RECEPTI OD MEDA Preventivno leenje medom Med je hrana, dopuna hrane(preventiva), sredstvo za leenje nekih oboljenja, a ima upotrebu

i u kozmetici. Znai, med ima irok spektar primene.Ve je delimino istaknuto da je od neobine vanosti da med kao hrana ue u svakodnevnu upotrebu. Zbog svog sastava i prirodnih osobina svi lanovi porodice treba da uzimaju med svakodnevno. Maksimalna dnevna doza meda iznosi oko 1,5 gr.na kg telesne teine, a minimalna 0,5 gr.na kg. telesne teine. Prva doza odnosi se na leenje medom , a druga,profilaktika, odnosi se na preventivu. Zbog svojih osobina uzeti med ne treba odmah progutati ve ga zadrati u ustima to se due moe. Ovo je zato to se med veoma brzo apsorbuje u krv. Med se u eludac unosi po pravilu pomean sa vodom, mlekom, ajem i drugim tenostima. Med se moe oplemenjivati drugim sastojcima. On svoju pravu bioloku vrednost dobija kada se kao hrana, preventiva ili lek koristi zajedno sa drugim pelinjim proizvodima kao to su polen, propolis, mle ili vosak. Takoe moe biti oplemenjen ekstratima svih vrsta lekovitog bilja. Med ima zavidno mesto u preventivi. On je odlino sredstvo za ienje organizma jer uzet pre doruka pomean sa vodom spreava zatvor. Med uzet pre spavanja sa mlakom vodom i toplim mlekom deluje umirujue na ivani sistem i obezbeuje krepak i zdrav san. Svakodnevno korienje meda kao dopuna svakog obroka omoguava izvlaenje suvika vode iz krvi i smanjuje krvni pritisak. Ljudi sa slabim varenjem ili problemima u probavnom traktu kojima nedostaju enzimi invertaza i amilaza umesto eera treba obavezno da koriste med u ishrani. Pre svih med kao preventivu treba da koriste svi sportisti i radnici na tekim fizikim poslovima. Pored preventive med ima svoje vano mesto i u leenju nekih bolesti. Kod aneminih osoba svih uzrasta med igra takoe vanu ulogu. Poto ona nastaje tako to se u organizam nedovoljno unose mikroelementi vanadijum, gvoe, kobalt... ime se naruava proces krvotoka uzimanjem meda koji sadri mnogo mikroeklemenata onemoguava se pojava anemije i lei se uzimanjem meda u veoj koliini svakodnevno za dui vremenski period, dok anemija prestane. To se postie uzimanjem meda u kombinaciji sa polenom i mleom u srazmeri 1000:100:1. Dokazano je da bakterije ne mogu da ive u medu. Med sa svojom koliinom mikroelemenata kalijumom oduzima svakoj bakteriji vlagu i tako ih unitava. Dakle, sve bolesti iji su izazivai bakterije mogu se uspeno spreiti i leiti medom. Med ublazava kaalj i bolove kod zapaljenja zglobova. On takoe pomae prestanku neprijatnom mokrenju dece. Uzimanjem po dve kaiice meda uz svaki obrok mogu se izleiti grevi miia u nogama, stopalima, miiima oiju i usana za samo nekoliko

dana upotrebe. Prirodno je da kod onih koji imaju sklonost ka pojavi greva uzimanje meda treba uzimati i dalje. Medom se premazuju i opekotine ime se spreava pojava plikova i deformisanja koe.[2] MED Med i cimet kao lijek

Otkriveno je da mjeavina meda i cimeta lijei mnoge bolesti. Proizvodnjom meda bavi se veina zemalja svijeta. Ayurvedska i Yunani medicina koriste med kao glavni lijek ve stoljeima. Znanstvenici danas takoer prihvaaju med kao vrlo efikasan lijek za sve vrste bolesti. Med se moe koristiti bez sporednih efekata za sve vrste bolesti. Dananja znanost kae da med, iako je sladak, ako se uzme u pravoj dozi kao lijek ne teti dijabetiarima. Poznati magazin po imenu Weekly World News koji je objavljen u Kanadi 17. sijenja 1995. godine dao je listu bolesti koje se mogu lijeiti medom i cimetom u skladu sa istraivanjima zapadnih znanstvenika. Artritis (upala zglobova)

Uzeti jedan dio meda na dva dijela mlake vode, te dodati malu ajnu licu cimetovog praha, napraviti masu i polako masirati na bolne dijelove tijela Primijeeno je da se bol smanjuje u roku od jedne do dvije minute Ili, osobe koje boluju od artiritisa mogu ujutro i naveer uzeti jednu alicu vrue vode sa dvije lice meda i jednom malom ajnom licom cimetovog praha Ako se pije redovito, ak i kronini artritis moe biti izlijeen U nedavnom istraivanju Univerziteta u Kopenhagenu, otkriveno je da su doktori tretirali svoje pacijente sa mjeavinom jedne lice meda i pola ajne lice cimetovog praha prije doruka. Rezultat je bio da je u roku od tjedan dana od 200 ljudi koji su tretirani, njih 73 bilo totalno osloboeno bola, a u roku od jednog mjeseca skoro svi pacijenti koji nisu mogli hodati ili se kretati zbog artritisa su poeli da hodaju bez bolova.

Gubitak kose

Oni koji pate od gubitka kose ili elavosti mogu primijeniti masu od vrueg maslinovog ulja, jedne lice meda i jedne ajne lice cimetovog praha prije kupanja i drati otprilike 15 minuta, a nakon toga oprati kosu Vrlo je uinkovito ako se dri ak i 5 minuta

Infekcije mokranog mjehura

Popiti dvije lice cimetovog praha i jednu ajnu licu meda u ai mlake vode To unitava klice u mokranom mjehuru

Zubobolja

Napraviti masu od jedne ajne lice cimetovog praha i pet ajnih lica meda te staviti na bolni zub. Ovo moete ponavljati 3 puta dnevno dok vam traje zubobolja

Kolesterol

Ako se pacijentu koji ima povien kolesterol daju dvije lice meda i tri ajne lice cimetovog praha pomijeane sa 4,5 dcl aja, to e smanjiti nivo kolesterola u krvi za 10% u roku 2 sata Kao to je navedeno za pacijente koji boluju od artritisa, ako se uzima 3 puta dnevno, lijei se bilo koje kronino povienje kolesterola to se tie informacije iz spomenutog magazina, uzimanje istog meda dnevno uz hranu smanjuje albe u vezi kolesterola

Prehlade

Oni koji pate od uobiajenih ili ozbiljnih prehlada trebaju uzeti 3 dana po jednu licu mlakog meda sa ajne lice cimetovog praha dnevno Ovaj proces e izlijeiti veinu kroninih kaljeva, prehlada te iistiti sinuse

Nervoza i bolovi u trbuhu

Med uzet sa cimetovim prahom lijei bolove u trbuhu te takoer otklanja ireve u korijenu Nadutost : u skladu sa studijama provedenim u Indiji i Japanu, otkriveno je da se, ukoliko se uzme med sa cimetovim prahom, smanjuje nadutost

Bolesti srca

Napraviti masu od meda i cimetovog praha i mazati na kruh umjesto elea ili marmelade i jesti redovno za doruak To smanjuje kolesterol u arterijama i spaava pacijenta od sranog udara Takoer, oni koji su ve preivjeli srani udar miljama su daleko od slijedeeg udara, ako primijene ovaj proces dnevno Redovna upotreba navedenog smanjuje gubitak daha i jaa otkucaje srca U Americi i Kanadi razliiti domovi za brigu tretirali su svoje pacijente uspjeno i nali da su arterije i vene koje gube svoju elastinost i postanu zaepljene starenjem bile revitalizirane

Imunoloki sistem

Dnevna upotreba meda i cimetovog praha jaa imunoloki sistem i titi tijelo od bakterija i napada virusa

Znanstvenici su pronali da med sadri razliite vitamine i eljezo u velikim koliinama Konstantna upotreba meda jaa bijela krvna zrnca u borbi sa bakterijama i virusnim bolestima

Probava

Kada se cimetov prah posut u dvije lice meda uzme prije jela, to smanjuje kiselinu i pomae u probavi ak i najteih jela

Gripa

Znanstvenik iz panjolske je dokazao da med sadri prirodni sastojak koji ubija klice poetka gripe i sprjeava da pacijent dobije gripu

Dugovjenost

Kada se redovito uzima aj napravljen sa medom i cimetovim prahom to produava dugovjenost Uzeti 4 lice meda, 1 licu cimetovog praha i 3 alice vode te prokuhati i napraviti u obliku aja Popiti 1 alice, 3 do 4 puta dnevno. To odrava kou svjeom i njenom te sprjeava starenje ivotni vijek se takoer poveava tako da ak i osoba stara 100 godinu pone obavljati rutinske poslove nekoga mlaeg 20 godina

Pritevi

Od tri lice meda i jedne ajne lice cimetovog praha napravi se masa Primijeniti ovu masu na priteve prije spavanja i oprati ujutro toplom vodom Ako se to radi svaki dan, u roku dva tjedna pritevi e nestati

Infekcije koe

Ekcemi, liajevi te sve vrste konih infekcija se lijee primjenom meda i cimetovog praha u jednakim dijelovima na oboljela mjesta

Mravljenje

Svako jutro, pola sata prije doruka, na prazan eludac i naveer prije spavanja popiti 2 lice meda i 1 ajnu licu cimetovog praha prokuhano u jednoj alici vode Ako se uzima redovno, smanjuje teinu ak i najdeblje osobe Takoer, uzimanje ove mjeavine redovno ne dozvoljava masnoama da se akumuliraju u tijelu ak i ako je osoba na visokokalorinoj dijeti

Rak

Nedavno istraivanje u Japanu i Australiji otkrilo je da se uspjeno lijei uznapredovani rak eluca i kostiju

Pacijenti koji boluju od ovih oblika raka trebaju dnevno uzimati jednu licu meda sa jednom ajnom licom cimetovog praha 3 puta dnevno u toku jednog mjeseca

Umor

Nedavne studije su pokazale da je eer sadran u medu vie koristan nego tetan za snagu tijela Ljudi srednje dobi koji uzimaju med i cimetov prah u jednakim dijelovima su pokretljiviji i fleksibilniji Dr. Milton koji je radio istraivanje kae da uzimanje pola lice meda u jednoj ai vode sa posutim cimetovim prahom, ujutro te nakon tri sata popodne kada vitalnost tijela poinje da opada, poveava vitalnost tijela u roku tjedan dana

Lo zadah

Ljudi u Junoj Americi, ujutro prije svega grgljaju (ispiraju grlo) jednu ajnu licu meda i cimetovog praha pomijeane u toploj vodi, tako njihov dah ostaje svje tokom cijelog dana

Gubitak sluha

Svakog jutra i veeri uzimanje jednakih dijelova meda i cimeta vraa sluh

Matina mlije Matina mlije je izluevina posebnih lijezda (hipofaringealne i mandibularne) pela. Proizvode je mlade pele radilice te njome hrane i odgajaju nove matice u konici. Matina mlije se skuplja tijekom svibnja i lipnja. Svjea matina mlije konzistencije je prirodnog jogurta i lagano kiselkasto-gorkog okusa. Njezine su vrijedne tvari vrlo osjetljive na vanjske utjecaje. Visoki udio bjelanevina tako iziskuje skladitenje na hladnom mjestu. Matina mlije sadri otprilike 66 % vode, 15 % ugljikohidrata, 13 % aminokiselina (prije svega esencijalnih) visoke vrijednosti i 4,5 % masnih kiselina. Osim toga sadri mnogo mineralnih tvari i vitamina, posebno B vitamina. Matina mlije stvara vrlo dobru poveznicu sa enskim organizmom i na taj nain pripomae kod mnogih oboljenja urogenitalnog trakta. Kod razliitih upala u tom podruju, preporua se konzumiranje svjee matine mlijei, a posebice kod problema s neplodnou i klimakterijskih potekoa. Karcinom, tumor, rak su posebna stanja kod kojih je jaanje imuniteta imperativ. Uslijed kemoterapije i zraenja imunitet onkolokog bolesnika dodatno pada. Izbor matine mlijei u svrhu jaanja prirodnih obrambenih mehanizama onkolokih bolesnika je pravilan, bez obzira do koje faze je bolest uznapredovala, kao i da li je rije o malignom ili benignom oboljenju. KONZUMACIJA I PRIMJENA SVJEE MATINE MLIJEI Matina mlije se pravilno konzumira peroralno u svjeem obliku. Peroralna upotreba podrazumijeva unoenje mlijei pomou drvene, staklene ili plastine liice u usta, tonije ispod jezika u koliini od jednog grama, to otprilike odgovara veliini jednog

zrna kukuruza ili bobice graka. Matina mlije se zadrava ispod jezika do 5 minuta, dok se ne rastopi i djelomino apsorbira ime smo organizmu omoguili da iz nje izvue maksimum. Matina mlije je prirodna tvar i kao takva, osim u rijetkim sluajevima preosjetljivosti na istu, u organizmu ne izaziva neeljene nuspojave. Kolika je pravilna dnevna i mjesena doza ovisi od organizma do organizma. Svatko tko se odlui na konzumaciju matine mlijei mora sluati svoj organizam. - Kod mlae djece preporua se 30 grama mjeseno. 1 gram dnevno najmanje dva puta. Nakon mjesec dana uzimanja, najmanje toliko vremena pauze. - Kod osoba od kojih se oekuje visoka koncentracija, koje obavljaju zahtjevne i precizne poslove preporua se 60 grama mjeseno. Dva puta dnevno po 1 gram u periodu od mjesec dana, nakon ega isto toliko pauze. - Kod odraslih osoba koje ele tzv. preventivu kuru za jaanje prirodne otpornosti i odravanje kondicije preporua se 60 -120 grama mjeseno. 2-4 grama dnevno najmanje dva puta. Sve gore navedene koliine i periodi uzimanja matine mlijei mogu se ponoviti do 3 puta godinje. Idealno bi bilo svaka etiri mjeseca, a minimalno jedan put godinje u jesenskom periodu. Koliina, vrijeme i duina uzimanja ovise o konstituciji organizma i prehrambenim navikama pojedinca. Ukoliko se uzimanjem matine mlijei pojave odreene tjelesne smetnje, ne preporua se njezino uzimanje pod svaku cijenu. - enskim osobama koje ne mogu zatrudniti preporua se 160 grama matine mlijei mjeseno. 5-6 grama dnevno u dva do tri puta i tako tri mjeseca zaredom, nakon ega treba napraviti najmanje mjesec dana pauze, odnosno nakon ega u najveem broju sluajeva vie nee biti potrebe za njezinim uzimanjem. Ista doza preporua se i mukom partneru u periodu od najmanje mjesec dana. - Kod osoba koje boluju i lijee se od raka preporua se 160-200 grama matine mlijei mjeseno u dva ili tri puta, ali na dui period od 6 mjeseci do godine dana bez pauze. uvanje matine mlijei Matina mlije se due vrijeme, 1-2 godine pravilno uva na temperaturi do -20 stupnjeva. Nakon vaenja iz zamrzivaa, matina mlije se uva u friideru ili ako se vadi iz matinjaka i odmah konzumira takoer u friideru na temperaturi do 4 stupnja. Jedina ispravna ambalaa za skladitenje svjee matine mlijei je tamno staklo otporno na minus temperature. Staklena ambalaa se prilikom transporta dodatno zatiuje stiropornim prijenosnim kutijama. Tako zatiena matina mlije moe se transportirati i potom te lako dostaviti do potroaa. Kao kupci i potroai matine mlijei nikako ne pristajte na nita manje od gore navedenoga.

Sve o medu kao izvoru zdravlja i uitka

Med je izvanredna supstanca, koju su u antici nazivali "zlatasti balzam" i bio je hrana mudraca i proroka, a nekada se med smatrao nektarom bogova. Nije nam stoga teko da zamislimo bogove kako se slade medom zato to mu je ukus boanstven!

A njegova blagotvorna dejstva na itav ljudski organizam daju mu status eliksira zdravlja i vitalnosti!

Med kroz istoriju Poznat je oveku od najranijih vremena. Naen je u piramidama starog Egipta, gde je simbolizovao besmrtnost, inicijaciju i ponovno raanje, a sasvim je izvesno da ga je koristio i praistorijski ovek. Organizovano pelarstvo je zapoelo u Egiptu, a med je tamo bio vrlo cenjena namirnica koju nije mogao da priuti ba svako. Tome je doprinosila i injenica da je imao svoju ulogu i u egipatskoj religiji. Izmeu ostalog, med je predstavljao suze najvieg egipatskog boanstva, boga sunca Ra. I u Grkoj je takoe med bio simbolom boanskog pa su se tako medenjaci esto pekli i prinosili kao rtva bogovima. Njime su se krijepili i natjecatelji u Olimpijskim igrama, a ako vas je zanimalo tko je prvi napisao knjigu o pelama bio je to naravno, Aristotel! Srednji vek je bio jednako blagonaklon prema medu stari Germani su ga smatrali razlogom besmrtnosti bogova, a u vreme Karla Velikog je doivio renesansu. Naime, tada je organizovano pelarstvo dobilo na zamahu. Budui da je sve do sredine 19. veka eer bio namirnica koju zbog visoke cene mnogi nisu mogli da priute, med je vekovima bio glavni zaslaiva, a esto se u tom svojstvu koristi i danas. Nutritivna vrednost Nauka je ustanovila da med sadri preko 70 dragocenih sastojaka, od kojih su najvanije aromatine materije (etarska ulja), biljne boje (odreuju ukus, aromu, i boju meda) i kiseline (mravlja, jabuna, vinska, mlena). Ove materije, uz odreene fermente, prirodni su konzervansi meda.

Med kao produkt pela ima veoma bogat i sloen sastav i kao namirnica mesto mu je na granici izmeu hrane i leka. Glavni sastojci meda su eeri koji ine oko 79% ukupnog sadraja. Na osnovu ovog podatka se i zakljuuje da je to pre svega sloena energetska hrana. Od eera najznaajniji su fruktoza , glukoza, saharoza, a na maltozu i druge disaharide otpada samo oko 7%. Med se zato i moe brzo apsorbovati u organizmu jer sadri visok procenat prostih eera. Viih eera ima oko 1, 5%.Vode u medu ima od do jedne petine. U sastav meda ulaze i kiseline: glukonska, mravlja, siretna, jabuna, limunska, ilibarna i mlena. Njih je 0, 57%. U sastav meda ulaze i min.materije: gvoe, bakar, mangan, silicijum, hlor, kalcijum, kalijum, natrijum, fosfor, aluminijum, magnezijum. Iako ih ima u malim koliinama svaki pojedinani je od znaajnog uticaja za poneke od vitalnih funkcija u oveijem organizmu. Ugljenihidrati koji se nalaze u medu sainjeni su uglavnom od eera (82%, od ega najvie fruktoze i glukoze), a sadri i vodu, minerale i vitamine (B1, B2, B3, B5, B6, B9). Osim toga, u medu se nalaze znaajne koliine hroma koji smanjuje neeljne efekte uzimanja veih koliina eera, to je danas est prehrambeni problem. Dalje, veina mikroelemenata koji se nalaze u medu nalaze se u ovekovoj krvi. Dokazano je da od 24 mikroelementa u krvi 22 sadri med. Neunoenjem nekih od ovih elemenata (vanadij, gvoe, kobalt...) naruava se proces krvotoka.Meutim, med je jedina prirodna tvorevina koja sadri gotovo 91% svih potrebnih materija za ovekov krvotok. Zato se i njegovim malim koliinama postiu izvanredni rezultati. Dakle, koliko god na prvi pogled delovao jednostavno, med je u stvari kompleksna meavina vie od 180 razliitih materija (organske kiseline, vitamini, minerali, enzimi, polenova znca, eterina ulja itd.) Udeo pojedinih materija zavisi od vrste meda, ali na svaku od tih vrsta je primenjivo sledee: lako je probavljiv i prikladan za konzumaciju u svakoj ivotnoj dobi, a prema svome sadraju svakako pripada meu prehrambeno najvrednije namirnice. Energetska vrednost 100 g meda iznosi otprilike 305 kcal.

Lekovitost Zahvaljujui velikom sadraju prostih eera (vonih i groanih), vitamina, mineralnih materija i dr., med je dragocena , prirodna, lako svarljiva hrana, koja posle unoenja u organizam, direktno prelazi u krvotok. Med je vrlo pogodna hrana za decu i sportiste, stare i iznemogle, kao i za sve one koji se bave fizikim ili intelektualnim radom. Med ima antibakterijsko i antifungicidno dejstvo. Takva svojstva meda, uz njegova hranljiva i lekovita svojstva, doprinose da je med izvanredna hrana, da obnavlja tkiva, da uklanja bol, da stimulie i poboljava rad srca, da uklanja zamor, da ublaava razne upale, da poveava otpornost organizma, da deluje umirujue na nervni sistem, da u mnogim sluajevima trovanja ima protiv otrovno dejstvo, da regulie krvni pritisak, da ublaava tegobe u sluaju oboljenja titne lezde hroninih i akutnih oboljenja disajnih organa, da jaa organizam dece, iznemoglih i obolelih osoba, da smanjuje starake slabosti, da pospeuje oporavak od raznih oboljenja jetre, bubrega, prostate, nervnog sistema, da jaa umne i fizike sposobnosti, itd. Ve tri meseca posle roenja bebi se moe davati po pola kaiice meda dnevno, ali obavezno rastvorenog u mleku, aju ili kaici. Kasnije, beba moe dobijati i celu kaiicu meda uvek rastvorenog u nekoj drugoj hrani. Maliani kolskog uzrasta i omladina mogu da uzimaju po dve kaiice meda, a odrasli i vie, najvie do 100g dnevno. Med se posebno preporuuje aneminoj i fiziki slaboj deci, najbolje uz riblje ulje. Kada se med i riblje ulje uzimaju istovremeno bolje se iskoritava D vitamin, a poboljava se i iskoritavanje nekih minerala. Mladi koji se bave sportom takoe treba redovno da uzimaju med kako bi bre nadoknadili izgubljenu energiju i dobili sve one zatitne materije koje su im potrebne. Trudnicama koje u poetku trudnoe pate od munine i povraanja, preporuuje se da uzimaju med rastvoren u mlakoj vodi i upravo to bi im trebalo smanjiti ili sasvim ukloniti tegobe. U vreme kada vladaju infekcije disajnih puteva ili epidemije gripa, med, propolis i drugi pelinji proizvodi dragoceni su, jer pojaavaju otpornost organizma protiv infekcije. Starijim osobama redovno uzimanje meda popravlja funkcionisanje svih organa, vraa im snagu i otpornost na bolesti, pa strunjaci tvrde da med olakava starost. Takoe med obogaen mleom i propolisom odlae starenje i tegobe koje ga prate. Receptima za lekovite smee na bazi meda naroito je bogata narodna medicina. Tako nam je svima poznato da e kaiica meda i limuna u aju dobro doi pri ozdravljenju od gripa i prehlade. Ipak, dobro pripazite da aj nije prevru u trenutku dodavanja meda jer e previsoka temperatura oslabiti njegova lekovita svojstva. Med e takoe pomoi pri apsorpciji lekova u organizmu i na taj nain poveati njihovu delotvornost. Svi oni koji ele detoksifikuju svoj organizam, trebali bi da uz biljne ajeve i velike koliine tenosti konzumiraju i med na dnevnoj bazi, budui da on isti organizam od

tetnih materija. Od meda mogu imati koristi i svi oni koji imaju problema s bolestima probavnog trakta, ginekolokim tegobama, bolestima respiratornog sistema, gubitkom apetita, hemoroidima i peristaltikom creva. Znaajno je i dejstvo meda na umirenje nervnog sistema i leenje nesanice. Sve to je potrebno jeste da neposredno pred spavanje u blago zagrejano mleko dodate kaiku meda, razmutite i popijete. Upotreba meda

Iako je med izvanredna hrana on se u naim uslovima veoma slabo koristi u te svrhe. Dobro bi bilo kad bi se bar koristio kao dopuna hrane tj. kad bi ga ovek u razliitim dobima, posebno u detinjstvu i starosti, koristio svakodnevno u malim dozama i na taj nacin u organizmu bi se obezbedila dovoljna koliina svih hranljivih sastojaka koja mu je svakodnevno potrebna. Sve napitke i slatkie bolje je zaslaivati medom nego eerom. Znai i profilaktikom dozom meda moemo nadoknaditi svaki nedostatak u ishrani. Med je pre svega gradivna hrana puna sastojaka potrebnih za normalan razvoj, posebno deijeg organizma. On je istovremeno sa svojim eerima (ugljeni hidrati) i energetska hrana koja veoma brzo daje potrebnu snagu i energiju svakom organizmu. Med kao zaslaiva ivotnih namirnica ima ogromnu prednost nad eerom. Te prednosti su sledee:

ne nadrauje zidove eluca i creva, brzo i lako se asimiluje tj. glukoza i fruktoza se bez varenja absorbuju u krv, upotrebljen med brzo oveka ini snanim, pri leenju obezbeuje veoma bri oporavak organizma, najlaki je za pravilan rad bubrega, ima laksativno (oputajue, smirujue) dejstvo i deluje smirujue na nervni sistem.

