Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Hurić Ševko prof.

elektrotehnike

LABORATORIJSKI RAD
SA PRAKTIKUMOM
ZA II RAZRED ELEKTROTEHNIČKE ŠKOLE

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

0

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO SADRŽAJ Strana

1. Predgovor...........................................................................................................................................................3 2. Pravila rada za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada.....................................................................................4 3. Vježba broj 1: Distributivni sistemi ili mrežne forme, formiranje TN-C, TN-C-S i TT sistema............................6 4. Vježba broj 2: Dejstvo električne struje na čovjeka. ........................................................................... ...........11 5. Vježba broj 3: Tehničke mjere zaštite od direktnog i indirektnog dodira. .......................................................20 6. Vježba broj 4: Ispitivanje promjene električne otpornosti žarne niti sijalice u funkciji promjene temperarture R = f (θ). .....................................................................................................................................28 7. Vježba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija. ...................................................................................34 8. Vježba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog transformatora u praznom hodu, izračunavanje prenosnih odnosa ............................................................38 9. Vježba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenične struje........................................................................................41 10. Vježba broj 8: Zavojnica bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenične struje.................................................45 11. Vježba broj 9: Serijska veza realne zavojnice i čistoomskog otpora u kolu izmjenične struje.......................50 12. Vježba broj 10: Serijska veza čistoomskog otpora i kondenzatora u kolu izmjenične struje.........................55 13. Vježba broj 11: Serijska veza realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje.................60 14. Vježba broj 12: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje, slučaj kada je XL > XC............................................................................................64 15. Vježba broj 13: Simuliranje serijske ili naponske rezonance, serijska RLC veza, slučaj kada je XL = XC..........................................................................................................................................................69 16. Vježba broj 14: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje, slučaj kada je XL < XC......................................................................................................74 17. Vježba broj 15: Paralelna veza omskog otpora i realne zavojnice u kolu izmjenične struje.........................79 18. Vježba broj 16: Izračunavanje gubitaka u dielektriku kondenzatora (tgδ). Paralelna veza omskog otpora velike otpornosti (RP ≈50 XC) i kondenzatora u kolu izmjenične struje..............................................83 19. Vježba broj 17: Snaga u kolu izmjenične struje, bilans snage kod serijske veze čistoomskog otpora, realne zavojnice i realnog kondenzatora.....................................................................87 20. Vježba broj 18: Popravak faktora snage - paralelna veza kondenzatora i realne zavojnice u kolu izmjenične struje................................................................................................................................94 21. Vježba broj 19: Složena kola izmjenične struje, serijska veza dvije realne zavojnice..................................99 22. Vježba broj 20: Složena kola izmjenične struje, paralelna veza dvije realne zavojnice..............................105 23. Vježba broj 21: Složena kola izmjenične struje, mješovita veza trošila, serijska veza omskog otpora sa paralelnom vezom dvije realne zavojnice...................................................................................110 24. Vježba broj 22: Rukovanje osciloskopom typ 7 KD 1011 „Siemens“- mjerenje napona.............................114

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

1

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

25. Vježba broj 23: Snimanje strujno-naponske karakteristike I=f(U), diode typ ................ u propusnom i nepropusnom smjeru. ..........................................................................................................120 26. Vježba broj 24: Snimanje izlaznih karakteristika NPN tranzistora typ ................, u spoju sa zajedničkim emiterom................................................................................................................................125 27. Vježba broj 25: Snimanje ulaznih karakteristika NPN tranzistora typ ..................., IB=f(UBE), UCE= constant. u spoju sa zajedničkim emiterom.....................................................................................130 28. Vježba broj 26: Tranzistorsko pojačalo, radna tačka i radna prava, izbor elemenata pojačala sa jednim izvorom napajanja u spoju sa zajedničkim emiterom...................................................................136 29. Vježba broj 27: Izbor elemenata i sastavljanje tranzistorske sklopke, sa fotootporom u baznom krugu i zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu......................................................................141 30. Vježba broj 28: Izrada modela statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora, sa 24 žljeba, sa dva pra polova i dva žljeba (utora) po polu i fazi. ...........................................................146 31. Vježba broj 29: Veza generatora i trošila u trofaznu simetričnu (uravnoteženu) zvijezdu..........................151 32. Vježba broj 30: Veza generatora i trošila pretežno induktivnog karaktera u trofaznu nesimetričnu (neuravnoteženu) zvijezdu....................................................................................................158 33. Vježba broj 31: Ispad (prekid) prve dovodne faze trošilu, kod veze generatora i trošila u trofaznu simetričnu (uravnoteženu) zvijezdu. ............................................................................................163 34. Vježba broj 32: Veza generatora i trošila u trofazni simetrični (uravnoteženi) trokut..................................167 35. Vježba broj 33: Snimanje promjene napona i struje kondenzatora, za vrijeme punjenja i pražnjenja u kolu jednosmjerne struje........................................................................................171 36. Vježba broj 34: Izrada modela serijskog i paralelnog sistema razvoda RTV instalacije...........................178 37. Vježba broj 35: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri ampermetra.................185 38. Vježba broj 36: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri voltmetra......................188 39. Vježba broj 37: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje vatmetrom......................................191 39. Literatura.....................................................................................................................................................195

