao na osnovu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE POVJERILACA Stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. c) vodi poslovne knjige. Stečajni upravnik mora imati položen stručni ispit. Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja. ovlašten da: a) hitno i bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. Stečajni sudija može odbiti postavljenje izabranog stečajnog upravnika. Na prvoj skupštini koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravnika skupština može izabrati drugog stečajnog upravnika. a kojem je potrebno postavljenje od strane stečajnog sudije. Za stečajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste stečajnih upravnika. Za stečajnog upravnika mogu se imenovati samo fizička lica. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okvirima odluke o otvaranju stečajnog postupka. upravlja tom imovinom. a koja potraživanja nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. Skupština povjerilaca iz kruga povjerilaca bira članove odbora povjerilaca. odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Odbor kontroliše i podržava stečajnog upravnika. pristrasan ili ne ispunjava uslove za imenovanje. a naročito da sačini početni bilans. Izbor drugog stečajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje jednu petinu prijavljenih iznosa potraživanja.

Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koje ne pripadaju stečajnom dužniku nije stečajni povjerilac. a neke privremene prirode. 3. ovdje se radi o tzv. Isticanje rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda ima konstitutivan karakter za nastupanje ovih posljedica i bez ovog čina one ne bi mogle ni nastupiti. i to u visini najniže plate 2. te za namirenje povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (to su stečajni povjerioci).Stečajna masa služi za namirenje troškova stečajnog postupka. Neke pravne posljedice su uslovne. pod uslovom da ne spadaju u više ili niže isplatne redove. Namirenje povjerilaca iz stečajne mase vrši se po slijedećem redoslijedu: 1. b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u postupku. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase. c) novčane kazne i prekršajne kazne. Zaposlenici koji su ostali na radu dok traje stečajni postupak primaju platu i ostala primanja u visini koju odredi stečajni upravnik. a namiruju se za a) potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave i b) potraživanja zaposlenika stečajnog dužnika po osnovu radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka. Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova. d) potraživanja koja se odnose na usluge stečajnog dužnika. hipotekarni povjerioci ili povjerioci zemljišnog duga). U firmi stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“. kao i imovinskopravna šteta nastala kao posljedica izvršenog krivičnog djela ili prekršaja. čija se potraživanja namiruju iza ostalih stečajnih povjerilaca. To su povjerioci koji su zakonom određeni kao takvi (npr. 150 | P a g e . a neke bezuslovne. Stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice nastaju ex lege. koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku. i to slijedećim redoslijedom: a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja svih povjerilaca. kao i povjerilaca koji u toku trajanja stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema stečajnoj masi (to su povjerioci mase). Stečajni povjerioci viših isplatnih redova. Povodom pravnih posljedica zakon definiše tri grupe pitanja: 1) Opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka 2) Ispunjenje pravnih poslova 3) Prebijanje i pobijanje Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju radni odnosi zaposlenika. koji se namiruju prije ostalih stečajnih povjerilaca. neke su trajne. izlučnom pravu! Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. e) potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomiješta kapital nekog osnivača ili potraživanja koja su sa tim izjednačena.

koji predstavlja izraz volje učesnika u postupku. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava. 151 | P a g e . Novčana i nenovčana potraživanja. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. kao ni mjere prinudnog izvršenja radi namirenja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. onda se taj povjerilac upućuje na parnicu. u cijelosti ili djelomično. i to u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Međutim. Uloga suda ovdje je samo potvrđujuće i nadzorne prirode. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. kojim se stečajnom dužniku omogućava ne samo da preživi i da ozdravi. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. REORGANIZACIJA Stečaj ne znači uvijek primarno gašenje i prestanak stečajnog dužnika. Stečajno vijeće donosi odluku koja se objavljuje u Službenom glasniku FBiH. U tom smislu. a o njoj odlučuju stečajni povjerioci. Kada se donese stečajni plan. koja imaju prednost povremenih davanja. kao i stečajni dužnik. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana. te se otvara novi račun. pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. on sačinjava i podnosi izvještaj stečajnom vijeću za zaključivanje postupka. reorganizacija je poseban pravni institut. gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kojem se vršilo ispitivanje potraživanja (prekluzivan rok!). Povjerioci u tom slučaju prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu. b) ako nema izgleda da će povjerioci prihvatiti stečajni plan. Ako se potraživanje nekog od povjerilaca ospori. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. on ne donosi nikakvo rješenje o tome (!) i postupak po tom stečajnom planu se nastavlja konkludentno. s obzirom da osnovni cilj stečajnog postupka treba biti saniranje stečajnog dužnika. Protiv stečajnog dužnika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE Stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta iz stečajne mase. sada se smatraju dospjelim. Kada stečajni upravnik okonča sve poslove iz stečajnog postupka. Ako sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. Danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni dužnik prestaje da postoji. i to u tri slučaja: a) ako stečajni plan ne poštuje propise o postupku podnošenja ili propise o sadržaju plana. koja nisu dospjela. a kojeg potvrđuje stečajni sudija. već i da nastavi sa svojim poslovanjem. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti i stečajni upravnik.Odmah po otvaranju stečajnog postupka uvodi se stečajni upravnik. Kamate na potraživanja koja se namiruju iz stečajne mase prestaju teći (!) Prijavljivanje u stečajnu masu potraživanja prekida zastaru. Novčana potraživanja povjerilaca prema dužniku.

3. čiji podatci se također upisuju u registar. I ovo rješenje o brisanju društva iz registra također se objavljuje u službenim novinama FBiH. a njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora (!). Likvidacioni postupak se provodi u slijedećim slučajevima: 1. mora provesti likvidacioni postupak. Na rješenje o odbacivanju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od osam dana. gl. shodno Zakonu o privrednim društvima. Nadležan je isti sud kao i za stečajni postupak. koji će donijeti rješenje o brisanju. prema mjestu sjedišta pravnog lica. Potraživanja povjerilaca 3. Organi likvidacije su: 1. Danom upisa u registar prestaje mandat uprave i drugih organa društva. pokrenut će se stečajni postupak. FBiH 29/03) Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak pred nadležnim sudovima u FBiH. Vrši se popis imovine i povjerilaca. U slučajevima u kojima se. ZAKON O LIKVIDACIONOM POSTUPKU (Sl. 2.c) ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog plana. a zatim slijedi unovčavanje imovine. Kada je pravnom licu rješenjem nadležnog državnog organa izrečena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti. Preostali dio imovine. Troškovi postupka i sudske takse. izdatci likvidatora i nužni troškovi uprave društva 2. dok se ranije ovaj postupak mogao voditi i u samom privrednom društvu. a u postupku likvidacije pravnih lica. Donošenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu. U tom slučaju zastupnik društva je obavezan da podnese prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica. a to je opštinski sud. Likvidacioni sudija i 152 | P a g e . Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar društava. a po pravosnažnosti rješenja se dostavlja registracijskom sudu. Ako se prije unovčavanja ustanovi da imovina neće biti dovoljna za pokrivanje potraživanja povjerilaca. koji se srazmjerno se dijeli članovima društva Rješenje o zaključivanju postupka likvidacije se objavljuje u službenim novinama FBiH. Kada je pravosnažnim rješenjem suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar ili ništavost osnivanja pravnog lica. njegovo privredno odjeljenje. Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedeći: 1. tj.

zaključuje sporazume o poravnanju sa povjeriocima. Likvidator je dužan da obavijesti sve poznate povjerioce da je društvo u postupku likvidacije. a isto lice može više puta biti imenovano u sastav Komisije. te regulisana pitanja njenog sjedišta. koji se osnivaju odlukom Komisije. tom istom odlukom sud će imenovati likvidatora. zastupa društvo. a kada društvo prestaje na osnovu odluke suda. Likvidator Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva. U vršenju svojih ovlaštenja. sastava. kao i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira. statusa. a naročito je ovlaštena za: • Regulisanje uslova i načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira • Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira 153 | P a g e . 36/99) Ovim zakonom je osnovana Komisija za vrijednosne papire u FBiH. Likvidator može biti samo fizičko lice. Komisiju sačinjavaju: predsjednik. zaključuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva. koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje i razrješava Parlament FBiH. STATUS SASTAV I ORGANIZACIJA KOMISIJE Komisija je samostalna i specijalizovana institucija Federacije BiH. Likvidator je ovlašten da u ime društva preduzima i zaključuje samo one poslove i radnje koji se odnose na likvidaciju. organizacije. ako utvrdi da društvo u likvidaciji nije sposobno da izmiri sve obaveze. Akti koje donosi Komisija su konačni i protiv njih se može (samo) pokrenuti upravni spor. kao i finansiranja. i ima status pravnog lica.2. Likvidator je dužan da dostavi prijavu za upis u registar društava o prestanku društva u roku od 30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvještaja. ovlaštenja i odgovornosti. za šta rok ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva. te može zaključivati i nove ugovore ako se isti odnose na raskid nezavršenih poslova. ali može imati urede van sjedišta. OVLAŠTENJA KOMISIJE Komisija osigurava primjenu i nadzire provođenje Zakona o vrijednosnim papirima. zamjenik predsjednika i tri člana. kojim se uređuje upravljanje i organizacija Komisije. likvidator obavlja slijedeće: izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva. Također je dužan da objavi poziv za prijavu potraživanja. Mandat Komisije traje pet godina. Sjedište joj je u Sarajevu. likvidator je dužan. Likvidator je također dužan da podnese na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale imovine dioničarima ili članovima društva. ZAKON O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (39/98. da bez odlaganja podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. Komisija ima svoj statut. Konačno.

sa Registrom obavezno zaključuju ugovor. Vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektronski zapisi. ZAKON O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti evidentirane kod Registra vrijednosnih papira.• Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima. Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti na dva načina: putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika (berza je dioničko društvo. u skladu sa zakonom. a ovlašteni predstavnici su brokeri koji rade u tuđe ime i za tuđi račun i dileri koji rade u svoje ime i za svoj račun). Temeljem tog ugovora Registar će upisati dioničare određenog dioničkog društva. davanje dozvola za emisiju vrijednosnih papira. sadržaj i način prijenosa vrijednosnih papira. kantoni i opštine. uzajamnih fondova i drugih pravnih lica koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira Regulisanje uslova i načina izdavanja obveznica kantona i opština Propisivanje pravila i nadzor nad prometom vrijednosnim papirima Zaštitu interesa investitora Propisivanje i nadzor nad primjenom standarda upravljanja dioničkim društvima (!) Propisivanje uslova. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. a nakon održane osnivačke skupštine. te učesnici u prometu vrijednosnim papirima. Emisiju obveznica Federacija i kanton mogu vršiti na osnovu zakona. ima 32 ovlasti. davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora nad radom profesionalnih posrednika i drugih učesnika u prometu vrijednosnim papirima • • • • • Komisija u vršenju ovlaštenja. broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je označena u osnivačkom aktu. Obveznice mogu izdavati Federacija BiH. emisija i promet vrijednosnim papirima. Dionička društva u pripremama. a) Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. investicionih fondova. 36/99) Ovim zakonom je propisana forma. te nadziranje rada Registra vrijednosnih papira. b) Obveznice Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označena u obveznici ili po naredbi te osobe ili donosicu (ako obveznica glasi na donosioca) isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. c) Certifikati Zakon o vrijednosnim papirima se ne odnosi na mjenice i čekove!! 154 | P a g e . propisivanje uslova i pravila za promet vrijednosnim papirima. Najbitnije ovlasti su nadziranje primjene zakona i drugih propisa o emisiji i prometu vrijednosnim papirima.

Vrijednosni papiri su uvijek formalne isprave. MJENICA Ona je isprava. Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Tužba protiv akcepatnat nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni ngo glavni dužnik. Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Papir koji osigurava upravljanje u društvu čiju dionicu posjeduje. pismeno očitovanje obaveze. to je zakonska pretpostavka) i založno pravo. te isprave. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži upravljačko pravo (dionica). Forma i bitni sastojci za pojedine vrste isprava se propisuju zakonom. ali g amož ograničiti n adio iznosa. Pravo na mjenicu je stavrno-pravne prirode. To je i prezentacijski papir . a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. Mjenične radnje Akceptiranje mjenice Akcept se vrši tako d atrasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše. obavezuje se da će zakonitom imatelju isprave ispuniti obavezu koja je sadržana u toj ispravi. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira). Mjenica uvijek glasi na određeni novčani iznos i izdavalac mjenice (trasant) obavezuje se da će zakonitom imaocu (trasatu) on sam (vlastita mjenica) ili remitent po dospjelosti isplatiti novčani iznos naveden u mjenici. Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. Mjenična obaveza je samostalna i stroga.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. Ova prava su uvijek inkorporiana u ispravu (sadržana su u njoj) i zakonit imatelj ne mora da dokazuje sadržaj isprave (to je zakonska pretpostavka). a ni prava prenosa. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega je mjenični dužnik se obavezao. Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. Primjer vrijednosnog papira koji u sebi sadrži obligaciju (mjenica. Skladištar je dužan da osobi koja je predala stvar izda skladišnicu. 155 | P a g e .HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRŽINI PRAVA To su isprave koje u sebi sadrže određena prava i izdavalac vrijednosnog papira. Vrijednosni papir koji u sebi sadrži stvarno pravo (ZOO ugovor o uskladištenju). a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. Vrijednosni papiri mogu da sadrže u sebi obligaciona prava. Po zakonu to je papir po naredbi. ček). Ona se sastoji iz dva dijela priznanice i založnice i u cjelini gledana u sbi sadrži dva stvarna prava: pravo vlasništva (osoba koja je predala stvar ne mora dokazivati vlasništvo na stvari. onda taj akcept mora biti bezuvjetan. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. stvaran prava i pravo na upravljanje. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka.

Tužbe trasata protiv trasanta. tužba zbog povraćaja mjenice. Indosiranje Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. ček može da glasi na donosioca.pravnom odnosu. Između mjeničnihMtužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. a ne mjeničnopravnog dejstva. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. Izražava se riječima „per aval“ – kao jemac. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. a može biti i vremenski ograničen. imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. Mjenična radnja. glasi na donosioca. Mjenični prigovori. mjenica je sredstvo kreditiranja. nema regresa zbog neakceptiranja.Amortizacija mjenice Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgublljene ili oštećene mjenice nevažećom. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. Kada se mjenica amortzuije rješenjem. avalista stiče pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inače jamčio. ovo iz razkloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. Razlika između mjenice i čeka Ček je sredsvo plaćanja. Aval može biti djelimičan i potpun. Slodarno odgovara za plaćanje mjenice. ne akceptira se. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indostara i on od mjenično vjerovnika postaje regresni dužnik. Avalista solidarno odgovara. kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni – pravo na regres. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). 156 | P a g e . ne može se umnožavati Kao mjenica. Opoziv čeka može vršiti samo trasant. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karatkter građansko pravnog. Prenos se obavlja potpisivanje tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Avaliranje Aval je mjenično jemstvo. protesti i tužbe mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. Može ga dati svako lice. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. Kada isplati mjenicu. dospjeva po viđenju. ni protesta. Trasant mora da raspolaže pokrićem kod tarsata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka.

i komplementar u k. Danom upisa u registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost i od toga dana odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. dana od dana objavljivanja upisa u službenim novinama FBiH..o. Zakon o javnim preduzećima (d. a jedini izuzetak jeste slučaj maloljetnika koji naslijeđuje udio u društvu. Tu zakonski zastupnik daje izjavu o prihvatu naslijeđa. Kod društva sa ograničenom odgovornošću i kod dioničkog društva za obaveze odgovara društvo svojom imovinom. Društvo sa ograničenim odgovornošću 2.. 157 | P a g e .). koje momentom upisa u registar postaju pravne činjenice. a članovi društva samo do visine svoga udjela u društvu. a izbor djelatnosti vrši se u skladu sa propisanom klasifikacijom djelatnosti. ORGANIZACIONI OBLICI DRUŠTVA 1. odgovaraju solidarno i svojom ličnom imovinom.o. Ostali propisi iz ove oblasti: Zakon o bankama (d. Osnivač i član društva može biti samo poslovno sposobno fizičko lice.o. proizvodnja naoružanja i vojne opreme). ali pravo na naslijeđe se ne može isključiti niti ograničiti.) PRIVREDNO DRUŠTVO? Pravno lice koje obavlja proizvodnju i prodaju proizvoda i vrši usluge na tržištu radi sticanja dobiti (pravni subjektivitet pravnog lica može se utvrditi samo zakonom) Društvo mogu osnovati pravna i fizička lica.o. Zakon o osiguranju imovine i lica (d. a fizičko lice koje bi prije upisa stupilo u pravni promet u ime društva odgovaralo bi za takve obaveze cjelokupnom svojom imovinom. posebno će se urediti i pitanje ko će maloljetnika zastupati u društvu. Prije upisa u sudski registar društvo ne može stupati u pravni promet.d. Sve činjenice sadržane u osnivačkom aktu i drugim aktima jesu faktičke činjenice. Svako društvo obavlja samostalno djelatnost. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću 3. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i kod komanditnog društva svaki član društva d. Zakonom može biti određeno da se neke djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu odobrenje ili uz prethodnu saglasnost nadležnog organa (npr.d. Dioničko društvo Pravilo je da društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Komanditno društvo 4.o. i d. i d.d. Pravni učinak upisa društva u registar nastupa prema trećim licima 16.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA 84/08: značajne izmjene Zakona u pogledu dioničkih društava. domaća i strana (strana pravna lica samo pod uslovima propisanim Zakonom o stranim ulaganjima).d.n.). Društvo svoju djelatnost obavlja samostalno.

000 KM). Društvo može stupati u pravni promet sa trećim licima samo u okviru ili u vezi sa svojom redovnom djelatnošću.Društvo može obavljati samo one poslove koji spadaju u okvire registrovane djelatnosti. u slučaju pozitivnog poslovanja i pod uslovom da se ne naruši zakonom propisani minimum rezervi. te druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz redovnu djelatnost upisanu u registar. ali samo u mjeri koja je potrebna za poslovanje društva. biti dužni da unesu u društvo do dana upisa društva u registar. prava i novca koji se unose u društvo. može biti dat i u obliku izvršenih usluga. OSNIVAČKI KAPITAL Osnovni kapital je onaj kapital kojeg su članovi društva odredili u osnivačkom aktu i koji će. 158 | P a g e . 100 KM za pojedinačni ulog) i za dionička društva (50. koji mora unijeti svoj kapital. pa se novčana vrijednost određuje na osnovu nalaza i mišljenja vještaka. a ako to nije moguće. Udio u društvu izražava se u procentima ili u razlomcima i ta činjenica također se upisuje u registar.000 KM ukupno. Ukoliko se visina osnovnog kapitala ne povećava iz vlastitih sredstava društva. Ako bi pak društvo zaključilo pravni posao sa trećim licima izvan registrovane djelatnosti. oni se izražavaju i u novčanoj vrijednosti. Ako društvo odluči da snizi osnovni kapital društva kapitala. osnovni kapital se može povećati i pristupanjem novog člana. b) kod dioničkog društva. U slučaju kada društvo odluči da snizi iznos osnovnog kapitala. Kada se u društvo unose stvari i prava. Registarski sud je dužan odbiti upis društva u registar u slijedećim slučajevima: 1) 2) 3) Ako je osnivač većinski vlasnik koji ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ili nepodmirene poreske obaveze Ako je osnivač u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću već komplementar u komanditnom društvu Ako je osnivač jedini član društva sa ograničenom odgovornošću na kojem je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije Kapital: Novčani izraz stvari. taj bi pravni posao bio valjan – osim ako je to treće lice znalo ili moralo znati da se radi o poslu izvan redovne djelatnosti. stvari i prava. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udio u osnovnom kapitalu. Društva kapitala mogu povećati osnovni kapital i iz vlastitih sredstava. Osnovni kapital tokom trajanja društva može biti mjenjan. dužno je da tu svoju odluku obznani. u zavisnosti od vrste društva. pored novca. Na osnovu novčane vrijednosti stvari i prava utvrđuje se novčani iznos sa kojim pojedini osnivač participira u ukupnom kapitalu društva i na osnovu toga se utvrđuje njegov udio u društvu. Zakon propisuje najniži iznos temeljnog kapitala u novcu za dva oblika privrednih društava – za društva sa ograničenom odgovornošću (2. da je objavi u službenim novinama uz garanciju povjeriocima da će ispuniti svoje obaveze. ne može to učiniti ispod zakonom propisanog minimuma osnovnog kapitala. Iznos udjela u osnivačkom kapitalu mora biti naveden i određen u osnivačkom aktu i po visini i po strukturi. može se povećati na slijedeći način: a) kod društava sa ograničenom odgovornošću. Stvari i prava se procjenjuju prije svega saglasnošću volja osnivača. može biti povećan ili smanjen. vrši se vještačenje.

