P. 1
ReprezenT [broj 221, 11.10.2010]

ReprezenT [broj 221, 11.10.2010]

|Views: 292|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/23/2013

pdf

text

original

BOSANSKA KRUPA

:

SANSKI MOST:

Dvanaest kuća za raseljena lica

Održana peta po redu manifestacija „Dani poljoprivrede“

Ključevi iz ruku ministra SAFETA HALILOVIĆA

Str. 10 Str. 09

Promocija domaće poljoprivrede

◙ BROJ 221 ◙ 11. OKTOBAR 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙
Zvanični, ali nepotpuni izborni rezultati za Skupštinu Unsko-sanskog kantona
Str. 04

BUŽIM:

Str. 11

Rasprava o regulaciji Bužimnice i kanalizaciji

U novom sazivu poslanici sedam političkih partija
BIHAĆ:
Str. 08

Usklađivanje sa prostornim planom općine
CAZIN:
Str. 07

Dvadeset i dva nova radnika u Općinskom organu uprave

VELIKA KLADUŠA:

KORAK Udruženje „Infohouse“ implementiralo projekat „Volontiraj - kreditiraj“ naprijed za cjelokupnu Počela izgradnja eko sela „Čardaklija“ u mjestu Vrtoče zajednicu
KLJUČ:
Str. 13

Posjeta direktora KfW ureda u BiH Općini Bihać

Otvoreno prvo dječje igralište za djecu sa posebnim potrebama

BOSANSKI PETROVAC:

Str. 12

Str. 17

PRIVATNA ORDINACIJA

Velika Kladuša

037-770-135 037-772-727

2

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Izbor

Nastavljen generalni štrajk ljekara Unsko-sanskog kantona

Ljekari nisu imali s kim pregovarati
BIHAĆ - Čak 269 ljekara okupljenih u Strukovnome sindikatu ljekara Unsko-sanskog kantona u generalnom su štrajku od ponedjeljka. Pregovori Štrajkačkoga odbora i Sindikata sa predstavnicima Vlade Unsko-sanskog kantona prvotno su bili zakazani za četvrtak, pa odgođeni za petak. Nažalost nisu održani, jer na pregovore nisu došli svi članovi Vladinog pregovaračkog tima, predstavnik ministarstva financija, Zavoda zdravstvenoga osiguranja i direktorica Zavoda za javno zdravstvo, što kantonalni ministar zdravstva Mustafa Avdagić smatra velikim propustom, i na neki način opstrukcijom ovih pregovora. pokušao da ovaj problem riješi na način koji to zaslužuje. - Stoga ću ja kompletan Kolektivni ugovor u ponedjeljak uputiti Vladi Unsko-sanskog kantona, koja će dati ili neće dati saglasnost na Kolektivni ugovor, pa da napokon Sindikat ljekara i Nezavisni strukovni sindikat zaposlenih u zdravstvu vide gdje leži problem. Problem nije u Ministarstvu zdravstva, dodaje Avdagić. U Štrajkačkom odboru kažu kako su pregovori u startu propali, pa se generalni štrajk nastavlja. Ljekari Doma zdravlja u Cazinu, kako je izjavio doktor Mirsad Seferović, član Štrajkačkog odbora, nisu stupili u generalni štrajk jer njihov poslodavac, direktor Selim Toromanović sa Strukovnim sindikatom ljekara USK-a nije potpisao sporazum o stupanju u Pusti hodnici, prazne čekaonice... Pacijenti kolateralna šteta generalni štrajk. Seferović je naglasio kako u cazinskom Domu zdravlja štrajka trinaest ljeka- Strukovnom sindikatu ljekara USK-a štrajkom protiv da se Kolektivni ugovor potpiše. ra koji nisu članovi Sindikata. Kolegama u su se priključili i ljekari zaposleni u Domu Skupština USK-a je donijela odluku o stupanju zdravlja i Općoj bolnici u Sanskom Mostu. na snagu kolektivnog ugovora, koji za ljekare Doktor Mirsad Seferović iz Štrajkačkoga odbo- nije zadovoljavajući. ra naglašava kako nisu imali sa kime pregova- Granski kolektivni ugovor nije potpirati. san samo u Unsko-sanskom kantonu, ali - Mi o štrajku ne možemo razgovarati jer imamo druge načine da ostvarimo naše štrajk nije problem. Problem je ispunjenje ciljeve putem zakonodavne regulative, pranaših zahtjeva koji su decidni i jasni, ispla- vilnika o radu koji u sebi sadrži i pravilnik o ta dvije prosječne plaće u Federaciji ljekari- plaćama, kaže doktor Seferović. ma opće prakse i tri federalne prosječne Sindikat je želio da se Kolektivni ugovor plaće ljekarima specijalistima. Taj neto potpiše. Zašto ni za četiri godine nije potpisan, iznos plaće sasvim malo odstupa od već odgovor su dužni dati u Vladi USK-a i dosad uobičajene plaće. Doduše, postoje Ministarstvu zdravstva. Seferović ističe kako razlike od zdravstvene ustanove do zdrav- kolektivni ugovor i sada prihvataju, kad god on stvene ustanove, ali smo time htjeli vlasti- bude potpisan i više nije problem ljekara. Oni ma i poslodavcima dati do znanja da ne nastavljaju generalni štrajk istrajni u ispunjenju želimo ekskluzivitet u plaćama, kaže svojih zahtjeva. Mirsad Seferović, član Štrajkačkog odbora Seferović, te dodaje kako Sindikat nema ništa Rusmir KARAT

Mustafa Avdagić, ministar zdravstva USK-a

- Nažalost, Sindikat je dosad više puta bio upoznat sa načinom pregovaranja, ali se taj problem uporno želi prebaciti na ministarstva zdravstva i financija, iako je taj problem prije svega financijske i pravne prirode, a najmanje zdravstvene prirode, kaže ministar Avdagić, i dodaje kako izbjegavanje sučeljavanja, razgovora i pregovora smatra opstrukcijom premijera Šemsudina Dedića, za kojeg kaže kako niti jednom nije

Mercedes-Benz

AUTO-Wal d.o.o
Ovlaštena prodaja i servis Mercedes-Benz vozila
Ovlaštena prodaja i servis Mercedes vozila za područje USK-a. SVE ZA AUTO NA JEDNOM MJESTU!

Benzinska pumpa i market AUTO-Wal
Polje, Velika Kladuša...
...od 01.09.2010. do 01.09.2011. godine organiziraju najprivlačniju NAGRADNU IGRU na prostorima USK-a pod nazivom „NAPUNI I OSVOJI“. Kupovinom goriva ili artikala u Marketu za iznos od 30,00 KM kupac dobiva kupon kojim učestvuje u nagradnoj igri a glavna nagrada, od ukupno deset atraktivnih, je Mercedes-Benz SLK 200 Kompresor Cabrio.

U 2000. godini smo postali A. ovlašteni prodajno-servisni 160 CDI centar za privredna i putnička sa carinom i PDV-om od 39.647,00 KM Mercedes-Benz vozila za područje B. USK-a. Servis je opremljen sa 180 CDI sport Tourer najsavremenijom opremom koju sa carinom i PDV-om od 50.288,00 KM zahtijeva proizvođač MercedesC. Benz vozila u kojem rade stručno 200 CDI BlueEFFICIENCY osposobljeni serviseri. sa porezom i PDV-om od 60.041,00 KM

PONUDA MJESECA

AUTO Wal d.o.o.
ul. Zuhdije Žalića 20., Velika Kladuša

www.autowal.ba

Naši pogledi

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

3

Osvrt

Crno bijeli svijet

Iako još ne znamo konačne rezultate izbora, znamo šta nas je strefilo

Priča iz života
(d e m o k r a t s k o g)
' Piše: Sead Midžic

Kakve promjene, kakvi bakrači
oš uvijek ne znamo konačne rezultate izbora, ali generalno, znamo šta nas je strefilo i šta nam se posrećilo, ovdje kod nas, u Unsko-sanskom kantonu. Novi saziv Skupštine činit će poslanici sedam političkih partija u odnosu na početne četiri, u prethodnom sazivu u kojem je Izvršnu i Zakonodavnu vlast obnašala Stranka demokratske akcije. Upravo sa tom vlašću narod (ni)je bio zadovoljan pa je imao priliku nešto promijeniti. Sve je to narod znao i, ponovo izabrao! Po svojoj volji i ponegdje uz pomoć biračkih odbora. Skoro pa dvije trećine starih poslanika ostat će sjediti u poslaničkim klupama Skupštine USK-a od kojih su neki stekli sve uvjete za penziju, pa i političku, ako ćemo pošteno. Kontinuitet svoje vlasti na ovim prostorima, SDA će nastaviti sa najmanje petoricom svojih nezamjenjivih poslanika. U Stranci za BiH prva tri mjesta, koliko su, za sada, osvojili mjesta, ostat će i dalje sjediti u poslaničkim klupama stari poslanici. I SDP će imati najmanje polovicu starih poslanika. DNZ-a i A-sda imat će po dva stara poslanika. Možemo li onda govoriti o promjenama? Naravno da ne možemo tim prije što će dosadašnji koalicioni partneri (SDA i SDP) najvjerovatnije ponovo formirati vlast u ovom Kantonu, pa i državi. Tako je narod izabrao iz ponude koju je imao na raspolaganju. Narod je izabrao i sa time se trebamo složiti, pa kako nam bilo. Pozicija koja do sada (ni)je valjala,

Zdravlje je najveće bogatstvo!
(pogotovo dok traje štrajk)
Meni je dobro. Ja sam demobilisani borac. Trenutno sam bez zaposlenja, firma u stečaju i na čekanju sam. Čekam bolje sutra, a možda i prekosutra. Nisam zdravstveno osiguran, a i da jesam što mi koristi kad Strukovni sindikat ljekara USK-a štrajkuje. Traže kolektivni ugovor i veće plaće. To traženje većih plaća nam je postala moda. Svi traže veće plaće. Valjda smo se ugledali na naše političare koji su to isto činili u proteklom mandatu. Sami su sebi povećavali plate, i to su jednoglasno usvajali, a kad to treba drugima učiniti onda tu zatežu. Od koga da ja i moji demobilisani borci tražimo povećanje plata kojih nemamo? Kome da se žalimo? Treba li i mi da štrajkujemo? Oprostite što se žalim zbrda – zdola, ali takvo nam je obećavala sadašnja vlast Unsko-sanskog kantona! A da bi preživio ja i moj napaćeni narod pored gutanja neistine, koju su nam servirali sadašnji vlastodržci Unsko-sanskog kantona, moramo da poznajemo i ostale vještine. Možda je to splet nepredvidivih okolnosti demokratskih. Naš demokratski život jeste jedan i zato morate priznati da je apsolutno nenormalan kad je kod toliko sposobnih ljudi koji umiju obnašati uspješno kantonalnu vlast našao baš sadašnje kantonalne vlastodržce da mu obezbijede minimalne životne uslove! Često se pitam u čemu je fenomen politike kad se greške najmoćnijih i najodgovornijih kantonalnih glava mogu vidjeti iz aviona. Stvar je u tome što se to uopšte ne vidi kad se sa njima nađem oči u oči! Možda je fenomen politike u tom fenomenu sagledavanja. Kao što vam je poznato stanje u zdravstvu USK-a se komplikuje. Te komplikacije su izazvali naši ljekari. Oni su stupili u generalni štrajk koji još traje. Oni su nezadovoljni svojim statusom. Oni su u neravnopravnom položaju. Odgovorni za ovakvo stanje u zdravstvu USK-a su zatečeni. Nemogu da pronađu rješenje a ni sredstva za ovaj slučaj. Potrošili su četiri godine ni ušta, a i sredstva, a nisu poboljšali status ljekara u USK- u. Za ovaj slučaj što nam se desio odgovorni su resorno ministarstvo i Vlada USK-a. Oni za sada krivicu prebacuju jedni na druge. Vlada USK-a je formirala pregovarački tim da pregovara sa Strukovnim sindikatom ljekara USK-a i da pronađu zajedničko rješenje. Na zakazani sastanak imenovani pregovarački tim Kantonalne vlade nije došao u punom sastavu. Vjerovatno radi povreda. Pregovori su odgođeni do daljnjeg. Umjesto da obustave štrajk Strukovni sindikat ljekara USK-a će nastaviti štrajk sa još oštrijim mjerama. Napaćeni narod će i dalje ispaštati i neće imati adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Strukovni sindikat ljekara USK-a nije davao nikakva obećanja u smislu da će nadoknaditi ono što nije urađeno u vremenu obustave rada ukoliko vlada USK-a povoljno ispuni njihove zahtjeve. A ne znam ni kako bi nadoknadili, jer oni koji su u tom vremenu umrli ili će umrijeti zato što im štrajkajući ljekari nisu ukazali pomoć, ne mogu uskrsnuti. Još veće komplikacije će nastati ako se uz štrajk Strukovnog sindikata USK-a, ne daj Bože, pojavi i štrajk grobara. Napaćeni narod će umirati u povećanom broju, a neće moći da budu sahranjeni. Naći će se u situaciji da nisu pristali ni tamo ni ovamo. Ipak, u cijeloj ovoj stvari najvažnije je da su nam čijom krivicom je došlo do obustave rada ljekara USK-a živi i zdravi. I živjeće još do isteka svog mandata, pa čak i u tehničkom mandatu, na našu nesreću. ZDRAVLJE JE NAJVEĆE BOGATSTVO, POGOTOVO DOK TRAJE ŠTRAJK STRUKOVNOG SINDIKATA LJEKARA UNSKOSANSKOG KANTONA! Jednog dana, a da to čovjek ne primjećuje, demokratski život prestaje da bude grana jorgovana, i sve više podsjeća na gorku zbilju. Počinju da pljušte šamari slijeva i sa desna, vrata zveče od udaraca glavom, ali uzalud, nikako da se otvore, odnosno da popuste. Tako se uči životna škola, koju niko ne ponavlja, i svi je završavaju, mahom sa promjenjivim uspjehom...E, ima glupaka i tupaka koji vole da bubaju lekcije unaprijed, i čim nešto makar i ofrlje pročitaju, ili saznaju, misle da su svu pamet i mudrost ovog i okolnih svjetova posisali. I tad, kao što se i može pretpostaviti nastupaju zapetljane životne situacije. Nemam više ništa reći nego samo: FUJ! KAŽU DA ĆE BITI BOLJE, ALI JA U TO NE VJERUJEM ZBOG NEDOSTATKA MAŠTE!

J

ojačala je, a opozicija se usitnila pa na sceni imamo onu narodnu: sjaši Kurta da uzjaše Murta! Ko nam je kriv, ponašali smo se kao guske u magli. Ponovo će nas maltretirati oni koji su to i do sada činili, sada valjda garnirano novim - starim obećanjima koja će ostati na vječitom čekanju jer nikada pa ni tada neće biti ispunjena. Ništa novo, uglavnom očekivano. Imamo neizostavno prebacivanje s jednih na druge i treće, a četvrtih NAS nema svakako po njihovom. Jer nas nema, ne postojimo, a da postojimo, k’o što mislimo da još dišemo, šta ćemo i samima sebi. Bolje da se izgubimo u nepreglednoj masi višemilijardske populacije kugle zemaljske, čim se otvore granice. Jesmo li stvarno dotle došli? Jesu li nas to nepokorene konačno pokorili? Jesmo li bliži pozitivnom ili negativnom odgovoru na ta pitanja? Haj’ da ukratko probirikamo ove aktuelne (za)uvijek, naše, sveznajuće, poslanike od povjerenja. Sve što NAROD ZNA je da zaista ništa ne zna. Pola ne vjeruje ni sebi, a kamo li nekom ko im bilo šta obećava, a pola nit’ je znalo (da je znalo ne bismo bili gdje jesmo), nit’ zna (da zna davno bi ih srušili), nit’ će znati (jer ako prema njihovom narod zna, znanja mu više i ne treba, pa…). Kad se sve ovo malo bolje posloži, čovjeku je jasnije zašto se ljudi teško odlučuju za posjetu glasačkom mjestu koje nam se ove godine desilo u nedjelju 3. oktobra. Nikako ne podržavam apstinenciju al’ nakon svega rečenog, iako nije ni pola rečeno što bi

se reći dalo (knjiga se može napisati), postavlja se logično pitanje – koga i/ili šta izabrati? Nakon svih ovih i ovakvih godina jedinim se ispravnim odgovorom čini: sebe i za sebe. Ne za narod, ne za partiju, ne za bilo kakve kvazipatriotske plakate, nego isključivo za sebe. Jer trebaš, jer moraš, jer nemaš više vremena. Ako ne glasaš ukrašće ti glas, mišljenje, stav, obraz, dakle život. Pa, biraj, za sebe. Narod je izabrao i neka igre počnu! Igre su zapravo u punom jeku, sa nevažećim listićima, sa krađom i izbornim prevarama. Znamo da prevara nikad ne uspije jer ako i uspije niko se ne usudi reći da je bila prevara. Stoga, kakve nas promjene, zasnovane i na prevarama, očekuju ako u njima poslije trećeg oktobra ponovo učestvuju ...(nećemo ih nabrajati jer nemamo zvanične podatke pa da slučajno nekoga ne povrijedimo). Ništa se od onog što smo željeli nije desilo, baš ništa! Čekaju nas ponovo (ne)principijelne koalicije, više manje poznate i već viđene. Eto nam ponovo belaja kako doći do promjena koje su nam neophodne i koje više želi međunarodna zajednica nego mi sami. Neka nam dragi Bog bude u pomoći, i međunarodna zajednica koja je u našoj zemlji već započela postizbornu kampanju. Kakve promjene sa našim izabranicima, kakvi bakrači ako će ih (i ovoga puta) provoditi oni gore koje iz opravdanih razloga nismo nabrojali, a hoćemo čim dođe potvrda mandata.

ReprezenTacija

by M Se id a ži d ć

4

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Izbori 2010

Zvanični, ali nepotpuni izborni rezultati za Skupštinu USK-a

zbori su već sedmicu dana iza nas, a još uvijek nemamo precizne podatke o broju osvojenih glasova i mandata u Skupštini USK-a na koju se ovom prilikom fokusiramo. Ipak, ono što se može konstatirati je činjenica da su na prostorima USK-a mandate osvojili SDA, SDP, DNZ, A-SDA, SBiH, SBB i Koalicija Zajedno za USK, a nabrojane političke partije su poredane po redoslijedu na osnovu podataka od 8. oktobra o prebrojanim glasovima na 295 od 347 biračkih mjesta. Dakle, ovi najnoviji podaci Centralne izborne komisije čine 85,01 % prebrojanih biračkih mjesta i stoga treba biti oprezan prilikom objavljivanja „očekivanih“ podataka. Ovi podaci jesu poprilično pouzdani za pretpostavke, ali i za političke partije i njihove analitičare i glasnogovornike. Nas u medijima interesiraju precizni podaci pa se nećemo baviti pretpostavkama. Razlika između trenutno vodeće SDA i drugoplasirane SDP iznosi svega 202 glasa i nju mogu poremetiti podaci samo sa jednog od preostala 52 biračka mjesta. Stoga u prilogu objavljujemo samo službene podatke. To što izborno ludilo neki pokušavaju još održavati i SDP proglašavati za uvjerljivog pobjednika u Unsko-sanskom kantonu je politički marketing, nepotreban u ovom trenutku jer ništa ne može niti popraviti, a niti pogoršati. Neka se „rat za vlast“ nastavi, neka slave i feštaju svi koji misle da su pobijedili, a kod nas su svi izgleda pobjednici. Poraženih u pravilu nema pa ni onda kada su razlike između očekivanog i ostvarenog tolike da pomalo i zabrinjavaju.

sedam političkih partija
I

U novom sazivu poslanici

Formiranje vlasti u USK-u ovisit će ponovo od dogovora u Sarajevu
ešavanja i koaliranja u našem Kantonu u mnogome će ovisiti o dešavanjima u Državi BiH i Federaciji BiH. Dragan Čović kao predsjednik pobjedničke stranke u hrvatskom narodu je odmah nakon održanih izbora naj-

Rezultati za skupštinu Unsko-sanskog kantona, zaključno sa 08. oktobrom
avio borbu za treći entitet. Pobjednik u Republici Srpskoj Milorad Dodik je kazao kako će BiH biti savez republika ili je neće biti. Predsjednik SDA Sulejman Tihić je kazao kako je njegova stranka pobijedila reisa Mustafu Cerića. Sve navedene izjave interesantne su i zabrinjavaju na svoj način, ali izjava Sulejmana Tihića kako je ova Stranka izborom Bakira Izetbegovića za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda zapravo pobjeda nad poglavarom Islamske zajednice u BiH Mustafom Cerićem, koji se, kako je ustvrdio Tihić, najdirektnije miješao u izborni proces u BiH. -Cerićev poraz je što je podržao predsjednika Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudina Radončića. Pobjeda Izetbegovića je poraz te politike i njegove riješenosti da se miješa u izborni proces u BiH, izjavio je Tihić. Prema njegovoj ocjeni, u Federaciji BiH su pobijedile umjerene politike. -Kada je riječ o SDA, procjenjujemo da smo ostvarili dobar izborni rezultat, jer smo uspjeli da umjerenom i realnom politikom dobijemo značajnu podršku građana. Ako posmatramo Bošnjake, vidljivo je da su se u velikom broju opredijelili za umjerenu i realnu političku opciju, dodao je Tihić. On je pri tom napomenuo da će lider SNSD-a Milorad Dodik biti nezaobilazan politički faktor u BiH i da onaj ko vodi realnu politiku mora računati u prvom redu na razgovore sa njim. -On će biti prvi partner iz Republike Srpske s kojim ću razgovarati. Ja sam se već čuo i razgovarao s njim. Što se tiče SDA on je opredijeljen za saradnju, pa smo se dogovorili da ćemo sjesti i razgovarati kad se otvore svi izborni rezultati, rekao je Tihić. Tihić je istakao da insistiranje na priči o trećem entitetu u BiH i Mostaru, kao stolnom gradu Hrvata, koju zagovara lider HDZ-a BiH Dragan Čović, neće imati partnera u bošnjačkim političkim strankama, a ni u SDP-u BiH. - Čovića je malo ponio izborni rezultat. Vjerujem da će se vratiti u jednu normalnu politiku, jer Mostar samo može biti zajednički, odnosno i bošnjački i hrvatski i srpski, smatra Tihić. Esad ŠABANAGIĆ

D

Kandidat za člana Predsjedništva BiH Ibrahim Đedović sa porodicom čeka glasanje

Gužva na biralištu u Polju - izlazak na izbore ispod očekivanja

Kanton

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

5

Press konferencija Privredne komore Unsko-sanskog kantona

Predstavljeni rezultati „ E K O B I S “ - a
BIHAĆ - Na press konferenciji koja je upriličena za novinare prošlog ponedjeljka, a na kojoj su prisustvovali predstavnici većine ovdašnjih medija, novinarima su predstavljeni rezultati ovogodišnje privredne manifestacije međunarodnog ekološkog sajma „EKOBIS“. Inače, „EKOBIS“ je jedan od najznačajnijih ekonomskih događaja koji u znatnoj mjeri doprinosi našoj regiji, a svake godine je uspješniji. Dokaz tome je što je sajam „EKOBIS“ ove godine u svojoj osmoj godini postojanja nagrađen kao najbolji projekt u BiH za kulturnu, zabavnu, turističku i privrednu manifestaciju u funkciji obogaćivanja turističke ponude prestižnom nagradom „Zlatna turistička ruža 2010“. Ističući zadovoljstvo organizacijom projekta predsjednik Privredne komore USK-a Ismet Pašalić posebno je akcentirao priznanje za najbolji projekt ovog tipa, rekavši da je to podstrijek i ohrabrenje za budući rad. Ovom prilikom Pašalić je iskoristio priliku da se zahvali kantonalnim i državnim medijima, među koje sigurno spada i redakcija, kao i novinari sedmičnog lista ReprezenT iz Velike Kladuše koji je i ove, kao i ranijih godina, sa uspjehom pratio „EKOBIS“ i pokazao se kao novina koja zna da cijeni vrijednost ove manifestacije. Rusmir K.
Sa press konferencije za novinare

Na svim fakultetima u Bihaću

Uveden studij drugoga ciklusa
BIHAĆ – Senat Univerziteta u Bihaću usvojio je nastavne planove i programe i tako uveo studij Drugoga ciklusa na svim fakultetima, članicama ove visokoobrazovne ustanove. Univerzitet će shodno dogovoru sa Vladom USK-a u drugi ciklus upisati kandidate koji će svoj studij sami financirati. Od naredne akademske godine, kada budu usuglašeni i ostali akti, kandidatima studija Drugoga Pravnom fakultetu, a osnivaču, Skupštini USK-a, bit će upućen akt kojim će ga potvrditi, kaže rektor Univerziteta u Bihaću, prof. dr. Refik Šahinović. Za upis kandidata na studij Drugoga ciklusa konkursi su već raspisani. Rektor Šahinović je naglasio kako se vodilo računa da broj studenata za koje je raspisan konkurs ne bude veći od broja za koji bi ciklusa iznose 900,00 KM. Cijena studija Drugoga ciklusa neće biti veća od cijene vanrednog studija čija godina košta 1.200,00 KM. Fakulteti će shodno potrebama i troškovima organizacije nastave na pojedinim odsjecima, cijenu studija Drugoga ciklusa predložiti Senatu Univerziteta koji će na nju dati saglasnost. Shodno modelima studiranja 3 + 2 ili 4 + 1, studij Drugoga

Prezentacija dokumenta „Minimalni standardi i normativi u visokom obrazovanju“

Povratne informacije prije konačne verzije
BIHAĆ - Univerzitet u Bihaću u pretprošli petak je bio domaćin Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH. Pored predstavnika bihaćkog Univerziteta, Unije studenata, te predstavnika javnim raspravama učestvuju sva nadležna ministarstva obrazovanja u našoj zemlji, inspektorati za visoko obrazovanje, te sve visokoškolske ustanove. Način definisanja minimalnih

ciklusa bit će omogućeno besplatno studiranje jer prema Zakonu o visokom obrazovanju, troškove studija prvog i drugog ciklusa financira Vlada. - Senat Univerziteta u Bihaću je na posljednjem zasjedanju usvojio Nastavni plan i program studija Drugoga ciklusa na

Univerzitet stvorio pretpostavke za kvalitetno održavanje nastave. Svi fakulteti Univerziteta u Bihaću donijeli su odluku na kojim smjerovima će upisati kandidate na studij Drugoga ciklusa. Senat Univerziteta je Tehničkom fakultetu dao saglasnost da troškovi upisa kandidata na studij drugoga

ciklusa organizirat će se u trajanju, dvije odnosno jednu godinu. Ministarstvo obrazovanja USK-a je ljetos usvojilo Pravilnik o akademskim zvanjima zahvaljujući kojem će oko hiljadu studenata koji su studij okončali po Bolonjskoj deklaraciji svoje diplome dobiti do kraja godine. Rusmir K.

Koledža za industrijski i poslovni menadžment iz Bosanske Krupe, prezentaciji radne verzije dokumenta „Minimalni standardi i normativi u visokom obrazovanju“ prisustvovao je i ministar obrazovanja USK-a, Amir Hadžić. Cilj prezentacije je dobiti povratne informacije zainteresiranih strana u visokom obrazovanju prije donošenja njegove konačne verzije. U

standarda i normativa koji postoje isključivo u BiH te njenom neposrednom okruženju bazirani su na trenutnom stanju u visokom obrazovanju, te realnim finansijskim mogućnostima. Ovakve rasprave agencija provodi od polovine prošlog mjeseca, a trebale bi završiti do kraja oktobra kada će se pristupiti i izradi konačne verzije dokumenta minimalnih standarda i normativa. Rusmir K.

Prezentacija projekta Zemljoradničke zadruge „Agrisan“

Organizacijom i trudom
SANSKI MOST - U sklopu manifestacije „Dani poljoprivrede“, koja je ovih dana trajala u Sanskom Mostu, prošlog petka održana je prezentacija projekta kojeg provodi Zemljoradnička zadruga „Agrisan“. Pomenuta zemljoradnička zadruga kupila je prije godinu dana zemljište koje se nalazi na lokalitetu Mahala, uz magistralni put M-15. Na zemljištu su podignuti plastenici u kojima se uzgaja povrće. Već na kraju prve godine proizvodnog procesa, u „Agrisanu“ se mogu pohvaliti da su proizveli preko trideset

do dobrih rezultata

tona različitih vrsta povrća koje se plasira isključivo na domaće tržište. U sklopu plasteničke proizvodnje zaposleno je šest radnika, a primjenjuju se i najsavremenije agrotehničke mjere koje donose izuzetno dobre rezultate. Primjer zemljoradničke zadruge „Agrisan“ može poslužiti i drugim poljoprivrednim proizvođačima na području općine Sanski Most kako se organizacijom i trudom mogu postići dobri rezultati u oblasti agrarne proizvodnje. Zlatan Č.