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

2

da se ne plaše problema sa kojima će se susretati tokom rada. te da u praksi koriste teorijska znanja koja su stekli tokom školovanja. tj. sve sa ciljem da se kod učenika razvije svijest i navika da se svakodnevno primjenjuju pravila zaštite na radu. život svojih kolega.Hurić Ševko. one mrežne forme sa kojima se svakodnevno susrećemo u elektrotefničkoj praksi. Vježbe su koncipirane tako da se Prvi nastavni sat provede u pripremi. Udžbenik Laboratorijski rad sa praktikimom za II razred elektrotehničke škole. te da je obavezan da aktivno sudjeluje u izvođenju vježbi. Zatim. u svakodnevnom susretanju sa uređajima. ako iz pojedinih stručnih predmeta u tom trenutku nisu obrađivali navedenu problematiku. koja sam preradio i prilagodio Laboratorijskom radu. odnosno odgovarajuća mjerenja i ispitivanja i to tako da svaki učenik ima svoje podatke. Cilj svake vježbe je: razvijanje intelektualnih. crtanju odgovarajućih dijagrama i izvođenju zaključaka. te eksperimentalna potvrda određenih zakona i pravila koja se obrađuju kroz nastavu ovog i drugih predmeta. Prije svega šta su učenici naučili obavljanjem konkretne vježbe. te ako mi daju sugestije za uvođenje novih vježbi. tako da učenici mogu nesmetano pratiti nastavu. djelimično iz: Fizike II. Autor _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 3 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO PREDGOVOR Predmet Laboratorijski rad nalazi se već 7. Vježbe su usklađene sa nastavnim Planom i programom. koji su mi svojim savjetima i sugestijama pomogli da udžbenik bude što kvalitetniji. nastao je kao plod dvoipogodišnjih predavanja ovog predmeta u Elektrotehničkoj školi za energetiku u Sarajevu. kad sam predavao ovaj predmet. godinu u Nastavnim planovima i programima za I i II razred elektrotehničkih škola. Napominjem da se vježbe uglavnom izvode treću godinu prema ovom konceptu. Četvrti nastavni sat posvećen je obradi rezultata mjerenja. Bit ću zahvalan svima koji mi ukažu na eventualne propuste u udžbeniku. Nešto detaljnije obrađeno je dejstvo električne struje na čovječiji organizam. godine. te kolegi Avdić Faruku. Zahvalnost dugujem radnim kolegicama profesoricama: Kršić Mirsadi i Ljuca Almini. čuvanje opreme i uređaja. sastavljanju strujnih krugova po šemi spoja. pa i za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada. povezivanje novog i prethodno obrađenog gradiva. spriječilo oštećenje i uništenje mjernih instrumenata i naprava. februara 2009. očuvanje radne okoline. s ciljem da se ukaže na opasnosti i posljedice koje mogu nastati zbog nepažljivog rukovanja sa električnim uređajima i napravama. Pojedine vježbe su proširene tako da se ovim udžbenikom mogu koristiti i učenici III i IV razreda elektrotehničkih škola. Tehničkim mjerama zaštite posvećena je dužna pažnja. Elektronike za II razred i Osnova komunikacija. Sarajevo. senzornih i motornih sposobnosti kod učenika. pomoću kojih se vrši distribucija i raspodjela električne energije. Koliko mi je poznato do sada nije objevljen niti jedan udžbenik iz ovog predmeta. prate u potpunosti nastavu iz:Osnova elektrotehnike II. U prvom dijelu obrađene su mrežne forme. urađene su i osmišljene u skladu sa trenutnim materijalno-tehničkim mogućnostima škole. Ali da se istovremeno ohrabre. Adilu koji mi je pomogao pri kucanju i obradi teksta i Muhamedu apsolventu ETF-a u Sarajevu koji mi je pomogao u prikupljanju i obradi stručne građe i literature. opremom i napravama. Zahvalan sam i kolegi Pohara Dževadu jer mi je dao na raspolaganje Pravila za obavljanje laboratorijskih vježbi iz Električnih mjerenja. kako bi se zaštitio vlastiti život. Posebnu zahvalnost dugujem mojim sinovima. Elektičnih instalacija i Električnih mjerenja. tj. U svakoj vježbi izloženo je dovoljno teorijskih razmatranja. ponavljanju i proširivanju teorijskih znanja. Dva nastavna sata su predviđena za realizaciju vježbe. uglavnom dati su osnovni pravci na koje treba obratiti posebnu pažnju.