Mora biti napisana na jednom od službenih jezika u Federaciji.n. Zakonom je propisano i koji su to zabranjeni sastojci firme (protivni zakona i morala. Društvo sa ranije registrovanom firmom ima pravo na sudsku zaštitu i može zahtjevati brisanje kasnije registrovane firme koja narušava načelo isključivosti. Društvo će aktom o osnivanju odrediti svoje sjedište. što znači da će sud registra odbiti upis društva ukoliko se njegova firma bitno ne razlikuje od firme društva koja je već upisana u registar. U pravnom prometu i u korespondenciji sa trećim licima društvo mora uvijek upotrijebiti firmu prema sadržaju koji je upisan u registar. s tim što zakon dopušta mogućnost da se sjedište odredi i statutom. Načelo prvenstva ili prioriteta upisa u sudski registar podrazumijeva da je sud dužan prilikom primanja prijave na njoj naznačiti dan i čas prijema (u praksi se dijele brojevi). Do donošenja Zakona o notarima (2002.d.osnovni kapital se može povećati i emisijom novih dionica (emisija može biti i zatvorena i otvorena)./k. PODRUŽNICE Društvo može imati podružnice kao svoje organizacione jedinice izvan sjedišta društva.).d. a sjedištem se u smislu zakona smatra mjesto koje je upisano u registar (faktička činjenica upisom postaje pravna činjenica). te može sadržavati (samo one) strane riječi koje su uobičajene i za koje ne postoje odgovarajuće riječi u službenim jezicima koji se koriste u Federaciji. Osnivački akt je strogo formalan akt. Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama i poslovnoj korespondenciji. kada se kao osnivački akt pojavljuje odluka osnivača (mora sadržavati sve bitne sastojke kao i ugovor o osnivanju).o. Zakon o upisu privrednih subjekata u registar propisuje da će registarski sud prema sjedištu društva o upisu podružnice obavjestiti sud na čijem se području ta podružnica nalazi. Zakon garantuje isključivost firme svakom pravnom licu. zaštićeni robni znaci. OSNIVAČKI AKT U pravilu ugovor. kada društvo osniva dva ili više lica. Sud je po službenoj dužnosti obavezan da pazi na ovo.) potpisi osnivača su mogli biti ovjereni ili kod suda ili kod nadležnog organa. kao ime pod kojim društvo posluje. ali je također obavezan da podnosiocu prijave na njegovo traženje omogući uvid u registar i da mu pomogne u izboru odgovarajuće firme. osnivački akt je notarska isprava). U obavljanju tih poslova mogu sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva. kao i pripremanje nacrta statuta društava. a mogu imati sve ili neke od poslova u okviru registrovane djelatnosti društva. ali član 73 Zakona o notarima uređuje da su notari nadležni ili ovlašteni za vršenje obrade i ovjere osnivačkih akata (dakle. a društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo. koja pretpostavlja da se firma društva mora jasno razlikovati od firme drugog društva. sa zakonom propisanom pismenom formom i ovjerenim potpisima osnivača. Društva kapitala su društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo. itd. Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica. Društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo može osnovati i jedno lice. Podružnica se upisuje u registar kod registarskog suda kod kojeg je upisano i samo društvo./d./d.o.). U firmu se mora unijeti i skraćenica oblika društva (d.o. FIRMA Svako društvo osnivačkim aktom utvrđuje svoju firmu. 159 | P a g e .

skupštinu društva čine članovi društva. u smislu da je zastupniku za određene poslove potrebno odobrenje nadležnog organa. iz okvira svoga ovlaštenja. a lica koja vrše poslove uprave upisuju se u registar. a broj glasova u toj skupštini određen je prema udjelu u osnovnom kapitalu (zakonom je propisano da u d. PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST Društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom u registar. a kod zajedničke prokure sve prokuriste moraju nastupati zajednički da bi pravni posao bio valjan (u ovom slučaju se obaveza može ispuniti prema bilo kojem od prokurista. Lice na koje je preneseno to ovlaštenje u pravnom prometu nastupa kao punomoćnik. na drugo lice. to može biti zaposlenik pravnog lica.o. ali i ne mora. Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom određena za poslovanje. pravno lice će odgovarati za ispunjenje obaveza iz pravnog posla.o. jer se za ispunjenje obaveze ne traži zajedničko primanje obaveze). pri čemu kod više pojedinačnih prokura svaki prokurista nastupa odvojeno od drugih. Za obaveze koje preduzme zastupnik odgovara pravno lice. a to su prokuristi. Obzirom na vrstu i broj lica.o. Poslovna sposobnost pravnog lica prosuđuje se prema ovlaštenjima zastupnika tog pravnog lica. Okviri zastupanja mogu biti ograničeni osnivačkim aktom ili statutom. Zastupnik društva može prenijeti ovlaštenje za preduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova. prokura se može dati samo fizičkom licu. Kod d. zastupa ga i odgovara za zakonitost poslovanja. Pravna sposobnost pravnog lica je ograničena djelatnošću koju to pravno lice obavlja. a zastupnik kao vlastodavac. Inače. tenije znalo niti je moglo znati da je došlo do prekoračenja. skupština ima 100 glasova. Prokura je u najširem smislu ovlaštenje da se u ime i za račun pravnog lica poduzimaju pravne radnje iz okvira njegovog poslovanja – osim ako bi se radilo o prometu nepokretnosti. a poslovna sposobnost jeste sposobnost preduzimanja pravnih radnji i pravnih poslova u skladu sa zakonom. a poslovnu politiku vodi uprava društva. može se prenijeti samo sa prenosom društva (slučajevi statusnih promjena društva). Prokura? Postoji još jedna vrsta punomoćnika. Kod društava kapitala organ upravljanja i odlučivanja je skupština društva. jer za to prokurista mora imati posebno i izričito ovlaštenje. prokura može biti pojedinačna ili zajednička. Ukoliko je pak došlo do prekoračenja ovlaštenja. UPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE Pravilo je da odluke u društvu donose njegovi osnivači. ZASTUPANJE Uprava rukovodi društvom i njegovim poslovanjem. Prokura se naravno može i opozvati. ako je treće lice bilo savjesno.o. a takva promjena mora također biti upisana u registar kod suda. U svakom slučaju prokura prestaje kada po zakonu prestane postojati i pravno lice za koje je vezana. Pravna sposobnost znači sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza. Prokura se upisuje u registar. a prestat će uvijek kada je sa danom otvaranja stečajnog postupka kao pravna posljedica istog prestalo pravo na zastupanje pravnog lica upisanog u registar.Firma društva se sama za sebe ne može prenositi na druge privredne subjekte. Ta lica su ovlaštena da u ime društva poduzimaju pravne radnje i pravne poslove u okviru ovlaštenja upisanih u registar. 160 | P a g e .

ovlaštenje za zastupanje može biti podijeljeno među više njih.o.o. upravu može da čini jedna osoba. Osnivač koji ima namjeru da svoj udio u društvu proda u cjelini ili samo dijelom. a može se na odgovarajući način urediti i osnivačkim aktom. član ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti društva. je svaki dioničar član skupštine. U slučaju da nasljednici ne prihvataju članstvo u društvu.d. 161 | P a g e . a kod društava lica sudjeluje u odlučivanju konsenzusom. u d. tri ili više. ali samo pod istim uslovima iz ponude. Član d.o. Zavisno od oblika i veličine društva. ne može biti ograničeno). je ograničen pravom preče kupovine uspostavljenim u korist ostalih članova tog društva. ali su dužni da istovremeno kod suda deponuju novčani iznos iz ponude koja im je bila učinjena i time izraze volju da pod ponuđenim uslovima otkupe prodati udio. vrše zajedno svi članovi društva. Prijavu za upis u registar dužan je podnijeti osnivač društva ili drugo lice ovlašteno za podnošenje prijave.o. Kada jedno lice osniva d. nadzorni odbor i odbor za reviziju. Ako se ponuđeni članovi društva u roku od 30 dana ne izjasne da prihvataju ponudu. tj. povoljnijim uslovima. njegovim nasljednicima ne može se osnivačkim aktom ograničiti pravo na nasljeđivanje njegove imovine unesene u društvo (nasljeđivanje je univerzalno pravo koje. kada se radi o novoj emisiji dionica. Ta ponuda mora biti data u pismenom obliku i mora sadržavati uslove prodaje. Društvo sa ograničenom odgovornošću po zakonu mora imati nadzorni odbor. da bi se time osigurao njihov pravni položaj u smislu dotadašnjeg udjela u osnovnom kapitalu. i sudjelovanje u radu skupštine.koji se dijele srazmjerno udjelu u kapitalu. Kod društava lica pravilo je da članovi društva odlučuju konsenzusom. Dioničko društvo obavezno po zakonu mora da ima upravni odbor. onda njegove odluke imaju pravni karakter i dejstvo odluke skupštine. Pravo preče kupovine uspostavljeno je zakonom i ne može biti isključeno osnivačkim aktom ili statutom društva. može bez ograničenja stavljati svoje dionice u promet. Članovi društva imaju pravo da raspolažu imovinom društva.o. Postupak registracije je oblik vanparničnog postupka. Pravo preče kupovine članovi društva mogu realizovati u izvršnom postupku. ali samo ako ima više od deset osnivača i ako mu osnovni kapital prelazi iznos od 15 miliona. a član d. Pravo preče kupovine imaju i dioničari pod određenim uslovima. Nadalje. U pogledu raspolaganja svojim udjelom. Ako međutim trećem licu udio bude prodat pod drugačijim. Sud je dužan da izvrši upis u roku od 15 dana od dana podnošenja uredne prijave. i to u roku od 15 dana. U privrednim društvima zakonom je dozvoljeno samo organizovanje skupova sindikata! REGISTAR DRUŠTAVA Obuhvata registar podataka (upisnik) i registar isprava. Ako zakonom nije propisana obaveza formiranja nadzornog odbora.o.d. ne može raspolagati svojom imovinom dok ne protekne zakonom određeno vrijeme. ako je član društva fizičko lice. ali i obavezu da snosi gubitke i rizik od gubitka u slučaju negativnog poslovanja. ako je imovina društva izložena javnoj prodaji.o. s tim što je ovo pravo raspolaganja u nekim slučajevima ograničeno zakonom. ostali članovi su dužni da im isplate novčanu vrijednost imovine koju je njihov ostavilac unio u društvo na dan davanja izjave o neprihvatanju članstva. PRAVNI POLOŽAJ ČLANOVA DRUŠTVA Kod društava kapitala član društva ima pravo na upravljanje. Članovi uprave su zastupnici pravnog lica. ostali članovi društva imaju pravo na tužbu za poništenje takvog ugovora (ova tužba mora obuhvatiti obje ugovorne strane!). Međutim. kada su za to ispunjeni zakonski uslovi (prvenstveno u smislu pozitivnog poslovanja). smatra se da ne žele i ponuđač može tada svoj udio u društvu prodati trećem licu. ako je to uređeno osnivačkim aktom i upisano u registar. i svaka dionica iste klase nosi određeni broj glasova).o. član d. onda nadzor nad d. dužan je da putem uprave društva učini ponudu ostalim članovima društva.. u pravilu.

prestanak privrednih subjekata. podjela i spajanje subjekta). zabrana obavljanja djelatnosti na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog 162 | P a g e . javna preduzeća. O upisu promjene sjedišta odlučuje sud na čijem području bi bilo novo sjedište poslovnog subjekta. Subjekti upisa: Poslovni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost. može izvršiti uvid u podatke upisane u registar i može zatražiti prepis tih podataka). e) načelo prvenstva (registarski sud je obavezan postupati po prijavama. sud kod kojeg je to lice bilo upisano u registar dužan je bez odlaganja po službenoj dužnosti dostaviti sve prijave i podatke koji se odnose na taj subjekat. Mjesno nadležan je opštinski sud prema mjestu sjedišta poslovnog subjekta. pripajanje. rješavati ih prema redoslijedu zaprimanja prijava). zadružni savezi. Registarski sud: Sud nadležan za poslove registracije. u smislu postojanja propisanih obrazaca). npr. h) načelo javnosti (osigurava da svako. bez dokazivanja pravnog interesa. podatci koji se odnose na stečaj i likvidaciju. Stvarno nadležan je opštinski sud sa privrednim odjeljenjem. tj. Načelo istinosti ili pouzdanja je (oboriva) zakonska pretpostavka. uz izričito isključivanje mogućnosti korištenja vanrednih pravnih sredstava. d) načelo formalnosti (registarski sud postupa po pismenim obrascima). te lica o čijim bi se pravima i obavezama moglo odlučivati u ovom postupku Načela registra: a) načelo obaveznosti. c) načelo oficijelnosti (postupanje po službenoj dužnosti. ZAKON O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA Registar: sadrži bazu podataka i isprave. te druga pravna lica kada je to određeno zakonom Upis u registar: Upis svakog podatka za koje je poslovni subjekat obavezan podnijeti prijavu za upis Učesnici u postupku upisa: Lice koje je podnijelo prijavu za upis. u smislu da registarski sud ne može odbiti urednu i potpunu prijavu za upis u registar).Svaki upis pravnog lica ili relevantne promjene u pravnom licu u registar sud je dužan objaviti po izvršenom upisu u službenim novinama FBiH. g) načelo jednoobraznosti (registracija se vrši na jednoobrazan način. u smislu da bi novo sjedište bilo na području drugog mjesno nadležnog suda. a to je opštinski sud u sjedištu kantonalnog suda. f) načelo konstitutivnosti (sve faktičke činjenice sadržane u prijavi i priloženim ispravama danom upisa u registar postaju pravne činjenice i kao takve djeluju prema trećim licima). statusne promjene privrednog subjekta (promjena oblika. a sastoji se iz glavne knjige (upisnik) i zbirke isprava. Ako pravno lice mijenja sjedište. zadruge. Pravila postupanja suda prilikom upisa u registar propisana su Zakonom o registraciji. ponavljanja postupka i mirovanja postupka. U registar se upisuje: osnivanje privrednih subjekata. te drugi podatci kada je to određeno zakonom. koja podrazumijeva da se savjesna treća lica mogu pouzdati u istinitost podataka upisanih u registar. kao i shodna primjena pravila o parničnom postupku. b) načelo zakonitosti (postupak registracije uređuje se zakonom).

iznošenje novih činjenica i novih dokaza tretira se kao nova prijava za upis (jer nema ponavljanja postupka). b) podjela jednog društva na dva ili više i c) pripajanje jednog društva drugom. registarski sud dostavlja žalbu drugostepenom. tj. oblik ili vrsta poslovnog subjekta. Također se mogu vršiti i zabilježbe o nekim stanjima koja su propisana u zakonu. Pravo na žalbu pored subjekta upisa imaju i druga lica sa pravnim interesom. sud će odbiti prijavu za registraciju.organa. Troškovi postupka: S obzirom da se radi o vrsti vanparničnog postupka.) pretpostavki za upis. sjedište. samo ukoliko tom preinakom ne dira u prava trećih lica utemeljena na dotičnom upisu. da li postoji propisani osnivački akt. matični ili identifikacioni broj. U suprotnom. djelatnost. Ukoliko utvrdi da je žalba osnovana. U toku postupka ispitivanja prijave za upis u registar. Kada ocijeni da su ispunjeni potrebni uslovi za postupanje po prijavi. priloženost potrebnih isprava uz prijavu.. Postupajući u okvirima ovog prethodnog ispitivanja. udio svakog od osnivača. Ukoliko pak sud odbija zahtjev za upis. kao i o privremenim mjerama (dakle postoje upisi i zabilježbe!) U glavnu knjigu se upisuju: firma. Ukoliko u ostavljenom roku podnosilac prijave ne postupi po zaključku suda. datum/dan/čas prijave. sud može zaključkom pozvati podnosioca prijave da u roku koji ne može biti duži od 30 dana otkloni eventualne nedostatke u prijavi. propisani oblik prijave. nedopuštenu ili nepotpunu. sud nije dužan obrazlagati takvo rješenje (postoje odgovarajući obrasci). Ukoliko sud smatra da je prijava za upis podnesena u skladu sa zakonom. podatci o prokuri. visina kapitala u novcu.. kantonalnom sudu. vrijednost kapitala u stvarima i pravima. podatci o podružnicama. Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u registar može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. na koje poziva podnosioca prijave i eventualno lica kojima bi mogle biti poznate sporne okolnosti ili činjenice. sudionici u postupku registracije sami snose svoje troškove. S obzirom da ovaj zaključak suda spada u domen upravljanja postupkom registracije. sud će o prijavi za upis odlučiti rješenjem. registarski sud može preinačiti svoje rješenje. ime/prezime/prebivalište/sjedište osnivača. STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA a) Spajanje dva ili više društava. Registarski sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu. 163 | P a g e . isključivost firme) i materijalnih (da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom. Ukoliko se u žalbi protiv prvostepenog rješenja iznose nove činjenice i predočavaju nove isprave. sud može po potrebi održati ročište. ovlaštenost podnosioca prijave. dužan je takvo rješenje obrazložiti. utvrditi postojanje i formalnih (identitet podnosioca prijave. POSTUPAK REGISTRACIJE? Sud je po prijemu prijave dužan ispitati prijavu i u formalnom i u materijalnom smislu. protiv ovog zaključka nije dozvoljena žalba. s tim što su rokovi ovdje nešto drugačiji (u svakom slučaju u roku od 60 dana od dana objave upisa). obim ovlaštenja zastupnika.

te zahtjev za brisanje dosadašnjeg društva). može promjeniti svoj oblik samo u smislu da postane komanditno društvo na dionice. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ne može mijenjati oblik. a u registar se unosi promjena vezana za osnovni kapital društva. a svaki član društva. jer stečajni dužnik nema imovine. Osnivači za obaveze društva odgovaraju neograničeno i solidarno.d.Oblik može da mijenja društvo sa ograničenom odgovornošću.d.o. 5) Odlukom parničnog suda ili pravosnažnom presudom krivičnog suda kojom je izrečena mjera prestanka društva. Novonastali pravni subjekat će biti upisan u registar na osnovu prijave ovlaštenog lica.) Ovo društvo može osnovati dva ili više lica putem zaključivanja osnivačkog ugovora kao osnivačkog akta. kao dioničar. njegov osnovni kapital pretvorit će se u dionice sa nominalnom vrijednošću koju određuje skupština društva. odnosno voljom članova društva (odluka je ovdje osnov za pokretanje postupka likvidacije u svrhu zaštite povjerilaca).o. odluči da promjeni svoj oblik u smislu da postane d. dobija onaj broj dionica koji odgovara njegovom udjelu u osnovnom kapitalu (ova promjena ne može biti izvršena bez odobrenja Komisije za vrijednosne papire). Jedno društvo se može podijeliti na dva ili više novih društava prenosom imovine. tj. koji podliježe „notarskoj obradi i ovjeri“.d. a istovremeno sa prijavom upisa novog subjekta podnosi se prijava za brisanje društava koja prestaju postojati. koje pripajanjem postaje njegov pravni sljednik. gdje se također traži odobrenje Komisije za vrijednosne papire. što se također upisuje u registar (prijava upisa dva nova pravna lica. pripajanjem ili podjelom društva.n.. pripajanjem ili podjelom prestaju ranija društva i nastaju novi pravni subjekti (pravni sljednici) bez unovčavanja imovine. ali i svojom imovinom. dioničko društvo i komanditno društvo. Uneseni 164 | P a g e .o. 4) Odlukom skupštine društva. NAČINI PRESTANKA DRUŠTVA 1) Istekom vremena na koje je osnovano. K.o. Kada d.. može pretvoriti svoj oblik u d. D. Prestanak društva i brisanje društva iz registra su dvije različite i razdvojene činjenice – nakon prestanka društva slijedi brisanje na osnovu donošenja rješenja registarskog suda o brisanju! Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d. 3) Okončanjem stečajnog postupka. Društvo se može pripojiti prenosom svojih prava i obaveza na već postojeće društvo.o. kada se primjenjuje obrnut postupak na pretvaranje osnovnog kapitala. ovdje postoji izričita zakonska zabrana. imovinom društva. bez likvidacije. odnosno donošenjem rješenja stečajnog suda da se odbija zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. Spajanjem. 2) Spajanjem.

Osniva se ugovorom koji obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima/članovima. sjedište. koji onda odgovara za obaveze društva nastale i prije njegovog pristupanja. Komanditno društvo (k. Svaki član društva ima pravo i obavezu da upravlja društvom. ali u biti nema tu tajnosti.o. dok komanditori odgovaraju samo ograničeno. Društvu može pristupiti novi član. Prijavu za upis u registar potpisuju svi osnivači. firmu i sjedište društva.) Društvo kapitala. Osnivački akt mora sadržavati podatke o osnivačima. Svaki član društva dužan je svoj udio unijeti u roku utvrđenom ugovorom. Iz društva može istupiti neki član. te ograničenja pravnog subjektiviteta – ukoliko članovi društva ne odluče drugačije. Također. koji može biti ugovor o osnivanju ili odluka o osnivanju. a ostali članovi ne odluče da promjene osnivački ugovor i društvo nastavi postojati. naznaku koji članovi imaju koji položaj u društvu. Ugovorom se može odrediti da za prenos udjela komanditora na treća lica nije potrebna saglasnost komplementara. Društvo sa ograničenom odgovornošću (d. način izmirivanja troškova osnivanja društva. te usluge. upravo zbog neograničene solidarne odgovornosti. Ako bi komanditor zaključio neki pravni posao bez ovlaštenja. kapital članova društva podijeljen je na udjele (procenti ili razlomci). odn. Osnivački ugovor obavezno mora sadržavati podatke o osnivačima. za taj posao bi odgovarao isto kao i komplementari. ili se osnivačkim ugovorom upravljanje i/ili zastupanje može na određeni period povjeriti određenom članu društva.o. prava. Komplementari su ti koji odgovaraju za obaveze društva neograničeno i solidarno. koja sadrži prava i obaveze novog člana u skladu sa zakonom. Za izmjene osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih osnivača. vrsta i visina udjela. Udjeli članova su jednaki. ovo društvo prestaje ako sud odluči o prestanku. Pristupanje se vrši na osnovu pismene izjave. članovi.) „Tajno društvo“ prema teoriji prava. Za izmjenu osnivačkog ugovora potrebna je saglasnost svih članova. Za obaveze društva odgovara se samo imovinom društva. Dobit se u skladu i srazmjerno odredbama osnivačkog ugovora dijeli na dio dobiti za komanditore (dijeli se srazmjerno unesenoj imovini) i dio dobiti za komplementare (dijeli se na jednake dijelove). dakle i vlastitom imovinom. Samo 165 | P a g e . U društvo se mogu unositi novac. Istupanje se vrši putem ugovora. firmu. prava i obaveze društva. Društvo će prestati u slučaju smrti člana društva. nakon što se izmire svi troškovi u postupku likvidacije. Osniva se osnivačkim aktom. komanditora i komplementara. U slučaju da preostane imovine nakon provedenog stečajnog postupka. koja imaju različit pravni status. stvari. s obzirom da se tu radi samo o imovini (komanditori nemaju prava u upravljanju ili zastupanju društva). jer se svi članovi upisuju u registar. osnovni kapital i njegovu strukturu. ili pak u zakonskom roku od dva mjeseca. prestanka postojanja ili stečaja jednog od pravnih lica kao članova društva. prednost u raspodjeli te imovine imaju komanditori. ukoliko njegovi nasljednici ne prihvate da stupe na njegovo mjesto. djelatnost društva. koji onda odgovara za obaveze društva nastale do njegovog istupanja. Ovo društvo se izuzetno može transformisati u komanditno društvo na dionice. te djelatnost. do visine svoga udjela.ulozi postaju imovina društva momentom sticanja pravnog subjektiviteta. a vrijednost uloga se unosi u osnivački ugovor.d. Društvom mogu upravljati i/ili ga zastupati svi članovi društva. svaki član ima pravo na srazmjeran dio preostale imovine društva. Članovi društva učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka srazmjerno visini svojih udjela. Član društva može svoje pravo na upravljanje prenijeti na neko treće lice. Društvo koje se sastoji od najmanje dva lica. ali samo uz saglasnost ostalih članova društva. djelatnost. podatke o licu ovlaštenom za zastupanje društva. te podatke o licu koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar. Prijavu za upis društva u registar potpisuju svi članovi društva. U slučaju likvidacije društva. Društvo može prestati i u slučaju smrti fizičkog lica kao člana društva.

kod ovog društva moguće je da se društvo osnuje na određeno vrijeme, što proizilazi iz zakonskih odredaba o pojedinim vrstama društva (!). Osnovni kapital društva mora iznositi najmanje 2.000 KM, odnosno 100 KM za pojedinačni udio svakog od više članova društva. Do dana podnošenja prijave za upis u registar društava mora biti uplaćena polovica od iznosa osnovnog kapitala propisanog zakonom. Društvo donosi svoj statut, koji se ne mora priložiti uz samu prijavu za upis, ali se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana upisa. Statutom se, između ostalog, reguliše način upravljanja društvom, način mjenjanja visine osnovnog kapitala, način pristupanja društvu, način isključenja i razlozi za isključenje člana društva, itd. Uz prijavu za upis u registar prilaže se osnivački akt, dokaz da je izvršena uplata propisanog dijela osnovnog kapitala (50%), te spisak članova nadzornog odbora (ukoliko ga društvo ima). Članovi društva mogu slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu, s tim što se taj udio ne može prodati u toku prve godine od dana upisa društva u registar, te da postoji pravo preče kupovine ustanovljeno u korist ostalih članova društva. Uprava društva obavezna je prijavljivati sve promjene činjenica i podataka upisanih u registar. Prijenos udjela u društvu vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. U slučaju povrede prava preče kupovine, ostali članovi društva imaju pravo na tužbu radi poništenja ugovora kojim je otuđen dotični udio u društvu. Ukoliko nasljednici umrlog člana društva zahtjevaju isplatu njegovog udjela u društvu, društvo je dužno da tu isplatu izvrši prema tržišnim cijenama. Društvo ne može imati vlastite udjele u društvu. Dobit se dijeli među članovima društva srazmjerno njihovim udjelima, osim ukoliko osnivačkim ugovorom nije drugačije dogovoreno. Član društva može istupiti iz društva, kada ima pravo na isplatu novčane naknade njegovog udjela po tržišnim cijenama, a isto to pravo ima i član društva koji je isključen iz društva. Protiv odluke o isključenju član može tužbom zahtjevati sudsku zaštitu. Dioničko društvo (d.d.) To je društvo kod koga je temeljni kapital podijeljen na dionice. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari. Osniva se ugovorom o osnivanju, a ako je jedna osoba odlukom (ovo su osnivački akti). Formalan je akt, u pisanom obliku i moraju potpisi biti ovjereni kod notara (obrada i ovjera). Osnivački akt treba da sadrži: ime i prezime osnivača sa adresom njegovog prebivališta, odnosno za pravna lica firma i sjedište; firma i sjedište društva; djelatnost društva; prava i obaveze osnivača; iznos temeljnog kapitala; ukupan broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost; depozitnu banku (kod koje će se vršiti upis i uplata dionica); opis i procjenu vrijendosti ulogau stvarima i pravima; ime i prezime osobe koja će zastupati društvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju potpisuju svi osnivači. Odluka i ugovor su osnivački akti i podliježu notarskoj obradi i ovjeri. Može ga potpisati i punomoćnik osnivača, ali i takva punomoć mora biti ovjerena u skladu sa zakonom. Ako se u d.d. pored novca unose stvari ili prava, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se temeljni kapital podijeli na broj osnivača. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju, a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati. U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo

166 | P a g e

glasa, prioritetna dionica itd.). Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis i koja će zastupati dd. Ugovorom se određuje i banka tzv. depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. simultano osnivanje društva. Ili mogu u skladu sa ugovorom, jedan broj dionica otkupiti osnivači, a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). Ovo je sukcesivno osnivanje društva. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora, a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica, mjesto i način uplate dionica, i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju), a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Osnovni zadatak osnivačke skupštine je: da usvoji izvještaj o osnivanju da usvoji statut da imenuje članove nadzornog odbora i da potvrdi vrijednost uloga u stvarima i pravima.