6

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Velika Kladuša

Potpisan ugovor o izgradnji vodovoda u naselju Šmrekovac

Sa radovima se otpočinje odmah
U petak je u uredu općinskog načelnika Velika Kladuša upriličeno svečano potpisivanje ugovora o izgradnji vodovoda u Šmrekovcu. Ugovor su potpisali u ime investitora, Općine Velika Kladuša, općinski načelnik Admil Mulalić te u ime izvođač radova, Javnog Komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Velika Kladuša, direktor Osman Čaušević. Vrijednost projekta prema ugovoru iznosi 32.204,26 KM, a sredstva za realizaciju projekta obezbijedit će Općina Velika Kladuša iz svog budžeta u iznosu od 25.000,00 KM i JKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Velika Kladuša u iznosu od 7.204,26 KM. Mještani Šmrekovca će imati samo obavezu plaćanja priključka na vodovodni sistem u iznosu od 549,00 KM. Prema riječima Osmana Čauševića, direktora JKP „VIK“, sa radovima će se odmah otpočeti, a rok za izvođenje radova je 25 radnih dana od dana uvođenja u posao. Općinski načelnik Admil Mulalić izjavio je ovom prilikom da se radi o veoma značajnom projektu te da će njegovom realizacijom 23 domaćinstva biti priključena na gradski vodovodni sistem. Radi se o mještanima koji su ostali bez vodosnabdijevanja na ovom području, odnosno koji se nalaze u tzv. džepovima, područjima koja još uvijek nisu priključena na gradski vodovodni sistem. Esad Š.
Sa potpisivanja ugovora

Asfaltiran lokalni putni pravac Gornji Šumatac - Dizdari

Svečano otvoren novoizgrađeni lokalni put do Sabljakovića

Mještanima znatna Općina i braća Sabljaković pomoć stigla sa strane zajedno financirali izgradnju
GORNJI ŠUMATAC - U utorak je u velikokladuškim naseljima Gornji Šumatac i Dizdari završeno polaganje asfaltne trake na lokalnom putnom pravcu koji povezuje ova dva naselja. Dužina rekonstruiranog i moderniziranog lokalnog putnog pravca iznosi 1.476 metara, a širina asfaltne trake iznosi tri metra. Položen asfalt Prije dvije godine mještani ovih naselja iz velikokladuške Mjesne zajednice Šumatac, bjedili oko 80 hiljada KM. Prema izjavi pokrenuli su akciju za asfaltiranje ovog put- Senada Rošića, predsjednika nog pravca. Iste godine mještani su prikupili Građevinskog odbora, mještanima su dio sredstava sa kojima su obavili zemljane dobrovoljnim prilozima i donacijama u znaradove. Tada je na sastanku mještana i čajnoj mjeri pomogli prijatelji i poznanici sa predstavnika Općine Velika Kladuša dogo- strane. voreno da će mještani financirati troškove Ovim putnim pravcem inače gravitira 30 pripremnih radova, izradu bankina i propu- domaćinstava ali sva domaćinstva nisu učesta, a Općina će financirati troškove polaga- stvovala svojim sredstvima u gradnji puta ali nja asfalta. U utorak je polaganjem asfaltne ima još domaćinstava koja su obećala svoje trake Općina Velika Kladuša ispunila svoje učešće ali ista do danas nisu uplatili. Stoga, obaveze. Građevinski odbor poziva sve učesnike u Vrijednost projekta iznosi oko 180 hilja- akciji da izmire svoje obaveze i da se projeda KM od čega su mještani do sada obez- kat okonča. Esad Š. Članovi Građevinskog odbora: Senad Rošić - predsjednik, Muhamed Šemić, Husein Šabić i Hase Kendić. Najveća pojedinačna učešća građana su: Husein Dizdarević - Tita sa oko 9.000,00 KM, Senad Rošić oko 7.000,00 KM, Mehmed Šemić oko 5.000,00 KM, te Husein Šabić i Hase Kudić sa oko 4.000,00 KM. KUDIĆI - Građevinski odbor za izgradnju lokalnog puta Kudići Sabljakovići priredio je svečano otvorenje puta u pretprošlu subotu, dan uoči izbora, jer su se učesnici u njegovoj izgradnji i okupili zbog izbora. Novoizgrađeni asfaltni put su presijecanjem vrpce simbolično otvorili općinski načelnik Admil Mulalić i Fata Sabljaković, mještanka Sabljakovića. Otvoru puta pored mještana i komšija Svečano presijecanje trake za otvor puta prisustvovao je i Sejfo Mustafić, predsjedavajući Općinskog vijeća, te savjetnam je majka Fata. nici i pomoćnici općinskog načelnika. Vrijednost izgradnje puta iznosila je 43.000 Dužina ovog putnog pravca na kojem je izve- KM, a financirali su ga u jednakom omjeru mjedena modernizacija, rekonstrukcija i asfaltiranje štani i Općina Velika Kladuša. U financiranju je 340 metara, a širina asfaltne trake iznosi tri izgradnje puta učestvovalo je pet domaćinstava metra. Cijelom dužinom puta sa jedne strane iz naselja Sabljakovići, a među mještanima koji ugrađeni su ivičnjaci. su financijski podržali ovaj projekt je i majka Fata Prilikom svog obraćanja prisutnima općinski Sabljaković, koja je i otvorila put. Zanimljivo je da načelnik je naglasio kako je izgradnjom ovog put- u zaseoku Sabljakovići ima samo pet domaćinnog pravca posljednjih nekoliko godina na pro- stava i sva pripadaju braći Fadilu, Hakiji, storu Mjesne zajednice Šumatac rekonstruirano i Huseinu, Asimu i Jasminu Sabljakoviću koji modernizirano više putnih pravaca. Mještanima su uglavnom podjednakim iznosima sredstava je poželio da put Kudići - Sabljakovići bude put učestvovali u financiranju ovog lokalnog puta. sreće i put blagostanja. Završetkom izgradnje puta Kudići Fata Sabljaković, mještanka Sabljakovića i Sabljakovići naselje Kudići uz već postojeće jedna od učesnica u gradnji puta se zahvalila putne pravce ima preko 20 kilometara asfaltirane svima koji su zaslužni za izgradnju puta, a pose- putne infrastrukture. Radove na ovom putnom bno općinskom načelniku. -Bolesna sam, ali pravcu uspješno je izvelo Građevinsko preduzevolim prošetati asfaltom, a od sreće i zado- će „Veldin“ d.o.o. Velika Kladuša. voljstva, često ga i metem od lišća, kazala Esad ŠABANAGIĆ

Asfaltiran putni pravac

Čestitka općinskog načelnika povodom Dana učitelja

Hasinovac - Čauševići
TODOROVO - U četvrtak je u naselju Čauševići, u Mjesnoj zajednici Todorovo, završeno asfaltiranje lokalnog putnog pravca Hasinovac - Čauševići. Ovim lokalnim putnim pravcem graskog budžeta za izgradnju ovog putnog pravca Općina Velika Kladuša je učestvovala sa 65 hiljada KM. Mještani ovog dijela Todorova pokrenuli su prošle godine u maju aktiv-

Nemjerljiv doprinos u edukaciji naraštaja mladih
Iz ureda načelnika općine Velika Kladuša Admila Mulalića protekle sedmice upućena je čestitka u povodu 05. oktobra, Svjetskog dana učitelja. - Prihvatajući činjenicu da ne mogu u čestitki obuhvatiti važnost i značaj uloge koju obrazovanje i učitelji imaju u izgradnji i opstanku savremenog društva želim je bar istaknuti, upućujući najiskrenije čestitke povodom 5. oktobra Dana učitelja svim učiteljima naše općine. Ovaj dan je u čast Vama, koji tražite najbolje puteve do znanja za sebe i druge u svijetu u kojem je život bez znanja nemoguć. Razumijevajući ga i kao dan zahvalnosti, Vama i Vašem časnom pozivu, čestitam svima taj dan, poštovani odgajatelji, učitelji, nastavnici, profesori, sa željom, da strpljenjem i ljubavlju u svom radu našoj djeci nastavite otvarati još vedrije vidike svijeta, stoji

Načelnik u Prvoj osnovnoj školi

Hasinovac - Čauševići

vitira devet domaćinstava sa četiri prezimena: Tabakovići, Čauševići, Mahići i Melkići. Svi oni su za rekonstrukciju i modernizaciju ovog lokalnog putnog pravca dužine 850 metara izdvojili 40 hiljada maraka. Širina asfaltne trake iznosi 3,5 metara. Sredstvima iz općin-

nost za izgradnju asfaltnog puta do svojih kuća. Prošle godine su obavljeni i svi pripremni radovi da bi polaganjem asfaltne trake u četvrtak bili završeni svi planirani radovi koje je izvelo velikokladuško Građevinsko preduzeće „Veldin“. E. Š.

u čestitci načelnika Mulalića. U čestitci Mulalića dalje stoji kako se nada da će u vremenu koje je ispred nas Općina Velika Kladuša nastaviti sa uspješnom saradnjom sa prosvjetnim radnicima, a zauzvrat će i dalje biti nastavljeno ulaganje u školsku infrastrukturu u našoj općini.

- Ulaganje u školstvo i znanje, moj je prioritetni cilj od kojeg ne želim odustati. Vaš doprinos u edukaciji naraštaja naših mladih nemjerljiv je i zbog toga Vam od srca zahvaljujem, stoji na kraju čestitke načelnika Mulalića povodom Svjetskog dana učitelja. Esad Š.

Cazin

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

7

Četiri nova infrastrukturna projekta u općini Cazin

Predanost ispunjavanju zacrtanih ciljeva
Nedavno su u kabinetu načelnika općine Cazin Nermina Ogreševića potpisani ugovori za realizaciju četiri infrastrukturna projekta ukupne novčane vrijednosti veće od 280.000,00 KM. Radi se o projektima rekonstrukcije dva putna pravca i dva krovišta u Mjesnoj zajednici Liskovac i Mjesnoj zajednici Cazin. Ugovore su potpisali predstavnici Komunalno-stambenog fonda općine Cazin sa izvođačima radova i predstavnicima građevinskih odbora. U MZ Liskovac radi se na rekonstrukciji puta Abdići, dužine 945 m u vrijednosti od 138.023,69 KM, a izvođač radova je firma „E Beganović“ d.o.o. Putni pravac Pajića potok, koji se nalazi u MZ Cazin dužine 333 m, u vrijednosti 69.535,00 KM, realizira firma „Rad putevi“ d.o.o. Bihać. „Elektrometal“ d.o.o Cazin je dobio posao rekonstrukcije krovišta na zgradi S-25 u iznosu od 40.360,32 KM. Posljednji projekat za koji je potpisan ugovor o realizaciji odnosi se na rekonstrukciju krovišta i fasadnog dijela poslovno-stambenog objekta Stara pošta, u iznosu od 35.979,79 KM, a posao je ugovorila firma „Domograd Puškar“ d.o.o. Ovom svečanom činu potpisivanju ugovora prisustvovao je i načelnik općine Nermin Ogrešević koji je čestitao izvođačima na uspješno sklopljenim poslovima i dodao da ovim projektima Općina Cazin samo potvrđuje svoju organiziranost i predanost ispunjavanju zacrtanih ciljeva. Amel D.

Rekonstrukcija krovišta i fasadnog dijela poslovno-stambenog objekta stare pošte M O J CA Z I N

Dvadeset i dva nova radnika u Općinskom organu uprave

Iskustva sticati u svih sedam općinskih službi A m e l a R e d ž i ć
Ugovorom koji je potpisan u kabinetu načelnika općine Cazin, svoj radni status za narednu godinu obezbijedila su 22 volontera, koja će biti primljena u Organ uprave općine Cazin. - Vrata moga kabineta su vam uvijek otvorena. Uvažavajte Vaše kolege i nadređene, a vjerujem da će i oni onda uvažavati vas. Nastojite kvalitetno iskoristiti vrijeme koje ćete provesti u administraciji Općine i pokušajte odavde odnijeti kvalitetno znanje koje će vam omogućiti da se dalje borite za vašu budućnost, kazao je načelnik Ogrešević okupljenim volonterima, koji je i potpisao ugovor ispred Općine Cazin. Svoja iskustva ovogodišnji volonteri će sticati u svih sedam općinskih službi, što znači da će bez obzira na

diplomirani pravnik

Šta vam se sviđa u Cazinu?
Sviđaju mi se ljudi, iskreni su većinom. Naravno ima svugdje loših ljudi, ali čini mi se da su u Cazinu nekako ipak većinom dobri ljudi. Malo mi to je čak i čudno.

Prema rezultatima javnog konkursa u Jedinstveni organ uprave općine Cazin, na period od godinu dana primljeni su: Nermin /Husein/ Šarić, Sanid /Sabahudin/ Redžić, Šuhreta /Mustafa/ Tatarević, Emina /Šemso/ Beširević, Enes /Mustafa/ Čizmić, Samira /Jusuf/ Hadžić, Selma /Remzo/ Japić, Elvira /Zuhdija/ Nuhanović, Sanela /Sead/ Abdić, Emira /Husein/ Duratović, Mordina /Mordin/ Nadarević, Dika /Ekrem/ Čaušević, Ensada /Redžo/ Džaferović, Lejla /Husein/ Nuhić, Jasmin /Bećir/ Salkić, Amela /Husein/ Redžić, Šejla /Šaban/ Prošić, Mirela /Nurija/ Osmančević, Husnija /Husein/ Kovačević, Zlatan /Fuad/ Mujakić, Belma /Osme/ Osmanagić, Izeta /Fikret/ Jakupović.

Šta Vam se ne sviđa u Cazinu?
Naši Cazinjani bolje prime strance, poštuju ih odmah bolje nego svoje. To je jedina zamjerka. zanimanje proći svaki sektor rada Hamdija Ljubijankić, koji je popratio Organa uprave. Sa ostalim obaveza- nekoliko generacija pripravnika u ma, dužnostima, ali i pravima, upoznao Općini Cazin. ih je savjetnik načelnika općine, Amel D.

Da li ste zadovoljni sa novom vlasti i izborima?
Ja sam apolitičan tip. Ko god da je na vlasti, samo se nadam da će učiniti išta bolje. Kao i u narodu, i u vlasti ima loših i dobrih. Ja ne znam da li se iza nekih akcije koje ljudi tumače ovako ili onako kriju neki viši ciljevi tog i tog političara. Svakog od njih treba upoznati lično, da bi se znale njegove namjere, da li on uzima mito, da li se trudi...

i n f r a s t r u k t u r n i h p r o j e k at a
Pretprošlog petka u naselju Hadžića brdo, koje pripada MZ Šturlić, općina Cazin, otvorena je nova dionica puta. - Ukupna dužina ovog putnog pravca je oko 1.800 metara, a u ovoj fazi je urađeno 610 metara ukupne finansijske vrijednosti od 96.000,00 KM. Bitno je naglasiti da je učešće u realizaciji ovog projekta uzelo i 26 domaćinstava ovog naselja, izjavio je Refik Bećirević, predsjednik građevinskog odbora, koji je dodao da se radi o jednom od najbitnijih infrastrukturnih projekata za ovo naselje. Put su svečanim presijecanjem vrpce u funkciju pustili načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević i predsjednik građevinskog odbora Refik Bećirević. - Još jedan put na području MZ Šturlić je završen i predan na upotrebu našim građanima. Naglašavam da idemo dalje, jer su se građani u nekim naseljima već organizirali, radi se projektna dokumentacija, što znači da će se kontinuitet u implementaciji infrastrukturnih projekata nastaviti i ubuduće, kazao je općinski načelnik Nermin Ogrešević. Amel D.

Nastavak implementacije

Nova dionica puta u MZ Šturlić

Da li bi napustili Cazin da imate priliku?
Ne. A imala sam priliku. Imala sam mogućnost da preko jedne organizacije odem na postdiplomski u Njemačku. Iskupila sam bila sve papire za dobivanje stipendije, koja bi pokrila sve moje troškove školovanja i boravka tamo, dobila preporuke od profesora, ali nije mi se dalo ići, a i otac je dosta utjecao na mene. Bilo mu je žao da idem jer je znao da ako odem, da ću se asimilirati i ostati kao i većina. A to ne želim ni ja, pa sam odustala od odlaska.

Šta najviše cijenite kod ljudi?
Svečano presijecanje trake na otvaranju puta

Iskrenost, dobrotu, osmijeh. Ja sam osoba koja je uvijek s osmijehom na licu. Ako je meni dan loš, bar drugima ne želim pokvariti dan.

Šta poručujete mladima?
Poruka mladima je da je škola jako važna u životu. Da se klone poroka, jer to nije cool kako im mnogi uporno govore. Cool je postati neko.

Svečano puštena u rad ulična rasvjeta
U naselju Čatakovići, općina Cazin, svečano je puštena u funkciju ulična rasvjeta. Iako ne tako veliki projekat po obimu i finansijskoj vrijednosti, ipak se može reći da je na ovoj prometnoj komunikaciji rasvjeta izuzetno važna, zbog frekventnosti saobraćaja, automobila i pješaka. - Uz obnovu nisko-naponske mreže u ovom naselju MZ Polje, uspješno smo završili i projekat rasvjete, čime su ustvari završeni projekti koji su bili na listi prioriteta za ovu mjesnu zajednicu, rekao je općinski načelnik Nermin Ogrešević prisutnima. Okupljeni građani su izrazili zadovoljstvo zbog završetka ovog projekta, naročito kada je u pitanju nadolazeća zima i kasni povratci najmlađih mještana ove mjesne zajednice iz škole, čime je njihova sigurnost uveliko pojačana. Jedan od članova Savjeta mjesne zajednice Polje, Amir Mehmedović, objasnio je da se radi o projektu čija je ukupna vrijednost 9.000,00 KM i da je ovo samo dio onoga što je MZ Polje uradila u prethodnom periodu na poboljšanju životnog standarda svojih mještana.
Načelnik Ogrešević prilikom puštanja rasvjete u rad

Mala svečanost u naselju Čatakovići

Vaši ciljevi u životu?
Za sad, nemam nekih dugoročnih ciljeva. Završila sam fakultet, zaposlila se kako volonter u Općini Cazin...sljedeći logičan korak je da završim to pripravništvo i položim stručni ispit. Dalje napredovanje u karijeri tek ću planirati. Ovisno od mogućnosti. Amel D.
Ured općinskog načelnika

Čestitka povodom

Svjetskog dana učitelja
U povodu Svjetskog dana učitelja u ime Općine Cazin i u svoje lično ime, najiskrenije čestitku svim učiteljima i prosvjetnim radnicima uputio je načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević uz želju da uspješno nastave svoju misiju obrazovanja novih generacija. - Ovo je prilika da odamo priznanje svim profesorima, profesoricama, nastavnicima i nastavnicama, učiteljima i učiteljicama zbog doprinosa kojeg ostvaruju svojim radom, a kome svi težimo u procesu rasta i razvoja naše sredine. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama i partnerskim odnosima uspostaviti sistem obrazovanja kakav se očekuje u vremenu proevropskih i proatlanskih integracija, stoji između ostalog u čestitci općinskog načelnika Nermina Ogreševića. Amel D.

8

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Bihać

U službenoj posjeti Općini Bihać prošlog četvrtka je boravio novoimenovani direktor Ureda KfW banke u Bosni i Hercegovini, Stephan Leudesdorff, u pratnji Gabriele Huskić, koordinatora projekata. Povod posjete Leudesdorffa, koji je nedavno preuzeo funkciju direktora, bilo je upoznavanje sa načelnikom Bihaća Hamdijom Lipovačom i odgovornim ljudima za implementaciju Projekta odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, te razgovor o narednim koracima u implementaciji Projekta.

Upoznavanje sa načelnikom Lipovačom
Obostrano je istaknut značaj i vrijednost Projekta, kako za općinu Bihać, tako i za KfW banku. Leudesdorff je napomenuo da je učešće KfW banke u projektu od 17,25 miliona eura najveći iznos granta kojeg je KfW banka dodijelila u Bosni i Hercegovini. U okviru svoje posjete Bihaću, delegacija KfW-a sastat će se i sa rukovodstvom Javnog preduzeća „Vodovod“ Bihać, kako bi se upoznali sa konačnim rezultatima Projekta unapređenja vodovodnog sistema općine Bihać. Rusmir K.

Posjeta direktora KfW ureda u BiH Općini Bihać

Posjeta novoimenovanog direktora KfW ureda u BiH

Općina Bihać obezbijedila sredstva za ogrjev osobama bez porodičnog staranja

MOJ BIHAĆ

Pomoć pretežno namijenjena starijoj populaciji
Već drugu godinu za redom Javna ustanova „Centar za socijalni rad“ Bihać iz sredstava budžeta Općine Bihać, obezbjeđuje novčana sredstva za subvencioniranje nabavke ogrjevnog drveta, za korisnike stalne novčane pomoći, odnosno socijalne pomoći. - Riječ je o korisnicima koji će dobiti novčanu naknadu u iznosu od 250,00 KM za ogrjev. Ove novčane naknade isplatit će se korisnicima stalne socijalne pomoći. Što se tiče sredstava koja su obezbijeđena u kantonalnom budžetu u visini od 50 KM, trenutno se vrši isplata za šesti mjesec ove godine. U globalu, pomoć je namijenjena staroj populaciji, bez porodičnog staranja, istakla je Aida Omanović, direktorica JU „Centar za socijalni rad“ Bihać. R. K.

Idriz Žerić
elektrotehničar Šta vam se sviđa u Bihaću? Pa naravno naša lijepa rijeka Una. Bihać je moj grad, tu sam se rodio, završio školu i živim. Provodim lijepe trenutke sa svojim prijateljima, familijom i djevojkom i meni je Bihać najljepši grad na svijetu.

Centar za socijalni rad općine Bihać

Šta vam se ne sviđa u Bihaću ?
Općenito mi se ne sviđa u ovome gradu to što ljudi ne znaju ili neće ekološki da čuvaju ovaj grad. Za omladinu je jako teško jer nemaju mogućnosti i perspektive za posao i život, a i za izlaske nema dovoljno zabavnih mjesta gdje bi se mogli izlaziti.

Pomjeranje tla u naselju Ribić

Mještani strepe od odrona zemlje
U bihaćkom naselju Ribić stanovnici su vrlo često suočeni sa problemom odrona zemljišta. Zavod za prostorno uređenje USK-a je intervenirao i angažirao raščišćavanje dionice puta koja je zatrpana, ali neminovno nakon svakih jačih kišnih padavina dolazi do novog pomjeranja tla i novih odrona. Vlasnik jedne od kuća koja se našla u problemu, Mirsad Mešić, rekao nam je kako u kući živi njih sedam članova porodice, te da bi volio da mu Općina da i manju kuću, jer svakim danom strepi da će se naći na saobraćajnici. - Ovaj dio novog naselja Ribić je urbanistički sređen i svaki mještanin je platio dozvole i komunalije. A danas im je teško doći da sa saobraćajnice odvezu i očiste odron , sedam dana ih moramo moliti, rekao nam je Mirsad. U ovom slučaju najviše je
Vlasnik kuće kojoj prijeti klizište - penzioner Mirsad Mešić

Kao mladi građanin Bihaća, šta bi ste mijenjali u gradu i šta vam smeta?
Prije svega ako krenete gradom i počnete brojati vidjet ćete koliko je napuštenih zgrada koje su propale ili propadaju. Prvo Dom penzionera na obali Une, pa zgrada u Borićima, Stari vatrogasni dom na Plandištu i mnoge druge, koje su postale jazbine za alkoholičare, beskućnike i narkomane. Mislim da je došlo vrijeme da se sa njima nešto učini, jer su postale ruglo grada.

Kakva je situacija u privredi, politici, kako u Bihaću, tako i na području USK-a?
Saznao sam od svojih roditelja kako je politika prljava igra i od nje sam se odrekao. Možda kasnije kad budem stariji i iskusniji budem pokazao interes za nju. Što se tiče privrede, tu sam se kao mlad čovjek potpuno razočarao. Oni koji i rade svedeni su na nivo robova, jer znam da moje prijateljice rade prenaporno za mizerne plaće. Privreda na Kantonu je odavno na koljenima. Dovoljno je vidjeti da vam i ljekari štrajkaju zbog mizernih plaća što dovoljno govori kakva se privredna politika vodi kod nas.

pogođena ova porodica, koja je ovim problemima bila izložena u više navrata u zadnje dvije godine. Po urbanističkom planu grada, na tom lokalitetu je dozvoljena gradnja. No, mještani koji žive u Novom naselju redovno se susreću sa takvim pojavama. Ugrožena je i prohodnost određenim dijelom puta, a mještani su nezadovoljni,

jer kako kažu dosad je bilo pokušaja u sanaciji, ali bezuspješno. Zavod za prostorno uređenje USK-a je upoznat sa ovim problemom, i tvrde da je konačno rješenje u stručnoj i kvalitetnoj analizi zemljišta, te da će se u što skorije vrijeme u okviru financijskih mogućnosti raditi na rješavanju istog. Rusmir K.

„Ovom autoru se mora vjerovati!“
U prošli utorak je u prisustvu velikog broja ljubitelja knjige u zgradi Pedagoškog islamskog fakulteta u Bihaću priređena promocija zanimljive knjige koja nosi neobičan naziv „Inat bosanskog goluba“, čiji je autor novinar Muhamed Mahmutović, a promotori su bili profesor doktor Fuad Sedić i profesor doktor Sulejman Kendić. Za roman „Inat bosanskog goluba“ je karakteristično što autor svjedoči o bosanskim golubovima, koji su za vrijeme genocidne agresije na Bosnu i Hercegovinu zločinci okovali u bodljikavoj žici širom Bosanske krajine, otimajući zračak slobode i života koji im je Stvoritelj darivao. - Čovjeku se stegne srce dok korača kroz mrak i tugu glavnih likova te historije, jer prosto zna: ovom autoru se mora vjerovati! Sve što je u njegovoj knjizi ispričao da je bilo i da se desilo ljudima o kojima knjiga priča, bilo je tako i onim momcima i djevojkama, bošnjačkim golubovima, ako ne još i gore. I opet, Muhamed Mahmutović je poslije svega o čemu piše ova knjiga, upravo ovom knjigom odlomio još jednu lijepu i nježnu maslinovu granu merhameta, dobrote i stavio je u kljun svom golubu. Kad vam ovaj golub doleti i spusti se u vaše ruke, osjetit ćete da je njegovo gugutanje jedva zatomljen jecaj zatočenih logoraša Keraterma, Krnopolja, Manjače, Ciglane, kazano je između ostalog u recenziji profesora doktora Ferida Muhića. Da bi se dobila potpuna sliku istine o „Inatu bosanskog goluba“, ovu knjigu treba svako pročitati. Rusmir K.

Promocija knjige „Inat bosanskog goluba“ u Bihaću

Da vam se ukaže prilika, da li bi napustili Bihać?
Kakav bi ja to bio građanin Bihaća, kada bi o njemu pjevao hvalospjeve, a na kraju sam sebe pobijao želeći ga napustiti. Kako svima, tako i meni. Doći će i bolja vremena. Ne treba biti pohlepan, skromnost pobjeđuje sve. Mnogi su imali priliku da odu, ali su ostali ovdje s nama da gradimo bolju Bosansku krajinu.

Šta poručujete mladima Bihaća u ovim teškim ekonomskim vremenima?
Ja im iskreno poručujem, kao aktivan sportaš, da se mane ulice, i prihvate da se bave sportom, a ne drogom. Da čuvaju svoje zdravlje, jer Bihać i USK ostaju na nama mladima. Zaboravite prošlost, gledajte u budućnost, a pišite historiju svoga vremena. Rusmir KARAT

Muhamed Mahmutović, autor knjige

Sanski Most

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

9

Izborni proces u Sanskom Mostu protekao u demokratskoj atmosferi

Na izbore izašlo 13.480 ili 43,94 posto Sanjana
irači na području općine Sanski Most su glasali na 45 redovnih biračkih mjesta, kao i na jednom biračkom mjestu na kojem se glasalo u odsustvu. Prema riječima predsjednika Općinske izborne komisije Sanski Most, Sabahudina Paunovića, može se konstatovati kako je izborni proces protekao u korektnoj i fer atmosferi. Iz Općinske izborne komisije su saopćili i konačne rezultate izlaznosti na izbore. Tako je na birališta u općini Sanski Most izašlo 13.480 birača ili 43,94 posto u odnosu na ukupan registrovanih broj birača. Iz Općinske izborne komisije su saopćili rezultate glasanja za bošnjačkog i hrvatskog člana Presjedništva BiH u općini Sanski Most. Kada je u pitanju izbor za bošnjačkog člana Predsjedništva, najveći broj glasova osvojio je kandidat SDA, Bakir Izetbegović, ukupno 2.904 glasa, kandidat Stranke za BiH, Haris Silajdžić osvojio je 2.377

B

glasova, a kandidat Saveza za bolju budućnost BiH, Fahrudin Radončić, osvojio je 2.148 glasova. Kandidat Stranke demokratske aktivnosti A-SDA, Džemal Latić, osvojio je 269 glasova, Mujo Demirović, kandidat BPS Sefer Halilović - 176 glasova, kandidat Građanske demokratske stranke, Ibrahim Spahić, osvojio je 130 glasova, dok je kandidat DNZ-a Ibrahim Đedović osvojio četrdeset glasova. Od kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, uvjerljivo najviše glasova osvojio je kandidat SDP-a, Željko Komšić, 3.620 glasova, dok je Bojana Krišto iz HDZ-a osvojila 335 glasova. Rezultati ostalih kandidata za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su zanemarivi, a za izbor člana Predsjedništva BiH u Općini Sanski Most glasalo je 13.457 glasača, dok je nevažećih listića bilo 1.124. Za kandidatske liste političkih subjekata za Predstavnički dom

Parlamentarne skupštine BiH glasalo je 13.458 birača. Ukupan broj važećih glasova iznosio je 12.357, dok je nevažećih glasačkih listića bilo 1.024. Najviše glasova u izbornoj utrci za ovaj nivo vlasti dobila je SDA – 3.985, SDP je dobio 3.579 glasova, a Savez za bolju budućnost BiH - 2.009 glasova. Stranka za BiH dobila je 1.983 glasa, SNSD 195 glasova, Naša stranka je dobila 104 glasa, a Stranka demokratske aktivnosti A-SDA 103 glasa. Za kandidatske liste za Predstavnički dom Parlamenta FBiH Općinska izborna komisija registrovala je 13.456 glasačkih listića, od čega je važećih bilo 12.329, a nevažećih 1127. Najviše glasova birača za ovaj nivo vlasti dobila je kandidatska lista SDA – 3.938, lista SDP-a dobila je 3.271, za listu Stranke za BiH glasalo je 2.055 birača, a Savez za bolju budućnost BiH dobio je 1.962 glasa. Liste ostalih političkih subjekata dobile su neuporedivo manje glasova: SNSD je za ovaj nivo

Izbori protekli bez problema

vlasti dobio 156 glasova, Koalicija LDS-Ekološka stranka E5 dobila je 104 glasa, Naša Stranka 103 glasa, Stranka demokratske aktivnosti ASDA - 101 glas, SDU BiH-100 glasova i tako dalje. Za Skupštinu Unsko-sanskog kantona glasalo je 13.457 birača, važećih glasačkih listića bilo je 12.434, a nevažećih 1.013. Kandidatska lista SDA dobila je 3.722 glasa, za SDP je glasalo 3.516

birača, Savez za bolju budućnost dobio je 2.093 glasa, a za listu SBiH glasalo je 2.050 birača. Kandidatska lista SNSD-a dobila je povjerenje 168 birača, Stranka demokratske aktivnosti A-SDA dobila je 113 glasova, Koalicija Narodna stranka radom za boljitak, KSPP, E-5 i LDS dobila je 111 glasova, SDU BiH - 109, Naša stranka 107 glasova, a ostali politički subjekti su dobili ispod stotinu glasova birača. Zlatan ČEKIĆ

Održana peta po redu manifestacija „Dani poljoprivrede“
Izložbom poljoprivrednih proizvoda prošle srijede u Sanskom Mostu je započela ovogodišnja, peta po redu, manifestacija „Dani poljoprivrede“, koja je trajala sve do kraja sedmice. Prema riječima Ildihane Gvožđar, iz općinske službe za poljoprivredu, naziv izložbe bio je „Domaće je najbolje“, a proizvode je izložilo preko trideset ovdašnjih poljoprivrednika. - Na ovaj način želimo da promovišemo domaću poljoprivredu i proizvodnju zdrave hrane. Također, želimo da ukažemo kupcima kako kupovinom domaćih proizvoda stimulišu razvitak poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima, istakla je Gvožđar. Predsjednik udruženja „Potvrlar“, Mesud Burnić, rekao je kako je, i pored nepovoljnih vremenskih uslova, ova godina bila uspješna za ovdašnje farmere. - Najveći problem za proizvođače povrća je plasman naših proizvoda, obzirom da na ovim prostorima nemamo proizvodne kapa-

Svečano otvoren novi asfaltni put

Promocija domaće poljoprivrede Brža komunikacija između

Prijedora i Sanskog Mosta
U prisustvu velikog broja mještana, te ličnosti iz društveno političkog života općine Sanski Most, svečano je po okončanju radova otvoren asfaltirani put koji povezuje Trnovu i Šehovce sa Sanskim Mostom. U posljednjih nekoliko dana realizirana je druga faza ovog projekta, nakon što je prije četiri Prilikom svečanog otvaranja puta godine položena asfaltna podloga na polovini komunikaciju, pripala je kantonalnom i fededijela ovog puta čija ukupna dužina iznosi oko ralnom poslaniku Asimu Kamberu, koji, kako 2,5 kilometara. Radi se o putu koji se prostire je istaknuto, ima velike zasluge u realizaciji nekadašnjom trasom pruge koja je ovuda ovog projekta. prolazila, a ova putna komunikacija će u Nakon svečanog otvorenja puta, u Trnovi budućnosti imati veliki značaj za mještane je organiziran prigodna svečanost kojom je Trnove i Šehovaca, ali i za cijelu općinu. Ovo proslavljeno okončanje projekta. Mještani je za Sanski Most veoma važan putni pravac, Trnove će u budućnosti do Sanskog Mosta jer u budućnosti otvara mogućnost poveziva- putovati mnogo brže i kraćim putem, a s nja s Prijedorom alternativnim pravcem i skra- druge strane će se rasteretiti promet kroz ćenje puta između dva grada, što bi moglo same Šehovce, te na taj način povećati bezimati veliki značaj za razvitak privrede i turiz- bjednost u saobraćaju. Sredstva za realizacima na ovim prostorima. ju ovog projekta obezbjedila je Vlada USK-a, Odlukom mjesne zajednice Trnova, čast Općina Sanski Most, te mještani svojim priloda presiječe vrpcu i svečano otvori putnu zima. Zlatan Č.

citete koji bi otkupljivali veće količine proizvoda. Zbog toga je promocija naših proizvoda kod lokalnog stanovništva veoma važna, istakao je Burnić. Na ovome događaju bile su izložene i autohtone vrste voća koje uspijevaju na ovim prostorima, a prema riječima ovdašnjih voćara ova godina je bila izuzetno plodna. U okviru ovogodišnje manifestacije „Dani poljoprivrede“ održaće se i izložba stoke, a na njenom završetku biće proglašeni najuspješniji poljoprivredni proizvođači u općini Sanski Most. Zlatan Č.

