P. 1
Rehmi Serin - Tarikatski Savjeti i Upute

Rehmi Serin - Tarikatski Savjeti i Upute

|Views: 4,117|Likes:
Published by haikosan

More info:

Published by: haikosan on Oct 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/25/2015

pdf

text

original

I

Rahmi Serfn uz konsultacijn sejh Kasima YagcllOgiu
S rurskog prevela Zebra

PRIRUCNIK PRIPADNlKA IRFAl'l4 (Histerfja, i kod Halvetijskog, ~ak§ibendijskog i

Zahvala pripada samo Allahu i neka je salavat i rnlr na njegovog Poslanlka, njegovu porodicu, njegove drugove i sve ko] ga stijede do sudnjeg dana. S obzlrorn da Je moj nijet da prevedem ova] kitab blo lskren i ctst, takva ce biti i ova rnoja uvodna rijec, Kada sam dobila ovu knjigu da je prevedem, moram priznatl da rnl se uclnila jako teska, s obzirom da je moja tesavvufska terrnlnoloqlja blla prllicno siromasna, Medutim, uz pomoc mojih lskrenih prijatelja koji su zajedno sa mnom radilt na ovom kitabu, bez kojih on siqurno ne bi lzqledao ovako lljepo, nekako se s lahkocom stozlo i dobio svoj konacnt oblik. Bozijl Poslanik, s.a.v.s., a znanju kaze sljedece: "51113 tme sIIoj put - put u Dzennet ie znanje'. Neki ucevnl ijudi su kazali da je znanje najveei ukras na Zemiji, i aka je stjecano u ime ,hJ!aha, dZ.:3,onda 6e nam biti sudrug i na budueem svijetu. Ono 0 cemu sam najvise razrnlsljala prilikorn prijevoda, jeste da je ova] sVijet, na koji nisrno dosH zastalno, jako bitna etapa u covjekovorn zivotu. Ovelje covjek treba najprije spoznati samoqa sene, shvatiti cia nije stvoren bez razloga i da zna ko ga je stvono i zboq caga. Zato varn predajem oval kitab i nadam sa da ce vam blti od korist~ spozna]i, te pomoel vam da nauclte nestosto mazda do sada niste znali, i da posll]e njega pozelite procitatl jos puno lijepih i mnogo slozenijih knjiga 0 beskrajno duboko] filozofiji tesavvufa. A ja, molirn Allaha, Uzvisenoq, da avo nase djelo prlmt, te cia nagradi -trud svih onih koji su radiii na ovo] knjizi, Hi na bllo koji drugi naeln pomogli cia ona dosplje do vas, te da S8 S njirn okoristi svako ko zeli da stekne i poveca svo]e znan]e. Posebno ejvallah Cazim Babi ko] nas kad god se ulijenirno, natjera da uclnirno neko dobro djelo.

N aslov originala
Rahmi Serin

IRFAN EHLININ EL KITABI S turskog prevela: Zehra Beciragic Izdavac
UG Hastahana - tekija Mesudija, Kacuni

Stampa Sabah. print, Sarajevo . Za stampariju Seto Elezovic

S!ava i zahvala pripadaju same Allahu uzvisenom, Sveznalucern i Svemopucern, Gospodaru Neoqranlcenom, I neka je salavat i selarn na naseqa Devletliju, Muharnmeda, s.a.v.a., njegovo ptementto potomstvo i odabrane njegove ashabe. Allah je Onaj Koji Svojim hikmetom nadahnjuje SVDje robove da cine dobra djela, da budu na hizmetu ne nadajuci 58 nagradi ad Ijudi, svjesnl da je Allah Gospodar i.kazrrl inagrada, te da je 'hizrnet tabu - hizmet Rabbu!'
Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.a., 'Ko zenvetenljudime, nije zetweten Gospodaru!' Stoga, kortstlrno se ovom prlHkom da svoju zahvalnost iskazerno hajir sahihijama, bez cije plemenite pornoci prl realizacf]l, stampanju j lzlasku ove knllge, ovaj hajrat ne bi ni dospio u ruke potrebltih, zaintereslranlh cltatel]a. N1ihova je zelja bila da im sa irnena ne porninju, te da S8 ovaj kltab koristi u svrhu slrenla istlne i znanja, Duznu zahvalnost iskazujemo i vrijedno] prevoditetpcl koja je svoje znanje-jezlka na kojem je ova] knjiga plsana na oval nacin podijeiila sa nama koji to znanje nemam~.

-

Neka Allah, Milostivi, Svemilosnt, Svojom nagradom na ovome i buducern sviietu nadoknadi trud, vrileme i uiaganja prj priprernl i izlasku ovog vrijednog [edinstvenoq djela U has.

Kratka historija tesavvufa
Jednom, kada je Resulullah, (s.a.va), provodio vrijeme sa. gruporn svojih ashaba, obratio lrn se ovim rijecima, 'Ima medu uama stranaca (misled na pripadnike lsitaba, jevreje Hi krscane)?' Kada su Asbab-i kiram odgovorili, 'Nema, fa Resukutab:', naredio je da se zatvore vrata i rekao, i recite La tlahe illallah', i ashabi su tako ucinili. Nakon toga, Bozlji Poslanik je rekao, 'Moj Roze! Sa ootm st me poslao, s nssma

ina osnoou Si mt Dzennet obecao, Bez sumnje Ti ne poriies obecanje.' Potom je Resulullah, (s.a.v.a), dodao, me h"n·.y!</""Uli gooorin» uam radosna vijest gftret ucenso.
sf

Ibn Hibban i el-Hakim prenose

'Ja Rabbi! PoduCi me necemu, motitt.'
Na to je Uzviseni Allah rekao, Musa, (a.s.), je rekao, 'Ja .l(U:{}IOl!

je hazreti Musa, (a.s.), rekao, iu Tebe t Tebe

sumnje, lW111f1 drugog zelim samo ottO sto si mi Ti nn·..o,Jf1fn
Bez

.Na to je Uzviseni Allah rekao, 'lfl f,'f_U,';;fl! Kad

'La ilahe ilallah' na drugl, 'La

ilallah' bi preoagnuto:

Poznato je da je Ali ibn Ebi Talib, (kv), pred poznavaocima tarikata i nosiocirna hal?ikata rekao sljedece, Ja Resulallah! Pokazi mi

Allah'll, Uzvisenom, najblizi, Njegovim robootma najlaksi i najcasniji put prema priSllStvu (bJiziniJ Allaba, Slava i boala pripadaju santo i Uzvisen je On.' l:J,a to je Resulullah, (s.a.va), kazao, 'EjAli! Za tofe potrebno biU istmjan L til1!je11:iu zikra Allaba, Uzviseftog, u tafnosti:' Kada rnu je hazreti Ali rekao, Ja Resulallab! Svi roboot zikre', Resulullah (s.a.va.), je odgovorio, '.!ij AU! see dok na zemlji postofe onl koji uce La ilahe itallah, nece doci do Dana: Na to j& hazreti Ali, (k,v), upitao, 'fa Resulallah! A da zikrim?' A on, (s.a.va.), je rekao, 'Zatvori oN i slusaj kako i sta cu Poslije toga ti ponooi trt puta, a fa cu' ja izgovoriti slusati:'
Resulullah, (s.a.va.), je tri puta izgovorio 'La ilabe ilallab', ahazreti Ali ga je slusao. Potorn je i hazreti Ali tri puta izgovorio 'La ilahe ita/lab', a Resulullah ga je saslusao. Hazreti Ali je ovorne, sto je dobio od Resulallaha, (s.a.va.), poducio Hasan-i Basrija, (ks.), on je poducio Habib-i AdZema, (k.s.), on Davudi Taija, (ks.); on Maruf-i Kerhija, (k.s.); on, Sirri Sekatija, (k.s.), dok ova; je poducio Ebu'l-Kasim Dzunejd ibn Muhammed el-Bagdadija, (k.s.). Neka je rabrnet (milost) i magfiret (oprost) Allaha, Uzvisenog, U ovo] kelimi. Mi~ticno znan]e 0 kojem govore oni koji su u niega upuceni i koji su dostigli bakihat, je cisti serdat i jasni sunnet. Ibn Abas, (r.a.), cuo je od Dahhaka, da je Ibn Ebu Hatim rekao sliedece, Ibn Abbas ovako kale,

transtua toga fa, a nfego» kraj

nisu "", ..nnn'p.umogao aoseenuts

U djelu po imenu Imam Suyuti'nin el-Itkan, Farabi prenosi da je

Hasan-i Basri rekao, Resulullah, (s.a.va), kazao je ovako, 'Postoji baUn i svakog i haifa.'

Resulullah, (s.a.va), je kazao, 'Upitao sam Dzebraila, (a,s;), sta je misticno znanje. On je odgovorio sljedeee, 'Po ooom pitanju .Allah, Uzviseni, rekao je, 'Toje tafna izmedu mene i

mojih voljenih roboua, koju sam smjestio ts njihova srca.' Malik ibn Enes, (r.a.), ie rekao, 'Znanje nije obilje pripovjedanfa. Ono nije nista dr14go nego svjetlost koj14je Allah, Uzviseni, smfestio 14srca iskrenih roboua. Koris( 04 njega je 14daljavanje 04 zelja i strijemljenja robooog nefsa, a priblizavanje Allah14, UzviSenom. Toje krajnja lacka njegove srece, kao i Ispunjenje svib molbi I zelja.' Muhammed Said-i Nakstbendi, (k.s.), je ovako kazao, 'Ej iskreni prijatelji. Ono sto gooore poznaoaoct hakikata, riject se- . rifata, djela tarikata, eilj stvarnih batina 14tesavvufskim djelima, krajnja je lacka onih 14 .koje s14seprte ocl i koji gooore istinu. Ne misiite da tarikat Cine iznosena odjeca i skup JJjudskih navika. Naprotio, on odbae14je odjeeu ljudskog roda, a pokrioa se oelom. meleka:' Tesaouuf, kao i mnoge druge Islarnske znanosti i spoznajne discipline, potjece iz vrernena poslanstva Allahovog Poslanika, (s.a.va), a tek sredinorn drugog hidzretskog stoljeca pry! put se porninje pod imenom tesavvuf Rijec tanka!, nakon sistematizacije tesauoufa, . postala je naziv pod kojim su se podrazumijevale manje Hi viSe organizlrane skupine koje su ispoljavale odredene karakteristtcne osobine i odlike u oblacenju, nacinucinjenia zikra i ko]e 51.1 imali drukciji pristup rayumjevanju, shvatanju, turnacenju i prihvatanju sustina i istina islama. Islam podrazumijeva da je jedno od Allahovih i Resulullahovih dokazanih svojstava, iskren gOVOf. Bijatu'r-Riduan cini pocetak ovog govora. Historfja tesaouufa biljezi, zajedno sa ograncirna tkolouima) oko 200 iarikata, a koji nisu nista drugo do, unekoliko razliCiUputevi i sredstva za postizanje jednoga, istog, cilja,

Cetiri bitna stepena na putu koji vodi Allahovom zadovoljstvu
Postoje cetiri bitna stepena koji covjeka, kojernu je ukazana cast da bude rob jedinoga Gospodara, vode putern prlblizavanja i konacno postizanja zadovoljstva Allaha, UzviSenog.To su, 1. Serijat 2. Tarikat 3. Hakikat

4. Ma'rifet
Ova cetir! stepena niposto nisu odvojeni i neovisnl [edan 0 drugome, nego se, radi]e, nalaze jedan u drugom. Sva cetiri zajedno cine jednu nerazdvojivu cjelinu. Dok se na jednom stepenu ne postigne savrsenstvo, ne moze se 'preci', dosegnuti, dostici sljedeci. Obaveze, odgovornosti i pravila koje za roba svaki pojedinacni stepen soborn nosi prije 'prelaska', ne prestaiu njegovim 'prelaskom', odnosno ispunjenjem njegovih zahtijeva, nego se nastavljalu bez Ikakvih izmjena, pa cak i sa vecim stepenorn odgovornosti.

Serijat
Sve, pa i ova] osobiti put, podnle robovantern Allahu, Uzvisenorn, odnosno prirnjenom pravila i obaveza serijata. Na ostalirn stepenima

ova primjena nadopunjava se, i tako strijemi dosezanju svoga najpotpunijeg oblika. Serijat se tako, u najkracern, sastoji iz to dijela. To su, ., llum (znanje)
., Amet (ibadet)

., Iblas (iskrenost, cistoca nijjeta, odnosno da sve sto se radi,
Cini u irne Allaha, Uzvisenog) Ako ova tri dijela, osnove serijata, nisu prisutne istovrerneno, serijat nije potpun, odnosno, nije upotpunjen njegov znaca], to jest, nlje zadovoljeno njegovo pravo znacenje i svrha. Medutim, ukoliko su sva tri dijela prisutna zajedno, u isto v.rijeme i kod istog roba, oni soborn nose broine dunialucke i ahiretske radosti. Ne posto]i ni jedna oblast, problem, pitan]e lli dilema za koju ne posjeduje odgovaraluce rjesenje. Tarikat ibalsikat, za koje se veu]u sljedbenici i poznavaoci tesaouufa, u sluzbi su serijata, i moze se reel predstavljaiu niegovu nadogradnju. Tarihat i hakikat dopunjavaju treci dio serijata, odnosno ihias. Ne smatra se nedostatkom ukoliko se ne procita svaka knjiga koja govori 0 tesauuufu, [er se tesavvufbavi stanjima. Medutim, sto se tice knjiga koje se odnose na serijat, neophodno je proucavan]e, produbljivanje i prosirivanje znanja 0 pravilirna, pravirna i obavezama iz ovoga domena, U protivnorn, nepoznavanje obaveza i prava iz bilo koje oblasti rijata, moze uzrokovati velike stete kao a samlm tim i siro] zajednici.

se-

Serijat se rnoze definirati kao cjelina uzvisene vjere islama. U tom smislu, serijat su rijeci, poslovi i odluke koje je Allah, Uzviseni, posredstvom Svoga Poslanika, (s.a.va.), narediolli zabranio svojfm robovima. Pridrzavanje serijata, propisanih prava i obaveza, regulira pitania koja su vezana zadunialuk i ahiret, ali, u isto vrijeme on osigurava i covjekovo usavrsavanje. Covjek je na svakom nivou na izvjestan nacin 'sagovornik' serijata. Prema iskazu Zemahseriia, velikog alirna tqfiira, je 'PUt ljere' . .Prema drugom velikom uceniaku tesavvufa Kusejriju, serijat je 'posao kojije potreban robooima:

Serijat je put koji je Uzviseni'Allah pokazao Svojim robovima. To je, u isto vrijerne i naein na koji covjek, da hi lspunio Boziju volju, preureduje svo] zivot Obuhvatajucl sve ljudske postupke, od dusevnih, preko umnih do fizickih, serijat je u isto vrijerne skupina vjerskih i radnih karakteristika. S jedne strane, vjerske duznosti kakve su vierovanje u Jednog i jedinog Boga, namaz, post i~~ekat, samo su jedan dio serijata. Osirn tog<l;,svi postupci pojedinca, sve sn1egove socijalne i pravne veze, kao i sve ostalo sro zivot stavlja pred covjeka, ograniceni su Iinijorn serijata,

Tarikat .
Rijee 'tarik' se u Kur'an-i Kerirnu spominje u znacenju 'Put'. 'Koji je sam od sebe uturdio pretbodni, a kOji prouodi do Hakka i pravog pula ...' U tesavvuftkoj terrninologijl, tarikat [e put koji vodi do Allaha, Uzvisenog. To je provieren, utvrden i organizlran sistern, koji za cil] lma prilagodavanje eovjcka, otkrivanje sustine vjere i razvijanje prtvrzenostt u okvtru odredene discipline. Ibadeti se u vjeri obavljaju sa odredenom namjerorn, nijjetom. Na taj nacin mu'min stvara naviku da sve sto radi, radi sa jednom, konacnom, namjerorn. Tarikat je sredstvo koje ima za cil] da postigne zadovoljstvo Hakka, Uzvisenog, na nacin otkrivanja sustine vjere, a samim tim i dunjalucke i ahiretske radosti. Vjera, pri ostvarivanju vlastite funkcije, ima odreden cilj. U sociologiji se taj ctl] naziva 'stuarni ciij'. U islamu kibla, Bejtullab, Allahova kuca, u Casnom Hramu, Harernu u Mekki, [e materijalno, fizicko srediste tog cilja, Duhovni je Vlasnlk te knee, Allah, Uzvlseni. Svaki musliman se, na namazu, koji za njega irna vrijednost i smisao miradda, okrece u tom smjeru. Dok god tarikati budu sredstvo koje vodi do cilja, ne mogu pokvaritt.tli utjecati na jedinstveno razmisljanje 0 kibli. U protivnorn kible se urnnozavaju, te se gubi svaki trag jedinstva i zajednistva.

Tarikat pocinje iznenadnim budenjern srca, a sto se ticenjegqvoga cil]a, to je stjecanie Allahovog zadovoljstva postizanjem uspjeha u borbi sa vlastitirn nefsom. Tarihatski pireoi, imajuci u vidu osobine ljudi, odnosno niihove karakteristike koje dolaze iz 'emr-i tekuini', odredili su za njih tri moguca vaspitna puta. To su, 1'ank-1 Ai:Jjar, 1'arrik-i Ebrar 1'ank-i Settar 1'ARlK-I AJ(JAR Sljedbenici ovog tarika (puta), osim sto provode ibadete sunneta ifarza, pridrzavaju se i nafila. Povecavajuci ibadete poput namaza, posta, hadidia i zekata, u slobodno vrijeme mole se Bogu. uceCi
Kuran-i Kerim.

Kako je potrebno dosta vrernena da bi se ovim putem dospjelo do Hakka, Uzvisenog, tako je i mali broj onih koji su pomocu njega postigli uspjeh, 1'ARlK-I EBRAR

Earar tariki, je put borbe i privrzenosti. Murid, privrzenoscu

i bor-

born cisH svoje srce. Posto je borba sa nefsom tezak put, broj onih koji dospiju do Allaha, Uzvisenog, na ovom putu u poredenlu sa pripadniclrna abjar puta je puno veci. TARlK-I SETTAR Settar tariki, je put koji se ostvarujeaskom, mubabetom, diezbom i ouslatorn. Salik (duhovni putnik), je u stanju kretanja sve dok ne dospije do Allaha, Uzvisenog, Poznata je maksima 'umrijeti prije smrti'. Sulik koji umre prije srnrti, znaci da je, odustajuci od svega, odbio prihvatiti cak i vlastito postojanje, Tcmelje ovog puta Cini sliedecih deset stvari,

Tevba Zuhd Tevekkul Kanaat Uzlet Zikir Teslimijet Murakabe Riza Tevedidiuh
U tesaouufskim izvorima, ove osnove nazivaju se'UsuliAS'ere'.