Izvještaj o osnivanju DD mora da sadrži: Broj upisanih dionica, Njihovu nominalnu vrijednost, Popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stvarima i pravima.

Ovaj izvještaj je isprava koja je dokaz uspješnosti osnivanja društva i on je jedna od isprava koja će se priložiti prilikom podnošenja prijave za upis u Registar. Osnivačka skupština donosi statut. Sadržaj statuta je određen zakonom i njime se uređuju ona pitanja koja nisu uređena ugovorom o osnivanju, a koja se odnose na: - fukcionisanje skupštine, - na način formiranja i korištenja fondova, - pokriće gubitaka, - postupak statusnih promjena (pripajanje, spajanje i podjela), - sastav i način imenovanja nadzornog i upravnog odbora, - prestanak društva.

167 | P a g e

U roku od 15 dana od održane osnivačke sukuštine uprava DD dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije za vrijednosne papire. Uz zahjtev za upis dostavlja se i: - zapisnik osnivačke skupštine; - dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; - statut; - popis članova nadzornog odbora i uprave. POJAM JAVNOG PREDUZEĆA Javno preduzeće, u smislu ovog zakona, jeste pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzeće posebnim propisom. Djelatnosti od javnog društvenog interesa utvrđuju općina, kanton i Federacija BiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Javna preduzeća mogu se organizirati u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću. UPRAVLJANJE Organi javnog preduzeća: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava (menadžment), kao organi upravljanja i Odbor za reviziju

OSNOVNI KAPITAL DRUŠTVA Temeljni kapitala DD iznosi najmanje 50.000 KM. U ovom iznosu se temeljni kapital unosi u novcu. Nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10 KM. U postupku osnivanja cijena dionice ne može biti ispod ove nominalne vrijednosti. Ovaj temeljni kapital koji je unesen u društvo može se tokom opstanka društva povećavati, a odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora Skupština. Povećanje se može vršiti i iznosom iz rezervi, a može se vršiti i emisijom novih dionica. Procedura za emisiju (mora biti odobrenje za emisiju, mora se odrediti depozitna banka). Ako se ne vrši na ovaj način, može se povećati tako što će se povećati nominalna vrijednost dionice na teret fondova rezervi. Kada se vrši na taj teret mora se voditi računa da iznos rezervi iznosi 25% od ukupnog kapitala.

168 | P a g e

Može se i smanjiti kapital o čemu odluku donosi skupština. U odluci mora biti navedeno zbog čega se smanjuje osnovnii kapital i način njegovog smanjivanja. Taj način smanjivanja je vrlo bitan jer jedan od načina može biti povlačenje dionica. Pravilo je da zaposlenici nisu dioničari. Izuzetno zasposlenici mogu biti dioničari ako je takva mogućnost predviđena statutom. Međutim, oni mogu stjecati dionice ograničeno. Zbir svih dionica zaposlenika ne može preći 5% od osnovnog kapitala. U fazi osnivanja društva osnivači su dioničari. U daljem toku opstanka društva to se može vršiti na tržištu na kome se vrši promet dionica. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva, tako da dioničaru pripada pravo na odlučivanje. Ono podrezumijeva pravo na učestvovanje i odlučivanje na skupštini. Svaka dionica nosi jedan glas. Ne može se izdavati dionica koja nosi više glasova. Na osnovu dionice dioničar ima pravo da sudjeluje u raspodjeli dobiti. To pravo učestvovanja u dobiti se iskazuje pravom na naplatu od dividende. Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijedosti dionice. O isplati odlučuje skupština kad je DD sposobno da izvršava svoje obaveze. Kod emitovanja dionica (samo u slučaju nove emisije) postojeći dioničari mogu imati pravo preče kupovine pod uslovom da u roku od 30 dana od emisije upišu. Pod određenim uslovima imaju pravo kao manjina na zaštitu. UPRAVLJANJE DD -

-

skupština; nadzorni odbor; uprava i odbor za reviziju.

Društvom upravlja skupština, nadzorni odbor i uprava. Skupštinu DD čine dioničari. Ista se održava u mjestu sjedišta DD najmanje jednom godišnje. Predsjedava predsjednik NO, ili jedan od članova NO ako je predsjednik spriječen. Skupština bira dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik. Predsjednik i članovi NO i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini. Skupštinu saziva NO, uprava, ovlašteni dioničar ili grupa dioničara. Pravo odlučivanja ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije održavanja skupštine. Dnevni red, mjesto i vrijeme odlučivanja objavljuje se najmanje u jendom dnevnom listu u FBiH, najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Obavještenje o odražavanju skupštine se šalje preporučenom pošiljkom svakom dioničaru (može i telefaksom ili elektronskom poštom). Skupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 30 % ukupnog broja sa pravom glasa. Ako po isteku 60 minuta nije postignut taj kvorum, skupština se odgađa, te NO ponovo zakazuje skupštinu u roku koji nije manji od 15 ni duži od 30 dana. Ponono sazvana kupština može odlučivati ako je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica. O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži: firmu i adresu sjedišta dd; mjesto i vrijeme održavanja skupštine; ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnika i članove odbora za glasanje; dnevni red; odluke; podatke o glasanju; prigovore dioničara i članova NO. Zapisnik se sačinjava u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Potpisuju ga predsjedavajući skupštine, zapisničar i ovjerivači zapisika. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana (uvijek je neparan broj) i imenuje ih skupština na period od 4 godine.Zakonom je propisano ko ne može biti član nadzornog odbora (zbog sukoba interesa). (član 260. lice osuđivano za krivično djelo i

169 | P a g e

privredni prijestup nespojiv sa dužnošću nadzornog odbora, pet godina od dana pravosnažnosti presude; lice kome je presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti NO; i lice straije od 70 godina.). Kandidata za člana NO predlaže dioničar sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pismeno, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine. Predsjednik i članovi biraju se glasanem. Onaj ko ima najviše glasova bira se za predsjednika NO. Direktor i član uprave ne može biti član NO, niti isto lice može biti član NO u više od tri društva. Predsjednik i članovi NO zaključuju sa DD ugovor koji odobrava skupština. Sjednica NO održava najmanje jednom u 3 mjeseca. Funkcija mu je da nadzire rad društva, da nadzire rad uprave, da imenuje upravu, da usvaja izvještaje o poslovanju, predlaže način raspodjele dobiti i druge poslove koji se određeni zakonom i statutom. Njihova odgovornost za vršenje funkcije zakonom je pojačana na način da neograničeno solidarno odgovoaraju za štetu prouzrokovanu društvu neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti. Upravu društva čine direktor i izvršni direktor. Uprava društva organizuje i rukovodi poslovanje društva, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Ako društvo ima i izvršne direktore, onda direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Mandat mu je 4 godine. Ako postoje izvršni direktori, onda se njihov djelokrug poslova koji bi se odnosio na organiziranje rada, zastupanje mora odrediti pismenim aktom. Izvršni direktori su i osobe koje se upisuju u registar privrednih subekta (jer zastupaju društvo). DD ima i sekretara koga imenuje nadzorni odbor. To je osoba koja je dužna da vodi zapisnike, koja čuva dokumente društva i koja je ovlaštena za sprovođenje odluka nadzornog odbora i direktora. Ovdje se obrazuje i Odbor za reviziju. U Odboru ne može biti član nadzornog odbora i osoba koja bi imala neki direktni finansijski interes osim plaće. Vrše revizije finansijskog poslovanja, polugodišnjeg i godišnjeg obračuna a dužni su izvršiti reviziju i kada to zahtijeva određeni broj dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. Fond rezervi – DD je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti a i iz drugih izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala Društva. Godišnje se izdvaja 10% neto dobiti, i sve tako dok fond ne dostigne iznos od 25%. Ukoliko taj iznos ne dostigne do kraja pete poslovne godine, izdvajanje po ovom osnovu se povećava na 20% godišnje neto dobiti. Fond rezervi iznad zakonskog minimuma može se koristiti za: 1. dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala; 2. povećanje nominalne vrijednosti dionica u slučaju povećanja osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti dionica; 3. a može se koristiti i za emisiju besplatnih dionica, u slučaju kad se temeljni kapital povećava emisijom besplatnih dionica umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica. PRESTANAK DD 1. 2. 3. 4. Odlukom Skupštine Spajanjem, pripajanjem i podjelom Odlukom Komisije i suda Okončanjem stečajnog postupka.

170 | P a g e

i *popis vlasnika banke. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za • tu banku • d) ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku 171 | P a g e . Bankarska dozvola koju izdaje Agencija je uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata. a ocjenu tih uvjeta vrši Agencija za bankarstvo. koji obavezno mora da sadrži *sjedište. Agencija je finansijska institucija FBiH. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. Agencija može da ukine datu dozvolu. *način rada organa banke. odnosno. Ako prijava nije podnesena u tom roku. Osnivači. *podaci o kapitalu. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. a uz njega se podnosi: *ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. *druge vrste kapitala. *pravo glasa vezano za dionice. *broj i nominalnu vrijednost dionica. lice ovlašteno za zastupanje. ona može biti ukinuta rješenjem Agencije u slijedećim slučajevima: • a) na zahtjev banke. Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. Zahtjev podnose osnivači banke. *podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. dakle pravna osoba izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima: − da izdaje dozvolu za osnivanje banke. − dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. U banku se mogu unositi i stvari i prava. • c) ako je došlo do spajanja. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. *nacrt statuta. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. − da izdaje dozvolu za svaku promjenu u organizaciji ustroja banke. − da izdaje dozvolu za statusne promjene banke. U postupku osnivanja banke. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. Bankarska dozvola se izdaje u obliku rješenja. i *druga pitanja u skladu sa zakonom. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uvjete. − da izdaje dozvolu da obavlja određene vrste poslova. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke.BANKE? Banka je pravna osoba koja obavlja poslove primanja novčanih depozita. Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. *djelatnost. *dionički kapital. Svojstvo pravne osobe banka stječe upisom u Registar. • b) ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku (30 dana od dana dobijanja dozvole). *plan i projekcija poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti i strukturu otganizacije banke. davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom.

glasanja. Direktor predsjedava upravom. Ako je na području Federacije sjedište filijale stranih banaka i one su dužne da podnesu zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja. daje sve oblike jemstva. finansijski managemant i druge poslove. Mandat je 4 godine. 172 | P a g e . Položaj. Ako te mjere nisu mjerodavne. Upisuju se u Registar kod Agencije. ali se može ponoviti.• e) ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. Prestanak u postupku stečaja u postupku likvidacije Specifičnost za banke je da prije nego što je pokrenut postupaak likvidacije može uvesti privremenu upravu ako ju uvodi Agencija za bankarstvo s ciljem da se otklone nepravilnosti u radu banke i da se poduzmu mjere da bi se banka dovela u stanje urednog poslovanja. davanje i uzimanje kredita. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. U sudski registar upisuju se i organizacioni oblici banke. Imenuje se na 4 godine. Nadzorni odbor i Uprava. Djelatnost banke To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzorni odbor. Nadzorni odbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. usluge platnog prometa i prenos novca. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. predstavništva i filijale i osobe koje su ovlaštene za zastupanje u prometu. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. sazivanja (pogledati u zakonu). kupovinu i prodaju strane valute. Zakon je uredio način rada Skupštine. Skupštinu čine svi dioničari. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. provodi se postupak likvidacije. Imenuje ih Skupština. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. vrši finansijski lizing. daju kredite. U rješenju o ukidanju mora se navesti s kojim danom se ukida dozvola i to rješenje se mora objaviti u Službenim novinama. zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. lažnih isprava itd. Organizaciona struktura banke Banka može imati filijale i može imati predstavništva. Upravljanje bankom Bankom upravlja Skupština. rukovodi poslovanjem. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. Banka može imati filijale izvan sjedišta FBIH. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove.

Ako se utvrdi da nema dovoljno sredstva da se završi postupak likvidacije i izmire obaveze koje banka ima, pokrenut će se postupak stečaja. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima Po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži *novčani iznos kredita, *uslove davanja, *uslove korištenja i *uslove vraćanja kredita. Dakle, ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. Uslovi vraćanja: način otplate, odgoda vraćanja, kamate. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe, banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. U slučaju otkazivanja, sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora, može otplatiti ugovor i prije isteka roka, a za to je potrebna saglasnost banke. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku, a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu, zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu, ne mora biti ista ona koju je dobio). Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata, a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Izuzetno, kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja, ako nije isključena ugovorom. ) BANKARSKI POSLOVI To su: ugovor o depozitu, ugovor o tekućem računu i sefu, štedni ulog... Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom, budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti, takođe na osnovu ugovora. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu.

173 | P a g e

Bankarska garancija je jednostrani pravni posao kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će, za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije, banka tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. Treća osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Garancija se uvijek daje za određeni pravni posao (u našem sisitemu), a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti.

UGOVORI U PRIVREDI
OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI Ugovori u privredi, po svojoj pravnoj privredi, su posebna vrsta ugovora. Odredbe ZOO-a, koje se odnose na ugovore, primjenjuju se i na ove ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izričito drugačije određeno. Ugovori u privredi su ugovori koje privredna društva i druga pravna lica, koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koji sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Strane koje učestvuju u ugovoru najčešće su (obje) pravna lica, međutim, moguće je da jedna od tih ugovornih strana bude i fizičko lice. ZOO razlikuje osnovne ugovore u privredi, i to su oni iz redovne registrovane djelatnosti, te sporedne ili akcesorne ugovore, koji proizilaze iz djelatnosti koje potpomažu potpuno realizovanje registrovane djelatnosti. To su ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. izdavački ugovor, ugovor o prevozu, isl.). Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe (npr. otpremanje, uskladištenje, prevoz, isl.). Oni su u pravnom prometu i društvenom životu vrlo česti, a naročito često se pojavljuje ugovor o prodaji. Ugovori u privredi nisu formalni ugovori i u pravilu se zaključuju usmeno (!), a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare i izraze ponuda i prihvat ponude – bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. Međutim, u ovakvim odnosima, ZOO nekada propisuje formu (npr. kod ugovora o građenju, ugovora o licenci, ugovora o alotmanu, ugovora o bankarskim kreditima, itd.), a nekada pismenu formu ugovore i same ugovorne strane. U privredno-pravnim odnosima pooštrena je odgovornost ugovornih strana u poređenju sa građansko-pravnim odnosima (!). U građanskom pravu predviđena je odgovornost dobrog domaćina, a u privrednom pravu to je odgovornost dobrog privrednika, odn. u izvršavanju obaveza iz profesionalne djelatnosti odgovornost dobrog stručnjaka (to znači da ugovarači snose i određeni profesionalni rizik). Odgovornost u građanskom i privrednom pravu, dakle, nije ista. U građanskom pravu odgovornost je postavljena u dva stepena: onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopšte ne ispuni svoju ugovornu obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti došlo umišljajem (dolusom), ili iz razloga krajnje nepažnje.

174 | P a g e

U privrednom pravu, pak, ta odgovornost se odnosi i na onoga ko je povrijedio odredbe ugovora iz obične nepažnje, što znači ne odgovara se samo za culpa latu, već i za culpa brevis (ugovarač odgovara kao dobar privrednih, a ne kao dobar domaćin!). Karakteristike privredno-pravnih odnosa postoje i kod djeljivih obaveza. Kada postoji više dužnika, i pored toga što je obaveza djeljiva, dužnici odgovaraju solidarno, a to znači da odgovaraju bez prava prigovora redoslijeda (!). Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednoga. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. U slučaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti, a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi (!), a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. Shodno tome, kod ugovora u privredi, rokovi (rokovi zastarjelosti) su kraći, jer tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. Kada se radi o prijemu robe i prenosu vlasništva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način (npr. distanciona prodaja, kod koje kupac najčešće ne vidi robu, ali je dobio papire za tu robu). Predaja stvari kod prenosa prava korištenja na robi često se vrši simboličnom predajom papira (skladišnice, konosmana), a ponekad indosamentom tih papira (mjenice, skladišnice, ako glase po naredbi). Za rješavanje sporova iz ugovora u privredi važi poseban postupak ZPP-a. U načelu, privredni sporovi se razlikuju od građanskih.

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA U PRIVREDI Načelo autonomije: Kao i u građanskom pravu, i u privrednom pravu važi načelo autonomije volje i slobodnog uređivanja obligacionih odnosa. Ukratko, ugovorne strane same i slobodno biraju poslovnog partnera, odlučuju o vrsti ugovora koji će zaključiti, voljama određuju sadržaj ugovora, slobodno određuju arbitražu i izabrani sud (ali ne i redovni sud). PREGOVORI ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Pregovori prethode zaključivanju ugovora. Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora, dakle o svim bitnim elementima, te se očekuje da će se pregovori transformisati u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica, a slično je i sa ponudom, jer je ponuda jednostrana izjava volje upućena jednom licu, ali moguća je i ponuda upućena većem, ili čak neodređenom broju lica. Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora (!), jer poziv na pregovore ne sadrži sve bitne elemente ugovora i njegov cilj je da dovede do ponude, koja kao takva mora sadržavati sve bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, a ponuda obavezuje bar za određeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora bilo koji od učesnika može staviti ponudu. Treba naglasiti da pregovori često imaju karakteristike ponude. Pregovarači su dužni voditi pregovore na ozbiljan način, sa namjerom da dođe do zaključenja ugovora, u skladu sa načelima savjesnosti i poštenja. Lice koje nema namjeru da zaključi ugovor ne smije kod pregovarača stvarati privid da takav ugovor želi zaključiti, jer ukoliko tako postupi, odgovarat će za štetu prouzrokovanu pregovorima. To znači da se odgovara i za pregovore (!), ali

175 | P a g e

samo u smislu ako neko ulazi u njih da bi drugome prouzrokovao štetu. U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu, tj. za onu štetu koja je stvarno nastala, a ne za buduću štetu, tj. onu koja će nastati. Dakle, za razliku od ugovornih odnosa u građanskom pravu, gdje se izmakla dobit uvijek nadoknađuje, u ugovorima u privredi to nije slučaj. Osnov odgovornosti kod pregovora: Po svojoj pravnoj prirodi, odgovornost kod pregovora spada u kategoriju deliktne odgovornosti (!), a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici štetnika. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu, on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala, a štetnik dokazuje da nije kriv. PONUDA ZA ZAKLJUČIVANJE UGOVORA Ponuda je jednostrana izjava volje, koja je kao prijedlog za zaključivanje ugovora upućena određenom licu, sa ciljem zaključenja ugovora. Kao takva, ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor. Ponuda se može izraziti ne samo izričitom voljom, već i svim drugim načinima kojima se volja može izraziti. Kod jednostrane izjave onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostrane izjave može se odgovarati i za tuđu obavezu (npr. jamac koji odgovara za dužnika). Ponudilac je slobodan u svom izboru lica kojima će uputiti ponudu. Međutim, pravo preče kupnje je svojevrstan vid ograničenja. Osim ugovorom, za određena lica pravo preče kupnje može biti određeno i samim zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju preče kupnje moraju biti pismeno obavještena o namjeravanoj prodaji, kao i njenim uslovima. Pored posebne ponude, koja se upućuje jednoj određenoj osobi, postoji i opšta ponuda, koja se upućuje neodređenom broju osoba, a koja sadrži sve bitne sastojke ugovora. Tu ponudu karakteriše kontinuitet, tj. stalnost, jer se ona neće ugasiti ako jedno lice prihvati ponudu. Izlaganje robe bez označavanja cijene ne znači da je učinjena ponuda. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih vrsta obavještenja, oglasa putem štampe, radija i TV-a, ne smatraju se ponudom, već samo pozivom da se učini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga što nije određena količina, koja je jedan od bitnih elemenata ugovora. Ponuda obavezuje ponuđača do momenta od kojeg je ponuđač ne može opozvati, što znači od prispjeća ponude ponuđenom, jer od tog trenutka ponuda postaje neopoziva. U ponudi se može odrediti rok trajanja ponude, i u tom slučaju ponuda obavezuje ponuđača do isteka tog roka. Prihvatanje ponude, koje je ponuđaču stiglo sa zakašnjenjem, u načelu ne dovodi do zaključivanja ugovora. Takvo prihvatanje ponude smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuđenog. Ponuda ugovora za čije zaključenje zakon zahtjeva posebnu formu, obavezuje ponuđača samo ako je učinjena u toj propisanoj formi. Prihvat ponude: Jednostrana izjava volje kojom ponuđena strana daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor zaključen. Prihvat ponude po sadržini treba da odgovara samoj ponudi, što konkretno znači da su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda često ima i elemente koji nisu bitni, dakle sporedne elemente. Prihvat ponude se ne odnosi na ove sporedne elemente, pa se oni mogu određivati i nakon prihvata ponude. Prihvat ponude mora biti bezuslovan (!); ako je ponuda prihvaćena pod nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom. Volja za zaključenje ugovora može biti data, tj. prihvat ponude se može izraziti na izričit način, pismeno ili usmeno, ili na prešutan način, konkludentnim radnjama (npr. kod javne prodaje dizanjem ruku). Svi ugovori se ne mogu zaključiti konkludentnim radnjama; odnosno, konkludentnim radnjama mogu se zaključiti samo neformalni ugovori. U privrednom pravu ne važi načelo da šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude (!), ali kod ovog pravila postoje i izuzetci, kada se šutnja ponuđenog smatra prihvatom ponude (!), i to u dva slučaja: a) ako se radi o dugogodišnjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u pogledu određene robe, kada se smatra da je ponuđeni prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u ostavljenom roku odbio; te b) kod ugovora o

176 | P a g e

osiguranju, kada osiguranik obavijesti da želi da zaključi ugovor, a osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zaključen i za slijedeći rizični period pod istim uslovima kao i u periodu koji je upravo istekao. Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Bitno je da te izjave volja moraju biti date slobodno i ozbiljno. VRIJEME ZAKLJUČENJA UGOVORA Ugovor je zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu; međutim, ugovorne strane mogu predvidjeti i drugo vrijeme zaključenja ugovora. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica; tada je ugovor zaključen onog časa kada ponuđač primi izjavu ponuđenog da prihvata ponudu, a treći saglasnost može dati prije zaključenja ugovora (kao dozvolu za zaključenje), ili nakon zaključenja ugovora (kao saglasnost sa zaključenjem). MJESTO ZAKLJUČENJA UGOVORA Smatra se da je ugovor zaključen u mjestu u kojem je ponuđač imao svoje sjedište, odnosno prebivalište, u trenutku kada je učinio ponudu. (tzv. opšte načelo). Pored toga, ugovorne strane mogu ugovorom odrediti i neko drugo mjesto zaključenja ugovora. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora biti dopušten, moguć, te određen ili odrediv – u suprotnom, ugovor je ništav.

NIŠTAVOST UGOVORA U PRIVREDI a) Ako je ugovor protivan načelima društvenog uređenja, prinudnim propisima i moralu društva b) Ako je predmet ugovorne obaveze nemoguć, nedopušten, te neodređen ili neodrediv c) Ako osnov ugovora ne postoji, ili ako postoji, ali je nedopustiv d) Ako postoje mane volje (ugovarač je potpuno poslovno nesposobno lice) e) Ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji f) Ako ugovor nije zaključen u zakonom predviđenoj formi Ništav ugovor ne konvalidira ni u slučaju naknadnog prestanka navedenih nedostataka!! Ako je pak nedostatak minoran, a ugovorne obaveze ispunjene, ugovor će postojati i ne može se tražiti utvrđivanje ništavosti takvog ugovora. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti. Prigovor ništavosti može istaći svako zainteresovano lice, pa i lice koje nema pravni interes. Od ništavosti treba razlikovati rušljivost – ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost, a rušljiv ugovor jeste nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se može pobijati.