Koji med kupiti? Kao to se biljke razlikuju meu sobom, tako su meusobno razliite i vrste meda koje od njih dobijamo. U prvom redu razlikujemo monoflorni (od jedne vrste nektara) i poliflorni med (od vie vrsta nektara). Monoflorni med ima karakteristiniju aromu, a poliflorni moe jako dobro da poslui kao zaslaiva u napitcima i kolaima. Postoji vie vrsta medova, zavisno od vrste medonosne flore sa koje je nektar ubran. Najpoznatiji medovi su: bagremov, umski, livadski, lipov, suncokretov itd. Treba da se zna da kvalitet meda, kao i ostalih pelinjih proizvoda, zavisi od kvaliteta tla sa koga se nektar ubere. Nektar ubran sa degradiranih povrina (u blizini velikih dimnjaka, zemljite zatrovano hemikalijama...) ne moe dati kvalitetan med. Najkvalitetniji su oni koji su pele ubrale na ekoloki istim podrujima kao to su udaljenija podruja, ume, livade na veoj nadmorskoj visini kao i one koje nisu degradirane. Poto med uglavnom sadri one sastojke koje sadri i tlo prirodno je oekivati da e kvalitetniji med u pogledu sadraja mineralnih sastojaka biti na podrujima koji se nalaze iznad banja, mineralnih voda i slino. To dalje znai, kvalitet meda kao i kvalitet ostalih pelinijh proizvoda umnogome zavisi od ve postojeeg primarnog optereenja zemljinih povrina, kao i od svakodnevnog, permanentnog sekundarnog optereenja zemljita (degradiranje istog na razliite naine), o emu se u buduem radu sa pelama mora voditi rauna. Kvalitet meda zavisi i od broja razliitih vrsta biljaka sa kojih je ubran nektar. Tako livadski i umski med spadaju meu najkvalitetnije, jer je ubran sa vie od stotine razliitih biljaka. Med ne gubi svojstva i moe se uvati veoma dugo Bagremov med ima smirujue dejstvo na nervni sistem, pa je jako dobar izbor u leenju nesanice. Preporuuje seda se konzumira u veernjim satima, neposredno pre spavanja. Kaduljin med se koristi pri leenju prehlada jer pospeuje izluivanje sluzi. Kestenov med ima neto intenzivniji ukus i tamnije je boje, a svoju e primenu

nai kod leenja tegoba probavnog sistema. Lipov med, kao i kaduljin, donosi olakanje kod prehlade. Medljikovac e podii nivo hemoglobina u krvi i na taj nain pomoi pri borbi protiv anemije. Na osnovu reenog da se zakljuiti da redovno korienje meda omoguuje valjano ivljenje od roenja do duboke starosti. A da bi se med mogao koristiti treba razlikovati pravi nektarski od falsifikovanog meda. Prvi grade pele od nektara, a drugi grade pele i "pelari" od eera. Prirodni - nektarski med se prepoznaje na vie naina. Jedan od njih se sastoji u tome to pravi med prilikom prosipanja pravi neprekidnu nit sve dok poslednja kap ne iscuri to falsifikovani med nema. Prirodna osobina nektarskog meda je kristalizacija. Pravilno se kristalie samo nektarski med. On se kristalie u najsitnije estice koje su homogene u celoj koliini meda. Brzina kristalizacije meda zavisi od ujednaenosti temperature prostorije u kojoj je med smeten. Prepoznavanje falsifikovanog meda: gustina falsifikovanog meda je manja od gustine pravog meda sa mineralnim sastojcima. Gustina pravog meda je oko 1,4 a falsifikovanog negde oko 1,3, stoga nam jednostavno merenje na vagi moe pokazati koji je pravi med, a koji falsifikovan. Teina tegle u koju stane kilogram meda je oko 280g, tako da je njena teina sa medom 1280g, a teina iste koliine falsifikovanog meda, zbog manje gustine je 1210g-1220g.

Kako upotrebljavati med? Normalne dnevne koliine (doze) meda su:

za odrasle: 60-100g, podeljene u 3-4 doze u toku dana; za decu: 30-50g, 3-4 puta u toku dana.

Med i razne kombinacije meda sa ostalim pelinjim proizvodima (preparati) ne jedu se, ve se rastvoreni piju. Zbog toga, najbolje je da se med i preparati sa medom

uzimaju rastvoreni u toploj vodi, toplom mleku, toplom aju i sl. Meutim, med i preparati sa medom mogu se uzimati i tako to se dre u ustima dok se ne rastvore. Potrebno je da se posebno istakne da je najgori nain uzimanja meda, kao i preparata sa medom, kada se med proguta i zatim popije voda. Jedna kafena kaiica sadri oko 10g meda, a supena kaika oko 30g meda. Kako uvati med? Med se uva najbolje u staklenoj ambalai sa odgovarajuim poklopcem. Meutim, med se danas sve vie prodaje i u plastinoj ambalai. Iako sve vei broj strunjaka smatra da se med moe uspeno uvati i u plastinoj ambalai, treba biti oprezan s obzirom na razliite vrste plastine ambalae na tritu, i koristiti onu za koju postoje postoje pozitivna iskustva. Dakle, zapamtite da med treba da stoji u staklenoj ili keramikoj posudi i to na sobnoj temperaturi. Med u slubi lepote

Med nije samo namirnica ve i prirodni proizvod kome se posveuje sve vea panja u kozmetikoj industriji. Obiluje eerima, vitaminima (B1, B2, B6, C), mineralima (kalijum, natrijum, magnezijum, bakar), ali i enzimima i taninima, moe da smiri osetljivu kou, regenerie suvu kosu i osvei ispucale usne. Zahvaljujui visokom sadraju amino-kiselina, med je odlian saveznik suve i oteene kose. Njegovi eeri pomau da vlas postane sjajna i glatka, a tanini joj obezbeuju prirodan sjaj. Osim toga, med ima blago antibakterijsko dejstvo, pa je

zato idealan za osetljivu kou glave i osobe koje imaju perut. amponi na bazi meda se naroito preporuuju za kosu oteenu zbog farbanja. Kona sposobnost da ostane hidratantna je vaan faktor u svom odravanju mekoe, elastinosti i vitkosti. Kako koa stari ili se izlae spoljanjim uticajima stresa i hemijskim agensima, gubi sposobnost da zadrava vodu, postaje suva i javljaju se bore. Med je higroskop, to znai da privlai i zadrava vodu. Tako je med prirodna osnova za raznovrsne hidratantne proizvode ukljuujui losione za ienje, kreme, ampone i balzame. Zbog toga to med nije iritirajui, pogodan je za osetljivu kou i proizvode za negu bebe. Preliminarna istraivanja su takoe otkrila da med ima znaajne prirodne antioksidantne karakteristike. Antioksidanti igraju ulogu u zatiti koe od UV-zraenja i u pomaganju obnavljanja koe. Due izlaganje sunevim UV-zracima moe prouzrokovati oteenja koe, prerano starenje, pa ak i rak koe. Zbog toga, uvek potraite med u sastojcima kozmetike i proizvodima za negu koe. Najjednostavnije je rastvoriti med u istoj vodi i naneti ga na kou. Moete, takoe, napraviti smesu od jednakih delova meda i sirovog umanca, ili od meda, umanca i svee pavlake. Maska od meda se nanosi u debelom sloju na isto lice, a posle deset minuta ispira se mlakom vodom. Med se preporuuje i mukarcima kao losion posle brijanja jer zaustavlja krv, dezinfikuje i ubrzava regeneraciju traumiranih elija. Takoe, glaa kou i ini je elastinijom. Zbog hranljivih sastojaka koje sadri, regenerie i smiruje iritiranu kou. Voskasta struktura meda, slina onoj koju ima groana mast, ini ga odlinim balzamom za usne. Osim to usne ini mekim, med im obezbeuje i fini film koji ispunjava sitne bore. Med u kuvanju

Med je jedna od retkih namirnica koje se nikada ne kvare med se naime ne moe pokvariti ve samo kristalizovati, a i ti se kristali ponovnim zagrevanjem mogu otopiti. Spremite med na suvo, tamno i hladno mesto i posegnite za njim kad god vam zatreba kaiica zdravlja. Uvek kada je to mogue, u napicima, kolaima i drugim slatkiima eer treba zameniti mnogo kvalitetnijim i zdravijim medom. Zbog peenja, med u kolaima gubi deo lekovitih svojstava, ali se ipak preporuuje vie od eera. Kolai sa medom ukusniji su i kvalitetniji od onih zaslaenih eerom, a uz to due ostaju svei. Zbog svoje osobine da je sladak, pre svega, med se najvie upotrebljava pri spravljanju raznih poslastica, no veoma esto ga moemo pronai i u sastavu raznih priloga, predjela pa i glavnih jela. Dakle, iako je sladak, med se koristi i u pravljenju slanih jela svinjetinu je tako najbolje marinirati u medu, a ovaj e boanski nekatar dobro funkcionisati i uz divlja, ili kao dodatak brojnim mesnim umacima. Sirevi koje posluujemo za predjelo ili kao koktel-hranu bie mnogo bogatijeg ukusa ako se uz njih poslue orasi umoeni u med sir se naime sjajno slae s medom i zajedno ine pravu gurmansku kombinaciju. Vana funkcija meda ipak je i zaslaivanje vone salate s prelivom od meda idealan su letnji desert koji nikome nee nabiti grinu savesti. Isto tako medom se mogu zaslaivati i gotovo sve vrste kolaa potrebno je samo eer zameniti upola manjom koliinom meda i stvar je reena. Pripazite jedino da u tom sluaju malo smanjite koliinu tenosti u smesi kako bi udeo vode ostao isti. Med moete da stavite u sve vrste kolaa, torti, kremova, slatkih hlebova, medenjake,peciva ali i u marinade i soseve za mesa pa ak i u testo za picu neka med u Vau kuhinju ue na velika vrata!

Kvas od meda 800 g meda 9l vode 800 g suvog groda 2 limuna 2 supene kaike raanog brana 15 g kvasca U veliku posudu nasuti med, dodati limunove narezane na tanke krugove i suvo grode i preliti sa 8 litara hladne, prethodno prokuvane vode u kojoj su rastvoreni brano i kvasac. Posle 24 casa dodati 1 litar prokuvane vode. Kada krugovi limuna i suvo grode isplivaju na povrinu, tecnost procediti kroz sito. Kvas razliti u flae, u svaku staviti po 2-3 zrna suvog groda, dobro zatvoriti i cuvati u leecem poloaju na hladnom mestu. Posle 2-3 dana kvas je spreman za upotrebu.

Vitaminski napitak od ipurka 1 supena kaika meda 1 supena kaika suenih ipuraka 1 caa vode Plodove ipurka isprati, prokuvati u loncetu do kljucanja i kuvati 10 minuta. Odvar sipati u cistu staklenu posudu, pokriti gazom i drati na tamnom 10-12 casova. Plodove izgnjeciti i smesu procediti kroz dvostruki sloj gaze . Dodati med i promeati. Vitaminski napitak treba utroiti u toku 12-24 casova od pripremanja, dok se vitamin C ne razloi. Odraslima se preporucuju 2 cae napitka dnevno a deci jedna.

Medenjaci (posni) 1 caa meda 1 caa ulja 1 caa ecera 1 caa kisele vode 2 kaicice sode bikarbone brana po potrebi Od svih sastojaka zamesiti testo kao za vanilice. Razvuci koru i caom vaditi medenjake, redati u podmazan pleh i peci. Pre pecenja, moe se na sredinu svakog medenjaka staviti komadic oraha.

Keks sa suvim grodem 200 g meda 250 g brana 2 jaja 1 umance 1/4 cae mleka 100 g suvog groda sasuena nastrugana kora 1/2 limuna 1/2 kaicice cimeta 1/2 kaicice sode bikarbone Kakao glazura 80-100g ecera u prahu 1 belance 20g kakao praha Sastojke izmeati do dobijanja cvrste, glatke pene. Ullupati do pene jaja, umance i med. Dodati brano i mleko, u kome je rastvorena bikarbona soda i meati 10 minuta. Dodato istrugan limun, cimet i suvo grode. Peci 1 cas u dubokom plehu, podmazanom maslacem i posutom branom. Keks izvaditi iz pleha dok je vruc. Ohladeni keks preliti glazurom.

Sos od jabuka 6 jabuka 1/2 cae meda 1/2 cae vode sok 1/2 limuna 3 karanfilica Jabuke ocistiti, svaku razrezati na 4 dela. U posudu naliti vodu, med, limunov dok, dodati karanfilic i staviti da provri. Dodati jabuke i dinstati. Izvaditi karanfilic.

Koktel Medo lica meda Sok 1 narane Sok pola limua Pola ae bijelog(ili crnog) vina Promijeajte i uivajte .

Dinja u medu - 1 dinja, 1 manji grozd crnog groa - 4 lice meda Dinju prepoloviti i oistiti od kotica. Jednu polovicu izrezati na kockice i zajedno s groem staviti u drugu polovicu. Preliti s medom i ohladit

Namaz od suvih ljiva sa medom 6 kaika meda 300 g suvih ljiva 4 kaike mlevenih oraha 1 kaiica ruma 1 kaiica mlevenog cimeta Suve ljive dobro oprati, staviti u posudu, preliti hladnom vodom i ostaviti na hladnom mestu oko 2 sata. Zatim ih ocediti, oistiti od kotica i samleti na maini za mlevenje mesa. Toj masi dodati sve preostale sastojke i izmeati u jednolinu smesu. Staviti u teglu i drati u friideru, moe trajati do 15 dana. Koristi se kao namaz na hleb, pecivo, sa ukraavanje kolaa i slino.

Dem od ljiva sa medom 4 kg ljiva 1 kg meda 500 g eera 1 dl ruma ljive dobro oprati, ocediti i oistiti od peteljki i kotica. U posudi u kojoj e se kuvati dem naizmenino slagati ljive, eer i med, dok se sve ne utroi. Ostaviti na hladnom mestu sa stoji 2 sata, zatim staviti najpre na laganu pa na srednju vatru i meati da ne zagori. Od trenutka kada pone dobro da vri, kuvati 1 sat. Na kraju kuvanja, u dem sipati rum i lagano izmeati. Zatim vru dem sipati u suve i zagrejane tegle, do 1cm ispod vrha i ostavite da se ohlade i da dem dobije koricu. Teglu pokriti celofanom namoenim u alkoholu, povezati i ostaviti na hladno mesto.

UPOTREBA MEDA U LEENJU - RECEPTURA

BORE NA KOl I BUBULJICE -3 kaike meda i 1 kaika cimeta. Nanosi se prije spavanja, a opere se ujutro. -Dobro izjmeati umueno umance sa kaiicom meda i nekoliko kapi maslinovog ulja, pa nanijeti na oienu kou, ostaviti da djeluje oko 25 minuta, a zatim Iice oprati mlakom vodom i namazati hranljivom kremom. -Pomjeati 1 kaiicu meda, nekoliko kapi limunovog soka i kap-dvije bademovog ulja, nanijeti na kou lica, ostaviti oko 20 minuta, a zatim oprati mlakom vodom. To initi jednom u 10 dana. -Dobro istucati lukovicu narcisa, dodati 1 kaiku meda i bijelog brana (koliko se uhvati prstima), sve dobro izmjeati i staviti na naborane dijelove koe lica i vrata, da stoji 25 minuta, a zatim oprati mlakom vodom. -Uzeti kaiicu meda, 2 kaiice raenog brana, 1 umance jajeta i sok od pola limuna, sve dobro izmjeati, nanijeti na oienu kou lica, ostaviti da stoji oko 25 minuta, pa oprati mlakom vodom. -Za zimske dane spremiti masku od umuenog 1 bjelanca jajeta, kaiice meda i pola kaike limunovog soka, staviti na lice, drati oko 20 minuta, a zatim oprati mlakom vodom. BRONHITlS -Bijeli luk to bolje isitniti i pomijeati sa medom, pa svakog dana uzeti po 1 kaiicu. -Opranu i oljutenu rotkvu sitno narendati, staviti u pogodnu posudu i preliti medom i limunovim sokom, ostaviti da stoji 3 sata, a zatim izmjeati i piti nekoliko puta dnevno po jednu kaiku, pod uslovom da se ne boluje od bubrega. Djeci se daje tri puta dnevno po jedna kaiica.

-Dobro izmjeati 1 kg meda, 100 g soka od lista bokvice, i 50 g narendanog hrena, pa uzimati tri puta dnevno po 1 kaiku poslije jela. Terapija traje 40 dana. - Izmeati 1 kg meda, 50 g soka od alfije, 50 g soka od majine duice i 10 g samljevenog karanfilia, a zatim uzimati tri puta dnevno po 1 kaiku. Terapija traje 40 dana. -Uzeti 200 g eera, staviti u sud i zagrijavati dok ne porumeni, a zatim dodati 1 litar vode, 6 kaika meda i 2 glavice isjeckanog crnog luka, pa ukuhati za 1/2 i procediti. Uzimati tri puta dnevno poslije jela po 1-2 kaike, a zatim popiti topao aj. -Granice bora sa pupoljcima kuhati na tihoj vatri tri dana uzastopno po 2 sata dnevno, a kada smesa dobije tamnu boju procjediti kroz istu gustu tkaninu i pomjeati sa jednakom koliinom meda, a zatim uzimati tri puta dnevno po 1 kaiicu. BUBREZI -U 1/2 litra vode staviti 30-40 g zrna suhog ploda ljuskovca (Physalis alkekengi), kuhati 4-5 minuta, ostaviti poklopljeno 10-15 minuta, a zatim procjediti i piti po 1 aicu nekoliko puta dnevno. Pomae i kod kamena u mokranoj beici. -Sok od svjeih listova celera pomjeati sa medom i uzimati nekoliko puta u toku dana po 1 kaiku. -Izmjeati pola ae meda i pola ae maslinovog ulja, uz dodatak soka od 1 limuna, pa uzimati tri puta dnevno po 1 kaiku. Posebno dobro deluje protiv pjeska u bubregu. - Med obavezno koristiti (80-120 g dnevno) pri osnovnoj dijeti. Piti aj od ipuraka (15 g meda na 1/2 litra aja) ili sok do rotkve - do 1 ae dnevno. VARENJE -Svakog dana ujutru natate popiti kaiku meda rastvorenog u 100 g vode. -Piti toplu limunadu zaslaenu medom. -Oprati i isjei na krike 3-4 jabuke i sa pokoicom (korom) pei na malo ulja u otvorenoj rerni, a kada se krike isue i dobiju braon boju, prekinuti peenje i ostaviti ih na suho mjesto. Pre korienja staviti par kriki u posudu, preliti vrelom vodom i mjeati 5 minuta, a zatim zasladiti medom i piti 2-3 olje dnevno. -U toku 40 dana tri puta dnevno (ujutru, u podne i uvee) popiti po oljicu aja od bijelog sljeza zaslaenog medom. Sljez se dri u pola litre vode 12 sati a zatim se procjedi, dodaju 2 kaike meda i kuha 5 minuta. ALERGIJA (na polen) -Uzeti 4 kaike majine duice, po 3 kaike zovinog cvjeta, lia breze i bijelog sljeza i 2 kaike korjena koprive, sve dobro izmjeati, preliti sa 700 g vode, zagrejati do kljuanja, ostaviti poklopljeno 1 sat, a zatim dobro zasladiti medom i piti u gutljajima tri puta dnevno po 1 olju. Jednom u toku nedelje treba se preznojiti.

ANGINA -Sok od crnog luka skuvati sa medom, pa ispirati grlo na svaki sat, a na 2 sata popiti po 1 kaiicu ovog sirupa. -Uzeti 10 g latica rue, preliti sa 250 g vrele vode, ostaviti da stoji 1/2 sata, procjediti pod pritiskom kroz platno, pa u procjeenu tenost staviti 100 g stipse u prahu i kad se ova rastvori dodati 50 g ruinog meda (medni sok od rue). Koristiti samo za ispiranje. -Uzeti 10 g korjena bijelog sljeza i skuhati u 150 g vode, procjediti, dodati 30 g meda, mjeanjem ujednaiti, a zatim ispirati grlo (ne piti). -U au komovice (rakije) staviti 2-3 kaike meda i 1/2 kaiice sitno nastruganog niadora, sve dobro izmjeati drvenom ili plastinom kaiicom, pa od te mjeavine na svaki sat u toku dana uzeti u usta 1 kaiku i gutati malo po malo. Prvu kaiku, preporuuje se, uzeti u usta, zadrati malo i progrgoljati, pa izbaciti, a tek drugu i ostale gutati malo po malo. Ovim se lijei i difterija.

ANEMIJA (malokrvnost) -U teglu od 3 litra staviti 8 sveih i opranih kokoijih jaja sa ljuskom, preliti limunovim sokom toliko da dobro ogreznu, pa teglu zatvoriti i ostaviti da tako stoji sve dok se ljuske jaja ne rastvore, a zatim procjediti, dodati 1 kg meda i 1 litar starog konjaka, pa ostaviti da stoji 7 dana. Uzimati svakog jutra posle doruka po 1 aicu. -Sitno narendati 1 svjeu jabuku, dodati 1 kaiku umskog meda, 1 kaiku soka od limuna i 1 kaiicu soka od bokvice ili drenjina, pa dobro izmjeati i pojesti natate ujutru. Terapija traje 10 dana. -Uzeti po 50 g lista koprive i kupine, preliti 1 litrom vode, ostaviti da stoji 24 sata, zatim malo prokuhati, ostaviti da se ohladi, dodati 7-8 kaika meda i dobro izmjeati. Piti po 1 olju tri puta dnevno prije jela. Terapija traje 20 do 30 dana. -Uzeti 10 g ruinih latica, staviti u 1/2 litra vode i kuhati 10 minuta, zatim skloniti sa tednjaka, ostaviti da stoji 10 minuta pa procjediti i dobijenoj vodici dodati 600-700 g

prirodnog meda, dobro izmjeati i staviti u staklenu teglu. Po potrebi koristiti za grgoljanje poto se jedna kaiica ruinog meda razmuti i ai prokuhane i malo prohladene vode. Grgoljati vie puta u toku dana. -Svakodnevna upotreba meda u ishrani u duem vremenskom periodu. -Svakog jutra natate popiti olju mlijeka koje je skuhano sa 1 kaikom meda. -Tri puta dnevno u toku 10 nedelja, na 1 sat prije doruka i ruka i na 1 sat poslije veere, piti aj spremljen od jednakih dijelova kamilice i hajduke trave, kome se med dodaje na sjledeei nain: ---u prvoj nedelji tri puta dnevno po 1/2 kaike meda ---u drugoj nedelji tri puta dnevno po 1 kaika meda ---u treoj nedelji tri puta dnevno po 1,5 kaika meda ---u 4, 5, 6. i 7. nedelji tri puta dnevno po 2 kaike meda ---u osmoj nedelji tri puta dnevno po 1,5 kaika meda ---u devetoj nedelji tri puta dnevno po 1 kaika meda ---u desetoj nedelj i tri puta dnevno po 1/2 kaike meda. -Za svaki dan aj treba pripremiti ujutru, a med se dodaje tek kada je aj toliko vru da se moe piti. Ostatak aja za podne i vee drati u termoski. -Navedena desetodnevna terapija medom moe se, po potrebi ponoviti posle prekida od 3 nedelje. U toku terapije obavezno drati odgovarajull dijetu. Ova terapija se preporlluje i u sluaju velikog kalja, gubitka kr vi, povraanja krvi, u sluaju bronhitisa i sl.

APETlT

-Dobro izmeati narendanu jabuku, med i jogurt, pa jesti prije svakog obroka. Odnos jabuke, meda i jogllrta odrediti po SVOM ukusu. -U svakodnevnoj ishrani uzimati med uz dodatak polena (cvetnog praha). - Prokuhati 500 g plodova borovnice u 3 litra vode, pa ih izgnjeiti i jo jednom prokuhati, uz dodatak vode po potrebi, a zatim prokuhanu masu procijediti kroz sito i kada se ohladi dodati joj toliko meda dok ne bude gusta kao kaa ili sirup. Uzimati 2 kaike dnevno, a djeci davati po 1 kaiicu tri puta dnevno, na 1 sat pre doruka, ruka i veere. Ova terapija se preporuuje i u sluaju osetljivih plua i tuberkuloze. -Lie pelina dobro iseckati i izmeati sa medom, pa natate ujutru uzimati po I kaiicu. APSCES (gnojno arite, gnojnice) Na zagnojeno mesto stavljati obloge od istog meda, vie puta u toku dana, ili istucan korjen ika izmean sa medom. Preporuuje se i kod furunkula, opekotina, ekcema, liajeva i krasta. Terapija traje sve dok se stanje ne normalizuje. ARITMIJA (miokarditis, srana astma) -Svakodncvno, u toku 1-2 meseca, uz odgovarajuu dijetu, uzimati 100 do 140 g meda.

ARTRITlS (giht) -Uzeti 20 g pelinjeg voska i 20 g borove smole, pa zagrijati toliko da se stope, dobro izmeati, dodati 30 kapi ulja od krotona i kaiku meda, pa opet sve dobro izmeati, staviti na platno i priviti na bolno mesto. Istovremeno poeti sa primjenom desetodnevne kure medom, koja je pisana kod anemije. -Svakodnevno koristiti med uz dodatak polena (cvetnog praha). ARTERIOSKLEROZA -Pomjeati 1 kaiku meda sa 1 kaiicom uglja u prahu (od lipovog drveta), pa piti na svakih 6 sati sa malo vode ili aja. Terapija traje vie mjeseci. -U to duem vremenskom periodu piti sok od svee cvekle, koji se dobije tako to se cvekla oljuti i sitno narenda, pa prelije sokom limuna i medom, ostavi se da malo odstoji, a zatim iscedi i pije u gutljajima tokom dana, vie puta. Za 700 g soka potrebno je oko 1,5 kg cvckle

ASTMA (srana i pluna) -Dobro izmeati 1/4 kg meda i 1/4 mladog neslanog maslaca (putera), pa mjeavini dodati 3-4 kaike narendanog hrena i 100 g istucanog belog luka, a zatim od te smjee uzimati tri puta dnevno po 1 kaiicu. -Narendati 3-4 kaike hrena i staviti u odgovarajuu posudu, preliti jabunim

siretom, koliko da ogrezne i 2 cm iznad, pa kuhati dok hren ne omeka, zatim ocjediti, dodati isto toliko meda i kuhati dok se ne zgusne, a onda dodati ranije skuhani hren i staviti da jo jednom prokljua, ostaviti da se ohladi, naliti u flae i dobro zatvoriti. Uzimati ujutro i uvee po 1 kaiku. -Narendani hren preliti medom i uzimati tri puta dnevno po 1 kaiicu. -U jednoj posudi propihtijati 1/2 kg isjeckanog cmog luka, a u drugoj 1/2 kg eera i sok od 1 veeg limuna, pa kad materijal u oba suda porumeni spojiti sve u jednu posudu, dodati 1/2 litra vode, zagrijati do vrenja, ostaviti da se prohladi (da bude mlako), pa procjediti, dodati 3 kaike meda i malo eera, dobro promjeati, naliti u tegle i zatvoriti. Uzimati tri puta dnevno pre jela po 1 kaiicu.