Hakikat
Hakikat znaci temeli, os nova, sustina necega, istina, stvarnost, istinitost, odanost, vezanost, zahvalnost. Za ono sto je odvojeno od Hakka, Uzvlsenog, kale se naklonost, a za ono sto pripada Allahu bakihat, Usmjerenost paznje sa stvorenog na Stvoritel]a naziva se hakikat. Hakikat je suprotno od figurativnog, pojavnog, vidljivog fizickim culima. Vidieti na hakikat nacin, znaci vidjeti stvari bez perde (zaviese), sto je rnoguce jer hakikat je nezaklonienost. U hakikatu ill vjera, ni boguhulienie, nisu predmet rasprave, Hakikat se pojavljuje eim se perde podignu. jedno je vjerovati cia je nesto bakihat, a vidjetl hakikat [e nesto sasvirn drugo, Rekao je Hazreti Ali, (k,v), 'Sve ida se ovaj kalup podigne, i da bude Sudnji Dan, ne moie se povecati mojo, istinitost'. Rijeci poput ovih rezultat su videnja hakikata i umiranja prije smrti, Sertjat, tarihat i hakikat treba srnatrati jednom cjelinorn, Svaki od njih nadopunju]e onega prije sebc.lbadet Allahu, Uzvisenorn, [e s.erifat, traziti Njega, Uzvisenog, je tarikat, a posmatrati Ga hakikat. : Za sertjat se rnoze reCi cia je to put n¢a, tarihat je put srca a hakikat put duse, Tajna serijata je tankat, a tajna tarikata je hakikal'. Sto se

tire ma'rfota, on je njihov rezultat, Svrha stvaranja covjeka je ma-rtret»
Kao sto se zabir serijata ne moze nauciti bez poducavanja, ni tarihat koji je batin serijata i niegov ucenja, Sto se dee ma'rifeta, koji je rezultat ovog ucenja, svaki ga covjek takose

hakikat ne mogu steel bez

stekne u okviru svojih mogucnosn.

Ma'rifet
Ma'rife: ima znacenje umijeca koje ne posjeduje svako, znania, spozna]e, a znacenje koje ga najblize odreduje je 'Allahooo Znanje'. Velija (evlija) je, u tom srnislu, osoba kola je upucena, koja zna, koja posjeduje znanie, Arif-i Billah, dovodi ma'rtfe: do Allaha, nepoznavanja, ko ko je dosao do Neki uceniaci (poboznosti),

mertebe (stepena) staratelja.

ma'rifet deflniraju kao pridrzavanje obicaja zubda takvaluka (suzdrzavan]e od barama), cvrsto slijedenje sejr-i suluka (duhovnog puta) , serijata, tarihata I bahibata.
Ma'rifet je poznavanje Ako prihvatimo ljudskim nje
0

covjekovog nedostatak

Da bi eovjek spoznao Rab-

ba, pri]e svega mora spoznati vlastiti nefs. cinjenicu

ma'rifeta, onog kojl zivi
mozemo forrnulizna-

zivotom, dovodi u befivotno mrtvo.

rati kao zivotnu nauku srca,

srce svakoga ko ne posieduje

ma'rifetu je upravo tim neznanjem

Serijat je ternelj ma'rifeta. Ma'rtfot se

"C'!"VC>1'H'P

serijatom. Ma'ri-

fet i hakikat su nauke batina, a serijat je Tariea: je vjezba kola se postize serijatom i ma'rifetom. Ma'riJi!t je zivotna nauka srca.

Srca Iiudi koji ne posjeduju ma'rife: su duhovno rnrtva, Ueenjaci tesaooufaovc znanost slijedecirn tumacenjern i primjerom,

Serijat, kao dio viere, Hci na

oraha ko]a je nezrela i zelena;
na unutrasnjost

tarikat liCi na unutrasniost

ljuske koja je

koja moze da se jede; a sto se

!ice

orah, Is10 kao sto se izgovaranjem rijeci med ne moze osjetiti nlegov
ukus, tako se ill zagrizom zelene ljuske oraha, ne osieti ukus oraha, Pravi ukus osjeti se tek kada se pojede unutrasnjost oraha, Prerna tome, mnogo je ukusnlje kada je orah one sto jeste i kada se kao takav jede,

Eto, to je znacenje onoga sto su ucenjaci tesavvttfa rezimirali sa tri rijeci,znati,pronaii ipo$tatl. Sarno osjetiti okus oraha, poslije ga trafiti pa cak i pojesti illje dovolino, potrebno jepastaIi orah,

Serijat, ko]i je pry! od ova cetiri stepena, karakteristika je svih ljudi koji se pridrzavaju Allahovih propisa. Tarikat, drugi stepen, svojstven je uzvisenijim/odabranim ljudima (sljedbenicima i pripadnicima tankata). TreCistepen hakikaf, svojstven je onima koji 5U odabrani od odabranih. A sto se tice cetvrtog stepena, ma'rifeta, on je svojstven odabranim koji su odabrani od odabranih.
Hazreti sejh Sa'ban-i Yeti, (k.s.), je ova cetiri puta ovako formulirao, Serljat je za tijelo,

Tarlkat je za Hakikat je za dusu, Ma'rifet je za Hakka, Uceniaci tesaooufii su razliku izmedu ovih puteva prikazali ovako, U Ouoje tuoje, ouo je moje. U tarlkatu, Moje je tooje, tvoje je mofe. U bakikatu, Niti je tucfe, niti je moje. U ma'rifetu, (to se ne moze iskazati).
Osman Ergin Bej, jedan od lstrafltelja tesauuufa, u jedno] sali koja se pripisuie Dzunejd-i el-Bagdadiiu, ovako govort, 'Neki covjek se obratio hazreti Dzunejd-i el-Bagdadiju zeleci pristupiti u njegov tarikat. Nairne, rekao je da zeU da postigne napredak na putu kojirn on ide. .Dzunejd jepogledao ocima i vidio da u toj osobi ne postoji takva sna-

gao Rekao mu je, 'Ti ne mozes lei ovim putem.
pet vakat namaza, ito je tebi dovoljno.'

0'10

je tezak put. Drfi se

Medutim, covjek se nije zadovoliio time, te je nastavio insistirati na svojoj molbi. Na kraju ga je hazreti Dzunejd poveo u odvojene odaje tekije, pokazujuci rnu cetvericu dervisa koji su bili zauzeti ucenfem Kur'ana i rekao rnu, 'Udi redom u njihove sobe. Bez ijedne rijeci udari ih po jedanput u potiljak, Potom dodi i reci mi rijeCi koje su oni rekli i postupke koje su napravili. A ja cu ti potorn reel svoju posljedniu rijec.' Covjekje, iako nevoljko, uradio kako mu je Dzunejd rekao, i usao je u prvu sobu. Udario je u potiljak dervisa koji je zatvorenih oeiju, pognutog vrata ucio. Cim ga je ova] udario, dervis se odmah digao sa svoga mjesta i vratio mu istorn mjerom. . Siroti coviek, nakon sto je dobio svo] dio, usao [e u drugu sobu. Isto je uradio i dervisu koji je tamo sjedio. Drugi dervis se spram udarca zadovoljio rijeCima, 'Sta to radis covjece?' Nije uzvrationlcim drugim. Dervis u trecoj sobi je, u trenutku kada je primio udarac podigao

glavu i ostao zapanjeno gledati u covjeka.
Kada je dosao do cetvrtog dervisa, on niti je podigao glavu, niti jedne rijeCi rekao, niti je uopste obracao paznju. Na to je Dzunejd rekao, 'Eto vidis, tvoja narav je ista kao i narav prvog dervisa, Medutim, onosto se trazi jeste stan]e eetvrtog dervisa. Mazes li ti uraditi ono sto [e on uradio?' Izvinivsi se i priznajuci da ne moze, covjek se rastao od Dzunejda . . Prvi od ovih dervisa prikazu]e stante onog kojf ide putem serifata, drugi tarikata, treci bakikata, a cetvrti prikazuje stanje devlsa koji ide putem ma'rfeta. Ova] govor zavrsavamo jednim cetvercem Kemal-pasa-zadea. Ko je serljat njegov dvorac je Klbrija. Yak/kat je carstvo, gradevina snazna,

Ko Istrgne jedan kamen njegoveg trenutka Na mjesto njega Hsava se Zivota.

Zajednicke karakteristike .
Kod svih pravih tarikata postoji skup zajednickih kteristika, Uprkos sitnim razlikama ju, svi oni podrazumjevaju ke su sljedece, i obuhvataju osobina i karai vosa aspekta nacina primjene, na kra-

hizmete koji su usmjereni

de ka istorn cilju, 0 nekima od njih ce se ovdje govoriti. Te karakteristi-

Zikr Mursid Intisab Telkin

Nijjet Rabita
sobbet Adab Suluk Murakaba Ask

Zikr
Zikr, terminoloski
znaci 'sporninjati', a za sujiju to je ponavljanje Allahovih Lijepih Imena, Koristi se i u obliku 'zikrullah' (mn. ezkar)

Allah, Uzviseni je u Ku'ran-i kerimu naredio, '0 vjernici, cesto i tmatue.
(El-Ahzab,33:41-42) U drugom ajetu ovako kale,

'Allah tma kako budu radili,

imena i vi Gazouite njima, iskrecu tmena ce
(El-Afaf, 7:180)

U jos jednom ajet-i kerim nareduje se,

'Sjecajte se vi Mene, i na blagodatima M",lhn ntt>rP1)nffj~p neotauoaarm biU!'
(EI-Bekare,2:152) Allah, Uzviseni, obecava da ce roba koji Ga spominje, zauzvrat i On njega spominjati, Ovaj ajet postao je predrnetom razlicitth tumacenja i komentara. A to su sljedeca, - Sporninjite Me mojim ibadetima, a ja eli vas spominjati Svojorn miloscu; - Spominjite Me dovorn, aja cu spominjati prihvatanjem i davanjern; - Spomi_niiteMe hvaljenjern i pokornoscu, aja cu vas sporninjati hvaljenjern i milosrdem; - Spominjite Me na dunjaluku, cu vas sporninjati na ahiretu; - Spominjite Me u osami, i cu vas spominjati u osami, - Spominjite Me kada vam je tesko, i eu vas spominjati kada vam je tesko, u nesreci i belaju; - Sporninjite Me u toku vaseg ibadeta, ija cu vas spominjati kad god budete irnali potrebu za pomoci; - Mene, na Mome putu, sa ustrainoscu, sporninjite, i ja ell vas Svojom uputom sporninjati; - Sporninjite me sa iskrenoscu, vas sprernno I u najveco] guzvi spominjern; - Mene na pocetku spominjite sa da i ja vas i ubudijetom nakraju spominjem sa sa rabmetom (uzvisenoscu) .

Adabi zikra
Prije cinjanja zikra, ukoliko usta nisu cista, operu se vodorn ili se ciste misuakom. Mekruh je zikriti prljavih, Hi usta lz koji se osjeca ruzan zadah. Ali, nije bararn. Zikr se obavlia na osamljenorn i cistom rnjesnr-Allah, yzviSeni, ne se smije spominjati Preporucuje na drugim miestima mjestima. sern onih koja su lijepa i cista. se obavljanjezikm u mesdzidu, dzamiji, tekiji ili na nekim

drugim slicnirn, posebnim

Zikr se uvijek maze cinfti osim za vrijeme hutbe, namaza Hi sna. Od srca Cinitizikr na putu, pa i u bamamu, nije mekruh. Osobama ko]e su bez abdesta, koje su dzunub, zenama u stanju hajza i nifasa dzaiz je srcem ili jezikom zikriti i ciniti dovu putem tespiba, tebiila, tabmida, te donosenjem tekbira i uceniem salaoata. Svako ko zikri okrece se prerna kibli. Glavu skruseno poginie prema prsirna. Zikr se obavlja danju Hi nocu u odredeno vrijeme, au slucaju da
se iz opravdanog razloga ne rnoze obaviti, pogodno Resulullah, (s.a.v.a.), ga je obaviti kasni-

'Ka xasp« a nije prouiio suo] bizb iluz, ukoliko ga proii izmeil'll sabab .i podne namaza, pisace mu se seoap da je 'lliio nocu.'
je cirn se ukaze prilika. rekao je , Ukoliko naide sltuaclja koja zahtijeva da se zikr prekine, poput uzvracanja na nazvani selam, prihvatanje

ezana koji pocinje da se uci, ot-

klanjanja nekih losih stvari koje su vidljive, pokazivanje pravog puta ono-

me ko pita, upucivanja na pravi put svakoga ko ce izaci na pravi put, ako vas savlada san, radi ponovnog vracanjazikr-u mustebab (pohvaljeno) je prekinuti zikr. odredeni broj dova, Poslije ponovo uei Svako pred pocetak zikra bro] salaoat-i serf/a. Svaka osoba koja prisustvu]e zikm,.mora da pazi na adab i mir.
odredeni Uzvisen! Allah u jednorn kudsi badisu kale,

'fa sam sa svakim ko Mene spominje. elm Meneko pocne spominjati, Ja budem zajedno s njim, 14 tof mferi, da se usne kojt! lrfe spominju micu zajedno sa Mnom.'
Siediti zajedno sa Allahorn, Uzvisenim, znaci zadobiti Njegov ra-

bmet, merbamet, pornoc, izobilje i Njegovu bliskost. Kako salik nastavlja sa vlernoscui ustrajnoscu Ciniti zikr, osvjetljuje se nUfom Imena i silata (atributa), U toku zikra nur Imena ispunjava srce, a tiielo stjece ljepotu. Svi koji vole Hakka, vole i ovog roba, Ovaj rob voli sve sto je Hakk 'stvcrio. 0 ovoj terni bit ce dovoljno navesti jos dva kudsi badisa,

'OdMojih robova,Ja sam pored onih cija su srca istneniena tugom, ciji su vratovi pognuU i onih koji su okrenuti prema Meni:

'Ej robe. Kako god sf Ii 14 zelJi da Me spominjes, 1Ja sam isto taho u zelji da budem spominjan.'
Postoji sest stepena zihra. To su, - Zikr jezikom, - Zikr srcem, -Zikrn¢om, - Zikr dusom, - Zikr razumom, - Tajni zikr. Hrana za tijelo nikada ne moze nahraniti dU5U. Hrana za dusu je Hakkov zikr. Ajet_, 'Otoorite svoje oei, srcace hiti spokoina samo spominianjem Allaba", ukazuje na ovu tainu. Onima koji spominiu Allaha jezikorn pridruzu]e se diemaat, Onima kojl Ga sporninju srcem svernir i ono 5tO je u njernu, :anima koji Ga sporninju rubom (dusom) Hamele-i Ars, A onima koji ga tajno spominju pridruzuju se uzvisene osobe izmei Arsa.

au Allaha

Zakir, onaj koji Cinizikr, u svom srcu za vrijemezikra osjeca odredene halove. Ti baloui su ponekad Hjepi, a ponekad bolni. U oba slucaja treba biti strplilv i sacekati da produ. Zakir, utapajuci se uAllahu brise culne stimulative, i oko njega ostaje samo Hakk, U tom slucaju srce postaje prebivaliste Hakka, A AUa...h,

UzviSeni, take, postaje [ezik kojim rob govori, ruka kojorn dohvata, noga
kojorn hoda, uho kojirn cuje i oko kojirn vim. U tom slucajD brisu se sifati roba, a niihovo miesto zauzimaju sifati Uzvisenog Hakka. Kada se stigne do tog stepena sav teret i teskoce zikra I ibadeta odlaze, I prelaze u stan]e zadovoljstva. Ukoliko se nakon ovog stepena zikr nastavi sa istim zanosom i ushicenjem, prestaje biti IJudskizikr i postaje kudsi sikr. Eto, to je 'Fe::fkuruni ezkurum', koje sa stepena 'spominjite Me', raste na stepen 'spominjacu vas'.