mjernoj opremi i priboru. pribor za crtanje i računanje. kako bi mogli uspješno obaviti narednu vježbu. U protivnom svu eventualno nastalu štetu nadoknađuje izvršilac ili grupa koja neće da ga identificira. Formiranje strujnih kola u pravilu ne vršiti od izvora struje. 2. 4. Posebnu pažnju obratiti na oznake i natpise na mjernim instrumentima. opreme i upustva (ukoliko su priložena) za rukovanje i održavanje instrumenta i opreme. koju predhodno treba proučiti i provijeriti da li je ista funkcionalna! 6.do 100 V i mrežnim 220 ili 3x 380 V. 5. II Obavljanje vježbe 1. prije svega:Udžbenik sa praktikumom ili Praktikum za obavljanje laboratorijskog rada. trokut. priključne stezaljke instrumenata. pribora ili u najgorem slučaju do električnog udara. jednu svesku bez linija formata A-4 u koju će sastavljati konačan izvještaj za svaku vježbu posebno. Prije početka obavljanja vježbi. jer i najmanja greška može dovesti do pregorijevanja osigurača i instrumenta. veze ostvarivati stalno gledajući u šemu spoja. Veze provodnika moraju biti čvrste i izolovane. Učenik bez prisustva i odobrenja nastavnika ne smije dovoditi pod napon uključivati radne panoe. Priključne stezaljke instrumenta se ne smiju oštetiti. Učenici trebaju stalno imati na umu da se laboratorijske vježbe izvode pod naponom (malim-do 50 V. Priključne stezaljke instrumenta se ne smiju oštetiti. 3.Hurić Ševko. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 4 . Radno mjesto učenika treba biti čisto. oštećenja opreme. prije početka sastavljanja strujnih kola. tako da u svakom trenutku imamo dobar uvid u tok izvođenja vježbe. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO PRAVILA RADA U KABINETU ZA VRIJEME OBAVLJANJA LABORATORIJSKOG RADA I Opšte odredbe 1. što zahtjeva veliku pažnju. 2. sniženim . što ne smijemo dozvoliti ni u kom slučaju. koncentraciju i odgovornost. prodiskutovati sa nastavnikom o zadatku. Učenik prije ulaska u kabinet za obavljanje laboratorijkog rada treba da ima odgovarajući pribor. Izvršiti pravilan raspored instrumenata i opreme prilikom formiranja strujnih kola (nastojati da instrumente rasporedimo onako kako su nacrtani na šemi djelovanja). Prije priključenja struje cjela veza mora biti pregledana od strane nastavnika i nema daljeg rada bez njegove dozvole. Veze ostvarivati stalno gledajući u šemu spoja koju predhodno treba proučiti i provjeriti da li je ista funkcionalna! 5. grafitnu olovku. modele i ostale uređaje. šestar. Veze provodnika moraju biti pregledno izvedene bez međusobnih preplitanja i uvrtanja. Prije obavljanja pojedinih vježbi (uz predhodnu najavu nastavnika). Za kratke veze koristiti kraće provodnike. 4. obavezno pročitati teorijska razmatranja iz uvoda pripremnog dijela za obavljanje vježbe. ručni kalkulator sa trigonometrijskim funkcijama itd. a naročito za ampermetre i strujne grane vatmetara. potrebno je da učenici obnove određena teorijska znanja iz pojedinih oblasti. 50 Hz). jednu svesku bilo kojeg formata u koju će pisati bilješke. 3. uredno i pregledno. Veze provodnika moraju biti čvrste i izolovane. za jače struje koristiti provodnike većih poprečnih presjeka.