Prijem za nosioce najviših armijskih i policijskih priznanja

Odano priznaje za učinjeno u toku ratnog perioda
Načelnik općine Sanski Most, dr. Sanjin Halimović, organizirao je prošlog petka tradicionalni prijem za nosioce najviših armijskih i policijskih priznanja „Zlatni ljiljan“ i „Zlatna policijska značka“, kao i za porodice šehida i poginulih boraca. Na ovom sastanku načelnik Halimović odao je priznanje pripadnicima ove populacije za sve ono što su učinili u toku ratnog perioda, ali i nakon rata u obnovi države Bosne i Hercegovine. Halimović je naglasio da će Općina Sanski Most u narednom periodu nastaviti brinuti i pomagati pripadnike boračkih populacija i nosioce najviših ratnih priznanja. Na području općine Sanski Most živi dvanaest preživjelih nosilaca pomenutih najviših armijskih ratnih priznanja, dok je trinaest vojnika i policajaca odlikovano posthumno. U općini Sanski Most registrovane su 94 porodice šehida i poginulih boraca koje su evidentirane u općinskim organizacijama Sanski Most i Prijedor. I ove godine Općina Sanski Most je za zvanice, u povodu obilježavanja Dana općine, obezbjedila prigodne darove. Načelnik Halimović je na kraju pozvao sve prisutne da svojim prisustvom uveličaju sve programske sadržaje u okviru ovogodišnje manifestacije obilježavanja Dana općine. Zlatan Č.

Detalj sa prijema

10

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Bosanska Krupa

Izbori u Bosanskoj Krupi provedeni uspješno

Ogroman rast SDP-a, težak pad SBiH
ravo da biraju svoje predstavnike u višim nivoima vlasti na području bosanskokrupske općine iskoristila su 11.822 građanina, a o izboru je odlučilo njih 10.767, odnosno toliko je bilo važećih glasačkih listića. I u Bosanskoj Krupi je zabilježen veliki broj nevažećih glasačkih listića, čak 1.051, a što je posebno zanimljivo, od toga 717 neobilježenih, praznih listića kada je u pitanju glasanje za članove Predsjedništva. Od uočenih nepravilnosti, po riječima predsjednika Izborne komisije, Borislava Desnice, najteži je onaj koji se odnosi na propust nedolaska mobilnog tima kod pedeset prijavljenih glasača u podgrmečkom kraju, kao i primjedbe građana koji su glasali na nekim drugim glasačkim mjestima, a ne najbližim njihovom mjestu stanovanja, odnosno zbog još uvijek neuređenog popisa glasača. Prema nezvaničnim, preliminarnim rezultatima za Opće izbore 2010., koje je predočila Općinska izborna komisija u Bosanskoj Krupi, za sve nivoe vlasti ubjedljivo, najviše glasova dobila je Socijaldemokratska partija - SDP BiH. U izboru za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, Krupljani su se, u velikoj većini opredijelili za Željka Komšića iz SDP-a koji je dobio 4.403 glasa. Više od 2.000 glasova manje ili tačnije 2.334 dobio je Bakir Izetbegović. Fahrudin Radončić je dobio 1.728 glasova, a Haris Silajdžić 1.398. Svi ostali kandidati zajedno dobili su 904 glasa. Za ovaj nivo glasanja bilo je ukupno 1.051 nevažeći listić od čega čak 717 praznih listića, a sličan trend sa nevažećim listićima je i za ostale nivoe vlasti. Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Bosanskoj Krupi najuspješnija je bila Socijald-

P

emokratska partija BiH - SDP BiH sa 4.483 glasa, SDA je dobila 2.967 glasova, A-SDA 1.240 glasova, Savez za bolju budućnost 1.098 glasova, dok je Stranka za Bosnu i Hercegovinu dobila 830 glasova. Od kandidata sa listi za ovaj nivo najviše glasova u Bosanskoj Krupi dobio je Hamdija Lipovača iz SDP-a 3722 glasa, za njim kandidat SDA Senad Šepić 2.128 glasova, Sead Šertović, kandidat A-SDA dobio je 866 glasova za državni parlament, Hajrudin Hasić je dobio 437 glasova, a kandidatkinja Enesa Malkoč iz Stranke za BiH dobila je 263 glasa. Najlošije rezultate, u odnosu na prije četiri godine, zabilježila je Stranka za Bosnu i Hercegovinu koja je dobila čak 1.658 glasova manje nego 2006. godine. Mada je dobila 300 glasova više nego 2006. godine, pad je zabilježila i Stranka demokratske akcije s obzirom da se biračko tijelo u odnosu na 2006. godinu povećalo za više od 3.000 birača. Bosanskohercegovačka patriotska stranka pala je sa 692 na 84 glasa. SDP BiH, kada su u pitanju rezultati sa područja bosanskokrupske općine, ima više od 300 % bolji rezultat nego 2006. godine, kada su dobili 1.478 glasova. Za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u bosanskokrupskoj općini glasalo je 11.817 građana. Nevažećih listića je ukupno 1.102, od čega čak 831 listić koji nije popunjen. I za ovaj nivo ubjedljivo najviše glasova dobio je SDP 3.969, SDA je dobila 2.761 glas, SBB 1.162 glasa, A-SDA 1.090, a Stranka za BiH 749 glasova. Pojedinačno najviše glasova u Bosanskoj Krupi dobio je Muhidin Šertović iz SDP-a 2.255 glasova, Omer Mahmić iz SDA dobio je 1.607 glasova, Fadil Hasanagić iz A-SDA ima 766 gla-

sova, a Mirzeta Harčević iz Stranke za BiH 374 glasa. Ostali kandidati iz Bosanske Krupe za federalni Parlament dobili su: Slavica Kovačević iz DNZ-a 29 glasova, Irma Kazić iz E5 19 glasova, Zlatko Marić iz Naše stranke 48 glasova i Jasmin Redžić 42 glasa. Dvije žene iz Bosanske Krupe, kandidirane za ovaj nivo vlasti nisu izborile svoje mjesto u Federalnom parlamentu. Hilda Patković iz SBB-a imala je 528 glasova, a Hasnija Demirović iz ASDA 246 glasa. I za ovaj nivo najveći pad se bilježi kod Stranke za BiH koja je dobila 1.715 glasova manje nego 2006. godine. SDA ima 351 glas manje nego prije četiri godine, a BPS 520 glasova manje. SDP i na ovom nivou bilježi rast od 2.490 glasova što je dva i po puta više nego 2006. godine. A-SDA i Savez za bolju budućnost imaju značajnije rezultate na ovogodišnjim izborima i njihov rezultat je velik, obzirom da se prvi put pojavljuju na Općim izborima. Najviše kandidata iz Bosanske Krupe bilo je za Skupštinu Unsko-sanskog kantona. Na ovom nivou najviše glasova kao i na prethodna tri, dobili su kandidati SDP-a. 3.570 građana glasalo je za ovu stranku i njene kandidate. SDA je dobila 2.071 glas, A-SDA 1.516 glasova. Koalicija za USK-a gdje je Evropska ekološka stranka dobila je 1.262 glasa, dok je Savez za bolju budućnost dobio 1.003 glasa. Stranka za Bosnu i Hercegovinu dobila je 753 glasa. Od kandidata za kantonalnu skupštinu najviše glasova, 1.251, dobio je Mladen Lonić iz SDPa, 1.110 glasova dobio je kandidat ASDA Hajrudin Halilović, Ćazim Kasić iz SDA dobio je 1.003 glasa, a Sanil Hasić iz Koalicije za USK-a 703 glasa. Predstavnik Stranke za BiH Melhijad Velić dobio je 458 glasova, a Haris

Izbori na jednom od glasačkih mjesta u Bosanskoj Krupi

Harbaš iz SBB-a 384 glasa. Od ostalih kandidata iz Bosanske Krupe Sanimir Jogić, kandidat BPS-a, dobio je 51 glas, dok su ostali imali ispod pedeset glasova. Koalicija za USK imala je najviše kandidata iz Bosanske Krupe, a oni su dobili slijedeći broj glasova: Hasan Nesimović 204, Fehima Mujić 123, Sadet Omerčić 124, Mirzet Veladžić 434, Zaharije Mesić 294, Emsud Džajić 29 glasova i Aida Hadžić 26 glasova. Iz Naše stranke Mirsad Šabić dobio je 57 glasova, Armina Mujić 12 i Asim Ičić 15 glasova. U Savezu za bolju budućnost Edin Bratić dobio je 167 glasova, Azra Dizdarević 134, a Mirel Bratić 107 glasova. Kandidatkinja SDA Sadeta Šabić dobila je 694 glasa, a Jasmin Hasanović 800 glasova. Iz SDP-a Đemal Bešić dobio je 949, Suljo Suljić 919, Adis Džafić 903 i Jasminka Suljić 419 glasova. Predstavnici na listi SDU su dobili: Ibrahim Oraščanin 86 glasova i Senad Komić - Brada 25 glasova. Na listi A-SDA Admir Hadžipašić dobio je 586 glasova, Tevhida Musić 259 gla-

sova, Razija Bakija 184 glasa i Amir Džajić 337 glasova. Safet Halkić iz Stranke penzionera dobio je 29, a Suada Bužimkić 21 glas. Sandra Šahinović iz Stranke za BiH dobila je 42 glasa, a Sead Draganović iz iste stranke 134 glasa. U odnosu na prethodne Opće izbore najveći napredak u broju glasova je kod SDP-a. Ova stranka 2006. godine dobila je 1.814, a ove godine 3.570 glasova ili skoro dva puta više, SDA je 2006. godine dobila 2.159 glasova, a ove godine 2.071 što je manje za 86 glasova. Evropska Ekološka stranka 2006. godine samostalno je dobila 1.001, a ove godine u Koaliciji za USK sa još tri stranke 1.003 glasa. I za ovaj nivo nevjerovatan pad u broju glasova bilježi Stranka za Bosnu i Hercegovinu koja je prije četiri godine dobila 2.193 glasa, a na ovogodišnjim izborima za Skupštinu Unsko-sanskog kantona samo 753 glasa. Glasanje u općini bosanska Krupa, poštivanje izbornih pravila, nadgedalo je više domaćih i međunarodnih organizacija. Dževada ŠTANCL

Dvanaest kuća za raseljena lica

Ključevi iz ruku ministra „Volontiraj - Kreditiraj“ Safeta Halilovića
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović posjetio je u petak, 08. oktobra, Bosansku Krupu, gdje je s načelnikom općine Arminom Halitovićem uručio ključeve za dvanest obnovljenih stambenih jedinica povratnika bošnjačke nacionalnosti. Za ovaj projekat obnove Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvojilo je 350.000 KM. Ministar Halilović posjetu Bosanskoj Krupi započeo je razgovorom sa načelnikom općine Arminom Halitovićem o projektima koji su u protekle tri godine u potpunosti završeni, te o onim projektima koji su u fazi realizacije ili u fazi izbora izvođača radova. Ocjenjeno je da je Bosanska Krupa sigurno jedan od najkooperativnijih partnera Ministarstva za izbjegla i raseljena lica i da je rezultat toga ulaganje u obnovu individualnih stambenih objekata, kolektivnih stambenih zgrada, izgradnju puteva i elektromreže veće od 2.400.000 KM. U samo nešto više od tri mjeseca ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović po drugi put je u Bosanskoj Krupi prisustvovao dodjeli ključeva za interno raseljene osobe kojima do sada nije bilo riješeno stambeno pitanje i koji su petnaest Ministar Halilović i načelnik Halitović uručili 12 ključeva godina poslije rata bili podstanari. U okvi- Krupa nalazi svoje mjesto i u buduru projekta ZP 8 stanovnicima ćim planovima ovog ministarstva. bosanskokrupske općine predano On je istakao činjenicu da je u je dvanaest ključeva od individual- ovom projektu do sada utrošeno nih stambenih objekata, a u okviru oko 250.000 konvertibilnih maraovog projekta biće urađene još ka, a da će za još četiri kuće biti utrošeno i preostalih 100.000 končetiri kuće. Poslije dodjele ključeva mini- vertibilnih maraka. Ministar Halilović ovom prilistar Halilović i načelnik Halitović obišli su neke od novoizgrađenih kom izrazio je očekivanja da će objekata, te se uvjerili u kvalitet slijedeće godina biti još bolja i da izvedenih radova. Naravno najza- će državni parlament usvojiti prijedovoljniji su bili korisnici ovog pro- dlog ministarstva da se sredstva jekta kojim je poslije 15 godina vra- za povratak utrostruče. Poslije obićen vlastiti krov nad glavom. laska novosagrađenih objekta Načelnik općine Bosanska Krupa ministar Halilović je rekao da je Armin Halitović se ovom prilikom zadovoljan urađenim, te da će zahvalio ministru Haliloviću za nje- ubuduće njegovo ministarstvo insigov lični angažman na pomoći stirati na skraćenju procedura kako bosanskokrupskoj općini, te izrazio bi sredstva koja se dobiju bila što Dž. Š. zadovoljstvo što Općina Bosanska prije implementirana. Već četvrtu godinu zaredom Udruženje „Infohouse“ realizuje projekat „Volontiraj-Kreditiraj“. Projekat se ove godine implementira u 55 gradova na teritoriji cijele BiH, a to znači da će minimalno 129 srednjih škola učestvovati u projektu, što je oko 4.000 učenika. Cilj projekta je isti svake godine: pružiti priliku mladima da u radnoj sredini stiču nova iskustva koja će biti od praktičnog značaja u njihovom radnom angažmanu, zarade novac i odluče o raspodjeli sredstava,
Volonter u službi za poljoprivredu

Deset volontera u općini i komunalnom preduzeću

da učestvuje u jednom ovakvom projektu. Veći dio dana provela je u Službi za poljoprivredu općine Bosanska Krupa. Radni dan srednjoškolcima će biti plaćen, a od zarađenih dnevnica koje će ići na jedinstveni projektni račun finansirat će se najbolji projekti škola učesnica, koje ih škole trebaju uraditi i predstaviti na Sajmu kreditiranja koji će biti održan tokom novembra mjeseca. Dnevnica za ovu godinu za svakog volontera je dvadeset konvertibilnih maraka. U toku prošle

što bi trebalo razviti njihovu odgovornost i brigu za druge. Učenici Gimnazije i srednjoškolskog centra iz Bosanske Krupe, njih deset, u petak su započeli svoje volontiranje u općinskoj upravi Bosanske Krupe i Komunalnom poduzeću „10 juli“. Bio je to za sve prvi radni dan. Raspoređeni po službama, kažu, tek su sada uvidjeli odgovornost posla kojeg obavljaju njihove „starije radne kolege“. Almina Delić, treći razred šumarskotehničke škole SSC „Safet Krupić“, samo je jedna od deset učenika volontera. Izuzetno je zadovoljna što je dobila priliku

godine kroz ovu akciju je bilo zaposleno 1.700 učenika iz 100 bosanskohercegovačkih škola, a u više od četiri stotine poduzeća i organizacija. Mnogo je faktora doprinijelo izuzetnoj implementaciji projekta. Najprije podrška stalnih partnera GTZ-a koja se ogleda i u materijalnoj, ali najprije u savjetodavnoj ulozi, potom osvajanje u februaru 2008. Prve nagrade Erste Fondacije za socijalnu integraciju u konkurenciji od 400 projekata iz regiona koja je pokretaču projekta, „Infohouse“-u otvorila mnoga vrata za lobiranje daljnjih aktivnosti. Dževada Š.

Bužim

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

11

Rasprava o regulaciji Bužimnice i kanalizaciji

Usklađivanje sa prostornim planom općine Bužim
ačelnik općine Bužim, Mirsad Šahinović, organizirao je raspravu o očitovanju po dostavljenom prijedlogu dijela situacije regulacije Bužimnice u dužini od 6,5 km od ušća Bužimnice u Glinicu do Škaljića mosta, te preklapanju iste sa prostornim planom općine Bužim. Ovom sastanku prisustvovali su predstavnici Agencije za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva na čelu sa rukovodiocem sektora za realizaciju investicionih projekata, Salihom Krnjićem, predstavnicima IPSA instituta iz Sarajeva, te osobama zaduženim za nadzor mnogih vodoprivrednih i drugih radova u Bužimu.

N

Ovaj sastanak sa raspravom je imao za cilj još jednu analizu svega što je planirano u vezi regulacije rijeke Bužiminice, pored čijeg novog korita je planirano voditi i kanalizaciju, a jednim dijelom i zaobilaznicu, što i te kako usložnjava izrađeni projekat, pa je njegova analiza prije upućivanja na javnu raspravu izuzetno važna. Uz više zaključaka, odlučeno je da se postojeći mlinovi, tamo gdje se to mora izmjeste, ali i gdje je to nemoguće uraditi da se uklone, bez obzira što se na ovaj problem ne nailazi na razumijevanje kod vlasnika mlinova. Također je zatraženo da se

regulacijom pokušaju zaobići svi stambeni objekti, jer bi se tako lakše rješavali imovinsko-pravni odnosi, a i riješeno je da se na vodotoku Bužimnice na nekoliko mjesta radi čistijeg budućeg korita naprave kaskade. Obzirom da je regulacioni i prostorni plan Bužima prošao javnu proceduru, ostaje rasprava i usvajanje projekta kroz koji se prožimaju zaobilaznica, regulacija Bužimnice i kanalizacija kao dugoročnije, trajnije i dobro rješenje za općinu Bužim, a za ove projekte se posebno očekuju sredstva iz kantona i države Bosne i Hercegovine. Nedžib Vučelj

Prihvaćeni prijedlozi i sugestije o planu regulacije rijeke Bužimnice

„Slijepa“ zaobilaznica u Bužimu
oznato je da postoji slijepa ulica, ali da postoji slijepa zaobilaznica, to je veoma teško čuti. Nažalost, bužimsku zaobilaznicu zovu i slijepa zaobilaznica iz prostog razloga što ima asfaltiran ulaz, a nema čak niti makadamski probijen izlaz, a kako je krenulo neće ga biti još dugo. Imovinsko-pravni odnosi, iako rješivi kod građana, jednostavno se ne mogu riješiti kod vlasti, jer se očito prema onima koji posjeduju zemlju tamo gdje treba proći zaobilaznica radi prema različitim aršinima. Zauzvrat onda proradi krajiški inat i ponos, baš kod onih sa kojima bi bilo najlakše riješiti ove probleme da je bilo sve ljudski i pošteno, te podjednako prema svima. Trenutno je urađeno i asfaltirano par stotina metara bužimske zaobilaznice, koja potom posta-

Petnaest godina za par stotina metara Kome dati poticaj u poljoprivredi?

Sastanak sa sadašnjim i potencijalnim proizvođačima jagodičastog voća

P

odavno „provaljeni“ kod naroda. No bužimska zaobilaznica nije velika sramota samo bužimske vlasti, kojoj je bačen vruć krompir rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa malo novaca, već je itekako i krivica Vlade Unsko-sanskog kantona, odnosno Direkcije za ceste Unskosanskog kantona, koja svoj nerad pravda već petnaest godina neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. I ko zna kada će se oni uopće riješiti, kada se zna da je privatno zemljište u Bužimu, inače, najskuplje u Bosni i Hercegovini, a vlast bi da od nekih zemljište uzme za bagatelu. Zanimljivo je da se čak sa nekima ne može riješiti spor čak i kada neće novac, već traže zemljište u zamjenu metar za metar. Prošli su i ovi izbori i dolazi nova vlast i za oče-

„Agromerkantilija“ iz Velike Kladuše i „Vrganj-promet“ iz Bužima najsigurniji za kooperante jagodičastog voća. Načelnik općine Bužim organizirao razgovor sa onima koji se bave ili žele baviti uzgojem malina kako bi razgovarao o toj problematici i planirao sredstva za poljoprivredu budžetom za narednu godinu. Pojavio se problem skladištenja poljoprivrednih otkupnih proizvoda.
Načelnik općine Bužim organizirao je sastanak sa sadašnjim i potencijalnim proizvođačima jagodičastog voća u općini Bužim, te otkupljivačima „Vrganj-prometom“ iz Bužima i Poljoprivrednom zadrugom „Agromerkantilija“ iz Velike Kladuše, kao i predstavnicima poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona na čelu sa direktorom Smailom Toromanovićem. Cilj sastanka bio je da se razgovara o proizvodnji jagodičastog voća i njegovom otkupu, kako bi općina Bužim mogla planirati poticaj u poljoprivredi budžetom za narednu otkup, ali jeste uskladištenje i zamrzavanje jagodičastog voća, gdje treba raditi nove hladnjače, za što bi trebalo također odobriti sredstva i pomoći, te dati povoljne kreditne linije. Za narednu godinu biće zasađeno još 70 do 80 dunuma zemlje malinom. Načelnik općine Bužim, Mirsad Šahinović, kako je istaknuto, u Unsko-sanskom kantonu prvi organizirao ovakav sastanak. Na sastanku je istakao da je svaki savjet za unosno bavljenje poljoprivredom dobrodošao, jer Bužim ima veliki broj onih koji su završili poljoprivrednu školu i žele se bavi-

Bužimska zaobilaznica petnaest godina na početku

je slijepa ulica jer nema izlaza. Trenutno, zaobilaznica više sada služi za parking, kojega u Bužimu također nema, što je još jedna dodatna otežavajuća okolnost za odvijanje saobraćaja u Bužimu. Ova zaobilaznica služila je za dobivanja glasova pred izbore kada bi pred glasanje se dovezle mašine, otpočinjali bi radovi, a onda bi se nakon izbora mašine povukle, pa su i takvi potezi već

kivati je da će biti promjena, ali promjena na bužimskoj zaobilaznici na sramotu i općinske i kantonalne vlasti neće biti još dugo i ne postoji osobe koja bi danas mogla dati odgovor kada će bužimska zaobilaznica biti završena. Zna se samo da se sa radovima počelo još prije 15 godina, a da se za to vrijeme uradilo svega par stotina metara „slijepe“ zaobilaznice. Nedžib VUČELJ

Sa seminara o jagodičarstvu

godinu i tako se uklopiti sa poticajem od strane Kantona i države, koji također daju poticaj za ovu granu poljoprivrede. Ono što je na sastnku također bilo bitno je traženje garancije sigurnog otkupa. Direktor „Vrganj-prometa“ sa Konjodora, Amir Makić, istakao je da nije problem

ti ovim poslom. Na kraju je također obećano da će se ovakvi i slični sastanci za bilo koju granu poljoprivrede rado organizirati u bilo kojoj mjesnoj zajednici, ukoliko za tako nešto postoji interes poljoprivrednika. Nedžib VUČELJ

Šansa za pristojnu zaradu

Područje općine Bužim je jedno od najbogatijih kestenom u Bosni Hercegovini. Mnogi zahvaljujući sakupljanju i prodaji kestena zarađuju sebi za život, a mnogi učenici zarade dobar džeparac. U svemu tome je jako bitno da se kesten ima kome prodati. „Agaricus“ d.o.o., trgovina na malo i veliko iz Bužima, bavi se otkupom kestena na veliko po otkupnoj

cijeni od 60 feninga po jednom kilogramu za gotov novac i 70 feninga po kilogramu ukoliko neko za kesten želi uzetu robu. Po riječima vlasnika d.o.o. „Agaricus“ iz Bužima, Huseina Ičanovića, jedan dio kestena od njega otkupljuje „Drvopromet“ iz Sarajeva, ali najveći dio otkupljenog kestena izvozi se za Njemačku, Italiju i Srbiju. Obzirom da se kesten

klasira po klasama, najveći dio prve klase odlazi za Njemačku. „Agaricus“ ove godine planira otkupiti 150 tona kestena, a sve to odmah izvozi za inostrano tržište. Osim klasiranja i izvoza kestena, ovdje se kesten planira i pržiti i zamrzavati kako bi ga u trgovinama „Agaricusa“ bilo tokom svih godišnjih doba u toku cijele godine. Nedžib V.