Mursid
Mursid znac! pir tarihata, onaj koji upucuje na pravi put, koji ukazuje na pravi put, vedic, ona] koji budi iz stanja usnulosti. U tekiji, sejh je osoba koja na sebe preuzima obaveze skolskog ucitelia. Kao sto zbog ucenja postoji potrebaza uciteljem, lsto tako zbog vaspitanja postoji potreba za mursidorn, Sejh [e taj koji cisti i polira zahrdala srca. Mursidova korist muridu rezultat je uzajamne pornoci. Sva vlast i upravljanje pripadaju Allahu, Uzvisenom, i mursid kao i svt ostali lmaiu potrebu za Njim. Ajet, '0 vlernici, ako Allaha pomognete, i On varna pomoci i korake vase uCvrstiti.' (Muhammed,47:7), objava je kojom se potvrduje da se Allahova svernoc i vlast prema covjeku ostvaruju u skladu sa niegovtm ponasaniem.

ce

Sejha mozerno oplsati kao nekoga ko vjerske stavove postavlja u srca murida i ucenika, Prerna ovojdefiniciji, mursid se ipak nesto razlikuje od skolskog uCitelja. Mursid se bavi rubom. On je duhovni uciteIj. Posrnatraiuci sve karakteristike, sposobnosti murida koji mu je pnvrzen, mursid svakome pokazuje put prema njegovim sposobnostima,

Mursid koji je tarikatski sejh, vezan je za Pejgambera, (s.a.v.a.), duhovnom vezom, silsilom. Sejh treba biti rob Kur'ana i tlo na putu Pejgambera, jeduci malo, da malo spava, malo govori, u potpunosti predan ibadetima poput namaza.posta, hadidia i zekata, a ruegove najvaZnije osobine su razmislian]« i sporninjanje Hakka. Tarikatski sejh kao sto jaca uzaiamnu pomoc, Ijubav i bratstvo meau svojim muridima, tako treba da Ucvfscuje i islamsko bratstvo sa clanovima drugih tarikata. Nijedan mursid ne smije suzbijati covjekovu snagu i posao, i podsticati ga na siromastvo i slabost. Mursidi su prihvatill tri metode za vaspitanje murida. To su, Sejr-i (putovanje)

Sobbet
Haloet (ukoliko se ukaze potreba ostati nasamo sa muridom)

Sejh treba da posiedu]e sliedece osobine, - treba imati lijepu, finu i blagu narav - treba se drzati dal]e od zelje za funkcijom i polozaiern, - ne treba podsticati muride na siromastvo i slabost, (samo hrku i zaloga] hljeba), nego im treba pomoci da i da zarade, spreman da utjesi svaku vrstu tuge i .: svakog trenutka treba zalosti, - sa svakim balom (staniern) i to nrc'",,,,,, muridima, - ne trositi vrijeme na nepotrebne lprazne rijeci. Svo svo]e vrijeme treba bitt spreman opskrbiti one koji posjeduju lijepi ahlak (moral) - lice mursida obasjano je nurom, a njegove rijeci su poucne i mudre; oni koji slusaiu njegov govor kao da su opcinjeni, - na mjestu na kojem se on nalazi preovladava zadovollstvo, ljubai;

jedinstvo, sloga i bratstvo,
- sve osobine bogobojaznosti, poput nemijesanja u baram i drzanja dalje od surnnjivih stvari, skupljene su u licnosti, - lose osobine poput dusrnanluka, zlobe, u potpunosti su tzbrisane, u lice. - ljudske sramote nikada nece izravno

Tesavvufje jedan, a tarikat je 'Tarikat-i Muhammedijje'. jedina razlika rnedu mursidima moze bit! u njihovorn individualnom karakteru/ponasanju, Time mozerno pojasniti i neke povrsne razllke i navodna razmimoilazenja rnedu nekim velikimsufifama. Mursid je potpun eovjek Resulullah, (s.a'Y;3l), licno posjeduje

9Y1l potpunost, Potpuni mursidi su opunomoceni nasljednici ovog savrsenstva,
~;:;-~.- -_

Svi Pejgamberi, (a.s.) i velije, (k.s.), ko;i su njihovi sljedbenici, uzeli sufejz iz Muhammedove (s.a.va.), svietlosne lampe i uzlmace ga do Sudnjeg dana.

Intisab (vezivanje)
Postoje cetiri nacina na koja se moze vezati za jednog potpunog mursida, na koji se mozete cvrsto uhvatiti za niegove spasilacke ruke iii se predati jednom sejhu za kojeg se vjeruJe da ce osobu odvestl do nJegovog cilja, 1. Postati pristalica derviskog reda putem musafaba; stvari poput savietovania za zikrenje odredenih imena, prihvatanje vodenja i uputstava, te pokoravaniem zapovijedima. 2. Intisab putem riuajeta (pripoviedanja); Intisab rnursida na ova; nacin desava se citanjem diela ciji je karakter pokazivan]e pravog puta, pa cak i ako ih ne razumije on radi na njima. To se desava vezivanjem za ono sto je napisano u knjizi, prihvataniem njenih ideja kao zivotnog zakona Hi eitanjem knjiga sa liubavliu i blagoslovlieniern. U oba . slucaja ostvaruju se intisab; 3. Intisab putern dirajeta; na ova] nadn se vrst tako da mUrSid izvrsi potrebnu analizu knjige koja pripada uputi, njenog pisrna, da hi ih doveo u razumljivo stanje objasnjavajuci njeno znacenje. Ovaj biemet je jedna vrsta intisaba za vlasnika djela, 4. Na mertebama (stepenima) teobida i bekaa; da bi razumio Allahova svojstva i u njima se utopio, kod jednog pravog mursida, kod .

njegovih koljena, u potpunosti bontonu, da bi upotpunio svoj koju dale salik. Onaj ko je dostojan detaljima,

uljepsavati

moral radeci na islam~~QI11

iman, rijee koiu daje mursid [e rijee
nekome ko stupa

i potreban

u

derviski red,

mora liciti na velifu koji je privrzen temelinoj

sustini sistema i njegovim

Poslije poctnje kretanje prema detaljimaintisaba.

SaNk vrata mursida za kojeg se veze prihvata kao.Allahova vrata, Ta vrata ceka sve do samoga kraja, a rabmet koji ocekuje dolazi sa tih vratao Bofiji miris koji on zeU mirise sa tih vrata. On ta vrata iscekuje razrnisljajuci
0

Allahovom zadovoljstvu.

U suprotnom,

ta vrata su poput

svih drugih vrata. Velija koji je Allahov priiatef Oni ko]i traze, oni koji pronadu dobro. Oni koji Ga pronadu, znati da se nalikovanje

u isto _vrijeme je i Njegov svako

vekil. Salik svoje postovanje i uvazavanie iskazuje oslanjajuci se na to.
Allaha, Uzvisenog, pronalaze moralu i radu, dohvataju bogatsvo Njegove riznice. Treba

na njih nalazl u poboznosti,

Salikovo oblacenje posebne odjece je diai». Medutim, odjeca koja se oblaci pored toga sto mora bitt primjerena islamu, treba biti
odjeca koju ce voljeti svi muslimani, privlaciti paznju, zivati postovanje. jer odjeca koju nosi koja ce biti dopadljiva i koja nece

salik, urnjesto paznje, treba iza-

Murid (salik)
Dostizanje vjerskog cilja i postizan]e Bozlje manlfestacj]e, postize se bizmetom veliji koji je rob Allaha, Uzvisenog, Prilagodavanje i poslusnost osobama koje su mursidi, jedan je od osnovnih i najvainijih uslova na putu tesaouufa. Poslusnost treba biti bezuslovna,
Poslusnost

murida prema mursidu, treba biti bezprigovorna

po-

put poslusnosti rnrtvaca prema onome koji ga kupa, Po ovom pitanju poduciti nas moze prica Iz Kur'an-i Kerima 0 hazreti Musau, (a.s.) i hazreti Hidru, (a.s.). U to] prici hazreti Musa, (a.s.), slmbolizira ucenje, a hazreti Hidr, (a.s.) sirnbolizira njirna poducava. same

batini nauke i ucitelja koji

Muriel Hci na Musaa, (a.s.), a mursid na Hidra, (a.s.), Mudd koji

nerazumije

i ne vidi sta ga ceka ispred, stalno prigovara. Murld treba pri-

davati vaznosr i greski koja rnu je namlestena. U ovoj vezi mubabet izmedu mursida i murida je neobicno vazan. Murid cije je srce uspostavilo vezu, svome sejhu rnoze skrivenim putern postavliati pitanja i dobivati odgovor,
Murid svojim postupcima ko]i nisu u skladu sa adabom, moze pretrpjeti velike stete. Na primjer; u blizini svoga sejha uvijek mora biti jako oprezan. Ukoliko nije takav, postupci koji vode kazni Izvlesna su drskost, greska u btzmetu osobarna za koje je naredeno da irn se ucinl bizmet, pa c~k i ako su ont dusmani, necisto tijelo ili odieca, postupak Hi rijec koji mogu uznerniriti sejha, nametljive situacije poput predugog zadrzavanja u njegovoj blizini. Murid, Cim shvati da otpocinje brisanje i1; njegovog srca ljubavi i povezanosti prema svome sefbu, mora odmah obavijestiti sejha, a sejh ce muridu dati potrebne saviete, Kada se muridu podudare potrebe porodice sa potrebama mursida, prednost imaju potrebe i zeIje mursida. Murid koji se zaH na problemei nesrece koje ga zadese nakon pristupa tarikatu, nikad se ne moze izb~vitL Zato sto Allah, Uzviseni, ne podrzava u isto vrijerne ovosvietsku ljubav i ljubav prema Njemu samom. , UkoUko je osoba koja pristupi tarikatu nevlencana, ne hi trebalo niH da se vjenca, a pogotovo da se razvede bez izuna svogsejha. Ova] put, nije rnonaski put, niti je put jela jecmenog hljeba. Ono sto je bitno, jeste ne trositi vriieme uzalud. Mudd treba dobro izrnuciti svoj nefs, a kada se njegov nefi pobuni, treba ga usutkati rijeCim:.l, 'OVaj svijet nije mfesto tgre i .zaba-

ue, niti uzaiudnog t1'osenja uremena; to je mjesto gdje se vtjednuje rad i vrijeme.'
..

~

'Ireba se kloniti zena, biti jako paZI;iv u neizbjeznim kontaktirna sa njirna, koliko je moguce izbjegavati druzenie s njima. Ne treba trosit! ahiretske zarade da hi se steklo ovodunjalucko,

svoje srce ne treba opterecivati vise nego sto je potrebno razmisljajlj" Ci unaprijed. Murid se treba odreci slave kao i prevara i podvala koje slava donosi, i treba da zna da odreci se ljubavi i paznje prerna tim stvarima nije nimalo lahko, Svi muridi svoj n¢ trebaju posrnatraju ispred i iza, i nikada ne tre.ba da potenciraju nadmocnost.
Murid treba postovatiprava svoje brace, ne smije istrazivat! njiho-

ve mahane, a ukoliko one postoje treba se truditi da ih prikri]e. Treba da mu bude cast bizmet i postovanie prerna njirna, prilikorn ulaska i izlaska ne treba prolaziti ispred njih, ne treba napustatizikr prije njih, niti biti primjer u lijenosti, cim primjetite da su u rasejanorn stanju, postaviti lh u zikr i ukazati priliku za spustanje Bofije rnilosti, treba se prihvatati teskth tekijskih poslova, a lahke ostavliati njlma. Kada vid! nekoga ko ruzno govori 0 s(jbu, se ne treba ljutiti na njega, nego mu prenileti selam od sefba i se orneksati njegovo srce prema sejhu.
Murid, posebno kada ostane sam, ne treba zaboraviti da ucini do-

svaki nimet koji mu dospije do ruku i svaku priliku treba podhelit] s njima, treba im ~reporuciti bizmet i nafile ibadete, a prilikom bizmeta se truditi bude ispred njih, Ono sto govori sefb nikada ne raspravliati sa osobama sa kojima je on zabranio i po tom pitanju ne treba nista kornentarisati. Ukratko, murid u svojoj poslusnosti prema svome sejbu ne treba da pravi greske, toliko.

vu za svoga s(jha, svoju bracu i svoje

Soh bet [e nerazdvojivi dio snmsana ski propisi, savieti mursida rnrn-mu. U muridouom napredovanju, .

ulogu i mjesto

U poducavanju postoje naredbe i pohvale, Poducavanje je sjeme koje je zasadeno speciialno za zikr. To je takvo sjerne da, bez poducavanja, drvo zikra ne moze dati plodove, Da bi se obezbjedilo ocekivano povecanie zikra koji cint salik, uslov je mursidooo poducavanje. Tako je i sa izunom. Cim se vim koliko se sejtani rnjesaju u zikr bez izuna i poducavanja, p.$?stane jasno koHku salii: ima potrebu za ovim dviema veoma vaznim disciplinafna, Mur/id, koji je otac sa duhovnog aspekta, sa materiialnog aspekta dolazi jos prije nego sto je licnost oca. Uzahiru je mursid neophodan. Te je stoga Allah, Uzvisenl, upravo zbogte potrebe za mursidom, neke svo]e robove takvim stvorio i nadahnuo, darujuci im beskraino dobrodnstvo. Te robove je direktno, neposredno, vezao sa Sebe, Oni se radaju sa diezbom. Sa diezbom Bo-

iije ljubavi zaboravljaju sebe i dostizu svoj cil].
Veoma vazan uslov je da se veza svih tarihata, s mursida na mursida, prayed neraskidivi lanac, proteze do Resulullaha, (s.a.va.). Medutirn, nije riietkost da se ljudi predstavljaju mursidima iako to nisu, te tako postoje i oni koji bejat laznim mursidima, koji nisu usli u balhu ciji se lanac proteze do Resul-i Ekrema. Oni su obuhvaceni badis-i serifom koji kaze, 'Lice na one koji tarde da ne mo-

gu nikome drugom osim suome ocu. Allah, Uzvisent, ib ]« prokleo:
Onima Cije duhovno porijeklo nije poznato nije dobro ni ispravno davati.bejat, od njih uciti tarikatske adabe, za njimazikriti. Sarno onaj koji svoje srce veze za [ednog pravog mursida, preko njega neraskidivim lancern za Resulullaha, (s.a, va.), a preko njega za Allaha, Uzvisenog, postize cHj i postaie vlasnik tajne ovog puta itajni irsada. Neko ko nije vezan neku zajednicu, i ne pripada toj zaiednicl, Gore smo naveli badis-i serifkoji govori 0 nacmu na koji je hazreti Ali, (k,v), poducen cinjenjuzikra. Taj postupak je postao definiciia, uce- .

nje ipodueavanje

zikra, koje je Hazreti Ali, (k,v), dobio od Resulullaha,
(s.a.va.),

(s.a.va.). Na taj nacin je dosao u vezu sa Resul-t Ekremom,

Svi tarikati proistekli su iz ova dva orginalna izvora, preko R~s1.lIlJ.b laha (s.a.va.), do Siddki-i Ekbera i Aliyyul Murtezaa, Oba ova izvora data su dobrotorn i miloscu Allaha, Uzvisenog, preko kojih Bozije izobilje koje izbija lz ova dva izvora, osvjetIjava cijeli univerzurn sve do naseg vrernena i osvjetljavat ce, insallah, sve do Kijarnetskog Dana ...

Nijiet
Se;h hazreti Ibn Hadzer (k.s.) je rekao, 'Nijjetje najveca i najvaznija osnoua svih vjerskih postupaea'. Zabiljezeno je da je Resulullah (s.a.va.), na jednoj hutbi rekao, 'Ej !judi. Djela se urednuju prema nijjetu.' Au drugorn badis-i serifu se kale, 'Nijjet mu'minaje korlsniji od-njegovog djela: Iz ovoga je jasno da su nijjet i iblas potrebni za sve, bitni u svakorn poslu, stari]i od svakog predmeta. Murid mora biti jako palljiv kada je nijjet u pitanju. U protivnorn, ne dobi]a nista drugo nego one sto je usadena u niegovom rnozgu. Vadiib (duznost) za svakoga i u svakom poslu cia mu djela budu sa ibiasom. Posebno je receno za poslove koji pripadaju srcu,

'Nijjetje soaka

koja prlpada srcu,'

Adab nijjeta murida koji zijareti s€jha i s njim razgovara, trebao
bi biti takav da svoie srce posredstvorn sejha usrnjeri ka Allahu, Uzvise-

nom, ne treba da razmiSlja ni 0 cemu drugorne osirn 0 Njegovom zadovoljstvli, i treba se potruditi da dostigne zadovoljstvo casnirn robovaniem Njemu. Ne treba se hUH na ono sto je od Njega, niti mjesati ono sto dolazi od Njega sa onim sto dolazi kao odgovor na nijjet od niegovog nefsa. Usrnjeravanje prerna Njegovoj Uzvisenosti kroz s€jhovu licnost,
moguce je samo za one posebne, za one koji su zaljubljeni u Allahov

zat

(mubabbet-i zatijje). U njihovo] blizini su radost i tuga [ednaki. Zbog toga je receno, 'Sve

sto t;!o,{azi d prijateija je drago i milo.' o
Sto se !ice nijjeta, osoba ko]e ne mogu da stupe u intisab, Hi su
tek zapocele ova] posao, trebaju prvo zaslufiti AJlahovo zadovoljstvo, a

ne da propitivanjem sefba dovode u nezgodne situacl]e, Ne trebaju ocekivatl od sefba da pokaze svojekeramete. Kao sto nije uslov za nekog veliju da pokaze svo]e keramete.faziieti jednog sefba iii njegovi alameti ne pokazuju njegov ViSOID poloza], niti su isareti i upute. Keramet je za robove koJi dcspiiu do Allaha i do Njegove prijateljske pocasti, Medutim, ukoliko nema potrebe, nerna.ni izuna da se pokazuje i tumaci. Pa cak i ako se ponekad dobije izun, ne pokkUje ih, jer ne odgovara svrhi i cilju. Keramet sahibije najradije prikrivaju keramete kojima su pocascenl.