177 | P a g e

te Zakonom o zalogu na pokretnim stvarima (ZZPS). u praksi se ovi ugovori najčešće zaključuju u pismenoj formi. alotman. Kada zakon traži pismenu formu. Kada zakon traži formu.* Postoje još i posebni slučajevi. Licitacija ili aukcija se može sprovesti pismeno ili usmeno. izmjene ugovora ne moraju biti učinjene u formalno.FORMA UGOVORA U PRIVREDI Ovi ugovori su. licitacija ili aukcija. onda je ona uslov punovažnosti ugovora. jer je ugovor samo pravni osnov. bez obzira da li formu predviđa zakon ili dogovor stranaka. što zavisi od toga kako je učinjena ponuda. osiguranje. neformalni i konsenzualni. bankarska garancija. ugovor o licenci. zaključenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni odnos. jamstvo. Ipak. taj ugovor se može smatrati valjanim i proizvodit će pravno dejstvo. Dakle. a ugovor nije zaključen u toj formi. dokumentarni akreditiv i zalog). jamstvo. dakle u pismenom obliku. a u slučaju ugovorene forme moguć je neformalni oblik raskida. pismenom obliku. te ugovor o prodaji sa obročnim otplatama cijene. zaključenjem ugovora o prodaji ne prenosi se pravo vlasništva nad robom. takav ugovor je suprotan prinudnim normama i stoga je ništav. ugovor se može raskinuti neformalno (!). Za pojedine od ovih ugovora zakonom se traži određena forma. načini zaključenja ugovora. ugovor o trgovinskom zastupanju. Sudska praksa kaže da – ako u oglasu o javnom nadmetanju nije izričito navedno – onaj ko je dao taj oglas nije dužan da zaključi ugovor čak ni sa najpovoljnijim ponuđačem (!). Ako su ugovorne strane ispunile takav ugovor (sa ugovorenom formom). a za prenos prava vlasništva potrebna je predaja robe. ZVPO-om. Svi ugovori u privredi. a predaja stvari predstavlja način sticanja (modus acquirendi). i takav ugovor je nepostojeći. tada se takav ugovor ne može raskinuti neformalnim sporazumom. a ne stvarno-pravno dejstvo. Ako su ugovorne strane dogovorile formu. uglavnom pismena. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA U PRIVREDI Ova sredstva se dijele na sredstva radi zaključenja ugovora i na sredstva radi ispunjenja ugovora (ugovorna kazna. *Ovdje postoji samo jedna razlika – kod zakonske forme svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti učinjena na isti način. Ako ugovor nije zaključen u zakonom propisanoj ili ugovorenoj formi. a kada su strane ugovorile određenu formu. takav ugovor neće proizvoditi pravno dejstvo. 178 | P a g e . Također. ili većina njih. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu. Kod sporazumnog raskida ugovora. kao što su javna prodaja nadmetanjem. u načelu. PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo. takav ugovor nije ni zaključen. a ugovor nije zaključen u toj formi. i to za slijedeće ugovore: ugovor o građenju. a u slučaju nekretnina potreban je upis u zemljišne knjige. jer mu nedostaje bitan elemenat. kada zakon traži formu. Ova sredstva su regulisana ZOO-om. tj. To znači da zaključeni ugovori predstavljaju samo pravni osnov (iustus titulus) za sticanje stvarnih prava. ili su u pretežnom dijelu izvršile svoje ugovorne obaveze. jesu dvostrano-obvezujući i pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje ugovornih obaveza. kredit. jer je bitna saglasnost volja ugovarača.

Ugovor o jamstvu mora biti zaključen u pismenoj formi. BANKARSKA GARANCIJA Izjava banke. koju je jedna ugovorna strana dužna isplatiti drugoj ugovornoj strani. Postoje i tzv. Kod zaključenja ugovora o jamstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. Daje se za svaku pravovaljanu obavezu. Karakteristična je tzv. U slučaju da jamac izvrši svoju obavezu. Odgovornost jamca u privrednom pravu je pooštrena. U pravilu do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora zaključenog između povjerioca i jamca. Ovaj ugovor se zaključuje između jamca i povjerioca – čak i protivno volji dužnika. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje. kao davaoca garancije. onda oni odgovaraju solidarno. i povjerilac je ne mora dokazivati. kada korisnik garancije može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih dviju banaka. povjerilac ima pravo tražiti i ugovornu kaznu i naknadu štete u vidu razlike do visine štete. Dužnikova krivica se ne utvrđuje. Povjerilac može tužiti jamca. Ugovornom kaznom se obezbjeđuje ispunjenje nenovčanih obaveza. bez obzira na njen sadržaj. bitno je samo da je obaveza za koju se jamči pravovaljana. Može biti izražena u novcu ili u predmetima.garancije“. Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. što znači da postoji solidarna odgovornost glavnog dužnika i jamca. dakle daje se i za uslovnu obavezu. Postoje razne vrste bankarskih garancija. a ako su utuženi i jamac i glavni dužnik. i to u slučaju kada postojeću garanciju potvrdi druga banka. 179 | P a g e . povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno!). „super. ili je ispuni sa zakašnjenjem. Ako nema štete. JAMSTVO Nastaje ugovorom i zakonom. dok dužnik može dokazivati da nije kriv. njena valjanost zavisi od glavne obaveze radi koje je data. Ako je zbog neispunjenja ili zakašnjenja pretrpio štetu. ako ne ispuni svoju ugovornu obavezu. a ugovorna kazna je manja od nastale štete. Uvijek se izražava u novcu i njena forma je pismena. povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze. dok se u nekim slučajevima jamstvo predviđa zakonom. Ova garancija je akcesorne prirode. Ugovorna kazna je određena suma novca ili neka druga imovinska korist. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni podrazumijeva: a) u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze. Za razliku od građanskog prava. on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. a da istovremeno ne tuži glavnog dužnika. povjerilac ima pravo na ugovorenu kaznu. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. što znači da odredba o ugovornoj kazni predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze.UGOVORNA KAZNA Spada u grupu najčešćih i najvažnijih sredstava obezbjeđenja ispunjenja ugovora u robnom prometu. „garancija na prvi poziv bez prigovora“. a neke od njih tretira ZOO. b) u slučaju kašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze. gdje jamac supsidijarno odgovara. kao i za buduću određenu obavezu. Najširu primjenu ima kod ugovora o prodaji i ugovora o građenju. i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. i jamac nema pravo na prigovor redoslijeda (!). Ugovorna kazna je po svojoj prirodi akcesorna. u privrednom pravu jamac odgovara kao platac (!). Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne jeste da se povreda ugovorne obaveze može pripisati krivici dužnika (!). ona se pretpostavlja.

koje se nalaze u prometu (pokretne stvari. jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi (!). Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. Povjerilac založnog prava. i to nije slučaj kada je u pitanju zalog na nepokretnostima (hipoteka). Predmet založnog prava mogu biti individualno određene i nepotrošne pokretne stvari. Zalogodavac može biti lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari. Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima.DOKUMENTARNI AKREDITIV Prihvatanjem naloga za otvaranje akreditiva. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. Određuje se za jedinicu po 180 | P a g e . kao što je slučaj kod ugovora o prevozu robe. tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasništva. a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. ne mora sudskim putem tražiti ostvarenje toga prava. sudska presuda. Ovo načelo se primjenjuje radi jednostavnijeg i lakšeg uređenja stvari.). Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi. ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja istu vrati neoštećenu zalogodavcu. isl. pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti u slučaju da potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. Ugovorom o zalogu obavezuje se dužnik ili neko treće lice (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da će mu predati neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasništva. nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. da bi ostvario založno pravo na stvari koja je založena. ZALOG Založno pravo na pokretnim stvarima jedan je od najznačajnijih oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi. Roba koja je predmet prevoza ujedno je i založena. odn. Subjekti zaloga mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. Može biti fiksna i promjenljiva. Nije mu potreban izvršni naslov. potraživanja. Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novčana naknada koju kupac plaća prodavcu za isporučenu robu. UGOVORI UGOVOR O PRODAJI Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje. novac. da bi prodao založenu stvar. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu. opoziv je ako ništa nije ugovoreno. Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. jači u pravu“. Fiksna može biti određena neposredno ili posredno. Nasuprot tome. Ponekad se odstupa od načela „prvi u vremenu. Na jednoj stvari može se zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima.

Nestanak. franco). čim je to prema redovnom toku stvari moguće. *Kod odgovornosti za prelazak rizka važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv. prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu.količini ili za ukupnu količinu. a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema. Recimo. nego da dio krivice snosi i druga strana. jer se štiti savjesna strana. To je slučaj i kod novačnih obaveza. Od ovog pravila ima i izuzetaka. kao da je robu preuzeo kada je trebao. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete. nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. ako je kupac preuzeo robu. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac. Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem. *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu. ograničiti. Pregled stvari – Kupac je dužan primljenu stvar pregledati na uobičajeni način ili je dati na pregled. Ako je pegled izvršen u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopćiti odmah. a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. jer kupac tada plaća cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora. dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno. a ako se ni ona ne može utvrditi onda cijenu određuje sud prema oklnostima konkretnog slučaja. kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. a usljed te situacije ne može ostvariti svrhu ugovora. zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete. inače gubi pravo koje mu pripada. (čl. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom1. Razumna cijena je tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora. ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu. odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti. ali kupac koji nije znao niti morao znati.479-kad postoje materijalni nedostaci. U takvim slučajevima. Cijena je zavisna od kvaliteta robe. može isti raskinuti i tražiti naknadu štete. Za prodaju stvari čiji je promet ograničen važe posebni propisi. momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. i obavijestiti prodavca bez odgađanja. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet. a nije je preuzeo. Ako u ugovoru o prodaji cijena nije određena niti odrediva ugovor nema pravni učinak. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znači da nema cijene kao bitnog elementa. *Drugi slučaj. Prodaja tuđe stvari obavezuje ugovaratelja. Zakon propisuje 1 181 | P a g e . Prodaja se može odnositi i na buduću stvar. a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe. iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta. nego i izmakla korist. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka. u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom. Dakle. tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava klauzulama (npr. Ako je kupac otpremio stvar dalje. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma. pregled stvari može biti odgođen do njenog prispjeća.). te je ništav ugovor o prodaji stvari van prometa. Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva. a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oštećenje ili propast stvari. Ovo se dešava u određenim slučajevima.

Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. Stvar je ispravno upotrebljavana. po zakonu. Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke.kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. Da li je nedostatak neznatan ili ne. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. Sve ove norme nisu prisilne naravi. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. kupac ima pravo na naknadu štete. Nabolje je kada postoji servis. Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka. da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). konkretan i upućen na siguran način. Nejćešče prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. nema drugog primjerenog roka. Ako je poslato običnom pošiljkom može biti upitno pravo kupca. 182 | P a g e . jer se najlkaše rješavaju stvari. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. Dakle. Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). 2. U praksi. Kada rok nastupi ugovor prestaje. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). Ovdje odgovara i prodavac i garant. Prigoovr mora biti blagovremen. daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: 1. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zaključenja ugovora. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. a ne za neki njen nedostatak. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe. Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. rok je 3 godine. stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. količine i poslati preporučenom poštom. a došlo je do kvara. Može da raskine ugovor U svakom slučaju. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima.

prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. protekom roka on se raskida po samom zakonu. U slučaju raskida ugovora. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe). U ovim slučajevima kupac može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. Docnja? Dužnička docnja Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu. ugovor se po zakonu smatra raskinutim. ali nema pravo na naknadu štete. Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora. Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od njega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica. Konosman Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda. U takvim slučajevima. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2. Ako rok nije određen. Kada je u pitanju fiksni ugovor. da traži nakanadu pretrpljene štete. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograničena. a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima. Ako krcatelj nije tražio izdavanje teretnice. brodar je dužan da izda konosman ili teretnicu. sniženje cijene. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. Ako je rok ugovoren. Njom se potvrđuje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj označen. a ako se radi o stvarima određenim po rodu.Zaštita od evikcije – odgovornost za pravne nedostatke U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. U tom slučaju dolazi do sankcija. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. da mu isporuči drugu stvar. onda brodar ili krcatelj imaju 183 | P a g e . kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg. on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno. i tada kupac može tražiti vraćanje stvari. naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete. u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. protekom roka koji je određen. ne samo zato što on to neće. Povjerilačka docnja Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu korist.

Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi.pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. dvostran je i teretan i neformalan. Tovarni list Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. Kada se prenosi odvojeno. Ako tako glasi. da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). OSTALI UGOVORI UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. Kod tog pravnog posla postoji interni. Naknada se određuje ugovorom. On mora dokazati da je šteta na robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. zajmova itd. u oba slučaja je prenosivi tovarni list. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. bilo o prodaji ili kupovini robe. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita. Odgovornost skladištara je objektivna. Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). Skladišnica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice. Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne. Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. U oba slučaja radi se o izdavanju robe. nužnih i korisnih troškova. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. eksterni i završni odnos. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje. naknadu potrebnih. Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca. kao i neispravnom ambalažom. ali on je samostalni imenovani ugovor. i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). 184 | P a g e . Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. najprije se mora prenijeti varant (založnica). a moguće i odvojeno. Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese. Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje.

pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. Ako se ne može tako odrediti. a odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica. UGOVOR O USKLADIŠTENJU 185 | P a g e .Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. davalac licence može raskinuti ugovor. UGOVOR O POSREDOVANJU Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zaključenju određenog ugovora. U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. žiga. UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi. onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja. onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju.Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan. proviziji. On postupa sa pažnjom dobrog privrednika. Stvara samo komercijalnu vezu. a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. ona se određuje prema radu posrednika i učinjenoj usluzi. Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom. onda poprima obilježja ugovora o djelu. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena. pojačani komision (delkvedere komision) gdje komisionar. izuzev ako nije drugačije ugovorena. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. ona se određuje tarifom ili lokalnim običajima. u cjelini ili djelimično. Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu. a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata. odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla. tehničkog znanja ili iskustva. uzorka ili modela. onda kažemo da je u pitanju podlicenca. Ako se ugovor na takav način.Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun . Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno. Nalogodavac može da opozove nalog sve dok on nije izvršen.Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun . Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. pored odgovornosti za izbor trećeg lica. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom određena. ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. Razlika između posredovanja i zastupanja je slijedeća: . Posrednik ne zaključuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktičke radnje. Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno. U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. Dužan je da se pridržava naloga i upustava nalogodavca. ne i pravnu. Ako naknada za posredovanje nije određena ugovorom. pravo iskorištavanja pronalazaka. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan.

Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i šteta.To je ugovor kojim skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju drugom subjektu. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. To je konsezulan. nego ispunjenje ugovorene obaveze. u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene). Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. Prethodne radnje . a ne realan ugovor. iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi. usljed promjene u cijeni rada. karakteristikama robe primljene na uskladištenje i ambalaže. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva). vrstu i kvalitet stvari. 186 | P a g e . a ne vjerovatna. a ne formalan ugovor. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna. I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. a može ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzečem registrovanim za tu djelatnost. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenljivih stvari. I eventualna šteta je buduća ali je neizvjesna. Ako to nije slučaj. Stranke su dakle: investitor (naručilac) i građevinar (izvođač). Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. bilo iz vlastitih izvora. nije dužan da dokazuje krivicu skladištara. Naknađuje se obična šteta i izmakla korist.Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku. ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. Osim elaborata investitor mora pribaviti i građevinsku dozvolu. a skladištar se može exkulpirati odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala usljed više sile. materijala. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju. ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova. odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove. a skladištar ipak preda ostaviocu istu količinu. potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. ZOO ne priznaje eventualnu štetu kao vid štete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj šteti. Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava. a ostavilac da za stručno čuvanje i održavanje stvari isplati skladištaru ugovorenu naknadu.Izvođenju građevinskih radova može se pristupiti na osnovu investicionog programa – elaborata. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obavezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. radnjom trećeg lica. ako postoje elementi na osnovu kojih se ona može odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna važećim propisima i dobrim poslovnim običajima. što znači da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. u praksi se najčešće zaključuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladištar. Povjerilac je ostavodavac. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. Skladištar odgovoara po načelu objektivne odgovornosti. koju izdaje nadležni općinski organ. on je neformalan. Bitni elementi . Kao izvođač može se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za građenje odgovarajućih građevina. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu štetu. Skladištar nadoknađuje štetu ostavodavcu po principu stvarne. a ne tržišne vrijednosti robe. Obavezna je pismena forma. bilo da ih pribavi putem kredita. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva. a naručailac se obavezuje da mu za to plati određenu cijenu. to nije naknada naturalne štete. Drugačije je ako je u pitanju individualno određena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije dužan primiti drugu sličnu stvar. Međutim. Elaborat može izraditi sam investitor. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr.

Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. Dakle. mora da poštuje i javno pravne propise koji se na njih odnose. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je matreijal upotrebljen. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadležni inspekcijski organ. 4. odgovarajućim propisima ili pravilima struke. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. 5. ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). Odgovornost građevinara je pooštrena. djelujući pažnjom dobrog stručnjaka. Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi. investitora). ako odstupi od projekta.Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. izvođač odgovara i za rad podizvođača. U slučaju akutne opasnosti može i obustaviti radove. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije. Ako uoči nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora. onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu. Turistička agencija može odustati od korišenja smještajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme pošalje obavještenje o odustanku od korištenja određenih kapaciteta. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. Ukoliko je ugovorom predviđena posebna obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete. Ugovor o alotmanu mora biti zaključen u pismenoj formi. 2. Pridržavanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati odobrenje investitora. 3. Sve to mora da učini pošteno i savjesno. jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne može ne znati sve gore navedeno. UGOVOR O PREVOZU U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU 187 | P a g e . pruži ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj određenu proviziju. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. UGOVOR O ALOTMANU Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku određenog vremena stavi na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja u određenom objektu. a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruženih usluga ukoliko je koristila angažovane hotelske kapacitete. Osim što treba da se pridržava projekta.

Bitni elementi su predmet i vozarina.. Krivica brodara za štetu se pretpostavlja – princip subjektivne pretpostavljene krivice. Posebna havarija nastaje višom silom. 188 | P a g e . pobuna. Dopušteno je ugovorom pooštriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi viši iznos. Oslobađa se od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati. Radi se o svjesnom žrtvovanju manjeg da bi se spasilo veće. Stranke su brodar i naručilac prijevoza. On nije formalan. Zajednička havarija je svjesno prouzrokovana šteta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe. Štetu i troškove generalne havarije snose zajednički svi učesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu.Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze određenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlaštenom licu kojeg primalac odredi a pošiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu. ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti. Poatojanje ugovora o prijevozu može se dokazivati i drugim sredstvima. a naručilac prijevoza da plati vozarinu. nemira.. Tovarni list po pravilu nije prenosiv. ali se u praksi često zaključuje u pismenom obliku. pomorskih nezgoda. Ugovor o prijevozu nije formalan. UGOVOR O PREVOZU MOREM ILI UNUTRAŠNJIM VODAMA Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja. međunarodnog zločina na moru. ratnih događanja. brodar i korisnici prevoza. U praksi se zaključuje pismeno izdavanjem tovarnog lista. više sile. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadržaj ugovora o prijevozu. a u cilju spašavanja broda i robe. Tovarni list može da glasi po naredbi ili na donosioca. ali ne može se u većoj mjeri ograničiti brodareva odgovornost. a po cijenama mjesta odredišta na dan kada je brod stigao u luku. Visina naknade štete se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti stvari. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zaključenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz.. štrajka. Bitni elementi su cijena i predmet. odnosno na dan kada je morao stići. Osnov za to je zajednica rizika koju čine: sopstvenik broda. Brodar odgovara za štetu samo ako je kriv. dvostrano je obavezan i teretan.

Rođenje drzavljanstvo BiH stice se rodenjem ako je dijete rodeno ili nadeno na teritoriji BiH a cija su oba roditelja nepoznata ili su oba roditelja nepoznatog drzvaljanstva 3. Usvojenje ovdje se mora raditi o potpunom usvojenju dijetete koje je mlade od 18 godiina 4. Naturalizacija radi se o strancu koji je podnio zahtjev za u prijem u drzavljanstvo BiH ali da bi bio primljen u drzavljanstvo BiH mora ispunjavati uvjete: a. Porijeklo ako je dijete u vrijeme rodenja a bez obzira na mjesto rodenja oba roditelja bili drzavljani BiH Ako je u vrijeme rodenja jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno na teritoriji BiH Ako je jedan od roditelja bio drzavljanin BiH a dijete je rodeno u inozemstvu 2. da ima 18 godina b. Usvajanjem 4. Naturalizacijom 5. Porijeklom 2. Olaksana naturalizacija 189 | P a g e . da mu nije izrecena sigurnosna mjera protjerivanja stranaca iz BiH e. Rođenjem 3. da se ta osoba odrekla ili na drugi nacin izgubila drzavljanstvo BiH 5. Putem medunarodnih sporazuma 1. da nije osudivan na izdrzavanje kazne zatvora za krivicno djelo ucinjeno sa umisljajem na period duze od 3 godine u periodu od 8 godina od dana podnosenja zahtjeva f. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH d. Olaksanom naturalizacijom 6. da je prije podnosenja zahtjeva imao prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH c.ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH STICANJE DRŽAVLJANSTVA 1.

da ima stalno mjesto boravistva na teritoriji BiH 3 godine prije odnosenja zahtjeva c. 3. po sili zakona drzavljanstvo BiH prestaje po sili zakona dobrovoljnim sticanjem ako osoba stekne drzavljanstvo neke druge osobe a bilateralnim sporazumom izmedu te drzave i BiH nije uredeno dvojno drzavljanstvo 2. 2. da se odrekao ili je na neki drugi nacin izgubio svoje ranije drzavljanstvo Zakon je propisao da odredene osobe mogu steci drzavljanstvo BiH i ako ne ispunjavaju ove uvjete koji su propisani kada je u pitanju naturalizacija i ilaksana naturalizacija a to su osobe: a. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA 1. laznih dokaza.uvjeti osoba koja trazi otpust iz drzavljanstva BiH mora imati 18 godina protiv te osobe ne moze se voditi kazneni postupak zbog ucinjenog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti mora izmiriti poreske obaveze. 5. otpust. prva i druga generacija potomaka emigranata Isto tako drzavljasntvo BiH mogu steci osobe ako ne ispunjavaju ove uvjete ako su od neke posebne koristi za BiH. odricanjem osoba koja napuni 18 godina a koja zivi u inozemstvu moze se odreci drzavljanstva BiH ali pod jednim uvjetom ko ima drzavljanstvo te drzave ili ako joj je zagarantovano drzavljanstvo te drzave kada su u pitanju djeca mora biti suglasnost oba roditelja i mora imati drzavljanstvo te drzave ili da mu je zagarantirano na neki drugi nacina drzavljanstvo te drzave 3. 4. po sili zakona odricanjem otpustom oduzimanjem medunarodnim sporazumom 1. emigranti koji su se vratili u BiH b. oduzimanje drzavljanstva moze se oduzeti ako je to drzavljanstvo steceno na osnovu ili pomocu laznih informacija. sve doprinose ili sve druge obavze koje su joj odredene pravomocnom odlukom suda da je ta osoba strekla ili joj je zagarantirano drzavljanstvo te druge drzave 4. skrivanja dokaza a akoji su relevantni za sticanje drzavljanstva BiH ako drzavljanin BiH ucestvuje u nekim oruzaim snagama neke druge drzave a da za to nema suglasnost nadleznih organa BiH 190 | P a g e . da brak traje 5 godina prije podnosenja zahtjeva u prijem za drzavljanstvo b..ovdje se radi o bracnom drugu drzavljana BiH .uvjeti za prijem : a.

Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. Izvršna u vlast u BIH – Vijeće Ministra. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Vijeća ministara. eksploziva. Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika Federacije. Vlada FBiH Izvršna u vlast u kantonu – Vlada kantona Izvršna u vlast u općini i gradu – Načelnik općine i gradonačelnik ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH 38/02) - VIJEĆE MINISTARA To je izvršna vlast BiH. Prema ustavu FBiH sastav Federalne vlade je slijedeci: 8 Bosnjaka. radio aktivnih materija itd. krijumcarenje vatrenog oruzja. a odluku o imenovanju također potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine.Odluke. ZAKON O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Federacije je izvrsni organ vlasti a cine je premijer i ministri. Usvaja nacrte i prijedloge zakona koji se dostavljaju Skupštini. Uredbama se ureduju najvaznija pitanja iz nadleznosti vlade i osnivaju neke druge strucne sluzbe vlade federacije ( npr ured za zakonodavstvo). a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. cijelo Vijeće ministara je u ostavci. nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za premijera. Predsjedništvo BiH. rjesenja i zakljucke.- ako je drzavljuanstvo BiH steceno suprotno odredbama koje reguliraju sticanje drzavljanstva naturalizacijom i olaksanom naturalizacijom moze se oduzeti ako je osoba osudena pravomocnom presudom nadleznog suda a radi se o poduzimanju radnji kojima se narusava ustavni poredak i sigurnost BiH ako postoji pravomocna presuda za odredena krivicna djela i to npr. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. Nakon tih konsultacija tu odluku potvrduje zastupnicki odnosno predstavnicki dom Federacije. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. 5 Hrvata i 3 Srbina. odluke. AKTI VIJEĆA MINISTARA . donosi uredbe. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine. Odlukama se ureduju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere ili se jos moze davati suglasnot na neka akta odlukom. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. 191 | P a g e . Isto tako. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku. Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. rješenja. AKTI VLADE FEDERACIJE Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom kao sto je to propisano u Ustavu Federacije. zaključci. Centralna banka BiH Izvršna u vlast u FBIH – Predsjednik FBIH.

Rješenjem se odlucuje o imenovanjima i i razrjesenjima iz nadleznosti Vlade Federacije kao i o drugim pitanjima o kojima se rjesava pojednacnim aktom. Zakljuckom se ureduju neki stavovi o pitanjima od znacaja za provodenje unutarnjih odnosa u Vladi i odreduju neki zadaci federalnim organima uprave ( npr. zakljucak o smanjivanju troskova). Sjediste Vlade Federacije je u Mostaru i Sarajevu.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA
Federalna ministarstva su: 1. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova. U sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova nalazi se Federalna uprava policije koja vrši operativne poslove policije iz nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrđene posebnim zakonom; 2. Federalno ministarstvo pravde - U sastavu Federalnog ministarstva pravde nalazi se Zavod za javnu upravu. 3. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija - U sastavu Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija su: Porezna uprava, Carinska uprava i Finansijska policija. 4. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - U sastavu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je Zavod za mjeriteljstvo i Federalna direkcija za namjensku industriju. 5. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - U sastavu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija je Federalna direkcija za civilnu avijaciju i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. 6. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike . 7. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 8. Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata - Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. 9. Federalno ministarstvo zdravstva - U sastavu Federalnog ministarstva zdravstva je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost. 10. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 11. Federalno ministarstvo kulture i sporta - U sastavu ministarstva kulture i sporta nalazi se Zavod za zaštitu spomenika. 12. Federalno ministarstvo trgovine. 13. Federalno ministarstvo prostornog uređenja. 14. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - U sastavu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nalaze se Federalna uprava za šumarstvo i Federalni zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi.

192 | P a g e

15. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. 16. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

ZAKON O MINSTARSTVIMA BIH
Ministarstva na nivou BiH To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo finansija, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarsvo komunikacija i prometa, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane.

Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava.

ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE FBIH
Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH, kantonu, općini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. Nadležnost federalnih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. Koje poslove obavljaju organi uprave? 123456izvrsavanje zakona i drugih propisa vrsenje upravnog nadzora donosenja podzakonskh propisa davanje odgovora zakonodavnim organima pracenje stanja u oblasti za koje su osnovani i druge poslove koje su porpisani zakonom i podzakonskim aktom

Kada su u pitanju Federalni organi oni izvrsavaju federalne zakone i druge federalne propise i osiguravaju izvrsavanje federalnih zakona ako su ti poslovi koji su propisani tim zakonom preneseni na kanton, grad odnosno opcinu. Kantonalni organi uprave oni takode neposredno izvrsavaju kantonalne zakone kao i federalne propise ako je taj dio nadleznosti iz federalnog zakona prenesen na kanton.

193 | P a g e

Opcine izvrsavaju propise koje donose gradska odnosno opcinska vijeca kao i poslove koji su im preneseni od strane federacije, odnosno kantona. BiH jedan dio svoje nadleznosti moze prenijeti na Federaciju i na kantone. Upravni nadzor obuhvata nadzor nad zakonitoscu upravnih akata koje donose institucije koje imaju javna ovlascenja i inspekcijski nadzor. Organi uprave donose podzakonske akte samo u slucaju ko je to propisano u zakonu. Svaki organ uprave prati stanje iz oblasti za koju je taj organ uprave osnovan. Kakve su nadležnosti organa uprave kod prenosa ovlaštenja, a koje obaveze? Povjeravanje javnih ovlastenja to znaci da organi uprave jedan dio svoje nadleznosti mogu povjeriti nekom drugom pravnom subjektu i to povjeravanje jednog dijela svoje nadleznosti zovemo povjeravanje javnih ovlastenja povjeravanje javnih ovlastenja moze se vrsiti samo zakonom, medutim, organi uprave jedan dio ipak ne mogu povieriti odredenim pravnim subjektima a to su inspekcijski poslovi, ali u okviru tih poslova organi uprave mogu zatraziti strucnu pomoc odredenih specijaliziranih institucija. – mogu se povjeriti ekspertize, analize...iz razloga sto organi uprave tehnicki ni strucno nisu osposobljeni za obavljanje tih poslova nadleznosti organa uprave prema njima: daju strucna misljenja, uputstva, tumacenje propisa, rjesavaju po zalbama, daju odredene instrukcije a taj ima obavezu da podnosi sestomjesecne odnosno godisnje izvjestaje s tim sto organi uprave mogu zatrazitio odreden informacije i obavjestenja i mimo tih izvjestaja koji se dostavljaju svakih 6 mjeseci odnossno svaku godinu dana. Ako ti subjekti ne izvrsavaju to, onda ce organ uprave pokrenuti postupak izmjene zakona kojim je izvrseno povjeravanje tog djela nadleznosti

-

-

Kako se osnivaju organi uprave? Organi uprave osnivaju se zakonom. Zakonom se osnivaju organi uprave na razini drzave, federalni organi uprave i kantonalni organi uprave, a gradske i opcinske sluzbe za upravu propisom gradskog odnosno opcinskog vijeca. Zakonom o osnivanju uprave propisuje se nadleznost organa uprave. Organi uprave osnivaju se na način koji osigurava potpuno i efikasno obavljanje svih upravnih i stručnih poslova iz okvira nadležnosti Federacije, kantona, općine i grada i radi efikasnog ostvarivanje prava i izvršavanja obaveza građana i pravnih lica. Osnivanje federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju, te njihov djelokrug utvrđuje federalnim zakonom a u skladu sa ovim Zakonom. Federalni organi uprave su  federalna ministarstva i  federalne uprave.

194 | P a g e

Federalne upravne organizacije su:  federalni zavodi,  federalne direkcije i  federalne agencije. Federalne uprave i Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu federalnog ministarstva. Osnivanje kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje kantonalnim zakonom a, u skladu sa ovim Zakonom. Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Kantonalne upravne organizacije su:  kantonalni zavodi,  kantonalne direkcije i  kantonalne agencije. Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva.

Osnivanje općinskih organa uprave i općinskih upravnih organizacija Općinski organi uprave su općinske službe za upravu. U općini se mogu, samo izuzetno, osnivati općinski zavodi, općinske direkcije i općinske agencije kao općinske upravne organizacije, koje mogu biti samostalne, ili u sastavu općinske službe za upravu ako ima potrebe za osnivanjem tih organizacija. Općinski organi uprave i općinske upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug utvrđuje odlukom općinskog vijeća a u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. Osnivanje gradskih organa uprave i gradskih upravnih organizacija Gradski organi uprave su gradske službe za upravu. Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i njihov djelokrug utvrđuje odlukom gradskog vijeća o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i odgovarajućim zakonom kantona. ZADATAK: Ministar dođe na zadatak da se osnuje novo ministarsvo - treba se pripremiti zakon o izmjenama i dopunama zakona o kantonanim ministarstvima u kojim se dodje jos jedno ministarstvo i njegove nadleznosti. Obradivac zakona je resorno ministarstvo (Postupak donosenja zakona ne pita na ispitu..)

195 | P a g e

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa uprave (sistematizacija)? Unutranja organizacija uprave ureduje se pravilnikom (jedinice, sistematizacija radnih mjesta, uslovi., opsi radnih mjesta, broj izvrsilaca...) Ko rukovodi organima uprave, upravom i upravnom organizacijom? Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja, odnosno, nadležnosti organa kojim rukovodi, a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije, a kantonalni premijeru Vlade Kantona. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. Direktor zastupa i predstavlja upravu i upravnu organizaciju, organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije. Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje vlada kantona, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike, uputstva, instrukcije i naredbe. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona, uputsvom se bliže propisuje način postupanja, a instrukcijom također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima.

Propisi koje donose organi uprave (pitanje) Donose pravilnike a pravilnicima se blize propisuju pojednine odredbe zakona. Osim pravilnika donose uputstvo kojim bi se popisivao nacin izvrsavanja odredenih poslova. Instrukcija - utvrduju se pravila o nacinu obavljanja nekog posla. Naredba - moze se nesto narediti ili zabraniti. Od pojediniacnih akata donose rjesenja i zakljucke. To donosi rukovoditelj organa uprave. Oni mogu ovlastiti rukovodece drzavne sluzbenike ili druge sluzbenike da donose pojedinacni akt.

Odnos organa uprave prema građanima, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti? Odnosi organa uprave prema građanima Organi uprave zahtjeve građana rješavati u skladu sa zakonom i u rokovima propisanim zakonom. Organi uprave dužni su u kontaktima sa građanima postupati na način da se u svakoj situaciji poštuje dostojanstvo ljudske ličnosti i njihov moralni integritet.

196 | P a g e

Organi uprave ne smiju od građana zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o činjenicama o kojima organi vode službene evidencije.Organi uprave dužni su građanima pružati potrebnu pravnu pomoć i davati odgovarajuća objašnjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza. 197 | P a g e . a u okviru njih inspektori. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodioca organa uprave i rukovodećih državnih službenika. Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. Ako državni službenici u organima uprave zahtjeve građana ne rješavaju u propisanim rokovima. Kad se građanin odazove pozivu organa uprave. ispitati tu pritužbu i ako utvrdi da je osnovana. Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke. dužan je preduzeti zakonom predviđene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge mjere) prema državnom službeniku na čiji se rad pritužba odnosi i istovremeno podnosiocu pritužbe obavezno dostaviti pisani odgovor o preduzetim mjerama. jer podatke o tim činjenicama državni službenici dužni su pribaviti po službenoj dužnosti.Ovakve radnje državnih službenika predstavljaju težu povredu službene dužnosti.Protiv takvog rješenja građanin može izjaviti žalbu nadležnom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. ima pravo zahtijevati naknadu nastalih troškova koji obuhvataju troškove prijevoza i troškove ishrane za vrijeme boravka u sjedištu organa uprave. a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva. a bez njegove krivnje službena radnja radi koje je pozvan nije obavljena. Rukovodilac organa uprave obavezan je odmah. a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema pritužbe. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona. s tim da ti troškovi ne mogu biti veći od visine službene dnevnice utvrđene za državne službenike. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. građani imaju pravo da u vezi sa takvim ponašanjem državnih službenika podnesu pritužbe rukovodiocu organa uprave. Odnos organa uprave prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. dužni su na pisani ili usmeni zahtjev građana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim ovlaštenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode službene evidencije o određenim činjenicama.gradonačelniku. ili traže dokaze koje su. ili od građana traže nepotrebne i suvišne dokaze. Uvjerenja se izdaju odmah.općinskom načelniku. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao građanina. ili ako na bilo koji drugi način odugovlače sa rješavanjem zahtjeva građana. oni dužni pribavljati po službenoj dužnosti.Građani se mogu obratiti i upravnoj inspekciji. a u općini . O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje se rješenjem na osnovu propisa kojim su uređene naknade troškova svjedocima u upravnom postupku. odnosno u gradu . Opće odredbe o inspekcijskom nadzoru? Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava. odnosno gradonačelniku i općinskom načelniku.

Zapisnik koji sacini upravni inpektor dostavlja se rukovoditelju organa uprave i nezadovoljna stranka moze izjaviti zalbu federalnom min pravde. Lice kod kojeg je izvršen inspekcijski nadzor može izjaviti žalbu u roku od 8 dana nadležnom organu. Doneseno rješenje je konačno.Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje. i o primjeni kojeg zakona je riječ (federalni ili kantonalni)..  krivičnu prijavu. primjena propisa o radnim odnosima. Upravna inpekcija? nalazi se pri Federalnom min pravde a kanotnalna pri kantonalnom.  može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.  zahtjev za prekršaj. postivanje pravila ustavnog postupka. rjesavanje stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku. UPRAVNI POSTUPAK Načela upravnog postupka? • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene upravne oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) 198 | P a g e . Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vršenje inspekcijskog nadzora u kantonalnim. kancelarijsko poslovanje i nacin provodenja administrativnog izvrsenja. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće:  donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka.  donijeti rješenje o zabrani rada.. gradskim i općinskim organima uprave i upravnim organizacijama. Upravne i druge mjere inspektor naređuje donošenjem pisanog rješenja.-)):  sprovođenje zakona o organizaciji uprave.  radne odnose državnih službenika i namještenika. Nadleznost – primjena propisa o drzavnoj upravi. i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH.  privredni prijestup. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove.. Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za (član 139-10 nabrajanja. Kojem organu se izjavljuje žalba zavisi od toga da li je rješenje donio federalni ili kantonalni inspektor. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast.  izreći novčanu kaznu ako je to propisano materijalnim zakonom.  sprovođenje zakona o upravnom postupku i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se podnijeti žalba Federalnom ministarstvu pravde u roku o d8 dana.

zako o penzijsko inv osiguranju i sl. carinski zakon . Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. I takvo rješenje može se izmjeniti. na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza. Ako je to nuzno za drukcije postupanje u tim pitanjima. Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje. Nadleznost u upravnom postupku? 199 | P a g e .poreski zakoni. Posebni postupak prospisuje se u zakonima kojima se regulise odredena upravna materija npr. zakon o zdravstenom osiguranju. Načelo dvostepenosti . zakon o penzijsko inv zakonu-posto je to jedna posebna upravna oblast i posto je ona kompleksna materija i specificna ona zahtjeva posebna pravila procedure kako bi se efikasnije provodio zakon. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. Pravila posebnog postupka ne mogu bitzi protivna nacelima ZUP-a. Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. • • • • • • • • Posebni postupak? Predstavlja odstupanje od ZUP-a. To prakticno znaci da se u konkretnom slucaju primarno primjenjuju odredbe posebnog upravnog postupka a u odosu na druga pitanja koja nisu regulisana posebnim zakonom primjenjuju se pravila ZUP-a. zakon o soc zastiti. Radi se o tome da se pojedina pitanja postupka za odredenu upravnu oblast mogu posebnim zakonom regulisati drukcije u odnosu na ZUP. Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti.pravilo je da se protiv svakog I stepenog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba.• Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak. Supsidijarna primjena ZUP-a? Znaci da odredbe ZUP-a imaju dopunski ili supsidijarni karakter u odnosu na posebni postupak utvrđen nekim drugim zakonom. Npr. Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga. u svim pitanjima u kojim nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a. postupa se po odredbama tog zakona. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima u konkretnom slučaju koje su važne za donošenje rješenja. Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom. ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje. Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba.

Utvrduje se u pravilu propisima o teritorijalnom uredenju federalnih jedinica. Postoji obavezno i fakultativno izuzece. Kantonalni organi uprave nadlezni su da u prvom stepenu rjesavaju u stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u njihovu nadleznost i upravnim stvarima koje su federalnim zakonom sa Federacije prenesene na kantone. O izuzecu sluzbenog lica odlucuje starjesina organa uprave a o izuzecu starjesine organa urave odlucuje vlada Federacije. Organi uprave duzni su u toku cijelog postupka da paze na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost. Stvarna nadleznost odreduje se u propisima kojima se pravno regulise odredena upravna oblast ili po propisima kojima se regulise nadleznost pojedinih organa tzv. To su vanredni pravni lijekovi. organizacioni propis. Postoji vise pravila o tome koji organi rjesavaju o odredenim upravnim stvarima. Fakultativno izuzece postoji u slucaju kad druge okolnosti dovode u sumnju nepristrasnost sluzbenog lica. Stranka u upravnom postupku – ko ne može biti stranka? Stranka je lice po cijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv kojeg se vodi upravni postupak ili lice koje radi zastite svojih prava i interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku.Postoji stvarna i mjesna nadleznost. O izuzecu zapisnicara odlucuje sluzbeno lice koji vodi postupak. Pokretanje postupka rjesavanja sukoba nadleznosti moze biti po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke. Dok se ne odluci o zahtjevu za izuzece sluzbeno lice moze preduzimati samo one radnje u postupku koje ne trpe odlaganje. Povreda propisa o nadleznosti ima za posljedicu ponistavanje rjesenja po sluzbenoj duznosti. koje su federalnim zakonom stavljene u nadleznost tih organa. odnosno gradsko ili opcinsko vijece. kantona i opstina. Stvarna nadleznost je pravo i duznost jednog organa da upravne stvari rjesava u upravnom postupku. Odredbe o izuzecu sluzbenog lica shodno se primjenjuju i na izuzece zapisnicara. Sluzbeno lice cim sazna da postoji razlog za izuzece duzno je prekinuti rad na predmetu i o otme obavjestiti lice ili organ koji je nadlezan da odluci o izuzecu. Prema tome u upravnom postupku postoji tri grupe stranaka: 200 | P a g e . Protiv zajljucka kojim se zajljucuje o izuzecu nije dozvoljena zalba. ( to su situacije o srodstvu). Izuzeće službene osobe? To je institut kojim se zeli osigurati objektivnost u rjesavanju upravnih stvari. Pripis na kome se temelji stvarna nadleznost donosioca rjesenja mora se naznaciti u uvodu rjesenja. kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su kantonalnim zakonom prenesene na federalne organe. Sukob nadleznosti? Javlja se u situaciji kad dva ili vise organa tvrde da su nadlezni za rjesavanje iste pravne stvari ili kad svi ti organi odbijaju da rjesavaju u odredenoj upravnoj stvari. odnosno kantona . Mjesna nadležnost oznacava podrucje na kojem pojedini organi mogu da vrse poslove iz svoje nadleznosti. U zakonu su precizno odredeni organi koji rjesavaju sukobe nadleznosti zavisno od nivoa vlasti. Slucajevi obaveznog izuzeca utvrdeni su u cl 42 ZUP-a. U prvoj situaciji radi se o pozitivnom sukobu nadleznosti a u drugom o negativnoj. Pravilo je prvo da Federalni organi uprave u pravom stepenu rjesavaju u onim upravnim stvarima iz iskljucive nadleznosti Federacije i zajednicke nadleznosti Federacije i kantona.

osnovne jedinice privrednih drustava. posredno dostavljanje. Organi uprave drugi organi.u slucaju da lice kome se dostavljanje vrsi nije prisutno pismeno se predaje nekom odraslom clanu domacinstva. zainteresovana. kratak sadržaj svih provedenih radnji. Ako dostavljac u stanu ili na radnom mjestu ne nade trazeno lice on ce nekom od odraslih ukucana ostaviti pismeno obavjestenje o tome da trazeno lice u odredeni dan i sat bude prisutno u svom stanu ili radnom mjestu 201 | P a g e . Pročita se strankama. prilog zapisnika. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranka u postupku ako mogu biti nosoci prava i obaveza o kojim se rjesava u upravnom postupku. Ako se dostavljanje ne moze izvrsiti ni na ovaj nacin a nije utvrdno da je to lice odsutno pismeno se predaje nadleznom organu opstine prema boravistu te osobe. naselja i sl. drustva. Ako se utvrdi da ovo lice ne moze izvrsiti dostavljanje jer je trazeno lice odsutno pismeno ce se vratiti organu uz naznacenje gdje se trazeno lice nalazi. Time se dostava smatra izvrsenom. Za procesno nesposobno lice radnja u postuoku obavlja zajonski zastupnik . pasivna i 3. Dostavljanje pismena u toku postupka – kako se vrši? Postoje tri nacina dostavljanja: 1. tj. Pravno lice u postupku obavlja radnje preko sovh predstavnika odnosno zakonskog zastupnika koji se odreduje opstim aktom tog lica. a postar ce a vratima stana staviti saopstenje o tome gdje se pismeno nalazi. vrijeme i mjesto gdje se sačinjava. On ima pravo da pregleda sva sluzbena dokumenta koja se odnose na pravne spise i zahtijevati dostavu informacija. osim nacrta rješenje. dodatvati. Ako boraviste tog lica postane nepoznato i pored preduzetog istrazivanja organ ce tom licu postaviti privremenog zastupnika kojem ce uruciti pismeno. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. ili ako jesu. Spisi se mogu razgledati. predmet. nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. vještaka. Zapisnik u upravnom postupku – šta sadrži? O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. dokumenata i spisa u vezi konkretne upravne stvari.vrsi se licno licu kome je pismeno namjenjeno u slucaju kad je to odredeno zakonom ili kada od dana dostavljanja tece rok koji se po zakonu ne moze produziti. izjave stranaka. a ako ima više stranica – numerišu se. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe.1. 2. 2. Ombusmen nije stranka u upravnom postupku ali u tom postupku moze prisustvovati radi ostvarivanja zastite prava i sloboda gradana. Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju. obavezno licno dostavljanje. To je procesna sposobnost. aktivna . ukratko će se upisati sadržaj datih primjedaba. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. osobe koje su prisutne. Fizicko lice koje je potpuno poslovno sposobno moze samo obavljati radnje u postupku. Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora da sadrži slijedeće podatke: naziv organa. Ako njih nema pismeno se moze predati susjedu ako on na to pristane ili licu koja radi na istom radnom mjestu sa primaocem pismena. Stranka moze biti bilo koje pravno ili fizicko lice.

donijet će o tome zaključak. stranka je podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja i prilozila je isprave na kojem temelji svoj zahtjev. O dostavljanju na ovaj nacin obavjesitti ce se organ koji je naredio dostavljanje. Upravni postupak je pokrenut čim je nadležni organ izvršio ma koju radnju radi vođenja postupka. Npr. Ovaj postupak se provodi i u slucaju preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati. Na tom saopstenju dostavljac ce staviti potpis i datum stavljanja na vrata. kojim će se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Smatra se da je dostavljanje pismena izvrseno portekom 15 dana od dana isticanja saopstenja na oglasnoj ploci. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba. a cinjenice su utvrdene ili bar ucinjene vjerovatnim. Stavljanjem saopstenja na vrata smatra se da je pismeno uruceno bez obzira na eventualna ostecenja ili unustenja tog saopstenja. 3. Uz prijedlog za povracaj stranka je duzna priloziti podnesak koji je trebala podnijeti. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana od dana prestanka razloga za propustanje. odnosno sluzbenih podataka kojima raspolaze organ uprave. ( ako izgubis rjesenje o polozenom pravosudnom ispitu) 202 | P a g e . Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat. Povraćaj u priješnje stanje – kome se podnosi? Stranka koja iz opravdanih razloga propusti da izvrsi neku radnju moze podnijeti prijedlog za povrat u prijasnje stanje. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje. skraceni postupak – se vodi u slucaju kada je stranka u svom zahjevu navela sve cinjenice na osnovu kojih se moze utvrditi stanje ili ako se cinjenicno stanje moze utvrditi na osnovu cinjenica koje su poznate organu uprave. U prijedlogu stranka je duzna iznjeti okolnosti zbog kojih je bila sprijecena da u roku izvrsi propustenu radnju i da te okolnosti ucini bar vjerovatnim. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena. Nakon proteka tri mjeseca roka ne moze se traziti povracaj.radi prijema pismena. žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ. posebni postupak)? Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke. Ako nadležni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po važećim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka. Osim toga orga moze javno saopstenje objaviti i u novinama i drugim sredstvima informisanja. posebni slucajevi dostavljanja *dostavljane pismena javnim saopstenjem Ako se radi o licu ili vise lica koja orhanu nisu poznata dostavljanje ce se izvrsiti javnim saopstenjem na oglasnoj ploci organa. POKRETANJE PRVOSTEPENOG POSTUPKA Koje postupke sprovodi organ uprave prije donošenja rješenja (kad se sprovodi postupak. a nije potrebno posebno saslusanje stranke. Ako i poslije toga dostavljac ne zatekne lice kome se dostavljanje ima izvrsiti on ce na vratima stana ostaviti pismeno saopstenje u kome se naznacava gdje se pismeno nalazi.