U Agaricusu klasiraju i pakuju kesten za izvoz

12

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Bosanski Petrovac

Počela izgradnja eko sela „Čardaklija“ Vrtoče u Bosanskom Petrovcu

Bosanskom Petrovcu u mjestu Vrtoče ovih dana počela je izgradnja seoskog domaćinstva „Čardaklije“ u kojem će se živjeti kao i prije 150 godina. Ideju o izgradnji seoskog domaćinstva pokrenula su braća Radošević, inače vlasnici Opšte zadruge „Vrtoče“ koja se uspješno bavi proizvodnjom i distribucijom piletine „Vrtoče“. Zoran Radošević, direktor OZ „Vrtoče“ kazao je kako se poslovi odvijaju predviđenom dinamikom, a u toku je izgradnja gostinjske kuće centralnog objekta domaćinstva, koja će biti u tradicionalnom stilu sa ukrasima i namještajem svojstvenim za seosku kuću, gdje će se nuditi tradicionalna jela i pića. Objekat će biti urađen od prirodnih materijala sa kamenim zidovima i obloženim drvetom, sa drvenom verandom, a u prizemlju će biti smještena konoba. U toku je već izgradnja objekta pekare i kuhinje gdje će se proizvoditi kruh i razna peciva od različitih vrsta brašna (heljda, raž...) koji će snabdijevati gostinj-

Poslovi se odvijaju predviđenom dinamikom U
sku kuću. - Gradi se i fabrički pogon za tradicionalnu preradu hrane koji će biti izgrađen na takav način da vanjskim dijelom ne narušava izgled domaćinstva dok će unutrašnji dio biti uređen na takav način da zadovoljava sve higijenske standarde za preradu hrane. Dakle, ovdje će se proizvoditi ajvar, pekmez, i drugi proizvodi sa sirovinama organskog porijekla, koje će biti otkupljivane sa okolnih certificiranih i obučenih seoskih imanja. Također, prerađivat će se i pakirati ljekovito bilje, kao i voće i šumski plodovi, kazao je Radošević. Projektom je predviđeno da seosko domaćinstvo ima i pogon za pripremu i sušenje mesa koji će biti izgrađen od prirodnih materijala (drveta i kamena), te centar za očuvanje tradicionalnih zanata i edukativnorekreativni centar. U centru je predviđeno održavanje edukacija za sve zainteresirane u cilju očuvanja tradicionalnih zanata. Na vanjskim površinama centra će biti edukacije i radionice otvorenog tipa za djecu, gdje će djeca uz pomoć voditelja radionice moći da se upoznaju sa svim sadržajem seoskog domaćinstva i da uče tkati ili praviti predmete od gline, dok njihovi roditelji mogu da uživaju u miru seoskog domaćinstva. Programi za zabavu i edukaciju djece će biti jednodnevni ili višednevni zavisno od dužine boravka. Predviđeno je da selo ima i mini zoo u kojem će se uzgajati autohtone vrste domaćih životinja (brdski konj, buša i tornjak). Ovakva vrsta ambijenta omogućit će djeci i odraslima upoznavanje životinja, ukrasnih i botaničkih vrtova, divlje trave, cvjetova, livada i proplanaka. U sklopu seoskog domaćinstva biti će izgrađeni smještajni kapaciteti u vidu bungalova koji će biti razmješteni u okolnoj šumi. Bungalovi će biti građeni od prirodnih materijala, kamena i drveta i biti će opremljeni jednostavnim i seoskim detaljima, a posjetiocima će pružiti mir i mogućnost da zaborave na svakodnevni stres. Parking prostor će se nalaziti nedaleko od eko domaćin-

Uskoro etno eko selo „Čardaklija“

stva, ali neće biti dopušten prilaz osobnim vozilima na samo domaćinstvo. - Na ovakav način želimo zaštititi posjetioce od bilo kakvih zvukova i izduvnih gasova, koji bi ih mogli uznemiravati ili škoditi zdravlju gostiju, kažu Radoševići, naglašavajući kako će posjetioci uživati u jedinstvenoj prirodnoj oazi, šetnji kroz šumu, vožnji fijakerom, jahanju, upoznavanju sa autohtonim biljnim i životinjskim vrstama ovoga

kraja. U saradnji sa partnerima iz Bosanskog Petrovca i USK posjetiocima će biti na raspolaganju i dodatni sadržaji kao što su branje gljiva i ljekovitog bilja, planinarenje, biciklizam, spelologija, rafting, posjeta USK, Martin Brodu, Drvaru, Korčanici, Bihaću. Dodajmo još da je Eko selo „Čardaklija“ Opšte zadruge „Vrtoče“ prezentirano na nedavno održanom sajmu „EKOBIS 2010.“ u Bihaću. Rusmir KARAT

U Bosanskom Petrovcu boravio Samwel Ghazaryan, ekspert IFAD-a

Obilježeno pedeset godina srednje škole u Bosanskom Petrovcu

Očekuju se nova
Posljednjeg radnog dana prošlog mjeseca u posjeti Bosanskom Petrovcu boravio je Samwel Ghazaryan, ekspert IFAD-a (Međunarodne organizacije za poljoprivredu). Cilj ove posjete predstavnika IFAD-a čiji je domaćin bio direktor Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona, Smail Toromanović, koordinator IFAD-a za Unsko-sanski kanton, bio je monitoring i praćenje stanja realizacije infrastrukturnih projekata čiji je finansijer bio IFAD. Posjetom su bile obuhvaćene općine Bosanski Petrovac, Bihać, Cazin, Bužim i Bosanska Krupa. Nakon razgovora sa predstavnicima

Priređen bogat kulturno-

INVESTIRANJA

lokalne vlasti, izvođačima radova, krajnjim korisnicima projekata jedinstvena je ocjena da se radi o dobro izabranim i evaluiranim projektima što je osnov za dalje preporuke i investiranja IFAD-a u projekte lokalne zajednice koje za osnov imaju poboljšanje života u ruralnim područjima. Projekat IFAD IV (Projekat unapređenja ruralnog poduzetništva) u toku protekle dvije godine investirao je oko tri miliona maraka grant sredstava lokalnoj zajednici za infrastrukturne projekte, te je za očekivati u skorom periodu nova investiranja ove izuzetno značajne međunarodne organizacije. E. Š.

umjetnički program
Svečanom manifestacijom 5. oktobra u Domu kulture u Bosanskom Petrovcu, obilježeno je pedeset godina od osnivanja srednje škole u Bosanskom Petrovcu. Prisutnima u sali su se obratili direktorica Mješovite srednje škole Bosanski Petrovac Besima Kišljen i Amir Hadžić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona. Kroz bogat kulturno-umjetnički Sa obilježavanja 50-godišnjice škole program prisutnima su se predstavili učenici srednje škole čitanjem reci- ciju su uveličali i izvođenjem pred- pogledali izložbu slika koju su skupitala, svirkom i pjevanjem, prezenta- stave. Nakon svečanog dijela prisu- li bivši učenici škole, a zatim je uslicijom svoje škole, a cijelu manifesta- tni su krenuli u obilazak škole i jedio i svečani ručak. E. Š.

Priređena manifestacija Dani polja kukuruza

Predstavljene nove kolekcije hibrida
U pretprošlu nedjelju u naselju Vrtoče kod Bosanskog Petrovca održani su Dani polja kukuruza. Manifestaciju su organizovali Općina Bosanski Petrovac, Udruženje poljoprivrednika „IGM Agro“ u saradnji sa sjemenskim kućama iz zemlje i okruženja, poput sjemenske kuće „Pioneer“ i „Poljodar-Tim“ iz Daruvara. Danima polja kukuruza su prisustvovali predstavnici Općine, predstavnici pomenutih sjemenskih kuća i poljoprivredni proizvođači iz Bosanskog Petrovca. U sklopu manifestacije organiziran je obilazak oglednih polja kukuruza, gdje je predstavljen veliki broj hibrida, kako za ishranu stoke, tako i za spravljanje silaže. Zbog otežanih vremenskih uslova, predavanja su organizirana na imanju poljoprivrednog proizvođača Miodraga Latinovića, na čijim su parcelama i zasijani predstavljeni hibridi kukuruza. Cilj manifestacije bio je višestruk, s jedne strane istom su se željele predstaviti nove kolekcije hibrida kukuruza visokih genetskih potencijala, dok se s druge strane željelo kroz međusobno druženje farmera razmijeniti iskustva, znanja u proizvodnji kukuruza i drugih krmnih kultura. Naglasak je stavljen na proizvodnju silaže i način

Autentične biljke i proizvodi
Bosanskog Petrovca
U sklopu projekta zaštite autentičnih proizvoda, predstavnici Poljoprivrednog zavoda USK-a boravili su krajem prošlog mjeseca u općini Bosanski Petrovac. Autentični proizvodi ovog kraja su basa, sir i eterična ulja, a biljke autentične za ovo područje su lincura, runolist, planinski bor i bosanska perunika koje se mogu naći na planini Runolist Osječenica. Eterična ulja proizvodi Milanko Milanović iz sela Krnjeuša. Ulja su od bora, jele i mente. Pored proizvodnje eteričnih ulja, bavi se uzgojem ljekovitog bilja i otkupom samoniklog ljekovitog bilja, kojim obiluje ovaj kraj. Najveći problem predstavlja nemogućnost instaliranja destilatora u šumi, što po riječima Milanovića znatno poskupljuje proizvodnju i dovodi u pitanje isplativost bavljenja ovom djelatnošću. E. Š.

na koji će se izbjeći greške koje se najčešće prave pri proizvodnji iste. Predstavnici sjemenskih kuća su naglasili zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i ukazali na planove za naredne godine, u kojim će nastaviti saradnju sa proizvođačima postavljanjem oglednih polja kod dosadašnjih saradnika, a planira se i povećanje površina zasijanih pod kukuruzom. Za narednu godinu je planirano i podizanje oglednih polja uljane repice. Esad Š.

Ključ / Izbor

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

13

Volontiraj - kreditiraj u Ključu
KLJUČ - Povodom projekta „Volontiraj - kreditiraj“ kojeg implementira udruženje „Infohouse“ u petak, 08. oktobra, organizovan je tzv. Socijalni dan tokom kojeg su učenici srednjih škola svoj školski dan zamijenili jednim radnim danom koji je za većinu učenika bio i prvi radni dan uopće. Sa područja ključke općine za učešće u projektu prijavilo se, pored Općinskog organa uprave, još pet pravnih subjekata. Svoj prvi radni dan u općini Ključ provela je učenica trećeg razreda gimnazije Jasmina Botonjić koja je imala priliku da se pobliže upozna sa organizacijom i radom organa uprave. Njen dan bio je u potpunosti isplaniran tako da je krenula od šalter sale i prijemne kancelarije, preko općinskih službi do kabineta općinskog načelnika. Emina je kazala da je veoma zadovoljna što je dobila priliku da sudjeluje u ovom projektu, ali je izrazila i svoje žaljenje što se veći broj firmi sa područja općine Ključ nije odazvao pozivu za učešće i tako dao priliku srednjoškolcima da se upoznaju s njihovom djelatnošću. Pored ovoga, još sedam učenika dobilo je priliku da volontira i to u dječjem vrtiću, kamenorezačkoj radnji, građevinskoj firmi, internet klubu i u jednom restoranu, a najviše ključkih srednjoškolaca u sklopu ove volonterske akcije primila je građevinska firma „TempicFa“. Adis EGRLIĆ

Vrtić „Ljiljan“ obilježio Dan učitelja Proizvodnja soka od jabuke
KLJUČ - Dječiji vrtić „Ljiljan“ Ključ obilježio je i ove kao i ranijih godina Dan učitelja-pedagoga u sklopu čega tradicionalno skreće pažnju na prava djeteta. Ovi dani su prilika de se djeci na njima prihvatljiv način, kroz pjesmu i igru pokažu njihova prava i da se djeca s njima upoznaju. Tokom cijele sedmice sva vaspitno-obrazovna područja bila su protkana tom tematikom, u vrtiću je gostovao i učitelj koji se također uključio u rad sa djecom, a sam program bio je prilagođen djeci po grupama, odnosno njihovom uzrastu. Inače, niti jedna manifestacija ili praznik ne prođe da se ne obilježi u ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi, a posebna pažnja se uvijek pridavala manifestacijama koje se dotiču rada sa djecom i njihovog odgoja, odnosno vaspitanja. Ove godine KLJUČ - Porodica Huskić iz Ključa, koja investira u ovoj općini i koja je svojim primjerom pokazala da postoji prostor i mogućnosti za poslovno djelovanje izgradnjom turističkog objekta „Crvena jabuka“ koji iz godine u godinu privlači sve veći broj stranih turista, i treba iskoristiti. Sok se proizvodi prirodnim putem, pasterizacijom, tako da u njegovom sastavu nema nikakvih hemijskih dodataka, što ga čini još kvalitetnijim i privlačnijim, posebno strancima koji imaju visoko razvijenu svijest o zdravoj hrani.

Vizije porodice Huskić za bolje sutra

Mališani obilježili “Dan učitelja”

organizovana je i tradicionalna šetnja kojim su djeca skrenula pažnju na sebe na svoj položaj i prava te još jednom podsjetila odrasle da su najmlađi naše najveće blago i naša budućnost. A. E.

programa financiranja
BIHAĆ - Regionalna razvojna agencija za sjeverozapad (RDA NW) zajedno sa projektom EURELSMED u okviru projekta koji financira Evropska unija „Podrška EU institucionalnom jačanju kapaciteta regionalnog i lokalnog ekonomskog razvoja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva“, organizuje prvu od 25 obuka za uposlenike općina na temu „Upravljanja projektnim ciklusom i pristupa logičke matrice za identifikaciju i razvoj projekata u kontekstu trenutnih/ budućih programa financiranja“. Prva obuka će se održati od 11. - 14. oktobra u hotelu „Kostelski buk“ u Bihaću .Učesnici obuke dolaze iz šest općina iz sjeverozapadne regije BiH (Bihać, Bosanska Krupa, Drvar, Ključ, Bosanski Petrovac, Sanski Most). Druga radionica je planirana za 26. - 29. oktobar, kada će biti prisutne preostale općine iz sjeverozapadne regije BiH, Cazin, Bužim, Velika Kladuša, Jajce, Dobretići i Glamoč. Bitno je istaći da je interes i odaziv predstavnika općina bio izuzetno velik, te da se iz tog razloga moraju organizovati dvije radionice. Rusmir K. a posebno onih koji se bave lovnim i ribolovnim turizmom, svoj vizionarski duh izrazila je i pokretanjem proizvodnje prirodnog voćnog soka, koji se pokazao kao odličan i veoma kvalitetan proizvod. Proizvodnja soka od jabuka pokrenuta je prije svega s namjerom da se pokaže da sve to silno voće koje je ove godine posebno rodno ne mora propadati, te da se može Nije u pitanju nikakva komercijalna proizvodnja, ističe Tehvid Huskić, jer sok se proizvodi za vlastite potrebe i za ponudu gostima njihovog konaka da probaju bez ikakve naknade, a osnovna namjera je podstaći druge da uče od ovog primjera, te da možda registruju ovu proizvodnju i tako iskoriste voće koje iz godine u godinu propada. Adis E.

Razvoj projekata i budućih

Trodnevna obuka za uposlenike u općinama

Glasanje smatraju veoma važnim
Asocijacija studenata Bosanske Krajine, krovna studentska organizacija krajiških studenata u Sarajevu, proteklog je vikenda organizirala izlazak studenata na Opće izbore u BiH. Naime, oko 80 studenata iz Ključa, Sanskog Mosta, Bosanske Krupe, Bužima, Cazina i Velike Kladuše je organizovanim prevozom iz Sarajeva doputovalo u Krajinu sa ciljem izlaska na izbore. Ova aktivnost je samo dio podrške Asocijacije društvenim i sveukupnim pozitivnim procesima u BiH. I na ovaj način krajiški studenti su se pokazali kao jedna od najorganizovanijih studentskih grupa u Sarajevu. - Izlazak mladih ljudi na izbore Asocijacija studenata Bosanske Krajine smatra vrlo važnim. Svjesni smo naše uloge i odgovornosti. Ono što mi studenti pokušavamo jeste da damo doprinos bitnim dešavanjima u našem društvu, kratko je izjavio Senad Hašić, predsjednik Asocijacije. A. D.

Krajiški studenti izašli na izbore

Pedeseta jubilarna smotra mladih tehničara BiH održava se u Velikoj Kladuši

Poduzete potrebne
organizacione mjere
VELIKA KLADUŠA – Unskosanski kanton biće slijedeće 2011. godine domaćin 50-te jubilarne smotre naučno-tehničkog stvaralaštva. Odlučeno je da će od osam općina u USK-u, općina Velika Kladuša biti domaćin, baš kao i 2001. godine. Prepoznavši ispravno i ovog puta prave općedruštvene vrijednosti, značaj i potrebe tehničke kulture i naučno-tehničkog stvaralaštva mladih, općinski organi na čelu sa općinskim načelnikom Admilom Mulalićem, te organi i članovi Udruženja pedagoga tehničke kulture USK-a sa Sakibom Selimovićem na čelu, sa zadovoljstvom su prihvatili da budu domaćini ovoj najvećoj manifestaciji mladih u ovoj oblasti u našoj zemlji. Sa organizacijom jubilarne smotre, Velika Kladuša se definitivno uvrštava u red najboljih centara tehničkog odgoja mladih u BiH. Velika Kladuša je primjer kako nisu uvijek na prvom mjestu veliki gradovi, kao potencijalni domaćini ovakvim manifestacijama. Dobra volja, ljubav i spremnost da se pomogne mladoj generaciji, put su da se dođe i do neophodnih sredstava, pa i u sredinama gdje istih nema na pretek. Ispravno viđenje značaja tehničke kulture je ona vodilja da svi, koji mogu da podrže i pomognu, da će to i učiniti. Treba posebno naglasiti da je vijest o održavanju smotre u Velikoj Kladuši primljena sa oduševljenjem, a posebno od strane onih nastavnika i mentora koji su i prije deset godina sa svojim ekipama učestvovali na četrdesetoj smotri. Te 2001. godine Velika Kladuša je bila u znaku smotre, a ljubazni Krajišnici ostavljali su dojam pravih domaćina. Bila je to smotra za nezaborav. U svrhu blagovremenih priprema za održavanje smotre, već su preduzete potrebne organizacione i druge mjere kako u Velikoj Kladuši, tako i u organima Udruženja za naučno-tehničkih odgoj mladih u BiH. Esad Š.

Krajiški studenti izašli na glasanje

14

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Feljton

Tefter (176)
ReprezenT od broja 33 na ovom mjestu pod naslovom „Tefter“ počinje objavljivati priloge krajiškog arizonca Rame Hirkića. Autor priloga će svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti pisati priloge o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti. Hirkić će komentarisati svođenje računa sa sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i ponečeg zapisanog u knjigama.

Izbori prošli - krajiški déjà vu ili…
ljeća. Izraz u naslovu (Déjà vu, franc. „već proživljeno-viđeno-doživljeno-u snu priviđeno“) po mom sudu najbolje odražava „novu izbornu“ političku scenu USK-a. Kad sam nazvao jednog od profesora bihaćke „tvornice diploma“ da mi ukratko prokomentariše regionalne rezultate izbora onda mi se raspričao kao da pred sobom ima studente koji jednim okcem stalno škilje na video igrice dok profesor priča „Markove konake“. Uljudno sam saslušao predavanje, a onda odgovorio: Hvala na muštuluku, ali, poslušaj, profesore, kako ne bi moglo. Na Kantonu se dešavaju sve (ne)moguće stvari, a najviše je ludila i (ne)civilizacijskog kaosa. Tamo se na Allaha dž.š. i njegove poslanike poziva kad se kome ćefne; iz kladuških kuhanih jaja legu se ofarbane sotone; dojučerašnji ljuti politički rivali postaju kućni prijatelji; najskuplji političar sa brojnim flekama u svom radu dobiva respektabilni broj glasova; onaj džudašštemer sa svojom bulamentom talibana najprije je pošteno srozao SDA (što mu treba čestitati), a sad to čini i svom novom sanskom logističaru, vazi u kladuškom Konaku svega i svačega, a najviše laži kao da su Kladušani blećci pa ne znaju ko je ko u svojoj Čaršiji i ko ih je pošteno opljačkao 1994/95. godine; onaj bivši oficir, naturalizovani Kladušanin, koji nije imao ni par procenata šansi za člana Predsjedništva se hvali kako mu kampanja košta 20-tak hiljada KM „zarađenih“ u namicanju poslova koje financiraju poreski obaveznici Kladuše, možda će sad skontati kako ide nizbrdo umjesto obratno; onaj drugi kandidat za Predsjedništvo bio je dugogodišnji politički radnik, pa profesor na srednjoj školi, pa profesor na Fakultetu, pa dekan, pa ministar, pa dekan, pa…da bi za sve to „zaradio“ oko dvije hiljade glasova, pa će možda sad shvatiti kao je cijelo vrijeme pričao u vjetar... Na kraju sam pridodao da njegova predavanja izgleda odlaze u vjetar, a ne glave bolonjaca-akademaca čiji je učešće u javnom životu i odazivu na glasanje nedopustivo slab. Po povratku iz posjete zavičaju svoje supruge poslije više od jedne decenije zove me stari „pandur“ i „hvali“ se kako ga je bankarac Šaban provozao po nekim lokacijama objekata „Agrokomerca“. Malo je opisivao jadne izglede i strašne dojmove da bi rekao: Trebaš otići da to vidiš! Kad sam saslušao „report/izvještaj“ odgovorio sam: Da, trebao bi otići da vidim pa da mi srce pukne! Baš me lijepo podgovaraš! Kada bih imao mandat pritvorio bih Dolića i Alagića u jednu studenu prostoriju i ne bih ih pustio van dok ne potpišu „papir“ čiji sadržaj bih osobno napisao! A, ti si Šero stari policajac pa možeš pretpostaviti šta bi na tom papiru pisalo? Da nisam baš amater u pisanju sličnih sadržaja mogla bi posvjedočiti najmanje dva Kladušanina: E. Felić koji živi u Norveškoj i svake godine provodi odmor u Kladuši i S. Drobac koji živi u Novom Sadu i ne pojavljuje se u Kladuši zadnjih 30-tak godina. Obećanja iz deficitarnih budžeta Trudio sam se da pratim tamošnju predizbornu kampanju pomoću printanih medija, TVsnimaka, internet portala... Sakupio sam solidan fond „građe“ za Tefter. Nemam ambicija da se detaljnije bavim, posebno ne beznačajnom kako bi se to isfinanciralo kod društvenog proizvoda od oko 2500 $ per capita. Vjerovatno ni profesorica nije u to sigurna? Biće da su joj „podmetnuli“ doktori ekonomije sa friškim diplomama. Učesnici u predizbornim kampanjama su ugodno pričali ono što birači žele čuti ne mareći previše za objektivnost. Ako se neko i odlučio „potegnuti“ koju brojku onda je vodio računa da bude iz arsenala onih veselijih. Država

Povodom jedne (bez)značajne 20-godišnjice
Ne znam koliko je od koristi da se malo podsjetimo na naša „samoupravna“ divljanja koja su (ne)svjesno ubrzavala kolaps sebe i sistema. Ali, pročitajmo: Na redovnu sjednicu Radničkog savjeta „Saniteksa“ sazvanu za 21. septembar 1990. godine (dva mjeseca prije višestranačkih izbora) samoinicijativno dolazi nekolicina radnika (Gračanin H. Fikret, Čaušević D. Ismet, Feriz Alija, Hodžić Zuhdija, Miljković Enes, Okanović Rasima, Jukić Zuhra…) saopštavajući da predstavljaju radnike Radne jedinice Sektora hemijske proizvodnje i proizvodnih usluga. Osnovni razlog dolaska: povećanje plata 100 %, da se vrate godišnji odmori kako su ranije bili, da se vrati novac što je dat kao zajam za zapošljavanje, da se po kratkom postupku smanji režijsko osoblje i ukinu neopravdana (izmišljena) radna mjesta, da se smanje izdavanja za 50 % za školstvo, zdravstvo, opštinu, sudove, da se zabrani prodaja „Saniteksove“ imovine mimo znanja radnika. Ako se zahtjevi ne ispuretorikom medijski agresivnih kandidata. Oni koji su na izborima osvojili jednocifren postotak glasova nisu spomena vrijedni, a njihove priče poput one „imamo zbilja dobra ponudu“ u najvećem dijelu su bile najobičnija deklamacija gluposti. Malo sam se zbrinuo kad sam čuo šta sve profesorica Bejdić obećava. Kao osoba koja se 30-tak godina aktivno bavim analizama, planovima, budžetima nisam uspio skontati ne u roku od osam dana radnici će stupiti u štrajk 28. septembra 1990.godine u 6 sati ujutro! Kako je tekla rasprava, kakvi su zaključci doneseni ostavljam nekom od učesnika da nastavi! Bez obzira da li će neko naći potrebu da se malo osvrne na pomenutu sjednicu valja imati u vidu činjenicu: i onda kao i danas umišljeni Kladušani smatraju da su pozvani i kvalifikovani da o svemu i svačemu meritorno raspravljaju i prosuđuju! Uz ovo je prilika da odgovorim na jednu email poruku s kojom sam zamoljen da prokomentarišem informaciju po kojoj poslanik Mujić ima puno izostanaka i-ili često napušta zasjedanje Skupštine USK-a. Ne znam šta je čitalac očekivao, ali znam da se dotični nije često vruć vode napio radeći stručne poslove u pogonima, već je više volio pričati priče, naročito sa govornice. Što se tiče sjednica Skupštine USK-a: malo je strpljivih koji mogu pažljivo slušati mlataranja prazne slame! sa petostepenim nivoima vlasti nema teorijske šanse da bude prosperitetna i to bi birači morali sebi „ukucati“ u svoje „čipove“. Sva obećanja o boljem standardu u dogledno vrijeme su neobjektivna i nerealna. Budimo sretni ako novoizabrani poslanici uspiju „brod“ usmjeriti u pravom pravcu sa profesionalnom poslugom! Izborni proces općenito u svim državama je neiscrpna tema najrazličitijih analiza, zaključa-

Ramo Hirkić
ijet mi je bio da u prethodna tri Teftera malo „žešće“ utefterim krajiške poslanike Nanića, Dolića i Bahtića. Ovog srednjeg i ne toliko samo zbog toga što nije bio na listi za glasanje 3. oktobra. Da nije „zaslužio“, jeste! Razlog da to nisam učinio je savjet mog dobrog prijatelja, malo starijeg mudrijeg Bišćanina koji boluje neizlječivu bolest (prokletu Parkinsonovu bolu od koje lijeka nema). Savjet je bio dobar i nisam se pokajao što sam ga poslušao! U potrazi za najboljim izrazom sa kojim bih u najkraćem obliku najautentičnije izrazio krajišku izbornu zbilju nazvao sam tri vrhunska profesora za svjetske jezike (ruski, engleski, francuski). Od dobivenih savjeta odabrao sam onaj dobiven od bihaćkog profesora francuskog jezika kojeg je u tamošnjoj gimnaziji dobro utemeljio slavni Oskar Davičo pred više od pola sto-

Piše:

N

Sa protesta pripadnika pokreta Tea Party iz 2009. godine

Američki tužioci nisu nepogrešivi
odeći dnevni printani medij, USA Today, proveo je zanimljivo višemjesečno istaživanje „pogrešivosti federalnih tužioca“. Rezultate svojih istraživanja publikovali su pod naslovom: „Probe details violations by prosecutors/Istraživanje detalja povreda tužitelja“. Prva rečenica glasi: „USA Today istraživanja su pronašla da tužitelji ponavljaju povrede službe u sudnicama širom države“. Na upozorenja sudaca da tužitelji samovoljno krše zakone i etnička pravila ustavnog načela o poštenom suđenju Kongres je 1997. godine donio Zakon o sankcionisanju

V

zloupotreba. U svojim ad-hok istraživanjima USA Today je dokazao 201 slučaj u kojem su tužitelji zloupotrijebili svoj položaj i povrijedili odredbe poštenog suđenja. Suci upozoravaju da tužitelji flagrantno i skandalozno povređuju važeće zakone. Istraživanje je dokazalo da se godišnje više od 60 hiljada ljudi „pogrešno optuži i osudi“. U brojnim primjerima dokazano je da tužitelji skrivaju dokaze i otvoreno pokušavaju lagati pred sudskim vijećima. Suci, bivši tužitelji i ostalo pravosudno osoblje kažu da se to dešava zbog toga što tužitelji otvoreno i promišljeno žele postići

pobjedu u sudnicama. USA Today je potrošio šest mjeseci da bi pomoću angažovanih eksperata dokazao kako tužitelji povređuju zakone i etnička pravila o poštenim suđenjima. U izvještaju se navodi nekoliko najgorih primjera među kojima i pet iz Arizone. Profesor prava sa Pace Univerziteta Bennett Gershman kaže da se radi o

„sistemu koji još nije sposoban kontrolirati takve vrste povreda zakona“. Glava The Justice Department-a, Lanny Bruer, kaže da je „čak jedan greškom optužen i osuđen slučaj previše“. Nevini ljudi se kažnjavaju. Država godišnje isplaćuje oko 5,3 miliona dolara naknada osobama koje su sudskim revizijama procesa dokazano pogrešno osuđene. Poreski obaveznici sve plaćaju! Kome nije naporno: Prošli mjesec za 25 dana prosječno dnevno sam telefonski razgovarao 21 minutu. Ukupan mjesečni bilans 521 minuta po bruto cijeni od 22 centa po minuti.

ka, otvorenih dilema…u kojima ima posla za sve profesije-zanimanja. Svakako, jedno od ključnih pitanja jeste ko je taj ko će pokušati „okupiti krajišku inteligenciju“ da bar sistematizira sve ono vrijedno što se moglo čuti tokom kampanje sa ciljem da se što preciznije formulišu strateška pitanja o kojima bih još valjalo javno porazgovarati sa nosiocima političkodržavne vlasti! U Americi je izbjegavanje senatora da javno i argumentovano „debatiraju“ o strateškim pitanjima rezultiralo, između ostalog, neformalnom pojavom ultrakonzervativnog pokreta Tea Party/Čajanka. Prema istraživanjima javnog mijenja koje je sproveo CNN oko 50 % ispitanika će na izborima sljedećeg mjeseca podržati kandidate koje predloži „Čajanka“! Usput da navedem da je svega 42 % Amerikanaca zadovoljno načinom kako Obama obavlja svoj posao! Slijedi nastavak: Stvarno i (ne)moguće! Phoenix, Dan poslije izbora, oktobar 2010. ramoh@q.com

Izbor

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

15

Bužimljani gostovali u Istanbulu, kulturnom gradu Evrope 2010. godine

BUŽIM - U sklopu velikog međunarodnog projekta „Istanbul kulturni grad Evrope za 2010. godinu“, članovi Udruženja hor ilahija i kasida „Gazija“ iz Bužima su u koordinaciji sa BKZ „Preporod“ od 30. septembra do 03. oktobra boravili u Istanbulu u Turskoj, gdje su uz akademske umjetnike Seada i Halidu Emrić, predstavljali kulturni život Bužima, te

Sedam boja obojeno osmom bojom
imala jedno veče za predstavljanje svoje kulturne baštine na pozornici postavljenoj u kampu gdje se kompletan projekat odvijao, te na štandovima svakim danom gdje su iste prezentirale svoje umjetničke radove i ostale elemente koje je svaka od zemalja učesnica odabrala. Projekat je nosio naziv „Sedam boja obojeno osmom bojom“, gdje sedam boja
Predstavnici BiH - “Gazije” na međunarodnoj manifestaciji u Turskoj

kao jedini predstavnici i Bosnu i Hercegovinu. Pored BiH i domaćina Turske (općina Bagcilar) svoju kulturnu baštinu su predstavljali Njemačka, Poljska i Kazahstan. Kompletan projekat je zamišljen tako da je svaka zemlja učesnica

predstavlja sedam dijelova Turske, a osmu boju sačinjavaju zemlje učesnice: Njemačka, Poljska, Kazahstan i BiH. Finalna večer je održana u subotu, 02. oktobra. Svi učesnici su se kratko predstavili, a potom zajedno

uz visoke zvaničnike Turske i ostalih zemalja učesnica, zajedno rezali i bratski jeli veliki kruh dužine oko 4 m, pravljen za oko 400 osoba, čime je poslana poruka mira i solidarnosti cijelom svijetu. - „Gazije“ su se predstavili svojim autorskim numerama, koje su zbog sklada evropskog i duhovnog apsolutno prihvaćene, ne samo od strane posjetitelja, domaćina, već i ostalih učesnika ovog velikog projekta, a na kraju predstavljanja su izveli tursku ilahiju Ben Alarim koju su zajedno s „Gazijama“ pjevali gotovo svi prisutni u dvorani, kazao nam je Vahidin Veladžić, predsjednik udruženja. Posebnu reakciju publike je izazvao sam kraj nastupa „Gazija“, pokazivanjem vezanih zastave Turske i BiH. Uz „Gazije“, kulturnu baštinu Bužima su prezentirali i akademski slikar Sead Emrić svojim slikama i grafikama, te Halida Emrić umjetničkom keramikom. Na kraju su Seadu Emriću i „Gazijama“ svečano dodijeljene plakete za učešće u navedenom projektu. Esad ŠABANAGIĆ

16

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Izb

Reportaža: Meeting point – Kladuška naušnica

VELIKA KLADUŠA - Prošlo je već pet mjeseci kako su u centru Velike Kladuše završeni i svečano predani na upotrebu vozačima i građanima ovog grada kružni tok i uređeni park, neposredno jedan do drugoga. Danas, pet mjeseci kasnije, teško je reći koji je od ova dva projekta vrjedniji i značajniji za grad i njegove građane. Čini se kako jedan bez drugog ne bi izgledao onako kako izgleda u kombinaciji. Kako god bilo, ovu priču ćemo posvetiti parku i njegovom obilježju odnosno prepoznatljivosti, Meeting pointu - Kladuškoj naušnici ili Kladuškom orjentiru. Ovo je priča ne samo o informatoru u Velikoj Kladuši, kapiji Bosne iz smjera Zapada, o mjestu okupljanja, odmora i slikanja, o info-pultu kao simbolu grada, razglednici i preporodu već i o kreatoru i realizatoru svega toga, o Emini Adilagić iz Velike Kladuše.