Rabita (duhovno vezivanje)
Za sufiju, terminoloski rabite znaci usrnjerenost dervisa prema sejbt: na poseban nacin. 'Iernelj rabite Cinisalikova svjesnost da svog sefba voli vise od bilo koga I bilo cega drugog, da [e uz njega dusom i srcem, te da u njernu vldi lzvor, cesmufejza i kao takvog ga prihvata. To nije nista drugo nego postivanje sejha na nacin koji njemu dolikuie, slaganje s njim po svakorn pitanju, odnosno prihvatanje nje. gove upute kao vlastitoga misljenja, postivanje Resulullaha, (s.a.va.), .
i Allaha, Uzvisenog, i mirenje laha objavio Ijudima. sa pravilima koja je Allah preko ResululOva] redoslijed je bitan utoliko sto svrha mursi-

da nije nista drugo nego povezivanje salika, ponajprije sa Resulullahom, (s.a.va.), a preko njega i sa Allahom, Uzvisenim, Rabita je predaja mursidu zatvorenih oCiju, drzeCi svoj urn dalje od svih uspomena i misli koje ometaju koncentraciju i skrecu

paz-

nju, te trazen]e pomoci od njega, to jest, obrazloziti mu svoje stanje i od njega cekati odgovor. Salile u rabiti svorn rnursidu izlaze sve i od . njega ceka riesenje. U prenesenorn smislu, mursid je advokat kojeg saNk radi pitanja i savietovanja drZi na katu Allaha, Uzvisenog, Srce mursida je pijaca znanja. Derois na tu pljacu ulazi rabitom. On kupu]e sukladno svojoj ljubavi i povjerenju premas~jhu,·Murid koji u rabiti ne osjeca ljubav i povierenje prema svome sejbu, ne moze ocekivati da ce dosticl blagodati ko]e se ocekuju odzikra i tespiba. Radi toga je u svim tarihatima, prije zapocinjan]a tespiba kao te-

melj prihvaceno vrsenje rabite
vrdena i dozvoliena skim dokazima, dan, pronaci

17!1HT"JU

O rabiti je ovim dosta receno. Rabita je u islamskom Knjigom (Kur'anorn), Oni koji su zainteresirani,

prayu PQI.

surmetom i drugirn serijatmogu dokaze, jedan po jei doku-

u tesavvuftkim

izvorima. Iamo se mogu pronaci

mend koji ce usutkati one koji tvrde da se ne moze posredovati Allaha, Rahba Uzvisenog, i Njegovoga

izmedu

Da hi se dostlgao stepen rabite, treba se duhovnim rnjeriti.prema odnosno ba usmieriti

pogledom' usizmedu oclju,

mursidu, smjestajuCl njegov
prerna njegovoj duhovnosti.

u prostor

lzmedu obrva, dakle prerna

izvoruff:!iza, to.jest duhom se trePoslije toga u takvom duho-

vnom odnosu prema rnursidu, u umanjujuci samog sebe, sa jecajima Hi sa uzdisajima, hovnosti, razmisliati 0 necemu ~to ti je na primjer 0 vodi koja tece, ne gubiti njezin tok iz vida, i treba samoga sebe u tome izgubiti
(utopiti se). Unutrasnjosti srca, njegovoj ne postoji kraj sefri

ita Allah, odnosno, dospijece do Uzvisenog, dogada se iz srca i u srcu. Ukoliko se rabita vrsi tiZ ;""","""'0" i poznavanje, spustasto je cil] Allah, Uzviseni, Ranje i dotok izobilja se odvija je stvari kOje se bez po- . bita je za murida prilika za moci, bez nekog sredstva iii posredstva
miesto, tako je i bez posredstva Drugima rijecima rabita nemoguc

ie,
i te osobe, kao

Vezud svole srce
bliskog posmatranja,

za savrsenog

u njegovom

predstavu njegove duhovnosti, cuvati u svojoj glavi i raditt na usvaianu niegovih postupaka. Vezati srce za pokazivaca puta, vezati se
truditl se dostici njegovo izobilje, u toplo i iskreno mantra i duhovnosti.

r

drzati sejha kao

Mu-

rid, cuvajuci u svojim mislima mursidot: materiialni i duhovni karakter, usmjeri svo]e srce i svoje oci u prostor izmedu niegove dvije obrve i na taj nacin se trudi da bude poput niega,
Kao

sto se vidi iz naprijed recenoga, najosnovnije

u rabiu, uzimanaliko-

jud u obzir mehanizam vanja, jeste, u i rad na oponasanju

usvajanja nacina ponasanja, i nastojanja mislima, skrivanje lika onega koji i pokreta.

pokazuje put,

njegovih postupaka

Rabita se sprovodi na razlicite naclne, 1. Murid nastoji da kod samog sebe manifestira
trudeci se da osoba, osjecajuCi pored sebe sejhov rubarufet; sejhovu licnost,

lief na njega u smislu moralnih kvaltteta koje posjeduje ta

Z. CuvajuCi u svom srcu mursidov lik, ispunjavajuci svoje srce njegovim postupcirna, nastojati osigurati oponasan]e njegovih pokreta u srnislu postupaka i karaktera; 3. Murid se predaie mursidovrj spoljasnosti i uzvisenosti, pokusava se ponasati i ibadetiti poput niega, ina taj nacin se trudi da sejhovu
potpunost razviiti i kod sebe;
0

Izvori koji govore

ukazuju da se pored rabite sa zivima, ra-

bita moze ostvarlti i sa rnrtvirna . .Preporuceno je da se rabita vcli dnevno minimalno 15 minuta, umjereno do pola sata, a maksimalno sat i pol, poneki zeIe konstanto da Vise rabitu,

Ukoliko je potrebno ponoviti, rabita se ne vrsi da bi se pokazivac
puta prekomjerno preuvelicao, niti je ona sama za sebe niti je sejh konacancili. Ona nije nista drugo nego sredstvo za sticanje osobina te oso-

be pornocu oponasan]a i usvajanja, te upucivanje robova ka savrsenstvu.

Sobbet je
.tio da bl se dostigla Allahova

sredstvokoje je Resulullah, (s.a.va.), koriskoji SU dostigli najvisu dere-

diu rnedu ljudima, odrasli su uz ntegove zrele i iskusne sohbete.,Nakon njega, najvaz.niji sunnet, koji je ostavljen onima koji ukazuju na pravi
put, jeste upravo sobbet. Postoje tri velike i osnovne koristi odsohbeta, 1. Sobbet osobe koja posjeduje moralne kvalitete, spasava saliha od skretania sa puta i sljedenja laznog i krivog puta, On osobu udaljava od stanja u kojern mu se dopada kada se njegov nifs pobuni. Nefsu jako tesko pada kada se rob uspi]e odvratiti od pobune. Bereketorn soh beta i snagom i moci kudsi duhovnosti, mnogo je teze udalilti nifs od pobune nego priblizitl ga ibadetu. 2: Znanje srca, srcana spoznaja, stice se sobbetom. Ukoliko se bilo cfje stanje popravi sobbetom koji je istinit, njega vise niko ne moze pokvariti. Ljudi nehotice jedni drugima kradu baloue. Covjek pripada prt[ateljevo] vjeri. Mu'min je ogledalo nekog drugog brata mu'mina. Ono sto se vidi u ogledalu, jeste odraz onoga ko]i njega gleda. Sazili i NakSibedije tarikati oslanjaju se, u veliko] mjeri, na sobbet. Kod oba tarikata sobbet [e cak znacajni]i od zikra, Neko ko je pozvan na sobbet mora obratiti paznju na dvije stvari. Prva (osigurati nacin i sredstva uzajamnog razumjevania, a druga pronaci vezu izrnedu onih koji sobbete i onih kojima se sobbeti. Ljudi iii jedni drugima odgov~raju, ill se uopce ne mogu razumjeti. Ukoliko izrnedu onlh kojt sobbete i onih kojima se sobbeti, postoji

odnos mubabeta

(prijateljskog razgovora), moguce je dcbiti ocekivani

rezultat, Medutirn, ako se osjeti netrpeljivost, Hi bilo kakvo negativno faspolozenje, ne rnoze se dobiti ocekivani bilo kakav pozitivan rezultat. 'Iako je cak i sa zivotinjama. Zivotinje koie irnaju zajednicka osjecanja razumiiu jedne druge, one koje imaju razlicita osjecanja u zavadi su jedni sdrugima, Na primjer, mogu se druziti diin sa diinom, sejtan sa sejtanorn, melek sa melekom, koji jedni druge mogu razumjeti, jer izrnedu njih postoje zaiednicka osjecanja. Osobe koji ibadete jedne s drugirna, ljud! koji Cine grijeh [edni s drugima, kao i svi poznavaoci serijata, tarihata, hakikata i ma'rifeta medusobno se razumiiu, vole i slusaju sa onima koji irnaju njihov karakter i sa kojima su na istom putu, U 1Stom smislu, ne moze se ocekivati da se sati,~ moze razumjeti sa obi-

cnnn narodorn iIi sporazumjeti sa diahilom. Po ovorn pitanju Resulullah, (s.a.va.), je ovako kazao, 'Sve duse su u avojnom stanju. One koje se me4usobno razumiJu vole se, slusaju Jeane aruge. One koje se ne razumiJtl mrze Jeane aruge.' 3. Salik je stalno na ispitu sa svojim nefsom. Ukoliko saUk samostalno obavlia neke radnie, ponekad ga sejtan prevari fantaziiama, iskvarerum ubledenjima, stetnirn idejarna, Ijenoscu, podvalama i prevararna; ateizmom, i sltcnim stvarima, U ovakvim situacijama sefton pobjeduje. SaNk koji se udaliio odsohbeta, i kojl smatra da je sam sebi dovoljan, je kao ona] koji vjeruje da je sejtanova prevara neka sumnia ilt prividen]e koje se stvara od prevelike zaposlenosti, potreba, pa cak i stante duhovnosti, ito narocito ukoliko je salik'nov, te jos uviiek nije u stanju jasno razlikovati stvarno od nesrvarnog. U ovakvoj situacijt sva salikova dlela, prelaze u stante haosa i nesredenosti. Da bi se spasio prepreka na putu kojim ide, zastoja, i zamki koje pravi sejtan, jedini put izhavljenja za salika [este da odlazi na sobbet jednom istinskom mursidu, da mu se prepusti i preda u svakorn pogledu.

Adab (edep)
Miesto i polozai adaba u tesavvufu je izuzetno, znacajno i veoma cijenieno pored svih ostalih disciplina, zbog toga sto je adab jedini elemenat kojim se ostvaruje pokoravanie u srcu i koji pokazu]e stepen ostvarenoga pokoravanja, Adab je u isto vrijeme i uslov ostvarenja cilia. Cak i aka se seuap moze steel ibadetom, da bi se dosegnula tajna dijela ajeta, '1In cu vas spominjnti ...', nista drugo, osim adaba, nemoze bit! od koristi. Rub se hrani samo adabom i zikrom. Postoli i [edna odredena grupa adaba zikra. Neki adabe zikra izlazu stotinamaadeta.Jedan dio ovihadabaodnosi se na period prijezikra, drugi dio za vrijeme zikra, a ostatak se odnosi na vrijerne poslije zikra .. Adabi prfje zikra, a. teoba iistigfar;

b. biti cist u svakom smislu; c. truditi se biti miran i tih; d. uvijek se obracati sejhu za po moe e. cekajuCi bimet i pornoc od sejha, sejba ne treba vezivati za mjesto. Sejbov rubanijet (duhovnost) nije ogranicen mekanom (mjestom). Bez obzira gdje se nalazi, sejb je uvijek spreman svorne muridu priskociti u pomoc. Stjb ko_Hje Istlnskt mursid,.lJakikatom od Hazreti Pejgambera, (s.a.va.), sacuvan je zavisnosti od mekana.

za vrijeme zlkra,
a. sjediti na cistom mjestu; b. u toku zikra, sjediti na koljenima, po mogucnosti u pravcu kible, (ali nije neohodno ukoliko je medzlisi zikr, te sjedeu balki); c. mjesto na kojern se sjedi i odjecu namirisati lijepim mirisorn; d. kada se zikri sam, bolje je odabrati mjesto sa manje svjetla; e. da bi se otvorile srcane oci, glava mora zatvoriti svo]e oci; f. u toku zikra lmati na umu mursidon g. zikriti sa iskrenoscu (iblasom) i istinitoscu; h. za zikr odabrati 'Kelirne-i Teobid' i. u srcu neprestano ozivliavat! znacente i znaca] zilera; j. Iz srca izbrisati sve osim Uzvisenog.

Po zayrsetku

sljedece

ffJLn!<'U",,",

u .stanje mira ispunjenog pokornoscu/poniznoseu, i u tom periodu cekati sliedeci uaridat. U trenutku kada se zlkr desavaju se takve pojave, da covjek rnoze u jednom trenu dobije ono sto mudzabedin ne moze da stekne za 30 godina; h. nakon zikra potrebno je 7 udisaja (truditi se 3 ne dfsati); Razlog toc. posli]e zikra jedan duzl me je sto je potrebno "",,,'''''''-:1,,, c'7i'''li'"ti ",,'H"'-" koja dolazi sa zspostojanost, jer krom i koja se trazl u je ta toplota razlog nastaian

Ovako su opisani adalJ't 1.1 mursidovoj blizini, Murid treba btti poput roba koji je, nakon sto je pobiegao od sultana, uhvacen i vracen nazad, Treba stajati na nogama, pognutog vrata i gledati u pod, bez razloga ne gledati sejha u lice, i ne sjedati bez izuna (dozvole). U njegovom prisustvu murid treba stajati tako, kao kada mu je dusa potistena kada je udaljen od voljene oso.~e, srce slornljeno, ne zainteresovan je i ne gleda nista nego samo razmislia o'voljeno].

Sejr-i suluk
upotrebliava umlesto izraza 'dubotmo usdizanje', a kao pojava, rezultat je provodenja tarikatskih principa, U rijecniku ima doslovno znacenie hodati, gledati, Sufijska terminologija koristi izraz 'Sejr-! . Prerna poznavaocima tesaouufa, se sastoji od nastojanja za ponasanjem, koje potom vodi do sticanja moci pornocu koje se .dospijeva u blizinu Allaha, Uzvisenog.
Postoje cetiri rukuna
;;Ut(l.M,;t,

S£!ir je ,termin koji se u

1. Post; nenabrojive su koristi od posta, U osnovi razlicitih bolesti
i tegoba je prekomjerna ishrana. Sa stajalista tarihata i inace treba ma-

lo jestt. .2.

Ova vrsta budnosti ima svoje-

"""'PIT," zore, osim budnosti tijela i aka, zahbudnost srca. Povucenost je stante kada osoba ostaje nasarno sa Allahom. Postoji cljeli skup adaba koji su vezant za povlacenje u osarnu. 4. Sutnja koja ima znacenje cutati, odnosno odreci se besmislenog govora, Onaj ko puna prica neminovno puno grijesi. Postoje cetiri stadija, odnosno stepena sefr-i suluka. Ovi stepeni pocinju muridouim postepenim uspinjanjem i nastavljaju se u vidu skidanjaperde izmedu Allaha, Uzvisenog, samog murida pri svakom stepenu uzdizania.

Prvi stadi] putovanie od

sejr-i ilellah (kretanje ka Allahu), Ovo YJ,"e1latliie\ie nefsa ka stvarnoj strani postojanja, koja se naziva

Mubin', a koja se zavrsava podizanjem prekrivaca mnostva koji prekriva vrh jedinstva. Sejr-i ilellah je proces ucen]a, Salik, zahvaljujuciovom kretanju, od prostog znanja, stize do znanja koje je vise I vrijednije, a od njega do Allahovog znania koje je 'Vadiibu'l- Vudiud'. Ovo znanje, rnoguce znanje, nastaje nakon sto sepotpuno izbrise sve iz salikotog srca, i taj hal (stante) se naziva 'Penafiilab'.
DJrugi stadi] -

sefr-iflllab (kretanje u Allahu). Dostizanje [ffuk-

i Ala poprimanjem karakteristika, osobina, Allahovih sifata (atributa) i ukrasavaniem Njegovim rnoralom, priznaiuci da ne posto]e ljudski sf/ati. Kako lijepo kazu gnostici, 'Kada tt izmedu dvoga svoga izades Ostaje Stvoritefj!' Sejrifillah je stepen diezbe. Ovom kretanju [e dato ime 'Beka btllab'. Tr('eCi stadt] - Sejr-i maallab. To je kretanje na kojem je salik na svakoj mertebi sa Allahom, UzyiSenim. Na ovom stadiju nestaju bilo kakve sumnje u postojanje bilo cegaostm Allaha. Salik se uspinje na ste~. pen 'Ehadijjeta'. Ovom stadiju je dato ime'K~be-Kavsf!iniev edna'.

6etvrti stadi] - Sejr-i an/Uah (kretan]e od Allaha). Kretanje koje je usmjereno od jedinstva prema

rnnostvu. Sf!iri anillah je ponovni

povratak od Allaha ljudima.
Ostvarenje suluha nernoguce je sa apstraktnlm naukama, Ostvaruje se sa stanjern posmatranja i otkrivanja ko]i dolazi ispunjavanjem gore navedenih uslova,

Murakabe
lYlurakabaje izraz koji se koristi u znacenju srcem razmisljati 0 Allahu, Uzvisenom, Prema pripadnicima tarikata, razmisljati 0 Uzvtsenom Stvorttelju .znaci, u stvari mati da je On Neko Koji te uvijek nadgleda, Ko]i cuje sve sto govoris, Koji zna sve sto radis. .. Allah, Uzvisenl, po-

smatra svaki robov hal, sve njegove postupke i biva irn sviedok, Razrnislianje
0

Njemu, Uzvisenorn, moze bitl i posmatranjern

Njegovih djela.

U 'Kamus-i Osmani' sujijska murakaba je ovako opisana, 'Pre-

kinuti odno« sa sotme sem sa Allabom i srcem se ob'l'{4/itiAltabu, Uzvisenom, razmisyajuii da Njegovo znanje prekrtoa soa stanja, te nastavljajuii sa ibadetom dtf:ati pod kontro10m spoj nefs:' '
if

Prerna drugorn objasnieniu murakaba Ima znacenje gledanja, posrnatranja, odnosno drzanja pod nadzorom i posrnatranje svoga unutrasnjeg svijeta,

Dzunejd-i el-Bagdadi (k.s.) rekao jeda je murakabu naucio od jedne macke, Kada je vidio macku koja je sjedila ispred rnisije rupe, cekajuri lov ne mrdajuci ni dlakorn, kao da je CUO ova] glas, 'Sa mofon« prlpadnosiu tebt nisam niff od misa. Nemoj biti nizi od macke

ako si tt mene ucin/o svojim talibom'
Istinska rnurakaba je Ciniti ibadet kao da vidis Allaha, Uzvisenog, Murakaba obicnog naroda je strah od Allaha, a murakaba prtvllegovanog ]e nada.

Kako se vrsi murakaba
Nakon psihickog i flzickog srniraja I ucvrscenJa vjere u dusi covjeka koji ctni zikr, preporucuje se murakaba da bi se nqft zadrzao i drzao pod kontrolom, a covjek sacuvao od niegovih prohtijeva i sklonosti, jer se odvojenost (od Allaha zbog nifsanskih zelja i utiecaja) i bliskost (sa Allahom cinjenjemzikra), ne mogu istorn rnjestu u isto vrijerne. Murakaba znaci, mati sta je to sto obezbjeduje dostizanje cilja i teziti tome. Salik, eim sprerni svoje srce za murakabu; prvo sjeda kao na narnaz, poginje glavu prema kolienima i proucivsi 'Euzu' i bismuu' ta ponavlja izraze, 'Allab me uvijek gledai bosmatra

zajedno sa mnom:
Ova] hal, ukoliko potraje i ustraje se u njemu, pornoci

ce satiku

na

takav nacin da mu ne ostane nikakvo drugo saznan]e sem 0 k~'"':~,,-}'1')\I{,~''''\ cak da izgubi i osjecaj samoga sebe. U protivnom, ako se to ne dogqqi,~9
nije izvrsavanje muraakbe, nego nesto sasvim drugo. Nije lahko ~te,ci ovakvo bogatstvo. Ova] hal se postlze polahko, vrijedno, strpllivo i uz

mnogo truda, Salik u svojoj murahabi ponavlja recenicu 'soe
sanju i karakterima razlicitih ljudi, cite nacine.