na prvoj stranici izvještaja napravimo zaglavlje i upišemo podatke kako je to na slici broj 1. u svesci sastaviti izvještaj za svaku obavljenu vježbu posebno. 2. kako se došlo do traženih veličina iz zadatka. Posebnu pažnju obratiti na ZAKLJUČKE! Šta ste naučili obavljanjem ove vježbe?? _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 5 . 3. Izvještaj se piše u svesku bez linija A – 4 formata na čijoj 1. Izgled naslovne stranice u svesci za sastavljanje izvještaja pod a) i izgled naslovne stranice za svaku vježbu posebno pod b). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO III Završetak vježbe 1. koje su upisane u tabele. slika broj 1. ispitnu opremu i šeme spoja ne prepisujemo. Dijagrami se obavezno crtaju u izvještajima u odgovarajućoj razmjeri! 4. pod b) prikazano. Tabele se takođe ne precrtavaju. izuzev ako nije došlo do promjene šeme i opreme koja se koristi za izvođenje vježbe. stranici treba da stoji: Slika broj 1. 2. pod a). Izvještaj se donosi nastavniku na pregled kad on to bude zahtijevao! 5. zatim. IV Izrada izvještaja o obavljenoj vježbi 1. Osjetljive instrumente ne stavljati u blizinu mjernih regulacionih otpornika koji su poslije upotrebe veoma vrući. ali u izvještajima (u svesku treba upisati) trebaju postojati dokazi. Zadatak.Hurić Ševko. Nakon završetka vježbe sve veze rastaviti (ukoliko nastavnik drugačije ne naredi) i vratiti opremu i uređaje u prvobitno stanje u kome je bila prije početka vježbe.

direktan električki spoj izloženih provodnih dijelova sa zemljom. Tako da danas u elektrotehničkoj praksi koristimo tri osnovna distributivna sistema koje nazivamo: 1) T N sistem koji ima tri podsistema.Hurić Ševko. što znači izolovano. separisan. C . a to su: a) TN .direktan spoj zvjezdišta transformatora sa zemljom. Distributivni sistemi ili mrežne forme.označava odnos sistema napajanja prema zemlji: T . formiranje TN-C.4 kV.neutralna i zaštitna funkcija obezbjeđena je posebnim provodnicima.od francuske riječi terre. TN-C-S i TT sistema. N . koja imaju slijedeća značenja: T . niskonaponske mreže se međusobno razlikuju po načinu izvođenja uzemljenja trafostanice TS 20 (10)/0. C . nezavisno od uzemljenja bilo koje tačke sistema napajanja. 1. što znači zemlja.provodnik). _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 6 . Slova su uzeta iz francuskog jezika.S distributivni sistem. 2) T T distributivni sistem i 3) I T distributivni sistem. I . I . odnosno stanja uzemljenosti zvjezdišta njenog energetskog transformatora kao i prema činjenici da li su dostupna metalna kućišta trošila spojena na vlastiti uzemljivač ili ne.od francuske riječi neutre. Ostala slova (ako postoje) – označavaju položaj neutralnih i zaštitnih provodnika: S . UVOD Da bismo obezbijedili efikasnu i sigurnu distribuciju i razdiobu električne energije do krajnjih potrošača izvršena je tipizacija distributivnih sistema.C . što znači neutralan. združen i S . Prvo slovo . što znači kombinovan. b) TN .svi provodnici pod naponom su izolovani prema zemlji.S distributivni sistem. Drugo slovo .od francuske riječi combine. odnosno mrežnih formi u čitavoj Evropi. ili je jedna tačka (zvijezdište) spojena preko impedanse (Petersenovog svitka) sa zemljom.C distributivni sistem i c) TN . sjedinjen.direktan električki spoj izloženih provodnih dijelova sa uzemljenom tačkom sistema napajanja (normalno kod izmjeničnih sistema napajanja uzemljena tačka je neutralna tačka).od francuske riječi separe.od francuske riječi isole. kao početna slova riječi. Znači.označava odnos izloženih provodnih dijelova uređaja prema zemlji: T . N .neutralna i zaštitna funkcija obezbijeđene su u jednom provodniku (PEN . što znači odvojen. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 1.