Iz naslijeđa naših predaka u naslijeđe naših potomaka
zacije „Kladuške naušnice“ u ovom parku. - Predsjednica Udruženja mladih „DOM“ Jasmina Keserović, od mene kao mlade osobe zatražila je mišljenje kako da se na ovom lokalitetu izradi info pult. Dobila sam određene inpute: da to bude Kladuški orjentir, da ima četiri forme informiranja 1. Općina, 2. Istorijsko naslijeđe-turistički dio, 3. NVO i karte grada, te 4. slobodna strana. Određena je bila lokacija u parku koji se trebao urediti na ovom prostoru. Napravila sam četiri varijante kao odgovor na temu i sa tim prijedlozima se išlo na prezentaciju u lokalnu upravu, kazala nam je Emina. Na upriličenoj prezentaciji kojoj su prisustvovali svi zainteresirani za projekat, Općina, financijeri, nevladine organizacije, savjetnici i pomoćnici načelnika Općine i mnogi drugi, odabrana je četvrta varijanta koju je Emina nazvala „Kladuška naušnica“. -Do ove varijante došla sam iz naziva „Kladuški orjentir“. Kladuška naušnica je inače kulturno-umjetnička vrijednost ovih područja, datira iz 7. st., iz vremena Avara i tipa je obrnute trostrane piramide. Originalna je zlatna. Ja nisam radila repliku naušnice već mi je ona služila kao ideja vodilja i imala je četiri zadane mogućnosti. Produkt je zadovoljavanja zahtjeva, simbola i funkcija. Naušnica je pronađena na grobnicama, a priča se da je ova lokacija bila masovna grobnica iz Drugog svjetskog rata. Da bi zadovoljila riječ orjentir, kao postament sam stavila kompas koji realno pokazuje strane svijeta. Rasvjetni element koji se nalazi u halki je tačka na „i“ ove priče što cjelokupnu sliku daje malo pisano slovo „i“ a to je tzv. Internacionalni naziv za informacije, dodala je Emina. Nakon što je odabrana i prihvaćena njena četvrta varijanta, Emina je od strane implementatora projekta Općine Velika Kladuša postavljena za nadzor nad izvođenjem -uređenjem Meeting pointa. -Moj prijedlog da se centralno mjesto - Kladuški orjentir izdigne nivoom iznad ostalog dijela parka je prihvaćen jer se šetnice svojim pravcem usmjeravaju na centralni dio, na tzv. pozornicu, odnosno okupljalište mladih. Funkcija pozornice se može iskoristiti za prezentacije društvenih događanja jer je u sredini naušnice obezbjeđen izvor električne energije što je velika prednost da se jednog dana može sa staromodnog papira preći na digitalizirani monitor, kazala je Emina. Urbani mobilijar je ručno rađen prirodnim
Prilikom svečanog otvaranja prije pet mjeseci Autorica kraj svog djela

Emina prilikom radova na Naušnici

Emina Adilagić je mlada djevojka, odnedavno pripravnica u Službi prostornog uređenja, planiranja i urbanizma Općine Velika Kladuša gdje odrađuje jednogodišnji pripravnički staž. Završila je petogodišnji Arhitektonski fakultet u Sarajevu i stekla zvanje diplomiranog inžinjera arhitekture. Njeni prvi poslovi u sklopu pripravničkog staža bili su mini projekti asfaltiranja školskih igrališta od kojih su neki završeni, ali ih je većina u toku pripreme i asfaltiranja. Nas je posebno zanimalo kako je došlo do ideje i reali-

Zračni pogled na mjesto kružnog toka i Meeting Pointa za vrijeme izgradnje

materijalima (drvo, željezo) koji prate kružnu formu zadovoljavajući anatomske potrebe i da budu bez naslonjača radi suzbijanja i izbjegavanja sjedenja na njima. Jedna strana parka je tampon zona između Doma zdravlja i zasađena je lipama gdje će nastati aleja lipa dok su ostale strane zasađane egzotičnim drvećem. -Bilo je podrške i razumijevanja od svih sa kojima sam sarađivala, od izvođača radova firme „Ben Mal Group“, Općine, NVO, Ismeta Hašića (radio naušnicu) koji je pristao na ovakav izazov i da radi nešto veće i vrjednije od uobičajenih izradaka njegovog zanimanja. Izazov je hrabro i pošteno odradio jer se radi o majstoru za željezo. U projektu su još učestvovale firme „Brijest Promet“, „Termoglas“, „Tampeldo“. Sve sam ovo radila volonterski jer sam željela ostaviti nešto svom gradu i mojim Kladušanima jer smatram da će Velika Kladuša uz postojeći stare gradove postati muzej na otvorenom. Moja poruka koju sam ostavila je: „Iz naslijeđa naših predaka u naslijeđe naših potomaka“, dodala je Emina. Meeting point ili Kladuški orjentir vrlo brzo su postali mjesto za sve uzraste ovog grada, od najmlađih pa do najstarijih. Posebno je ovaj prostor ispunjen za vrijeme lijepog vremena u večernjim

satima. Na šetnicama u zemlju ugrađena ugradbena svjetla daju poseban ugođaj i pružaju diskreciju, označavaju poziciju šetnice, dok je naušnica u centru i sama sebe osvjetljava. Na kraju ove priče o Kladuškoj naušnici i njenoj autorici Emini, prisjetit ćemo se nakratko čina svečanog otvorenja koje je istovremeno upriličeno i za kružni tok, a uoči prvomajskih praznika. Tom činu prisustvovalo je na hiljade građana koji su i na taj način izrazili svoje oduševljenje novim izgledom svog grada. Općinski načelnik Admil Mulalić, kazao je između ostalog, obraćajući se prisutnima da je radostan te da se osjeća kao malo dijete u naručju grada koji voli. Očekivanja koja je tada načelnik Mulalić iskazao ubrzo su se obistinila jer je park nazvan Meeting point postao prepoznatljiv turistički brend u Velikoj Kladuši. I švedski ambasador u BiH Bosse Hedberg je prilikom drugog boravka u Velikoj Kladuši kazao da su njegove impresije izuzetno pozitivne, te je dodao kako vidi veliki napredak u razvoju ovog grada. Lančana reakcija učinila je svoje pa je financijer UNDP, uz pomoć Emine i njenih mladih kolega iz Općine i nevladinog sektora realizirao novi projekt LOD 2, a radi se o Dječjem parku „Suncokret“ o kojem u ovom broju donosimo poseban prilog. Esad ŠABANAGIĆ

bor

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

17

„Nišani u boji“
KARLOVAC - Velikokladuški akademski slikar Meho Čaušević priredio je u Galeriji „Vjekoslav Karas“ u Karlovcu izložbu svojih radova pod nazivom „Nišani u boji“ koja će biti otvorena od 6. do 29. oktobra. Ovo je Čauševiću sedma samostalna izložba u kojoj će karlovačka publika moći vidjeti 44 grafike koje je ovaj slikar radio u tehnici digitalnog printa tretirajući kolorističke i pikturalne vrijednosti nišana kao likovnog elementa. Umjetnost uljepšava, oblikuje pojedince i formira kulturu cijelog društva. Ono što jedan narod, jednu državu ili religiju čini specifičnom i posebnom u odnosu na druge je upravo kultura čije su osobitosti jezik, običaji i umjetnost. Tema s kojom se Meho Čaušević predstavlja karlovačkoj publici govori upravo o kulturi bosanskog naroda. Nišan je naziv za nadgrobni spomenik Bošnjaka u BiH, a da bi trajno budio sjećanje izveden je od prirodnog kamena bihacita. Upravo su oni neiscrpna inspiracija Čauševiću koji se s istom temom nedavno predstavio i ovdašnjoj publici u USK-u, ali ovoga puta s uljima i akrilu na platnu. Esad ŠABANAGIĆ
Sa izložbe Mehe Čauševića u Karlovcu

Akademski slikar Meho Čaušević izlaže u Galeriji „Vjekoslav Karas“ u Karlovcu

dabir prave teme pokazao se bitnim u likovnoj umjetnosti. Teme su često plod promišljanja koja dolaze kroz životne impresije svakog umjetnika. Vjerovatno ne mislimo o tome u svakodnevnici, ali umjetničke ili primijenjene teme oplemenjuju naše živote od trenutka rođenja do same smrti. Predmeti koji nas prate kroz život dizajnirani su da zadovolje primijenjene i estetske kriterije. Svugdje i svakodnevno nailazimo na dizajn, ponekad dobar i lijep, a ponekad možda i ne. Umjetnost uljepšava, oblikuje pojedince i formira kulturu čitavog

O

društva. Ono što jedan narod, jednu državu ili regiju čini specifičnom i posebnom u odnosu na druge je upravo kultura. Osobitosti kulture su jezik, običaji i umjetnost. Jezici, običaji i umjetnosti baštine naroda su pojedinci koji ga tvore sa svojim individualnim životnim pričama. Od najranije historije čovjek je pokušao umjetnošću interpretirati pojave duhovne i materijalne prirode. Umjetnost je duhovna vrijednost. Noj je imanentno stvaranje, kojem je čovjek posvećen i koje ga oplemenjuje.

Život voli svako biće, premda je ono u dubini duše svjesno da će jednoga dana doći kraj. Što je smrt? Kamo idemo? Odgovora nema. Postoje samo vjerovanja koja su nam ponudile religije kroz različite interpretacije onostranog svijeta. Današnja je percepcija smrti ostati anoniman, nepoznat i ne baštiniti u vlastitoj i svjetskoj kulturi. Umjetnicima je lako, jer iza njih će ostati njihova djela. No što je s pojedincima koji nemaju umjetničke kvalitete? Njihova će se tijela naći ispod ledina, mramornih ploča, spomenika i sjećanje na njih

živjet će dok žive njihovi grobovi. Izrada nadgrobnih spomenika danas je isplativ posao. Poplavom komercijalnih kamenoklesarskih obrta nestali su umjetnički angažmani u obliku grobova, manje ili više, istaknutih pojedinaca. U današnjem komercijalnom društvu nadgrobni spomenik simbol je materijalnog statusa, vladajućeg ukusa ili neukusa, svjetonazora i miljea koje umiranjem napuštamo, napisala je između ostalog u prigodnom katalogu akademska slikarica Aleksandra Goreta, voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas“.

Otvoreno prvo dječje igralište za djecu sa posebnim potrebama

Korak naprijed za cjelokupnu zajednicu
VELIKA KLADUŠA - Općinski načelnik Admil Mulalić, zajedno sa jedanaestogodišnjom Arijanom Koštić, djevojčicom sa posebnim potrebama koja je i član Udruženja „I mi postojimo“ u ponedjeljak su presijecanjem vrpce svečano otvorili dječije igralište „Suncokret“ u donjem dijelu centralnog gradskog parka u Velikoj Kladuši. Svečanom otvorenju prisuOpćinski načelnik Admil Mulalić, prilikom čina otvaranja dječjeg igrališta zahvalio se svima koji su doprinijeli realizaciji projekta, koji je izmamio veseli osmjeh na licima prisutne djece. - Realizacijom ovog projekta, grad Velika Kladuša poklonio je najljepši poklon djeci, te ću u narednom periodu poduzeti sve potrebno da se uredi i drugi dio parka, riječi

Igralište je prilagođeno djeci s posebnim potrebama, a namijenjeno svoj djeci Velike Kladuše. Prema riječima Rasima Kantarevića, predsjednika Udruženja „Stari grad Podzvizd“ park bi trebao uveliko pomoći djeci za razvoj fizičkih aktivnosti, ali i druženja. Svoje zadovoljstvo izgradnjom parka izrazila je i Amela Makić, predsjednica Udruženja „I mi postojimo“.

Završena prva faza
BOSANSKA KRUPA - U toku prošle sedmice općinski načelnik Armin Halitović i direktor Šumsko-privrednog društva „Unsko-sanske šume“, sa sjedištem u Bosanskoj Krupi, Đevad Muslimović, sa svojim najbližim suradnicima, posjetili su Šujinovac, omiljeno izletište Krupljana koje se nalazi nadomak grada. Razloga za posjetu je mnogo. Prvi je značajan projekat uređenja ovog izletišta, odnosno realizacija jednog od strateških projekata lokalne zajednice, poslije kojeg bi ovaj prostor zasigurno bio odredište za odmor i rekreaciju brojnih turista koji borave u općini Bosanska Krupa i cijelom Kantonu. Drugi razlog je završetak radova prve faze ovog projekta, kojeg zajednički realiziraju Općina Bosanska Krupa i šumsko preduzeće koje na ovim prostorima gazduje šumskim bogatstvom. Podrška ovom projektu je obezbjeđena i iz sredstava Federalnog ministarstva turizma i okoliša, a kako je prilikom posjete istaknuto, u drugoj fazi dio sredstava će biti obezbjeđen i iz sredstava Turističke zajednice Unsko-sanskog

Uređenje Šujinovca u Bosanskoj Krupi

kantona. Autor projekta, kroz koji će Šujinovac postati atraktivno odmorište za zaljubljenike prirode, je Krupljanin Husein Kabiljagić Badžo, sada na mjestu izvršnog direktora za oblast šumarstva u ŠPD „Unsko-sanske šume“. Njegov dugogodišnji san, brojni pokušaji da se ovom projektu pristupi mnogo ranije, tokom ove godine su našli razumijevanja i u lokalnoj upravi i rukovodstvu njegovog preduzeća. Projekat uređenja Šujinovca je naišao na veliko odobravanje građana Bosanske Krupe i svi sa nestrpljenjem očekuju početak realizacije druge faze, kada će kompletan prostor Šujinovca imati uređene terene za sport i rekreaciju, šetnice, kućice za odmor, atraktivne mostiće i uređene obale potoka Šujinovac koji protiče nedirnutom zelenom oazom, koja je od davnina, uz Vrelo Krušnice, bila najomiljeniji prostor starosjedilaca za odmor. Sve radove na uređenju izletišta izvode uposlenici šumskog preduzeća iz Bosanske Krupe. Dževada Š.

Završena prva faza projekta kuća za odmor pod krovom

Sa svečanog otvora dječijeg igrališta u gradskom parku

stvovali su Elvedin Miljković, koordinator za „LOD PROJEKAT“, Emina Adilagić, projektant idejnog rješenja, Amela Makić, predsjednica Udruženja „I mi postojimo“, Rasim Kantarević, predsjednik Udruženja „Stari grad Podzvizd“, Saćima Omeragić, predsjednica Udruženja „Horizonti“, osoblje „Dječjeg obdaništa Velika Kladuša“ zajedno sa djecom iz mlađe grupe, te velik broj druge djece. Na taj način je obilježen početak Dječje nedjelje.

su načelnika Mulalića. Projekat pod nazivom „Pomozimo onima koji nas najviše trebaju“ realiziran je u sklopu projekta „Jačanje lokalne demokratije LOD“. Vrijednost projekta iznosi 49.996,86 KM, a finansiran je od strane EU i sufinansiran od strane UNDP-a i Općine Velika Kladuša. Dječje igralište „Suncokret“ opremljeno je sa kućicom za igru, klackalicama, ljuljačkama, toboganima i drugim sadržajima za djecu sa posebnim potrebama i razvoju njihovih psiho-motoričkih sposobnosti.

S obzirom da na području općine Velika Kladuša dosad nije bilo ovakvih mjesta, prvenstveno namijenjenih našim najmlađima, izgradnja ovog igrališta korak je naprijed za cjelokupnu zajednicu. Podsjećamo, u okviru projekta „Pomozimo onima koji nas najviše trebaju“ protekle sedmice je Logopodskom kabinetu Doma zdravlja u Velikoj Kladuši uručena oprema namijenjena pružanju stručne pomoći djeci s posebnim potrebama. Esad ŠABANAGIĆ

18

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Poljoprivredni kutak

Kooperativna poljoprivredna proizvodnja

Specijalizirana poljoprivredna zadruga

Vi nama povjerenje, mi vama isplatu na vrijeme!

prethodnim brojevima ReprezenT-a pisali smo o uzgoju jagoda te o akciji Specijalizirane poljoprivredne zadruge „Agromerkantilija“ iz Marjanovca kod Velike Kladuše koja je za svoje kooperante nabavila i podijelila 600 hiljada sadnica jagoda koje su stigle u smrznutom stanju, a siju se tokom jula i augusta. Stoga ćemo u nekoliko narednih brojeva našim čitaocima iz knjige „Savremena tehnologija uzgoja jagoda“ autora prof. dr. Mirsada Kurtovića i Adnana Maličevića prenijeti stručne savjete i mišljenja kako taj posao najbolje obaviti, a potom zasađene jagode održavati.

Uzgoj jagoda U
akon površinske obrade i unošenja đubriva, u zavisnosti od toga koji sistem uzgoja je planiran, pristupa se formiranju gredica, odnosno uzvišenja koja se zastiru crnom PVC stabiliziranom folijom koja može izdržati na suncu dvije do tri godine. Formiranje gredica može se vršiti mašinski i

Uzgoj jagode uz zastiranje zemljišta folijom na gredici u dvoredu

N

dišnjem vremenskom periodu dovoljna je folija debljine 0,04 mm. Ukoliko već ne postoje fabrički izbušena sadna mjesta, buše se rupe promjera 8 cm, na razmacima 20-30 x 35-40 cm. Upotrebom folije u proizvodnji jagode, prinosi ove vrste veći su i do 40 %, sazrijevanje je ranije i 4-5 dana, a rentabilnost gajenja je veća i do 30-40 %. Zastiranje zemljišta, dakle uz projektovanje sistema za navodnjavanje izrazito povećavaju intenzivnost uzgoja jagode. Tako npr. prisustvo ova dva faktora (folija i navodnjavanje kap po kap) u sistemu gajenja jagode na gredicama (dva reda) obezbjeđuje prinose od 25- 40 t/ha već u prvoj godini uzgoja. Sadnja jagode

Određivanje dubine sadnje (lijevo), presijecanje korijena (desno)

0,2%), u kome treba da provedu 2-5 min. Po vađenju iz rastvora sadnice se slažu u ambalaži i tada su spremne za sadnju. Sadnju ovako pripremljenih sadnica jagode najbolje je vršiti u jutarnjim satima ili pak po oblačnom vremenu. U suprotnom, ako se ista obavlja po jakom suncu,

ne sadiljke osigurava se pravilna dubina sadnje, kao i dobar raspored korijena. Vršni dio korijena se nakon ubacivanja sadnice na pravu dubinu otkida račvom sadiljke, tako osiguravajući dobar kontakt sa zemljom, bez nepoželjnih vazdušnih džepova. Pri sadnji na odgovarajućem mjestu, nadzemni sistem živića jagode se rukom pridržava, drugom rukom pomoću račvišta zahvata se dio pravilno raspoređenog korijena i na kraju sadnica zateže do željene dubine nakon čega je potrebno napravit nagli potez u cilju odsijecanja savijenog dijela

Primjer razmaka sadnje jagode na gredici uz zastiranje zemljišta folijom u dvoredu, pri čemu je folija standardne širine 120 cm, i obično sa fabrički izbušenim rupama.

ručno, a isto treba obaviti pri umjerenoj vlažnosti zemljišta. Prije postavljanja folije po sredini gredice razvlači se aquatrax (crijevo za navodnjavanje – kap po kap), tako da kapaljke budu okrenute na stranu, kako ne bi došlo do začepljenja istih vodenim talogom. Nakon ručnog formiranja gredica i razvlačenja aquatraxa vrši se postavljanje folije tako da ista bude dobro zategnuta po dužini i širini, a ako se za to koriste gredičari onda se operacija prav-

Načini postavljanja folije za uzgoj jagode: ručno (desno) i mašinski (lijevo)

adnja jagode vrši se na besprijekorno pripremljenom zemljištu. Bez obzira na sistem gajenja priprema zemljišta podrazumijeva standardni postupak (oranje, razbacivanje stajnjaka i mineralnog đubriva, te frezanje). Jagodu je moguće saditi ručno, ili na većim površinama, mehanizovano. Mehanizovana sadnja jagode obavlja se mašinama koje se priključuju na traktor čija je brzina kretanja 4-6 km/h i koje su slične uređajima za sadnju kupusnjača. Sadnja se obavlja kvalitetnim i zdravim živićima, tek izvađenim iz matičnjaka, a ukoliko su čuvani, iste je potrebno pred samu sadnju osvježiti potapanjem korjenovog sistema u vodu, u trajanju 01-24 h, u zavisnosti od stepena uvenuća. Sadnja jagode podrazumijeva dovođenje sadnice na odgovarajuću dubinu, pravilan raspored korijena u zemlji i njegovo dovođenje u potpun kontakt sa zemljom, bez prisustva vazdušnih džepova.

S

Pravilno prihvatanje sadnice pred sadnju na odgovarajuće sadno mjesto

mora se voditi računa da ne dođe do isušenja korijena. Dan prije same sadnje treba izvršiti navodnjavanje zemljišta ili ako je zemljište umjereno vlažno, u otvore na foliji sipa se po pola litra vode kako bi se postigla željena vlažnost medija u koji se jagoda sadi. Mada je ručnu sadnju jagode moguće obaviti na veći broj načina, dva su najzastupljenija: a) klasičnom plastičnom sadiljkom i b) specijalnom metalnom sadiljkom sa dvokrakim vrhom.

Posljedica nepravilne sadnje

ljenja gredica i postavljanja folije i crijeva obavlja Priprema sadnica u jednom prohodu traktora. Crna folija (PVC) jagode za sadnju kojom se najčešće prekriva zemljište u jagodnjaez obzira o kojem tipu sadnice se radi ku ima zadatak povećanja toplote i čuvanje (obična zelena, frigo, kontejnerska i dr.) vlage u zemljištu, a sprječava i razvoj korova, te održava plodove čistim za vrijeme njihovog mora se voditi računa o pripremi sadnog materisazrijevanja i berbe. Za uzgoj jagode u dvogo- jala, odnosno da korijen sadnice bude zaštićen od isušivanja do momenta sadnje kada mu se obezbjeđuju normalni uslovi za razvoj, te vrši njegova zaštita od zemljišnih štetočina. Cjelokupna manipulacija sadnicama odvija se u hladu, kako se korijen ne bi isušio, te ista bila što svježija posađenja. Po vađenju iz ambalaže prvo se vrši prikraćivanje korijena tako što se on prikraćuje na dužinu od oko 8 cm. Na ovaj način pripremljene sadnice potapaju se u pripremljeni rastvor nekog Postavljen aquatrax na gredici za uzgoj jagode dezinfekcionog sredstva (Previkur 0,1%, Merpan

B

podzemnog sistema. I nakon sadnje metalnom dvokrakom sadiljkom na samom kraju sadnje, oko posađenog živića objema rukama lagano se sabija zemljište, kako bi se sadnica što bolje učvrstila, obezbjedio što bolji kontakt žilica jagode sa zemljom i eliminisali nepoželjni vazdušni džepovi. Nakon obavljene sadnje, neophodno je obavezno zalijevanje svakog posađenog živića jagoSadnja živića jagode obavlja se na način da de (ručno ili sistemom za navodnjavanje), u cilju se svaka sadnica ili jedan bunt istih prihvati njihovog boljeg prijema. Greške načinjene pri rukom na način da korijen bude slobodno isprav- samoj sadnji prate biljku tokom čitavog njenog ljen (ukoliko korijen ranije nije prikraćen, isti se života i nerijetko dovode do potpunog propadanja. Korijen koji se prilikom sadnje pomoću račvaste sadiljke savio, kao i onaj koji se previše prikratio, obično brzo propadne. Preplitka, kao i preduboka sadnja očituju se zaostatkom jedinke u razvoju, Zataškavanje sadnice (lijevo), pravilno posađena sadnica (desno) dok slabo učvršćene sadprikrati za onu dužinu koja se pruža van šake), te nice, razvijaju zdrav i jak korijen samo na mjestise tako ispravljen zasadi u već pripremljene rupe za sadnju. Nakon postavljanja sadnice u sadno ma gdje imaju dobar kontakt sa zemljom. Dubina mjesto vrši se nagrtanje oko sadnice na način da sadnje određuje se prema centralnom pupoljku se sitna zemlja sipa oko korijena, te potom vrši jagode. Isti treba da se nalazi iznad nivoa zemlje blago potiskivanje cjelokupnog sadnog mjesta toliko da žile ne vire vani, u suprotnom pod uticarukama, kako bi žile u potpunosti došle u kontakt jem spoljašnjih faktora dolazi do sušenje i propasa zemljom, a eliminisala mogućnost formiranja danja sadnice. Ako se centralni pupoljak zatrpa, vazdušnih džepova. Korištenjem račvaste metal- takođe, dolazi do stradanja sadnice, jer isti lako napadnu korjenove bolesti. (Nastavlja se)

Izbor

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

19

Neraskidivo prijateljstvo Selima - Seje Piralića i Božidara Trtnja

Nakon godina traganja ponovo zajedno
BIHAĆ - Da je pravo prijateljstvo neraskidivo potvrđuje i primjer Selima - Seje Piralića, sad nastanjenog u Bihaću, i njegovog prijatelja iz mladih dana Božidara Trtnja, 63godišnjeg njemačkog penzionera. Kao mladi momci Sejo i Božo su lutali banjalučkim naseljima, a najčešća druženja dešavala su se u naselju Hiseta gdje su živjeli sad već pokojni Božini roditelji Jozo i Anka. Njihovo druženje već tada je bilo svakodnevno i neraskidivo i takvo je i danas ostalo. Sudbina je Božu odvela put Njemačke davne 1968. godine, a Seju u Švicarsku. Godinama su jedan za drugim tragali i traži adresu, da ponovno povežu raskidane veze. O tome kako je došao na ideju da pozove Božu u Bihać i nastave druženje iz svoje mladosti, Sejo nam je rekao kako je preko prijatelja došao do Božinog telefona, odmah ga nazvao, a Božo je bio pomalo zbunjen i ugodno iznenađen pozivom. - Sjetio sam se kada smo kao momci kod njegovih roditelja baš u ovo doba godina pekli rakiju. Ja sam ga pozvao da dođe u Bihać i da se uz rakijski kotao sjetimo naše mladosti, Božinih roditelja Joze i Anke, a i neizbježnog rakijskog kotla sa Hisete. Božo je rado prihvatio moj poziv i danas smo ovdje i prisjećamo se naših vragolija iz mladosti, kao i nezaboravnih lijepih prijateljica i djevojaka iz Banjaluke. Ja i moja supruga Fikreta smo radosni što smo ponovno s našim Božom, priča sretni Sejo dok vrti miješalicu od rakijskog kotla da mu kom ne zagori. Božo nam je kazao da se nakon što se ponovo našao sa svojim prijateljem Sajom osjeća kao davne 1979. godine. On danas živi u gradu Speyer u Njemačkoj. - Ja i Sejo smo posjetili Banjaluku, moje naselje Hisetu, ali nažalost malo je ko ostao od mojih Bez dima nema ni rakije - Sejo i Božo kao nekad u Hiseti komšija. Tamo su sve neki novi desiti, priča nam Božo. osim Bosne i Hercegovine, poručili nepoznati ljudi. - Volite se ljudi, Bosna je jedina su za sve stanovnike ove predivne Tužan sam što ma koje vjere bio, shvatite da zemlje dva velika prijatelja Božo i se to sve moralo druge domovine ni mi ni vi nemate Sejo. Rusmir K.

STARI MAJDAN - Prilikom nedavno provedene akcije na obnovi Vatrogasnog doma u Mjesnoj zajednici Stari Majdan u općini Sanski Most, snimili smo neobičan orkestar, ali na žalost nismo mogli utvrditi da li su svirali narodnu, zabavnu ili ozbiljnu muziku.
Sejo Piralić vodi brigu da se voda ne pregrije

Kad zasvira trio „Majdanci“

BEZ KOMENTARA

Ipak, veseli Majdanci su se našalili na svoj račun i za naš list pozirali, mada svoja imena nisu željeli spominjati. Kažu, dovoljna je slika, važno je da nas narod vidi i malo se našali na naš račun. R. K.

LIJEPO I KVALITETNO
LIMOVI
GRAĐEVINSKA LIMARIJA
Ravni Sendvič Trapezni Imitacija crijepa

Uvijek veselo kad zasvira trio Majdanci

Ahmeta Fetahagića bb, Velika Kladuša
Tel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

Te l : 037/770-135 037/772-727

P R I VAT N A ORDINACIJA

DR. ENO

Radio Velkaton
web: www.velkaton.ba e-mail: info@velkaton.ba Marketing: tel/fax: 037-775-159

20 ReprezenT

11. oktobar 2010. godine, broj 221

Izbor

Poslodavci, radnici, dostojanstven rad

Sve manje ljudi radi, rad sve manje dostojanstven
Ismet Bajramović, predsjednik SSS BiH: Kad BiH bude imala Zakon o inspekciji rada, poslodavcima koji ne poštuju radnička prava staviti ključ u bravu, a oni će za maltretiranje radnika kazneno odgovarati.
SARAJEVO, BIHAĆ - Sedmi oktobar je u svijetu obilježen kao međunarodni dan borbe za dostojanstven rad, za kojeg se Savez samostalnih sindikata BiH godinama mukotrpno bori, kako bi poboljšao iznimno težak socijalni položaj radnika. U BiH je izražen trend otpuštanja radnika, sve manje ljudi radi, a rad onih koji imaju sreću da su zaposleni sve manje je dostojanstven. O teškom položaju radnika, za naše novine je govorio Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. Položaj radnika sve je teži i daleko od dostojanstvenog, kakav je nekad bio, kada su redovito primali plaću, naknadu za prekovremeni i noćni rad, regres, kad su im poslodavci redovito uplaćivali doprinose za zdravstvo i penzijsko-invalidsko osiguranje. - Danas obespravljeni rade na crno, nemaju zdravstvenu zaštitu, rade vikendima bez naknade, dnevno i po petnaest sati. Ako se u BiH može dokazati da su za svaki element koji definira dostojanstvo, dostojanstven rad da je on, ili se krši, ili u potpunosti ili nikako ne provodi, onda automatski dobivamo odgovor da u državi BiH, Federaciji BiH imamo situaciju da nemamo niti dostojanstva, niti rada, odnosno nemamo dostojanstvenoga rada, kazao nam je u telefonskom razgovoru Ismet Bajramović, prvi čovjek Saveza samostalnih sindikata BiH. U Savezu samostalnih sindikata BiH. Bajramović ističe kako su ovdašnje institucije i odgovorni ljudi u njima naučili na izravne represivne mjere, ako nekoga kažnjaku, kažnjavaju ga izravno po džepu. U borbi za radnička prava niti mediji ne mogu mnogo učiniti, smatra prvi čovjek sindikata i dodaje kako su nesavjesni poslodavci i na njih postali imuni, što je izvan pameti, jer kad se objavi da neko krši prava radnika otpuštanjem, da oni nisu primili više plaća, da štrajkaju glađu, poslodavci samo okreću glavu. - BiH je potreban Zakon o inspekciji rada, koji mora sadržavati odredbe poput zakona u Njemačkoj, koji je tako suzbio rad na crno i izrabljivanje radnika. Kad budemo imali takav zakon, poslodavcima koji ne poštuju radnička prava stavit će se ključ u bravu, a oni će za maltretiranje radnika kazneno odgovarati, zaključuje Bajramović. Rusmir KARAT

Ismet Bajramović

BiH drže kako ljudi koji sjede u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i dalje ne žele slušati savjet Sindikata da se manje bave „visokom politikom“ i da se više posvete običnim ljudima, radnicima, građanima BiH. - Sve ono što je potpisano i što imamo, sve one silne konvencije, zakoni i odluke, uzalud je jer u ovoj državi nemamo odgovorno-

sti, zato što radnici imaju sužen prostor kod kontrolnih organa, raznih inspekcijskih organa, a pogotovo za to što je temeljna organizacija Sindikat, prije svega dobrovoljna i kod sebe nema nikakvih imperativnih mogućnosti da može izravno djelovati kao u nekadašnjem sistemu, izjavio je Ismet Bajramović, predsjednik SSS

Mukama nikad kraja
BOSANSKA KRUPA - Samo nekoliko minuta, onaj ko navrati, može izdržati u domu porodice Mačković, a da, prav-zdrav, ne osjeti kako ga vlaga tjera na kašljucanje, a da miris ustajalog vazduha postane neizdrživ. Ipak, u takvim uvjetima, u najužem centru grada, u svega pedeset kvadrata živi, boravi i spava četvoročlana porodica. Muke ove porodice su počele ratom. Kao mirna porodica u kojoj je glava porodice bio otac na dužnosti efendije, mijenjali su gradove stanovanja kako je to njegova služba zahtijevala. Početak rata dočekali su u Velikoj Kladuši, prošli teške muke zatočeništva, u kojem su izgubili oca. Majka Senija je ostala sa dvije kćerke, od kojih jedna bila teški bubrežni bolesnik. Njihovim mukama smilovao se Rijaset Islamske zajednice i kupio im stan u Bosanskoj Krupi. Kada su mislili da pored svega za njih dolaze ljepši dani, bolest kćerke je uznapredovala, teško se obezbjeđivalo njeno kvalitetno liječenje, a na kraju je bitka za njen život i izgubljena. Odlazak kćerke je donio je šećernu bolest i inzulin majci Seniji, a drugoj kćerci Ameli teško oboljenje štitne žlijezde i pogoršano psihičko stanje. Amela, kao samohrana majka malodobnog sina, dok je bolest nije okupirala, radila je kao čistačica po kafićima. Kaže morala je, iako joj to kao vjernici nije lako padalo. Sada, zbog bolesti, ne može ni to. Uz majčinu sestru, koja je u ovom malom prostoru našla dom, žive od 296 maraka penzije. I kažu, da je i tako, ne bi se žalili. Uz hedije ljudi, uz majčino učenje jasina, nekako bi preživjeli. Međutim, početkom augusta posljednje nevrijeme muku porodice je doveo do vrhunca. Obzirom da im krov tom prilikom uništen, kiša im je uništila sve. Od novca za prehranu su privremeno sanirali dio krova, tražeći pomoć, ali odgovora nije bilo. Općina nije imala novaca, a elektro poduzeće koje se nalazi u istoj zgradi nije bilo zainteresirano za sanaciju, jer se njihove prostorije nalaze na prvom katu. Stanari u ovoj zgradi takođe nisu imali sredstava da učestvuju u sanaciji krova. Svaka kiša tako nesmetano curi u stan porodice Mačković. Bespomoćni mole za pomoć sviju. Osobito žele preko medija uputiti molbu elektropoduzeću, jer se nalaze u zajedničkoj kući, pod istim krovom. Svaka riječ kojom bi se još pričalo o tegobama ove porodice, bez ikog svog bližnjeg u Bosanskoj Krupi, bila bi suvišna. Bolesni, izgubljeni, zagledani jedni u druge, kao da čekaju kraj. Dobri i humani ljudi imaju priliku svojim djelom olakšati tugu, i ovu šezedesetogodišnju majku i četrdesetogodišnju kćerku vratiti u život dostojan čovjeka. Dževada ŠTANCL

Očaj i bolest u uništenom domu Mačkovića

Oči Mačkovića uprte u dobre ljude i milost elektropreduzeća

Demokratska narodna zajednica BiH

emokratska narodna zajednica BiH izražava zadovoljstvo zbog odluke Evropskog parlamenta da podrži prijedloge za ukidanje viza građanima Bosne i Hercegovine. Ovo je historijska odluka za Bosnu i Hercegovinu, a broj poslanika koji su glasali za ukidanje viza jasno pokazuje da za našu zemlju ima mjesta u Evropskoj uniji. Sada je odgovornost na domaćim političarima i nama, građanima Bosne i Hercegovine, da iskoristimo ovu priliku i

D

Saopćenje za javnost
da Bosnu i Hercegovinu predstavimo onakvom kakva ona zaista i jeste, a ne onako kako je predstavljaju vladajuće strukture u našoj zemlji. DNZ BiH smatra da BiH ulazi u svoju evropsku fazu i da će u narednom periodu sasvim sigurno trebati mnogo odgovornije pristupiti trasiranju puta naše zemlje u EU. U to ime pozivamo stranke u BiH koje su dobile povjerenje od građana, da to povjerenje i podršku građana iskoriste za stvaranje uslova za brži napredak naše zemlje na evrop-

skom putu. Također pozivamo i međunarodnu zajednicu u BiH da poduzme sve kako bi do izražaja došli sposobni mladi ljudi koji svojim idejama i novim pogledom na život mogu značajnije doprinijeti EU, nego političari koji su u vrijeme bivšeg sistema bili glavni protagonisti političkog jednoumlja na ovim prostorima. Nermin Purić, portparol DNZ BiH

Izbor

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

21

Sulejman Šensar tragom svojih korijena doputovao iz Turske u Krajinu

U potrazi za ženinom rodbinom
BUŽIM - Sulejman Šensar doputovao je u Bužim prije petnaestak dana kod svoje rodbine iako je rođen u Turskoj u Izmiru, a sada živi u Adanu u blizini iranske granice. No, bez obzira što je tamo rođen i što nikada nije bio u BiH, Sulejman odlično govori bosanski jezik. Njegovi su se, priča Sulejman, odselili za Tursku iz Elkasove Rijeke kod Bužima i prezivali su se Ćordić. Njegovi roditelji Bajro Ćordić i Fatima Baltić naučili su ga bosanskom jeziku i pričali mu o njegovoj rodbini, pa je on po pričama svojih roditelja krenuo da ih pronađe. U tome je uspio posebno zahvaljujući hadžiji Ibrahimu Durakoviću iz Jusufovića, koji je nekada davno posjetio ovu porodicu u Turskoj. Međutim, Sulejman ne može da nađe ženinu rodbinu, odnosno njene korijene. Naime, njegova žena Sabiha zna da je porijeklom iz ovih krajeva i da se prezivala Dizdarević, te da joj je majci ime Fikreta. Otac od Sulejmanove punice zvao se Ramo Dizdarević, a amidži je bilo ime Ahmet. Svi su se oni odselili za Tursku, pomrli, pa je Sulejmanu jako teško naći rodbinu njegove žene. Obišao je mnoge Dizdareviće po Bužimu, Velikoj Kladuši i Cazinu, tražio najstarije ljude i razgovarao sa njima, ali nije uspio pronaći ženinu rodbinu, a svaka pomoć u traganju bi mu dobro došla. Sulejman Šensar ne krije zadovoljstvo da je došao kod rodbine i prijatelja u Bužim, te ističe da još nije vidio ljepšeg kraja i ljepše zemlje. Morate sve te ljepote pokazati svijetu. Mnogi turci da znaju kako je Krajina lijepa rado bi ovdje došli u turizam, ističe Sulejman. Nedžib VUČELJ

Sulejman Šensar-Ćordić (desno) sa hadžijom Ibrahimom Durakovićem

Mjesec borbe protiv raka dojke

Najčešći oblik malignih oboljenja
CAZIN - Rak dojke najčešći je oblik malignih oboljenja kod ženske populacije. Svake godine pojavljuje se sve veći broj žena koje boluju od ove bolesti, pa i u dobi od 30. do 40. godine. Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije, svake godine u svijetu se otkrije 1,2 miliona slučajeva raka dojke, koji čini 23,5 % svih vrsta raka kod žena. Nažalost, taj trend prati i BiH. Maligna oboljenja i dalje se nezaustavljivo šire, a rak dojke po pojavnosti zauzima visoko prvo mjesto. Svake godine u BiH se otkrije 1.100 novih slučajeva raka dojke. Zabrinjava i podatak da se starosna granica oboljelih sve više pomjera, te da se od ukupne smrtnosti stanovništva u BiH, 20 procenata odnosi na umrle od malignih oboljenja. Sve su ovo podaci s kojima je u našoj zemlji dočekan oktobar, Međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke. Njegovo obilježavanje pokrenule su velike svjetske organizacije za borbu protiv te bolesti, kako bi se ukazalo na veliku važnost prevencije i javnosti prezentirala učinkovitost liječenja kod ranog otkrivanja. U BiH, nažalost, nema pravih programa prevencije, takozvanih „skrining“ programa i zato je neophodno kod žena stvoriti svijest o važnosti samopregleda i kliničkog pregleda dojke. Sve žene, posebno mlade djevojke, potrebno je obučiti na koji način da urade samopregled. Samopregled se vrši po završenoj menstruaciji, a kod žena u menopauzi preporučuje se da same sebi odrede dan u mjesecu za redovan pregled grudi. Uz samopregled, žene bi redovno trebale vršiti i ultrazvučni i mamografski pregled, čime se rak može otkriti u ranom stadiju, a to znači gotovo potpuno ozdravljenje. Razgovorom i pisanjem o raku dojke nastoji se osvijestiti sve pripadnike društva o toj bolesti, njenoj raširenosti i važnosti ranog otkrivanja. Stoga je mjesec oktobar proglašen Mjesecom borbe protiv raka dojke, a nizom aktivnosti koje priprema Udruženje oboljelih od malignih bolesti, biće obilježen i u Cazinu. Mirela S.

Prehrambena industrija u BiH

Problem predstavljaju
roizvodnja u nekim granama prehrambene industrije daleko je veća od iskazane. Procjene su to Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koje je u Informaciji o stanju prehrambene industrije u FBiH navelo kako proizvođači ne dostavljaju podatke o proizvodnji koju su uistinu ostvarili, što negativno utječe na planiranja, prognoze i druge mjere koje bi trebalo poduzimati s ciljem stvaranja što boljeg ambijenta za proizvodnju. Stvarna proizvodnja proizvoda od mlijeka, brašna, bezalkoholnih pića, voćnih sokova, mineralnih voda, prerađevina od mesa, vina i drugih, prema procjenama Federalnoga ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, veća je od objavljene. Kako se ističe u Informaciji o stanju prehrambene industrije u FBiH, proizvođači ne dostavljaju podatke o proizvodnji koju su uistinu ostvarili. Taj nedostatak pouzdanih podataka negativno se odražava na sva planiranja, prognoze i druge mjere koje bi trebalo poduzimati s ciljem stvaranja što boljeg ambijenta za proizvodnju. Kako se navodi u Informaciji, udio Federacije BiH u ukupnom uvozu poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u BiH u 2009.godini iznosio je 63 posto. Uporedo sa niskom iskorišteno-

Mladi aktivisti SDP-a Cazin očistili plakate

NETAČNI PODACI čistog okoliša
P
šću domaćih kapaciteta, godinama je prisutan iznimno visok uvoz svih vrsta prehrambenih proizvoda, što ima negativan učinak na domaću proizvodnju. Bosna i Hercegovina danas ima praktično potpuno liberalan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. S druge strane, postoji trajan problem izvoza domaćih agroindustrijskih proizvoda, jer ne postoji sistem referentnih laboratorija i certifikacijskih kuća koje su priznate i ovlaštene za ocjenu validnosti i usklađenosti agroindustrijskog sektora sa zahtjevima inozemnog tržišta. Prema podacima resornog federalnog ministarstva, udio FBiH u izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz agrokompleksa BiH u 2009. godini iznosio je 49 posto.Kako bi u idućem razdoblju očuvala i unaprijedila svoje resurse, prehrambena industrija FBiH mora voditi aktivnosti u procesu restrukturiranja, što podrazumijeva povećanje konkurentnosti prehrambenih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu, porast izvoza, modernizaciju tehnoloških postupaka i smanjenje proizvodnih troškova, specijalizaciju i povećanje stepena iskorištenosti kapaciteta, poticanje investicija u prerađivačke kapacitete i distribucijske kanale, kao i efikasniji inspekcijski nadzor nad kvalitetom i zdravstvenom ispravnosti hrane. Mirela S. CAZIN – Izbori su prošli, a posljedice od predizborne kampanje su ostale, plakati kao smeće i hrpe papira koji više nisu bitni. Poniknuti ekološkom sviješću, pod parolom „Čista okolina-zdrav život“, mladi aktivisti SDP-a Cazin su u organiziranim grupama obišli cijelu teritoriju općine Cazin i sklonili plakate i ostale promidžbene materijale koje su lično postavili u toku predizborne kampanje. - Na ovaj način želimo da pokažemo svima da nam je stalo do čistog okoliša i mjesta u kojem živimo, rekli su aktivisti SDP-a. A. D.

Stalo im do

Mladi SDP-a u akciji čišćenja stranačkih plakata

Rehabilitacija penzionera

Banjsko liječenje u Fojnici
CAZIN - Na osnovu ugovora potpisanog između Saveza udruženja penzionera Federacije BiH i Rehabilitacijskog centra „Reumal“ Fojnica, najstariji građani Federacije, kao i članovi njihovih porodica, i ove godine imaju mogućnost korištenja banjskog lječilišta. Uz rekreaciju, penzioneri će imati i potpunu medicinsku njegu po veoma povoljnim uvjetima. Prijave cazinskih zainteresiranih penzionera već su počele. Smještaj u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama uz puni desetodnevni pansion, program dijetalne prehrane, ljekarski pregled i terapija uz potpunu medicinsku njegu, usluge su koje će penzioneri Federacije BiH po veoma povoljnim cijenama moći koristiti i ove godine u Banjskom lječilištu Fojnica. Rezultat je to Ugovora kojeg su početkom prošle godine potpisali „Reumal“ Fojnica i Savez udruženja penzionera Federacije BiH. Zainteresiranih za desetodnevni rehabilitacijsko-rekreativni boravak u Fojnici ima i među cazinskim penzionerima. Pomenuti program biće realiziran u dvije faze i svi zainteresirani penzioneri trebaju se javiti u sjedište Udruženja. Budući da je rekreacija vrlo bitna za zdrav i sadržajniji život naših najstarijih sugrađana, osim odlaska u banjska lječilišta, Udruženje penzionera Cazin će za svoje članove tokom jeseni i zime organizirati i druge rekreativne sadržaje. Mirela S.

22

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Crna hronika

Kantonalnu bolnicu u Bihaću šokiralo samoubistvo 71-godišnjeg pacijenta

Skok u smrt sa četvrtog sprata
BIHAĆ – Sedamdeset i jednogodišnji pacijent inicijala P. B. u subotu rano ujutro oko 4 sata i 30 minuta počinio je samoubistvo skočivši s prozora Urološkog odjela Kantonalne bolnice na kom se već duže vrijeme liječio. Ovaj tragičan događaj šokirao je medicinsko osoblje i pacijente ovoga odjela koji kažu kako P. B. svojim ponašanjem za vrijeme liječenja nijednoga trenutka niti nijednim potezom nije odavao namjeru da bi sebi mogao oduzeti život. Što je ovog pacijenta iz Cazina natjeralo da u rano jutro napusti bolničku sobu i skokom s prozora toaleta na parkiralište sebi oduzme život, medicinsko osoblje a ni pacijenti Urološkoga odjela, nisu znali reći. - Pacijent tokom svoga boravka i liječenja na odjelu nije ukazivao na nikakve simptome koji su mogli ukazati na tako nešto. Ni sad ne znam što se u njemu pomutilo da ga natjera na samoubistvo. Stvarno vam ne mogu drugo ništa reći, kazao nam je dr. Omer Mahmić, dežurni ljekar na Urološkom odjelu Kantonalne bolnice. Zlatko Dizdarević, jedan od pacijenata koji se s P. B. na ovome odjelu liječio ležeći u istoj bolesničkoj sobi, kaže kako ga je dan prije posjetila njegova porodica i da je sve normalno izgledalo. - Pričao je s njima, a ponekad bi se u razgovoru i osmjehnuo. Stvarno nije nijednog trenutka davao znake neke zabrinutosti ili psihičkog opterećenja. Niko se ovome ne bi nadao, kazao je Dizdarević dodavši kako niko od pacijenata nije čuo kada je napustio bolničku sobu. Zvaničnu informaciju o ovome nesretnom slučaju potražili smo u Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona. Portparol Uprave policije Snežana Galić nam je u telefonskom razgovoru kazala kako su odmah nakon samoubistva, uviđaj obavili službenici Odjeljenja kriminalističke policije Prve Policijske uprave Bihać. Motivi ovoga suicida nisu poznati ni policiji, a istraga je u toku. Rusmir KARAT

Kantonalna bolnica u Bihaću

Zbog Mladići izvršili ženu i duga napali njezinog sina niz krivičnih djela
SANSKI MOST - Pripadnici Policijske stanice Sanski Most priveli su četiri maloljetne osobe iz kriminalne grupe koja se sumnjiči da je počinila trinaest krivičnih djela u posljednjih nekoliko mjeseci. Prema riječima šefa kriminalističkog odjela pomenute policijske stanice, Mehmeda Halkića, radi se licima A.B., J.V., E.K. i S.S., starosti između petnaest i sedamnaest godina. Ova grupa maloljetnika je, prema Halkićevim riječima, izvršila niz provalnih krađa kojom prilikom je pričinjena šteta koja je procijenjena na oko 65 hiljada maraka. Halkić je dodao kako su maloljetnici privedeni nakon što su prethodno otuđili automobil „Golf 2“ u sanskom naselju Vedro Polje, te su se potom s vozilom uputili u Sarajevo. Tokom puta su u dva navrata sipali gorivo i niti jednom nisu platili račun. - Nakon povratka iz Sarajeva, ukradeni automobil su odvezli na lokalitet izvan grada, u blizini sela Dabar, te ga zapalili kako bi prikrili eventualne tragove. Kasnije su priznali kako su to učinili po uzoru na kriminalističke filmove koje su gledali, rekao je Halkić. Među djelima koja je počinila ova maloMehmed Halkić

Raskrinkana maloljetnička banda

Fizički obračun više lica

BOSANSKA KRUPA – U prošlu srijedu oko 14:40 sati, dežurni policajci Policijske stanice Bosanska Krupa, zaprimili su dojavu da je ispred kuće u mjestu Bosanka Krupa, u kojoj borave 51-godišnjakinja i njen 31-godišnji sin, došlo do verbalne svađe, a potom i fizičkog napada na nju i njenog sina od strane više lica sa područja Bihać. Nakon dojave, odmah na lice mjesta izašla je policijska patrola i u dvorištu napadnutih zatekla više lica, gdje su se pored gore navedenih lica nalazili i 41-godišnjak, 40-godišnjakinja, 35-godišnjakinja, 46-godišnjak, svi iz Bihaća. U međusobnom obračunu njih nekoliko, zbog vidnih povreda na licu, upućeni su u Dom zdravlja Bosanska Krupa, gdje su im od strane dežurnog liječnika okvalificirane povrede. 41godišnjak iz Bihaća zadobio je lakše tjelesne povrede, a 51-godišnjakinja iz Bosanske Krupe zadobila je teške tjelesne povrede. Uviđajne radnje na licu mjesta obavili su pripadnici OKP-

a Prve policijske uprave, koji su utvrdili da je između navedenih lica došlo do masovnog verbalnog sukoba zbog određenih dugovanja novca, nakon čeka je 35-godišnjakinja iz Bihaća fizički napala 51-godišnjakinju iz Bosanske Krupe, nanijevši joj teške tjelesne povrede u predjelu glave, te da bi se potom u sukob uključila i druga lica. Pripadnici OKP Prve policijske uprave po nalogu Kantonalnog tužioca, nastavljaju rad na dokumentiranju djela koji će nakon kompletiranja predmeta dostaviti izvješće o počinjenom krivičnom djelu „Nanošenje teške tjelesne povrede“ . Rusmir K.

Neoprezno rukovanje oružjem

Iz nehaja ranio prijatelja
- Na meti ove grupe bile su pretežno kuće koje su vlasništvo građana koji žive i rade u inostranstvu. Ovi objekti nisu bili obezbjeđeni, a šteta koja je pričinjena prilikom izvršenja ovih krivičnih djela višestruko je veća od koristi koju su maloljetni kriminalci sebi priskrbili, rekao je Halkić. ljetnička banda izdvaja se i krađa jednog teleta, kojeg su nakon toga članovi grupe prodali u Ključu za male pare. Halkić je rekao kako su uhapšena maloljetna lica predana kantonalnom tužiocu koji će odrediti zakonske mjere za članove grupe. Zlatan ČEKIĆ CAZIN – Dva mladića iz Cazina, u mjestu Gornja Koprivna, čistili su pištolj marke Astra calibra 6,35, te uslijed nestručnog rukovanja, pištolj je opalio i ranio 23-godišnjeg mladića u ruku. Ranjenik je dovezen u Dom zdravlja Cazin, gdje mu je ukazana pomoć, a na lice mjesta je izišla policija koja je izuzela pištolj i zabilježila krivično djelo „izazivanja opasnosti vatrenim oružjem“. Kako je saopćio MUP USK-a, drugi mladić je tvrdio da je pištolj pronašao, te da je pucao iz nehaja. A. D.

Web: www.radiovkladusa.ba E-mail: radiovk@bihnet.ba Marketing: 037/771-531

Izbor

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

23

čelarski savez Republike Slovenije i Javna savjetodavna služba u pčelarstvu organizirali su Prvu Međunarodnu konferenciju pčelarskih saveza člani-

Zapaženo učešće pčelara iz USK-a i BiH
P
svojim zemljama u usmenom izlaganju, na zvaničnom jeziku konferencije - engleskom. Organizirano je jedino bilo prevođenje sa slovenačkog na engleski i obratno. Stanje u BH ja slijedećih zemalja: Slovenije, Bugarske, Češke, Danske, Irske, Crne Gore, Francuske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunije, Slovačke, Srbije, Austrije, Ukrajine, Argentine, Egipta, Libije, Alžira, Sudana, Tunisa, Jordana, Libana, Sirije, Iraka, Saudijske Arabije, Jemena i Kuvajta. Odmah nakon donošenja Deklaracije, od strane predsjednika „Apimondije“ formirana je radna grupa „Apimondije“ koja je dobila zadatak da do narednog kongresa „Apimondije“ pripremi tekst Deklaracije „Apimondije“ na istu temu. U grupi se nalaze predsjednik „Apimondije“ Gilles Ratia, Peter Kozmus iz

U Sloveniji održana Prva Međunarodna konferencija pčelarskih saveza Evropske unije

Slovenije, dr. Rodoljub Živadinović iz Srbije, Philip McCabe iz Irske, Zlatko Tomljanović iz Hrvatske, Henri Clement iz Francuske, mr. Violeta Santrač iz Bosne i Hercegovine i Plamen Ivanov iz Bugarske. Pčelarskom savezu Slovenije upućene su brojne čestitke na uspješnoj organizaciji ove konferencije od velikog značaja za pčelarstvo. U utorak, 28. septembra, sve članove ove konferencije primio je gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković i poželio dobrodošlicu na Svjetskom kongresu Apimedica & Apiquality 2010. Esad ŠABANAGIĆ

O
Predsjednik “Apimondije” Gilles Ratia i prof. Alijagić

ca Evropske unije, ali i saveza van njenih granica. Međunarodna konferencija je održana u pretprošli ponedjeljak, u gradu Laško, na kojoj je učestvovala prvi put zvanična delegacija Bosne i Hercegovine koju su činili predsjednik Saveza pčelara USK-a, prof. Sulejman Alijagić, Amir Komić, te mr. Violeta Santrač iz Banjaluke u ime Saveza pčelara Republike Srpske. Glavna tema konferencije bila je predstavljanje organiziranosti pčelarskih saveza i predstavljanje pčelarske problematike u svakoj od država. Predstavnici dvadeset pčelarskih saveza izložili su u vidu referata stanje pčelarstva u

pčelarstvu tokom 10 minuta izložio je prvo Amir Komić, a potom i Violeta Santrač. Nakon iznošenja referata, započela je diskusija oko zaključaka konferencije, koje je predložio Pčelarski savez Slovenije, a koji su u vidu Deklaracije za zaštitu pčela, trebalo da budu upućeni svim nadležnim institucijama Evropske unije, kao i svim vladama, odnosno ministarstvima poljoprivrede svih evropskih zemalja, kao i većem broju zemalja teritorijalno bliskih Evropi. Deklaracija je pokrila najveće probleme koje pčelarstvo danas opterećuju. Deklaraciju su potpisali predstavnici pčelarskih organizaci-

d ukupno 336 uzoraka meda dostavljenih na Svjetsko takmičenje tokom trajanja Međunarodne konferencije i Foruma Apimondije „Apimedica“, u Sloveniji samo su tri iz BiH osvojila medalje. Srebrenu medalju osvojila je porodica Hatibović iz Sarajeva za cvjetni med. Rajko Radivojac iz Prijedora osvojio je brončanu medalju za bagremov med, kao i prof. Sulejman Alijagić iz Velike Kladuše za lipov med ispod Grmeča.

Bronza prof. Sulejmanu Alijagiću

24 ReprezenT
Elvir Šušnjar

11. oktobar 2010. godine, broj 221

Sport

Podno Borića vratio se Elvir Šušnjar

Iz Sirije pravo na stadion „Jedinstva“
BIHAĆ - Elvir Šušnjar, kako smo saznali iz bihaćkog prvoligaša „Jedinstva“, ponovo je obukao „crveno-bijeli“ dres. Nakon odlaska stopera Ahmeda Trejića u Austriju, Uprava kluba bila je agilna i vratila u redove „Jedinstva“ ovog odličnog igrača. Ono što krasi Šušnjara, jest njegova visina, a pored stoperske pozicije, vrlo je koristan i u napadu, te je opasan za protivničke golmane, pogotovo iz prekida zbog odlične skok igre. Inače, Šušnjar je proteklu sezonu igrao u Siriji, a pored „Jedinstva“, nastupao je još u redovima „Posušja“. - Veoma sam sretan što sam ponovo podno Borića. „Jedinstvo“ je moj matični klub i vjerujem da mu mogu pomoći u povratku u Premijer ligu Bosne i Hercegovine, istakao je Šušnjar. Ono što posebno raduje sve navijače „Jedinstva“ je da će ovaj igrač biti na raspolaganju šefu struke Benjaminu Ključaninu već od naredne utakmice. Ključanin je kratko komentirao da će Šušnjar biti pravo pojačanje, posebno nakon odlaska Trejića. Ovaj igrač po njegovim procjenama izvršava sve dogovoreno na terenu. Povratkom Šušnjara u redove „Jedinstva“, popunjena je i posljednja rupa u zadnjem redu bihaćkog prvoligaša. Rusmir K.

Šušnjar u bijelom dresu Jedinstva u jednoj od svojih akcija

Završnica za prvaka malonogometne C-Lige
CAZIN - U pretprošli petak, 01. oktobra, u MZ Prošići održana je druga po redu završnica za prvaka malonogometne C-Lige. U finalu su se sastale ekipe koje su i najviše pokazale igrajući kvalifikacione turnire proteklog ljeta, ekipa „Gate“ koja je osvojila osam od 14 turnira iz kalendara C-Lige i ekipa „SZD Lelić & Čaušević“ koja je osvojila drugo mjesto na tabeli. Na kraju je, nakon boljeg izvođenja kaznenih udaraca, pobijedila ekipa „SZD Lelić & Čaušević“, a u regularnom dijelu utakmice rezultat je bio 1:1. Tom pobjedom ekipa „SZD Lelić & Čaušević“ se okitila titulom najbolje malonogometne ekipe na području općine Cazin za 2010. godinu. Treće mjesto je osvojila ekipa „Inox Jukić“ iz Brekovice pobjedom od 4:2 nad ekipom „Koprivna 2311“, dok su u predigri finalne utakmice pioniri MNK „Prošići“ pobijedili „Donju Koprivnu“ sa 6:5. Nakon završetka finalne utakmice izvršeno je proglašenje pobjednika. Nagrade za najbolje ekipe je uručio načelnik općine Cazin, Nermin Ogrešević koji je ujedno bio i generalni pokrovitelj završnice, kao i svih turnira iz malonogometne C-Lige koji su održani na području cazinske općine. Amel D.