Njegaje

proiazno'i nastoji-dozivjeti ta] hal. Imajuci na umu razlike u ponase moze vrsiti na razli-

Pojam ask izveden je iz rijeCi 'iSk' koja ima znacenje brSljan. Onaka kako brsljan prekriva mjesto na kojern raste i uz koje se penje, tako i ask obuhvata srce u koje ude pa cak i covjekovo tijelo. Ask znaci razumjeti zaliubljenost kada se u citavo tijelo, kao da ga grane zagrle. Bilo da se radi 0 ljubavi u prenesenom ko]a se osjeca u odredeno] situaciji i posebnom stanju Hi cia se pronade stepen pravog aSka izmedu Allaha, Uzvisenog, i isto osjecanje, Dospiiecem do hakikata, preko mosta, u ljubavi koja ima preneseno znacen]e, rob se prije iii sa Ljudi koji dU5U traze u Yoljenom, su pro bali nistavilo, koji su izbacili iz svog srca ovaj dunjaluk i odbaciliga, tokom historije su stvaraIi sultanat afika i aska. Pigurativna Ijubav koja je tjerala Ferhata da probiia kroz planine,

koja je ludoga vodila u pustinje, i borbe za.istinsku Ijubav.Mk je Bozija dobrota koja pokazuje sta je ljubas; pokazule pui teskoce, teve odricanja i pozrtvovanosti, navikava srca na N¢ je taj koji je uzrok i povod i je njihov tat, a u isto vriieme je izvor mastanja, Sve sto naizgled posjedujemo pada Allahu, Uzvisenom. Zamislieno i eno kaze dunjalucko, zajednicka sera, u

kikatu jednostavno ne postoji. Pokornost nefsa dinu (vjeri), ostvaru]e se uz pomoc afka, intezivnom IjubavIJu prerna dinu, u inat nefsu. OtklanjajuCi tamu nistavila, ask je ono sto nas spaja sa apsolutnom ljepotom, spaja nas sa Bozijlm tokom. Put afka [e dug, naporan, opasan i tezak. Onaj' ko do§pije do tog stepena spasen je od nistavila i sera. U svemu-vidi apsolutnu ljepotu. Kada pogleda u svo]e srce, tame ne primjecuje nista drugo osirn apsolutnog postojania. Kako sarno Hjepo temu objasnjava ova] beft junus Emrea koF govori 0 'fenafillah' poloza]u,

'Negovori meni u mene, U'mene od melee sadrii

U

nije kojiima.'

Receno je, 'ASkje takau planum, da kada se rasplamsa, zapal; i

uniSti soe drugo osim Voijenog.'
Istinska Ijubav je kao 'bolest' koja svoj lijek irna u samoj sebi, U svome bolu. Patnja je njeno prirodno stanje, jer je za one kojl vole, draga i patnja i odanost onih koji su voljeni. ASk je hemijska tvar od koje je sacinlena rnaterija duse. To je takva supstanca, ciji je izvor samo Allah, Uzviseni. CHj stvaranja covjeka je sefri dzemal i kesb-! kemal. Insan-i kqmil, je neko ko u svemu na sto njegov pogled padne vidi same ovu Boziju pravdu i uzvisenu l!epotu. Pozrtvovanost, sprernnost na zt1vovanJe, jedan je od najosnovnijih uslova u aSku. Nema nimeta (dobrocinstva, bogatstva) bez truda, Koliko god je draga odanost vollenog; toliko treba biti draga patnja koja od Njega dolazi. U protivnom, ono sto asik smatra voljenim je, u stvari, on sam, odnosno neki interes. Kra] jedne ovakve Ijubavi, lz interesa i koristoljublja, ne moze biti sretan. Kako je lijepo rekao jedan asik,

'Menije sue sto je oa tebe, Bilo pif,poljak rude, trn Iii hila! iii mije ...'

Kada su Mevlanu Rumija upitaH,'Sta je ask?', odgovorio je,'Akd budes kao ja, znat ces: Onaj ko ne proba, ne rnoze ni saznati, govoreno je u istom znacenju. Isto govori i junus Emre, 'Pronasao sam od meda mea, neka bude plijen koue' Kako god oni ko]i su ad roden]a slijepi, nernaju nikavo znanje 0 bojama, jer ih nikada nisu vidjeH, tako ni oni kojinisu okusili asha, ne mogu mati kakvo je to zadovoljstvo niti imati udjela u njemu. N~fs [e vodic svih onih koji svoj razum ne prepuste ashooom naredenju. Nernoguce je objasniti duboko znacen]e teubida nekome cije su rnisli i zadovoljstvo u potpunosti zaokupljene materijalnim stvarirna. Ljubav prema ovom svijetu I vezanje za njega maze prosvijetliti nase poglede, medutirn ogledalo naseg srca zauvijek ce ostati zamuceno. . Ljubav je definirana kao djelo jednog pogleda, Taj pogled poput strijele ranjava srce na [edan sladak nacin, ali ne postoji strijela koja je ugodna. Kako je Hjepo i tacna rekao Mevlana Rumi, 'Samo srce

raspm'cauo plamenom rastanka. '

rastanka, moie osjetitt sta Je bol

Ukratko, polozaj afka nije mimber, nego je vjesal0. Ibrahlrni se ne boje Nernruda. Kvalitet drveta za lozenle postaje jasan tek kad se potpali, Covjek treba zivjeti [edino sa vlastitom dusom, Zapali mu duSU, i cuva] se i kloni liudt koji zive sa i za svo]e tijelo.

Mertebe
Allahovi prijatelji rekli su da je napredak na putu onih koji su Allahu bliskl od Pejgamberovog ablaka (naravi, cudi). Postoje odredeni stepeni i mertebe kojima prolaze putnici na pravom putu, na putu koji vodi Allahu, Uzvlsenorn. SaNk ih prolazi i prelazi, jednu po jednu, i sarno ako je dovoljno [ak i istrajan stize do kraja, Na kraju se zavrsavaju suluk nocenja. Medutim, pojave, koje su saliea pratile vom putovanju ne presta]u, one i dalje nastavljaju dolaziti.
n21

njego-

Salikovi baloui prolaskorn ovih rnerteba su poput stanica i konacista jednorn .svietskorn putniku. U istom smislu, kao 5tO putnik na putu kojirn nikada nije prolazio potrebuje vodica, kojemu je put pomat, koji zna sta ih ceka na tom putu, ko]i zna gd]e se opskrbiti hranom, kako pronaci prevozno sredtstvo, gdje moze ocekivati prijetelje, a gdje treba oruzje, i salihu je na njegovorn putu potreban mursid kojl ce mu objasniti sta je dobro a sta lose, gdje su padovi i kako se uspeH. Takvaluk (poboznost) potreban je kao hrana, bimmet (duhovna pomoc) kao prevozno sredstvo, braca istomislienici kao oni sa Kojima se dijeli zajednicka sudbina .. i zikrullab kao oruzje. jedino ovako priprernljen za put putnik se moze zastiti od nefsa i sejtana, svojih neprijatel]a i njihovih napada, spletki i zamki. Putnik na putu dolazi u mnoga seta i gradove, u svakorn od njih ostaje neko odredeno vrijeme, makar koliko je potrebno da se kroz njih prode, te kao sto nakon boravka ponovo polazi prema ze1jenom

rnjestu, isto tako salik na tarikatskom putu prolazi jedan
stepen I mertebu koje su velije ko]e su tim putern proputovale i vele mnoge svo]e sljedbenike, ucinile poznatim i pojasnile njihove osobitosti. Postoji sedam stepena ra proci. Prvi od njih je Bmmare stepen iIi merteba tnefs-i emmare), Perda koja se nalazi izrnedu roba i Allaha je u potpunosti je do i od roba, [er Allaha, Uzvisenog, nista ne moze zakloniti. Kad se pronade ona] kojiperdu postavlja, pronasao bi se i ona] koji predstavlja problem i teskocu. Medutim, On je Onaj Koji Vladar, Koji svime i svacim upravlla i vlada. Stoga, ona] ko]i ostaje je sam rob.

merteba nefsa koje na putu salik mo-

NEFS-J EMMARE

je Poznavaoci tesaouufa Nefs-i Emmare naklonjena tfelesnim UZWtI1U'lm,a strasti i zeije za uzitkom, i srce Na ovo] mertebi, odnosno sa ovim nP'j',un'F$. Allahu, Uzvisenorn, te je stoga ovo dio lab'. Svijet u kojern zivi je ovozernaljskl svijet. Njegovo mjesto, i jedije serijat. no uzviseno sto se na njemu dogada i Vojnici.ovog nefsa su skrtost, zavist, mrzn]a, zajedljivost, oholost, strast, slava, neprornisljenost, srdzba i slicne negativnostl, Uopce se ne obazire na ogranicenja i G!cevito se hvata za dvije stvari i njih se cvrsto a to su zelja i strast s jedne i egoizam i sebicnost s druge strane. Zelje su okrenute zadovoljavanlu osieca]t su uglavnom svedeni na mrfnju prema trodi na proste stvari. Egcizam je

sue ito se ima i dogada prlpisuje samo sebi:' Egotzarn je na stepenu neft-i emmare najveci ulog u igri koju covjekov nefs igra s niim. NiegOYcilje je prisvaian]e svih osobina i sifiua koji pripadaju samo rubu, prisvo]i i pripise tijelu. Na kraju dolazi trenutak da covjek pocinje umlsliati da je stvorio ne samo sebe, nego i ostale stvari u svojo] okoIini, da je postao vladar, Bgoizam se u pocetku Ispoljava kao tajni sirk, probrazava u [avnt sirko Neft-i emmare ne obazire se ni na kakva ogranicenja. Na ovo] mertebi, nefs, bez ogranlcenja I ustrucavan]a, ispunjava svaku svoju zelju. Covjek na ovo] mertebi, u svom unutrasnjern svijetu, ne osjeca grlzusavjesti. Licnost je pod upravorn emmare nefsa. Svi prozori kojima se dU5(1. otvara su zastrti i zatvorenl, Tielesni dvorac sprernan je za nefsoua nareden]a. Sarno ono sto nefs radi i misli, le to sto treba da se radi i misli, Ukoliko nesto zeU a ne moze da uradi, iii nesto zazeU a ne rnoze da dobije, sva blca su odgovorna zbog toga. Covjek koji dospiie u kandze nefsa, neka ne misli da se moze izbaviti sopstvenim trudorn. Za oslobaden]e osobe ko]a posjedu]e ovakay egoizarn potrebna je vJerska revolucqa, a ona opel. kao vodu, potrebuje rnursida ko]i je dosplo do merteba savrsenstva. Nakon sto se nade licern u lice sa lanci pucaju, tanki zidovt ko]e [e podigao emmare nefs bivalu potpuno unisteni njegovim pogledorn. Sve podlosti emmarea okoncavaju se, brisu, nestaju, pred duhovnorn

a.. \~nijese

svjetloscu koja izbiia iz mursidovih pogleda ... Od tog trenutka u egoizmu pocinje najstrasniji rat

Drugi stepen nefsa

Leuuame znaci, ona] koji je izgrden, koji je prekoren. Ova] sifat nefsa porninie se u Kur'an-i Kertmu,

'...1

Sf!

dusom

sebe

(El-Kijame, 75:2)

Nefsoua levvame merteba, medu mertebama cOlvjelK.o\'ogdurll<J''''+. vnog razvo]a, pokriva jedan vazan period. Kao sto je vee pri]e obiasnjeno, nifs je prozlvio revoluciju ptiH'korn prelaska sa emmare stepena na levvame stepen i dobio je tezak udarac. Na zidovima njegove tvrdave probijene su rupe, te je 'uzvisena saba' izlozena zracima duse. Nifs, slikovito receno, u [arku kojeg nije sunce-vidjelo, nitl vietar dotakao, u jednorn vlaznorn smetljistu hrani se hiliadarna glista, pocinje da se mrda pod vrelinorn ljetnog sunca. Licnost pocinje shvatati odvratnost ovog truhlog miesta, koje je smatrala najfzabranijim dvorcem na sviietu. Medutim, prljavstina koja je obiljezila sve njegove celije, ne moze niti ce se u tom trenu oslobO,dW i izbaciti Iz tijela, Na ovoj mertebi kretanje nefsa je jos uviiek prema Allahu, 'Sefri ilellab', Njegov svijet je svijet berzaha.Njegovo mjesto je srce, Niegovo stanje je Ijubav; a sastajaliSte tarikat. Njegovi sifati su osuda, rasudivanje, prigovor, skriveno licemjerje, zelja za slavom i slicne slabosti. Poneke karakteristike emmare nefsa, prisutne su i kod ovog nefsa. Sarno ovaj n¢ prepozna]e istlnu kao istinu, a zabludu kao zabludu. Nedzmedd-i Kubra (k.s.), [edan od tesaooufskih ucenjaka kaze,

'Neft-i stcoren na osnoou stparikoje naretluju lose. Kada je u suom balu, ne prihvata se osim sera. ()sjetiti sofetlosti upute, te U srcu, zooe se Neft-i Im/vt,fI'Fl.~
1}<n.flnIN'

U ovom periodu, nifs se od emmare meretebe razlikuje u cetir! bitne tacke, 1"Struktura koju skriva emmare nefs je na izviestan nacin struktura robota, a tijelo [e tilelo masine. Volja, razmisljanie i znanje su paralizirani, Netrpeljtvost privlaci paznju na upadlliv nacln. Ovakvo tijelo se

krece samo na dugme koje priticsce prst nefsa. I kod leouame nifsa postoji naklonost prerna losim djelirna i strasti. Sarno sto tljelc ovdje nije rnasina, nego je jedno svjesno i razumno bi-

ce. Ne moze raditi na dugrne.
2. Emmare nefs Cini 105a diela, bjezi od dobrog i to rnu [e poznato

kao nesto sto treba da se radio Radi toga u njegovom svijetu nerna rnjesta za pokajanie, borbu nefsa, teobu, obracajuci paznju na neke druge stvari, on ne slusa saviete. Sto se fiee leuuame nefsa, on iIi uopste nece upadati u nevol]e koje je. prije izabirao, Hi ce cinW losa djela, ali ce se od tog trenutka kajati. "', 3. Emmare nefs ne prizna]e bozanstvo iznad sebe. Sto se tice Ietniame nefsa, on se ne ustrucava priznati da iznad njega postoji bozanstvo i sila, Ali el-Havvas, jedan od velikih velija kaze, 'Nefs hojl bizmeti zelji i strasti, u stuari sam sebe obo-

zava.' 4. Emmare nifs ne zna sta je sumn]a.
Leuuame Nifs, neprestano uvjerenja. sumnja kada su u pitanju njegova

Ukoliko je potrebno rezimirati, levvame nefs je suprotno od emmare nefsa, skeptican je, priznaje uzviseniju silu od samog sebe, osuduje samog sebe i postupa odlucno.

Treci stepen nefsa
NEFS-I MUl_HLME Kao i kod emmare nefsa i leouame nefsa, kretanje ovog nefsa je prerna Allahu, s tom razlikorn sto je ovokretanje detaljnije nego prva dva. Odnosno, radi se 0 naprednijem stepenu. Svijet ovog nefsa je svijet duse, njegovi sf/ati su darezljivost, znanje, skromnost, poniznost, sabur, melanholija, plat i slicne osobine,

Leuuame nefs pocinje.postajati tezak put. Zbog vlastitih gresaka
optuzu]e samog sene, a ponekad sebi daje i bolne lekcije. U mozgu se svakog trenutka pojavliu]e neko pitanje, 'Hoce Ii se. oua] posao zavrsiti? Mozes Ii se podi6i- ispod oue teiine?' Ponekad se uvrte i ovakva pitanja, 'Da Ii seja to moida uzalud trudiml A aka lazu oru koji mi gouorei'

Nefs je u ovom perlodu pogodan za nadahnuce, Kur'an-i Kerim 0 nadahnutom n!!fiu kale, . 'Tako Mf.Sunca i svje#osti. r.jegove
7

insph::~.~tijJ~it:)·':

.>,,,

'

i Mjesecakad ga pratt ustomce. t dana kad ga ocituje, i nocl kada ga zakrlje, f neva, i Koji ga <!>U;wIlU'{j·, i Zemljei Onoga i duse t OnogaKoji je ";'YJ,"r~. p« je da st« zlo joj je a sta dobro je, uspjece ona} ko ]« ocisti, a izgubice ko je uprlja!'
(Es-Sems, 91:1-10) Iz ovoga se vldi da Allah vezu sa nefsom objasnjava nefsu njegodostojan njegove cisve mertebe. 'Iako nefs na ovom stepenu tote, njegove veze. Ponovo se vidi da levvame nefs u svietlosti informacija koje stice izvana, lz redova, iz i postepeno pocin]« da iz dubine, bez posredstva, prenosi peruke prerna ogledalu srca koje se prociScava. Sada nefs bjezi od loseg neku odvratnost, Uz osjeeal srece i zadovoljstva ski svoj prema dobru. To s jedne strane pocinje bivati njegov tabiat (obicaj). Beskrajno je povierenje Pe]gambera, (s.a.va.), Ovo su srcu dva hadisa,

~vo kretan]e nefsa je
Njegov svtjet je svijet
f.lU:,rC;tl'(;U.I·(~

odnosno Sejr-t mamjestc [e tajna, nje-

gOY hal je zadovoljstvo, njegovi

hvalnost, zadovoljstvo. Ova] stepen je u isto vrijeme i prva merteba zadovoljstva.