RECEPTI OD MEDA POLENA I MM MALOKRVNOST (anemija) -U toku cele godine svakog dana uzimati po malo polena iz saa, odnosno tri puta dnevno po 1 kaiicu polena pomeanog sa medom iz saa u odnosu 1: 1 nakiseliti 6 sati u vodi i popiti MOKRANI ORGANI -Dnevno uzimati do 5 g polena i najmanje 3 kaike kestenovog meda (napraviti mjeavinu) NEURASTENIJA U toku cele godine svakog dana uzimati po malo polena iz saa, odnosno tri puta dnevno po 1 kaiicu polena pomeanog sa medom iz saa u odnosu 1: 1. PROLIV (dijareja) -Dobro izmeati 100-200 g polena i 1 kg meda, a zatim svakodnevno uzimati po 2 kaiice ove meavine. -Dnevno 1-2 puta uzeti najvie do 30 g polena (oko 10 kaiica) i do 5 g matinog mlijea (napravljenu smjesu drati u friideru)

PROSTATA (adenom) -U cilju preventive pre doruka, ruka i veere uzimati po 1 kaiicu polena pomeanog sa kaikom meda. Polen otopiti u mlijeku najmanje da stoji 6 sati na sobnoj temperaturi. - U duem vremenskom periodu dnevno uzimati po 15 g polena, a jo bolje meavinu polena, meda, mlea i ekstrakta breze. SEKSUALNA MO -U 1 kg meda umeati 150-200 g polena i 10 g mlijea, pa dnevno uzimati 2-3 kaiice, a moe i meavinu mlijea i polena.

UMOR, umni i fiziki -U toku dueg vremenskog perioda uzimati pelinje proizvo de, a posebno se preporuuje meavina meda, polena i mlijea.

USTA, bolovi u usnoj duplji i nepcima -Preparat sastavljen od meda, polena i propolisa, uz dodatak mlijea, uzimati odmah po pojavi oboljenja, i to 2-3 puta dnevno po 1 kaiicu, s tim da se to due dri u ustima, pre nego to se proguta. IR na elucu i dvanaestopalanom crijevu -Uzimati po 2 kaiice polena dnevno, pomeano sa medom u odnosu 1:

1.Mjeavinu koristiti nakon 4 dana stajanja. Kao dopunsko sredstvo ovu meavinu koristiti u ishrani (kao dodatak), ali nikako u veoj dozi od ove koja je navedena. NESANICA aj od kamilice u koji ste dodali kaiicu meda opustie vas neposredno pre spavanja.Protiv nesanice moete da probate i ve dobro poznat recept od meda i mleka. U olju toplog mleka umeajte kaiicu meda i popijte.

MAMURLUK Med je lagan za eludac i lako probavljiv, sadri meavinu prirodnih eera, kao to je fruktoza, koji ubrzavaju oksidaciju alkohola u jetri. U 80 ml soka od pomorande dodajte 15 ml meda i 70 ml jogurta. Ovaj napitak ublaie mamurluk. MIGRENA Mnogi ne znaju da je med koristan i protiv migrene. U pola ae tople vode istopite kaiicu meda i pijuckajte im osetite migrenu. Po potrebi, ponovite postupak nakon 20 minuta. Kozmetika Med je jo jedna od namirnica iz kuhinje koja e vam uspeno pomoi u negovanju tela. Osim velikog blagotvornog dejstva na nae zdravlje, rad metabolizma, podsticaja umne i fizike aktivnosti, on pospeuje otpornost organizma i deluje antiseptiki. Upotrebljava se za leenje akni, zaceljivanje rana i opekotina. Bogat je vitaminima B1, B2, B6, vitaminom C, aminokiselinama, natrijumom, kalijumom i magnezijumom. Med se kao sredstvo za negu lepote koristio jo u starom veku, a i danas se sve vie koristi u kozmetikoj industriji. Ovaj prirodni proizvod je idealno sredstvo za zatitu koe i njenu hidrataciju. Odlian je za regeneraciju kose, ali i za usporavanje procesa starenja.

Med podmlauje kou: Piling od meda je dobar za mladalaki izgled, a napravite ga jednostavno od dve kaike mlevenih badema, malo soka od limuna i kaike meda. Blago trljajte po licu i ostavite da deluje 10 minuta. Lice isperite mlakom vodom i nanesite kremu.

Regeneracija usana: Koa usana je posebno osetljiva zimi, a kada vam usne ispucaju dobro ih namaite medom. Kako med odrava vlagu, vae usne bie mekane i glatke.

Vratite sjaj kosi: Med utie na rast kose, regenerie suve i oteene vlasi i pomae kod oslobaanja od peruti. Ovo pakovanje moete bzo napraviti: pomeajte tri kaike gustog meda, dve kaike maslinovog ulja i jednu kaiicu soka od limuna. Ovu meavinu utrljajte u istu i mokru kosu. Ravnomerno raeljajte i obmotajte kosu folijom. Pustite da deluje oko 20 minuta i onda isperite kosu. Zatita ruku: Ovaj prirodni proizvod je sjajan za hidrataciju i zatitu ruku poto spreava isuivanje koe. Nanesite na ruke tanak sloj meda i tek posle 15 minuta ih isperite.

Sve ene muku mue sa znakovima starenja koe, oteenjem zbog zagaenog zraka, sunca ili nedovoljnom hidratacijom koe. Maske za lice najdjelotvornije uklanjaju nateenost, podonjake, hrane kou i daruju joj sjaj. Ne morate skoknuti do duana kako bi nabavile kupovne maske. Samo otvorite friider i uivajte! Prirodne namirnice njeguju i hidratiziraju nau kou, tite ju od znakova starenja, slobodnih radikala koji oteuju kou, ine ju vrom i elastinijom, te kontroliraju bore. Mrkva Skuhajte dvije do tri mrkve i usitnite ih mikserom. Dodajte med i nanesite na lice, vrat i dekolte. Nakon deset minuta isperite hladnom vodom kako bi potaknuli cirkulaciju. Med Med je namirnica broj jedan na svim popisima kune njege tijela. Smanjuje pojavu bora i djeluje antiseptiki. Nanesite ga na kou i ostavite 20-ak minuta. Prvo isperite mlakom vodom, zatim hladnom. Tretman medom prakticirajte jednom tjedno. Ako elite mekane usnice, umjesto labela nanesite kapljicu meda. Samo pazite: nemojte ga odmah polizati! Ostavite ga neka djeluje bar pet minuta.

STOPALA

Umorna stopala 2 dl jogurta etiri kaike meda banana Mikserom sve izmjeajte da dobijete ujednaenu smesu. Stopala stavite u kadicu i

namaite ih ovim frapeom". etkicom srednje tvrde dlake utrljajte smesu u stopala. Sedite tako koliko god elite i uivajte. Suva stopala Pred spavanje stopala dobro namaite vazelinom. Obujte arape i spavajte u njima celu no. Ujutro e vam stopala biti mekana i dobro nahranjena. Popodne noge drite u vodi sa uljem, zatim turpijom skinite otvrdline i neravnine. Znojava stopala Ako imate problema sa znojenjem stopala, pomoi e vam jabukovo sire. Pomeajte jedan deo vode sa dva dela sireta. Namaite stopala tom tenou i tako radite svakog dana. Posle nedelju dana primetiete razliku. KOSA

Masna kosa 5 kaika jogurta jaje Dobro pomeajte, umasirajte u kosu i isperite posle deset minuta.

Suva kosa 2 jajeta 2 kaiice meda 3 kaike maslinovog ulja Dobro pomeajte med sa uljem, zatim dodajte jaja. Utrljajte u kosu, oko glave omotajte topao pekir i ostavite masku da deluje pola sata. Zatim isperite blagim amponom.

TIJELO Kupka za osetljivu kou olja suvog cvea koje dobro mirie olja kiselog mleka Napunite kadu vodom i u nju ubacite cvee. Kupajte se u toj vodi ne due od petnaest minuta, zatim dobro osuite kou. Ako u kou zatim utrljate neko esencijalno ulje, oseaete se fenomenalno.

Anticelulit kupka olja krupne morske soli 300 ml jabukovog sireta 3-5 kapi nekog esencijalnog ulja Prvo morskom solju obavite piling celog tela, zatim dobro isperite. Sipajte sire i ulje u kupku i kupajte se najdue deset minuta prvi put. Sledea kupka moe trajati 20 minuta.

Kafena kupka hladan soc od kafe 5 kaika mleka ili pavlake za kafu Pomeajte soc i mleko/pavlaku i tu smesu sipajte u kadu, tako da mlaz vode koja se toi ide pravo na nju, kako bi se dobro razmutila u vodi. Socom moete obaviti piling celog tela, tako ete se oseati osveeno i veselo. LICE Hidratantna maska s limunom umance kaiica soka od limuna umance i limunov sok dobro izmeajte. Kremu razmaite po licu i ostavite da deluje 15 minuta. Isperite mlakom vodom. Piling od kukuruznog brana i jogurta kaika kukuruznog brana 2 kaike jogurta Pomeajte brano i jogurt pa tom smesom premaite celo lice i izmasirajte ga krunim pokretima, polazei od brade, preko obraza, ka elu. Zaobiite zonu oko oiju. Dobiete blistavu kou zdravog izgleda. Maska za ienje 2 pune kaiice peninog brana kaiica vode kaiica meda Pomeajte da dobijete lepljivu masu i nanesite na one delove koe koje je potrebno oistiti, a obavezno zaobiite oi. Ostavite masku da deluje pet do sedam minuta, zatim je isperite. Maska za osetljivu kou veza peruna 4 kaike mladog sira Mikserom pomeajte perun i sir. Namaite na lice i ostavite da deluje pola sata. Maska koja osveava 3 krompira 2 kaiice jogurta kaiica maslinovog ulja Skuvajte krompire dok ne omekaju. Izgnjeite ih i pomeajte sa uljem i jogurtom i namaite na lice. Ostavite da deluje 15-20 minuta. Isperite hladnom vodom. Maska za suvu i osetljivu kou 2 kaiice meda 2 kaike slatke pavlake olja peninih klica Sve pomeajte i ostavite na licu da deluje do 20 minuta. Isperite mlakom vodom

OSTALI RECEPTI

Hrskavi keksi od meda

170 g komadia okolade Malo soli 85 g svijetlog meda 15 ml vode 5 ml vanilije 75 g hrskavih riinih pahuljica Sve sastojke, osim pahuljica stavite u posudu. Mjeajte na veoma laganoj vatri dok ne dobijete glatku smjesu. Tim sirupom prelijete pahuljice i lagano promjeate. Rairite i pritisnite u maslacem namazanu vatrostalnu zdjelu (20x20x5 cm). Ohladite prije rezanja.

Limunada s medom

U vodi razmutiti limunov sok i med i ohladiti u hladnjaku. Prije sluenja moe se dodati koja kocka leda. Sastojci:

4 limuna 200 g meda 1 l vode

Kola sa medom Sastojci : Kora: 50 gr. masti, 3 kaike meda, 1 belance,150 gr. eera, 1 kaiica cimeta, 1 kaiica sode bikarbone, 1 kaika mleka, 3 loneta od 250 gr. brana otrog ali ne sve odjednom. Fil: 500 gr. mleka, 4 kaike eera, 6 kaika brana, 1 kaika gustina. Kako pripremiti : Kora: Dva loneta odmah a tree dodavati po potrebi da se dobije glatko testo koje se ne lepi i ne sme biti jako trvrdo. Pei tri kore na prevrnutom i podmazanom plehu. Nije komplikovano nemojte da vas uplai, pogotovo to ete dobiti 3 kore tvrde kao crepovi.Tako treba. Fil: Skuvati beli krem. Ohladiti.250 gr, putera ili margarina umutiti sa 250 gr. prah eera i dodati u beli krem .Sve zajedno umutiti. Filovati kore iznutra i spolja. Ukrasiti sa rendanom okoladom. Vrlo brzo e kore omekati i dobiete jedan sjajan i nesvakidanji kola.

AFTE (ranice na sluzokoi usta) Nekoliko puta u toku dana to due drati u ustima malo meda. BAZEDOVLJEVA BOLEST - tireotoksikoza U teglu zapremine 3 litra staviti 40 zelenih oraia veliine ljenjaka, naliti 1 kg meda, dobro zatvoriti i drati na suncu (ili na toplom) 40 dana, a zatim ocjediti i staviti u drugu istu teglu, pa uvati na tamnom i hladnom mestu. Uzimati dva puta dnevno po 1 kaiku. . Kao i u prvom receptu, s tom razlikom to se pored oraia i meda doda i 1 litar rakije komovice, dobro promjea, ostavi da stoji 40 dana, zatim ocjedi u novi isti sud i prieka sve dok se oraii potpuno ne rastope i masa postane crna. Uzimati dva puta dnevno po pola rakijske aice, izmeu obroka. Preporuuje se i kod oboljelog eluca. BEIKA U toku dana nekoliko puta uzeti 5-6 kaiica fino istucanog sjemena ipurka pomeanog sa medom. U toku dana nekoliko puta piti topli aj od ipurka dobro zaslaen medom (100 do 160 g meda u toku dana). Posebno do bro djeluje u sluaju pojave kamenca. Sok od rotkve pomjeati sa medom (na vinsku au soka 1 kaiica meda) i piti tri puta dnevno u sluaju pojave kamenca. VENE (upala) Pasti od gaveza i nevena pomeati sa medom i u toku dana stavljati obloge. Primjeniti i ranije preporuenu desetodnevnu kuru medom. Pasta od nevena se pravi tako to se svei listovi i cvetovi nevena izgnjee i pomjeaju sa maslacem od kozjeg mlijeka, a pasta gaveza kada se njegov korjen dobro isitni i rastopi u svinjskoj masti, pa u vruem stanju procedi kroz gustu lanenu tkaninu. Ove paste su odline i za lijeenje upala, ozljeda i rana svake vrste. Na gnojno proirene vene stavljati obloge od meda ili od paste gaveza sa medom. To se mora ponoviti vie puta. Primjeniti i desetodnevnu kuru medom (videti kod anemije). GASTRITIS (zapaljenje sluzokoe eluca) U sluaju poveane kiseline eludanog soka treba uzimati na 1,5 do 2 sata pre jela ili 3 sata posle jela (ujutru i uveer) po 30 g, a u podne 40 g meda rastvorenog u toplojvodi, u toku 2 meseca. U sluaju manjka kiseline u elucu med uzimati neposredno prije jela, u istim koliinama, ali u obliku rastvora u hladnoj vodi. . GLISTE Dobro izmjeati 200 g istucanih sjemenki bundeve, 10 g isjeckanog bijelog luka i 200 g meda, pa popiti ujutru natate. Terapija traje oko 10 dana. U sluaju pojave glista kod dece: uzeti 1/4 kg meda, 2 glavice isitnjenog bijelog luka i dobro izmjeati, a zatim davati djetetu koje ima gliste da popije natate ujutru manjoj djeci po 1 kaiicu a veoj po 1 kaiku. Posle toga dati detetu da popije i olju aja od nane.

GIHT . Spremiti medni sirup kuhanjem u toku 1/2 sata 15 g divlje tikve (Bryonia dioica), 500 g meda i 750 g sireta, a zatim uzimati (pod kontrolom lekara) 2 do 4 kaike dnevno. GRIP . U rerni zagrijati 3 limuna, sve dok ne omekaju, zatim iz njih iscjediti sok, dodati mu 2 kaike meda i 1 kaiku konjaka, preliti sa 1/4litra vrue vode i toplo piti. Preporuuje se i toplo kupanje, aj za preznojavanje, sokovi i leanje. Postupak ponoviti 3 veeri uzastopno. . Piti aj spremljen od meavine nane, alfije, kamilice, lipe i ipurka, uz obavezan dodatak limunovog soka i dobro zaslaivanje medom. Takoe se preporuuje uzimanje propolisovih kapljica 10%, odnosno ispiranje grla i usta blagim alkoholnim rastvorom propolisa stavljenim u kaiku tople vode. . Uzeti 2 kg crnog luka, oistiti i sitno iseckati, dodati 1 kg meda i 1/2 kg utog eera na 5 litara vode, pa sve kuhati na tihoj vatri 3 sata, zatim ostaviti da se ohladi, naliti u flae, dobro zatvoriti i uvati do upotrebe. Uzimati 4-5 kaika dnevno, sve dok grip i kaalj ne prestanu (oko 7 dana). Posebno je preporuljivo u sluaju velikog kalja. . Piti toplu vodu u kojoj je razmuen med, ili aj od alfije obilnije zaslaen medom. . Spremiti "Kokoije mleko": umutiti jedno umance uz lagano dodavanje vrueg mlijeka, zasladiti medom, pa uzimati tri puta dnevno po 1 kaiku. . U zemljanu posudu staviti pregrt korjena sranika, preliti aom dobre rakije, ostaviti preko noi, pa sutradan doliti 1 litar belog vina i ostaviti da se kiseli 7 dana, a zatim piti aicu - dve dnevno, kao preventivu. . Stucati 50 g semena komoraa i preliti sa 1/2 litra vrele vode, ostaviti da stoji 8 sati, zatim ocjediti, pomijeati sa 1/2 kg meda i piti na svaki sat u toku dana po 1 kaiku. . Laneno seme istucati, dobro izmjeati sa medom i staviti oko vrata kao oblog. . Zelene ljuske plodova oraha ostaviti da prenoe u mlakoj vodi, a ujutru iscjediti sok i pomeati sa vodom u kojoj su ljuske pre noile, zatim dodati med i piti u gutljajima.

Kola od meda i suvog voa Ovaj kola se moe svrstati u vegetarijanske i zdrave dezerte, obzirom na sastojke koji se koriste a ne iziskuje mnogo vremena za pripremu. Predlaem da ga isprobaju oni koji vole slatko a izbegavaju beli eer i oni koji izbegavaju margarin, ulje, mast...

Potrebno je: 1 olja seckanog suvog voa (suvo groe, suve smokve i sl.) 1/3 olje meda 1/2 olje seckanih oraha (moe lenik) 3 olje soka od narande 2 belanca 1 olja brana (moe integralno) 2 olje ovsenih pahuljica 3/4 kaiice sode bikarbone 1/2 kaiice pr.za pecivo 1/2 kaiice cimeta 1/4 kaiice soli 1 olja mleka mleka Priprema: U iniju izmeaj seckano voe, med, seckane orahe, sok od pomorande i umuena belanca. Ostavi da malo odstoji.

U drugu iniju izmeaj brano, ovsene pahuljice, sodu bikarbonu, pr. za pecivo, cimet i so i mleko.

Sve ovo dodaj u predhodnu masu, dobro izmeaj i sjedini pa sipaj u predhodno podmazan i branom posut pleh.

Peci 30 minuta na 180 -200 stepeni. Kad se ohladi iseci na eljene kocke.

1. Medni preparati sa jabukovim siretom

Sire upotpunjuje delotvornost meda i proiruje njegov prehrambeni kvalitet. Inhaliranjem 10% rastvora meda u siretu, med deluje ne samo na sluzokou nosa i grla, ve i na alveole plua kroz koje dospeva u krv. Na taj nain delovanje je antiseptino u disajnim organima i otklanjaju se smetnje u disanju. Kod nazeba se preporuuje upotreba meda sa razblaenim siretom. Za ovu svrhu najbolji je lipov med jer pojaava znojenje. Meavina se odreuje prema ukusu. Kod nesanice je slina primena, samo to se lipov med i sire uzimaju pred spavanje. Za bubrene bolesti takoe se preporuuje meavina meda i sireta. Za terapiju peska u bubrezima savetuje se uzimanje tri puta dnevno po 1 kaika meavine meda, maslinovog ulja i sireta. Lek protiv polenske kijavice 1.est kafenih kaiica istruganog rena sipamo u 1/2 litra sireta. Drimo 6 dana u toploj sobi. Posle toga vie puta zagrevamo sire i inhaliramo po 3 minuta. Povremeno treba stavljati razreen oblog na nos u kratkom trajanju.

2.Jednu ravnu kafenu kaiicu sitno izrezane hajduke trave ekstrahovati u 1/2 litra 4% jabukovog sireta na temperaturi od 52C u trajanju od 2 sata. Vreme ekstrakcije poinje od momenta kada je sire u vodenom kupatilu ugrejano na tu temperaturu. Procediti, razrediti vodom do 1 litra. Zamrznuti u ambalai od 100ml. Posle odmrzavanja oblagati nos i sinusne upljine ispod i iznad oiju. Usuti po nekoliko kapi u svaku nozdrvu.Ovaj recept se pokazao izvanredan kod upale sinusa, nazeba i estih glavobolja nepoznatog porekla. Po pravilu, efekat je trenutan i dugotrajnog dejstva. Oblog protiv otoka nogu Po 50gr lista i pupoljaka bele vrbe, lista ruzmarina, herbe kantariona i lista koprive. Isitnjene sastojke usuti u 1 litar toplog jabukovog sireta. Posle par dana ekstrakcije odlivati pomalo, razblaivati u odnosu 1:7 i previjati do 30 minuta.

Med i jabukovo sir'e Svojevremeno su u Americi napisane brojne knjige o gotovo udotvornom delovanju jabukovog sireta na fiziko i psihiko stanje ljudi. Tamo je ono odavno u upotrebi, a dobija se od gnjeenih jabuka koje se ostave da fermentiu u drvenim buradima, jer drvo pojaava prirodnu fermentaciju. Optimalna doza jabukovog sireta koju treba uzeti u toku dana je: rastvor dve kaike sireta u dva dl mlake, prethodno prokuvane vode, uz dodatak dve kaike meda. Uzimati dva do tri puta dnevno pre jela. Ovaj eliksir pomae kod bolesti grla, neurednoj probavi, slaboj cirkulaciji i razmeni materija u organizmu. Preporuuje se i kod bolesti srca, bubrega i krvnih sudova. Prema nekim izvorima rastvor se dobro pokazao u leenju nonog mokrenja kod dece. Dokazano je i da ovako dobijeni ukusni sok sniava krvni pritisak i da je odlian saveznik u ouvanju vitke linije. U narodu se preporuuje i kod jake polenske kijavice i to uzimanjem pre doruka i pre spavanja. Odavno je poznato da je med najbolje sredstvo za uspavljivanje i da uvruje san. Ako neko nou ne moe da zaspi ili ima lagan san i ne moe posle buenja da sklopi oi on mora da koristi med. Ako jedna kaika meda u toku veeri nije dovoljna za vrst san, narodna medicina preporuuje sledei recept: U manju au meda dodati tri kaike jabukovog sireta. Pola sata nakon toga san e doi. U sluaju vee uznemirenosti ili tee nesanice potrebno je uzeti jo dve kaiice ove smese. Postupak ponoviti i u sluaju buenja u toku noi. Ovakvo sredstvo bolje je i od najboljeg farmaceutskog preparata za uspavljivanje, jer ne nosi nikakve neeljene posledice.

Tim amerikih lekara, na elu sa dr Polom Bragom iz Kalifornije, napisao je brojne preporuke sa savetima i receptima za korienje jabukovog sireta i meda. Jedan od njih je i recept protiv mravosti: mravim osobama nedostaju ivotne hemikalije enzimi i zato ne mogu da iskoriste hranu unetu u organizam. One treba da uzimaju rastvor od dve kaiice jabukovog sireta i punu kaiicu meda u ai vode.

PROPOLIS - 25 g usitljenog propolisa - 100 ml 70% alkohola U tamnoj staklenoj flai potopiti propolis u alkoholu i ostaviti 10-tak dana na sobnoj temperaturi uz povremeno mukanje. Procediti kroz dvostruku gazu i tokom 3 meseca uzimati 3 puta na dan, po 20-30 kapi rastvorenih u 1/2 dl tople vode. POLEN - 750 g kristalizovanog livadskog meda - 250 g polena (cvetnog praha) Pomeati sastojke u emajliranoj posudi, poklopiti i uvati na sobnoj temperaturi 10-tak dana, uz meanje drvenom kaikom vie puta na dan. Posle toga sipati u staklenu teglu i uzimati tokom 3 meseca, 3 puta dnevno po 1 kaiicu rastvorenu u 1/2 dl mineralne vode. MATINI MLE - 1 kg kristalizovanog lipovog meda - 15 g mating mlea Pomeati sastojke u tamnoj staklenoj posudi, pa uzimati 2 puta dnevno (a preventino samo ujutru), na tate i oko 18 sati, po 1 kaiicu, sa to duim zadravanjem u ustima, bez rastvara u bilo kakvom napitku. Tokom ove terapije potrebno je kontrolisati krvni pritisak i broj leukocita. PELINJI VOSAK Svakodnevno pre doruka vakati pare pelinjeg voska u vidu mednog saa, sasvim lagano da se to bolje rastopi, pa progutati sav sadraj. NAPOMENA Ako se matini mle koristi zasebno, bez drugih pelinjih proizvoda, potrebno je posle ove doze napraviti 15 dana pauze, pa spremiti novu koliinu i nastaviti sa uzimanje u toku 3 meseca.

SUPER KOMBINACIJA Pele stvaraju med od slatkih biljnih sokova nektara i medne rose, dodajui mu vlastite materije. Ali nektarni med moe da bude sastavljen i od vie razliitih biljaka, to odreuje i njegova lekovita svojstva. Uglavnom je re o meavini ugljikohidrata (eera) i vode, sadri organske kiseline, enzime, minerale, antioksidanse i druge materije. Narodni lekari su pravili raznovrsne lekove s medom i lekovitim travama i tako leili mnoga obolenja. Neka od tih tradicionalnih iskustava koriste se i danas, jer je i savremena nauka dokazala da se spajanjem sastojaka pelinjih proizvoda i bioloki aktivnim sastojcima iz lekovitog bilja, poveava.

Anemija Sitno narendati 1 jabuku, dodati 1 kaiku soka od limuna i 1 kaiicu soka od bokvice ili drenjina, pa dobro izmeati i pojesti natate ujutru. Terapija traje 10 dana Astma Dobro izmeati 1/4 kg meda i 1/4 kg neslanog maslaca pa meavini dodati 3-4 kaike narendanog rena i 100 g istucanog belog luka, a zatim od te smee uzimati triput dnevno po 1 kaiicu. Bronhitis Beli luk to bolje isitniti i pomeati sa medom, pa svakog dana uzeti po 1 kaiicu. Bubrezi Sok od sveih listova celera pomeati sa medom i uzimati nekoliko puta u toku dana po 1 kaiku. Gastritis U Sluaju poveane kiseline eludanog soka treba uzimati na 1.5 do 2 sata pre jela ili 3 sata posle jela (ujutro uvee) po 30 g, a u podne 40 gmeda rastvorenog u toploj vodi, u toku 2 meseca.