15. memorijalni međunarodni teakwondo turnir Bosna open „Nurko Cup“

Titula za ekipu „SZD Lelić & Čaušević“ Najbolje rezultate postigao Teakwondo klub „Tigar“

SZD Lelić & Čaušević

Održane velike ulične utrke

„Ulicama oslobodilaca“
SANSKI MOST - U povodu obilježavanja Dana općine Sanski Most, prošlog petka organizovane su velike ulične utrke, najmasovnije do sada. U sklopu ovog događaja sudjelovalo je preko dvije hiljade sanskih osnovaca i srednjoškolaca. Radi se o sportskom događaju koji je održan u organizaciji Društva sportskih pedagoga općine Sanski Most. Ideja o organizaciji velikih uličnih utrka stara je nekoliko Ulične utrke u Sanskom Mostu godina, ali je tek sada realizirana u praksi. U sklopu utrke sudjelona, a u jednom trenutku svi učesnici su se valo je preko dvije hiljade učenika sanskih našli na istom lokalitetu. osnovnih i srednjih škola, podijeljenih u Za vrijeme trajanja utrke, saobraćaj u nekoliko kategorija, zavisno od pola i uzra- užem centru grada bio je blokiran. Opća je sta. Utrka je nazvana „Ulicama oslobodila- ocjena kako su velike ulične utrke u ca“, a učenici su simbolično trčali onim uli- Sanskom Mostu u potpunosti uspjele te se cama kojima su oslobodilačke jedinice nadati kako će one postati dio tradicije i u Armije RBiH, 10. oktobra 1995. godine ušle narednim godinama kada je riječ o obilježau Sanski Most. Cilj utrke bio je na Trgu ljilja- vanju Dana općine. Zlatan Č.

CAZIN - U pretprošlu subotu u Sportskoj dvorani Cazin održan je 15. memorijalni međunarodni teakwondo turnir Bosna open „Nurko Cup“ kojeg je organizirao Ttaekwondo klub „Bosna-Đemo“. Učešće na ovom takmičenju je uzelo devetnaest klubova iz Slovenije, Hrvatske, Švicarske i Bosne i Hercegovine, sa preko 160 takmičara u pionirskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. Nakon postrojavanja ekipa i intoniranja himne BiH dobrodošlicu prisutnima uputio je Emir Dautović, predsjednik Sportskog saveza Cazin, nakon čega je prigodnim govorom takmičenje otvorenim Nina Kličić, kćerka rahmetli Nurije Kličića, nekadašnjeg predsjednika kluba „BosnaĐemo“. Takmičenje se održavalo u formama i borbama. Najbolje rezultate postigli su takmičari Teakwondo kluba „Tigar“ iz Stijene koji su osvojili 21 medalju (10 zlatnih, šest srebrenih i pet bronzanih) čime su sakupili 47 bodova. Domaćin i organizator ovog tradicionalnog turnira Taekwondo „Bosna-Đemo“ zauzeo je peto mjesto sa 23 osvojena boda čiji su takmičari osvojili 18 medalja (jedna zlatna, tri srebrene, 14 brončanih). Prisutni gledaoci su bili zadovoljni sa takmičarima i onim šta su oni pokazali. - Mogu reći da smo zadovoljni što ovdje nije bilo većih ozljeda, te što je sve proteklo fer i korektno. Odaziv takmičara je bio nešto slabiji nego prošle godine zbog financijskih poteškoća oko organizacije ovog turnira. Zahvaljujemo Sportskom savezu koji nam je izašao u susret te ustupio sportsku dvoranu, tako da smo uspjeli da odradimo ovaj turnir u skladu sa mogućnostima, izjavio je Ramo Ćehajić, predsjednik i trener Taekwondo kluba „Bosna-Đemo“.

U klubu izražavaju žaljenje što je za ovaj turnir, koji se već sedam godina obilježava u znak sjećanja na velikog patriotu i borca Nurku Kličića, izostala financijska pomoć nadležnih institucija. Amel D.
Klub borilačkih sportova „Krajišnik“ Velika Kladuša na „Nurko Cupu“ nastupio je sa 15 takmičara pod vodstvom trenera Nusmira Majetića, te su osvojili isto toliko medalja, od toga tri zlatne, četiri srebrene i osam bronzanih medalja.

BORBE:
Mlađi kadeti:
Nedžad Velić (-30 kg) Dženail Hašić (-35 kg) Azra Tabaković (-35 kg) 3. mjesto - bronza 3. mjesto - bronza 3. mjesto - bronza 1. mjesto - zlato 2. mjesto - srebro 2. mjesto - srebro 3. mjesto – bron-

Kadeti:
Jasmin Golubović (-50 kg) Edvin Hašić (-50 kg) Edina Halilagić (-40 kg)

Juniori
Ramiz Silahić (-63 kg) za

FORME:
Mlađa kadeti i kadetkinje:
Nedžad Velić (žuti pojas) Azra Tabaković (žuti pojas) 1. mjesto - zlato 1. mjesto - zlato

Kadeti:
Jasmin Golubović (žuti pojas) 2. mjesto - srebro Edina Halilagić (žuti pojas) 3. mjesto - bronza

Juniori:
Nijaz Velić (žuti pojas) Ramiz Silahić (žuti pojas) Elvedin Zulić (žuti pojas) Haris Elkasović (zeleni pojas) 2. mjesto - srebro 3. mjesto - bronza 3. mjesto - bronza 3. mjesto - bronza

Edin Vučelj osvojio dvije zlatne medalje
Na ovom turniru zbog nedostatka novčanih sredstava takmičilo se samo nekoliko članova Taekwondo kluba „Asim Bajrektarević-Hamza“ iz Bužima, kojom prilikom je Edin Vučelj osvojio dvije zlatne medalje, jednu u formama II dan, a drugu u borbama u kategoriji do 70 kg. Teufik Bajrektarević osvojio je srebrenu medalju u formama II dan, dok je Enes Talić osvojio bronzanu medalju u borbama u kategoriji do 50 kg. Po riječima trenera Halida Bajrektarevića, ovo je zavidan rezultat, obzirom da se takmičilo samo nekoliko takmičara bužimskog kluba.
Edin Vučelj sa dva zlata i diplomama

Sport
Omladinska nogometna liga BiH – grupa Zapad

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

25

Ekipa „Laktaša“ uvjerljiva protiv „Krajišnika“
CAZIN – Prošlog vikenda su odigrane utakmice trećeg kola Omladinske lige BiH - grupa Zapad. U Cazinu je ekipa „Krajine“ dočekala bihaćki „Kolibri“ u obje konkurencije. Kadeti domaće ekipe bili su uvjerljivi i savladali goste iz Bihaća sa visokih 4:0. U juniorskoj konkurenciji, rezultat ove dvije ekipe bio je identičan, ali u korist gostujuće ekipe „Kolibrija“, koja nosi vrijedne bodove kući. „Krajišnik“ iz Velike Kladuše putovao je u goste od ekipe „Laktaša“. U obje konkurencije doživjeli su težak poraz. Kadeti su poraženi rezultatom 4:0, a juniori sa pogotkom manje. Ekipa „Ključa“ dočekala je banjalučki „BSK“. Kadeti su odigrali neriješeno, a rezultat je na kraju utakmice glasio 2:2, dok su u juniorskoj konkurenciji gosti bili uspješniji, te pobijedili uvjerljivim rezultatom 3:0. U Sanskom Mostu je kod ekipe „Podgrmeča“ gostovala „Sloboda“ iz Bosanskog Novog. Domaći nogometaši u kadetskoj konkurenciji poraženi us rezultatom 3:1, ali su juniori „Podgrmeča“ bili nešto uspješniji, te pobijedili goste također sa 3:1. Edin Š. LAKTAŠI: Laktaši – Krajišnik 3:0 CAZIN: Krajina – Kolibri 0:4 KLJUČ: Ključ – BSK 0:3 S. MOST: Podgrmeč – Sloboda 3:1 TESLIĆ: Proleter – Jedinstvo, nije odigrano Slobodna je bila ekipa „Sloge“ iz Bosanske Otoke TABELE: Kadeti: 1) Sloboda 9 bodova, 2) Sloga 6, 3) Krajina 4, 4) Laktaši 4, 5) Ključ 4, 6) Podgrmeč 3, 7) Kolibri 3, 8) BSK 2, 9) Jedinstvo 0, 10) Proleter 0, 11) Krajišnik 0. Juniori: 1) Kolibri 9, 2) BSK 6, 3) Sloboda 6, 4) Podgrmeč 4, 5) Laktaši 3, 6) Jedinstvo 3, 7) Krajišnik 3, 8) Proleter 1, 9) Ključ 0, 10) Sloga 0, 11) Krajina 0

Juniori, 3. kolo:

LAKTAŠI: Laktaši - Krajišnik 4:0 CAZIN: Krajina - Kolibri 4:0 KLJUČ: Ključ - BSK 2:2 S. MOST: Podgrmeč - Sloboda 1:3 TESLIĆ: Proleter - Jedinstvo, nije odigrano Slobodna je bila ekipa „Sloge“ iz Bosanske Otoke

Kadeti, 3. kolo:

Parovi 4. kola, kadeti i juniori:
B. NOVI: Sloboda – Proleter B.LUKA: BSK – Podgrmeč BIHAĆ: Kolibri – Ključ V. KLADUŠA: Krajišnik – Krajina B. OTOKA: Sloga – Laktaši Slobodna ekipa „Jedinstva“ iz Bihaća

Prvo kolo Druge federalne lige u odbojci za ženske

TEŽAK PORAZ
Juniori NK “Sloga”

kladuških odbojkašica

Održan Osmi „Zagreb karate fest“

ŠEST MEDALJA ZA
takmičare „Saniteksa“
ZAGREB – U pretprošlu subotu u Zagrebu, Republika Hrvatska, održan je Osmi „Zagreb karate fest“, otvoreno prvenstvo grada Zagreba, na kojem je učestvovalo 37 karate klubova sa 250 takmičara iz BiH i Hrvatske. Na ovom karate turniru, četiri takmičarke Karate kluba „Saniteks“ iz Velike Kladuše ostvarile su zapažen nastup i osvojile šest medalja, od toga dvije zlatne, dvije srebrene i dvije bronzane. Ema Nadarević osvojila je dvije zlatne medalje za svoj klub. Ova izuzetno mlada takmičarka još jednom je pokazala da u svojoj kategoriji nema konkurencije, kako u BiH tako i Republici Hrvatskoj. Emina i Belma Smlatić osvojile su po jednu srebrenu medalju, dok je Selma Smlatić osvojila dvije bronzane medalje. Za članove Karate kluba „Saniteks“ napravljeni su novi rasporede treniranja koji se nalaze na internet stranici ovog kluba, na oglasnoj tabli Kluba u parku i Sportskoj dvorani, a sve u smislu još kvalitetnijeg rada. E. Š.

VELIKA KLADUŠA – U subotu je startala Druga liga Federacije BiH u odbojci za žene. U Velikoj Kladuši je kod domaćeg Ženskog odbojkaškog kluba „Velika Kladuša“ gostovala ekipa „Vogošće“. Gostujuće odbojkašice pokazale su se kao puno bolji protivnik i vjerovatni pretendent na sami vrh tabele, što je pokazao i

konačan rezultat susreta, iako su domaće odbojkašice bile oslabljene i igrale u znatno pomlađenom sastavu. Rezultat je na kraju glasio 3:0 u korist „Vogošće“, po setovima 25:9, 25:11, 25:9. Utakmicu je u gradskoj sportskoj dvorani pratilo oko 30 gledalaca. Edin Š.

Kladušanke poražene od Vogošćanki

U Privrednoj komori USK-a održana prezentacija programa za razvoj izvoza u BiH

Veliki interes privrednih subjekata
BIHAĆ - U Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona u Bihaću u četvrtak je održana prezentacija pod nazivom „Podrška razvoju i promociji izvoza u Bosni i Hercegovini“ koju je organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa konzultantskom kućom WYG, koja realizira aktivnosti na promociji izvoza Bosne i Hercegovine u okviru projekta EU EXPRO II, podržanog od Europske komisije. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine preuzela je, pored svojih redovnih aktivnosti, i ulogu agencije za promociju i razvoj izvoznih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Predstavljanje projekta razvoja izvoza (EDP), pored Bihaća planirano je i u Banja Luci, Mostaru, Sarajevu i drugim centrima u BiH. Program podrške razvoju i promociji izvoza u okviru projekta EUEXPRO namijenjen je malim i srednjim preduzećima iz oblasti drvoprerade, metalne i prehrambene industrije koje već ostvaruju određeni izvoz svojih proizvoda ili posjeduju potencijale za izvoz. Uvodnu i pozdravnu riječ na prezentaciji imao je domaćin, predsjednik Privredne komore Unsko-sanskog kantona mr. sci. Ismet Pašalić. Na upriličenoj prezentaciji o mogućnostima koje se pružaju preduzećima iz navedenih sektora koja namjeravaju aplicirati govorili su Andrew Thorburn, vođa tima i ključni ekspert za strategiju i politiku promocije izvoza projekta EUEXPRO2, Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza Bosne i Hercegovine pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Elzbieta Lenkiewicz, ključni ekspert za implementaciju promocije izvoza projekta EUEXPRO2, te Marina Duka, administrator projekta EUEXPRO2. Svi oni koji su imali mogućnost da prisustvuju prezentaciji programa EDP, bili su detaljno upoznati sa načinom sudjelovanja u programu i mogućnostima koje im se, kao potencijalnim izvoznicima pružaju kroz sudjelovanje u istom. Među prisutnima su bili predstavnici kompanija „Meggle“ Mljekara d.o.o.

Bihać, „Laser“ d.o.o. Bihać, „Limometal“ d.o.o. Cazin, „Edra“ d.o.o. Bosanski Petrovac, „MS Alem“ d.o.o. Bosanska Krupa, „DEL“ d.o.o. Bihać, OZ „Vrtoče“ Bosanski Petrovac, Udruženje inovatora Bihać, te mnogi drugi. Privredna komora USK-a koristi

priliku da pozove sve zainteresirana mala i srednja poduzeća iz oblasti drvoprerade, metalne i prehrambene industrije da apliciraju na sredstva programa EDP, a više informacija mogu dobiti na www.bhepa.ba ili na e-mail: edp@bhepa.ba. Esad ŠABANAGIĆ

26

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221
Javno komunalno uslužno preduzeće “Komunalije” d.o.o. Ulica Ive Marinkovića bb 77230 Velika Kladuša

Marketing

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,
Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831, web: www.benmal.com e-mail: info@benmal.com NOVO !!!

Počela je izgradnja novog stambenog bloka

Telefon: 00387 37 77 51 95 Fax: 00387 37 77 51 96

sa stanovima po mjeri vaših želja !!!
STANOVI POVRŠINA: 34,2 m²; 36 m²; 55,10 m²; 57,10 m²; 57,55 m²; NOVO 58,10 m²; 61,25 m²; !!! 63,35 m²; 64,05 m²; 72,8 m²; 73,7 m²; 75,4 m²; 98,1 m²; posebne narudžbe (od 2. kata); POSLOVNI PROSTORI površine od 30 m² - 200 m² GARAŽE PODZEMNE površine 15,10 m²

g ...iznad evropskoa! standard
MOGUĆNOST KUPNJE STANOVA: 1. Roh – Bau 2. Kupac nabavlja materijal za unutrašnje uređenje, mi ugrađujemo 3. Ključ u ruke CIJENE: pojedinačni dogovori, ovisno o stepenu opremljenosti i roka plaćanja.

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

INFORMACIJE & REZERVACIJE: telefon:

ne želje Dođite da vaše stambe t!!! pretvorimo u stvarnos +387 37 773 124

SVE ZA GRADNJU
Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1; Tel: ++387 37/310-207, 310-070; Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3; Tel: 037/514-767; Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1; Tel: 037/771-396 e-mail: klinika@bih.net.ba
Gornji Purići, Velika Kladuša Tel./Fax: 037-713-245 e-mail: refix@bih.net.ba

- očna dijagnostika - interna medicina - liječenje dijabetesa i oboljenja štitnjače - specijalističke konsultacije - ultrazvučna dijagnostika - ginekologija - orl - dermatologija - fizijatrija - ortopedija - neuropsihijatrija - laboratorijske pretrage - ct-dijagnostika - denzitometrija - mamografija - magnetna rezonancija

GRAÐEVINARST VO

* VISOKO I NISKOGRADNJA *

sanitarne listove

PREGLEDI ZA

E-mail: krpromet@bih.net.ba

VELIKA KLADUŠA

Tel/fax: 00387 37 773-599, tel: 037 723-200 Mob: 061 815-533, 061 580-650

Oglasi
SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

27

MOŽETE PREDATI
NA ADRESI:
Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša, od ponedjeljka do subote u vremenu od 08 do 17 sati

Sve informacije mogu se dobiti na telefon: 037 775 086
Cijena objave

Velika

Kladuša

25 KM
(sa PDV)

Vršimo prodaju avionskih karata za sve relacije svijeta, sa povoljnim ponudama za gradove u Sjedinjenim Američkim Državama iz Zagreba. Također, vršimo prodaju avio-karata za Zagreb iz svih gradova SAD-a, sa mogućnošću uplate karte u Americi.

Tel: 037-775-085,

Fax: 037-775-086

Prodajem kuću sa tri dunuma zemlje u Gornjoj Vi dovskoj, prirodna voda, struja, telefon, vlastiti put, 1/1. Kuća je jedna veća vikendica, namještena, potkrovlje neuređeno. Cijena po dogovoru. Info: 0049664-191-7466, ili 037-723-281 (Emin). Prodajem useljivu kuću u Velikoj Kladuši (naselje Zagrad), u ul. Brezici br. 65 na površini 690 m² sa odvojenom zidanom garažom. Kuća je dimenzija 12 m x 8 m na tri sprata, u vlasništvu 1/1 sa svom sređenom infrastrukturom. Cijena 115.500 eura. Kontakt telefon: + 385 91 532 6748.

Prodajem građevinske placeve u Polju u Velikoj Kladuši, sa lokacijom više transporta, 100 m od glavne ceste. Cijena vrlo povoljna. Papiri uredni, vlasništvo 1/1. Sve informacije na tel: 037 775 775.

Hitno prodajem kuću u Stabandži, Velika Kladuša. Dimenzije 10,50 m x 20 m. Visina spratova 3 m (pogodno za poslovni prostor). Ograđena površina od 3000 m² sa sređenom infrastrukturom (struja, voda, telefon, asfalt). Svi papiri uredni, vlasništvo 1/1. Cijena po dogovoru. Vrlo povoljno. Kontakt telefon: 037 725 501.

Otkupljujem zlato (lomljeno) svih vrsta. Plaćanje odmah. Kontakt: 061 776 301. Prodajem stambeno-poslovnu kuću u Velikoj Kladuši sa kompletnim namještajem i potrebnim dozvolama. Super atraktivno urađeno. Tel: 061 197 676.

Prodajem kuću sa okućnicom 800 m² u naselju Zagrad u Velikoj Kladuši. Cijena povoljna, informacije na telefon 061-878-320. Prodajem dvospratnu stambenu kuću 132 m² stambenog prostora i 490 m² okućnice u ulici Ive Marinkovića uz glavnu cestu, Zagrad, Velika Kladuša. Cijena 80,000 eura. Tel: 037-777-504 ili 062/699-110. Prodajem stan veličine 46,20 kvadrata, plus potkrovlje 25 kvadrata u novoj zgradi „Bekano“ kod kapije „Saniteksa“. Cijena 42.000 eura. Informacije na tel. 061-872-463. Prodajem 3200 m² zemlje adekvatno za izgradnju kuće u Drmaljevu (kod farme) u Velikoj Kladuši. Vlasništvo 1/1. Kontakt telefon: 061 871 958.

Ku p o n z a m a l e o g l a s e
Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom ili dostavite lično na adresu:

ZA

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Do 15 riječi

BR OJ

22

2

Tekst oglasa:

(popuniti čitko štampanim slovima)

(Re)instalacija kompjutera (Wind ows XP, Windows 7) sa osnovnim programima - samo 30 KM, software, zamjena kom po nenti hardware-a. Vrlo povoljno. Kontakt telefon: 062 - 415 - 365, Velika Kladuša.

Izdajem novoopremljeni frizerski salon 15 m² spreman za upotrebu, lociran u ulici Đure Pucara Starog - na no voj zaobilaznici u Veli koj Kladuši. Kon takt: 00 385 98 945 8036.

28

ReprezenT 11. oktobar 2010. godine, broj 221

Zanimljivosti

Tehnologija nauka
Predstavljen 3D fotoaparat, ultra tanki zvučnici i roboti
Nekoliko stotina kompanija iz brojnih zemalja svijeta okupilo se u prošlog utorka, u Japanu kako bi predstavili svoja najnovija tehnološka dostignuća. Na sajmu su između ostalog predstavljeni ultra tanki zvučnici, prsten koji može pratiti otkucaje, ali i robot koji vozi monocikl preko uskog, krivudavog mosta i održava ravnotežu.

Zbog “novca” istetovirao Korisnici iPhonea lako rješavaju logo radio-stanice na čelu najveći britanski lavirint
Četrdesetosmogodišnji David Jonathan Winkelman iz Iowe, SAD, gorko se kaje što je ikad slušao radio-stanicu “Korb”. A upravo to je radio prije deset godina, kad je čuo da je DJ pozvao slušatelje da pokušaju osvojiti značajan novčani iznos, ako istetoviraju logo hard-rock radio-stanice na svoje čelo. inkelman i njegov jednako naivni posinak, Richard Goddard, odmah su se uputili prema tattoo salonu, odlučni u nakani da učine ono što će zauvijek promijeniti njihove živote. Po izlasku iz salona na čelu su dobili riječi ‘Quad City Rocker’ i ‘93 Rock’, trajno. Zatim su otišli do radio-stanice da pokupe svoju gotovinu i bili su suočeni s Posjetioci jednog od najvećeg britanskog lavirinta izlaz pronalaze za samo nekoliko minuta i to varajući pomoću svog iPhonea.a izlaz jako brzo. Nije mi bilo jasno kako to uspijevaju sve dok nisam ušao u labirint sa mužem svoje sestre. Nakon deset minuta lutanja, on je samo rekao da mu je dosta. Izvadio je svoj iPhone pomoću kojeg je pronašao pravi put. Izašli smo iz lavirinta za samo nekoliko minuta, rekao je menadžer parka Tim Bentley. Više od 400.000 ljudi se izgubi ili ima poteškoće da izađe iz ovog lavirinta. -Prvi put sam ovdje došao prije šest godina. Bilo mi je potrebno pola sata da pronađem izlaz iz lavirinta. U jednom sam trenutku nazvao svog prijatelja u Londonu da pogleda u mapu na internetu i da otkrije gdje se nalazim, te da me uputi na pravi put. Taj je pokušaj propao. Sljedeći put kada sam dolazio pobrinuo sam se da baterija mog iPhonea bude puna. Sebi sam dao petnaest minuta da pokušam pronaći izlaz, a kada to nisam uspio, iskoristio sam prednosti svog mobitela i brzo pronašao izlaz", rekao je posjetilac Paul Roberts.

W

N

ajvećem sajmu elektronike koji se održava u Chibi, blizu Tokija, prisustvuje 600 kompanija iz 15 zemalja svijeta. Tokom prvog dana sajma brojne kompanije su predstavile svoja najnovija tehnološka dostignuća, što je izazvalo veliku pažnju ljubitelja novih elektronskih uređaja. Proizvođač muzičkih instrumenata, Yamaha, predstavio je prototip tankih, svjetlećih i fleksibilnih zvučnika. Zvučnici su tanki svega 1,5 milimetara i emituju zvuk samo jednom pravcu, odnosno ne raspršuju ga, tako da se zvuk može čuti jedino kada se nalazite tačno ispred njih. Kako su istakli iz kompanije Yamaha, zvučnici su posebno namijenjeni korisnicima koji žive u manjim stanovima, ili u višečlanoj porodici, kako ne bi smetali drugima dok slušaju omiljenu muziku. Navodno, prodaja tih zvučnika počet će naredne godine. Također, kompanija Fujitsu predstavila je svoj sistem za automobile, koji koristi male kamere i softver za obradu fotografija kako bi se vozačima omogućio 3D pogled od 360 stepeni na okolinu. Na sajmu se predstavila i kompanija Murata sa svojim prstenom koji mjeri brzinu otkucaja srca i razinu kisika u krvi, te podatke prenosi na mobitel ili neki drugi uređaj koji se aktivira kada je puls previsok. Ista kompanija predstavila je i robota nazvanog “Murata Seiko-chan” koji savršeno održava balans dok vozi monocikl preko uskog mosta. Kompanija DoCoMo u saradnji sa Olympusom, predstavila je svoj dodatak za naočale, odnosno sistem za navigaciju korisnika. Također, Panasonic je predstavio svoju novi digitalnu kameru, “Lumix GH-2”, kojom možete načiniti 3D fotografije i pregledati ih na 3D televizoru.

užasavajućom istinom. Poziv DJ-a je zapravo bio samo vic, a radio-stanica nije imala nikakvu namjeru bilo kome isplaćivati novac kao nagradu. Winkelman i Goddard su ih tužili, no nekoliko mjeseci poslije Winkelman je odbacio tužbu. Goddard je išao do kraja, ali ni on nije prošao bolje, jer je sudija odlučio da nema osnova da naplati odštetu.

120 hrabrih skakača
skočilo sa 421 metra visine

vanturisti i znatiželjnici su nekada provodili i po 90. minuta tražeći izlaz iz lavirinta Hedge u parku Logleat Safari u Wiltshireu. Pažnju čuvara parka su privukli ljudi koji su uspjeli pronaći izlaz iz lavirinta za samo nekoliko minuta, a čija je ukupna dužina staze oko 3,2 km koju čini 16.000 stabala tise. Čuvari su također otkrili da su mnogi od njih koristili mobitele iPhone i BlackBerry kako bi pogledali lavirint na "Google Earthu". Mobiteli pomoću GPS tehnologije određuju tačnu lokaciju na kojoj se nalaze njihovi korisnici, te oni potom pronalaze najbliži put do izlaza iz lavirinta. -Naš lavirint je jako popularan ali i jako frustrira neke posjetitelje koji se često izgube. Proteklih godina smo primili mnoštvo telefonskih poziva posjetitelja koji nisu mogli naći izlaz. Nedavno smo primjetili da sve više ljudi pronalazi

A

Kinez koji je pojeo
10.000 živih škorpija
Kinez Li Liuqun tvrdi da je u posljednjih 30 godina pojeo najmanje 10.000 živih škorpija i da je jednostavno postao ovisan o njima. iuqun je prvi put pojeo škorpiju kada je prije nekoliko decenija šetao kroz šumu u blizini svoje kuće u provinciji Hunan. -Osjetio sam ubod i toliko sam se naljutio da sam zgrabio škorpiju i zagrizao. Bila je jako ukusna, nešto poput prženog graha, kazao je Kinez. Danas Li može pojesti 20 do 30 škorpija odjednom i čini se da je imun na otrov, koji može paralizirati ili u većim dozama ubiti čovjeka. -Škorpije me ubodu, ali njihov otrov

Digitalizovan snimak Armstrongove šetnje po Mjesecu
Do sada neviđen snimak prvog čovjekovog silaska na Mjesec objavljena je u Sidneju nakon šest godina koliko je trajao postupak digitalizacije. Snimak na kome vođa misije Neil Armstrong silazi iz “Apolla 11” i šeta po Mjesecu objavljena je na dodjeli nagrada Australijskog geografskog društva u Sydneyu. vaj snimak otkriven je nakon potrage koja je trajala deset godina, a, s obzirom da je pronađen u veoma lošem stanju, objavljen je tek nakon postupka digitalizacije. Na svečanosti u Australiji prvi put je prikazana digitalizovan snimak Armstrongove šetnje po Mjesecu i trenutak u kom podiže američku zastavu. Snimak prikazuje prvih nekoliko minuta Armstrongovog spuštanja, koje je snimljeno u Australiji dok je NASA još pokušavala da nađe signal. Teleskopi u zabačenim dijelovima Australije imali su ključnu ulogu u prenosu šetnje po Mjesecu nakon što je Armstrong odlučio da izađe iz modula ranije nego što je bilo planirano. Sarkissian, historičar i astronom zadužen za australijsku stranu restauracije snimka, rekao je da je tih nekoliko minuta “najbolji snimak Armstronga kako se spušta niz stepenice ‘Apolla’. Sarkissian je ispričao da je potraga za snimkom bila kao “duga detektivska priča”, a prebacivanje originalne crno-bijele slike na digitalni format trajalo je dugo i bilo je komplikovano. Ipak, projekat je uspio i sada će snimak zauzeti istaknuto mjesto u istoriji svemirskih letova - navode agencije.

Više od 120 skakača prošlog četvrtka se doslovno bacilo sa jedne od najvećih građevina na svijetu na godišnjem takmičenju od kojeg zastaje srce. ornjevi u Kuala Lumpuru privukli su i ove godine avanturiste iz 22 zemlje, koji su poželjeli da prisustvuju jednom od najiščekivanjijih događaja na kalendaru svih skakača. Iako su svi skakači bili ispunjeni adrenalinom, ove godine događaj je zasjenila smrt 42-godišnje Austalke Kylie

T

Tanti, koja je smrtno stradala prošle sedmice u toku priprema. Tokom njenog trećeg skoka sa tornja Alor Setar, koji se također nalazi u Maleziji, njen padobran se zapetljao za kameru na zaštitnoj kacigi i pala je sa visine od 165 metara. KL toranj visok je 421 metar. Base skakači skaču sa zgrada, antena, mostova, stijena i planina. U januaru su Nasr Al Niyadi i Omar Al Hegelan skočili sa 828 metra visokog Burj Khalife u Dubaiju, najviše građevine na svijetu.