Cetvrti stepen nefsa
NEFS-J MllTYiEINNE Bmmare nifS nije poznavo tugu, ustrucavanje, uvredu. U njegovom rijecniku ntsu postojale suze. Bio je plod biiesa, mrZ~je, omalovazavania, napadanjasnucenja. Dusa koja se pocinje razviiatl, drugima priznavati pravo, suosjecati, pocinje sebe prihvatati kao jedan fragment ljudi, mad da je spremna za proljevan]e suza, Leuuame n¢je na izviestan nacin priprema za ovu mertebu. Ova sumo voce sazrilo je uz nadahnuce koje' je uzeto iz jednog provierenog srea, razvijene saviesti, puklo je i izbacilo vani ocekivanu mladicu. Emmare nifS koji je ispunien izvjestacerJm smijehom, postao je leuoame i prepoznao je izvjestaceni osmiieh, postao je mulbime i plakao je. A sada ce precl u istinski, besrnrtni osrnijeh. Odnosno, steel ce unutrasn]l mir. H~reti Nedzmeddin Kubra, (k.s.), ovako kale, 'Nels postaje mutmei1l11eeim se nuron« i stekne sposobnost
'Vrali se nu"n,,,,,

jasno je, da se n¢ u ovom periodu u potpunosti lzbavio od strasti i losih stvari. Medutim, treba lrnati na umu da postoje jOs neke stvari koje nefs treba napustiti i cdbaciti. Savladan je dio puta koji se nastavlja sa grubim ~V"U""""'H~. Merteba koji odano sprovode pravnu stranu viere, [este mutmeinne merteba. Covjek koji se nalazi na ovo] mertebi sprovodi sve bozije zapovjedi, a izbjegava sve zabrane. Postoje tii perioda mutmeinna. 1. Dostie! istinsko zadovoljstvo na nacin u kojem nema mjesta za najmanju sumnju, 2. U rubu (dusi), nastajan]e sigurnosti i otpornosti ko]a nece podrhtavati od straha i tuge,

3.ltminan (vlerujovan]e i shvatanje onega sto je tacna) koji se formira spominjanjern lrnena Uzvtsenog,

Mutmeinne nefs, drugim rijecirna znaci odluku da se stekne stvarna sloboda, oslobadanjem od laznih prohtjeva emmare nefsa, osuda levvame nefsa, i robovanja ovom svijetu.

Peti stepennefsa
NEFS-IRADH!E Na ovo] mertebi kretanje nefsa jekretan]e u Allahu, odnosno 'Sefr-i fillab'. Njegov svijet je lahut svijet. Tjelesno mjesto je tajna, a njegov hal je prva.rnerteba 'fena fillab', Ne postoji uarid ovog nefsa. Zato sto se uarid nalazi na rnjestu gdje su ljudski sifati. Sto se tice ove mertebe, to je merteba sa koje su uklonjeni ljudski sifati. Njegovi sifati su zubd (poboznost), iblas i riza (zadovoljstvo). Odnosno, to je drugi stepen zadovoljstva. Na ovoj mertebi nefs dospijeva do hakikata kojim je Allah zadovoljan. jedan ajet u Kur'an-i kerirnu ukazu]e na ovo, 'Vrati se Gospodaru suome zadovoijna ...' (El-Fedzr, 89:28)

Kretan]e nefsa na ovo] mertebi je 'kretanje od Allaha', odnosno 'sefr-i anillah', Sto znaci da se nefs, ostvarivsi svoje Ciscenje, ponovo poeinje vracati u stari svijet, medu narod, Njegov svijet je svijet sebadeta, odnosno ovozemaljski svijet. Njegovo rnjesto [e bafa, njegovo stanje [e zaprepascenie, a njegov varid jeserijat. Njegovi 'sifati su moralna ljepota, dobrota i ljubazno ophodenje . prerna ljudirna, bizmet, debar i lijep hal. Na ovoj mertebi nefs, se Hatukom ft Mabiukom, Onim Koji stvara i ona] koji je stvoren se spajaju,

'1

Ostvarilo se najsavrseniie zadovoljstvo 'Allahovo zadovolistvo roborn', rnanifestirala se objava, 'Vrati se Gospodaru soome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan'. (El- Fedzr, 89:28) pogledu rob biva u batinu sa narodorn-a u zabiru sa Hakhom. Nestalo je postovanje prema hvalisanju i slavi.
U ovom

Sedmi stepen nefsa
/

NEFS-I KAMlLE (SAFqJ/!) Kretanje n¢a na ovoj mertebi jeste 'kretanje sa Allahom', to jest 'sejr-i billah', Svijet ovogrufsa jeste jedinstvo u mnostvu, mnostvo u jedinstvu. Njegovo mjesto je Ahfa koje je najnaprednija tacka covjekove

vjecne suprotne strane,

Cetiri velika
TARIKA'F.I HALVETlJIE TARlKAT-I KADERlHE TilRlKAT-1 NAKSlBENDl]JE TARIKAT-I PJFA'lJIE U ovom diielu date su kratke i opce vna tarikata. o ova ceun gla-

Orner
lUL<UH-',

odrastavsi napussvog amide Ahi

tto je Muhammed

rnjesto i otisao

Halveti]a koji je .zivio u Harizmu. Posto je vecinu svog zivota proveo u hal-

uetu, dobio je
svog amide 1317. godine po postao [e pir Halvetijskog ,rU'1t>tun Nakon toga Ebu Abdillah je to u okolini 'Iabriza, potom izvjesno Poslije iTF;''''''''''''

. Na dan preseljenja (a.s.), (717. po hidiri) otisavsi u Huj,

je, prerna jednom kazivanju, preselio 1349. godine po Miladi (750. po hidZrl), a prema drugom 1397.-98. po Miladi (odnosno 800. po hidiri). Hazreti Sejjid Iahja Sirvani (k.s.) srnatra se drugim piromHalvetijje tarikata. Pripovjeda se da je zahvaljuci njemu ovaj tankat dozivio na]ved napredak i da se prosirio u sve islarnske zemlje. KodHaivetijje tarikata formirana su cetir! glavna ogranka, koja su predstavljala pocetak za kasniji nastanak i sirenje oko 40 ogranaka ovog tarikata. Ova cetiri glavna ogranka su, Rusetll.ijje ogranak, Vezan je za Ornera Rusenija koji je poznat kao Sejh Dede. Ova; eat (osoba) preselio je 1486.-7. godine po Miladi (892. po hidiri). Dzernallije Vezan je za Mehmed Hamiduddini'l Dzernalila, Hi za Hazreti Celebi Halife Dzernaleddin Efendiju. Preselio je 1494. Hi 1506. godlne po Miladi (900 ili 912 po biddri). Vezan je za hazreti Ahmeda Semseddin ibn Isa el-Marrnavi]a (k.s). Preselio je u Manisi 1504. godine po Miladl (910. po hidiri). Sernswe vezan je za hazreti Sejha SemseddinAhmed Zilevija (k.s), Preselio je 1597.-98. godine po Miladi (1006. pohidiri). iz u djelu ko]e se zove Semeratu'l Fuad kaze, 'Slouo Hod rijeCi Halvetijje, znaci da sue drugo osim Altreba izbaciti iz srca, L slast zikra, slouo V zastita zahira i batina i uzdisaj iivota, T opreznost, slouo J nasuprot teiine labkoca, slooo H sjedocenje,'

vird
Dolie su nabrojani ajeti j e tarikata, treba ave formiraju osnov zikra kod Halvetijucit! 1J vidu dersa:

Osmi ajet sure et-Iahrim, od osamnaestog do dvadesetcetvrtog sure el-Hasr, od dvadesetsedmog do dvadesetdevetog ajeta sure

el-Feth, zatim sura el-Fatiha, afet el-kursi, odnosno ~??.. 'HSkcg.~I.~' Bekare, te Amene-r-Resulu, zatim 285 i 286 ajetsure 128 i 129 ajet sure et-Tevbe. Nakon ucenja dijelova Kur'an-i Kerima, ders se nastavlia na sliede-

ci nacin,

Prvo se vrsi 'Rabita Seri/a'. U rabiti murid pred ocirna zamisli Iik sejha. Sejhov ltk ozivljava u svojim mislima do petnaestak rninuta, Negira vlastito postojan]e i utapa se u sejhovo postojan]e, Na ta] nacin mursid i murid postaju jedna dusa, Dok je U ovom staniu osjecanja i mastanja u muridouo srce pocinje da se sliva/ejz. U tom trenutku prelazi se na dio dersa koji se zove 'tevbe i istigfar', a koji glasi

'Estagfirollah, estagfirollah, estagfirullah 'et-aztmet ke1'lmellezi la ilahe illahu elhajjel-kajjume oe etub» ilejh.'
Nakon sto se donese istigfar, saNk odmah nastavlia sa zikrenjem 'Bstagfirullab' 101 put. Nakon toga ders se nastavlja sljedecim redom,

'Bismillahirrahtnmlirrahlm. Innallabe oe meiasnetem« jusallune alen nebijJi ja ejjuhellezine amenu selli:mu teslima. AllalJU:mme salll ala .'i:tP!lfff1lil1-lfl'fl ~1uJj'a1J~m,ea
Nakon toga donese se 'Salauat-i Serif' 10 1 put. Poslije toga prouce se sure Iblas 3 'puta, [edna i ucini dova, Dova se poklanja dusama Pejgarnbera (s.a.va.), svihpejgambera, posebno pireua Halvetijje tarikata, Hazreti Pira Sa'bani Velija (k.s), kao i dusarna svih mu'mina. Nakon sto se prouci,
'Fale:m ilahe

sueua». l'1rU/;),anl;m.e,rlun

l'eS'uU~'ltaj",',

zikr se nastavlja ponavlianjem 101 put 'lselime-i tecbida', odnosno 'la i/ahe illellah'. Poslue 'kelime-i teobida' uci se, 'La llahe illellalml
metunu na,f,f,NJ''l1t1.~Ut'tl1-,

oe sei. lim ala esrefi ue efdaU nuri dzetniil enoua« . salihin,. Velhanulu lillahi rabbil ate'mt;n, e,t-;rlrtll,~U.
nakoncega se otvore oCi.Ucenjem Fatihe ders se privodi kraju.

Dnevni vird mote se uciti od jacije do ikindije namaza, prije namaza i poslije namaza, ali najpodesnije i najkorisni]e je uciti prije sabah narnaza.

Halvetijje tarikatski zikr
tarihata, oslanja se na dzehri (glasni) zikr, Autor djela Tomar-i Turuh-u Alijje, Mustafa Sadik Vidzdani, dao je sljedece inforrnacije 0 Halvetijje tarikatu, 'Prerna istrazivanjima Haivetijje tarikatski fejz koji je podigao oko cetrdeset osnivaca ogranaka, ostavio je islamskorn svijetu mnogo Ijudi od pera i sultanskih uspomena, a ponajvise iz razloga sto se na njegovom celu nalazio Hazreti Sejjid jahja-i Sirvanl, (k.s.), koji je bio castan i postovan, i koji je dostigao visok stepen obrazovanja u ovosvietskim naukama, 'Vird-i Settar', je po njernu i dobio ime 'Vird-jiJahja'.' Haririzade Kernalettin Efendiia, u poznatom djelu po imenu Tibjanu'l-vesail, osnov Haloetijfskogtarihata opisuje kao javni i tajn! 'helime-i teubid' sa sedam poznatlh Imena, koji se zikri na svakorn miestu, preciscava srce od zla i trudi se na putu borbe za dosezanje . cilia. Rijeci ko]e su poznate kao sedam imena i kao osnov kod Sabanijje ogranka su, La itahe ilallah
Zikr ko]i se uzima kao osnova kodHalvetijje

Hu
Kajjum

Hakk
Kahhar

"ajj
Allah.

Ova mubaree Irnena Halvetijje zikre kolektivno i dzehri (glasno), I u zikru ko]i ucenici (rrturidi) cine samostalno, ova osnova je ista. Zikr je sci, sustina ibadeta. Koliko god da se Allah, Ilzviseni, spominje Njegovim lijepim menirna, svako ko Ga spominie stice korist. Pored toga sto je iskazivan]e poslusnosti i vjernosti pri izvrsavanju

izdatih naredenja osnov za postizanie muridouog cilja, treba obratiti paznju da se mursidova naredenia niposto ne mjenjaju.

Prema dva veoma vazna Halvetijjska lzvora Tomari Turuku-i Alijje, u vrijeme hazreti Sejjld jahja-i (k.s.), zikr je izgledao ovako, Salik sjedeci na koljenirna okrenut licern prerna kibli, nakon sto sa jednim snaznim, odlucnim, iskrenim i vjernim nijjetom izbaci lz svog srca i rnisli sve sto je ovodunjalucko (dakle, sve osim Allaha, Uzvisenog), razmisljajuci velicini Uzvisenog, glavu prerna desnorn ramenu odmah nakon 'La ilabe', okrece glavu prema li[evom ramenu i dok okrece u pravcu srca lzgovara , i na isti nacin, odredeni broju ponavljanja, nastavlja sazikrom. U tom vrerne-

°

nu bilo je odredeno da se uCi 33 Hi 165

'La ilabe Nakon sto se prouci odredeni illallab', ovo Ime se sa jezika (od od izvjestacenosH i Spustan]e pornenutog Imena u srce srce je obasjano nusrce neprekidno nastavljazikriti. U tom rom 'kelime-i teubida'. Obasjanom srcu pornenutim redosliedom, [edno po na u srcu se vidi pojedinacno svaki nur cart i boje, koji ozivljava. Vrlo je Imena prerna zadanorn bro]u i na objasnjenl nacin. Nakon sto se ova Imena, obasjavajuci srca smjeste u njih, bilo kakvi poslovi se vrse tijelorn ne mogu osjecao on to Hi ne, nasomesti srcani zikr. Salikovo srce, tavlja zikriti . . Zikrenje ovih sedam imena je hazreti Orner ti, (k.s.), i ko]e je nastavljeno poslije kasni]e je hazreti Sejh Orner Rusenl (k.s.) , ogranka koji 5e razvio u ovog broj osnovnih Imena zikra na r<WHV:''''''''
UH··UUUH.

Prerna objasnjenju aurora (k.s.), za kojizikri sa go kasnije, kod Demirdas!iie i kao novi, posehni ogranci va u toku 'sejr-i \·Uic1.lf2fl.

Dvanaest lmena koji sacinjavaju osnov zikra su sliedeca, La ilahe illellah Allah Kahhar Hu Hajj Fettah Samed C', Kajjuull Vahid

U brosuri Sejh Redzeba Sivasi]a nalaze se sljedece informaci]e vezane za ow temu, 'Dvanaest lmena koja se uce nazikru kodRusenijje tarihata su, La illell£lb Hu Hakk Basil'

Glavni i sporedni ogranci koji su se kasnije pojavili, a koji su se razvili iz Halvetijskog prernda su u osnovi jako slicnt [edni drugima, posjeduju izviesne izrnjene u prtmjeni zikra, i zeta, a i u sistemu odgoja pojavile su se neke prornjene, Bro] gore po- . rnenutih Imena, koji se kod nekih halvetijjskih pireua postepeno se smanjuie, kod nekih poveca, dati su povoda za neke promjene u domenu osnovnih i odgoja.

Dvanaest 'Bsma-ul Husna', '.AJiahovihLijepih Imena', koja su temel] zikra po hazreti Orner Ruseniju, kasnije je veliki velija Hazreti Nureddin-i Dzerahi, (k,s.), prosirio na 28. 'Ia mubarek imena su,

Hajj Pojedina Imena, odnosno pomocna Irnena u sljedeca irnena, su u stvari Li-

jepa Irnena AHaha, Uzvisenog, koja se .nalaze u 'Bsma-ul Husna'. To su

Ja Viehbab Ja Fettab . Ja Vabitl Ja samed Ja Allm
Tabdilat Imena sljedecim redorn,

Ja Kadir fa J(avi fa Dzelil Ja Dzemil fa Dzami Ja Halik ia Vedud
Tasarrufat Imena slledectrn redom,

Ja Kerim, ia rlllah fa Basir; Ja Allah ia Az,iz,ia Allah Ja Muiz,ia Allah fa Cani,Ja Allah Ja Mugni,ia Allah Ja Latif,Ja Allah
jedan murid ko]i je upotpunio 'sefr-i suluh', prema gore navedenom usulu i Imenima koja se upotrebljavaju, moze nastaviti zikr jednim iii cetin Imena ko]a su bliska jednadrugima od 'Esma-ul Husna'. Ona su odvojeno odredena za sedam dana u.sedrnict. Irnena koja su utvrdena za sedarn dana u jednoj sedrnici su sliedeca, Lijepa Imena koja se zikre nedjelicm su,

fa

La ilahe cueuan }aAllah JaKerim,ja

Lijepa imena koja se zikre ponedjeljkorn,

Ja Allah Ja Kavi,ja Allah

fa Fettah,ja Allah Ja Basil,

Lijepa imena koja se zikre utorkorn,

Ja flu,}a Allah Dielil, ja Allah

jaAllab Ja fa Aziz,

Lijepa imena koja se zikre srijedorn, fa Hakk, fa Allah fa Diemil, ja Allah fa Ahad, ja Allah fa Muiz, ja Allah

Lijepa lmena koja se zikre cetvrtkorn,'" fa Hajj, ja Allah fa Hadi, ja Allah fa Samea, ja Allah fa Gani, ja Allah

Liiepa imena koja se zikre petkorn, fa KajJum, ja Allah fa AlIm, ja Allah fa Malik, fa Allah fa Mugni, fa Allah

Lijepa imena koja se zikre subotom, fa Kahhar, ja Altah fa Vedud, ja Allah fa Azim, ja Allah fa Latif, ja Allah

Silsila Halvetijje tarikata prema Sabanijje
Hazreti Allah (dB); Dzebrail (a.s.): Hazreti Muhammed Mustafa (s.a.va.): Hazreti Ali (k.v); Hazreti Hasan i Hazreti Husein (r.a.); Hasan el-Basri (r,a); Kumejl ibn Zejjad (k.s.); Habibi Adzemi (k.s.); Davud-u Tai (k.s.); Marufel el-Kerhi (k.s); Sirri (Sen) es-Sekati (k.s); Dzunejd-i el-Bagdadi (k.s); Mimsad ed-Dinaveri (k.s.); Muhammed Danburi (k.s); Muhammed el-Bekri (k.s); Vedzihudin el-Kadi (k.s.): Orner elBekri (k.s.); Abdlnnedzib es-Suhreverdi (ks.); Kutbudin el-Ebheri (k.s.); Ruknuddin Muhammed en-Nedzari (k.s.); Sihabuddin Muharnmedu't-Iebrizi (k.s); Es-Sejh es-Sejjid Dzernaluddini Sirazi (k.s.): EsSejh Ibrahim Zahid Gejlani (k.s.); Sejh Saduddini Fergani (k.s.); Sejh Kertmuddin Ebu Muhammed Ibnun - Nur el-Halveti (ks.); Sejh Ebu