 Grip U rerni zagrejati 3 limuna, sve dok ne omekaju, zatim iz njih iscediti sok, dodati 2 kaike meda i 1 kaiku konjaka, preliti sa 1/4 litra vrue vode i topao piti. Preporuuje se i toplo kupanje aj za preznojavanje, pijenje sokova i leanje. Postupak ponoviti 3 veeri uzastopno. Disajni putevi U vrelu vodu staviti 2 kaiice meda, pa udisati paru. eludac Dobro izmeati 1 kg meda, po 50 g soka hajduke trave i nane, 100 g soka od bokvice i malo istucanog belog luka, pa uzimati 2 puta dnevno po 1 kaiicu,, na 1 sat pre jela, uz aj od cveta hajduke trave. Visok krvni pritisak - za snienje Sok od 1 limuna pomeati sa kaikom meda u ai tople vode i piti svakodnevno. Ovo je korisno i za dobar san, smirivanje nerava i spreavanje infekcija grla. Nizak krvni pritisak - za povienje Svako jutro natate pojesti 2 narendane jabuke dobro zaslaene medom i popiti aj od lista koprive (30 g na 1 litar vode) zaslaen medom.

MELEM OD BOROVIH IGLICA Borovi izdanci se uspeno koriste za bolje izbacivanje lajma, protiv svih plunih tegoba, a naroito protiv prehlade i protiv bronhijalne astme. Potrebno je sakupiti jedan kilogram, po mogunosti to mladjih borovih izdanaka, dobro ih isprati i poredjati na suvu salvetu da se ocede. Borove izdanke zbijeno redjati u veu staklenu teglu, i svaki red zasipati eerom. Na kilogram izbojaka upotrebiti oko jedan kilogram eera. Napunjenu teglu treba zatvoriti celofanom i ostaviti da odstoji pet do est nedelja. Izbojci e za to vreme pustiti dosta soka koji nakon tog procediti i sipati u staklenu bocu. Ostatak izbojaka preliti sa dva decilitara prirodne komove rakije, dobro promukati da se zaostali eerni sirup rastvori. Jo jednom rakiju ocediti od izbojaka i pomeati sa predhodno ocedjenim sokom. Ovakav melem moe dugo da stoji, a upotrebljava se po pola decilitara (rakijska aica)

jednom dnevno, najbolje ujutro. ZA SMIRENJE KALJA Dobar preparat koji se moe upotrebljavati bez ogranienja, kad god imate duge i dosadne napade kalja se priprema od soka jednog limuna koga ste drali u toploj vodi desetak minuta da bi se to bolje iscedio sav sok iz njega, pedeset grama apotekarskog glicerina i dvestotine grama bagremovog meda. Sve se dobro promea i kad god imate napade kalja uzmite po kaiicu-dve ovog sirupa. NAPOMENA: Ovaj sirup NE LEI KAALJ VE GA SAMO SMIRUJE.

EERNA BOLEST (DIJABETES) Sastav aja: 60 g listova borovnice 60 g listova kupine 60 g suvih mahuna pasulja 60 g koprive 40 g cvetova kunice 40 g listova umske jagode 40 g listova duda 20 g konjogriza 20 g listova vinove loze Pripremanje i primena aja: Trave usitniti i izmeati. U 1 litru prokljuale vode staviti 10 g meavine trava i kuvati na tihoj vatri 1 minutu. Kad se aj ohladi, procediti ga u i piti u jednakim vremenskim razmacima po 1 dcl. Umesto vode piti slabi aj od iste meavine trava ili uvarak od zobi i jemene slame: u 2 litre hladne vode preko noi namoiti 250 g zobi i 30 g jemene slame. Ujutro staviti na laganu vatru i kuvati poklopljeno 1/2 sata. Kad se aj ohladi, pije se uz dodatak nekoliko kapi sveeg limunovog soka. KRALJEVSKA MAST ZA RANE Za pripremu ove masti se uzme devet delova sveeg soka od bosiljka, tri dela ulja od kikirikija, tri dela voska, tri dela kalafonijuma, tri dela ovijeg loja i dva dela terpentina. Sve se pomea i uz lagano zagrevanje i stalno meanje kuva na laganoj vatri ali da NE prokljua, a najbolje bi bilo da se sve to radi u vodenom kupatilu. Kada se sve dobro sjedini, malo se prohladi i sipa u staklenu teglu tamne boje koja se zatvori hermetiki. Do upotrebe uvati na hladnom i mranom mestu. Upotrebljava se za mazanje skoro svih vrsta spoljnih konih rana.

LINIMENTUN CALCIS (ZA OPEKOTINE OD SUNANJA) Preparat se izradjuje od jednakih delova lanenog ulja i krene vode (od ugaenog krea). Delovi se jednostavno pomeaju i mukaju dok meavina ne pobeli. Takvom meavinom se mau opeena mesta. Koristi se samo kod manjih opekotina (prvog stepena) koje se manifestuju crvenilom. MLENA KAA KAMILICE ZA OPEKOTINE Pedeset grama u prah samlevene kamilice popari se sa tristotine mililitara kljualog mleka. U drugi sud se stavi pedeset grama lanenog semena u dvestotine mililitara mlakog mleka da stoji dva-tri sata. Ocedjena gusta i sluzava tenosti od lana i kamilica sa mlekom koju smo procedili se pomeaju. Ovom kaom se oblau bolna mesta. Kaa je izvrstan lek za leenje opekotina, opekotina od sunca, za sazrevanje ireva, za uboje, upale koe i sluzokoe. PROTIV ULJEVA NA NOZI Oproban lek za uljeve na nozi je da se rasee suva ljiva na pola pa jednu od polovina previti preko ulja, i to drati dvanaest sati, a zatim ponoviti isto to sa drugom polovinom suve ljive. Sutradan napravite lek od istih koliina negaenog krea u prahu i meda. To pomeati i napraviti kao testo gustu smesu, staviti na gazu pa previti preko ulja. Isto tako menjati oblog ujutru i uvee. Caj spremljen od ove mesavine podstice bubrege naradmte povecana kolicina ispira mokracne cevi i besiku. mesavina se sastoji od korena od selena korena zecjeg trna korena slatkog drvceta zrna venje od temesavine uzima se jedna do dve kasike i preliva sa tri solje kljucale vode, to se zatim ukuva do kolicine dovoljne za dve solje i onda u toku dana popije

Osvjeavajui napitci s medom Sirup od meda i metvice 1 i alica vode alice meda

 alice nasjeenih listova metvice alice limunovog soka alice soka od narane Staviti vodu da provri, spustiti listove metvice i pustiti da postane mlacno. Dodati med i mijeati dok se ne rastopi, a zatim do kraja ohladiti i procijediti. Doliti limunov i naranin sok i staviti u hladnjak. Ovim se sirupom moe preliti nasjeeno voe, najbolje dinje, ili se moe razrijediti i sluiti kao osvjeavajui napitak.

Limunada s medom 4 limuna 200 g meda 1 l vode U vodi razmutiti limunov sok i med i ohladiti u hladnjaku. Prije sluenja moe se dodati koja kocka leda.

Limunada s medom II 2 lice meda staviti u dublju posudu, dodati svjee ocijeeni sok od 1 limuna, sve dobro promijeati da se med rastopi i dobije mlijeno uta masa i uz stalno mijeanje dodati 1 l vode. Ova limunada lako gasi e, a obilje vitamina, organske kiseline i lako probavljivi eer iz meda ine je bioloki vrijednom i zato je jako korisna za vae zdravlje.

Hladno medeno mlijeko 2 i dl mlijeka 2 lice meda jedan prstohvat cimeta

Prokuhano, ohlaeno mlijeko, med i cimet dobro izmijeati, staviti u hladnjak najmanje jedan sat, dodati kocke leda i sluiti kao osvjeavajui napitak.

Medeno mlijeko s jajima l mlijeka 2 umanjka 20g smeeg eera 3 lice meda 1 dl slatkog vrhnja umanjke, eer i med dobro izmjeati, preliti prokuhanim i ohlaenim mlijekom i dodati umueno slatko vrhnje. Promijeati metlicom. Staviti u hladnjak da stoji jedan sat, ponovo izmijeati, lijevati u ae, u svaku dodati po kocku leda. Po elji posuti okoladnim mrvicama.

Napitak od jagoda l jogurta 100 g jagoda 4 lice meda Sve sastojke usitniti u mikseru, podijeliti na 3 do 4 dijela i ukrasiti s nekoliko cijelih jagoda. Na isti nain priprema se napitak od borovnica ili malina.

Napitak od suhog voa l mlijeka 3 lice meda 30g groica

30g suhih ljiva 30g suhih smokava ljive i smokve potopiti u vodu i ostaviti preko noi, ocijediti, ljive oistiti od kotica, dodati oprane groice, sve sitno nasjeckati, dodati med i mlijeko i dobro izmijeati, runo ili u mikseru.

Napitak sa sokom od povra l mlijeka 3 lice meda 1 dl soka od mrkve Sve sastojke dobro izmijeati, ohladiti i sluiti.

aj od ipka 1 lica suhih plodova ipka 1 lica meda 3 dl vode ipak se stavi u hladnu vodu i pusti da kljua 10 minuta. Posuda se makne sa tednjaka ostavi da stoji nekoliko sati. Procijediti, dodati med, promijeati i ohladitu u friideru. Posluiti s kockicama leda.

Mlijeko sa medom i sokovima 4 lice meda sok od narane i jedne polovine limuna l mlijeka

U pola ae toplog mlijeka rastopiti med i dodati sokove. U preostalo mlijeko sasuti pripremljeni sadraj, sve izmiksati, a zatim staviti u hladnjak i ohladiti.

Hladna medovina 150 g meda 1 limun 2 narane 1 l vode U vodu staviti med, sok od limuna i narane, mijeati dok se med potpuno ne rastopi. Napitak se uva u hladnjaku i moe se odmah koristiti. Preporuuje se za tople dane. Umjesto soka od narane moe se koristiti sok od nekog drugog voa.

Medeni napitak od jabuke i kruke 1 jabuka 1 kruka narane 1 lica meda Jabuku i kroku oljutiti, staviti u mikser, dodati sok od narane, au vode i mijeati 3 minute. Po elji se moe dodati kocka leda i odmah sluiti.

Voni koktel 1 jabuka 1 banana

1 lica meda 1 aa mlijeka Oprati jabuku, oistiti je od kore i sjemenja, oistiti bananu, pa ih sitno isjeckati i umutiti s medom i mlijekom. Lijeva se u visoke ae i slui hladno.

Bademovo mlijeko 3 lice meda 50g badema l vode Dobro izmijeati med i fino samljeveni badem, a zatim toj masi dodati vodu uz stalno mijeanje. Poslije toga procijediti kroz gazu, dodati kocke leda i odmah posluiti. Ovaj napitak je odlian izvor kalcija.

Mlijeko sa medom i kajsijama 4 lice meda 4 kajsije l mlijeka Iz zrelih, dobro opranih kajsija, izvaditi kotice i izrezati ih na komadie. Staviti ih u staklenu posudu, preliti sa medom, promijeati i ostaviti ih na toplom. Zatim smjesu propasirati, procijediti i dodati mlijeko, a dobivenu smjesu izmiksati. Na isti nain se moe napraviti napitak od breskve, jagode, maline itd.

Brzi recepti od meda Med i pelarski proizvodi spadaju u najefikasnija sredstva koja istovremeno i lee i spreavaju zarazu. Pazite samo da ne uzimate vie od 100 grama meda dnevno. Strunjaci preporuuju da se med pije s toplom vodom za bolji san ili sniavanje kiselosti eludane kiseline, sa hladnom u cilju jaanja sekrecije eluca, a sa vruom za inhalaciju u sluaju kijavice.

U sluaju bronhitisa, upale plua i jakog kalja pomae sledee narodno sredstvo: uzmite 500 g crvenog luka, oistite ga, sitno iseckajte ili izgnjeite i pomeajte sa 50 g meda, 50 g eera, zatim prelijte litrom vode. Kuvajte na laganoj vatri tri sata. Ohladite i uzimajte 4-6 supenih kaika dnevno. U sluaju prehlade korisna je smesa meda sa sokom od rena u istoj koliini. Uzima se pre spavanja jedna supena kaika uz vru aj ili mleko. Izvanredan lek protiv tegoba sa disajnim organima jeste sae. vakanje saa blagotvorno deluje na sluzokou organa za disanje. Primeeno je da redovno vakanje saa doprinosi otpornosti na virsna oboljenja. U sluaju prvih simptoma kijavice preporuuje se vakanje medenog saa svakih sat vremena po 15 minuta, posle ega se votana masa ispljune. Kod jake upale sluzokoe nosa, obino je dovoljno da taj metod primenjujete pet do est sati. Nos e biti oien, a bol e prestati. Tokom jo jedne sedmice preporuuje se vakanje saa jednom dnevno da bi ste spreili da se bolest vrati. vakanje saa je doputeno i deci. acima se preporuuje da jednom na dan vau sae i da tokom kolske godine posle svakog obroka uzimaju po dve kafene kaiice meda. Time e bitno smanjiti mogunost da dobiju grip ili kijavicu.

Kako do ljepe i bolje koe recepti na bazi meda

Evo nekih uradi-sam jednostavnih recepata za uivanje u dobrobitima meda za njegu koe. Svi sastojci koji se nalaze u njima mogu se lako nabaviti. 1. Tonik od krastavca i meda: U blenderu napravi pire od 1 krastavca i iscijedi tekuinu. Dodaj 2 liice meda i pomijeaj. Nanesi na lice i vrat pomou vatene kuglice. Neka se sasui, zatim isperi mlakom vodom. 2. Tonik od meda i jabuke: U blenderu, spoji 1 oguljenu i oienu jabuku sa licom meda i mijeaj dok nastane glatka krema. Nanesi mjeavinu na lice i neka odstoji 15 minuta, zatim isperi. 3. Piling za lice od meda i zobi: Spoji 1 licu meda, 1 licu sitno mljevenih badema, 2 lice suene zobene kae, te malo limunovog soka ili jogurta u luksuzni piling za lice. Njeno umasiraj na lice, zatim isperi toplom vodom.

4. Njeni ista od meda: Pomijeaj 14 alice meda, 1 licu tekueg sapuna i 12 alice glicerina (moe se pronai u DM trgovinama). Nanesi njeno na lice pomou spuvice za umivanje ili vate. Isperi toplom vodom, a lice posui tapkanjem. 5. Vrua kupka od meda: Moda najjednostavniji recept za ljepotu povezan sa medom i njegom koe dodaj 1/4 alice meda u vruu vodu za kupanje, to ostavlja kou svilenom i predivnom. 6. Maska od meda i jaja: Pomijeaj bjelanjak sa medom ime e nastati gusta krema koju nanesi na lice za njeno uklanjanje ostataka preplanulosti sa koe. 7. Maska od meda i papaje: Med i njega koe takoer je prilagoena osobama masne koe uzmi 1/3 alice kakaoa, 3 lice masnog kiselog vrhnja, 1/3 alice zrele papaje, alice meda i 3 liice praha zobene kae. Pomijeaj i nanesi na lice. Nakon 10 minuta, isperi lice toplom vodom. 8. Hidratantna krema od meda i limuna: Pomijeaj med, limun i biljno ulje, pa koristi kao hidratantnu kremu za suhu kou. Nanesi kao masku i ostavi 10 minuta. 9. Hidratantna maska od limuna: Pomijeaj 2 lice meda sa 2 liice mlijeka ili vrhnja. Nanesi na lice i ostavi 10 minuta, zatim isperi. 10. Medeni regenerator za kosu: Za predivnu, svilenu, zdravu kosu i vlasite, jednostavno spoji 1/2 alice meda i 2 lice ili vie maslinovog ulja. Masiraj vlasite ovim rgeneratorom, zatim stavi kapu za tuiranje i ostavi da djeluje 30 minuta. amponiraj i isperi kao inae.

Maska za suvu kou Potrebno: - tri kaike meda - deset kapi limunovog soka - jedan ohladjeni krastavac Dodajte sok od limuna u med, nanesite za lice i masirajte pet minuta. Ne spirajte, ve stavite krike krastavca na lice i ostavite masku da odstoji 15 minuta. Zatim isperite lice. MAST PROPOLISA ZA RANE I ZULJEVE Mast se sprema od cistog prirodnog propolisa na taj nacin sto se predhodno dobro ohladjeno grumenje propolisa usitni u porcelanskoj posudi, pa nakon sitnjenja spusti u emajliranoj posudi u kojoj je predhodno zagrejan vazelin na cetrdesetpet stepeni celzijusa. Sve se mesa dok se ne dobije homogena masa. Umesto vazelina se moze

upotrebiti lanolin. Mast se, najbolje uvece, namaze preko rane ili zulja, pa se preko toga stavi tanak listic cistog voska, i sve prekrije gazom i zavije zavojem. Ujutro se sve skine a zulj brzo otpada-gubi se a rane lako zarastaju. Tretman ponavljati vise dana dok se ne dobiju zeljeni rezultati.

ZUBNI KAMENAC Uzmi tri lice lia gorskog pelina(Artemisia absinthum) pa prelij sa etiri decilitra provrelog vina. Ostavi da se ohladi i odstoji poklopljeno dva sata. Zatim procijedi i ispiri tom tekuinom usta vie puta na dan nakon jela. Imat e lijepe i zdrave zube bez kamenca. ZUBOBOLJA Da ublai zubobolju stavi ploku krumpira na obraz izravno na mjesto gdje je zub koji te boli. Ako te boli uplji zub, stavi u njega pola enja enjaka. perka Full Member : 45 Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #3 : 02, 2008, 03:55:52 Nevenova krema za lice Osnovni recept ide ovako: Na pola kile svinjskog sala idu dve pregrti iseckanih cvetova nevena. Mast se zagreje da bude vrua ali ne da kljua i u nju se stavi neven (samo buti oprezan kad se ovo radi jer mast hoe da kipi kad se naven stavi), pa se sve zajedno vrati na vatru da baci jo 2- 3 kljua. Zatim se ostavi 24 h da se ohladi. Posle se zagreje tek toliko da smesa bude tena, i kroz gazu ili cetku se procedi krema. Mogue je u istoj masti iskuvati vie tura nevena pa onda mast ima lepu boju. Naravno da je mera od pola kile masti previe, za kremu su potrebne manje koliine ali. To je krema od nevena koja je dobra za vene, svee oiljke i fleke na koi. Krema za lice ipak treba da se oplemeni.Kad se krema procedi stavi se vosak (mora biti toplo da bi se rastopio), i to oko 50 g na pola kile masti. Takoe se mogu

stavljati eterina ulja po elji, npr. ulje bosiljka je odlino za osetljivu kou jer je bosiljak antibaktericidan. Ja dodajem jo svee isceen sok od aloje, kaiicu meda i malo vode, koja se dodaje kap po kap u mlaku kremu koja se neprestano mea da bi voda mogla da se sjedini sa masom. Vano je da voda bude destilovana ili se moe uzeti ruina vodica. Kremu je najbolje drati u friideru. Vano je jo napomenuti i da se krema uvek nanosi na vlanu kou. perka Full Member : 45 Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #4 : 18, 2008, 00:32:43 caj protiv celulita: 100gr.tresnjinih peteljki 100gr.brezinog lista 100gr.kukuruzne svile napraviti mesavinu i dnevno piti po jednu litru ovog caja u toku dana,raspodeliti ga na cetiri solje dnevno posle svakog obroka. Caj se priprema tako sto se 1 supena kasika ove mesavine prelije sa 1l kljucale vode,zatim se poklopi i ostavi da odstoji oko dvadesetak minuta.Procediti caj u staklenu flasu i piti kako sam vec navela. perka Full Member : 45 Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #5 : 18, 2008, 00:33:35 Osveavajui tonik za lice Potrebno: - jedna oljutena jabuka - jedna kaiica meda - dve kapi esencijalnog ulja limuna - svee ruine latice U izgnjeenu jabuku dodajte med i ruine latice i zatim sve to stavite u vodu da prokljua. Saekajte 20 minuta da se ohladi, dodajte ulje i nanesite vatom na isto lice. Isperite posle deset do 15 minuta. Osveavajua kupka za stopala Potrebno:

- 200 grama morske soli - suva kamilica, alfija i nana U dva decilitra prokljuale vode stavite suvo bilje i ostavite da odstoji neko vreme. Rastvorite so u toploj vodi i zatim u to dodajte vodu sa prokuvanim biljem. Zaronite stopala desetak minuta, a zatim ih moete istrljati sledeim pilingom. Hranljivi piling za ruke i stopala Potrebno: - jedna kaiica eera - jedna kaiica maslinovog ulja Pomeajte sastojke na dlanu i zatim istrljajte ruke i ostale delove tela na kojima vam je koa gruba. Ako umesto eera dodate morsku so dobiete odlian piling protiv celulita. Ukoliko dodate cimet ili izmrvljene listie nane napraviete savreno sredstvo za poboljanje cirkulacije. Voni hranljivi balzam za kosu Potrebno: - sok dve pomorande - pola oiene jabuke - pola banane - jedna kaiica kima Izmeajte sve sastojke u blenderu i nanesite meavinu na opranu vlanu kosu. Umotajte kosu u topao pekir i ostavite da odstoji dvadesetak minuta. Zatim isperite masku i ponovo operite kosu amponom. Maska za suvu kou Potrebno: - tri kaike meda - deset kapi limunovog soka - jedan ohladjeni krastavac Dodajte sok od limuna u med, nanesite za lice i masirajte pet minuta. Ne spirajte, ve stavite krike krastavca na lice i ostavite masku da odstoji 15 minuta. Zatim isperite lice. perka Full Member Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #6 : 18, 2008, 00:37:43 MAST PROPOLISA ZA RANE I ZULJEVE Mast se sprema od cistog prirodnog propolisa na taj nacin sto se predhodno dobro ohladjeno grumenje propolisa usitni u porcelanskoj posudi, pa nakon sitnjenja spusti u emajliranoj

: 45

posudi u kojoj je predhodno zagrejan vazelin na cetrdesetpet stepeni celzijusa. Sve se mesa dok se ne dobije homogena masa. Umesto vazelina se moze upotrebiti lanolin. Mast se, najbolje uvece, namaze preko rane ili zulja, pa se preko toga stavi tanak listic cistog voska, i sve prekrije gazom i zavije zavojem. Ujutro se sve skine a zulj brzo otpada-gubi se a rane lako zarastaju. Tretman ponavljati vise dana dok se ne dobiju zeljeni rezultati. PROTIV ZULJA NA NOZI Oproban lek za zuljeve na nozi je da se rasece suva sljiva na pola pa jednu od polovina previti preko zulja, i to drzati dvanaest sati, a zatim ponoviti isto to sa drugom polovinom suve sljive. Sutradan napravite lek od istih kolicina negasenog kreca u prahu i meda. To pomesati i napraviti kao testo gustu smesu, staviti na gazu pa preko zulja. Isto tako menjati oblog ujutru i uvece. ZA ODSTRANJIVANJE ZULJEVA I KURJEG OKA Preko samog zulja ili kurijeg oka na nozi staviti malo salicila u prahu, ali tako da salicil ne bude i na okolnoj kozi vec samo preko zulje ili kurijeg oka. Preko tog salicila se stavlja parce limunove kore ali tako da unutrasnji deo kore bude do salicila. Sve dobro fiksirati flasterima i gazom i dobro uviti zavojem da sve ne spadne sa dela koji se tretira. Sve se ovo radi uvece i drzI se na nozi do ujutru, kada se skida. Trtman ponavljati sve dotle dok zulj ili kurije oko ne odpadnu sami.

perka Full Member : 45

Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #7 : 18, 2008, 00:40:07 ZA PESAK I KAMENIE U BUBREGU Za izbacivanje peska i kamenia iz bubrega treba pomeati pola ae meda, pola supine kaike maslinovog ulja i ocedjen sok od jednog limuna. Sve dobro promeati I uvati na hladnom i mranom mestu, u staklenom sudu. Uzimati pi jednu supenu kaiku tri puta dnevno. SIRUP ZA OTAPANJE KAMENA U UI I BUBREZIMA Tristotine grama limunova sitno samleti na vodenici za meso sa sve korom, i pomeati sa tristotine grama meda. Dobijeni sirup se rastvara poput vonog sirupa - soka, ali iskljuivo soda-vodom. Pije se tri puta dnevno po dva do tri decilitara jedan sat pre jela. Polako ali sigurno otapa kamenje

nataloeno u bubrezima i u uI, pa se postupak ponavlja vie dana, pa moe da traje i dva tri meseca. ZA BOLOVE KOD KRETANJA KAMENA NIZ MOKRANE PUTEVE Pet grama borove smole rastvoriti u dvadeset mililitara 96%nog alkohola, i od toga uzimati po deset kapi na kocku eera. Smanjie bolove izazvane kretanjem kamena iz bubrega niz mokrane puteve. Serenada Gold Member : 147 Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #8 : 18, 2008, 21:06:02 Ovo su odlini recepti. Hvala Perka i postavi jo ako ima. Stvarno su svima od pomoi. Svako dobro od Gospoda

perka Full Member : 45 Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #9 : 12, 2008, 03:15:05 LEK ZA SMANJENJE TRIGLICERIDA I HOLESTEROLA ide 6 limuna i 4 celera, 6 limuna iseckati sa sve korom na kockice a celer oljustiti odstraniti koren i perke i izrendati ga,pomesati ga u veliku serpu zajedno sa limunom(sa sve korom ) i litar vode ,to se ostavi da stoji 24 h,i zatim se iscedi al doooobro i iscedi kroz gazu. drzati u frizideru da se ne bi brzo pokvarilo tj ukiselilo i piti po 1 rakijsku casicu pre svakog obroka

perka Full Member : 45

Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #10 : 05, 2008, 04:26:41 A da biste smirili dosadne napade kaslja (samo smiruje, NE LECI KASALJ) probajte sa ovim proverenim preparatom: Od jednog celog limuna iscediti sav sok i mesnati deo i sve to dobro usitniti (na blenderu na primer). U to dodati 50 ml. apotekarskog glicerina, dobro promesati i nakon toga dodati i 300 gr. meda, pa ponovo promesati. Uzimati vise puta u toku dana po kasicicu - dve. Umiruje napade kaslja vrlo efikasno i sigurno.

perka Full Member : 45

Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #11 : 05, 2008, 04:33:24 ZOVINO VINO Zovino vino se priprema tako sto se dva kilograma secera prokuva u sedam litara vode, a zatim se doda tri kilograma ociscenih zrelih plodova zove bez peteljki. Sve se ponovo zagreje ali da ne prokljuca i tako ostavi dok se sadrzaj ne ohladi, pa se u to doda dve stotine grama smrvljenog pekarskog kvasca i sve izruci u staklenom balonu. Balon se zatvori plutanim zapusacem, kroz koji se protna staklena cev ciji se drugi slobodan kraj potopi u sud sa vodom da bi mehurici vazduha nesmetano izlazili iz balona kroz vodu, a da se nebi vazduh vracao u zapusen balon. Da bi se fermentacija obavila optimalnom brzinom, balon treba cuvati na temperaturi od oko dvadeset stepeni. Intezivno vrenje traje osam do deset dana. Proces je dosta buran, a nastavlja se nakon ovog vremena jos osam do deset nedelja, tihom fermentacijom. Nakon tog vremena se skoro sav sadrzaj istalozi talogom i skoro se sasvim izbistri. Tada se tecnost procedi u ciste staklene boce koje se zatvore i cuvaju u hladnoj prostoriji (najbolje u podrumu). Tako pripremqeno vino moze da se cuva i nekoliko godina a da vino ne izgubi na svojoj lekovitosti. Vino se pije protiv gripoznih stanja, kod bronhitisa i upale pluca, i tada se obicno pije toplo prokuvano vino. Mo`e da se pije i kao obicna vina, lepog je ukusa, mirisa i ima odredjenu kolicinu alkohola pa se deci daje samo kao lek i onda obavezno razredjeno vodom.