L

nema nikakvog utjecaja na mene, tvrdi 58-godišnjak, prenose kineski medijil. Ljekari smatraju da je Li postao ovisan o otrovu škorpija, koji se inače u tradicionalnoj kineskoj medicini koristi u manjim količinama kao lijek protiv bolova.

O

Audi Bosne i Hercegovine predstavio je novo vozilo u A0 premium segmentu. Sa modelom A1 Audi ulazi u klasu u kojoJ do sada nije bio prisutan, te svoje poznate kvalitete i postulate unosi i među male gradske automobile. Na našem tržištu već vlada veliko zanimanje za najmanji Audi. sve osobine novih modela iz Audi Dizajnerski, Audi A1 imapreuzeto game, a dosta rješenja je iz izuzetno inovativnog koncept vozila iz 2007. godine - A1 quattro. A1 će biti ponuđen u dvije varijante: Attraction i Ambition uz izbor od 10 različitih boja karoserije, i to Amalfi bijela, Cumulus plava i Brilliant crna. Metalik boje u ponudi su Ice Silver, Phantom crna, Teak

A1 stigao na tržište BiH
smeđa, Shiraz crvena, Scuba plava, Misano crvena i Sphere plava. Presvlake sjedišta su dvobojne, dok se kožna sjedišta isporučuju u jednoj od tri raspoložive boje. Audi A1 s pogonom na prednje točkove teži biti najsportskiji automobil u A0 premium segmentu, a to želi ostvariti prvenstveno vrlo naprednom šasijom sa širokim tragom točkova i ravnomjerno raspoređenom teži-

nom, te primjenom inovativne tehnologije kao što je ESP sistemom za stabilnost vožnje s elektronskom blokadom diferencijala. Za elegantno zaobljeni kokpit, dizajneri su inspiraciju pronašli u

obliku avionskog krila. Čak i četiri okrugla, izbočena otvora za zrak, neodoljivo podsjećaju na turbine avionskih motora, a po želji kupac može dobiti i paket LED unutrašnjeg osvjetljenja.

FOTO zapis

Slike od kojih zastaje dah

Horoskop/Box Office

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

29

SEDMIČNI HOROSKOP
(11.10.10 - 17.10.10.)
Ovan
Želite da sprovedete svoje poslovne namjere, stoga ne gubite vrijeme i djelujete vrlo energično u susretu sa saradnicima. Praktičan duh i preduzimtljivost garantiraju uspješne rezultate na različitim stranama. Umijete da nametnete svoje stavove, čak i u situacijama kada okolina ne pokazuje naročito interesiranje za nove ili savremenije ideje. Jasno izražavate svoje emotivno raspoloženje i zadovoljstvo kada se nalazite u bliskom društvu. Partner uporno pokušava da Vas nagovori na svoje planove, ali Vi se nalazite u poziciji da postavljate nove uslove ili “ljubavna pravila”. Vješto koristite svoj šarm i provjerene “ljubavne manire” u različitim situacijama. Djelujete vrlo promišljeno i stalo Vam je da pridobijete nečije povjerenje u različitim poslovnim kontaktima. Informacije sa kojima raspolažete ne predstavljaju čvrstu garanciju za poslovni uspeh, ali Vama ne smeta da preuzmete i odgovarajući stepen rizika. Ponekad treba imati jasnu viziju i istančan osjećaj za nove poteze, jer poslovna pravila i okolnosti se brzo mijenjaju. U privatnom životu imate utisak da neko strogo prati ili “kontrolira” Vaše ponašanje. Priželjkujete veću emotivnu slobodu i novu priliku da ostvarite svoje namjere, ali još uvijek nema dobrih nagovještaja. Potrebno je da se oslobodite od nekih emotivnih predrasuda u svom razmišljanju i ponašanju.

BOX OFFICE
(01. - 03. oktobar 2010.)

Najgledaniji filmovi u američkim kinima
Novi Fincherov film, komična drama o osnutku Facebooka „The Social Network“, prvi je naslov američkog box officea za vikend od 01. do 03. oktobra. Preostala dva nova naslova, „Case 39“ i „Let Me In“, nisu se proslavila u istoj mjeri, zauzevši tek sedmo i osmo mjesto na tabeli, dok je Nolanov „Inception“ ispao iz prvih deset u svom dvanaestom vikendu distribucije. Prvih deset naslova na američkom box officeu su (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

Bik

1 The Social Network

6 You Again

Blizanci

Opterećeni ste različitim obavezama i novim idejama koje zagovaraju Vaši saradnici. Ubrzanim metodama pokušavate da završite neke paralelne poslove. Na žalost, nemate dovoljno strpljenja za saradnike koji usporavaju poslovni dogovor. Potrebno je da ostvarite nove kontakte, koji će Vam omogućiti bolje uslove za profesionalnim napredovanjem. Pažljivo analizirate svoj ljubavni život i imate optimističku viziju. Uz malo dobre volje umijete da ugodite svom partneru, raduje Vas saznanje da se Vaše emotivne želje i interesiranja preklapaju. Ponekad ste skloni pretjeranoj idealizaciji događaja, ali postoji neko ko Vas usmjerava da prihvatite realnu sliku. Djelujete vrlo snalažljivo u procjeni dobrih prilika i po oprobanom receptu ponavljate “uspješne formule” u poslovno-financijskoj saradnji. Nastavite da potičete kreativnost u idejama, ali nemojte odustajati ni od materijalnih rezultata. Vašu dobitnu kombinaciju predstavlja spoj lijepih i korisnih stvari u različitim pravcima. Zbog povremene sumnjičavosti nedostaje Vam početni zanos ili emotivna hrabrost, da u potpunosti izrazite sve svoje namjere pred bliskom osobom. Ipak, ljubavne okolnosti se mijenjaju u Vašu korist. Uživajte u novim događajima i u nečijem bliskom društvu, nema razloga da postavljate “pogrešna pitanja” dragoj osobi. Ne dozvoljavate da neko nepravedno kritikuje ili osporava Vaše poslovne rezultate, potrudite se da kontrolirate svoju sujetu. Umjesto da se takmičite i nadmudrujete u odnosu sa saradnicima koji imaju drugačije kriterije, promijenite svoj stil ponašanja. Nema potrebe da po nečijem nagovoru ulazite u financijski ili imovinski rizik. Uz poslovnu satisfakciju neophodan Vam je porodični mir i partnerovo razumijevanje, kako biste uskladili svoj ritam i ostvarili potpunu psihičku ravnotežu. Želite da impresionirate jednu dragu osobu, ali birate neobične situacije i pretjerujete u izražavanju svojih osjećanja. Ipak želja za emotivnom fascinacijom, ponekad može da donese i pogrešan efekt. Djelujete vrlo odgovorno pred svojom okolinom i ne dozvoljavate da neko mijenja Vaš poslovni ritam ili planove. Imponuje Vam saznanje, da saradnici imaju dovoljno povjerenja u Vaše znanje ili sposobnosti. Rasporedite svoje obaveze po kategorijama važnosti i isplativosti, nema potrebe da se zamarate u nekim sporednim poslovima. Ukoliko se Vaša osjećanja nalaze ispred glasa razuma to dodatno utiče na Vašu nesigurnost, ali predstavlja i dobar predznak. Uljepšajte svoj ljubavni život, potrudite se da djelujete dovoljno zanosno i privlačno na voljenu osobu. Ponekad treba da se prepustite ritmu osjećanja, bez suvišnih emotivnih kočnica i predrasuda. Spontanost u izražavanju osjećanja donosi novu “ljubavnu draž“. Ukoliko Vam je stalo da ostvarite svoje poslovno-financijske ciljeve, potrebno je da imate dobru koncentraciju. Nema razloga da precjenjujete lične mogućnosti, postoje situacije koje prevazilaze Vaše znanje i praktično iskustvo. Poslovni uspeh se svodi na dobro planiranje i na dogovor o zajedničkim interesima ili prioritetima. Potrebni su Vam pouzdani saradnici. Ukoliko Vam je stalo do pomirenja sa voljenom osobom, upotrijebite svoje “skrivene adute” kako biste ostavili ozbiljan utisak. Budite dovoljno maštoviti i osmislite dobru ljubavnu strategiju. Partner neće odoljeti pred Vašom pojavom i “ljubavnim čarima”. Osmislite novi nastup i stil ponašanja. Ukoliko svoje ideje predstavite na interesantan način, očekuje Vas pozitivan odjek i podrška među saradnicima. Potrebno je da isplanirate različite detalje, koji djeluju poticajno na okolinu i ujedno potkrepljuju zajedničku viziju o uspješnoj saradnji. Jasno Vam je da završna faza u poslovnim pregovorima ima odlučujuće značenje. Priželjkujete novu ili uzbudljivu ljubavnu romansu. Slobodno pokrenite svoju maštu i zavodničke sposobnosti, posebno kada se nalazite u društvu osobe koja Vam se dopada. Ukoliko imate stalnog partnera, potrebno je da se oslobodite uzajamnog nepovjerenja ili emotivnih kočnica koje Vas sputavaju u slobodnijem izražavanju. Oslonite se na svoju intuiciju. Stalo Vam je da se izborite za bolju poslovnu poziciju i djelujete vrlo ubjedljivo pred saradnicima. Imate interesantne ideje, ali potrebno je i određeno vrijeme da se okolnosti promjene u Vašu korist. Važno je da se prilagodite na različite stvaralačke faze u poslovanju. Postoje obaveze koje zahtijevaju primjenu novih metoda, ali uz poštovanje zacrtanih pravila. Potrudite se da bolje prilagodite svoje ponašanje, pokažite više diskrecije u različitim susretima i pred novim emotivnim izazovima. Postoji mogućnost, da neko lako razotkrije Vaše “tajne namjere”. Partner budnim okom promatra i prati Vaše kretanje. Nove emotivne slutnje mogu da Vas približe ili da Vas udalje od zajedničkih planova. Ne želite da se osvrćete na različite primjedbe koje dobijate, imate utisak da se nalazite za korak ispred drugih saradnika i da Vam uskoro predstoji novi uspjeh. Zbog dobrih poslovnofinancijskih procjena i detaljnih planova, očekuju Vas dodatni rezultati. Važno je da sve stvari držite pod strogom kontrolom i da se konsultirate sa pouzdanim saradnicima. Nema potrebe da naivno vjerujete u intimnu sreću koja dolazi iznenada. Često na subjektivan način ili na osnovu ličnih mjerila procjenjujete partnerovo ponašanje. Budite realni u svojim emotivnim očekivanjima pred voljenom osobom. Ponekad lične zelje prevazilaze okvire realnosti ili emotivnih nadanja. Očekuju Vas brojne obaveze i nova rasprava u dogovoru oko zajedničkih interesa. Saradnici Vam zamjeraju, da svoje lične interese stavljate u prvi plan ili da često sprovodite samovolju. Ipak, zaoštrena poslovna klima natjeraće Vas da pravilno izmirite svoje financijske obaveze. Potrebno je da se prilagodite na različite uslove koji vode ka efikasnijem poslovanju. Stalo Vam je da se nametnete kao autoritativna ličnost u društvu voljene osobe. Uporno pokušavate da uđete u nečiji “ljubavni trag” ili da razotkrijete određene “tajne”. Postoji osoba koja negativno utiče na Vaše raspoloženje, ali za sada morate da je trpite. Ponekad je teško procijeniti nečiju ulogu ili uticaj u ljubavnom odnosu. Ukoliko Vam je stalo da sačuvate dobar poslovni rejting i uspješan odnos sa saradnicima, potrebno je da prihvatite koristan savjet. Suviše ste ponosni i ne želite da progovorite o problemima koji Vas sputavaju, ali na takav način nepotrebno otežavate svoj poslovni ili društveni položaj. Obratite pažnju na svoje zdravstveno stanje i izbjegavajte situacije koje Vas psiho-fizički iscrpljuju. U ljubavnom životu, nema razloga da se zavaravate velikim iluzijama ili nečijim laskavim obećanjima. Razgovarajte iskreno sa svojim partnerom o zajedničkim dilemama. Sigurno je samo ono što čvrsto “držite u svojim rukama”, bez obzira na velike želje ili nečije izjave. (10,85 miliona $) (23 miliona $)*

(5,55 miliona $)

Rak

2

Legend of the Guardians: The Owls of Ga’Hoole

7

Case 39
(5,35 miliona $)*

Lav

Djevica

3

Wall Street:
Money Never Sleeps

8 Let Me In
(5,3 miliona $)*

Vaga

(10,1 milion $)

Škorpija Strijelac

4 The Town
(10 miliona $)

9

Devil

Jarac

(3,67 miliona $)

5

Easy A

10 Alpha & Omega

Vodolija

Ribe

(3 miliona $)

(7 miliona $)

Američka publika od ovog vikenda ima priliku u kinima pogledati i komediju „Life As We Know It“, horor „My Soul To Take“ Wesa Cravena, te sportsku dramu „Secretariat“, dok će nakon dvije sedmice limitirane distribucije u onu pravu krenuti triler „Buried“.

30 ReprezenT

11. oktobar 2010. godine, broj 221

Sport

Odigrane utakmice 8. i 9. kola Prve lige Federacije BiH u nogometu

„Jedinstvo“ u derbiju uspješnije od „Čapljine“
BIHAĆ – U subotu je odigrano šest utakmica devetog kola Prve lige Federacije BiH u nogometu. Derbi kola se igrao u Bihaću, gdje je domaća ekipa „Jedinstva“ dočekala ekipu „Čapljine“. U vrlo teškoj i ujednačenoj utakmici, domaći nogometaši pokazali su nešto bolju igru i od samog početka susreta jurišali prema golu gostiju. Ipak su uspjeli postići samo jedan pogodak, a strijelac je nakon odličnog prodora i asistencije Mirže Čakića, bio u 59. minuti Jasmin Šuntić. Domaći nogometaši nisu uspjeli postići drugi pogodak, ali i minimalna pobjeda im mnogo naći za osvajanje nova tri boda i povratak u sami vrh tabele. „Krajišnik“ iz Velike Kladuše u ovom je kolu imao teško gostovanje kod ekipe „Iskre“ iz Bugojna. Domaća ekipa je od samog početka Detalj sa susreta “Jedinstvo” - “Čapljina” susreta pokazala da je samo pobjeda zanima, ali su Kladušani pružali jak otpor sve do 65. već u 72. minuti povisuje Safet Kmetaš. Bio je gostovala cazinska „Krajina“. Gosti iz Cazinu su do sredine drugog poluvremena bili ravnominute, kada za 1:0 pogađa Irhan Smajić. Na ovo konačan rezultat utakmice. U Orašju je kod istoimene domaće ekipe pravan protivnik. Ipak, „Orašje“ ne propusta pridrugi pogodak se nije dugo čekalo, a na 2:0 liku da osvoji sva tri boda na domaćem terenu, te u 70. minuti pogađaju mrežu „Krajine“ i osvajaju važna tri boda. Strijelac je bio Antonio Kobaš. U slijedećem, desetom kolu, „Jedinstvo“ ponovo igra domaću utakmicu, ovaj put protiv ekipe „Slavena“ iz Živinica. Ekipa „Krajišnika“ također igra domaću utakmicu, kada u Veliku Kladušu dolazi „Gradina“ iz Srebrenika, dok cazinska „Krajina“ putuje u Čapljinu kod istoimene domaće ekipe. Edin Š.

TABELA PRVE LIGE F BiH NAKON KOLA:
9.
1. GOŠK (Gabela) 2. Jedinstvo (Bihać) 3. Čapljina (Čapljina) 4. Krajišnik (V. Kladuša) 5. Bosna (Visoko) 6. SAŠK Napredak (Sar.) 7. Iskra (Bugojno) 8. Slaven (Živinice) 9. Orašje (Orašje) 10. Krajina (Cazin) 11. Gradina (Srebrenik) 12. Radnik (Hadžići) 13. Igman (Konjic) 14. Goražde (Goražde) 15. Omladinac (Mionica) 16. Rudar (Kakanj) 8 9 9 9 9 9 9 8 9 9 9 8 9 8 8 8 5 5 5 4 4 4 4 4 4 3 3 2 3 3 3 1 2 1 1 2 2 1 1 1 0 2 2 4 1 0 0 4 1 3 3 3 3 4 4 3 5 4 4 2 5 5 5 3 10 – 3 12 – 9 18 – 18 10 – 9 12 – 12 15 – 14 14 – 14 9–9 12 – 13 10 – 9 11 – 18 6–7 9 – 12 13 – 9 10 – 10 8 – 12 17 16 16 14 14 13 13 13 12 11 11 10 10 9 9 7

REZULTATI osmog KOLA:
V. KLADUŠA: Krajišnik – GOŠK CAZIN: Krajina – Omladinac KONJIC: Igman – Jedinstvo GORAŽDE: Goražde – SAŠK Napredak VISOKO: Bosna – Iskra KAKANJ: Rudar – Gradina ČAPLJINA: Čapljina – Orašje HADŽIĆI: Radnik – Slaven, odgođeno za 13. oktobar 0:0 3:2 2:0 2:0 1:1 1:1 3:2
Kapiten Jedinstva Emir Mulić u akciji

REZULTATI devetog KOLA:
BIHAĆ: Jedinstvo – Čapljina 1:0 BUGOJNO: Iskra – Krajišnik 2:0 ORAŠJE: Orašje – Krajina 1:0 SARAJEVO: SAŠK Napredak – Radnik 2:1 SREBRENIK: Gradina – Bosna 3:2 ŽIVINICE: Slaven – Igman 3:0 MIONICA: Omladinac – Rudar, igrano u nedjelju GABELA: GOŠK – Goražde, igrano u nedjelju

PAROVI desetog KOLA:
V. KLADUŠA: Krajišnik – Gradina BIHAĆ: Jedinstvo – Slaven KONJIC: Igman – SAŠK Napredak GORAŽDE: Goražde – Iskra VISOKO: Bosna – Omladinac KAKANJ: Rudar – Orašje ČAPLJINA: Čapljina – Krajina HADŽIĆI: Radnik – GOŠK

Osmo kolo odigrano prošle srijede
Cazinu je u okviru 8. kola odigrana utakmica između domaće „Krajine“ i ekipe „Omladinca“ iz Mionice. Oko 300 navijača domaće ekipe moglo je biti zadovoljno, jer su vidjeli čak pet golova. Iako su gosti u Cazin došli bez nekoliko standardnih prvotimaca, prvi dolaze u vodstvo i odlaze na poluvrijeme sa rezultatom 1:0, a strijelac je u 23. minuti bio Damir Murselović. Početkom drugog dijela, „Krajina“ počinje sa ofanzivom na gol „Omladinca“. To im se isplatilo u 57. minuti, kada domaći postižu pogodak preko Bekira Rekića. U 64. minuti „Omladinac“ pravi kontru sa tri igrača, međutim u polovini gostiju igrač „Krajine“ udara igrača „Omladinca“ Elvisa Huseinagića, koji pada na zemlju, nakon

U

čega sudac zaustavlja kontru i pravi prekid, te pokazuje crveni karton obojici igrača. Nedugo zatim, domaći igrač Rekić dobro koristi neopreznost gostiju i u 68. minuti postiže svoj drugi gol. U 78. minuti susreta, sudija svira penal za domaće. Udarac Rekića kratko odbija golman Damir Bilajac, međutim iz drugog pokušaja Rekić pogađa za 3:1 i postiže svoj hat-trick. Do kraja susreta „Omladinca“ uspijeva u 88. minuti smanjiti rezultat na 3:2, a strijelac je bio Armin Sinanović. Po lijepom vremenu, ekipe „Igmana“ i „Jedinstva“ odigrale su u Konjicu pravu prvenstvenu utakmicu. Iako je domaća ekipa imala inicijativu od samoga početka utakmice, gosti iz Bihaća su također pokazali da se nisu došli braniti. Domaći

Hat trick Bekira Rekića

“Krajišnik” nije uspio naći put do mreže “GOŠK”-a

Sa susreta “Krajina” - “Omladinac”

stvaraju nekoliko idealnih šansi, od čega jednu stopostotnu, kada Bern Šimunović izlazi sam pred golmana „Jedinstva“, ali lopta odlazi pored stative. „Jedinstvo“ uzvraća preko Ervina Šete, koji pogađa stativu, da bi u 30. minuti domaći došli do pogotka preko iskusnog Džumhura, koji je pogodio sa pet metara mrežu nemoćnog golmana. „Jedinstvo“ je u drugo poluvrijeme krenulo ofanzivnije, ali nisu uputili nijedan konkretan udarac prema golu „Igmana“. Nakon jedne greške Bišćana na sredini terena, domaći igrač Arnel Hero uzima loptu i prelazi nekoliko gostujućih igrača, te matira gostujućeg golmana. Nogometaši „Jedinstva“ tako i dalje nisu okusili slast pobjede na gostujućem

terenu. U derbiju 8. kola, na Gradskom stadionu u Velikoj Kladuši između Nogometnog kluba „Krajišnik“ i „GOŠK“-a iz Gabele, oko 500 gledatelja je moglo uživati u jako tvrdoj utakmici, koja je okončana sa nepopularnim rezultatom 0:0. Od samog početka susreta vodila se bitka na sredini terena. „Krajišnik“ je imao više loptu u svojim nogama i kontrolisao igru većim dijelom susreta. Domaćini su u prvom poluvremenu stvorili nekoliko izglednih šansi pred golom gostujućeg golmana, ali se na odmor ipak otišlo bez pogodaka. U prvom poluvremenu glavni sudija meča Dražen Mustapić iz Širokog Brijega pokazao je tri žuta kartona igračima „Krajišnika“, što je još više

rezultiralo nervozom na terenu. I u drugih 45. minuta „Krajišnik“ bolje kontrolira igru, no gosti iz Gabele koji su u Veliku Kladušu došli sa jasnom namjerom da odbrane svoj gol i dođu do boda, defanzivnom taktikom uspjevaju odoljeti svim pokušajima domaćina. U 74. minuti nogometaš „Krajišnika“ Kristijan Ivešić dobio je drugi žuti, odnosno crveni karton, ali ni takav razvoj situacije nije promijenio odnos snaga. „Krajišnik“ je i dalje bio bolja ekipa, i nastojao zadržati stopostotan učinak na svom terenu u ovoj sezoni. Ipak, do kraja susreta nije uspio naći put do mreže gostujućeg golmana Antonia Solde, tako da je susret završen početnim rezultatom 0:0.

Sport

11. oktobar 2010. godine, broj 221

ReprezenT

31

Odigrane utakmice 6. kola Druge lige FBiH - grupa Zapad 2

Bužimski „Vitez“ teško do pobjede protiv „Sloge“
VRNOGAČ - U okviru šestog kola Druge lige Federacije BiH - grupa Zapad 2, u srijedu su svoj susret u Vrnograču odigrale ekipe Nogometnog kluba „Mladost Domino Spiele“ iz Vrnograča i Nogometnog kluba „Mladost“ iz Polja kod Cazina. Domaći nogometaši pokazali su nešto bolju i čvršću igru, što se odrazilo i na konačan rezultat susreta. Vrnogračani su poveli već u 6. minuti utakmice, kada je sa vrha šesnaesterca odlično šutirao Salih Karajić, koji se tom prilikom i ozbiljno ozlijedio, te je prebačen u Kantonalnu bolnicu u Bihać. Bio je ovo konačan rezultat prvog poluvremena ove utakmice. U nastavku utakmice domaći nogometaši su od samog starta odlučno krenuli prema gostujućem golu, što im se isplatilo u 50. minuti, kada je rezultat na 2:0 povećao Suad Durmić. Iako je domaća ekipa imala priliku da povede i sa 3:0, nakon opravdano dosuđenog jedanaesterca, slab šut kapitena Adnana Kovačevića završio je u rukama vrlo dobrog golmana gostiju Amela Mustedanagića.
Krajiške sedmične nezavisne novine

Impressum
Detalji sa susreta “Bratstvo” - “Ključ”

Izdavač: Meridian d.o.o. 77230 Velika Kladuša, Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I, Identifikacijski broj: 4263399280007
nego ubacuju loptu u šesnaesterac, gdje još gostujući igrač leži, a napadač domaćih Adem Ičanović po drugi put loptu šalje u gol i postavlja konačni rezultat susreta. U Bosanskoj Krupi je ekipa „Bratstva“ dočekala ekipu „Ključa“. Već u 8. minuti domaćini su poveli sa 1:0 pogotkom Mehmeda Sijamhodžića. Na 2:0 u 14. minuti povisuje Edin Ibrahimbegović, da bi četiri minute poslije na 3:0 povisio Ibrahim Habibović. Domaći nogometaši nisu stali na ovom rezultatu, već nastavljaju sa golijadom, a na 4:0 u prvom dijelu susreta povisio je Aldin Sijamhodžić. U drugom dijelu utakmice, gosti ipak smanjuju u 60. minuti na 4:1, a gol je postigao Adis Kapidžić. Njihova radost je kratko trajala, jer igrači „Bratstva“ već u 62. minuti postižu svoj peti gol, a strijelac je po drugi put Edin Ibrahimbegović. Konačnih 6:1 i svoj gol u 70. minuti postigao je Rusmir Dizdarević. Lider na tabeli, ekipa „Podgrmeča“ rezultatom 1:0 savladala je ekipu „ABC“-a iz Podzvizda. U utakmici koja je protekla u korektnoj atmosferi, domaćini su do jedinog gola došli u 70. minuti susreta, te tako i nakon šestog kola ostali na 100-postotnom učinku u prvenstvu. Edin ŠABANAGIĆ

sredini terena, a napadači su se tražili dugim loptama. U 15. minuti domaćini dolaze u vodstvo, kada nakon centaršuta sa desne strane napadač domaćih Adem Ičanović loptu glavom sa pet metara šalje u gol nemoćnog Šarca.

Direktor: Tina Odobašić Glavni i odgovorni urednik: Edin Šabanagić Mob: 061-435-452 Redakcijski kolegij: Tina Odobašić, Hasan Mujakić, Edin Šabanagić Grafička obrada: Elvis Maležić Hasan Mujakić Novinari - saradnici: Nedžib Vučelj (Bužim) Rusmir Karat (Bihać) Zlatan Čekić (Sanski Most) Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Mirela Sejfović (Cazin) Amel Družanović - Meca (Cazin) Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Adis Egrlić (Ključ) Telefoni: 037-775-085, 037-775-086 Fax: 037-775-086, 037-911406 (elektronski) e-mail: nn.reprezent@gmail.com Pretplata i sve druge uplate mogu se vršiti na žiro-račun broj: 1610350010950081 Raiffeisen banka Distributer novina u Americi: Refik Šabanagić, 1680 Brinckerhoff Ave., Utica, NY 13501 Office:1-315-792-0085 Mob: 1-315-292-0410 e-mail: refikreprezentusa@verizon.net Štampa: N.I.G.D. Dnevne nezavisne novine d.o.o. Banja Luka, za štampariju: Aleksandar Kopanja

Glavni sudac na utakmici Roman Balić sa pomoćnicima Jasminom Hrustanovićem i Enesom Okanovićem dobro je odradio svoj posao, a dodijelio je svega jedan žuti karton domaćem nogometašu Tariku Okanoviću. Inače, po prohladnom i kišovitom vremenu utakmicu je pratio vrlo mali broj gledalaca. U Bužimu su igrale ekipe „Viteza“ i „Sloge“ iz Bosanske Otoke. Loš teren na stadionu u Bužimu je otežao da se prikaže dobar nogomet. Od samog početka utakmice igralo se na

Do kraja prvog poluvremena, igrači „Sloge“ dolaze do izjednačenja. Nakon jedne duge lopte, domaći stoper griješi, a sve to dobro prati Nurija Hasanagić, koji matira golmana „Viteza“. Jedna od spornih situacija na utakmici desila se kada nakon auta u gužvi u kaznenom prostoru pada gostujući igrač, ali sudija ništa ne signalizira. Nakon toga, gostujući igrač i dalje leži na travi, na šta glavni sudija meča ne reaguje, nego traži da se lopta vrati u igru. Domaći igrači ne poštuju fair-play,

Vrnogračka “Mladost” savladala imenjaka iz Polja kod Cazina

Rezultati 6. kola Druge lige
F BiH u nogometu - grupa Zapad 2:
VRNOGRAČ: Mladost D.S. - Mladost (P) B. KRUPA: Željezničar - Radnički 1936 BUŽIM: Vitez - Sloga S. MOST: Podgrmeč - ABC B. KRUPA: Bratstvo - Ključ PJANIĆI: Mutnica - Brekovica 78 2:0 3:1 2:1 1:0 6:1 2:1

Tabela Druge lige F BiH u nogometu - grupa Zapad 2
1. Podgrmeč 2. Vitez 3. Bratstvo 4. Željezničar 5. Sloga 6. Mutnica 7. Radnički 8. Mladost (P) 9. Mladost D.S. 10. ABC 11. Ključ 12. Brekovica 78 6 6 5 6 6 6 6 6 6 6 6 5 6 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1 1 0 1 0 0 0 0 1 1 0 2 1 0 0 1 1 3 3 3 3 3 4 3 4 4 23:5 14:9 18:6 11:8 10:8 11:14 4:5 10:13 6:8 3:5 6:16 5:16 18 13 12 9 9 9 7 7 6 5 4 3

Parovi 7. kola Druge lige F BiH u nogometu - grupa Zapad 2:
Brekovica 78 - Mladost (V) Ključ - Mutnica FC ABC - Bratstvo Sloga - Podgrmeč Radnički 1936 - Vitez Mladost (P) - Željezničar

Pr va l i g a Fe d e r a c i j e B i H

STOJE: Fadil Nuhić, Ibrahim Topić, Izet Račić (trener), Salim Karalić, Adnan Keranović (golman), Albert Račić, Muhamed Kauković, Renail Hušić, Endi Nuhanović, Amir Pečenković, Adnan Palić, Bekir Rekić, Asmer Mašić, Nihad Porčić, Beho Bečić, Nurudin Nožić, Šemsudin Kajtezović. ČUČE: Amel Mustedenagić, Rasim Omanović (trener golmana), Amel Račić, Endi Puškar, Selvedin Nuhić, Aladin Šišić, Mirando Bajramović, Ervin Dželalagić, Salem Purivatra, Dino Bajramović, Mirnes Došljić, Edin Smajić, Nedžad Redžić, Hasib Tatarević.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->