Sluzbeno lice duzno je po sluzbenoj duznosti o tome upozoriti stranke. Prethodno pitanje? To je pitanje koje cini posebnu pravnu cjelinu za cije rjesavanje je nadlezan sud ili neki drugi organ. Usmena rasprava mora se odrediti ako u postupku ucestvuju dvije ili vise sranaka sa protivnim interesima kad se ima izvrsiti uvidaj . utvrdivanje ocinstva ili kad je to zakonom odredeno. a od cijeg rjesavanja zavisi rjesavanje te upravne stvari. Kad je nagodba zakljucena organ donosi zakljucak kojim postupak obustavlja. Usmena rasprava je jedna od najvaznijih radnji u posebnom ispitnom postupku. Stranka odustaje od zahtjeva podnosenjem pismene izjave organu ili usmeno na zapisnik. saslusanje svjedoka ili vjestaka. organ uprave ne moze rjesavati ova pitanja kao 203 | P a g e . Nagodba ima snagu izvrsnog rjesenja u upravnom postupku. Usmena rasprava? Odreduje se na inicjativu organa ili na prijedlog stranke. efikasnosti i ekonomicnosti. saslusanja stranke. Sluzbeno lice je ovlasteno da u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti naredi izvodenje dokaza ako nade da je to potrebno radi razjasnjenja stvari. javnog morala ili pravnog interesa trecih lica. pocev od nacela materijalne istine. te upotrebe jezika i pisma.posebni ispitni postupak. Poravnanje ili nagodba? Ako u postupku ucestvuju dvije ili vise stranaka sa suprotnim zahtjevima sluzbeno lice koje vodi postupak u toku cijelog postuoka nastojace da se stranke nagode potpuno ili bar u nekim spornim tackama. Ovaj postupak provodi se na nacin kako to odredi sluzbeno lice. Odustanak od zahtjeva ? Stramka moze odustati od zahtjeva u toku cijelog postuoka. Kad naiđe na takvo pitanje organ uprave moze postupiti na dva nacina: a. pomoc neukoj stranci. utvrdivanje cinjenica b. postojanje braka. Nagodba se upisuje u zapisnik i smatra se da je zakljucena kad je stranke nakon procitanog zapisnika potpisu. Sluzbeno lice je duzno po sluzbenoj duznosti pribaviti podatke o cinjenicama o kojima taj ili drugo organ vodi sluzbene evidencije.provodi se kad je to potrebno radi utvrdivanja cinjenica kojima se utvrduje cinjenicno stanje ili kada je to potrebno radi saslusanja stranke. Nagodba mora biti jasna i odredena i ne smije biti na stetu javnog interesa. da prekine upravni postupak dok nadlezni organ ne rijesi prethodno pitanje ako se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivicnog djela. Orga uprave ce produzizi vodenje postupka ako ocjeni da je to potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna strana. da sam rijesi prethodno pitanje ili b. Ako ne dozvoli nagodbu sluzbeno lice o tome donosi zaljucak. Ona ima dva cilja: a. U tom slucaju organ uprave zakljuckom obustavlja postupak i o tome obavjestava protivnu stranu ako je ima. pruzanje mogucnosti strankama da stite svoja prava i interese na usmenoj raspravi najvise dolaze do izrazaja nacela upravnog postupka.

Ako se portupak vodi po zahtjevu stranke a organ naide na prethodno pitanje organ moze zakljuckom naloziti jednoj od stranaka da kod nadleznog organa pokrene rjesavanje prethodnog pitanja u odredenom roku. Rok za izdvanje ovih uvjerenja je 8 dana. Javne isprave? Isprava koju u propisnom obliku izdaje organ u granicama svoje nadleznosti dokazuje on sto se u njoj navodi. Postoje dvije vrste uvjerenja: 1. javne isprave uvjerenja izjave svjedoka uvidaj vjestacenje saslusanje stranke nece se utvrdivati nesporne cinjenice. Sluzbeno lice koje vodi postuopak poziva stranku koja se poziva na ispravu da je podnese na uvid. U ovim slucajevima on je duzan prekiuti upravni postupak i sacekati odluku nadleznog organa. Trece lice moze uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjeok moze uskratiti svjedocenje. opstepoznate cinjenice i cinjenice cije postojanje zakon predpostavlja. Uvjerenjima se utvrduju ili potvrduju odredene cinjenice. Ako stranka ne podnese ispravu sluzbeno lice ce cijeniti od kakvog je uticaja ta cinjenica na rjesavanje konkretne stvari. 3. Ako stranka ne postupi na taj nacin.prethodna pitanja. Organi i institucije duzni su na trazenje organa dostaviti ispravu ako se nalazi kod njih. Takva isprava je javna isprava. Dokazna sredstva mogu biti: 1. Ako se isprava nalazi kod treceg lica organ ce ga pozvati da na raspravi pokaze ispravu. Ako trece lice bez opravdanog razloga odbije da pokaze ispravu postupice se kao u slucaju svjedoka koji odbije da svjdeoci tj. 5. cinejnice od kojih zavisi rjesavanje uprave stvari. Uvjerenja o cinjenicama o kojima se ne vode sluzbene evidencije izdaju se samo kad je to zakonom odredeno. 4. Uvjerenja u upravnom postupku? Uvjerenje je poseban vid isprave koja se izdaje radi dokazivanja u postupcima. U tom slucaju stranka je duzna organu uprave donijeti dokaz da je zatrazila pokretanje postupka. Izjava stranke? 204 | P a g e . 2. uvjerenja o kojima se ne vode sluzbene evidencije uvjerenja koja se izdaju na osnovu sluzbenoh evoidencija imaju karakter javnih isprava i izdaju se na usmeni zahtjev a moze i na pismeni i to istog dana kad se zatraze a najkasnije u roku od 5 dana. uvjerenja koja se izdaju po cinjenicama o kojima se ovd eslutzbene evidencije 2. 3. novcano kaznjavanje. Dokazivanje u upravnom postupku? U upravnom postupku utvrduju se pravno relevantne cinjenice tj. Ova uvjerenja namaju snagu javne isprave te njihovu vjerodostojnost organi utvrduju odgovarajucim drugim dokazima. smatra se da je odustala od zahtjeva pa ce se postupak obustaviti.

te da je u donosenju rjesenja ucestvovalo dva ili vise organa. Uvidaj se vrsi uz prisustvvo vjestaka. potpis sluzbene osobe 7. U uvodu se navodi da li je rjesenje doneseno po zahtjevu stranke ili po sluzbenoj duznosti. Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo i ustvarima molog znacaja. Uputstvo o pravnom lijeku . u kom roku se zalba izjavljuje i kom organu se podnosi. rok za podnosenje tuzbe i iznos takse. Ako se u dispozitivu nalaze izvrsenje neke radnje mora se odrediti rok za njeno izvrsenje. izvedeni dokazi i utvrdene cinjenice. 205 | P a g e . zatim razlozi koji su bili odlucujuci koji su bili odlucujuci kod ocjene dokaza . Sastavni dijelovi rjesenje su: 1. otisak pecata organa Zaglavlje rjesenja sadrzi naziv organa. zaglavlje 2.sadrzi obavjestenje o tome da li je protiv tog rjesenja zalba dozvoljena ili ne. te razlozi zbog kojih nije uvazen neki od zahtjeva i slicno. Ako to uskrati sluzbeno lice ce novcano kazniti vlasnika odnosno drzaoca stvari. U obrazlozenju navodi se kratko izlaganje stranaka. propis o stvarnoj naldeznosti organa. Ako se radi o situaciji da zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja to se mora naznaciti u dispozitivu. jasan i odreden kako bi bio podoban za izvrsenje. Izjavu stranke organ cijeni po slobodnoj ocjeni. broj i datum donosenja rjesenja. Vjestacenje kao dokazno sredstvo? Provodi se kad je za utvrdivanje ili ocjenu neke cinjenice vazne za rjesavanje upravne stvari potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak.Izjava stranke moze se uzeti kao dokazno sredstvo ako za utvrdivanje odredene cinjenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva cinjenica ne moze utvrditi drugim dokaznim sredstvima. ime odnosno imena stranaka i njihovih zastupnika i kratko oznacenje predmeta. uputstvo o pravnom lijeku 6.je dio rjesenja u kojem se rjesava o predmetu i o svim zahtjevima stranaka. u pouci potrebno je tacno naznaciti sud i njegovo sjediste kome se tuzba podnosi. dispozitiv ili izreka 4. Dispozitiv ili izreka rjesenja . Uvod rjesenja – sadrzi naziv organa. kao i o troskovima postupka. Uviđaj ili očevid? Uvidaj se preduzima kad je za utvrdivanje neke cinjenice potrebno neposredno opazanje sluzbenog lica koje vodi postupak. uvod 3. U slucaju da je protiv rjesenja moguce pokrenuti upravni spor. Donosi se na temelju cinjenica utvrdenih u toku postupka. obrazlozenje 5. Dispozitiv mora biti kratak. Rješenje? To je upravni akt kojim se okoncava upravni postupak. Vlasnik ili dralac stvari prostorija ili zemljista koje se trebaju razgledati ili preko kojih treba preci do mjesta uvidaja duzan je dopustiti prilaz i obavljenje uvidaja.

Ove situacije rjesavaju se na nacin da drugi organ ili organi daju potvrdu ili saglasnost ili misljenje. U praksi to se rjesava na taj nacin da jedan od organa sacini nacrt rjesenja koji dostavlja tim drugim organima . Ukoliko ti organi u ovom roku ne postupe na ovaj nacin smatra se da je dato odobrenje . U nazivu ovog rjesenja navodi se da je privremeno. dopunsko rjesenje donosi se kad organ nije odlucio o svim pitanjima koja su bila premdet postupka . Sva tri ova rjesenja po svojoj prirodi su samostalna u pogledu pravnih lijekova i izvrsenja. To mogu uciniti posebnim aktom a mogu i na samom dostavljenom rjesenju. U skracenom postupku rok je 15 dana. 206 | P a g e . Takvo rjesenje donosi se na podlozi podataka u casu njegovog donosenja. U uvodu ovakvih rjesenja obavezno se navodi da e rjesenje doneseno uz potvrdu . U tom slucaju organ je duzan donijeti pisano rjesenje u narednom roku od 8 dana. saglasnot ili misljenje. potvrda . ti organi su dzni da u roku od 15 dana na dostavljneo rjesenje daju potvrdu. svaki od tih organa je duzan rjesiti o toj stvari. Rok za izdavanje rjesenja? Rok za izdavanje rjesenja je 30 dana a u slucaju posebnog ispitnog postupka 60 dana. saglasost. tada organ moze po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke donijeti dopunsko rjesenje u pogledu tacaka koje nisu obuhvacene prvobitnim rjesenjem 3. u tom slucaju stranka ima pravo zalbe.Vrste rješenja? Postoji vise vrsta podjela rjesenja ali su u praksi najznacajnija: 1. Donosenjem rjesenja o glavnoj stvari ukida se privremeno rjesenje. saglasnot ili misljenje. Donosenje rjesenja od strane dva ili vise organa? Kad je propisano da o jednoj upravnoj stvari rjesavaju dva ii vise organa . privremeno rjesenje donosi se kad je potrebno prije okoncanja postupka donijeti rjesenje kojim se privremeno ureduju sporna pitanja ili odnosi. odobrenje ili misljenje organa ciji se nazivi moraju naznaciti. U toj situaciji ti organi ce se sporazumjeti kji ce od njih izdati rjesenje. Usmeno rjesenje? Organ uprave moze donijeti rjesenje i usmeno narediti njegovo izvrsenje bez odlaganja kad je to potrebno radi preduzimanja hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi i imovine. Osnovni pravni lijek i redovni pravni lijekovi? Žalba? Jedino zakonom se moze iskljuciti zalba. odnosno odobrenje. Ako orga uprave u okviru ovih rokova ne donese rjesenje i ne dostavi ga stranci smatra se da je njen zahtjev odbijen . 2. djelimicno rjesenje donosi se kad zahtjev sadrzi vise tacaka a samo su neke od njih dozrele za rjesavanje a organ ocjeni da je cjelishodno da se o tim tackama donose posebno rjesenja.

moze ponisiti rjesneje u cjelosti . Odluke drugostepenog organa: . Zakon ne trazi posebno kada se radi o sadrzaju zalbe. 207 | P a g e . iz kojeg razloga pobija rjesenje i obim u kojem kojim se rjesenje pobija. On se racuna od dana dostavljanja stranci istog. Ako stranka navede da nije pravilno proveden postupak svjedoci se ne mogu saslusavati van rasprave. gradskog i opcinskog vijeca kao i rjesenja federacije vlade i kantona ne moze se izjaviti zalba. broj i datum rjesenja. jer se radi o novim cinjenicama i dokazima i to moramo trecoj strani prezentirati. Stranka moze u zalbi isticati nove dokaze s tim da mora navesti razloge zbog kojih nije ranije iznijela te dokaze Da li se zalba dostavlja na odgovor trecem licu? Da. Kad prvostepeni organ dobije zalbu. ne dostavlja prvosteopenom oprganu. Nadleznost drugostepenog organa zavisi od toga koje je materijlane propise primjenio prvostepeni organ kad je donosio prvostepena rjesenja.moze ponistiti rjesenje djelimicno .ponistava i vraca Drugostepeni organ moze ponistiti rjesenje provstepenog organa i donijeti svoje rjesenje po kojem se treba da potupa. Ima slucaj da su sve cinjenice dobro utvrdene ali je pogresno primjenjeno materijalno pravo ili pogresno izveden zakljucak.moze rjesenje izmjeniti ako bi drugostepeni organ dosao do saznanja da neke cinjenice nisz praviolno ocjenjene drugostepeni organ otklanja sve to sam. on postupa tako sto prikupi spise i posalje drgostepenom organu na rjesavanje. to zavisi od koje se materiji radi.veoma bitno Zalba se izjavljuje protiv rjesenja prvostepenom organu drugostepenom rganu s tim da se dostavlja i prvostepenom organu. Dobvoljo je da se u toj zalbi naznaci orga koji je donio rjesenje. Otisak prsta moze samo se uzeti punomoci . Ako prvostepeni organ utrdi da je doslo do povrede moze da izmjeni svoje rjesenje samo u slucaju kad su u pitanju jednostranacki predmeti. Postoji situacija kada iako uoci nedostatak moze da vrati na prvostepeni organ ako misli da on moze postupati brze od njega samog. Kad moze prvostepeni organ moze izmjeniti svoje rjesenje? .kad dobije rjesenje od prvostepenog organa provjerava da li je blagovoremean i ako nije on ce zalbu odbaciti.bitno Kad se radi o drugostepenom postupku.zakon je rekao da je prvostepeni organ mora procitati zalbu da dovede u pitanje zakonitost njegovog rjesenja.Protvi rjesenja domova parlamenta Ferderacija. Rok za zalbu je 15 dana a moze biti i kraci.

Moze li se rjesavajuci zalbu rijesiti na stetu onog koji se zali? moze (to rjesenje na koje se stranka zali je nistavo) Ćutanje uprave? Prvostepeni organ dobio zahtjev a ne moze u zakonskom roku da ga rijesi (15. stranka moze odustatti od zalbe do donosenja rjesenje. Ovdje je predviden rok od 30 dana a kada je saznala za nove cinjenice ili dokaze ili stranka koja je trebala ucestvovati u postupku. i da li je okolnost na kojima temelji ucinila vjerovatnim. Ako nisu opravdani razlozi tada drugostepeni organ preuzima ulogu provstepenog organa i mora u u meritumu rjesuiti stvari ili odbiti zahtjev. ispituje da je blagovremen. Dva temeljna su: . tada se postupak zakljuckom obustavlja. ako jsu tada ce drugostepeni organ rjesenjem naloziti da se u roku 15 dana rijesi status. Vanredni pravni lijekovi? Obnova postupka Koje se rjesenje moze obnoviti? Protiv rjesenja koja su postala konacna u upravnom postupku. da li je od ovlastenog lica. Ima 11 zakonskih razloga za obnovu postupka. a u slucaju zalbe drugostepenom organu) Obnova postupka se vodi po prijedlogu kada stranka podnosi prijedlog.ako stranka sazna nove cinjenice ili pribavi nove dokaze za koje nije znala u vrijeme kada je provoden upravni postupak a da je znala drugacije bi se provodio postupak(nove cinjenice tj stare cinjenice ali nisu bile poznate ili nije znao u vrijeme to za njih) . Tada drugostepeni organ pita drugostepeni organ pita prvostepeni organ zasto nije rijesio taj zahtjev.da se stranci koja je u postupku trebala da ucestvuje u u pravnom postupku nije pruzila mogucnost da ucestvuje u postupku a koja je trebala da ucestvuje u postupku obnovu postupka moze straziti stranka prije svega stranka ali i sluzbeno lice. Rok zalbe je 30 dana. Zakon kaze da organ rjesavajuci po prijedlogu za obnovi postupka moze ostaviti na snazi ranije rjesenje ili rjesenje moze izmneiti sto podrazumjeva sda ga moze ukinuti ili ponisititi Da li podnosenje prijedloga za obnovu postupka odlaze izvrsenje rješenja? 208 | P a g e . kada prvostepeni organ odgvoori tada drugostepeni organ cijeni jesu li opravdani razlozi ili ne.30 i 60) dana. Koji organ je nadlezan za donosenje rjesenja o obnovi postupka? Onaj organ koji je donio konacno rjesenje (moze biti prvostepeni i drugostepeni. Organ moze odmah rijesiti stvar i donijeti rjesenje o odbijanju obnove postupka. stranka podnosi zalbu drugostepenom organu.

Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donio prvostepeni organ. Zahtjev za zastitu zakonitosti? Ovdje se radi o rjesenju protiv koga se ne moze voditi npr spor. dužan je da o tome obavijesti stranku. 5 razloga: . može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke i ako time ne vrijeđa pravo treće osobe.vanredno ukidanje rjesenja Ponistavanje i ukidanje po pravu nadzora? Po pravu nadzora nema zalbe.ako je u istoj stvari doneseno pravnosnazno rjesenje .ako je mjesno nenadlezni organ rjesavao.tu nema roka ukidanje rjesenja razlika je zbog pravnih posledica ukinuce rjesenje ako dode do saznaja da je rkesenje doneseno uz povredu materijalnog zakona ali mu je rok samo jednu godinu. zakonom iskljuceno tada se primjenjuje zahtjev za zastitu zakonitosti. ako organ ocjeni da ce stranka uspjeti u obnovi postupka moze odloziti izvrsenje rjesenja.Po pravilu ne. Ako je rjesenje donijeto na osnovu izjave stranke i utvrdimo da je stranka lagala tu se radi o obnovi postupka. To je krivino djelo. Mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi sa upravnim sporovima? Kada drugostepeni organ dobije tuzbu stranke onda se obavezno dostavi tom organu na odogovor i kada on utvrdi da je tuzba osnovana on moze sam izmjeniti svoje rjesenje i poslati stranci i sudu. To radi drugostepeni organ. a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo. Kod vanrednih radi se o izvrsnom rjesenju .ako je doneseno na osnovu ucjene.ako se radi o rjesenju o kojem se nije trazila saglasnost . prinude. Ima 5 razloga za ponistavanje a 1 za ukidanje. Ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke? ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo. može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno po stranku. Na zahtjev stranke.Ako je rjesenje donio nenadlezni organ . Drugostepeni organ vrseci nadzor moze ponistavati provstepena rjesenja koja su konacna. Ako organ utvrdi da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmijeni. Stranka u upravnom postupku – nauciti definiciju!! 209 | P a g e . odnosno ako je rješenje prvostepenog organa konačno. Ako je rješenje donio drugostepeni organ.jedna godina . protiv rog rješenja može se pokrenuti upravni spor.ako se radi o slozenom rjesenju .

ali samo protiv osobe koja je učestvovala u zaključivanju poravnanja. 210 | P a g e . Prvostepeno rješenje postaje izvršno: 1. 3. Organ koji sazna za rješenje kojim je povrijeđen zakon.od dana donošenja (ex tunc). ako žalba ne odgađa izvršenje. Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se administrativnim putem. Drugostepeno rješenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. istekom roka za žalbu. Izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem.ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc). izvršenje radi ispunjenja novčanih potraživanja iz primanja na osnovu radnog odnosa može se provesti administrativnim putem po pristanku izvršenika. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo do dana ukidanja. dostavom stranci . Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). odnosno za poništavanje. Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. a u slučajevima predviđenim ovim zakonom-sudskim putem (sudsko izvršenje). 2. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. dužan je bez odgađanja da o tome obavijesti organ nadležan za pokretanje postupka i donošenje rješenja. a povreda može biti razlog za obnovu postupka.Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? Poništavanjem rješenja i oglašavanjem rješenja ništavim. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja . rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja. ukidanje ili mijenjanje rješenja. Izvršenje rješenja? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. Izuzetno. ako žalba nije dopuštena. Izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obaveza. 4. poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo . dostavom stranci. Ako se rješenje odnosi na dvije ili više stranaka koje u postupku učestvuju sa istovjetnim zahtjevima. Ako rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje. žalba koju podnose bilo koja od tih stranaka sprečava izvršnost rješenja. Izvršenje se može provesti i na temelju zaključenog poravnanja. ako žalba nije izjavljena.

ako neće onda se ide preko angažovanjem drugog lica (sruši.Administrativno izvršenje provodi organ uprave koji je o stvari rješavao u prvom stupnju. postoje dva načina: . dostavi se račun organu. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. Izvršenje nenovčanih obaveza Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih obaveza izvršenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom (prisilom). To izvršenje provodi se po propisima koji važe za sudsko izvršenje. Da bi se moglo pristupiti izvršenju rješenja. Pored toga. Rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jeste osnov za sudsko izvršenje. UPRAVNI SPOR ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 2/98 i 8/00 Šta je upravni spor? To je spor o zakonitosti upravnog akta. ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo. upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. Izvršenje radi osiguranja izvršenja . organ čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvšnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnom za izvršenje. sudu). To su prije svega skupine građana. Organi uprave uspostavljaju pravo služnosti. proteknu rokovi. Protiv ovog zaključka dopuštena je žalba nadležnom drugostepenom organu.prisila novčanim naknadama ( koja prvi put ne može biti veća od 50 KM) . Ako stranka neće da izvrši rješenje. Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršti postalo izvršno i određuje način izvršenja. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo u pravnom 211 | P a g e . potrebno je da organ nadležan za provođenje administrativnog izvršenja donese po službenoj dužnosti ili na zahtjev tražioca izvršenja zaključak o dozvoli izvršenja. ako bi bez toga moglo biti osujećeno ili znatno oteženo izvršenje nakon što rješenje postane izvršno.može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku. određeno naselje. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata kojima rješavaju o pravima i obavezama građana i pravnih lica u pojedinačnim upravnim stvarima Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – fizičko lice i pravno lice.

stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena.. stranka može pokrenuti upravni spor. grada ili općine.. Postaju pravna lica ako se to reguliše. o čemu odlučuje predsjednik vijeća za upravne sporove. Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Primjer: povrat stana.). Može i protiv prvostepenog akta na koje nije dozvoljena žalba. Ko sudi? U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. općinske službe.. Vodi se spor između njih. u složenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeću od trojice sudija. Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu Federacije. osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama. Međutim ako prvostepeni organ nije donio rjesenje a protiv kojeg zakonom nije dozvoljena zalba. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. Protiv čega se pokreće upravni spor? Samo protiv upravnog akta. Izuzetno. gradske službe. stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom drugostepenom organu. Ćutanje administracije? . Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tužbom u upravnom sporu. Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od 30 dana ili u posebnom propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. 212 | P a g e . a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila. agencije. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju federalni i kantonalni organi uprave. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen. Kantona. koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu. Postoji treća stranka koji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana. pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federalni zavod za PIO). tako da i zainteresovano lice ima u sporu položaj stranke Ko rješava upravne sporove? Kantonalni sud i to prema sjedištu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. zavodi.postupku.oni nisu pravna lica same po sebi. najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva). On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo.Šta kada prvostepeni i drugostepeni organ ćuti? Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu. upravne organizacije (direkcije. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog..

on je samo tužena strana. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja (a najčešće se radi o carinama i porezima). Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. Ako sud odbije odgodu. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava. ako im je upravni 213 | P a g e . Ovaj rok važi i za ombudsmene i za pravobranioce.Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora.postupak? Pokreće se tužbom. 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili predsjed-nik Federacije i dopredsjednik Federacije odnosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta? Upravni akt moze se pobijati: 1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. Upravni spor . tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi. propis zasnovan na zakonu ili opci akt. a narocito ako cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno. ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja. 3) ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osporava. Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku. nema prava na žalbu. 4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato. 2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa.

ako se radi o stvari o kojoj se ne može po odredbama zakona voditi upravni spor. Može se desiti da iz neznanja ili omaškom da tužba bude predata drugom organu – u tom slučaju se smatra da je predata u roku. koji upravni akt se osporava.i ako već postoji sudska odlika o istoj stvari. . Može se izjaviti i na zapisnik kod nadležnog suda. Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke. ako nađe da osporeni upravni akt ima takve nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti.akt dostavljen. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. . Šta sve može tužilac? O upravnim sporovima sud rješava nejavno. dakle teret dokazivanja je na strankama. A ako im akt nije dostavljen tužbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana kada je akt dostavljen stranci u čiju je koris akt i donesen. podnesena od neovlaštenog lica. u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. po sudiji pojedincu ili na sjednici. tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost.. Ako stranka u sporu zatraži da prisustvuje nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. zakonske razloge za pobijanje akta. Prstoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć.ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. Tada sud rješenjem obustavlja postupak. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. jer se ista dostavlja drugoj strani na odgovor.ako je stranka podnijela tužbu a imala je pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku (odgovara se u roku koji nije duži od 20 dana) Tuženi je dužan da dostavi upravne spise sudu. donosioca akta. sud je dužan obavjestiti stranke i zainteresirana lica. . prijevremena (ćutanje administracije). Sud može poništiti upravni akt i bez dostavljanja tužbe na odgovor. . ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka. Svaka stranka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. Kada se žalbaupravnom postupku dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. . ako ih ima. Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka.ili da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). o 214 | P a g e . Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. Tužba se dostavlja u dva primjerka. (Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu. naznaku tuženog. Uz tužbu se dostavlja obavezno i akt koji se pobija.

ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća odnosno sudija pojedinac i zapisničar. poništit će osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke. na sjednici ili po sudiji pojedincu. Sud odlučuje većinom glasova sudskog vijeća. koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar. Presudom se tužba može uvažiti na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar tj. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja. odnosno rjesenje sadzi: oznacenje suda. Ko i kako rješava upravni spor? Spor se rješava presudom. Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. Zakonitost osporenog akta? Z Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. Također može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. Šta presuda sadrži? Presuda. sud može. obrazlozenje i pouku o zalbi. te sam rješiti upravnu stvar. ako je zalba dozvoljena. tako što se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. nego sud. odnosno održati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda. odnosno rjesenje izreceno i objavljeno. O vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnk. clanova vijeca i zapisnicara. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijeća. sud će raspraviti spor i bez prisustva stranaka. oznacenje stranaka i njihovih zastupnika. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti.Stranke u sporu mogu zatražiti da prisutvuju nejavnom rješavanju ili da se u predmetu održi javna rasprava samo u tužbi ili odgovoru na tužbu. dispozitiv. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti kao i izreka odluke. 215 | P a g e . presuđuje u meritumu. broj i datum.datumu nejavnog rješavanja i njihovom pravu da tom rješavanju prisustvuju. Rješavanje suda po tužbi? Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka. ako su za to ispunjeni uvjeti. Kad je u predmetu odlučivano nejavno. poništiti osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadržavao iste nedostatke i predmet vratiti tuženom ili prvostepenom organu na ponovno rješavanje kada ocijeni da će on brže i efikasnije provesti postupak i odlučiti o upravnoj stvari. Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad suda. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupak ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca.

Kantonalnom sudu stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. Presudom se odbija ili uvažava zahtjev. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odlucuje nadležni sud vijecu sastavljenom od trojice sudija. odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. 2. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne može se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. neblagovremen ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba. 3. a ti su nedostaci takvi da sprječavaju rad suda. i koji je nedozvoljen. po pravilu. Ponavljanje postupka Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke: 1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice. 2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu. ili ako je svjedok. akorješava kantonalni sud onda koji nisu ucestvovali u donosenju odluke. Pravni lijekovi? 1. Ako to ne učini u ostavljenom roku. a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.Protiv odluke donesene u upravnom sporu žalba se ne može izjaviti. Žalba . Vrhovnom sudu Federacije stranka može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari putem kantonalnog suda. 3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari. Zahtjev se moze podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. Zahtjev sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze.U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe. tek onda donosi rješenje kojim odbacuje zahtjev. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom punomocnom sudskom odlukom. Ako Vrhovni sud Federacije ili kantonalni ukine sudsku odluku. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Protiv pravosnazne sudske odluke kantonalnog suda. kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje. Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar. donesene u upravnom sporu stranka moze. Presuda. vjestak ili 216 | P a g e . u nejavnoj sjednici. 4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna. Originalnu presudu. sud moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Nadležni sud ce odbaciti rjesenjem zahtjev koji je: - - neurednu i to nakon što je pozvato podnosioca zahtjeva koji je bio nepotpun ili nerazumljiv da te nedostatke otkloni. predmet vraca na ponovni postupak. Nadležni sud rjesava o zahtjevu. Presudom kojom se zahtjev uvazava.

Po proteku pet godina od pravosnaznosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog razloga zakonom određenih. a sud tu stvar mora riješiti u meritumu. ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati. Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine. isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podliježe izvršenju). 217 | P a g e . Ako on to ne učini. 6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. Sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka. ili donese rješenje protivno uputama iz presude. a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma). Obaveznost presude? Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu. Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako se to zaista utvrdi. stranka može podnijeti tužbu. pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. a ako on to neće da izvrši.stranka. Odlučuje se rješenjem. i to sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju te odluke. Izuzetno. onda sud može da preuzme izvršenje tog rješenja. 5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu. Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. nema više vraćanja predmeta upravnom organu. Ako upravni organ nije slijedio upute suda. odnosno. Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud. a odluka suda se zasniva na tom iskazu. stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu. Osim pojedinačnih akata. Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja (200-800 KM). Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH. tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na određeni način i utvrđuje određene mjere kako bi se otklonile te negativne posljedice.

ZAKON O PENZIONO INVALIDSKOM OSIGURANJU Prava iz PIO:  pravo na starosnu penziju. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje. – 22. Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja. Vrste staža: − − − − poseban staž (beneficirani) – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30.1995. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom. osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen. odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti. profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. Porodična penzija – pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45. djeca do 15 godina. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina.1991. 218 | P a g e .  pravo na invalidsku penziju. a te promjene nastale su zbog: povrede na radu. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. nepuno radno vrijeme.04.12. godine staž osiguranja (sa uvećanim trajanjem) koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada staž osiguranja sa efektivnim trajanjem . muškarac preko 65 godina). povrede van rada.  pravo na porodičnu penziju i  prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću.

sudije kantonalnih sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. članovi skupština kantona. Izuzeće u primjeni – na koga se ne primjenjuje? Članovi Parlamenta Federacije. 219 | P a g e . Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni službenici. sekretar organa uprave. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine. Članovi kantonalne vlade. b) transparentnost i javnost. sudije Ustavnog suda Federacije. predsjednik i potpredsjednici Federacije. Državni službenici mogu biti: Državni službenici i rukovodeći državni službenici. e) profesionalna nepristrasnost. kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni. d) učinkovitost i ekonomičnost. Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove. pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). pripadnike policije i oružanih snaga. Članovi općinskih vijeća. c) odgovornost.ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Proporcionalna zastupljenost U organima državne službe Bošnjaci. općinski načelnik svake općine i sudije općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. f) politička nezavisnost. članovi Vlade Federacije. sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima. Zakonski principi Državna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa: a) zakonitost. Hrvati i Srbi. Zapošljavanje i unapređenje Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.

Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu. Ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika? Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika 1. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. a izuzetno i nametnut. viši stručni saradnici i stručni savjetnici. Kako se vrši popuna radnih mjesta? Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih 220 | P a g e . O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnoga odnosa. 2. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. 3. O pravima i dužnostima donosi se rješenje. Protiv rješenja. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji. Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije.Ostali državni službenici su: inspektori. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji. osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe). državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja. stručni saradnici. odlučuje rukovodilac organa državne službe. 4. na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa. Premještaj može biti dobrovoljan. kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku. a kod rukovodećih državnih službenika može preuzimati samo ove rukovodeće državne službenike: sekretara organa državne službe. 3. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe. 2. ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe. Interni premještaj državnog službenika 1. pomoćnika rukovodioca organa državne službe i glavnog federalnog i kantonalnog inspektora koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovijetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. uz saglasnost državnog službenika koji se premješta.

smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja.posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji .  državni službenik koji je proglašen prekobrojnim. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i unapređenjka državnog službenika 2. Novinama FBiH” i u najmanje 2 dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH i na službenoj internet stranici Agencije.spisak potrebnih dokumenata. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši Internim premještajem i sporazumnim preuzimanjem dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službe.opće uvjete iz čl. Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti. Javno oglašavanje 1. te na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15. u skladu sa ovim zakonom. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se može:  rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe. a nije dalje raspoređen. dana prije krajnjeg roka za prijave u “Sl. Javni konkurs sadrži: . 2.1.naziv i opis upražnjenog radnog mjesta . Prekobrojnost Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije. odnosno ako se popuna ne vrši na taj način. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bi moglo popuniti sa liste prekobrojnih. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi agencija za sve organe državne službe u FBiH. u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta. državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje. u skladu sa zakonom. rok i mjesto njihovog podnošenja. Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe. 3. 25. u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa.  ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće. ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom. ovog zakona . 221 | P a g e . prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu državne službe. Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija. u skladu sa zakonom (posebnim zakonom).  ukoliko je privremeno penzionisanje nemoguće rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može izjaviti žalbu Odboru za žalbe i tražiti preispitivanje svog razrješenja. 4.

stepen) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi.Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:      da je državljanin Bosne i Hercegovine. na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa. stepena stručne spreme. kao rezultat disciplinske mjere. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana. lica sa višom stručnom spremom (VI. da je stariji od 18 godina.1 Ustava Bosne i Hercegovine.  Izuzetno od ovih uvjeta. na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. da u posljednje tri godine. podzakonskim aktom utvrđuje uvjete. od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta. dok se ostali članovi imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provedbi javnog konkursa. Vlada Federacije. mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona.Koje uvjete mora da ispunjava državni službenik? Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika . Javni konkurs Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog konkursa. na prijedlog Agencije. Ko vrši postavljenje rukovodečih službenika? Postavljenje državnog službenika 222 | P a g e . lice nije otpušeno iz državne službe. Komisije za izbor 1. da ima univerzitetsku diplomu najmanje VII. 2. način i program polaganja ispita općeg znanja. da nije obuhvaćeno odredbom člana IX. Javni konkurs sadrži: a) ispit općeg znanja. od kojih su najmanje dva člana državni službenici iz organa državne službe. od kojih je jedan član predstavnik sindikata. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja. b) stručni ispit.

Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea državnog službenika. 3. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto. 4. Ukoliko je ocjena rada: a) zadovoljavajuća. općinski načelnik i gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. Rješenje o postavljenju sadrži: a) ime i prezime državnog službenika. Probni period 1. Razriješeni državni službenik ima pravo uložiti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke.1. koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. 5. Probnom radu ne podliježu pripravnici. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti. rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika. s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenoga državnog službenika. 4. c) naziv radnog mjesta i platni razred. 3. b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen. Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe. 2. sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe. postavljeni državni službenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije. Prije preuzimanja dužnosti. b) nezadovoljavajuća. Period probnog rada državnog službenika obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci. Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. 5. 6. državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. 2. Ocjena rada 223 | P a g e .

ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa. Pripravnici Rukovodilac organa držane službe može zatražiti od Agencije da u državnu službu primi pripravnika. Propisi o radu i socijalnom osiguranju Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu. rukovodilac organa državne službe. razrješava dužnosti državnog službenika. osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija. po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. Odmori i odsustva? Odsustvo i godišnji odmor 224 | P a g e .Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe. Prijem u radni odnos prvo se vrši sa liste prekobrojnih a tek onda javnim oglašavanjem. Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja razrješenja. najmanje svakih 12 mjeseci. u skladu sa članom 65. Svi državni službenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u ličnom dosjeu. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni službenik. uspješno i izuzetno uspješno.Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad. porodiljsko odsustvo i sl. zadovoljavajuće. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne. Radni odnos na određeno vrijeme U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje. ovog zakona. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja.Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika. Radni odnos na određeno ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme.Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koji traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu.

d) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima. g) nezadovoljavajući probni period. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana. vodeći pri tom računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika. f) odbijanja polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti. j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi. Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci. za koje se kasnije pokaže da su lažni. i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom. b) ispunjavanja zakonskih godina života. O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe. h) dvije uzastopno negativne ocjene rada. odnosno navršenjem 40 godina penzijskog staža. 225 | P a g e . k) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu. Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo. c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine. Prestanak radnih odnosa državnih službenika? Prestanak radnog odnosa državnog službenika Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima: a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe. e) prekobrojnošću. Stručno obrazovanje i usavršavanje Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju.Rukovodeći državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini Ostali državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.

Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju. Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije. c) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva do 30 dana. nastalih kao rezultat njegove krivice. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi.Postupak za prestanak radnog odnosa Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe. u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju. d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa državne službe ili lice koje on odredi. Protiv odluke Disciplinske komisije državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. Disciplinske mjere U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: a) javna disciplinska opomena. 226 | P a g e . podnijeti žalbu Odboru za žalbe. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Državni službenik kome prestaje radni odnos. osim u slučajevima prekobrojnosti.Članove Disciplinske komisije imenuje Agencija. a rukovodilac organa državne službe ne može biti član Komisije. koja mora biti obrazložena. Ko rješava po disciplinskoj odgovornosti? Disciplinska odgovornost Državni službenik može se smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom. e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi. može. ovog zakona. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinska komisija i izriče disciplinske mjere. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. prema prethodno pribavljenom mišljenju Agencije. Disciplinski postupak Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovodiocu organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu.Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku. Naknade Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status. sa izuzetkom prestanka radnog odnosa zbog dvije uzastopne negativne ocjene rada. Komisiju čine tri člana. b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine.

Nezavisna komisija za izbor kandidata. Član Odbora za žalbe je: a) nezavisan i nepristran. na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe. c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u organima državne službe. organizacijskih poboljšanja i razvoja. d) organizira edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji predstavlja uvjet za rad u organu državne službe. kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika. bira članove Odbora za žalbe. b) planira i realizira proces zapošljavanja državnih službenika. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost.ADS – Agencija za državnu službu? Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije. Odbor državne službe za žalbe Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od tri člana. na zahtjev i u skladu sa potražnjom organa državne službe. f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje. Agencija vrši sljedeće poslove: a) postavlja državne službenike u organima državne službe u Federaciji. e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike. kao i razvoj državne službe. koju imenuje Vlada Federacije. 227 | P a g e . Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora. Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa. u skladu sa zakonom. najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi.

odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini. koja je pokrenuta uslijed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za žalbe. 228 | P a g e . 4) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. b) organa državne službe gdje državni službenik obavlja svoju dužnost i c) Agencije. Primaju se na rad putem ADS. Odbor za žalbe.b) ne može bit na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. 2) da je punoljetna. u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima. d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''. i to na zahtjev: a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka. c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije. Odbor za žalbe: a) saslušava podnosioca želbe. ukoliko je to primjereno situaciji. b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke. ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Namještenci su osobe sa SSS i VŠS. 3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta. odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodioca organa državne službe. o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije. b) dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos (ko odlučuje)? O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe. c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa. preduzeta ili propuštena radnja odnosi. Odluke Odbora za žalbe su: a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovine.

5) adresu za podnošenje prijava na oglas.5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa državne službe. Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe. odnosno u Bosni i Hercegovini. Javno oglasavanje vrsi rukovodilac a ne agencija. 4) rok trajanja oglasa. radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života. Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe. dužnostima i odgovornostima 229 | P a g e . 3) platni razred. 5) trajanje probnog rada i 6) datum stupanja na posao. 2) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta. Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno. 4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme). Rok za javni oglas ne može biti kraći od 15 dana. 3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas. 6) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja. Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži: 1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos. Interni oglas sadrži: 1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta. Ustava Bosne i Hercegovine. Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe prvo se vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas. O pravima. s tim što o pravima. Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja. dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa odlučuje rukovodilac organa državne. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji. 2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi. Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije.

Žalba odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno. Rješenje Odbora za žalbe je konačno. ili privremenih. ili povremenih poslova. Za obavljanje izvanrednih.namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik. Protiv rješenja može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po žalbi. O pravima. Disciplinski postupak pokreče rukovoditelj. a koji nisu trajnijeg karaktera. ZAKON O RADU Poslodavac je fizička i pravna osoba koja daje posao. Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku. a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem pripravnik polaže stručni ispit. zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine. namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom. odnosno gradonačelnik. Godisnji odmor najmanje može trajati 18 a najviše 30 dana. odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u toku produženog probnog rada o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje. Odnosno ako se radi o namjesetnicima iz kantona onda vlada kantona. može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata. Lice izmedju 15 i 18 godina zivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moze se zaposliti pod uvjetom da od 230 | P a g e . Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravničkog staža koji za pripravnike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci. a zaposlenik je osoba koja obavlja određeni posao. Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu. dužnostima i odgovornostima namještenika odlučuje se rješenjem. Izuzetno. Probni rad je kraći (3 mjeseca). Prestanak radnog odnosa? Sve je isto kao i kod državnih službenika. Prvostupanjsku komisiju imenuje rukovoditelj organa uprave i drugostepena komisija koju firmira vlada. Ugovor o radu ne moze se sklopiti sa licem koje nije navrsilo 15 godina zivota. ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao. Protiv rješenja namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi žalbu Odboru državne službe za žalbe.

trajanje ugovora o radu 3. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme ne moze se sklopiti za period duzi od dvije godine. Ugovor o radu zakljucuje se: 1. 231 | P a g e . Prekidom ugovora o radu ne smatra se ako se zaposlenik nalazi na godišnjem odomoru. naziv i sjedište poslodavca 1. takav ugovor smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. opis poslova 7. Elementi ugovora o radu? 1. Pismenu izjavu poslodavac je dužan uručiti zaposleniku: 1. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik utpocne da radi kod poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodredjeno vrijeme. otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Probni rad ne moze trajati duze od sest mjeseca. ime i prezime zaposlenika 2. Ako zaposlenik izricito ili precutno obnovi ugovor o radu na odredjeno vrijeme sa istim poslodavcem. otkaz ugovora o radu. odnosno izricito ili precutno zakljuci s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odredjeno vrijeme na period duzi od dvije godine bez prekida. razdoblje između dva zaključena ugovora koje nije duže od 15 dana kod istog poslodavca. bolovanje. odsustvo sa rada.ovlastenog lijecnika ili nadlezne zdravstene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opcu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. Ako je ugovoren probni rad. na neodredjeno vrijeme. raspored radnog vremena 8. dopust sa posla ukoliko je dao saglasnost poslodavac. Ugovor o radu koji ne sadrzi podatak u pogledu trajanja smatrat ce se ugovorom o radu na neodredjeno vrijeme. godišnji odmori i sve vrste odmora i odsustva 10. Ako poslodavac ne zaključi ugovor sa zaposlenikom on je dužan zaposleniku uručiti pismenu izjavu koja sadrži sve podatke koje sadrži i ugovor. na odredjeno vrijeme. porodiljsko odsustvo. početak rada 4. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad. naziv radnog mjesta 6. plaća i naknade na plaću 9. mjesto rada 5. ako kolektivnim ugovorom nije drugacije odredjeno. 2.

Maloljetne ne mogu prekovremeno raditi. Ako zaposlenik odlazi u inozemstvo mora u ugovoru regulirati u kojoj valuti će se isplaćivati. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine.00 do 06.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati). Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana. Zaštita maloljetnih osoba i žena Žene ne mogu da rade noću. prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom. Ako priroda posla to zahtijeva. puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. mogu otići i 42 dana prije. smatraće se da je zaključen na neodređeno vrijeme. Nepuno .znači da zaposlenik može da zaključi ugovor još kood jednog ili dva poslodavca. Prekovremeni rad može iznositi sedmično najviše 10 sati + 10 sati uz saglasnost zaposlenika. a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena. Skraćeno – ako se radi o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada i računa se kao puno vrijeme. vodom. Ta osoba ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 80% od najniže plaće i može da zaključi ugovor o obavljanju volonterskog rada. Puno . pod zemljom. o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona). najkasnije na dan kada zaposlenik otpocne da radi za poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na odredjeno vrijeme. Imaju pravo na zdravstvenu zaštitu za povredu na radu i zaštita od profesionalnih oboljenja.2.Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično 2. porodiljsko. Prije poroda 28 dana. a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno. Kopija se dostavlja nadležnom organu za zapošljavanje. 232 | P a g e . Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice. koliko traje taj rad i pod kojim uvjetima se taj zaposlenik može vratiti na posao. Poslodavac može da zaključi ugovor sa pripravnikom ako je potrebno radno iskustvo ili polaganje ispita. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena. s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno. Radno vrijeme? 1.i 3. Noćni rad se smatra rad od 22. Ako poslodavac ne uruči tu pismenu izjavu a radi se o zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme. ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. Imaju pravo na trudničko.

na njegov zahtjev. bolovanje. otac.. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri 233 | P a g e . pravilnikom. dedo i nana (po ocu i majci). Poslodavac moze zaposleniku. teze bolesti i smrti clana uze obitelji.Vrste odmora? 1. 6.placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti . 4. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona. usvojeno. dijete (bracno. Neplaćena se reguliraju Pravilnikom. ovog clana. pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje). 7.. Plaća se utvrđuje ugovorom o radu: za vrijeme bolovanja. Za vrijeme odsustva iz stava 1. prvi ne može biti kraći od 12 dana. poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini. braca i sestre. ocuh. Plaće? Utvrduju se ugovorom. Prestanak ugovora o radu? 1. Odsustvo može biti plaćeno i neplaćeno. miruju. Zaposlenik ima pravo na naknadu godisnji odmor.neplaceno odsustvo. u smislu stava 1. radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu place . kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. bolovanje.placeno odsustvo. dnevni odmor između dva radna dana sedmični odmor godišnji. Naknada plaće: plaćeno odsustvo. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika. placena odsustva. a drugi dio se može koristiti do 30. Plaćeno odsustva sa rada Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini . 5. plaćenog odsustva i godišnjeg. 3. sporazumom poslodavca i zaposlenika. 2. Izuzetno. odobriti odsustvo sa rada bez naknade place . godišnji odmor. 3. smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici. smrcu zaposlenika. Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. Clanom uze obitelji. juna naredne godine. usvojilac. 4. majka. porodaja supruge. vanbracno. odnosno domacinstva. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja odnosno navrsi 40 godina staza osiguranja. maceha. ovog clana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada. ako se poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore. 2.