Abdullah Siradzuddin

Orner ibn Ekmeluddtn

el-Gejlani e!",!\h(l~li~j:tf'~I~\i •••,•.• ' , .•> ••.• <

Yeti (k.s.); Sejh Ahi Emre el-Halveti (k.s.); Sejh Hadzi lZz(:;(1d.!nel"Ha1Yle8· ti (k.s.); Sadreddin el-Hijevi (k.s.); Pir Sani (Drugi pir) Sejjid jahja Sir-

vant (k.s.); Sejh Pir Muhammed Brztndzani (k.s.); Sejh Dzernaluddin Halveti (k.s); Sejh Hajreddini Tokadi (k.s.); Sejh Saban-i Veli (k.s.); Sejh Osman Efendija (k.s.); Sejh Hajruddin (k.s.); Sejh Abdulbaki Efendija (ks.);Sejh Muhjiddin (k.s.); Sejh Orner-ul Fuadi (k.s.); Corumlu Sejh Ismail Kudsi (k.s.); Corumlu Mustafa Celeb! (k.s.); Alaeddin Karabas Vell (k.s.); Nasuhi Sejjld Mauhammed Uskudari (k.s); Abdullah er-Rusdi (k.s.); Zarali Hadzl Muhammed Efendija (k.s.); Cerkesli Pir Sani Hadzi Mustafa (k.s); AnkaraliTiritzade Hadzi Husein (k.s.); jozgatli Ahmed (ks.); Aziz Husein Efendi]a (el-Kesabl) (k.s.); Muhammed b. Hajdar Baba (k.s.). Osirn Hajdar Babe, postoje jos dvojica baiifa Aziz Efendije (k.s.), koji su sjedili na mjestu. To su, SarHli Hadzi Hafiz Efendija, (k.s.); Mursel Efendija, (k.s). jedan od halifa Hajdar Babe, (k.s.), koii zauzima pedeseto mjesto uzvisene silsile, a koji je sjedio na Mehrned Emin Sebinkarahisari. Hazreti Kasim Baba, (k,s), koji je otvorio priliku za pisanje ovodanas ga djela, je balifa Ova] mubarekfejz lanac (silsila), Corurnlu Mustafa Celebije (k.s.), koji zauzirna 47 mjesto, razvio se kao drugi ogranak i ovako nastavio,

i Velijine tekije, preselio [e 1942. godine i ukopan je u mezarju Gumu-

siudZe. Neka je radost i milost na njegovu dusu.
I neka je dug zivot onima koji nastavljaju da uzimajuf!!iz iz istog

izvora,

TARlI<AT-I KADERIJJE
Kaderijje tarikat, jedan od lstinskih tari- .
kata dobio je ime po velikom piru, hazreti Abdulkadir Gejlaniju; (k.s.). Puno tme Hazreti Abdulkadir Gejlanija je Muhiddin Ebu Muhammed ibn Ebi Salih. Postao je poznat po imenu 'Gaos-i Azam'. Roden je 1077. godine po Miladi (Hi 470. po hidiri) u Iranu, u kasabl Gilan, Kao mlad otisao je na skolovanje u Bagdad.Fikh (serilatsko pravo) ucio je kod Kadi]« Ebu Said Mahzumiia, a badis-i seri.:f od Ebu bekir ibn El-Muzaffera i drugih poznatih poznavaoca hadisa, Ufikhu bio je sljedbenjkHanbeli mezbeba.

Nakon toga, ucio je knjizevnost od Ebu Zekerijja et-Iebrizlja, Po zavrsetku ovog vida obrazovanja, [edno vrijerne zivio je u Bagdadu, gdje je drzao govore j davao saviete, nakon cega se povukao u halvet i poceo Zivjet! asketskim zivotom. Poslije toga pocin]u niegova putovan]a na kojirna se borio protiv svoga nefsa, a boravkom u pustinji na svo] put uveo [e subd (poboznost) i ibadet, i nalazeci se u sobbetima Sa Sejh Ahmed Debbasorn od niega prirnio tarikat. Godine 1134. (528. po hidiri), u isto vrijeme je drzao nastavu u Ebu Sadovo] Medresi, i pisao knjige 0 pravilimafikha i tesaooufu. Na ahiret je preselio u Bagdadu 1166. godine po Milad], (561. po hidiri). Njegovo turbe se nalazi u Bagdadu.

ogranak ogranak

II III

Jaftjje ogranak e Hamadijje ogral1ak Hindijje ogranak

@

Lltf.r.l:l;l:l:1]f:,~.

Zikirske dove kod Kaderijje tarikata
Muridu koji pristupa tarikatu zikirske dove sejh uCi na sljedeci nacin, Najprije sejh prouci 3 put a sum Patiba. Nakon toga uci 'mubajja afet', (sura El-Feth, 10). Na kraju 3 puta kaze 'Estagfirullah elazim ue etubu ilejh'.

'ja izgovaram sebadet Allabu, Njegovim melecima, Njegovlm pejgamberima. Na svaki naiin eu se truditi da slijedim Allaboua I Resulullahova naredenfa, ida ibadetlm Hakku uzdrzavatljem od njegovlh Potpuno tferufem da je u okviru mojih mogucnosti najveea duznost hizmet siromasnim i nesretnim. Neka fe bazrett llt'atUR,'atlr'lri Gejlani nas sejh i na dunjaluku I na abiretu. Uzviseni Allah je svjedok naseg postovanja.'
Malo poslije sejh pocinje dove i kaze,

'Ruka je ruka naseg sejha. Osoba l~ojatreba biti vas je Sefid Sejh Muhidddin Abdulkadir Gilani (k .. .). s So,Ahidom, Allabom i Resuiullabom'
flirt_,1ft"!'t'

U tom trenutku se murid spusta na koljenja i zatvara oci, Dok sejh tri puta ponavija 'lselime-i teobid', murid ga prati. Poslije se donose makaze i sijece se kosa sa muridouog cela. Ova] obica], kao i neW drugi u drugim tarikatima ima iskljuCivo .simbolicno znacen]e, rime se, u stvari, pokazuje prekid muridoue veze izrnedu njegovoga srca I ovog dunjaluka. Potorn se sejh, murid, kao i svi prisutni okrecu prema kihti i svi zajedno donose tekbir 3 puta. Sejh podnje ciniti douu. Nakon dove donose se salauati na Hazreti Pejgambera, Onda se proud Patiba dusi Pejgambera, (s.a.va.), svirn pejgamberima, (a.s,),ashabima, (r.a.), bivslm velijama, (k,s.), hazreti Abdukkadir Geilaniju, (k.s.). i tarikatskim velikodostojntcima.

Silsila Kaderijje tarikata koja se proteie
do danasnjeg dana
Tarikatska silsiia, pocevs! od Resulullaha, Abdulkadir Cejlanija izgleda ovako,
Hazreti Muhammed Mustafa, (s.a.va.); Hazreti Alijj-ul Murteza Till (k.s.); el-Bagdadi (s.a.va.), pa do hazreti

(r.a.); Hazreti Husein (k.s); Hasan Basri (k.s.); Zejn-el Abidin (r.a.); Habibul AdZemi (k,s); Muhammed (r.a.); Ma'rufu Bakir (r.a.); Sejh Davud-u Dzafer-i Sadik (r.a.); Maruf el-Kerhi (k.s.); Musa Kazim (r.a.); Ali Riza Kerhi (k.s.); Serijj-us Sekati (k.s.); Dzunejd

(k.s.); Ebubekir SibH (k.s.); Abdul Azizet-Temirni (k.s.); Ebu Peredz jusuf et-Tarsusi (k.s.); Ebul Hasan Alijjubnu Muhammed ibn jusuf el-Kuresi (k.s.); Ebu Said el-Mahzumi (k.s.); Abdulkadir Gejlani (k.s.) koji su se ra-

Kasnije se ova silsila nastavila sirtti u deset ogranaka

zvili, a neki od njih su dosegli i do danasniih dana. Mi srno, uztmaluci kao osnovu Esrifrjfe ogranak, pronasli da je zabiljezena silsila koja je
nastavljena slijedorn hazreti Adurahman Tirsija (k.s), I protegla se sve do je u mehazreti Sejh Ahmed Zijaeddin Efendije (k.s.). Ova] zat (osoba) preselilo je u Bursi 1324. godlne po Miladi, (1906. po hidzrf), i ukopan zarju Ejub Efendijine tekije u Setbasindu.

Es-Sejjid Semsuddin
samuddin Huzarnuddin

ibn Hazreti Abdulkadir (k.s.), Sejh Sejjid Hu(k.s.), Sejh Sejjid Ahrned Sihabuddin ibn (k.s.), Sejh Sej-

Sefikibn Semsuddin

(k,s.), Sejh Sejjid Alauddin ibn Sihabuddin

jid Husein el-Harnavi ibn Sihabuddin (k.s.) Pir Sani Sejh Esrefzade Sejjid Abdullah er-Rumi (k.s.); Sejh Abdurrahim Tirsi (ks.); ja (ks.); Sejh Muslihuddin Efendija (k.s.); Sejh Hamdi Efendi-

Sejh Hamdi Sani Efendija (k.s.); Esref Sani Efendija (k.s.); Sejh Abdullah Efendija (ks.);Sejh Salih
Sejh Lutfullah Efendija (k.s.): Sejh Ahmed Efendi]a (ks.);Sejh (k.s.); SejhAbdulkadir Sejh Serefuddjn Bfendija (k.s); Sejh muhiddin Efendija (k.s.);

Sejh Siiri Ali Efendiia (ks.);

Efendija (k,s.); Izzeddm efendiia (k.s.); Sejh Abdullah Efendija (k.s.); Sejh Avnullah Efendija (k.s.); Sejh Fahredin efendija

(ks); Sejh Fahreddin Efendija (k.s.); Sejh Ahmed ""-·~"''''Ef~j}(:(jl~:.v···•· .•.•·\ . •• (k.s.); Sejh Mehmed Fahreddin Efendija (ks.);Sejh NaffzEfendija Sejh Ahmed Zijaedin Efendija (k.s).

Neka Allah, Uzviseni, bude duhovna zastita svih ovih osoba i neka
na ahiretu steknu Njegov sifa 'at.

T'ARlKAT=INAKSIBENDIJJE
Pir tarikata, hazreti
Behauddin Muhammed ibn Muhammed elBuhari, (k.s.), roden je 1318. godine po Miladi (718. po u selu Kasr-i Anfan, (ime ovog sela u 'koliievka arifa, znalara), koje se u Buhare, Kao trogodisnji diecak, duhovno je usvoien od Hodze Muhammeda Babe Simas a (Semrnasi) koji je dosao u selo Kasr-iArifan. U odrastanja tesavvu.fski odgo] prepustio [e hazreti Sejjid Emiru (k.s.), koji se u to vrijeme nalazio uz nlega. Istaknuto je da je kod hazreti Bahauddina Imao duhovni raursid hazreti Sejjid Abdul pravo, navodi se da je, za razliku davajuci se hazreti Abduk Halik zikru. Ovakvo ponasanje hazreti HC1!":unu.:,,, govaran]e hazreti Sejjid Emir Sejjid Emir Kulal, u svakorn pogledu "<'1"''''''''70':''' bendija i ova] (postupak) je toplo prihvatio. Hazreti Bahauddin NakSibendi, (ks.), je sedam godina sohbetio sa Mevlana Arifom, a dvanaest sa Halil Atorn. Dva je obavio hadidi, a

prilikom drugog odlaska pratio je Hodzu Muhamed Parsu. U povratku je
svratio u NiSabur i Herat, i tame Hazreti Bahauddin Naksibendi je cega se ponovo vratio u poznatih sf.!jh(),!Ja. u Men'll,

Naosnovll testamenta hazreti Sejjlda Emir Kulala, nakon njegovog preseljenja postaje njegov nasljednik Godine 1389. godine po Milad] (791. po hidzri) preselio je sa ovog prolaznog svijeta, ukopan je u Kasr-i Arifanu, mjestu gdje je i roden, Dan prije svog preseljenja hazreti Bahauddin Naksibendi je svojim muridima ostavio vasijet (oporuku) da slijede hazretiMuhammeda Parsu jednog od svojih balifa. Iza niega je ostala pjesma po imenu 'Hafatname' i djelo vufo'Delilu'l-.ASikun'.
0

tesau-

Ogralfci lVa/~Sl{JeJ'la"lSI<:OJ! tarikata su, ~ Ahrarfjje ~ Nadiije ~ Kasanljje ~ Muradfjje ~ MazbaHjje ~ Nurljje ~ Dzamljje ~ Mudzedididijje ~ litJUtt.ftfi'e

Zikr Naksibendijskog tarikata
prije pocetka zikra trudi se ocistiti svoje tijelo i srce od svih zabrana poput pokoravanja zeljama, strasti i pohlepi, naklonosti prema ovom dunjaluku, sto znacinastoji drzat! srce pod kontrolorn, usmjeritt paznju na [ednu stvar, odnosno pripremiti se zazikr. Murid, ukollko postoji potreba prvo naklanja propusteni namaz, ako ne onda klanja narnaz 'zaboala abdestu'. Nakon dove ponovo pocinje teoba i istigfar. Iza teobe zavrsavaju se druge odredene dove. Dnevni oird se otprilike ovako nastavlja, 3 puta 1!(<i:~:0'f§Ht1i'1J.UfflH

3 puta 'La ina kraju 1 put 'frft.thaliltiilflee;iur 3
ala

lres,:UUtllt.ibSltUltflul

Uei se Ajet-ul Kursi, sure 'Elem nesrah leke', 'Keuser', 'Iza diae', 3 puta 'Ihlas'.
Nakon toga, 'Tefekkur-i meut', razmislja tl na pitanja nakon spustanja se kako ce se odgovoriu kabur, duboko se razrnisl]a u kakvom

ce se

stanju nalaziti u kaburu do mabsera. Murid nakon toga pocinje Kao sto se moze mjenjati muridou uird i nafile ibadet koji se

'Lafza-i Dzelal'.

vrsi

svaki dan i u odredenirn
rna stanju rnurida.

mjesecirna,

mogu se odrediti i razlicitosti pre-

Na primjer, posllje sabah narnaza prouciti sure '[asin', klanjati dva a potorn dva rekata 'Istibare Namaza', na krauciti suru "Iebareke', iza ikindijskog namaza uciti'Amme', poslije aksam namaza klaniati 'Evvabin Namaz', uciti Kur'an sve do jacije, u drugoj trecini noel klanjati 'Tehedidiud Namaz' ... Nafila se nastavlja postom i drugirn korisnim bismetom. rekata 'Israle Namaza', namaza [u podne

Rabita kod Naksibendijskog tarikata
Rabita je sredstvo koje se spominje medu osnovnim nacelima svih tarikata, mada se kodNakSibendijja rabit« pridaje veca vaznost nego u ostalirn. Da hi murid nastavio duhovni put 'sefr-i suluk', smatra se, neophodnim je njegov sobbet sa jednim potpunimmurSidorn. Murid ce tako, iskreno, srcem, cineCi sobbete sa sf!/hom, pronaci mogucnost da ide putem kojim zeli.Kao sto se ne moze postati alim bez ucenja, putnik bez putovanja, ne maze se ni postatt murid bez sobbeta. Muridova korist od ovih sobbeta povezana je sa odnosom prerna njegovom sejhu. Ova] odnos se brze ostvaru]e sa rabitom.
Rabita

le, kao sto smo vee rekli, vezanie srcem za jednog potpunog

sf!/ha koji je dostigao stepen 'subuda', Drugim rijecima, vezati srce za jednod potpunog sefba koji je dostigao stepen posmatrao]a stvarnog postojanja sifata zata Allaha, Uzvisenog, bilo u njegovom prisustvu Hi na nekom drugom rnjestu, treba imati na umu njegov karakter ba; on rabitom obezbiedu]e i njegov lik,

Rabita je korisna onda kada se murid ne nalazi u blizini svoga sf!/dobivanje koristi od njega i uzirnanjeftjza.

irna u vidu s£jhovo stanje i njegove osobine, ornogucava sebi da s£jhove osoblne polako prelaze na njega. To se naziva 'fenafiJ-sejh'. To je sredstvo koje murida polahko dovodi do 'fenafir-Resut i 'fena fi-Allab'. Hazreti Mevlana Halid Bagdadi, (k.s.) , rekao je da se rabitom rnoze uzeti.fejz od mursida koji je preselio. U ovakvirn siruacijama, nakon prihlizavan]a kaburu i nazivanja selama, stojecikraj donjeg kraju kabura, pored mejitouib nogu, prouctvst [ednu Patibu, [edanaest Iblasa i jednu Ajet-ul Kursiju, te poklanjajuci seuape od ucenja mejtovom rubanijetu i naklonoscu prema njegovoj duhovnosti rnoguce je ostvariti tako nesto . . Vee smo naznacili da je uslov postizanja stepena 'Pena .fi-Allah' vrsenjerabite sa sejhom. U protivnom, ne treba zaboraviti da je vrsenje rabite povod za spletkarenje. Stoga, rabita je nacin vaspitanja. Pojavila se kao rezultat primjene razlicitih pravila i fermi koje postoje u tarihatima i u potpunosti se oslanja na iskustvo,

Muriel koji slijedi rabitu, zbog toga sto u svakom trenutku

Hatme-i Hadzegan kod Naksibendijia
Zikr ko]i kolektivno obavljaju pripadnici NakSibendijskog tarikata naziva seHatme-i Hadiegan: Ova] nacinzikra sastoji se iz dva dijela, 'Kebir' i 'Sagir', i drukciji [e nego kod drugih tarikata, a obavlja se samo medu pripadnicima Naksibendijskog tarihata. Ukoliko se u zikir halki nalazi viSe od deset murida batma nosi naziv 'Hatme-i Hadiegan-i Kebir', a u slucaju da je manje od deset murida naziva se 'Hatme-i Hadsegan-: Sagir'. Postoje dvije razltke izrnedu sagira i kebira. U prvo] treba izostaviti suru 'Elem Nesrab ieke' koja se uci 79 puta, a sto se tice druge umjesto 1001 'Iblasa' treba uciti 500 puta 'fa Bakij entel Bakij'. Zikr se obavlia na sljedeci nacin, Pripadnici ovog tarikata sjede u halki na kolienirna na nekorn 510bodnorn i praznom mjestu, jedan od 'niih zatvara vrata, Prozori se prekrivaju da niko ne hi mogao vidjeti iz vana,

jedna osoba koja dobro pozn::i.jeqdahe tarikata, vodi balku, Zamracuje se rniesto gdje se obavlja

Oni koji se nalaze u ballsi, drze zatvorent~()i2i

Treba irnati spremno stotinu iz dzema'ata veliko karnenje komada dijeli dzema'atu. Ukoliko deset osoba, od sto kamenova na [ednake dijelove. Ostali se nalaze lspred osobe koja vodi zikr. Osoba koja vodi

se intenzitet svjetla). zavrsetka zikra. velikih kamena, Neko

'Estagfirullah, lu'O:r£n'1L Rabbul Arsi! azim oe

el-

sest osoba sa njegove desne strane, tiba. Potorn se pocinju uciti salaoati. U ci kamenje u rukarna donosi satatrate.

Nakon sto se zavrse salavati, prouet Posliie toga, murid koji je dijelio ""1"'-'<>1"""
preda 21 karnen ko]] je odvojio, ostatax ostali ponovo prenose kamenje Nakon sto se stotinu Ukoliko je u diema'atu prisutno 'Hatme-i hadzegani sagir'. Osoba koja Uhe isalauata, pet-puta ponavlja 'fa menje koje drzi u rukama, prebacuje u kod 'Hatme-i. hadzegan-i kebir' uei sedamFatiha

uat-i serf/a.
Osoba kola uef spokojno i minjatl NakSi silsilu, a diema'at,

skog velikana, nastoji zatrazltt pomoc Posli]e dove se kratko asere-s
Hadiegan'.

da se 'Hatme-i badiegan' vrst svakim danorn pO$lije ikilldijel"tamaza, a ukoliko nlje rnoguce preporucuje se makar dvaputasedmicno. Da bi se na nekom mjestu izvrsila 'Hatme-i badiegan' nije potrebrtotraZiti izun od s€jha. Dovoljno je da posto]i osoba koja moze da obavi ovaj zikr i muridi koji ce prisustvovati halki. Zelj~ iskazana medu mu-

Smatra se

ridima, dovoljan je razlog za nieno sprovodenie.

Silsila Naksibendijskog tarikata
Prvi ogranak,
Imam Ali, (kv); Imam Husein, (r.a.); Imam Zejnel Abidin, (r.a.); Imam Muhammed Bakir; (r,a). Drugi ogranak, Hazreti Ebu Bekir (r.a.); Selman Farisi (r.a.); Oba ogranka se spajaju kod Imama Dzafer Sadika (r.a.); Ebu jezid Bistaml (ks.); Ebu Hasan Harkani (ks.).

'Irect ogranak,
Imam Ali (r.a, i k.v); Basri (r.a.); Habibi-i Adzemi (k.s.); Davudu Tal (k.s.); Ma'rufi Kerhi (k.s); Serijj-i (SUn) Sakati (k.s.): Dzunejd! Bagdad! (k.s.); Rudbari (k.s.); Ebu Ali Katib (k.s.); Ebu Osman Magribi (k.s.); Ebu Kasim Gurkani (k.s). Oba ogranka se spajaju kod Ebu Ali Feramedi (k.s.) se ovako nastavl]a, Ebu Ali Ferarnedi (k.s.); jusuf Harnedani (k,s); AbdulhaHk Gudzduvani (k.s.); Hodza Rivegeri (k.s.); Mahrnud IndZir Fagnevi (k.s.); Ali Ramiteni (k.s.); Muhammed Baba Sernmasi (Simasi) (ks.); Sejjid Emir Kulal (k.s.); Muhammed Bahauddin Sah,i Naksibendi (k.s.); Muhammed Alaeddin Attar (k.s.); Mevlana jakub Cerhi (k.s.); Ubejdullah Taskendi (k.s.) (Ahrar); 'Muhammed Parsa (ks.); Dervis Muhammed (k.s.); Hadzegi Emkenegi (k.s.); Muhammed Baki-

Nakon toga

seri/a

billah (k.s.); Imam Rabani (k.s.); Muhammed Ma'sum (k.s.); M. :""'''An" din Faruki (k.s.); Muhammed Bedvani (k.s.); Semseddin (k.s.); Abdullah Dehlevi (k.s.); Mevlarra HaJid Bagdadi (k.s.); SejjidTana el-Hakkari (k.s.); Taha el Hariri (k.s.); Muhammed Es'ad Erbili (k.s.); Muhammed Muhliddin HaW (k.s.).

Silsila Nak§lbendijskog tarlkata
.. od Ebu Bekra (r,a.) do Ebu jezidBistamija (ks.) nazivaSiddikijje, .. od Gudzduvaniia do MuhammedaBahauddina Naksibendije, Hadzeganijje, .. od Bistamija do Abdulahik GudZduvariija, Tajfurijje, .. od Gudzduvanija do MuhammedaBah~udditia:NakSibendije, Hadzeganife, .. od Bahaeddin NakSibendije do V"'''lu,_"u<ou •• ,,-,,~r·~~''lval?~~w(m(,rlJe .. od Ubejdullah Ehrara do Abrariffe, ." od Imam Rabbani]a do Mudieddidijje, .. poslije Sernsedin HaM Bagdadlja, NiJ,~~~&iitii1~i~j~ :lJJJ.t?t4,rlltt.

Derviski red svogpira (osnivaca) sejh Ahmeder-Rifa~ija;{k.s;)rta Ahi" ret preselio 1175. po Miladi (57L po htdzri). Rodio se u Iraku u porodicl Pejgambetovih, (s;<Lv.a.) potornaka, Kao i Poslanik, (s.ava.), ostao je fetim u ranom djetinjsMl.preuzeQ je njegov amtdza, Mensur el-Batajihi, koji ce kasnijepQstafi i RJegovmutfid. Ahmed Rifa'i je postao hafiz Kur'ana u osmo] godini zivota. Kao mladic hadis je uclo pred dvojicorn velikih alima, sejh Ebu'lFadl Ali elVasitijem i sejh Ebu Galib Abdullah ibni MehStit6ih. Serijat je ucio pred poznatim safijskim!akihima,safijskog mezbeba. Sejh

Al1m~q9Y() ~iJ~jei

.ogromno iskusrvo, pretocilo se, kasnije u njegovom

~iYQtl,hJ-lqyag~set pisanih radova, medu kojima su najpoznatija do da-

Qa§/3J;f3.yrht11J E{-ftfuejed (Potvrdeni dokaz) i Si-Hikem (Mudrost). P 9phodenju sa svojim narodorn, bio je rnerhametli, susretljiv i milostiv. Poznati su primieri iz njegovog zivota, njegovog kupanja i pomaganja lepreznih osoba, te kako je udovicarna i ietimima prikupljao drva za ogrjev. Poslije odlaska njegovog amidze Mensura el-Bataiiha sa ovoga svijeta, Sejjid Ahmed je postao mursid amidzinlm muridima. Vrernenom se broj murida povecavao, a rifaijski tarikat razvio. Rifaijski tarikat ima svoje prist alice u cijelom islamskorn svijetu. Za vrijerne Osmanskog sultanata postojaoje veliki broj tekija u samo]
Anadoli]i i na Balkanu. rikata narocito Cak i danas, mnogo je pristalica i na Kosovu, rifaijskog tau Turskoj, Makedoniji

Zikr Rifaijjskog tarikata
Rifa'tjje su inace poznan po zikru koji kao sastavni dio irna i lzvo-

den]e idsraa - probadanja dijelova tijela sisfruima, sabljom Hi uzarenim predmetima. U nekim krajevima, prilikom zikra, u posebnirn prilikama poznan su i odredeni programi i sa zrniiama. Poznat je sluca;, koji je egipatski bediue 'Ieufik zabranio, kada je sejh na konju prelazlo preko leda svojlh murida. Ova] rin se zove dosa. junus Ibrahim Samarai kategorizlrao je osnove rifaijskog tarikata kao sljedeci: 1. vjerovanje u Allahovo jedinstvo; 2. prihvatan]e Kur'ana kao osnova vierskih obaveza; 3. potpuno uvazavanje sunneta Pelgambera, (s.a.va.); 4. stalno Cinjenje zihra kornbinirano sa stalnim upoznavaniem samoga sebe; mebabet - ljubav; 6. pridrfavanje vierovanja velikih ljudi lslama; 7. respekt Hi uVaZavanje prerna Peigarnberovtm (s.a.va.) Ashabima:

8. vjerovanje u kader i u ';'~'J",~p",.u je sve sto je i dobro i lose, od Allaha, dz.s.; stvaranja; 9. kontemplacija 10. moliti se Hi klanjati sa U.'LH:'H"mitaj(ifa~ml~:

dz.s.;
13. izbjegavati pokazivanje
'"'C'~"~.

i preferiran]e

nekih

Iiudi nad

drugirna; !Je~mo'tre:Dn 15. izbjegavanje svih
14. izbjegavanje islamskim vlerovanjem i pl"~'-¥",!cl",'

se

sa cistim

Primanje
savrernenih

sefboua ovog Ufi.1·1.I?,a1Zl12:k;~)Ai'i;;l3'g'gpii5tiieprimanie

dervisa - murida: Mursid prije svega traii

dest. Ova] abdest smatra se kao murid klanja dva rekata. Sfjh,
prema kibEi, a murid, takoder

do.:rid;;;f\i;.,y",WA"""'.""Y"I,""llU''''

"!C;U"""Tl·",!1:(meflJlm::!J

koljena dodiruju sa sejhovim i deci ajet iz Sure Fqth, "...Oni

se) doista, na

1norruwr

"/7/",..,/11",,,

hovih! Dnaj ho prekrfi zaktetvu
Poslije ovog ajeta, prihvata odgovor,

stdh

nja zakletve Allahu, &.s., a
da zakletvu pod

mursid trail od

zesit'omitSima

i bespornocnim
(s.a.va.),

ljudirna i da se ddi nacina zivota i pos-

tupakapitaiIDmeda i NjegovPoslafiik, zakljucuje

Rifa'ija. Na kraju se glasno Izjavt da su Allah, dB. svjedoci ovom cinu. Merasim - cerernonija

se.dovom za sve cuvene i postovane muslimane koji su preselilt fill. Ahiret, a menu Kojima su slgurno mnogi iz rifaijskog tarikaia. Na kraju se proud Patiba kojom se ova; merasim k;onacno zatvara.
<

Vird u Rifaijjskom tarikatu
Vird koji se, kod rifaijskih murida, stepenuje pocinje sa fehli10m. Murid, se savjetuje da nade osamljeno mjesto gdje neornetano moze obaviti vird. Prije nego sto pocne uciti uird, treba se okrenuti prema kibli, zatvoriti oci, zatrazit! sejbouu potporu, svoje misli i srce
usmjeriti sarno prerna Allahu,

dz.s.. Kada

obavi te priprernne

radnje,

onda treba poceti uciti zikr. Kada sejh odluci da je murid napravio dovoljno progresa, poslije izvjesnog vrernena traZi od njega da uci zikr sa

ismi dielal - Allah. Kako murid napredu]e u svom (putovanju), sfjh daje razlicita Allahova Imena kao osnov ucenja zikra. Allahova Imena koja su najvise uce u ovim zikrovlma su: Rahman - Milosta; Rahim - Samilosni, - Onaj koji daje, - Sveti, Hakk - Isitina, Halim - Milostiv, Hannan - Ona] koji suosjeca, Hajj Onaj koji zivi, Hafiz - Ona] koji cuva i -Onat koji je dostojan hvale, Sva ova Allahova se i u zikiru koji se uel u tekiji, Ovirn "".b·'VM,iHl'n ucenja dove i raznih afeta, a cesto su
pracenl muzikom.

Rifaijja

dinu el-Dzlbavi]u. Rodio se u Selu Dziba u blizinl Damaska (preselio

1335. po Miladi, odnosno 736. po hldzrt). Ova] kal bio je [ako zastul~''''UV',J' u

stigao j,e

Sulejmana, zvanog bal)(!(.t~t',~~,~~c9:~:~\pnnr'Ptunrn stoljeca. IsH 18. ta] sejh preuzeo je iz Darnaska. Inaee, Sadijski sejhovi nose kape

ckaste boje.
Drugi kol koji je narocito Sajjadija. Ime nost po svom unuku vezu za Ahmeda
OVU

L.~'~"'[!.m*M?nH""''''''''\x''HJ'p

Rifa'l]e

(preselto .1~·tl;,Wpj.JI'mil?,~!i),
bilafetnaZivogsejha. Sejh 1968., a

licnost obicno 'se ""''''''.'''-'4 Sa.inQ'l;?)~({,~rsMe. Vew tekija sa

Sajjadijskim

kolom je moguce
kod sejh

rna, kao na primjer

Dzernali Sehu sin je sejh sejh- Husein je sin sejh bio od sejh Muhjuddina

U'L.'~'H<ull"I"r¢~ittl¢:tmJilt,:l4:1tM~§LtlAltQ
Ensarija iz

ta] sejh Dzemali imao je izun riPqij;<;k.GigJ,k.~r'a~:tij,£fy()g.1;¢.d.<l.1wj

gi sejhovi koji se nisu javno
[ala prisna veza izmedu ku sa rifaijskim· sejhovima Hadzimejlica mu je sa Kosova pod .... l-j"'h·'''-» Sejh efendije izvodila u tekiji u Vukeljicima

i kasnl]e i njegovog

izun dao sejh Muhjuddin

kao sto [e dobio i sejh FejzuHah 'Irenutno u

Karkin koji je djelovao u Sarajevu imao je hun ad sejh Dzemalija.

BiH, rJaijje su zastupljene kroz sejh Mesud ef Hadzl-

rnejlica koji je rifaijski sejhluk dobio 1989. godme od sejh Dzernalqa.

Silsila
Loza sa babine Mekki Rifa'i;SejjidJahja strane, Sejjid Ali Mekki Rifa'ija: u Ummu Abide); Sejjid Ali Nakib; SeUidSa.bit; Sejjid Hazim Ebu'l Fe-

Sejjid Ahmed er Rifai hz.(pokQpan

variSiSejjid Ebu Ali Murteza; Sejjid Ebu'I Fedail Isbilij, Sejjid Rifa'a RasenM'eIOO. (on [e prvi ucinio hidzru iz Hizaza u Magrib); Sejjid MehdiMeIOO.; Sejjid Muhammed Bbu'I Kasim; Sejjid Hasen Kasun Ebu
Musa; Sejjid Bbu Abdullah Husejin Abdurrahrnan Riza Kati'i Bagdadi;

$ejjidAhmed Salih Ekber; Sejjid Musa Sani; Sejjid Ibrahim Murteza;
Imam Musa Kazim; Imam Dzafer Sadlk; Imam Muhammed Bakir; Imam Zejnel Abidin Ali, Sejjid-i Sedzdzad; Imam Husejri-i, Sahi Suheda-i Ii desti Kerbela; Emirul Mu'minin Sahi Velajet Sind Hidajet Irnam-I Ali lbni Ebu Talib; Zevdze-i Imam-i Ali ve Imarnlar'in Annesi Resulullah'in kerimesi Dzenab-i Imarn-i Fatima Zehra; Dzenab-i Habioi, Edlbi Kibrija, Sultani Enbija, Ebu-z-Zehra, Ebul Kasim, Nebijjina ve Sejjidina veSefiina ve Senedina ve Mursidina ve Mevlana, Ahmed Muhammed Mustafa, (s.a.va.).

Lijepa imena Uzvisenog Allaha (Esma-ul
Uzviseni Allah kaze, 'Ve husna
"dM>'",.""".

julhidune ft esmatbi sejudizevne

Ina

'A Allah najljepsa imena ima, lovite Ga njirna! I vi se-klonite onih koji lzvrcu lrnena Njegova, takvi ce kaznienl za to sto su Cinilil (EI- Araf 180)

kazao, 'Postoji 99

Prema kazivaniu Ebu Hurejre, AllallOvPoslanik (s.a.va.) je ovako Ko

zt u Dzennet ...'

PRVIDIO

Kratka historija tesawufa

" , .. " ...............•.........

9

DRUGl DIO Cetiri bitna stepena na putu kojivodi A1hihovom zadovolistvu '" Serijat , , .••............. , ,

Tarikat . . . . . . ., . . : . . .
Hakikat ,

,....
, ....•..
0 •••

12 12 , . , . . . . . , . . .. , . . . , . 14
•• , , , , •••• 0 • 0 •••••

0

16
•• , •

Ma'rifet
'fRECIDIO Z?-jednicke karakteristike . Zikr
0 •••••••••• 0 • •

"

,.

0

,

0

••

0

•••••••

0

17

0

•••

••••••••••

,

0

••

,

•••••••••

,

20
20

0

••

0

•••

000

•••••

0

•••••••••

,

0

•••

0

••

Mursid lntisab (vezivanje) .. o. • • ••
• • • • • •

•••

,.

,

•••

"

•••••••••

"

•••••••••

. .•..••..•........•.•
0 ••••••••••••••••

24 26
27

Murid (salik) , . . . . . . . . . ..•.

'Ielkin
Nijjet

,

;
,

, , , .. ,

29
31

, . . . . . . . . . .••.

Rabita (duhovno vezivanje): Sohbet i adab (edep) . . . . . .• Adab (edep) ; Sejr-i suluk ,. Murakabe 0. • . • •• ." ASk ,..........
CETVR'fI DIO Mertebe .. Prvi stepen nefsa ............•
0 • 0 •• 0 •••••••

• •.................
, . •...........
••.•••.••.••.••..•••.•

32
34 36 , 38

,
0

39
,41

.,

,0"

'0

••

0

••

0

•••••••••••

0

"

•••••••••••••••••••

44

;;
, ' , , • ',' •••••••••••• , •• , ••••••

45
46

Drugi stepen nefsa

Treci stepen nefsa. .
Cetvrti stepen nefsa

0

••••••••••••

48
0 •••

Peti stepen nefsa
Sesti stepen nefsa
0 •••••••••••••••••••••••••••••

,

50 , . 51
51

Sedrni stepen nefsa.
PETIDIO Cetiri velika tarikata

52

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ., , , .. , , . '.'
0 •••••••••••••••••••••••••••

53 53

~fARIKAT-I cfARIKAT-I TARIKAT-I TARIKAT-I

H.ALVETljJE

."

KADERIJJE NAKSIBENDIJJE •............................. RIFA:IJJE ., ..........•.........

,

62 ,. 65 , .. 71

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->