MEDOVA RAKIJA Pet grama listova nane i deset grama listova ruzmarina pomesati sa deset grama propolisa. Sve to preliti sa pedeset grama meda i jednom litrom ljute sljivove ili lozove rakije, dobro promuckati i drzati na toplom i mracnom mestu, uz povremeno muckanje. Nakon dvadesetak dana rakiju procediti, i piti po jednu casicu pre jela. Ova medovaca je dobra ako imate problema sa apetitom, a dobra je i za jacanje organizma. perka Full Member : 45 Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #12 : 05, 2008, 04:35:03 ZA JAANjE IMUNITETA Poznato je da se u narodnoj medicini za jaanje imuniteta koriste udotvorni listovi kaktusa ALOJE. Listovi bi trebali da budu stariji od tri godine mada savremena medicina govori da su i mladji listovi isto lekoviti kao i stari. Tri stotine grama listova bez bodlji treba samleti na vodenici za meso, pa u to dodati pola kilograma samlevenog korena vodopije, pola litre crnog vina, pola litra sedamdeset procentnog alkohola. Sve se dobro izmea i u tamnoj boci uva na mranom i hladnom mestu nekoliko dana. Lek se prvih sedam dana uzima tri puta dnevno, dva sata pre jela, po jedna kaiica, zatim se pije tri puta dnevno, sat pre jela ali, supena kaika. Terapija traje dva meseca a najmanje trideset dana. Svee nabrani listovi aloje se najbolje uvaju u friideru. VINO SA LINCUROM Vino se priprema tako to se na deset litara kvalitetnog belog vina doda tristotine do petsotina grama samlevenog korena lincure. Ekstrakcija uz ece mukanje traje desetak dana. Granule lincure se zatim cedjenjem odstranjuju iz vina, a vino se pije tri puta dnevno po pola ae pre obroka. Ovo vino je uspean lek protiv bolova u elucu, protiv kalja, protiv groznice i za regulisanje eludanog soka.

perka Full Member : 45

Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #13 : 05, 2008, 04:36:25 Orahovaa U veu teglu stavi se 40 zelenih oraha (veliine vinje) i u to sipati eer dok se ne popuni prostor izmeu oraha i vrlo malo da ih prekrije. To treba da stoji 40 dana po mogunosti na suncu. Sirup koji se dobije sipa se u 2 litre rakije a ko voli mogu se u flau sa rakjiom staviti i oraii. Vinjevaa U teglu od 1 kg staviti vinje i sipati eer dok se ne popuni prostor izmeu njih i samo malo da prekrije (da bude ravno sa vinjama). Kad odstoji mesec dana sirup sipati u 2 litre rakije. U lau se mogu staviti i vinje.

perka Full Member : 45

Odg: STARI RECEPTI MOJE BAKE #14 : 05, 2008, 04:37:10 VINO OD MASLACKA Potrebna je velika drvena kaca ili posuda koja nije od metala i malo bure, sifon i flase. Potrebno: *dovoljno cvetova od maslacka(oko 600 gr koriste se samo cvetovi biljke) *malo burence od 4 l *2,5 l vode *725 gr secera *2 limuna, sa tanko oljustenom korom(mogu i pomorandze) *15 gr dobro izgnjecenog korena djumbira(svez koren) *15 gr svezeg kvasca PRIPREMA: 1.Potopite cvetove maslacka u vodu, poklopite i ostavite tako 24 casa. Skinite poklopac i povremeno promesajte sadrzaj, a zatim brzo ponovno poklopite. 2.Sipajte u duboku posudu, dodajte koru limuna, dodajte djumbir i pustite da provri i neka vri pola sata. Stavite secer u veliku posudu i procedite tecnost preko secera uz pomoc velikog levka ili dobro postavljenog komada gaze.

3.Secer treba da se istopi u toploj tecnosti.Po potrebi promesajte drvenom varjacom. Probajte kada se ohladi i dodajte malo soka od iscedjenog voca ako mislite da je ukus suvise jak. 4.Izgnjecite kvasac i dodajte ga u mlaku tecnost. Jos jednom promesajte i prekrijte sud krpom. Tecnost ce vriti i dizati se oko dva dana. Kada prestane da vri i da pravi mehurice procedite jos jednom, sipajte u burence i labavo poklopite(nikako ne zatvarajte cvrsto moze eksplodirati), a posle nekoliko dana zavrnite poklopac do kraja. Ostavite tecnost u burencetu dva meseca, a zatim prespite u flase. Dobro zatvorite i ostavite da stoji naredni 6 meseci.

Medovaa ili rakija od meda Poslato: 09. Septembar 2008, 15:14:14

Zapoinjui ovu novu priu razmiljao sam dali da ide kao nova tema ili da je uklopimo u optu temu Rakije... No u svakom sluaju Dioda je tu negde, trenutno je odneo kompjuter kod kovaa da ga popravi, pa e se i on javiti i odluiti! Ovo je stari recept zabeleen u jugo-zapadnoj Srbiji i nije mnogo komplikovan. Kako se to dobija medova rakija? U sirovinu za fermentaciju (ljiva ili groe), se dodaje oko 5 kilograma meda na 100 kilograma mase. Pusti se to da izfermentira, prevri, pa se onda pristupi peenju, destilaciji. Jaina dobijene rakije finalno nebi trebala da prelazi 40% alkohola. Kakav je dalji postupak, pa u dobijenu rakiju dodati oko 3 kilograma meda na 100litara, i to minimum, moe da ide i do 7 kilograma na 100. Bitno je da se manja koliina rakije blago zagreje ne preko 45 stepeni celzijusa i u njoj se rastvori med, pa tako ujednaeni rastvor sipati u preostalu koliinu rakije. Posle toga je potrebno da se rakija pretoi kruno kako nebi med pao na dno, a i da bi dolo do uspenog sjedinjavanja. Ovakvu rakiju uvati iskljuivo u

drvenom buretu i preporuka je da je od hrastovine, sa neutralnim mirisom, ako nije novo. Ako je staro i ve dralo razne rakije, pa su i razne arome ostale bure oprati na sledi nain: oprati bure dobro sa hladnom vodom, pa u njega sipati rastvor hiper mangana i vode(hladne), u odnosu 5 grama na 10 litara vode, ako je bure vee (oko 100litara), onda duplirati vodu i hipermangan. Taj rastvor drati u buretu oko pola sata, sa balgim kotrljanjem svremena na vreme, s tim da i dna bureta budu tretirana. Posle pola sata prosuti rastvor i isprati bure sve dok nepotekne bistra voda. Bure napuniti sa hladnom vodom i ostviti da stoji do sutra. Sutradan prosuti vodu, ostaviti ga sa vranjskim otvorom nadole da se lepo iscedi i prosui, pa tek onda sipati medovinu. Prva tri meseca je potrebno da se rakija pretoi kruno na svakih petnaest dana, a posle toga je netreba dirati. I to je kraj, to neznai da se nemoe odmah piti, moe nesmeta, ali kako prolazi vreme sve je bolja i zrelija.

Krajni kvalitet dobijenog proizvoda je rezultat mnogo faktora poev od kvaliteta sirovine, fermentacije, destilacije, a kod destilacije je bitan nain destilacije. Kako e te se odluiti za nain destilacije, to je stvar vaeg saznanja, prakse i odluke. Preporuke su razne, i uglavnom su manje-vie ispravne, razlika je u dobijenom rezultatu. konkretno kod medovae, ili medovine, koliina ubaenog meda pri fermentaciji, nain destilacije odreuje dali e te vriti prepek, ili ako je destilacija kazan na kazan, na kolikoj e te jaini ostaviti destilat. Kod medovine se preporuuje da se odluite za jainu ne veu od 45%, i da je ne blaite sa destilovanom vodom. Posle toga normalno ide dodavanje meda. Moda sam malo razvukao priu, ali u sutini mislim da e te me razumeti! Sauvana Boca dobrog pica je isto sto i narodna pesma: ide od usta do usta! Grof von temnic Punopravni lan Odg: Medovaa ili rakija od meda Odgovor #5 Poslato: 30. Novembar 2008, 19:02:20

Ja imam obican kazan od 120 l i nemam nikakav uredjaj na njemu (deflegmator) tako da to sa kazan na kazan mislim da kod mene nebi moglo. Osim toga tu se neke stvari ne slazu Ja tek par godina pecem rakiju i jos ucim tako da mi je svaki detalj bitan, ja sam do sada uvek isao na prepek meku rakiju sakupljam do 32 prepek prekinem Ugled lana: 5 Van mree Pol: Starost: 42 Lokacija: temnic Poruke: 155 OS: Windows XP Browser: Microsoft Internet Explorer 7.0 Sauvana alambik Heroj foruma Odg: Medovaa ili rakija od meda Odgovor #6 Poslato: 30. Novembar 2008, 21:19:26 na 55 a onda spustim sa destlovanom vodom na onoliko koliko hocu . ako idem odmah na recimo 43 dali onda cu imati i patoke u rakiji i dali med moze toliko da pokrije da se to ne oseti.? osim toga nikada nisam ubacivao patoku ili ono sto izadje posle u sledeci kazan. zelja mi je da koliko je moguce dobijem sto cistiji destilat. mada me to sa kazan na kazan interesuje posebno deflegmator zeleo bih da proizvodim rakiju konstantnog kvaliteta a to ovako ne mogu verovtno bi mi bilo jednostavnije nego ovako. sada imam recimo 4 vrste sljivovice i svaka je za sebe dobra ali se razlikuje .

" " ( , ) "", Ugled lana: -1 Van . , .

mree Poruke: 736 OS: Windows XP Browser: Microsoft Internet Explorer 7.0

? . , , . , , , " ". , , , , , ( , , , ) , , , , . , . Sauvana

Grof von temnic Punopravni lan

Odg: Medovaa ili rakija od meda Odgovor #7 Poslato: 01. Decembar 2008, 13:57:05

ovo je vec detaljnije. nisam siguran sta dobijam ovim, dali cu time da ubrzam proces ? alambik nabavio sam polovni destilator ili aparat za destilovanje vode slican onom koji se ugradjuju na

kazanima pored deflegmatora u pitanju je poseban uredjaj Ugled lana: 5 Van mree Pol: Starost: 42 Lokacija: temnic Poruke: 155 OS: Windows XP Browser: Microsoft Internet Explorer 7.0 Sauvana alambik Heroj foruma Odg: Medovaa ili rakija od meda Odgovor #8 Poslato: 01. Decembar 2008, 16:26:27 kompletno uradjen od bakra, elektricni mislim da je 40 l . jedan moj prijatelj misli da na njemu moze da se prepece rakija teoretski bi i moglo ali u pitanju je protocni aparat kroz koji stalno tece voda. i u tom slucaju bi i rakija tekla kao kroz protocni bojler na dnu bi izlazila dobra rakija (mozda )ali kako da vadim prvenac sto se tice patoke "mozda" bi i izlazila tamo gde izlazi otpadna voda bar se nadam. sta mislis o tome

. . Ugled lana: -1 Van mree Poruke: 736 . : 1. () 2.

OS: Windows XP Browser: Microsoft Internet Explorer 7.0

. : 100 4 . 8 . , . , , 10 . 1000 100 . 100 . 5000 500 . ( ! 250!!) 1500 2000 . , 1000 1500 ( , , , , . .) 5000 . - . Sauvana

Gofer Mlai lan

Odg: Medovaa ili rakija od meda Odgovor #9 Poslato: 02. Decembar 2008, 19:19:31

alambik, ponovo se slazem sa Vama. Prvo, nije toliki problem proizvesti 5000 litara kvalitetne rakije koliki je problem prodati tu kolicinu. Drugo, kontinualni kazan Ugled mozda pojeftinjuje proizvodnju, ali sigurno trebaju veca pocetna sredstva. Trece, kada pocnete da pecete rakiju

lana: 1 Van mree Pol: Starost: 35 Lokacija: Kursumlija Poruke: 65 OS: Windows Vista Browser: Firefox 3.0.4

sigurno ce te peci od jutra do mraka, u mom slucaju od 8 do 20, sto je dvanaest sati druzenja sa prijateljima uz caskanje, tako da tih 500 sati su od prilike mesec ipo dana pecenja. To ne samo da je podnosljivo nego se i uklapa u neki godisnji odmor, tako da sa strane mozete proizvesti dobranu kolicinu rakije i dodatnih sredstava. Sto se tice kazan na kazan i tu imamo podjednake stavove. Cenim veoma peca50 i njegovo iskustvo i rad, ali mislim da je pre svega expert za industijsku proizvodnju i da zbog toga kad se poima veca proizvodnje peca50 brzo izkalkulise ono sto svim vecim proizvodjacima naj vaznije, a to su vreme i novac. Ipak mislim da su i ovih 5000 litara veoma veliki zalogaj za plasiranje, pogotovu u ovom vremenu hipermarketinga. Tako da se po meni ne isplati nista vise ulagati od fazne destilacije.

Maska od meda Dve kasike pcelinjeg meda, dve kasike jecmenog brasna i jedno belance pomesaju se u kasu. To treba naneti na lice i pustiti da se osusi. Zatim se ispere vrucom vodom, a onda hladnom dobro isprati. Maska hrani i zateze kozu. Bore nestaju.

Maska za lice od avokada i meda Hrani (izrazito suvu) kou. Sastojci: 1 1 1 1 avokado kaika meda kaika maslinovog ulja umance

Izmiksajte avokado, dodajte med, ulje i prethodno umueno umance i napravite grublju smesu koja moe da se mae. Nanesite na oieno lice,

ostavite da deluje 30 minuta, isperite toplom vodom i namaite lice kremom.

Beli luk kao lek

Verovatno je suvisno reci da je beli luk (Allium sativum) od davnina poznat kao vrlo mocan prirodni lek. Poznato je da su stari Egipcani, u vreme gradjenja piramida svojim robovima cesto davali beli luk da bi ih odrzali u dobroj kondiciji. Beli luk je glavni sastojak starog tibetanskog leka ciji je recept zapisan pre vise od 2000 godina. Tokom istorije za vreme ratova u svim krajevima sveta, i kad god je vladala glad i nemastina, beli luk je bio znacajna namirnica i lek protiv mnogih bolesti. Crni hleb, beli luk i kiselo mleko jesu osnovne namirnice stogodisnjaka sa Kavkaza. Istrazivanja u Japanu jos pre dva veka potvrdila su pozitivan ucinak belog luka na beri-beri. Nasa narodna medicina takodje, veoma ceni ovu biljku tako da se cesto nalazi u sastavu mnogih melema i prirodnih lekova na biljnoj bazi. U nasem narodu postoji dosta verovanja vezana za ovu biljku a jedno od njih glasi: "Onaj ko svako jutro tokom cetrdeset dana pojede po jedan cen belog luka, moci ce i preko dana da vidi zvezde". Danas savremena medicina naucnim istrazivanjima samo potvrdjuje sva ranija saznanja u vezi ove biljke do kojih je covecanstvo doslo kroz vekovna iskustva prenosena sa kolena na koleno. U apotekama sirom sveta na raspolaganju je veliki broj biljnih preparata na bazi belog luka, koji se primenjuju kao pomocna lekovita i preventivna sredstva.

Sta sve leci beli luk

Na prvom mestu beli luk snizava krvni pritisak kao i nivo holesterola u krvi. Odmah iza toga, ova biljka jedokazan antibiotik, pa se veoma cesto upotrebljava za suzbijanje prehlade i gripa, a koristan je i kao preventiva protiv ovih bolesti. Redovnim konzumiranjem belog luka umanjuje se rizik od pojave raka, povecava imunitet i proizvodnja antitela u organizmu. Potvrdjeno je da deluje protiv celija tumora pa je korisno pomocno prirodno sredstvo za lecenje raka. Stiti krvne sudove i smanjuje rizik od srcanog i mozdanog udara. Verovali ili ne, beli luk cak otklanja umor, napetost, uznemirenost i popravlja raspolozenje, zahvaljujuci mineralu selenu koji se nalazi u ovoj biljci. Beli luk deluje protiv crevnih parazita, tako da osobe koje redovno konzumiraju ovu namirnicu tesko da mogu da obole od parazita u crevima. Lambrija (parazitarna bolest creva), uspesno se leci uz pomoc svezeg belog luka i to svega za nekoliko dana. Beli luk upotrebljen u malim kolicinama, kao dodatak jelima koja izazivaju gasove (pasulj, grasak...), umanjuje nadimanje stomaka. Inace ova biljka je odlican

antioksidans, usporava proces starenja i efikasno stiti od mnogih hronicnih oboljenja, katarakte, bronhitisa, Parkinsonove bolesti. Interesantno je reci da bebe prilikom dojenja popiju vecu kolicinu mleka ukoliko je majka nesto pre dojenja konzumirala beli luk. Pri tom nece izazvati dodatne nezeljene grceve kod bebe. Ova informacija moze biti korisna majkama cije bebe imaju slabiji apetit i nedovoljno sisaju. Na samom pocetku gripa ili prehlade dobro je pojesti jedan ili dva cena belog luka. Ova biljka efikasno ubija bakterije, viruse i gljivice pa moze u startu spreciti dalji razvoj bolesti. Ukoliko do bolesti ipak dodje, opet ce pomoci beli luk jer je snazan antibiotik, olaksava iskasljavanje i izbacivanje sluzi. Beli luk poseduje lekovita svojstva kako u svezem, tako i u kuvanom obliku a vazno je znati da se protiv parazita, gljivica, virusa i bakterija preporucuje upotreba svezeg belog luka. U kuvanom obliku daje najbolje rezultate za zastitu krvnih sudova, protiv infarkta i tromboze, dok se ukiseljen beli luk preporucuje kao zastita od raka.

Beli luk, limun i med protiv starenja

Priprema: Sitno samleti 10 glavica belog luka pa dobro pomesati sa 1 kg meda i sokom od 10 limuna. Nasuti u staklenu posudu, poklopiti i ostaviti da odstoji 8-10 dana. Nakon toga dva puta dnevno, pre obroka, uzimati po jednu kasiku mesavine. Ova mesavina belog luka, limuna i meda usporava proces starenja organizma.

Med kao hrana i lek (1)

prof. fizike kulture Aleksandar Mihailovi, instruktor aerobika (Musculus Lux) 16.05.2007.

U potrazi za hranljivim materijama, posebno onim retkim, poput ribonukleinskih kiselina, enzima i slino, koriste se preparati koji sadre samo jednu traenu materiju, ne sve. ini se da se priroda igra sa nama kada nam daje svega po malo, te tako treba ii sa "cveta na cvet" da bismo sve eljene supstance imali u ishrani. Reenje "iza oka" pojavljuje se ba u frazi "sa cveta na cvet": pametne i vredne pelice mogu da urade posao umesto nas. Logika je tu, dok je praksa, iskustvo i nauka potvruju. Sve to je potrebno za razvoj ivota mora da se nalazi u pelinjim proizvodima, jer pele zavise od meda, ba kao i bebe od mleka. Nije samo med u pitanju, tu je i cvetni prah, matini mle, propolis, pelinji vosak, pa ak i pelinji otrov. itav mali kosmos vrti se oko "pelinjeg sveta", koji ivi ve milionima godina. Na nama je samo da pametno upotrebimo ono to nam se nudi. Med smo svi jeli i znamo ta je, bar po izgledu. To je gusta, kristalna i viskozna materija, koju proizvode medonosne pele, sakupljajui nektar iz cvetova medonosnih biljaka i sa listova etinara i nekih liara. Tako postoje razliite vrste meda, u zavisnosti od toga gde su pele bile na pai, reeno jezikom pelara. Nektaru se dodaju specifine materije iz ogranizma pele koje ga transformiu u med, a zatim se on odlae u elije kako bi sazreo. U naim krajevima su najei bagremov, livadski, lipov, suncokretov, umski i cvetni med. Zbog ega je med koristan za oveka? Med se svrstava u prirodnu, visoko vrednu i lako svarljivu hranu, koja, posle uzimanja, direktno ulazi u krvotok. Prema sadraju proteina, visoko se kotira meu prehrambenim proizvodima, jer sadri sve esencijalne aminokiseline. Ima 37 mineralnih materija, vitamine B1, B2, B3, B6, B12, C, PP, A, A, K, E, folnu kiselinu, organske kiseline (posebno ribonukleinsku), aromatine materije, polenova zrna, alkaloide, koloide, biogene stimulatore, biljne antibiotike, fitohormone i jo mnogo supstanci koje treba tek pronai, izolovati i prouiti. Dve treine meda ine eeri, prvenstveno glukoza i fruktoza. Njima nije potrebno varenje i direktno popunjavaju rezerve eera u jetri i miiima.

Glukoza je glavni eer u ovekovom organizmu, jer se svi eeri moraju pretvoriti u nju, pa se onda koristiti kao energetska materija ili se skladiti u depoima u jetri i miiima. Jetri je posebno zanimljiva fruktoza, koja ne provocira insulinski odgovor i brzo popunjava sve rezerve. To je vano kada je potreba za eerima jaka, u aktivnostima poput uenja ili fizikog vebanja. Nedostatak eera u jetri primetiemo po mentalnom zamoru u treningu, nemogunosti fokusiranja na trening i odsustvu panje koji su posledica iscrpljenih rezervi u jetri, glavnom snabdevau mozga i ostatka nervnog sistema. Kada nervni sistem ne radi svim svojim kapacitetom, izostaju jake kontrakcije miia, a maksimalna snaga se ne moe proizvesti, bez obzira na stanje muskulature. Dakle, idealni izvor energije moe biti ba med. Bitan je nain njegovog uzimanja, pa se zato moraju potovati osnovna pravila. Med se uzima drvenom ili plastinom kaiicom, nikako metalnom. Najbolje ga je rastvoriti u mlakoj vodi, ali nikako u toplijoj od 45 stepeni, kako ne bi izgubio hranljiva svojstva. Naime, iznad ove temperature, razgrauju se enzimi invertaza i dijastaza, ime se gube lekovita svojstva i ostaju samo neke mineralne materije, malo termostabilnih vitamina i, naravno, eeri. Ukoliko se med uzima direktno, treba ga malo zadrati u ustima, jer e u tom sluaju mnoge supstance biti rastvorene ve u ustima i direktno e preko sluzokoe biti ubaene u krvotok. Postie se efekat slian kao prilikom ubrizgavanja hranljivih materija injekcijom, samo to je ovaj nain mnogo prijatniji. Energetska vrednost meda je oko 1000 J, a optimalna dnevna doza se procenjuje na 100 grama, za odrasle mukarce (teke 75 kg, po standardu), podeljeno u tri uzimanja u toku dana. Ujutru se preporuuje oko 30 grama, tokom dana 40 i uvee opet 30 grama. Za ene je doza manja, srazmerno razlici u telesnoj teini, dok se deci preporuuje 50 grama dnevno. Ako traimo dobar karbo-napitak, rastvor meda je idealan izbor. Ukoliko su nam potrebni prosti ugljeni hidati, opet se preporuuje med. Nije samo eer ono to ini vrednost meda. Moda veu korist imamo od mineralnih materija, aminokiselina, enzima, vitamina, svih elemenata u tragovima, i sve to bez aditiva, konzervanasa, spakovano u najprirodnije pakovanje i odmah spremno za upotrebu. Nije udo to specijalne jedinice koriste meavinu meda i ekstrakta kafe kada se trai da telo izdri nadljudske napore. Istina, ovu meavinu neete nai u prodavnicama, ali uz pomo nes kafe i malo meda moe svata da se uradi. Postoje stari recepti s medom koji e vam svakako pomoi u regulisanju telesne teine. Ukoliko elite da skinete masne naslage, pre svakog obroka popijte au mlake vode u kojoj su rastvorene dve kafene kaiice meda (setite se pravila za izbor kaika), saekajte nekoliko minuta, a zatim jedite manji obrok. Med e odrati nivo energije dovoljno visoko da podri manji kalorijski unos, a nadoknadie sve hranljive materije u redukcionoj dijeti. Ako elite da dobijete na teini, pre svega na miinoj masi, posle svakog obroka pojedite tri kaiice meda, to e podrati sve anabolike procese, uz dodatni unos minerala, vitamina, enzima i svih potrebnih nutrijenata. Dobro poznati napitak na bazi meda koji isti organizam, daje energiju i deluje preventivno i terapeutski jeste meavina dve kaiice meda i jedne jabukovog sireta

sa dva decilitra mlake vode. Najee se koristi ujutru, umesto kafe i drugih napitaka, ali dobro doe i tokom napornih dana. Jabukovo sire moe se zameniti limunovim sokom, a ukoliko se ovom rastvoru doda i 10 kapi petnaestoprocentnog rastvora propolis kapi, dobija se lekovit napitak za sve uzraste. I sportisti imaju pozitivna iskustva s medom: esto se medom zamenjuju svi prosti eeri u ishrani, posebno u periodu kada se brusi forma, a energetski unos mora da ostane visok. Ovo je karakteristino i za kategorisane sportiste, koji moraju da reguliu teinu, ali ne preko gubitka miine mase i snage. Poznate su itave sportske ekipe kojima je u mesenim planovima nabavka meda obavezna, verovatno po preporuci timskog lekara ili nutricioniste. Med, dakle, uzimajte kao hranu, da ga ne biste uzimali kao lek.

Matini mle - lek od davnina

Dragan Cvetkovi 08.09.2010.