Otkaz Mogu dati i zaposlenik i poslodavac. bez obaveze postivanja otkaznog roka. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok. a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano ocekivati od posodavca da nastavi radni odnos. ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti. tehnickih ili organizacijskih razloga.danom stupanja na izdrzavanje kazne. s tim da se ne moze utvrditi u iznosu manjem od jedne trecine prosjecne mjesecne place isplacene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Akt u pisanoj formi dostavlja se vijecu zaposlenika ili sindikatu prije pocetka konsultiranja. a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih. a zaposlenik 7 dana. osim ako se ugovor otkazuje zbog krsenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika. za svaku navrsenu godinu rada kod tog poslodavca. a ako kod poslodavca nije formirano vrijece zaposenika. duzan se konsultirati sa vijecem zaposlenika. u pismenoj formi. Progrma zbrinjavanja je akt u pisanoj formi i priprema ga poslodavac. Zapocinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu zaposlenicima na koje se odnosi. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika. ili za tezu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku. a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada. slijedece podatke: 234 | P a g e . Poslodavac 14 dana. ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreduje u zavisnosti od duzine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. u slucaju da je zaposlenik odgovoran za tezi prijestup.pocetkom primjene te mjere. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Nacin. Otpremnina se utvrduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. 9. ili 2. a sadrzi. Otkaz se daje u pismenoj formi. umjesto otpremnine iz. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih. uvjeti i rokovi isplate otpremnine. Izuzetno. ali najmanje peterici zaposlenika. Pravo na otremninu Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme. U slucaju laksih prijestupa ili laksih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu. poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. utvrduju se pismenim ugovorom izmedu zaposlenika i poslodavca. Poslodavac je obavezan. vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri mjeseca . tehnickih ili organizacijskih razloga za vise od 10% zaposlenika otkaze ugovore o radu. obrazloziti otkaz zaposleniku.mjeseca . narocito. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika. 8. ako: 1.

kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu. smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. Vijeće zaposlenika? Zaposlenici kod poslodavca koji zapošljava preko 15 zaposlenika mogu formirati vijeće zaposlenika. mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoci zaposlenicima da nadju zaposlenje kod drugog poslodavca. poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom strucne spreme. privremeno skracivanje radnog vremena). poslodavac moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete. Zaposlenik može tražiti zaštitu svojih prava kod poslodavca. prekvalifikacija gdje je to potrebno. Naknada štete? Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu. svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao. broj i kategoriju zaposlenika za cije je ugovore predvidjen otkaz. prije zaposljavanja drugih lica æe ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima ciji su ugovori o radu otkazani. mjere. za stetu odgovaraju solidarno. Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga nacin kako je propisano zakonom o strajku. Ako je vise zaposlenika prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem.− − − − − razloge za predvidjeno otkazivanje ugovora o radu. a ako nema 15 tu funkciju obavlja sindikat. rasporedjivanje zaposlenika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca.to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine i koji se predviđaju pravilnikom ili kolektivnim ugovorom. Štrajk? Zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku. 235 | P a g e . mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zaposljavanja kod drugog poslodavca. duzan je stetu naknaditi. Privremeni i povremeni poslovi . Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troskove. a može i kod suda u roku od godinu dana. Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu. Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika. O pravima i dužnostima zaposlenika odlučuje poslodavac. Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao. za koje poslodavac smatra da se pomocu njih mogu izbjeci neki ili svi predvidjeni otkazi (npr.

Imenovanje arbitara i arbitraznog vijeca i druga pitanja u vezi sa arbitraznim postupkom ureduju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. Arbitraza temelji svoju odluku na zakonu. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika. Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica. Arbitrazna odluka mora biti obrazlozena. a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. Izdaje se na zahtjev te osobe. Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba 236 | P a g e . Arbitrazna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. osim ako strane u sporu ne odluce drugacije. Protiv arbitrazne odluke zalba nije dopustena. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku. kolektivnom ugovoru i na pravicnosti. Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. drugom propisu.Arbitraža? Strane u sporu mogu rjesavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrazi. Radna knjižica Može se izdati osobi koja ima 15 godina života.

a stupila na snagu 1953. 14. 6. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. Član II. Princip podjele vlasti .2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Princip kontinuiteta BiH (član I Ustava BiH) . EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99. 5. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti.1995 u Daytonu. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II. godine od strane 14 zemalja vijeća Evrope. Nezavisna sudska vlastznači da je nezavisna od svega osim zakona i morala.11. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a. zakona i podzakonskih akata (tzv. 4. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH koji sadrži 11 anexa (Dayton-ski sporazum). kao i u drugim međunarodnim organizacijama. godine. Ustav BiH je parafiran 21. godine. Zasniva se na principu podjele vlasti. Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava. Anex IV ovog Sporazuma je ustav BiH. garancija demokratije.hijerarhija zakonskih akata) Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) EKLJP je donesena 1950. nije usvojen. 1995.trodioba vlasti na zakonodavnu. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuje odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i 237 | P a g e . 3. Ustav BiH je potpisan.RBiH čije je ime zvanično ime od sada BiH 2. nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.2 ustava BiH. a potpisan u Parizu. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi. Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju. Princip vladavine prava (zakona) (član I. SAD. On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala organizirati država.12. Samostalna sudska vlast-znači da niko ne može odlučivati o sudskoj odluci izvan sudskog sistema. izvršnu i sudsku vlast.USTAVNI SISTEM OPĆENITO O USTAVU BIH Uvod Ustav je najviši pravni akt. Ustavni principi su: 1.

Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. na nivou grada . u Brčko distriktu . 238 | P a g e . Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Federalni ustav Washingtonski ustav. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH. nije ga donijela Ustavotvorna skupština. S obzirom na navedeno Ustavni sistem BiH čini Ustav BiH. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8.prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. zakone RS i zakone Brčko distrikta. Ovi akti imaju imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem BiH se sastoji od 2 entiteta (pogrešno je reći da je podijeljena na 2 entiteta). Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima. općinski propisi. Ustavi kantona u FBiH. Poslije ustava. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5. federalni propisi. propisi gradova.2 Ustava BiH . a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . koji trebaju da budu usklađeni sa istom. Imamo državne zakone. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. Imamo i Brčko distrikt kao rezultat arbitražne odluke.Parlamentarna skupština BiH. Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan. (Član II. federalne zakone.Skupština Brčko distrikta. dolazimo na zakone. kantonalne zakone.prioritetno. Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. na nivou kantona – Skupština kantona. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima. u RS – Narodna skupština RS. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3. imamo kantonalno uređenje federacije: 1. Ustavi entiteta. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). kantonalni propisi. na nivou FBiH Parlament FBiH. Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10.Gradsko vijeće. nije ustavna kategorija. Nakon zakona idu propisi na nivou države. Statut Brčko Distrikta.

3. Dodatna nadležnost ustanova BiH? Entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti u nadležnost ustanovama BiH. EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) – objavljena je u SG BIH 6/99. pravo na slobodu i sigurnost (član 5). Samostalnost suda . (f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja. 6. pravo na pravično suđenje (član 6). (d) Monetarna politika (e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . (h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima. 2.o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud. izbjeglica i azila. pravo na život (član 2). Ljudske slobode po EKLJP 239 | P a g e .Koje su nadležnosti BiH? Slijedeca pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine: (a) Vanjska politika. (g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta. Visoko sudsko i tužilačko vijeće i granična policija. pravo na jednakost pred zakonom. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). 4. Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. pravo na sklapanje braka (član 12). ukljucujuci odnose s Interpolom. (c) Carinska politika. (j) Kontrola zracnog prometa. pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. pa je tako u nadležnosti BiH odbrana (pa imamo ministra odbrane BiH). Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnjom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»). 7. Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. (b) Vanjskotrgovinska politika.pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci. (i) Reguliranje prometa izmedju entiteta. obrazovanim na osnovu zakona. Ljudska prava po EKLJP 1. 5. pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13).

zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. zabrana mučenja (član 3). a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. 4. 2. Protokoli EKLJP najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. IZVRŠNA VLAST BiH Izvršnu vlast BiH čini predsjedništvo i Vijeće ministara. sloboda izražavanja (član 10) i 3. 240 | P a g e . U ranijem sistemu je postojala. 3. 2. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava (budžeta) za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju međunarodnih ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. sloboda misli. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). a 1998.1. sloboda okupljanja i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP 1. NIVOI VLASTI U BiH ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se sastoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. savjesti i vjeroispovjesti (član 9). zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17). Kvorum čini većina svih zastupnika. Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS.) Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka.

Članovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce. na zdravstvenu zaštitu. na obrazovanje. te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske. Nadležnost F (isključiva) je (državljanstvo F. Članovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu. korištenje zemljišta na federalnoj razini). na socijalnu zaštitu). zajednička nadležnost F i kantona i kantonalna nadležnost. Nadležnost Predsjedništva BiH • • • • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Zajednička nadležnost F i kantona (zdravstvo.Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata. na imovinu. Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine. razvoj kantonalnog turizma) ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem. donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta. Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje NIVOI VLASTI U FBiH Ustav FBiH ima jako puno amandmana (108 amandamana). od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije. On utvrđuje ljudska prava i slobode (pravo na život. Kantonalna nadležnost (obrazovanje. na osnivanje i pripadanje političkim partijama. Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. energetska politika i finansiranje insitutcija FBIH. sa izborne liste svake registrirane stranke. fiskalna politika F. Vijece ministara. korištenje prirodnih bogatstava. stambena politika. slobodu. turizam. Mandat je 4 godine. Podjela nadležnosti – isključiva nadležnost F. utvrđivanje gospodarske politike. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i politika zaštite čovjekove okoline). S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani. provođenje socijalne politike. socijalna politika. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine. donošenje propisa o finansijama. 241 | P a g e .

Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije. Predsjednik Federacije. imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj polozaj. Ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. Nadležnosti Predsjednika FBIH • • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima Vlada Federacije sastoji se od premijera. Nijedan zamjenik. a onda Dom naroda. 242 | P a g e . Ukoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacijsku listu. u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije. uz suglasnost Dopredsjednika Federacije. ukljucujuci vecinu glasova bosnjackih izaslanika i vecinu glasova hrvatskih izaslanika. koji je predsjednik Vlade. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera. uz obrazlozenje da je doticni duznosnik prekrsio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu duznost. Predsjednik Federacije predstvlja i zastupa Federaciju Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub bosnjackih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu. od kojih svaki ima zamjenika. Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smijeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Federacije. zamjenika premijera i ministara. KANTONALNO UREĐENJE FBIH FBiH je jedan od entiteta države BiH. Za imenovanje je potrebno odobrenje vecine Zastupnickog doma. odnosno po zahtijevu 2/3 clanova svakog doma. klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. ukljucujuci zamjenika premijera. bilo vecinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. Izbor Predsjednika i Dopredsjednika Federacije moraju zajedno odobriti vecinom glasova Zastupnicki dom.Nadležnosti Parlamenta FBIH su • • • • • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova Donošenje budžeta FBiH Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva potpredsjednika. Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima. ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar.

Oni ostaju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. predsjednik kantona – bira se većinom glasova skupštine među kandidatima što ih predlažu zastupnici. drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30. NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada Bira gradonačelnika Donosi budžet grada Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine Usvaja općinski budžet Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH To su zakoni. odnosno. godine). Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona. Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. vlada kantona – vladu imenuje predsjednik a odobrava skupština kantona većinom glasova. 2.Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH.1994. Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH? 243 | P a g e . Nadležnosti kantonalne skupštine • • • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti Usvaja budžet kantona IZVRŠNA VLAST KANTONA 1. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma.03. Mandat je 2 godine i ne može biti izabran više od dva puta zaredom.

Doboj. Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju. većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA? Zakoni stupaju na snagu kako je u njima propisano. a zakonom propisuju. Banja Luka. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. dana od dana objavljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). 244 | P a g e . AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali. Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni). Bijeljina. Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje. *Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH). ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH. Vacatio Legis . Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova. Vrhovni sud RS. AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima.Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. zakon stupa na snagu 8. Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS. Vlada FBiH. a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke!!!!* ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA SUDSKI SISTEM U BIH OPĆENITO Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni. iako je stupio na snagu npr.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati.

Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton.Mreža sudova? Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta. Goraždu. Orašju. Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu 10. i Brčko distrikta. Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću. Tuzli. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. Zenici. Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku). Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. 2. BiH nema trgovačke sudove. Općinski sud u Žepču. Općinski sud u Konjicu. 2 zatvorska sistema. Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Općinski sud u Cazinu. Općinski sud u Gračanici. dva entiteta (unutar FBiH – kantona). Općinski sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) 4. mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. Mostaru. Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu 6. Sjedište Općinskih sudova: 1. Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku. Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba 245 | P a g e . Općinski sud u Čapljini. Općinski sud u Tešnju. Općinski sud u Sanskom Mostu. Banja Luka. SUDSKI SISTEM U FBIH . Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). 7. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. Općinski sud u Velikoj Kladuši. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3. Širokom Brijegu. 4 krivične procedure. Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom 9. Općinski sud u Kiseljaku 8. Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Travniku. Općinski sud u Zenici 5.Po sadašnjem ustavnom sistemu. Bijeljina. Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). Trenutno postoje 4 sudska sistema. Sarajevu i Livnu. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu).

c. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice. g. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. U građanskim predmetima a. vrijednosnih papira. osim sporova o prijevozu putnika c) u sporovima koji se odnose na avione. Goraždu. kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani. Travniku. SN FBIH 38/05). Mostaru. Sudski dani Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda. 246 | P a g e . d. h. Tuzli. usluga. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona). Širokom Brijegu. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda.Poslove uipisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku U privrednim predmetima a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba. Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. ali izvan njegovog sjedišta. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. f. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo. e. osim sporova o prijevozu putnika d) sporove iz autorskog prava. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f) privredne prijestupe g) u postupcima stečaja i likvidacije. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. b. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana. Zenici. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. Orašju. odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda. STVARNA NADLEŽNOST OPĆINSKIH SUDOVA? U krivičnim predmetima: a. b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama.

da odlučuje u svim upravnim sporovima. da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor. 2. da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. 6. da određuje mjere osiguranja c. odgovorne osobe u preduzeću. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. odnosno. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1.U drugim predmetima: a. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice za djela iz nadležnosti kantonalnog suda. Da obavlja druge poslove određene zakonom. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona2 i kasaciona nadležnost).IKS referat) b. ustanovi. Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 4. Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona. a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1. Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2. 2 247 | P a g e . Postupa po molbama za pomilovanje 5. stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. 3. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. da vrši druge poslove određene zakonom MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST KANTONALNIH SUDOVA? Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija). 7.

. i to ⇒ da se utvrdi je li prijedlog zakona ili zakon koji je usvojen u tom zakonodavnom tijelu. Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije. Poglavita je funkcija Ustavnog suda rjesavanje sporova: a) b) c) d) e) f) izmedju kantona. da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. Funkcija proširene opće sjednice Vrhovnog suda je – zauzimanje načelnih stavova i ujednačavanje prakse u primjeni federalnih zakona. 4.1/3 članova bilo kog doma parlamenta FBiH i to ⇒ radi utvrđivanja da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova ili zakon koji su usvojili oba doma u skladu sa ovim ustavom. organizirani kriminal i sl. . USTAVNI SUD FBiH? Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. II . Presude Vrhovnog suda konacne su i obvezujuce. i da li je li predlozeni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom. Ustavom FBiH je predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost.VRHOVNI SUD FBiH? Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1. izmedju grada i njegovog kantona ili federalne vlasti. .1/3 zastupnika u zakonodavnog tijela doticnog kantona.kantonalni predsjednik ili .predsjednik i potpredsjednik FBiH. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti. ukljucujuci kantonalni ustav i njegove eventualne amandmane. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona. On je također ustavna kategorija. 3. u skladu sa ovim ustavom. izmedju ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti Postupak pred Ustavnim sudom može pokrenuti: I .). da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. izmedju kantona i federalne vlasti. Proširena opća sjednica Vrhovnog suda FBiH? Sačinjava je Predsjednik Vrhovnog suda i sve sudije Vrhovnog suda kao i delegati kantonalnih sudova. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim stvarima (terorizam.premijer i zamjenik Premijera. da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi su 6. izmedju opcina i njezina kantona ili federalne vlasti. te 248 | P a g e .premijer i zamjenik premijera. 5. 2. Prema navedenom. izmedju opcine i grada. da obavlja i druge poslove.

četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. a Ustavnom sudu FBiH ne može. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. Postupak pred Ustavnim sudom moze pokrenuti: samo clan Predsjednistva. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju. ili među ustanovama Bosne i Hercegovine. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuće. Od šest domaćih. gradske ili opcinske vlasti sukladan ovom ustavu. Nadležnosti ustavnog suda BiH? - Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta. Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. predsjednik Vijeca ministara. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine. ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta. Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. 249 | P a g e . a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). da se radi o kršenju ustavnog prava 2. 1/4 bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine. USTAVNI SUD BiH? Sastav Ustavnog suda BiH Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca.da li usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3. Nakon toga. Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno.

sudija kantonalnog ili općinskog suda FBiH. 13. . 250 | P a g e .rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta. . 7. izuzev zahtjeva za ponavljanje postupka.ocjenjuje zakonitost upravnih akata organa vlasti BiH. između države i Brčko Distrikta. On je i prvostepeni i drugostepeni sud. upravno i apelaciono odjeljenje. između entiteta i Brčko Distrikta. nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH ili mogu imati ozbiljne štetne posljedice na privredu BiH.odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda BiH. između entiteta. 5.za krivična djela utvrđena KZ BiH. tužilac okružnog tužilaštva RS. . sudija Suda BiH. 10. i sudova entiteta i sudova Distrikta Brčko. 8. Sud BiH ima krivičnu. 9. advokat kojeg bira advokatska komora RS. Krivična nadležnost . VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno. sudija Vrhovnog suda RS. suverenitet.rješava imovinske sporove između države i entiteta.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH. te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda. . Vijeće čini 15 članova: 1.odlučuje po tužbama konačnih upravnih akata ili kada se radi o šutnji institucija BiH. sudija Okružnog ili Osnovnog suda RS. RS i Brčko Distrikta ako ta djela ugrožavaju teritorijalni integritet. . 2. 11. Sud BiH ima krivično.odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH. upravnu i apelacionu nadležnost. Upravna nadležnost .SUD BIH? Osniva se radi efikasnog funkcioniranja nadležnosti države BiH i poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji. tužilac tužilaštva BiH. tužilac kantonalnog tužilaštva FBiH. advokat kojeg bira advokatska komora FBiH.za krivična djela utvrđena zakonim FBiH. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH)? Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). 12. . 3. sudija Vrhovnog suda FBiH. 6. sudija ili tužilac Brčko Distrikta. tužilac Federalnog tužilaštva. Sjedište je u Sarajevu. nepristrasno i profesionalno pravosuđe. Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. 4. političku nezavisnost. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. tužilac republičkog tužilaštva RS. Apelaciona nadležnost .

Može prestati ostavkom. Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. dodatnih sudija i tužilaca. daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo. sudijama porotnicima. navršenje određenih godina života. dodatnim sudijama i tužiocima. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. diploma pravnog fakulteta. Mandat je 4 godine. razrješenjem. utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama. i predsjednike sudova. navršenjem određenih godina života. uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija. položen pravosudni ispit i uvjeti stručne obuke koje propisuje VSTV. nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca.(nabrojano je 30 tački u zakonu)       Osnovni uvjeti za obavljanje sudske i tužiteljske funkcije su: državljanstvo BiH. navršenje određenih godina života. Može prestati ostavkom. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja.14. razrješenjem. Mandat članova Vijeća je 4 godine i mogu imati 2 uzastopna mandata. određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine. jedan član kojeg bira Vijeće ministara a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara. 251 | P a g e . Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. s tim da može biti reimenovan. odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca. jedan član kojeg bira predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne Skupštine BiH. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca. Vijeće ima sljedeće nadležnosti    imenuje sudije. ako je pravni fakultet završen u drugoj državi obavezna je nostrifikacija. sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove Bosne i Hercegovine uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. vodi disciplinske postupke. imenuje glavne tužioce. zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva u Bosni i Hercegovini. 15. I td. razrješenjem. Članovi vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji. Može prestati ostavkom. sudija porotnika.

Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja. postoji i Zakon o sudskoj policiji. Tužilaštvo goni za sva krivična djela. Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga.VSTV daje mišljenje o programu edukacije. Odgovarajuće prostorije. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukacija sudija i tužilaca.CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŽITELJA? Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH. opremu i godišnji budžet za rad Centra obezbijedit će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.(nešto se već dogodilo pa slijedi sankcija). goni potencijalne učinioce krivičnih djela i privrednih prijestupa). podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta). FUNKCIJA SUDOVA? Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor Centra. privatne tužbe 252 | P a g e . Pored ustava. te izvršavanju sudskih naloga. Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. Centar ima svojstvo pravne osobe i upisuje se u sudski registar. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. kao i ombudsmenima. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima.(u ovoj funkciji treba da se spriječi neko desavanje) Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. a organ rukovođenja je direktor. privođenju optuženih osoba. održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni (preduzima potrebne istražne radnje. Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Sjedište Centra je u Sarajevu. jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. osiguranju prisustva svjedoka. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH. SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija.

a mandat je neograničen. oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova mogućnost). Glavni federalni tužilac u ostvarivanju funkcije gonjenja za federalna krivična djela. Funkciju Federalnog tužilaštva vrši glavni federalni tužilac i zamjenici glavnog federalnog tužioca. Federalnom tužilaštvu podnose izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta. Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH. a najmanje jednom u šest mjeseci. njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. uz potvrdu Parlamenta FBiH. a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika. Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. U njemu imamo i međunarodne tužitelje. Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija.više nema. 253 | P a g e . ukinuta su Općinska tužilaštva. Što se tiče ostalih krivičnih djela. kantonalna tužilaštva dostavljaju izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. postupa pred Vrhovnim sudom. a općinsko – općini. Funkciju kantonalnog vrši Glavni kantonalni tužilac i kantonalni tužioci. Glavni kantonalni tužioci redovno. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. te federalni tužioci. U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava. Glavni federalni tužilac nadzire rad kantonalnih tužilaštava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. tužilac. U RS postoji: 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS. Nema više zamjenika. glavni federalni tužilac postupa pred svim sudovima u skladu sa odredbama ovog zakona. FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH. Na zahtjev glavnog federalnog tužioca. u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonodavstvom. Glavni federalni tužilac rješava o sukobu nadležnosti između dva kantonalna tužilaštva. Federalni pravobranitelj može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnosima. Organizacija tužilaštava Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu.

Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton U Tuzli . ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH. Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem svečane izjave. 4. 254 | P a g e .Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja? izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). 5. U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva.za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja.05. službene dužnosti. 2. Statuta.1992. a nakon toga nostrifikacija diplome). • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi. • da ima položen pravosudni ispit (do 22. • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost. Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore (advokatski ispit). godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ.za Unsko-sanski kanton U Zenici . ispunjava slijedeće uvjete: • državljanin BiH. 3. a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). Organizacija? Postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora.za HNK.1992.za Sarajevo i Goražde U Mostaru . • završen pravni fakultet (do 22. a osobi koja je u radnom odnosu danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos. • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi.05.za Tuzlanski i Posavski kanton U Bihaću . Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenje FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1. Imenik advokata je javna knjiga. Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju svojstvo pravne osobe. • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima. oproštene ili zastarjele kazne. sudu. osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu. U Sarajevu . krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane. • da nije u radnom odnosu. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ.

Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta.zato što su organi uprave i pravosuđa prenijeli na njih svoje ovlasti. žalbe i dr. Potvrda (npr. Ovjera (npr. i 7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore. 6) ako on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je.). drugim državnim organima. podnesak je pismeno van ročišta). u sukobu sa interesima zastupane stranke. prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. Obavljaju tri vrste poslova: 1. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi. tužbe. pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi. molbe. Notarske isprave imaju dokaznu snagu javnih isprava. tužilac.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. potpisa) 3. o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. Notarska obrada isprava 2.. Notar mora biti osiguran na 250. arbitražama te pravnim osobama. 4) ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija. 2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Advokat će uvijek odbiti zastupanje: 1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet. Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova. ili može biti. 255 | P a g e . 3) ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe. sastavljanje raznih isprava (ugovori. testamenti i dr. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima. ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave. zastupanje stranaka u svim parničnim. odbrana u krivičnom. Notari su javna služba? . 5) ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem.

popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase. u ovom slučaju. za koje. Tu spadaju naročito: 1. kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici. ništavi su. kao i svaka promjenastatuta. d) pravne poslove. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparničnom postupku. Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru. nadomješta izvršenjem obećane činidbe. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku. koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću. čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama. Pravni poslovi. 256 | P a g e . c) pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme. (bračni i predbračni ugovor) b) raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica. povjeriti vršenje i drugih poslova. osobito dobrovoljne prodaje. nisu sačinjene notarski obrađene isprave. e) osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta. 2. 3. uz njegovu saglasnost.Pravni poslovi gdje je obavezna notarska obrada isprava su: a) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful