You are on page 1of 14

Visoka poslovna kola stukovnih studija Blace

Seminarski rad iz predmeta Fizika Tema:

Toplota

Profesor: Sabahudin Meki

Student: Ili Nenad 126/08 III-4

Sadraj: UVOD3 UNUTRANJA ENERGIJA.................................................................................4 PRENOENJE UNUTRANJE ENERGIJE....4 TOPLOTNO KRETANJE.5 TEMPERATURA..5 TOPLOTNA ENERGIJA..6 KOLIINA TOPLOTE.........................................................................................6 TOPLOTA TOPLJENJA...7 SPECIFINA TOPLOTA.7 LATENTNA TOPLOTA...8 TOPLOTNA PROVODLJIVOST...10 PRVI PRINCIP TERMODINAMIKE................................................................11 DRUGI PRINCIP TERMODINAMIKE.............................................................11 ENTROPIJA........................................................................................................11 ZAKLJUAK......................................................................................................13 LITERATURA....................................................................................................14

UVOD

Toplota ili toplotna energija je fizika veliina, obino se oznaava sa Q, koja predstavlja energiju sadranu u termodinamikom sistemu. Ova energija se moe prenositi izmeu tela i sistema usled razlike u temperaturi. Sa stanovita kinetike teorije toplota je statistiki zbir kinetikih energija elementarnih estica (molekula i atoma). Kinetika energija je rezultat termikog kretanja. Makroskopska manifestacija ovog kretanja je temperatura. Jedinica za toplotnu energiju u Meunarodnom sistemu jedinica je Dul, dok se jo povremeno koristi jedinica kalorija. Ovaj pojam se esto pominje kao unutranja energija ili entalpija.

Toplota je uobiajeni naziv za toplotnu energiju tela koja je posledica kretanja atoma i molekula tog tela. Ovo kretanje moe biti translaciono (kretanje molekula i atoma kao celine unutar tela), vibracije (relativno kretanje atoma unutar molekula ili kristalne reetke) i rotaciono kretanje. To je oblik kretanja koji se obino povezuje sa temperaturom tela ili agregatnim stanjem materije. U hemiji, toplota je iznos energije koja se upije ili oslobodi prilikom ostvarivanja hemijskih veza izmeu atoma u molekule koji su rezultat hemijske reakcije.

UNUTRANJA ENERGIJA
Energija koja zavisi od strukture i termodinamikog stanja tela i predstavlja zbir ukupne energije njegovih sastavnih estica naziva se unutranja energija tela. Kod idealnog gasa: svodi se na kinetiku energiju haotinog translatornog kretanja kretanja njegovih molekula Promena unutranje energije sistema moe da se ostvari na dva naina: vrenjem rada i toplotnom razmenom. Proces predaje energije jednog tela drugom bez vrenja rada naziva se toplotnom razmenom.

PRENOENJE UNUTRANJE ENERGIJE (toplote)


Toplota je deo unutranje energije koje telo daje ili prima kada je u kontaktu sa drugim telom ija je unutranja energija razliita. Ako dva fizika tela imaju istu temperaturu smatra se da su ona u toplotnoj ravnotei i u tom sluaju ne utiu jedno na drugo. Ne postoji transfer toplotne energije. Ako je jedno telo toplije (ima viu temperaturu), javlja se transfer toplotne energije od toplijeg ka hladnijem, na tri mogua naina: kondukcijom, konvekcijom, i zraenjem. Prenos toplote sa hladnijeg tela prema toplijem nije mogue, o emu govori Drugi zakon termodinamike. Postoje tri mehanizma za prenoenje toplote: - kondukcija: Provoenjem koje dominira kod tela u vrstom stanju i to se ostvaruje interakcijom izmeu estica tela - naprimer zagrevanje toplomera. - konvekcija: Strujanjem (konvekcijom) se prenosi kod fluida kada se oni kreu pod uticajem neke sile - morske struje ili freon u friideru su dobriprimeri za ovo. - zraenje: Unutranja energija moe se preneti i putem elektromagnetnih talasa i to je prenoenje putem zraenja - tako dobijamo energiju Sunca. U principu tela esto kombinuju ne jedan ve dva ili sva tri mehanizma prenoenja unutranje energije.

TOPLOTNO KRETANJE Neureeno, haotino kretanje molekula ili drugih mikroestica naziva se toplono kretanje.
Mnoge pojave potvruju da se molekuli neprekidno kreu: meanje tenosti i gasova, isparavanje tenosti i td. Kod svih tih pojava molekuli jedne supstancije prodiru izmeu molekula druge supstancije. Dok se mehaniko kretanje sastoji u kretanju pojedinih estica ili tela kao celine, pod toplotnim kretanjem se podrazumeva kretanje velikog broja mikroestica u telu bez obzira da li je to telo u stanju mirovanja ili kretanja. Mikroskopske pojave vezane za toplotno kretanje molekula nazivaju se toplotne pojave. Toplotno kretanje je poseban oblik kretanja koje se vri u samim telima. Zato se ovo kretanje naziva i unutranje kretanje, a odgovarajua energija unutranja energija. Unutranja energija je zbir kientike i potencijalne energije uzajamnog delovanja svih molekula (atoma ili drugih estica) tela. Ukupna energija tela (sistema tela) sastoji se iz kinetike i topencijalne energije tela (sistema) kao celine i njegove unutranje energije. U toplotne pojave spadaju topljneje leda, zamrzavanje vode, zagrevanje i hlaenje tela, isparavanje vode, topljenje i ovravanje metala itd. Za toplotne pojave karakteristine veliine su: unutranja energija, temperature i koliina toplote.

TEMPERATURA
Temperature je veliina koja karaktrie unuranje stanje tela. Tesno je povezana sa unutranjom energijom koja se kod gasova praktino svodi samo na kinetiku energiju molekula, atoma. Potencijalna energija uzajamnog delovanja molekula moe da se zanemari jer su meumolekulska rastojanja znatno vea u odnosu na rastojanja izmeu molekula kod vrstih i tenih tela. Temperature je srazmera srednjoj kinerikoj energiji haotinog kretanja molekula gasa. Ovo je definicija apsolutne temperature. Oznaava se sa T.

Dakle:

T ~ (mv)(mv) /2

Temperaturna skala Objektivna i tana skala na kojoj se pomou mjerni instrumenata (terometara) temperatura moe utvrditi i oitati. Razlikujemo samo: Celzijevu skalu, Fahrenhajdovu skalu, Kelvinovu skalu, Rankinovu skalu i Romur skalu. (Celsius, Fahrenheit, Kelvin, Rankine, Reaumur). Apsolutna nulta taka Nulta taeka od Kelvinove temperaturne skale. Temperatura od 0 Kelvina (0 K) jednaka je sa -273,16 C. Ovo se uzima kao najnia moguaa temperatura u prirodi.

TOPLOTNA ENERGIJA
Veza izmeu toplote i energije je slina vezi izmeu rada i energije. Toplota se kree iz oblasti sa viom temperaturom ka oblasti nie temperature. Svako telo poseduje izvesnu koliinu unutranje energije i ona je vezana sa sluajnim, nasuminim, kretanjem njegovih atoma ili molekula. Ova unutranja energija je direktno srazmerna temperaturi tela. Kada dva tela razliitih temperatura dou u termiki kontakt oni meusobno razmenjuju unutranju energiju dok se temperatura ne izjednai. Iznos energije koji se prenese je jednak iznosu razmenjene toplote. Uobiajena zabuna se javlja meanjem pojmova toplote i unutranje energije, ali postoji razlika: izmena unutranje energije je jednaka toploti koja iz okoline pree na telo uveano za rad koji okolina izvri nad telom. Toplotna energija se prenosi na tri naina: provodnou (kondukcijom), protokom (konvekcijom) zraenjem (radijacijom).

KOLIINA TOPLOTE
Kvantitativna mera promene unutranje energije pri toplotnoj razmeni naziva se koliina toplote Q = cmT .

Toplotni kapacitet brojno je jednak koliini toplote koju je potrebno da primi ili odpusti telo da mu se temperatura promeni za jedan stepen .

Specifini toplotni kapacitet brojno je jednak koliini toplote koju je potrebno da primi ili odpusti telo jedinine mase da mu se temperatura promeni za jedan stepen . Molarni toplotni kapacitet brojno je jednak koliini toplote koju je potrebno da primi ili odpusti mol supstance da mu se temperatura promeni za jedan stepen, merna jedinica je .

TOPLOTA TOPLJENJA
Toplota topljenja predstavlja kolinu energije potrebnu da se istopi jedinica mase date supstancije. U SI sistemu jedinica Toplote topljenja je J/kg. Za odreivanje karakteristine toploteza datu supstancu, uslov sine qua non je to, da se proces odigrava pri stalnom pritisku, a da se koliina sustance ne menja. Q=m*q Q koliina toplote m masa tela q toplota topljenja Toplota isparavanja je koliina energije koja je potrebna za isparavanje jedinice mase date supstance. U SI sistemu jedinica za toplotu isparavanja je J/kg.

SPECIFINA TOPLOTA
Specifina toplota predstavlja energiju potrebnu za podizanje temperature jedinine mase za jedinicu temperature. Dimenzije su energija po masi po stepenu a u SI sistemu se izraava u jedinicama Dul po kilogram- kelvinu.

Specifina toplota (c) je veliina koja se koristi za izraunavanje energije potrebne da bi se telu porizvoljne mase podigla temperatura za proizvoljni iznos: Promena unutranje energije (E) tela je proporcijalna masi tela (m) i promeni temperature (t).

Ova zakonitost je priblino tana, pod uslovom da telo ne menja agregatno stanje ni faazu i da se toplotni kapacitet ne menja znatno u odabranom temperaturkom intervalu. Pored hemijskog sastava specifina toplota zavisi i od temperature. Na temepraturama bliskim sobnoj ta se zavisnost za veinu primena moe zanemariti, meutim, u istraivanjima temperaturska zavisnost se uzima u obzir. Zato se za vanije materijale saoptavaju specifine toplote na raznim temperaturama ili se daju empirijske jednaine za njihovo izraunavanje. Na niskim temperaturama za idealne kristale postoje prilino tane teorije specifine toplote, Ajntajnova i Debajeva, kojim se opisuje zavisnost specifine toplote od temperature. Specifina toplota vrstih tela osetno pada kada se dostignu temperature bliske apsolutnoj nuli i tada je proporcionalna treem stepenu temperature.

Kod gasova specifina toplota pored vrste gasa (jednoatomski, dvoatomski...) zavisi i od toga da li se sa promenom temperature kod gasa odrava stalan [pritisak]] ili cp) ili stalna zapremina (cv). Gas na stalnom pritisku vri rad (jer tada mora da rast zapremina) pa je cp > cv. Za idealne gasove odnos toplotnih kapaciteta je konstanta i iznosi 5/3

LATENTNA TOPLOTA
Latentna toplota oznaava koliinu energije koju hemijska supstanca primi ili preda okolini tokom faznog prelaza u drugo agregatno stanje, pri emu temperatura supstance ostaje nepromenjena. Primeri ovakvih procesa su topljenje leda i kljuanje vode.[1][2] Ovaj izraz je prvi pomenuo Dozef Blek oko 1750, pri emu latinska re latere znai sakriven.

Dve najvanije latentne toplote su latentna toplota topljenja i latentna toplota toplota isparavanja. Ovi termini opisuju protok energije kada supstanca menja svoju fazu: vrsto telo tenost gas. U oba sluaja promena je endotermika, to znai da sistem apsorbuje energiju pri promeni od vrstog stanja ka gasovitom. Ako se promena odvija u suprotnom pravcu, ona je egzotermika (proces oslobaa energiju). Tabela latentnih toplota Sledea tabela sadri latentne toplote i temperature faznih prelaza nekih esto korienih gasova i tenosti:

Latentna toplota Supstanca topljenja kJ/kg Etanol Amonijak 108 339

Taka topljenja C -114 -75 -78

Latentna toplota isparavanja kJ/kg 855 1369 574 21

Taka kljuanja C 78,3 -33,34 -57 -268,93 -253 1750 -196 -183 -26,6 110,6

Ugljen dioksid 184 Helijum Vodonik(2) Olovo[3] Azot Kiseonik R134a Toluen Terpentin Voda 334 58 24,5 25,7 13.9

-259 372,3 -210 -219 -101 -93

455 871 200 213 215,9 351 293

2260 (na 100C)

100

TOPLOTNA PROVODLJIVOST

Toplotna provodljivost je u fizici skalarna veliina, k, koja opisuje sposobnost supstancije da provodi toplotu. to je toplotna provodljivost vea, to se vea koliina toplote moe preneti kroz isti popreni presek u istom vremenu.

Koliina toplote, Q, koja se za vreme t sprovede kroz supstancu na rastojanju L, u pravcu normalnom na popreni presek povrine S, usled temperaturne razlike T, u stacionarnim uslovima i kada je prenos toplote uzrokovan iskljuivo temperaturnom razlikom.
toplotna provodljivost = koliina provedene toplote rastojanje / (povrina temperaturna razlika)

Toplotna provodljivost materijala zavisi od njegovog hemijskog sastava, grae, agregatnog stanja kao i temperature. Koliina toplote koja se prenese u jedinici vremena je zavisna od toplotne provodljivosti i u diferencijalnom obliku se moe predstaviti

gde je: k je konstanta toplotne provodljivosti dT/dx je gradijant temperature S povrina kroz koju prolazi toplota

Jedinica za toplotnu provodljivost u SI sistemu je - W/(m K) = W m-1 K-1 (vat kroz metarkelvin).

PRVI PRINCIP TERMODINAMIKE

10

1. koliina toplote dovedena izolovanom sistemu jednim delom poveava njegovu unutranju energiju a drugi deo se pretvara u rad protiv spoljnih sila Q = U + A 2. promena unutranje energije sistema pri prelasku iz jednog u drugo termodinamiko stanje jednaka je zbiru osloboene koliine toplote i radu spoljnih sila deltaU = Q + A' 3. nemogue je konstruisati mainu koju nazivamo perpetum mobile prve vrste, tj.mainu koja bi neprestalno vrila rad bez dovoenja bilo kakvog oblika energije

DRUGI PRINCIP TERMODINAMIKE


1. toplota spontano prelazi sa tela koje ima viu temperaturu na telo nie temperature. Prelazak toplote sa hladnijeg na toplije telo ne moe da se vri samo od sebe 2. Ne postoji termodinamiki proces u kojem bi jedini rezultat bio pretvaranje unutranje toplote u rad 3. nemogue je konstruisati perpetum mobile druge vrste 4. prepupten samom sebi zatvoren i izolovan sistem prelazi iz manje verovatnog u verovatnije stanje 5. u zatvorenom i izolovanom sistemu entropija moe samo da raste dostiui maksimum u stanju termodinamike ravnotee

ENTROPIJA
Gr. en- tropi = pretvaranje, entropija = sadrina pretvaranja. Veliina koja prikazuje nered u jednom sistemu. Rije izraena u energiji-jedinica po stepenu. Jedan savreno ureen sistem posjeduje nisku entropiju, dok neuredan sistem posjeduje visoku entropiju. U svakom od dva sistema postoji tendenca prema poveanju nereda, kao na primjer poveanje entropije ( drugi glavni zakon u termodinamiki). Ovo je fizika funkcija ija veliina slui kao mera za verovatnou datog stanja tela ili sistema tela.

11

Entropija tela ili sistema tela jeste kolinik iz zbira poveanja unutranje energije i spoljanjeg izvrnog rada pri irenju toga tela i apsolutne temperature. Pri svakom procesu u prirodni zbir energija ostaje stalan, ali to pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi vri se u pravcu poveanja zbira entropija svih tijela koja uestvuju u procesu. U graninom, zamiljenom sluaju, za povratni proces, ovaj zbir entropija ostaje nepromjenjen. U prirodi svi procesi su nepovratni, ireverzibilni. Otuda, pored principa odranja energije, u prirodi vai princip poveanja entropije. Prvi princip je nuan za objanjenje zbivanja u prirodi, ali nije dovoljan. U tu svrhu dopunjuje ga drugi princip. Proces koji se moe odvijati ravnopravno u oba smera tako da posle njegovog izvoenja prvo u jednom a zatim u suprotnom smeru, telo se, prelazei kroz ista meustanja vraa u poetno stanje ne izazivajui nikakve promene u okolnoj sredini, naziva se reverzibilan proces. Termodinamika verovatnoa datog stanja nekog sistema definie se brojem kombinacija u rasporedu poloaja u prostoru i raspodeli brzine molekula, pomou kojih se realizuje to makrostanje. Entropija je fizika veliina koja je po smislu analogna redukovanoj koliini toplote. Entropija je fizika veliina koja izraava kvantitativnu meru neureenosti sistema. Nepovratni procesi su procesi koji se nemogu da se desavaju u oba smera bez izazivanja promena u okolini.

12

ZAKLJUAK
Toplota je oblik prenoenja i razmene unutranje energije meu telima. Unutranja energija moe da se menja i prenosi izmeu dva tela bez vrenja rada. Razmena unutranje energije bez vrenja mehanikog rada naziva se toplotna razmena. Ona moe da se ostvari na vie naina. Posuda na ploi tednjaka se zagrava jer se u nepostrednom dodiru dva tela prenosi energija. Ovakav nain prenoenja unutranje energije naziva se provodjenje. Vazduh u sobi, koji je zagrejala pe kree se i prenosi unutranju energiju strujanjem. Sud sa vodom izloen Sunevim zracima zagreje se tako to se energija se Sunca prenosi putem zraenja. Unutranja energija menja se provodjejnem, strujanjem i zraenjem.

13

Literatura: 1. Milan Raspopovi; Bojana Niki; Dragia Ivankovi; Jezdimir Tomi; Dragomir Krpi; Fizika, zavod za udbenike i nastavna sredsva Beograd, 2004.
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BD %D1%82%D0%BD%D0%B0_%D1%82%D0%BE%D0%BF%D0%BB%D0%BE %D1%82%D0%B0 http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A2%D0%BE%D0%BF%D0%BB%D0%BE %D1%82%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%BE %D0%B4%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%81%D1%82 http://tehnika.fnm.uni-mb.si/projekti/energetika%2005/osnovne_oblike_energije.html http://www.dfs.rs/UserFiles/File/programi_i_standardi/Upor_prikaz_O_S_za_predmet_Fizika .pdf

14

You might also like