Med i matini mle poznati su po svojim lekovitim sastojcima jo iz davnih vremena. Najnovija nauna istraivanja potvruju da matini mle i preparati na bazi matinog mlea povoljno deluju protiv mnogih bolesti i tegoba, dok savremena medicina jo uvek nije pronala odgovarajue lekove za te bolesti. Matini mle nastaje luenjem pljuvake pela-radilica i osnovna namena mu je da se njime hrani pela-matica. Poto se, izmeu ostalog, hrani samo mtinim mleom, matica moe dnevno da snese oko 2500 jajaaca i njen ivotni vek bude 4 do 5 godina, mnogo dui od veka ostalih pela. Lekoviti sastojci matinog mlea Naunici su savremnim ispitivanjima ustanovili da u matinom mleu postoji veliki broj prirodnih korisnih i lekovitih sastojaka kao to su:

antioksidansi enzimi acetiholin - neurotransmiter vitamini B kompleksa gama-globulini

deset-hidroksi decenska kiselina elatin kolagen jedinjenja aksorbinske kiseline omega masne kiseline pantotenska kiselina prirodni hormoni sastojci koji deluju slino kao insulin

Postoji jo mnogo pozitivnih i lekovitih efekata matinog mlea za koje naunici jo nisu nali uzroke, iako veoma povoljno deluju na organizam. Lekovita dejstva Matini mle u sveem obliku ili obraen savremenim metodama bez konzervansa i bez aditiva deluje pozitivno na organizam:

blagotvorno deluje na kou, protiv mnogih konih bolesti deluje antibakterijski i antivirusno kao antioksidant deluje pozitivno protiv stresa poveava broj eritrocita u krvi i samim tim popravlja krvnu sliku poveava libido i kod ena i kod mukaraca povoljno deluje na plodnost mukaraca, jer poveava broj i pokretljivost spermatozoida povoljno se odraava na artritis pozitivno deluje kod eerne bolesti pojaava imunitet organizma popravlja raspoloenje i smanjuje uznemirenje i nervozu primenjuje se kod raznih nervnih poremeaja (multipla skleroza i Parkinsonova bolest) regulie krvni pritisak svojim prirodnim hormonskim dejstvima poveava plodnost ena sniavanjem nivoa loeg holesterola i triglicerida spreava arteriosklerozu sreava nastajanje i pomae u leenju mnogih vrsta raka stimulie rast i razvoj dece usporva starenje elija i organizma pa na taj nain produava ivotni vek

Zakljuak Med sadri veliki broj hranljivih i lekovitih sastojka pa med i matini mle treba koristiti u ishrani ili ih svakodnevno uzimati bar u malim koliinama. U apotekama i irokoj prodaji postoji mnogo lekova i preparata proizvedenih na bazi meda i matinog mlea, to samo potvruje njihovu vrednost. Upozorenje Kod pojedinih osoba i pojedinih bolesti moe se desiti da med ili matini mle imaju i nuspojave, pa se pre upotrebe treba posavetovati sa lekarom. Pri upotrebi meda i matinog mlea postoje ogranienja za malu decu do dve godine starosti. Matini mle treba kupovati ili u ovlaenim prodavnicama i apotekama ili kod poznatih proizvoaa i prodavaca.

Pre upotrebe preparata na bazi matinog mlea, obavezno detaljno proitajte uputstvo kako biste sadraj to bolje iskoristili i izbegli neke negativne pojave.

Ruska narodna medicina - Med kao lek IV Lekovita svojstva cvetnog praha koji pele donose u konice dobro su prouena, ali niko ne moe da tvrdi da su sve njegove tajne do kraja razotkrivene. U kombinaciji sa medom radilice od polena kuvaju neobino lekovitu smesu koja lei srce, krvne sudove, hormonske poremeaje, prostatu, pritisak. Pripremila Milena Mlivojevi Lekovita svojstva cvetnog praha koji pele donose u konice dobro su prouena, ali niko ne moe da tvrdi da su sve njegove tajne do kraja razotkrivene. Poznato je blagotvorno dejstvo cvetnog praha na jaanje zidova krvnih sudova, protiv bolesti kapilara, a poboljava i rad srca. Cvetni prah je prirodni stimulans i pozitivno deluje na polne hormone. Vlaga veoma teti cvetnom prahu, naruava njegov sastav i moe postati tetan po zdravlje. Zato je uvanje cvetnog praha sa medom, veoma komplikovano i kratkotrajno. Cvetni prah u granulama se lake uva, zadrava svoju strukturu i pogodniji je za upotrebu. Cvetni prah mora biti sve. Posle godinu dana on gubi ak 75 procenata svojih lekovitih i hranljivih vrednosti, a posle dve je potpuno beskoristan! uva se na temperaturi oko 9C. Tokom korienja cvetnog praha potrebno je smanjiti ishranu, naroito unos belanevina ivotinjskog porekla. Jer 20 grama cvetnog praha po sastavu odgovara punom kilogramu mesa, s tim to su njegove belanevine daleko kvalitetnije i zdravije za ljudski organizam. PERGA Meajui cvetni prah sa medom, pele pripremaju pergu - belanevinastu masu za svoju ishranu. Nedovoljne koliine i nedostatak ove hrane, smanjuje radnu sposobnost pela. Perga se sui u hladovini i uva na suvom, tamnom i prohladnom mestu. Koristi se za ishranu pela u prolee kada postoji nedostatak belanevina u ishrani, a i u lekovite svrhe. Pergom se pele leti snabdevaju izdvajanjem iz saa. UPOTREBA Cvetni prah koristi se kao kao dodatak svakodnevnoj ishrani u kojoj postoji nedodstatak belanevina i drugih sastojaka. U lekovite svrhe koristi se za: - poboljanje apetita oporavak od iscrpljenosti posle naglog mravljenja oboljenja crevnog trakta deluje kao prirodni antibiotik - protiv neuroza - jaanje psihofizikih sposobnosti - bolji rast dece - jaanje imuniteta - leenje prostate PRIMENA I DOZIRANJE Dnevnu dozu najbolje je uzimati 10-15 minuta pre jela, izmeu doruka i ruka, ili posle

uine za manju decu, bolesne i iznemogle. Cvetni prah moe se uzimati i u toku jela, ali nikao ne u toku noi ili kasno uvee. Za odrasle: - Uobiajena dnevna doza iznosi 20 tableta po grama, a udarna doza 40 tableta od grama. Za decu: - Od 3-5 godina pije se ukupno 12 tableta od po 0,6 grama dnevno - Od 6-12 godina pije se 16 tableta od 0,6 grama dnevno - Za decu stariju od 12 godina vai doza kao za odrasle Cvetni prah u obliku tableta pije se mesec dana, nekoliko puta godinje. Najbolje je terapiju ponavljati uoi promene godinjih doba. Za one koji imaju obolelu prostatu preporuuje se da cvetni prah uzimaju cele godine sa povremenim pauzama. Oboleli od hipertenzije piju cvetni prah pomean u istim koliinama sa medom (1 kaiica 3 puta dnevno). Nain uvanja Cvetni prah treba uvati na suvom i istom mestu na temperaturi koja ne prelazi 20C i vlanosti ne veoj od 75%. Najbolje je da se dri u friideru, u delu za povre. BOLESTI I DOZIRANJE Gastritis, srce i neuroze Gastritis praen poveanim izluivanjem eludanih sokova, problemi prouzrokovani hroninom upalom debelog creva, hronini hepatitis, anemija, hronini pankreatitis, ishemijska bolest srca i hronine neuroze: * Uzimati po jednu kaiicu cvetnog praha 15-20 minuta pre jela, 2 puta dnevno (pre doruka i pre ruka), tokom 1-1,5 mesec. Arterijska hipertenzija Cvetni prah (perga) i prirodni med pomeati u odnosu 1:1 ili 1:2. Dobro promeati i uzimati po 1 kaiicu 3 puta dnevno pre jela, tokom 1,5-2 meseca. Oboljenje jetre 1 kafenu kaiku cvetnog praha pomeati sa 1 kaikom meda i uzimati posle nekoliko zalogaja u toku ruka. Leenje traje 1-1,5 mesec. Zatvor i dijareja Protiv upale debelog creva, hroninog zatvor i dijareje, u emajliranu posudu sipati 800 ml ohlaene prokljuale vode, i u njoj rastvoriti 180 grama prirodnog meda. Neprekidno meajui polako dodavati 50 grama cvetnog praha (perge). Dobijenu smesu drati nekoliko dana na sobnoj temperaturi- do pojave prvih znakova fermentacije. Uzimati smesu po do 2/3 ae 3 puta dnevno pre jela, tokom 1-1,5 mesec. Grupa tegoba Kod nervoza, depresije, nesanice, oboljenja tiroidne lezde, dijabetesa i impotencije. Za odrasle: za predupreenje oboljenja preporuuje se 20 grama, a za leenje obolelih 32 grama cvetnog praha u prirodnom obliku ili kao meavina. Moe se piti pomean cvetni prah sa goveim lojem ili prirodnim medom. Deca do 12 godina: piju 12 ili 16 grama dnevno, 15 minuta pre doruka i ruka, tokom 1,5-2 meseca. Staraka malaksalost Protiv oronulosti, senilnosti i malaksalosti kod starijih. Uzimati cvetni prah (pergu) po 1

kaiicu 15 do 30 minuta pre jela, uz hladan aj, mleko ili kiselu vodu, 3 puta dnevno 11,5 mesec. Varenje i srce Hronini gastritis, oboljenja une kese, kolitis i oboljenja debelog creva, poremeene funkcije kardiovaskularnog i nervnog sistema. Uzimati po 10 grama cvetnog praha (perge), 20-30 minuta pre jela, 3 puta dnevno, tokom 20 dana.

POLEN Polen ili cvetni prah sastoji se od muskih polnih celija cvetonosnih biljaka. s ta sadrzi: Minijaturna zrnaca polena sadrze belancevine, vitamine A, B, D i E, kao i vazne mineralne materije (folnu kiselinu i biotin). Jedna kasika polena pokriva dnevne potrebe za vitaminom A. Primena: Ako patite od nedostatka energije, umora ili iscrpljenosti, uzimajte ga u sirovom stanju ili ga umesajte u jogurt. MED Med sadrzi takozvanu glukonsku kiselinu, koja deluje antibakterijski i sprecava razmnozavanje virusa. Zbog toga je caj zasladjen medom idealan napitak kada ste prehladjeni. Inhibini iz meda klicama oduzimaju vodu i kiseonik ubrzavajuci proces ozdravljenja. Manje ogrebotine slobodno namazite medom. cuvajte ga na hladnom i mracnom mestu da se ne bi unistili enzimi koji su osetljivi na svetlost i toplotu. PROPOLIS Pupoljci cvetova su presvuceni smolom koja se zove propolis. Pcele ga koriste kao gradjevinski materijal za svoje kosnice. s ta sadrzi: Propolis ima antibaktrijska svojstva i ima dvostruko jace protivupalno dejstvo nego aspirin. Nazalost, oko jedan odsto stanovnistva alergicno je na ovu supstancu. Primena: Koristi se za spoljasnju upotrebu, na primer, u obliku tinkture, ili za unutrasnju, u obliku tableta. Ubrzava zalecenje rana i ublazava herpes, manje opekotine i zapaljenja. MATIcNI MLEc Maticni mlec je proizvod kojim pcele hrane maticu. s ta sadrzi: Ovaj beli, kiselkasti sekret koji sadrzi dragocene biosupstance daje snagu. Primena: Maticni mlec u kapsulama koristi se kod poremecaja metabolizma, oboljenja disajnih puteva i problema sa zelucem. Svoju primenu nasao je i u kozmetickoj industriji, za proizvodnju krema koje usporavaju starenje koze i obnavljaju celije koze.

MED I ORASI
U narodnoj medicini med sa sokom od povrca koristi se za lecenje hipertenzije. Napraviti meavinu od po 1 olje soka od cvekle, argarepe, rena, 1 limuna i olje meda. Uzimati po 1 kaiku 2-3 puta dnevno sat vremena pre jela ili 2-3 sata posle jela. Kura traje 2 meseca. Ukoliko je oslabljen srcani miic, korisno je uzimati sledeci napitak: kaiku suvih plodova ipka preliti sa 2 olje vrele vode i ostaviti da odstoji pola sata. Ohladiti, procediti, dodati kaiku meda. Piti po cetvrtinu olje 2-3 puta dnevno. Napitak cuvati u dobro zatvorenoj staklenoj posudi.

Medovina Vino od meda

Veruje se da je prvo alkoholno pie koje je ovek napravio bila medovina vino spravljeno od meda koje je starije i od vina i od piva. uveni nektar i ambrozija bogova sa Olimpa bili su med i medovina. Na severu Evrope, u njoj su uivali i Vikinzi u Valahali, vikinkom raju, Valkire su novodole due ratnika sluile medovinom, kod Kelta u keltskom raju tee reka medovine Interesantan je i nain na koji je med, po legendama, dospeo do ljudi u mnogim religijama opisan je slian nain. U staroindijskim Vedama, Indrin orao je ukrao med sa nebesa, kod Grka Zevsov orao a kod Vikinga sam Odin lino je u obliku ptice dao med ljudima. Tokom duge istorije alkoholnih pia pored toga to je sluilo za uivanje. Jo jedna od bitnih uloga je bila sanitarna. U prolosti voda je bila puna bakterija i patogena i nije ba uvek bila pogodna za pie. Alkohol je zbog svojih dezinfekcionih svojstava omoguavao da se dobiju pia bezbedna za pijenje. U Bibliji, voda nije primarno pie, a i u samo par starogrkih tekstova se ona spominje u tom svojstvu. Na dalekom Istoku, opet, voda je prokuvavana kako bi se napravio aj koji je ubijao bakterije. Prvo zvanino pominjanje medovine je u himnama Rigvede, jednoj od svetih knjiga staroindijskih Veda, negde oko 1700 1100 g.p.n.e. Tokom zlatnog doba antike Grke, medovina je bila najpopularnije pie. Aristotel (384-322 g. p.n. e) je pisao o medovini dok je Plinije Stariji (23 -79 g. n. e.) ak jasno razlikovao vino zaslaeno medom (medeno vino) od medovine. Negde oko 550 godine n. e. Taleisin, putujui bard iz Bretanje, spevao jeKanu y med to jest Pesmu o medovini. Legendarno slavlje, pijenje i gozbe su se odravale u sali medovine vidi se u uvenom anglosaksonskom epu Beovulf, prisutno je i u kotskom epu Y Gododdin, spevanom u dananjem Edinburgu, negde oko 700. godine n. e. Na tim prostorima, medovina je i danas jako popularna i na velkom se zove Mmedd a na kotskom galskom Leanne Mealla Na severu Evrope, medovina je bila glavno pie nemakih plemena. Drevno pie o kome pisao jo Aristotel, bilo je omiljeno i u srednjovekovnoj Srbiji .

Kako se pravi medovina? Da biste napravili medovinu potrebna su tri osnovna sastojka: med, kvasac i voda. Kao to je za dobro vino neophodno kvalitetno groe, tako je za medovinu neophodan kvalitetan medkoga ima raznog kako po kvalitetu tako i po vrstama. Kada je kvasac u pitanju postoje tri vrste kvasca u odnosu na njihovu upotrebu pekarski, pivski i vinski . Kvasci koji se koriste za proizvodnju medovine su veoma slini pekarskim kvascima, iako ne postoji neka velika razlika izmeu njih sa bioloke take gledita, njihova praktina primena je veoma razliita. Pekarski kvasac se ne koristi za dobijanje alkohola iako je sposoban za to. Naime, pekarski kvasac proizvodi alkohol i CO2 od skroba u branu ali, prilikom peenja na visokim temperaturama, alkohol isparava a CO2 stvara mehurie koji pecivu daje rupice i prhkost. Za razliku od groa koje ve ima kvasce na svojoj pokoici, med ne sadri skoro nikakve kvasce u sebi. To znai da bi fermentacija putem prirodnih kvasca teko da bi i zapoela. Vinski kvasci su uglavnomsaccharomyces cerevisiae. Kvasci daju medovini razliitu aromu ali i razliitu koliinu alkohola i razliite koliine eernog ostatka. Izvestan, mali broj, kvasaca nee fermentisati vie od 4% alkohola, drugi, pak, mogu dostii i do 35 vol. Neki imaju nizak odnos eera pretvorenog u alkohol, to dovodi do slae medovine, a neki rade obrnuto. Za vodu koja se koristi prilikom spravljanja medovine ne postoje neki izriiti standardi, meutim neka opta pravila vae. Najee koriena je voda iz vodovoda, popularna esmovaa koju bi ipak trebalo prokuvati kako bi se uklonio deo hlora koji postoji u njoj i koji prilikom fermentacije gradi hlorofenole koji imaju ukus na plastiku. Mineralne vode se, takoe, koriste s tim to bi trebalo voditi rauna o odnosu mineralnih materija izmeu vode i meda treba izbegavati ekstremne kombinacije (voda i med sa malom koncentracijom minerala ili voda i med sa viskom koncentracijom minerala) ali i demineralizovana voda se ne preporuuje. Oprema koja se koristi prilikom procesa spravljanja medovine je skoro ista kao i za vino preporuuju se stakleni i sudovi ili od nerajueg elika. Prvi i najbitniji korak je sterilisanje opreme. Neophodno je ukloniti bakterije koje su jedan od glavnih uzronika problema koji nastaju prilikom spravljanja medovine. Bakterije ne smeju dospeti u iru (meavinu meda i vode, ne fermentisanu ili onu koja fermentie). To znai da se kvasci ne dodaju direktno u iru ve im se dozvoljava da diu kako bi se razmnoili nagomilali energiju pre nego to zaponu fermentaciju. Sulfitisanje se ne primenjuje poto se tako ubijaju kvasci.

Recept

Startovanje- Prokuvanoj vodi od 1,5 l doda se 250 gr meda i pusti da se hladi. Kada se
temperatura spusti negde na oko 37-38C prespe u vei sud i doda se kaiica hraniva za kvasce i malo vitamina dobro se promea i doda kvasac. Rastvori se malo vinobrana u vodi zatim se u to natopi pare gaze iscedi se i time prekrije sud kako bi se spreilo da vinske muice ili druga prljavtina doe u dodir sa ovom smeom a ujedno obezbedi razmenu gasova (O2 i SO2). Ovako pripremljena smea treba da odstoji 30-40 minuta, odravajui, pri tom, konstantnu temperaturu od oko 37-38C (staviti posudu u toplu vodu,) bez meanja (meanje moe da otetiti kvasce koji su jo osetljivi u tom stadijumu). Ono se moe primeniti tek kada je fermentacija na vrhuncu.

IRA Prokuvati 9,5 l vode, pustiti da se ohladi i onda sipati u balon. Ovo moe da se uradi i
pre spremanja smee sa kvascem. Posebno kuvati 4 l vode 10-15 minuta kako bi se uklonio hlor. Smanjiti temperaturu i dodati 5,5 kg meda. Odravati temperaturu od 65,5C 5 minuta kako bi se pasterizovao med. Zbog svoje pH vrednosti, higroskopnosti i vodonik peroksida, med nije sklon bakterijskim infekcijama tako da ga ne treba kuvati s obzirom na to da bi se tako izgubile neke arome; glavna opasnost lei u kvascima. Skloniti penu. Ohladiti smeu.U meuvremenu, prokuvati 4 litre vode i pustite da se ohladi. Kada se temperatura ire spusti na 38C, sipati je u balon i dodati smeu sa kvascem. Onda dodati vodu do koliine od 20 l. Homogenizirati iru do vrednosti od 1.09 1.10. Zatim uzeti uzorak i izmeriti pH. Zatvoriti sud.

FERMENTACIJA Sledei koraci traju nekoliko nedelja na temperaturi od 24C

(temperatura, injenica, zavisi od vrste kvasca, ali u principu treba izbegavati visoke temperature fermentacija e biti bra ali e kvalitet biti slabiji). Ne treba mukati i meati balon jer to moe uzburkati neka jedinjenja koja mogu da pokvare ukus (ovo moe ubrzati fermentaciju, poto su kvasci na dnu posude najmanje aktivni). Ako hoemo da dobijemo dezertnu medovinu (slatka, sa visokim sadrajem alkohola) onda bi poetna vrednost specifine gustine trebalo da bude visoka (1.12-1.15). Ovo moe usporiti

fermentaciju s obzirom na to da kvasci ne vole mnogo eera odjednom. Dobra ideja je da se krene sa niim vrednostima specifine gustine (1.08- 1.10) a onda, posle nedelju dana ili vie, doda jo meda. Kada se dodaje med, bolje je matematiki izraunati razliku u gustini nego koristiti iromer zato to med nee biti odmah dovoljno izmean i rezultati merenja nee biti tani (ak i ako se balon protrese i ira deluje homogeno). Fermentacija je gotova kada broj mehuria u sudu postane veoma mali, tj. kada ponestane eera odnosno koncentracija alkohola postane prevelika za kvasce. Takoe, mogue je i prekinuti fermentaciju ranije kako bi se dobila slaa medovina, s tim to bi trebalo obratiti panju da proces fermentacije ponovopone. Medovina se ne sme ostaviti na talogu, posebno po toplom vremenu, poto moe doi do autolize koja dovodi do loeg ukusa.

PRETAKANJE Potrebno je izvesti pretakanje koje se odvija kao i prilikom procesa

spravljanja vina.

BISTRENJE Odravati temperaturu od oko 15C i pretoiti onoliko puta koliko je

potrebno (u principu drugo pretakanje se obavlja 2 nedelje do mesec dana nakon prvog; posle toga, pretakanje se vri na svaka dva meseca ili vie nema svrhe pretakati ako nema taloga). Svaki put treba probati medovinu. Ako je suvie ravnog ukusa dodati malo kiseline (naravno, probati prvo na maloj koliini pre nego to se primeni na ceo sud). Odleavanje medovine u sudu bi trebalo da traje negde izmeu 3 meseca i godinu dana. U svakom sluaju, medovina se ne sme flairati pre nego to se razbistri i pre nego to se fermentacija zavri. Ako se medovina ne izbistri spontano sama, dozvoljeno je dodati sredstva za bistrenje (ista kao i kod vina).

KUPAA Neki proizvoai umeju da dodaju mnotvo raznih sastojaka u svoju medovinu
(voe, zaine isl.) ali mali broj njih pribegava kupai meda. To je sjajan nain poveavanja kompleksnosti i balansa medovine.

FLAIRANJE Kao i kod vina, isti principi i ovde vae. STARENJE Smatra se da je period od 6 godina sasvim dovoljan. Boce se polau
horizontalno, u sobi sa prosenom vlanou vazduha. Ako se medovina ne skladiti u vinskim bocama i sa plutanim epovima, tj. ako nije predviena za due odleavanje ve e se ranije piti, nije potrebno obraati toliko panje na vlagu ili drati boce horizontalno. Ali, prostorija u kojoj se uva medovina, u svakom sluaju, mora biti zamraena i stabilne temperature od 10 do 15C.

ore Jani
Kilu i po meda (vrcani livadski) i negazirane mineralne vode strpati u lonac od 4l. Onda dodati limunov sok (5-6 komada), zatim 3 kesice crnog caja, tj. Earl Grey-a zbog tanina, 3 kesice nane cisto za ukus, i malo cimeta. Sve to to lagano kuvati (niposto da prokljuca, zato sto med gube sve

svoje vitamine i lekovita svojstva) oko pola sata uz mesanje. Kada se ohladi, sipa ti u plasticni balon od 5l (od mineralne vode) i staviti kesicu pekarskog kvasca (to je oko 10 grama, mada ja licno mislim da je bolje vinsko od 12%, pekarsko ima 5 a sve zavisi i od proizvodjaca). Prekriti rupu gazom i drzati na sobnoj temperaturi. Brzo poprimi mutnu, tamno zutu boju, i blago se gazira. Posle dan-dva pretociti kroz gazu da se skine penasti talog od kvasca koji se skupio na povrsini, i vratiti u balon.Isti proces ponavljati na svakih nedelju dana. Koliko sam razumeo mog druga on je ovo radio bez iskustva, i nije ispalo lose ( vec moze se reci dobro) meni se svidelo. treba da stoji dok se nedodje do kraja alkoholnog vrenja (a to se proveri degustacijom).

Medovina
Medovina je tip alkoholnog likera napravljen fermentacijom meavine meda i vode. Medovina se u stara vremena davala vojnicima, koji su njime zalivali rane verujui da e bre da ih zacele. Medovina je bila vie nego samo pie, poput vina, verovalo se u njene magine moi revitalizacije i lekovitosti, medovina je smatrana eliksirom za dug ivot. Ljudi su verovali da e, pijui je, postati besmrtni.

Verovalo se da medovina poboljava muevnost i plodnost a u tome, kao i u svakom mitu i legendi, ima istine, jer je medovina bogata vitaminom B i amino-kiselinama koje podstiu izgradnju proteina koji deluju na izdrljivost. Medovina je jedno od najstarijih alkoholnih pia koje je ovek otkrio, med, kao osnovna sirovina, bio je lako dostupan u prirodi, koristio se za ishranu, a vremenom se dodavao raznim napicima i tako je nastala medovina. Medovina se dobija alkoholnom fermentacijom rastvora prirodnog meda, a postupak kojim se dobija isti je kao u proizvodnji vina. Prema nekim ispitivanjima, medovina sadri oko:

13% alkohola 5% ekstrakta 0,17 odsto mineralnih soli

Moe da se proizvodi kao alkoholno i kao bezalkoholno pie,prijatne je arome i ukusa. Medovina nije vetako pie, naprotiv, ona je prirodni proizvod slian vinu, poto se osnovni sastojci med, odnosno groe, pod uticajem alkoholog vrenja, pretvaraju u alkohol i ugljen-dioksid. Kao to kod vina ukus i kvalitet zavise od sorte groa i njegovih osobina, tako i kvalitet medovine zavisi od vrste meda, naina njegove proizvodnje i starosti.

Medovina je pie za koje tvrde da popravlja krvnu sliku, okrepljuje organizam, poboljava apetit, ali i usporava starenje! U stara dobra vremena tajna srenog braka krila se u alkoholnom napitku, ivot je bio mnogo jednostavniji a tajna srenog braka krila se u obinom alkoholnom napitku na bazi meda. Upravo venane parove mnogi su terali da piju medovinu svake noi, punih mesec dana nakon stupanja u brak. Plod tog recepta, u branom razdoblju koje se i danas naziva medeni mesec, pokazao bi se devet meseci kasnije. Priprema medovine: U vei lonac ulijemo 4 litre prethodno prokuvane i ohlaene vode. Dodamo 2 kilograma meda promeamo i stavimo na vatru. Prilikom kuvanja trebamo skidati penu, a u sluaju da nam tekuina poinje vreti ulijemo malo hladne vode. Ohlaenu smesu prelijemo u 10 litarnu staklenku dodamo prethodno pripremljenu smjesu promukamo i pokrijemo gazom ili cediljkom. Staklenka se dri na toplom i promukamo je svaki dan. Nakon 6-7 dana poinje vrenje. Kad poinje vrenje u staklenki (um) dopunimo prokuvanom i ohlaenom vodom zaepimo epom od pluta kroz koji prolazi plastina cev za fermentaciju. Vrenje i zrenje medovine traje otprilike 3 meseca. Tokom tog vremena odvajamo talog. Prelijemo paljivo u drugu posudu. Staklenku operemo i vratimo medovinu u nju. Tako uvamo do prolea na sobnoj temperaturi. istimo od taloga i tad treba dozrevati kao vino do leta. Medovina spremljena na taj nain ima oko 14% alkohola, a koliina alkohola ovisi o duini i nainu vrenja medovine.

Kafa s medom SASTOJCI:

4 jajeta, 6 kaika meda, 5 kaika instant kafe, 4 ae hladnog mleka, 1/2 kaiice vanile.

PRIPREMA:
Umuenim jajima dodati med i kafu i dobro izmiksirati. Dodati mleko i vanilu. Sipati u osam velikih olja.

Limunade s medom Limunada 1

SASTOJCI:

Sok od 1/2 limuna, 2 kaiice meda, 2 dl vode.

PRIPREMA: Dobro razmutiti med u malo vode, dodati sok od limuna i ostatak vode. Posluiti hladno. U zimskim danima limunada se moe praviti i sa toplom vodom i predstavlja odlian okrepljujui napitak

Limunada 2
SASTOJCI:

1 aa soka od limuna, 1 aa vode, 2 kaike meda.

PRIPREMA: Limunov sok paljivo promeati sa medom i dodati vrelu vodu po ukusu.

Napitak od meda i polena

Najbolje je prethodno napraviti smeu meda i polenovog praha.

SASTOJCI:

100g polenovog praha 900g meda

PRIPREMA:
Jedna kaiica te smee rastvori se u ai sa malo tople vode. Po elji, doda se jo jedna kaiica meda i aa se dopuni mlakom vodom. U au se moe dodati i nekoliko kapi propolisa rastvorenog u alkoholu. To je izvanredan lekovit i hranljiv napitak.

Liker od rue i meda SASTOJCI:

300 g meda, 50 g ruinih latica, litra rakije i 5 dl vode

PRIPREMA:
U kipuu vodu polako dolivate med, im se med otopi, posuda se skida sa vatre, dodaju se ruine latice i prekriva posuda. Nakon 10 min. voda se procedi kroz dvostruku gazu, dodaje se rakija i dobro se umea. Kad se smea sasvim ohladi, ulijte je u flau te dobro zatvorite. Liker se uva mesec dana na hladnom i suvom mestu i tek nakon toga se konzumira.

Medni napitak s kvascom (1 litar napitka) SASTOJCI:

250g meda, 5g kvasca, 1/2 limuna, 750 g vode.

PRIPREMA:
Med rastopiti u toploj vodi, posle hlaenja rastvora (do 25 stepeni) dodati u njega kvasac, limunov sok i staviti na toplo mesto da odstoji 10-20 asova. Posle toga napitak procediti i ohladiti.

Mleni grog SASTOJCI:

4 4 4 4 umanca, kaike meda, kaike strugane okolade i ae mleka.

PRIPREMA:
Umutiti umanca sa medom i podeliti u etiri visoke ae. U svaku au dodati po kaiku strugane okolade, preliti mlekom pomeati i posluiti.

Vitaminski napitak sa ipkom i medom SASTOJCI:

plodovi ipka, med.

PRIPREMA:
Plodove ipka preprati, preliti aom vrele vode i kuvati 10 minuta. Sok sa ipkom presipati u istu staklenu posudu i, prekrivenu gazom, ostaviti na tamnom mestu 10-12 asova. Smeu procediti kroz dvoslojnu gazu, a plodove ipka ostaviti. Dobijenom napitku dodati med i promeati. Vitaminski medeni napitak se koristi nakon 12 - 24 asa posle pravljenja, dok se vitamin C ne rastvori. Odrasli mogu uzimati 2 ae ovog napitka dnevno, a deca 1 au.

KOLA SA MASLACEM, ORASIMA I AROMOM JAVORA 250 ml maslaca (na sobnoj temperaturi) 1 olja 375 ml meda 1 1/2 olje 4 jaja (odvojiti belanca od umanaca) 750 ml integralnog brana 3 olje (ili 825ml belog brana = 3 1/2 olje) 2 ml soli 1/2 kaiice 2 ml bikarbone sode 1/2 kaiice 10 ml praka za pecivo 2 kaiice 250 ml mleka 1 olja 250 ml seckanih oraha 1 olja 15 ml arome od javora 3 kaiice Dobro umutiti maslac i dodati med. Umutiti umanca dok ne dobiju svetlu boju, dodati ih u smesu sa maslacem. Dodati aromu javora i dobro umutiti. Dodavati brano, bikarbonu sodu i

praak za pecivo u smesu naizmenino sa mlekom. Umeati u to orahe i vrsto umuena belanca. Pei oko 30-40 minuta u podmazanom plehu priblinih dimenzija 33x22 cm visine 5cm na 180 stepeni. Za specijalne prilike ukrasiti kada se ohladi.
Napomena urednika: Sirup javora i aroma javora se tradicionalno koriste u kanadskoj kuhinji. Umesto njih se moe upotrebiti neka duga aroma, a sok javora se inae moe dobiti i buenjem stabla u prolee.

PUDING OD PIRINA 175 ml meda 750 ml mleka 500 ml skuvanog pirina 3 jaja 250ml suvog groa 1 kaiica vanilin eera 3/4 olje 3 olje 2 olje 1 olja

Izmeati pirina, mleko i med. Dodati jaja koja su prethodno malo umuena. Umeati u to suvo groe. Kuvati na 180 stepeni oko 1 sat. Ako elite, moete servirati preliven sirupom od maline.

Starinski kola sa medom 1dl meda 1 dl ulja 250g eera 250 g brana 200 g mlevenih oraha 1 limun 1 kaiica praka za pecivo 3dl belog vina 1 kaika kakao praha eer u prahu za posipanje kolaa Izmeati u jednolinu smesu ulje, med, eer, kakao, mlevene orahe. Tome dodati sok i narendanu koru limuna. Zatim dodati brano u koje je stavljen praak za pecivo, pa polovinu koliine vina. Na kraju dodati i preostalo vino. Sve zajedno dobro izmeati u gustu masu tako da ne otpada lako sa varjae. Odmah usuti u pleh podmazan uljem i posut branom, staviti u zagrejanu rernu i pei na srednjoj vatri 35 minuta. Ispeeni kola posuti eerom u prahu i kada se potpuno ohladi isei na parie.

Namaz od suvih ljiva sa medom 6 kaika meda 300 g suvih ljiva 4 kaike mlevenih oraha 1 kaiica ruma 1 kaiica mlevenog cimeta Suve ljive dobro oprati, staviti u posudu, preliti hladnom vodom i ostaviti na hladnom mestu oko 2 sata. Zatim ih ocediti, oistiti od kotica i samleti na maini za mlevenje mesa. Toj masi dodati sve preostale sastojke i izmeati u jednolinu smesu. Staviti u teglu i drati u friideru, moe trajati do 15 dana. Koristi se kao namaz na hleb, pecivo, sa ukraavanje kolaa i slino.

Dem od ljiva sa medom 4 kg ljiva 1 kg meda 500 g eera 1 dl ruma ljive dobro oprati, ocediti i oistiti od peteljki i kotica. U posudi u kojoj e se kuvati dem naizmenino slagati ljive, eer i med, dok se sve ne utroi. Ostaviti na hladnom mestu sa stoji 2 sata, zatim staviti najpre na laganu pa na srednju vatru i meati da ne zagori. Od trenutka kada pone dobro da vri, kuvati 1 sat. Na kraju kuvanja, u dem sipati rum i lagano izmeati. Zatim vru dem sipati u suve i zagrejane tegle, do 1cm ispod vrha i ostavite da se ohlade i da dem dobije koricu. Teglu pokriti celofanom namoenim u alkoholu, povezati i ostaviti na hladno mesto.

Kompot od groa sa medom 400 g meda 1 kg stonog groa Groe dobro oprati, ocediti i narezati na male grozdie sa po 3-4 bobice. U posudi zagrejati med, dodati 4 dl vode, pa kada se med otopi, dodati groe i kuvati na laganoj vatri 5 minuta. Zatim posudu pomeriti sa vatre i pustiti da se ohladi, pokriti i drati 2 dana na hladnom mestu. Nakon toga, staviti na vatru da uzavri i kuvati 5 minuta i za vreme kuvanja skidati penu. Ponovo ostaviti da stoji pokriveno na hladnom mestu 2 dana. Jo jednom ponoviti

raniji postupak kuvanja i skidanja pene. Skloniti sa vatre i stavlajti u zagrejane tegle, prvo groe, do visine 2 cm ispod vrha, pa preliti tenou tek da prekrije zrna. Ostaviti tegle da se dobro ohlade pa pokriti dvostrukim celofanom, namoenim u alkoholu i ostaviti na hladnom mestu. Moe se odrati oko 5 meseci.

Medeni kola sa suvim smokvama i orasima 1 decilitar (olja) meda 2 decilitara (dve olje) eera 1 olja ulja 2 olje mleka 6 olja brana 1 praak za pecivo 2 olje narezanih oraha 2 olje narezanih suvih smokava 1 kaiica mlevenog cimeta Izmeati med, eer, ulje i mleko a zatim dodati orahe, smokve i cimet a na krau brano u koje je stavljen praak za pecivo. Izmeati u gusto jednolino testo. Staviti u pleh, namaen uljem i posut branom. Pei u prethodno zagrejanoj rerni na srednjoj vatri oko 35 minuta. Kada se dobro ohladi, isei na kocke.
Kvas od meda
800 g meda 9l vode 800 g suvog groa 2 limuna 2 supene kaike raanog brana 15 g kvasca U veliku posudu nasuti med, dodati limunove narezane na tanke krugove i suvo groe i preliti sa 8 litara hladne, prethodno prokuvane vode u kojoj su rastvoreni brano i kvasac. Posle 24 asa dodati 1 litar prokuvane vode. Kada krugovi limuna i suvo groe isplivaju na povrinu, tenost procediti kroz sito. Kvas razliti u flae, u svaku staviti po 2-3 zrna suvog groa, dobro zatvoriti i uvati u leeem poloaju na hladnom mestu. Posle 2-3 dana kvas je spreman za upotrebu.

Povratak na poetak

Vitaminski napitak od ipurka

1 supena kaika meda 1 supena kaika suenih ipuraka 1 aa vode Plodove ipurka isprati, prokuvati u lonetu do kljuanja i kuvati 10 minuta. Odvar sipati u istu staklenu posudu, pokriti gazom i drati na tamnom 10-12 asova. Plodove izgnjeiti i smesu procediti kroz dvostruki sloj gaze . Dodati med i promeati. Vitaminski napitak treba utroiti u toku 12-24 asova od pripremanja, dok se vitamin C ne razloi. Odraslima se preporuuju 2 ae napitka dnevno a deci jedna.

Povratak na poetak

Medenjaci (posni)
1 aa meda 1 aa ulja 1 aa eera 1 aa kisele vode 2 kaiice sode bikarbone brana po potrebi

Od svih sastojaka zamesiti testo kao za vanilice. Razvui koru i aom vaditi medenjake, reati u podmazan pleh i pei. Pre peenja, moe se na sredinu svakog medenjaka staviti komadi oraha.

Povratak na poetak

Keks sa suvim groem

200 g meda 250 g brana 2 jaja 1 umance 1/4 ae mleka 100 g suvog groa sasuena nastrugana kora 1/2 limuna 1/2 kaiice cimeta

1/2 kaiice sode bikarbone Kakao glazura 80-100g eera u prahu 1 belance 20g kakao praha Sastojke izmeati do dobijanja vrste, glatke pene.

Ullupati do pene jaja, umance i med. Dodati brano i mleko, u kome je rastvorena bikarbona soda i meati 10 minuta. Dodato istrugan limun, cimet i suvo groe. Pei 1 as u dubokom plehu, podmazanom maslacem i posutom branom. Keks izvaditi iz pleha dok je vru. Ohlaeni keks preliti glazurom. Povratak na poetak

Sos od jabuka
6 jabuka 1/2 ae meda 1/2 ae vode sok 1/2 limuna 3 karanfilia Jabuke oistiti, svaku razrezati na 4 dela. U posudu naliti vodu, med, limunov dok, dodati karanfili i staviti da provri. Dodati jabuke i dinstati. Izvaditi karanfili. Sluiti uz peenu svinjetinu ili piletinu Povratak na poetak

Ovseni kvas sa medom

3 kg ovsenog brana 3 ae meda 10 litara vode 50 grama kvasca

Ovas se samelje, neprosejano brano se prelije vrelom vodom i stavi na vruu pe da prenoi. Sutradan se cedi kroz sito ili gazu, razreuje toplom prokuvanom vodom, razmea se med i dodaje kvasac. Treba da kisne na toplom oko jedan dan (24 asa) i ostavlja zatim na hladnom. Ovseni kvas je veoma hranljiv, koristan, bogat bioloki aktivnim materijama. Povratak na poetak

Medni napitak sa polenovim prahom

100 grama meda 50 grama polenovog praha 1 litar vode Vrela voda se ohladi do 50 stepeni, doda med i polenov prah i dobro razmea. Posuda se pokriva istiim platnom i dri na sobnoj temperaturi 2-3 dana. Sve to vreme tee fermentacija, od ega napitak dobija veoma prijatan ukus, boju i visoka lekovita svojstva. Ne zove se uzalud "napitak zdravlja".
Povratak na poetak

Koktel sa jabukama
50 grama meda 1 aa mleka 3 jabuke 3 ajne kaike soka od jabuka 2 kocke leda Led se isitni i sipa u mleko, dodaju se oiene i narezane na krike jabuke. Med se dobro izmea sa sokom i mlenom smesom, muti 2 minuta i posluuje.
Povratak na poetak

Domai medni ampanjac

2 kg meda 5 limuna 2 flae piva 10 flaa vode 50 zrna groa U emajliranoj posudi kuva se voda da provri, u njoj se rastvori med i sve vreme mea da ne bi zagoreo. Nastavlja se sa kuvanjem i skida se pena. U prokuvanu smesu dodaje se

pivo i narezane krike limuna. Radi boljeg ukusa dodaje se i nastrugana kora limuna, predhodno oiena sa plodova. Posle kljuanja, sadraj se sipa u istu veliku posudu, dodaje se 10-15 zrna suvog groa, stavlja na toplo mesto, pokriva istim platnom i eka poetak vrenja. Ono obino poinje treeg dana. Napitak se zatim odmah sipa u debele boce kao za ampanjac (tanke nee izdrati pritisak ugljen dioksida). Ako se zakasni sa punjenjem - napitak e prekisnuti. Pre razlivanja, ampanjac se filtrira, tako to se u levak stavlja pare gaze. Posle punjenja u svaku bocu se stavlja po neko zrno suvog groa. Boce se zatvaraju pouzdanim zatvaraima, vezuju vrstim kanapom i katraniu, umaui grlie u rastopljeni katran. uvaju se u hladnom podrumu, u pesku, dnom okrenutim nagore. to vie ampanjac odlei, to je ukusniji i jai. Obino se uva 3-6 meseci. Prvorazredni penuavi napitak prohlaen napitak nee odavati ukus na pivo. Povratak na poetak

Pirina sa medom
200 grama pirina 50 grama suvog groa 150 grama meda 50 grama grkih oraha 2-3 supene kaike kandiranog voa (moe i slatka) 150 grama slatke pavlake 1 supena kaika kristal eera 1 supena kaika eera u prahu Pirina se proisti, propere, stavi u vrelu, malo posoljenu vodu i skuva. Kada je kuvan, voda se odlije, pririna se propere vrelom vodom i ohladi. Oprano suvo groe se pomea sa eerom u kristalu, zagreva na vatri i mea dok zrna ne nabubre. Zatim se ohladi. Pirina se pomea sa suvim groem, medom i polovinom isitnjenih grkih oraha, servira se na tacni u vidu brdaca. Moe se preliti pavlakom umuenom sa eerom u prahu i ukrasiti narezanim kandiranim voem i isitnjenim orasima.

Med u kozmetici
Nedjelja, 05 Travanj 2009

Autor: Dr.sc.Janko Kriani Franje Mraza 20 48000 Koprivnica Tel: 048/641 745 dkrizo@net4u.hr domagoj.krizanic@kc.htnet.hr

Uskoro u prodaji nova knjiga dr.sc. Janka Kriania !

Sadraj knjige...

Med u kozmetici
Koa je na najvei organ, povrine preko 1,6 m2, te je zrcalo zdravlja odnosno bolesti organizma. Ona je ogledalo ljepote i zdravlja. Koa je naa kozmetika izvana i iznutra! Ljudska koa, kao uostalom i svaki na organ, stari i podlijee degenerativnim promjenama gubi vlagu, postaje suha, perutava i smeurana.

Ope je poznato, da e se ene svega odrei, ali kozmetikih sredstava nikada! Svaka ena, ni mukarci nisu imuni, eli izgledati lijepo i poeljno. Za to im slue kozmetiki preparati i enske dosjetke! Med je dobro, nekodljivo i vano kozmetiko sredstvo - za vanjsku i unutarnju kozmetiku, tj. dobro ope zdravstveno stanje! Sve dobre i etablirane kozmetike ( brandovi) sadravaju neki od pelinjih proizvoda! To vrijedi za preparativnu, a i dekorativnu kozmetiku! isti med, koristi se kao medna voda ili medna maska. Za ienje koe lica, koristi se medno mlijeko, a protiv konih nabora - medna maska!

Recepati naih baka

- Medno mlijeko priprema se umijeavanjem 2 lice meda u 2 dl svjee podojenog mlijeka. S mednim mlijekom isti se koa lica i vrata, prije spavanja.

- Pomijea se umanjak, svjeeg jaja, sa licom meda. Dobivenom masom namae se koa lica i ostavi 10 - 15 minuta, pa opere vodom. Maska se koristi za suhu kou i sprjeava stvaranje bora!

- Dvije lice brana, bjelanjkom i lia meda se pomijeaju. Masa se stavi na oienu kou lica i ostavi 10 - 15 minuta, pa ispere mlakom vodom. Preporuuje se protiv bora na suhoj i normalnoj koi!

- Pomijeaju se 2 lice alkohola i vode te doda 100 g podgrijanog meda. Smjesa se nanosi se na kou lica i ostavi 10-12 minuta. Ova maska isti, omekava i dezinficira kou lica!

- Pomijea se 90 g jemenog brana sa 35 g meda i bjelanjakom, pa sve dobro izmijea. Maska se stavlja na lice i dri 10 do 15 minuta. Preporuuje se protiv bora na suhoj i normalnoj koi !

- Maska za izbjeljivanje koe, te za otklanjanje pigmentacijskih mrlja: Priprema se od soka 1 limuna u koji su umijeaju 2 lice meda. Smjesom se natopi gaza i prekrije lice. Na licu se dri sata. Lice se opere

hladnom vodom!
Za kou korisna je i medna voda!

- lica meda umijea se u 0,5 l tople vode. Ovom otopinom pere se lice prije spavanja. Zatim isperite toplom vodom, bez sapuna. Koa lica postat e barunasta, a bore e se izravnati!

- Za uljepavanje koe ruku i nogu, preporuuje se sljedea maska: - 3 lice glicerina; - 1 liica amonijaniog alkohola; po 1 liica meda, boraksa i dl vode. Sastojci se pomijeaju i dobro promukaju. Maskom se trlja koa ruku i stopala!

Sapun od meda

Sastojci: - 1,5 l ulja ( maslinovo, biljno); - l kokosovog ulja; - 0, 260 kg natrijeve luine ( u kristalu); - 0,6 dl vode; - 0,2 kg meda. Priprema: U vrlo hladnoj vodi otapa se luina, uz mijeanje s drvenom kutljaom. Ostali sastojci se pomijeaju i zagriju na istu temperaturu kao i lunata voda, pa pomijeaju. Smjesa semijea ( oko 20- 30 minuta) dok se kruti dio smjese ne odvoji. Tijekom mijeanja, mogu se dodavati i druga mirisna ulja ( rue, marelice, lavande, narane, badema i sl.). Nastala krutnina, sirovi sapun, stavlja se u pripremljene kalupe raznih oblika! Uz malo spretnosti i iskustva, moe se napraviti odlian medicinsko- kozmetiki proizvod za njegu tijela i due! ( Zapis iz knjige : Narodna, prirodna, medicina, dr. sc. Janka Kriania)

Omekavanje grube i ispucale koe na laktovima, akama i stopalima

etvrtak, 09 Listopad 2008

Upozorenje! Osobe sklone alergiji na cvijetni prah ne smiju koristiti ove recepte.

Mjeavina pelinjih proizvoda za omekavanje grube i ispucale koe na laktovima, akama i stopalima
Recept br. 1 liica meda; liica glicerina; Dvije liice hamamelisa*; Dvije liice bademovog ulja; liica sitno samljevenog zobenog brana; Sok od pola limuna.

Sastojke treba dobro izmjeati, malo zagrijati na pari (nipoto direktno na kuhalu) i nanesti na tvrdu i ispucalu kou. Mjeavina se mora drati u hladnjaku, u dobro zatvorenoj staklenoj posudi. Ako se pri tome suvie stvrdne, moe joj se dodati nekoliko kapi tople vode, da omeka. *Hammamelis virginia sasdri adstringense tvari koje stiu.

Recept br.2 1 umanjak: 1 lica bademovog ulja; Nekoliko kapi glicerina; Nekoliko kapi limunovog soka; 1 lica meda.

Spravljanje medovine bez kemikalija

Nedjelja, 11 Studeni 2007

Prijevod i obrada: Katarina Boti (tekst prevedena sa stranice http://www.geocities.com/NapaValley/7027/index.htmlFutura Associao Internacional de Fabricantes de Hidromel)

Na nain spravljanja medovine bez kemikalija

Postojalo je razdoblje u kojem je medovina cijenjena vie od vina. Bila je uvijek sluena gostima, uz dobar obrok ili meu prijateljima; pila se po zimi uz svjetlost

svijea, kraj pucketajue vatre ognjita (Redovnik Adam Kehrle OSB - Buckfast opatija - Engleska - u "Ma Mthode d'Apiculture") Medovina je najstarije alkoholno pie na svijetu. U poetku bijae medovina Prije pojave vina neolitski ovjek je proizvodio svoju medovinu. Herodot i Aristotel priaju nam o razliitim djelima bogova i polubogova sa Olimpa i bila je medovina taj cijenjeni nektar bogova koji je uvijek bio prisutan na rtvama ljevanicama (libacije) novovjenanih parova na medenom mjesecu; smatrala se afrodizijakom. Jako je vano koritenje slatke vode u proizvodnji medovine, kinice ili prokuhane vode. Voda iz bunara ili iz slavine nije dobra, iako se smatra dobra za pie, zbog primjesa koje sadri. Hra iz starih kanalizacijskih cijevi moe biti fatalna za medovinu! Takoer ne koristite vodu tretiranu klorom, fluorom ili drugim kemikalijama. Treba koristiti samo med dobre kvalitete, bez pjene, ne provreli, najbolji je med sa komadiima saa (npr. ostatak od otvaranja saa za vrcanje). Jako je bitno koritenje odgovarajuih kvasaca za medovinu jer odreeni kvasci umru kad medovina dostigne 4 % alkohola - takav kvasac je dobar za proizvodnju piva. Dobra medovina sa 12 % alkohola moe se dobiti koritenjem kvasca za vino. Ako ne pronaete takav kvasac na tritu moete ga dobiti od grozdova, najzrelijih i na rubu truljenja (ali ne trulih!), koji nisu bili oprani ili sterilizirani ili obraeni bilo kakvim kemikalijama. Ako se ne moe doi do grozdova, moe se koristiti ananas u istom stanju zrelosti - kvasac je u kori. Bijeli prah na grozdovima je fruktoza i nije ju potrebno ukloniti u higijenske svrhe. Ja koristim bioloki kvasac Fleishmann ili uvozni iz Australije Maury (ne koristite kemijski kvasac kao npr. P Royal). Koritenje kvasca u veim koliinama, dat e medovini okus piva. Priprema: Postoje kvasci u istom stanju prodavani u malim bocama i moraju se razmnoiti prije koritenja, uz sve mjere opreza protiv kontaminacije. Prije otvaranja otvaraem za plutene epove, treba sve sterilizirati plamenom (grlo boce i otvara) i ne dirati rukama da ne doe do kontaminacije. Kvasac treba paljivo uliti u mjeavinu vode i meda i pustiti da se razmnoi. Kvasac se mora uliti u posudu od stakla, emaila ili plastike, u mjeavinu koja je prethodno bila sterilizirana (prokuhana) i to u omjeru od 1 dijela meda i 8 dijelova vode i u dovoljnoj koliini za barem 1% fermentiranog mota tj. za 100 litara medovine potrebna je barem 1 litra takvog mota u punoj fermentaciji. (Mi koristimo oko 5% to nije previe.) Nemojte ugrijati kvasac nego samo malo ugrijte pluteni ep i grlo boce. Kvasac mora biti iv da na temperaturi izmedu 18 i 24 stupnja C potakne fermentaciju mota. Najbolji rezultati se dobivaju istom kulturom kvasca groza. Uvijek koristite prirodni kvasac Saccharemicys Cerevisae i po mogunosti tipa Elipsoideus koji uspjeva ponekad preivjeti i 15% alkohola i puno je ekonominiji (u odnosu prema koliini eera u mjeavini vode i meda

omoguuje dobivanje 1 promila alkohola od 17 do 18 grama eera). Kvasac se mora pripremiti tjedan dana prije nego to se pomjea sa motom koji prije toga treba provrijeti i obrati s njega pjenu. Sterilizirajte kipuom vodom ili kipuim motom drvenu bavu ili koristite alkohol za sterilizaciju ako je recipijent od plastike. Saekajte da se mot ohladi i tek onda mu dodajte pripremljen kvasac jer bi inae kvasac umro. Koristite poseban zatvara za zatvaranje mota u fermentaciji (ventil od stakla) jer je tokom od prilike 3 dana ona agresivna. Ako ne pronaete ovakav tip zatvaraa, koristite gumenu cijev ili onu od prozirne plastike koja se koristi na filterima za vodu, koju utaknite u ep, time zatvorite bavu, a njen drugi kraj uronite u drugu veu posudu punu vode (tako e CO2 izai, a nee doi do kontaminacije mota). Ja koristim gumeni ep sa rupom u sredini, cijev neto malo duu od 1 metra i sa prirodnim neutralnim uljem bez mirisa na kraju cijevi, uronjenu u mineralno ulje u posudi od silikona (kao ona od xerox maine tj. kopirnog aparata) jer ovo ulje ne ispari kao voda i ne promjeni svojstva kao maslinovo ulje ili ono od soje. Ova cijev sa aom ulja na kraju je privrena ljepljivom trakom (tip "durex" ili krep traka) na plastinu bocu od 20 litara koja se koristi za mineralnu vodu. Sve ovo mora se uvati u mraku, ako to nije mogue, prekrijte bocu tamnom tkaninom. Takoer je sklonite od sunca jer iznad 36 stupnjeva C kvasac pocinje umirati ili uspori proces fermentacije, a to isto se dogodi i kad je temperatura ispod 10 stupnjeva C. Ako koristite vodu kao filter, sjetite se da ona moe biti kontaminirana od samog procesa fermentacije ilii od vanjskih utjecaja, zato je uvajte poklopljenu tkaninom i mijenjajte je redovito da se mot ne pretvori u ocat. Ponekad se desi da, zbog naglog pada temperature, voda bude uvuena u mot i tako se proces prekida. Da bi se izbjegao taj problem, moete koristiti xerox ulje ili silikon bez mirisa i okusa. Ili jednostavno stavite vatu ili deblju pustenu tkaninu koja onda spreava prolazak neistoa i omoguava izlazak plinova. Pazite jedino da se ne pojave znakovi kontaminacije na vati/tkanini jer se u tom sluaju mora odmah zamjeniti. Ventil od stakla je bolji izbor, ali gdje ga kupiti? Postoje neki ventili koji se koriste u automobilima i koji se takoer mogu koristiti, ali ih ja jo ne poznajem dovoljno. Kemijski proizvodi Izbjegavajte dodavanje kemijskih proizvoda motu, dodajte istu tartarsku kiselinu (cido tartrico) i to 25 grama po hektolitru mjeavine da se pobolja djelovanje kvasca. Ali ako

koristite med od otvaranja saa, gotovo nita vie nije potrebno tj. poklopci saa "prljavi" od meda sadre sve sastojke za pravilno hranjenje kvasca. Koliina meda koja se koristi u motu ovisi o promilima alkohola koji se ele postii u medovini. Specifina teina 1114 ne smije se prei jer viak eera u mjeavini, osim to onemoguava pravilan rad kvasca, ini medovinu gustom i neugodna okusa. Koristite densimetar ( motomjer / mjerilo za mot ) uvijek pri 20 stupnjeva C jer inae se mogu desiti 2 stvari - ili mjerenje nije tono (zbog niske temperature) ili dolazi do razibijanja densimetra (zbog pre visoke temperature) ako on nije od vatrostalnog stakla. Moete kupiti densimetar na mjestu gdje se prodaju akumulatori za automobile. Naravno, samo koristite onaj koji nikada nije bio koriten za testiranje kiseline u akumulatoru! Problem ovih densimetara je taj sto uglavnom ne biljee vie od 1100 i morate "od oka" sami odrediti 1114 itd Ako elite, moete napraviti i vlastiti densimetar koristei: nekoliko grama najsitnije lovacke same, vosak u boji (ako je pelinji, dodajte mu malo crvene paprike ili anilinske umjetne boje), staklenu cijev (onu koja se koristi u laboratorijima i koja se na plameniku moe modelirati tako da se zatvori). Kalibrirajte ovaj densimetar u destiliranoj vodi pri 20 stupnjeva C i zatim u istom alkoholu takodjer pri 20 stupnjeva C tako da dobijete 1000 za vodu i 794 za alkohol. Koristite kreativnost za dobivanje 1114 itd Napravio sam jedan plastini koji i danas dobro funkcionira, ali je najgori dio prie to to sam neitko napisao brojeve na papirnu traku! Fermentacija je zavrena oko 3 mjeseca kasnije kad tekuina postane bistra i kad se sav talog slegne. Moe se preliti u drugu posudu ili bavu (steriliziranu), iako e jo lagano fermentirari neko vrijeme. Ako se prelije u boce, mora se odmah potroiti jer e inae boce eksplodirati. Ako pak zelite napraviti pjenuac, to je dobro vrijeme. Pomjeajte ovu medovinu sa jo mladom (najbolje je pola pola), ulijte u boce za ampanjac, zatvorite posebnim epovima sa icom, ali pazite jer mogu stvarno eksplodirati!! Postoji opasnost da se oslijepi!! Najbolje je raditi pjenuac samo kad se postane "doktor" u materiji. Motom specifine teine izmedu 1090 g/l i 1114 g/l dobiva se dobra medovina sa 10 do 15 promila alkohola. Stara medovina koja je odleala u hrastovim bavama je bolja od bilo kojeg francuskog ili talijanskog vina, ali mlada medovina od 3 mjeseca samo je pie i ne uvijek puno bolje od vina iste starosti. Tj. "old" medovina je neizmjerno bolja od "old" vina. 1 kg meda na 5 litara vode je jako malo i daje medovinu koja ne opstaje dugo. Najbolje je 2,5 kg meda na 5 litara vode specifine teine 1058 (pjenuavo) ili 1,25 kg meda na 5 litara vode (suho, ne pjenuavo) ili 1,75 kg do 2,5 kg meda na 5 litara vode (polusuho). Bibliografija: 1. Ma Mthode d'Apiculture- Adam Kehrle (Brother Adam)- Le Courrier du Livre - Paris 1980 2. Beekeeping at Buckfast Abbey - Brother Adam- Northern Bee Books - Mytholmyryd- Hebden Bridge - West Yorkshire - England 1987

3. Hydromels et drivs - Andr Regard -Imprimerie Arlys - 1991 4. La Conduite du Rucheur - Edouard Bertand - Le Chalet, Nyn - 1894 5. Cours Complet d'Apiculture - Georges de Layens et Gaston Bonnier - ditions Belin - Paris 1987 6. Cartilha do Apicultor Brasileiro - D. Amaro van Emelen OSB - Chcaras e Quintaes - So Paulo - 1934.

Pomone tabele
Tabela 1. - Specifina teina Omjer meda i vode Engleski Imperijalni Sistem libra/etvrtina Med/galon 2 lb. 10oz 2 lb. 10 oz. 2 lb. 11 oz 2 lb. 11 oz. 2 lb. 12 oz. 2 lb. 13 oz. 2 lb. 14 oz 2 lb. 2 lb.
1/2

Specifina teina 1.053 1.064 1.075 1.086 1.096 1.114 1.128

Koliina eera 13.04% 15.61% 18.13% 20.60 % 22.81% 26.06% 29.66%

3 lb. 3 lb. 4 lb. 5 lb 6 lb.

objanjenja: imperialni galon = 4,546 litre libra (funta)= 453,59 grama unca= 28,3495 grama - decimlni brojevi ovdje su odvojeni tokom (kod nas zarezom) - etvrtina se ovdje odnosi na etvrti dio galona - engleski galon je vei od amerikog (3,7853 litre) - tako se gornja tabela moe prikazati u naem decimalnom sistemu - v. dolje (panja! - mjeavina koja se mjeri mora biti na 15 stupnjeva C jer se inae mora koristiti za to odreena tabela ispravaka)

Omjer meda i vode (metriki decimalni sistem) teina/litra med/litra Specifina % eera

teina 1048,1 g 1060,6 g 1073,1 g 1085,6 g 1098,0 g 1123,0 g 1148,0 g 200 g 250 g 300 g 350 g 400 g 500 g 600 g 1,053 1,064 1,075 1,086 1,096 1,114 1,128 13,04 15,61 18,13 20,60 22,81 26,06 29,66

Mjerite 1 litru mjeavine, ne zaboravite oduzeti teinu posude, i usporedite sa tabelom. Ako mjeavina npr. ima teinu od 1,098 kg ili 1098 grama, vaa e medovina biti jako slatka jer e imati oko 400 g meda po litri, sa koliinom eera od oko 22,81%. Specifina teina bit e 1,098 g/l, ali naa e tabela pokazati 1,096 zbog zaokruivanja decimala prilikom pretvaranja iz jednog sistema u drugi itd. NB! U metrickom decimalnom sistemu teina tekuine od 1 litre u gramima je sama specifina teina! Tako bi u naoj metrikoj tablici bilo dovoljno staviti kolonu teina/litra (specifina teina), med/litra je postotak eera. Donja tabela je starija od 100 godina i bila je napravljena da se izbjegne raunanje prilikom izrade medovine. Bez obzira na lakou raunanja, potrebno je iskustvo u koritenju tabele jer se inae moe desiti da se mjesecima kasnije utvrdi kako medovina nije dobra jer se nisu potivali omjeri. Omjeri sastojaka u sluaju da se radi manje od 100 litara Bava (litre) ili druga posuda Vacuum (prazan prostor) koji mora ostati (litre) Izvorska voda (litre) Med (u litrama) Med (u kilogramima) cido 0,74 1,48 2,96 3,70 7,40 14,80 29,60 0,25 0,50 1 1,25 2,50 5 10 37 74 0,01 0,02 0,04 0,05 0,10 0,20 0,40 0,50 1 1 2 4 5 10 20 40 50 100

12,50 25

0,37 0,74 1,48 1,85 3,70 7,40 14,80 18,50 37 0,05 1 2 2,05 5 10 20 25 50

tartrico (tartarska kiselina) u prahu (g) Svjeza pelud (g) Subnitrato de bismuto (bizmutov subnitrat) u prahu (g) asopis Pelarskog Saveza Istone Francuske - 1896 La pratique de l'hydromel sec et liquoreux pour M. Du Chatelle 1 2 4 5 10 20 40 50 100 0,05 1 2 2,05 5 10 20 25 50

Tabela 2. - tabela primjera

Za bavu od 100 l: Ostavite praznog prostora za 1 l Voda 74 l Med 25 l ili 37 kg Tartarska kiselina (cido tartrico) 25 g (po vlastitom izboru, nije obavezno) Baza za kvasac 5 l (mora se aktivirati 3 do 7 dana prije upotrebe u motu) Za mjerenje koliine alkohola u medovini koristi se densimetar jer mjera alkohola samo daje tone rezultate prilikom mjerenja mjeavine alkohola i vode. Odnosno, samo za vina ili medovinu potpuno suhu gdje je kvasac potroio sav eer. U sluaju medovine, slatke ili polusuhe (najee se dobije takva), izmjerite specifinu teinu mota na poetku (prije poetka fermentacije) i nakon zavretka fermentacije. Razliku specifinih teina pomnoite sa 1,25% i dobije se koliina alkohola po volumenu medovine (tj. promili). Primjer: poetna specifina teina 1,114 (26,06% eera i 0% alkohola) zavrna specifina teina 1,053 (13,04% eera i X% alkohola) razlika = 0,061 koliina alkohola = 125 x 0,061 = 7,63% alkohola (ova medovina bila bi jako slatka i sa malo alkohola) U ovom sluaju medovina jo nije gotova, mora se ekati jo neko vrijeme da se eer

fermentacijom pretvori u aklohol. Ako specifina teina mjeavine padne na 1,008, razlika izmedu poetne i zavrne specifine teine bila bi tad 0,106 (x 125) dalo bi odlinu medovinu sa 13,25% alkohola i razinom eera koja bi mogla svrstati medovinu kao polusuhu. U stvari, ako poetna mjeavina ima specifinu teinu 1,090 (unaprijed se oekuje suha medovina) i fermentacijom uspije doi do 1,008, dobit e se medovina od 125 x 0,082 = 10,25% alkohola.

Tabela 3. - Proporcije/Tip Medovine Ako fermentacija moe produiti do kraja i potroiti sav eer, te smanjiti specifinu teinu na 0,975 (laka od vode, pokazuje da sadri puno alkohola), dobiva se koliina alkohola 125 x 0,115 = 14,37% tj. suha i jaka medovina. Uglavnom koliina alkohola u medovini dolazi do 12% kao kod vina od groda (koristi se isti kvasac, saccharomyces cerevisae elipsoideus).

Proporcije/Tip Medovine Med/voda Relativna Koliina Medovina g/l

pjenuac suho suho suho polu suho slatko jako slatko 200 g 250 g 300 g 350 g 400 g 500 g 600 g

gustoa eera u mosta

1,053 1,064 1,075 1,086 1,096 1,114 1,128

mostu
13,0% 15,6% 18,1% 20,6% 22,8% 26,1% 29,7%

Tabela 4. - nedostaje u tekstu Tabela 5. - ispravak mjerenja gustoe tekuine ako je temperatura razliita od +15C Temperatura manja ili via od 15C smanjiti 9 10 11 12 13 0,0007 0,0006 0,0005 0,0004 0,0003 poveati 15,50 16,00 17,00 17,50 18,00 0,0001 0,0002 0,0003 0,0004 0,0005

14 15

0,0002 0,0000

18,50 19,00 19,50 20,00 21,00 22,00 23,00 24,00

0,0006 0,0007 0,0008 0,0009 0,0011 0,0013 0,0016 0,0018

Tabela 5 koristi se za ispravak itanja densimetra u sluaju da je temperatura manja ili vea od 15 stupnjeva C to se obino desi kad se prokuha mot zbog sterilizacije i kad se eka da se mjeavina ohladi da bi se dodao pripravak kvasca. Za pravilno oitanje densimetra temperatura tekuine mora biti 15 stupnjeva C (neki brazilski densimetri kalibrirani su za oitanje pri 20 stupnjeva C - taj podatak se uvijek nalazi na samom densimetru). Zato ekajte da temperatura mota padne na 15 stupnjeva C ili koristite tabelu ispravaka. Primjer: Oitanje densimetra 1,068 Temperatura 18 stupnjeva C Tona gustoa 1068,5

Tabela 6. - raunanje koliine alkohola u motu nakon fermentacije Donja tabela koristi se za raunanje koliine alkohola u motu nakon fermentacije. Nije mogue mjeriti koliinu alkohola u nepoznatoj mjeavini vode, alkohola i eera (meda). Mjera alkohola, slian densimetru, koristi se samo za mjeavinu vode i alkohola da bi se dobila tona mjera. Mjera alkohola pluta, ba kao i densimetar koji potone ako je mjeavina rjeda. Sto je vea koliina alkohola to je manja gustoa tj. manja specifina teina tekuine. Mogue je dobiti i mjeavinu sa veom koliinom alkohola, ali i sa viom relativnom gustoom. Npr. liker moe imati 30% alkohola i biti sladak, napravljen od mjeavine sirupa i alkohola. Ako bi se mjerila koliina alkohola ovog pia (koje je ustvari mjeavina) mjeraem alkohola, koji se inae koristi za mjerenje mjeavine vode i alkohola, dobilo bi se potpuno krivo oitanje od 0% alkohola jer je mjeavina pod jakim utjecajem koliine eera u svom sastavu! Tj. relativna gustoa mjeavine jednaka je ili via od relativne gustoe vode. Tj. mjera alkohola nee potonuti kao to bi to uinio da se nalazi u mjeavini samo vode i alkohola. Da se izbjegne ovaj problem mora se koristiti densimetar i to u dva mjerenja: mjerenje gustoe mjeavine prije fermentacije i nakon potpune fermentacije (nakon nekoliko mjeseci). Prema razlici u relativnoj teini dolazi se do koliine alkohola u mjeavini. V. dolje primjer mota prije i nakon fermentacije.

Da bi se dolo do tone koliine alkohola u medovini morao bi se koristiti laboratorij, zatvoren ambijent, sa razliitim kontrolama i samo koritenjem destilacije - gotovo alkemija. Poetna mjeavina sa specifinom teinom recimo 1,114 nakon fermentacije eera mijenja se u 1,002. Tabela primjene za kolicinu alkohola u 2 mjerenja: Pocetna specifina teina 1,114 (prije poetka fermentacije) minus zavrna specifina teina 1,002 (nakon svih fermentacija) =0,112 puta 105 = 11,76 % alkohola puta 125 = 14 % alkohola po volumentu tj. promila (najcee koritena mjera). Odnosno, medovina e imati 14% alkohola.

Kako je Jadranko Marui pekao rakiju od meda

Nedjelja, 11 Studeni 2007

RAKIJA OD MEDA
Miroslav Farka

Kako je Jadranko Marui pekao rakiju od meda

Kada je Jadranko iao pei rakiju od meda na raspolaganju je imao oko 40 kg meda, bavu od cca 200 l i puno dobre volje. Kako je tekao postupak? U bavu je nalio vode neto manje od dvije treine, dodao med i mijeao veslom dok se med nije u potpunosti rastopio. U to je dodao amper zdrobljenih ljiva, amper zdrobljenih crnih kruaka i amper zdrobljenih jabuka. U sve je dodao jo i vreicu razmuenog vinskog kvasca (Vrelko). Sve je jo jednom dobro promijeao, zavrnuo poklopac. Kroz prethodno izbuenu rupicu na poklopcu ugurao je crijevo, rubove crijeva zalio vruim voskom, a drugi kraj crijeva stavio u flau s vodom. Ostavio je sve da vrije oko tri do etiri tjedna. Nakon toga je pekao rakiju na klasian nain, s napomenom da ju je pekao dva puta kako bi dobio prepeenicu. Hrvatskom Kostajnicom jo danas kolaju price o kvaliteti te rakije -:) Mali dodatak cijeloj prii Kau povjesniari da je u doba vladavine Napoleona svaki francuski vojnik morao u ruksaku nositi sadnicu nekog voa, te ju posaditi tamo gdje se njegova jedinica stacionirala. Kako je u Hrvatskoj Kostajnici bila Napoleonova uprava, u njenoj se okolici jo do nedavno moglo nai po koje stablo kruke iz tog doba. Tako je i Jadranko Maruic doao do crnih kruaka "Napoleonki" i upotrijebio ih za proizvodnju rakije.

Krumpir na primorski
Petak, 04 Sijeanj 2008

Tijesto: 200 g peninog brana 100 g maslaca 1 jaje 1-2 lice vode 1 liica meda Nadjev: 3 vea krumpira 1 crveni luk 1 lica suhog rumarina ili 3 lice svjeeg malinovo ulje papar, sol 1,5 dl vrhnja za kuhanje 1,5 dl kiselog vrhnja 1 lica meda (livadnog) Od brana, jaja, maslaca, vode i meda umijesiti tijesto. Razvaljati i staviti u namaenu posudu, premazati maslinovim uljem i izbosti vilicom. Tijesto posuti na ploke narezanim lukom i preliti sa 1 dl kiselog vrhnja. Posloiti polovicu krumpira sjeenog na ploke, posoliti, posuti usitnjenim iglicama rumarina, te preliti sa 1 dl slatkog vrhnja. Ponovo posloiti preostali krumpir, posoliti te preliti preostalim slatkim i kiselim vrhnjem u koji smo umijeali med i preostali rumarin. Po elji zapapriti i pei 3040 min. na temperaturi od 200 C.

Slatko-kisela mrkva
Petak, 04 Sijeanj 2008

750 g mrkve 2-3 lice meda sol 3 lice maslaca sok od jednog limuna papar Mrkvu oistiti, isjei na 1 cm debele kolute, staviti u lonac i preliti vodom toliko da je pokrije. Zakuhati, smanjiti temperaturu i 8 minuta lagano kuhati. Mrkvu procijediti. U tavi zagrijati maslac, dodati med i mrkvu. Pirjati 2-3 minute pa preliti limunovim sokom. Ukrasiti svjee usitnjenim perinom. Umjesto mrkve moe se uzeti ista koliina tikvica. Postupak ostaje isti.

Vrua vona bola

Petak, 04 Sijeanj 2008

8 liica cvjetova lavande 3 liice cvjetova kamilice 1 liica anisa 100 g ananasa 6 dl vode 4 dl soka od bijelog groa 2-3 lice limunovog soka 100 g filtrirane narane 100 g bobica bijelog groa 2-3 lice meda Cvijetove lavande i kamilice te plodove anisa preliti kipuom vodom pa ostaviti poklopljeno da odstoji 5-10 minuta. Ananas i naranu narezati na kockice, bobice groa prepoloviti i izvaditi sjemenke. aj od lavande, kamilice i anisa procijediti te umijeati sok od groa, i limuna. Vonu bolu zagrijati, umijeati med, dodati voe i posluiti

Osvjeavajui napitci s medom

Sirup od meda i metvice 1 i alica vode alice meda alice nasjeenih listova metvice alice limunovog soka alice soka od narane Staviti vodu da provri, spustiti listove metvice i pustiti da postane mlacno. Dodati med i mijeati dok se ne rastopi, a zatim do kraja ohladiti i procijediti. Doliti limunov i naranin sok i staviti u hladnjak. Ovim se sirupom moe preliti nasjeeno voe, najbolje dinje, ili se moe razrijediti i sluiti kao osvjeavajui napitak.

Limunada s medom 4 limuna 200 g meda 1 l vode U vodi razmutiti limunov sok i med i ohladiti u hladnjaku. Prije sluenja moe se dodati koja kocka leda.

Limunada s medom II 2 lice meda staviti u dublju posudu, dodati svjee ocijeeni sok od 1 limuna, sve dobro promijeati da se med rastopi i dobije mlijeno uta masa i uz stalno mijeanje dodati 1 l vode. Ova limunada lako gasi e, a obilje vitamina, organske kiseline i lako probavljivi eer iz meda ine je bioloki vrijednom i zato je jako korisna za vae zdravlje.

Hladno medeno mlijeko 2 i dl mlijeka 2 lice meda jedan prstohvat cimeta Prokuhano, ohlaeno mlijeko, med i cimet dobro izmijeati, staviti u hladnjak najmanje jedan sat, dodati kocke leda i sluiti kao osvjeavajui napitak.

Medeno mlijeko s jajima l mlijeka 2 umanjka 20g smeeg eera 3 lice meda

1 dl slatkog vrhnja umanjke, eer i med dobro izmjeati, preliti prokuhanim i ohlaenim mlijekom i dodati umueno slatko vrhnje. Promijeati metlicom. Staviti u hladnjak da stoji jedan sat, ponovo izmijeati, lijevati u ae, u svaku dodati po kocku leda. Po elji posuti okoladnim mrvicama.

Napitak od jagoda l jogurta 100 g jagoda 4 lice meda Sve sastojke usitniti u mikseru, podijeliti na 3 do 4 dijela i ukrasiti s nekoliko cijelih jagoda. Na isti nain priprema se napitak od borovnica ili malina.

Napitak od suhog voa l mlijeka 3 lice meda 30g groica 30g suhih ljiva 30g suhih smokava ljive i smokve potopiti u vodu i ostaviti preko noi, ocijediti, ljive oistiti od kotica, dodati oprane groice, sve sitno nasjeckati, dodati med i mlijeko i dobro izmijeati, runo ili u mikseru.

Napitak sa sokom od povra l mlijeka 3 lice meda

1 dl soka od mrkve Sve sastojke dobro izmijeati, ohladiti i sluiti.

aj od ipka 1 lica suhih plodova ipka 1 lica meda 3 dl vode ipak se stavi u hladnu vodu i pusti da kljua 10 minuta. Posuda se makne sa tednjaka ostavi da stoji nekoliko sati. Procijediti, dodati med, promijeati i ohladitu u friideru. Posluiti s kockicama leda.

Mlijeko sa medom i sokovima 4 lice meda sok od narane i jedne polovine limuna l mlijeka U pola ae toplog mlijeka rastopiti med i dodati sokove. U preostalo mlijeko sasuti pripremljeni sadraj, sve izmiksati, a zatim staviti u hladnjak i ohladiti.

Hladna medovina 150 g meda 1 limun 2 narane 1 l vode U vodu staviti med, sok od limuna i narane, mijeati dok se med potpuno ne rastopi. Napitak se uva u hladnjaku i moe se odmah koristiti. Preporuuje se za

tople dane. Umjesto soka od narane moe se koristiti sok od nekog drugog voa.

Medeni napitak od jabuke i kruke 1 jabuka 1 kruka narane 1 lica meda Jabuku i kroku oljutiti, staviti u mikser, dodati sok od narane, au vode i mijeati 3 minute. Po elji se moe dodati kocka leda i odmah sluiti.

Voni koktel 1 jabuka 1 banana 1 lica meda 1 aa mlijeka Oprati jabuku, oistiti je od kore i sjemenja, oistiti bananu, pa ih sitno isjeckati i umutiti s medom i mlijekom. Lijeva se u visoke ae i slui hladno.

Bademovo mlijeko 3 lice meda 50g badema l vode

Dobro izmijeati med i fino samljeveni badem, a zatim toj masi dodati vodu uz stalno mijeanje. Poslije toga procijediti kroz gazu, dodati kocke leda i odmah posluiti. Ovaj napitak je odlian izvor kalcija.

Mlijeko sa medom i kajsijama 4 lice meda 4 kajsije l mlijeka Iz zrelih, dobro opranih kajsija, izvaditi kotice i izrezati ih na komadie. Staviti ih u staklenu posudu, preliti sa medom, promijeati i ostaviti ih na toplom. Zatim smjesu propasirati, procijediti i dodati mlijeko, a dobivenu smjesu izmiksati. Na isti nain se moe napraviti napitak od breskve, jagode, maline itd.

Pun od narane
Petak, 04 Sijeanj 2008

1 narana 4 dl soka narane 0,5 dl soka od limuna 1 tapi cimeta liice vanilije 1 lica jakog crnog aj 6 dl vode 30 g meda Sok od narane i limuna, cimet i vaniliju zakuhati. U sok dodati naranu narezanu na tanke ploke, skinuti s vatre i ostaviti da odstoji 5-10 minuta. Ukloniti cimet, dodati kipuu vodu i crni aj, te ostaviti da odstoji jo 5 minuta. Pun procijediti, umijeati med i posluiti. Po elji u pun umijeati 4-6 lica viskija.