Slika broj 1. tj. Na slici broj 1. nulti (N) i zaštitni (PE) provodnici su električki spojeni samo u zvijezdištu transformatora. Na slici broj 2. T N . Ovaj sistem izvodimo iz TN-C sistema. ovaj sistem se u praksi rijetko primjenjuje. izvodimo pored KPO-a dopunski uzemljivač na koji vežemo dovodni nulti provodnik na tzv. a dalje su cijelom svojom dužinom razdvojeni i da su dostupni metalni dijelovi (kućišta) trošila spojeni preko zaštitnog vodiča (PE) direktno na uzemljenu neutralnu tačku (zvijezdište) u trafo stanici. koji se u današnjoj praksi najčešće koristi.S DISTRIBUTIVNI SISTEM TN-C-S sistem je onaj. najčešće na slijedeći način: do kablovskog priključnog ormarića (KPO) ako je priključak objekta izveden podzemno ili mjernog ormara (MO) za zračni proključak u trofaznom sistemu dovodimo četvorožičnu mrežu (3L+PEN). prikazan je distributivni TN-S sistem. prikazan je TN-C-S distributivni sistem. Zaštitni (PE) provodnik povezuje se sa pristupačnim provodnim kućištima električnih uređaja.zvjezdište) energetskog transformatora u trafostanici koja je direktno spojena sa uzemljivačem. a čiji prelazni otpor mora biti relativno mali (oko ili ispod 2 Ω). kojeg nazivamo pogonskim uzemljivačem. Distributivni TN-S sistem. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 7 . Na ovaj način se rasteretio nulti provodnik struja kvara koje bi ga naprezale i dovodile do njegovog prekida. tako da kroz njega teku struje samo za vrijeme trajanja kvara. jer ima pet provodnika u trofaznom sistemu.C .Hurić Ševko. što ga čini skupljim u odnosu na TN-C ili TN-C-S podsisteme. Nulti (N) provodnik služi samo kao aktivni dio strujnog kruga. kroz njega se vraćaju struje nesimetrije kod trofaznih trošila ili povratnih struja kod monofaznih trošila. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO T N – S DISTRIBUTIVNI SISTEM Karakteristike niskonaponskih mreža ovog sistema su: da imaju jednu tačku sistema (neutralna tačka . šinu za izjednačenje potencijala sa koje posebno vodimo nulti (N) i zaštitni (PE) provodnik do zadnjeg trošila.

Na slici broj 3.C distributivni sistem. Distributivni TN-C-S sistem. Distributivni TN . u kojima nulti provodnik nije opterećen strujama nesimetrije i povratnim strujama monofaznih trošila.Hurić Ševko. prikazan je TN .C DISTRIBUTIVNI SISTEM TN-C distributivni sistem se najčešće izvodi u trofaznim četvorovodnim (3L+PEN) simetričnim mrežama. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 8 . Slika broj 3. Kod ovog sistema nulti i zaštitni provodnici su sjedinjeni u jedan nul-zaštitni (PEN) provodnik.C sistem. T N .

Slika broj 4. prikazan je T T distributivni sistem. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 9 .RB). IT DISTRIBUTIVNI SISTEM Ovaj sistem primjenjuje se u distributivnim nadzemnim 20(10) niskonaponskim mrežama posebne izvedbe. prikazan je IT distributivni sistem.Hurić Ševko. pristupačna provodna metalna kućišta trošila uzemljena su preko vlastitih ili posebnih zajedničkih uzemljivača. Na slici broj 5. Osobine ovog sistema su: kV mrežama i zvjezdište energetskog transformatora (neutralna tačka) u trafostanici je izolovano od zemlje ili je spojeno na uzemljivač preko Petersonovog svitka (impedanse) za gašenje zemljospojnih struja. prema prijašnjim tehničkim normativima ovaj sistem se zvao sistemom zaštitnog voda. - Na slici broj 4. Slika broj 5. koji ne smiju biti izvedeni u blizini pogonskog uzemljivača. koji je poznat i pod nazivom zaštitno uzemljenje izoliranih mreža. Distributivni T T sistem. pristupačna metalna kućišta trošila spajaju se na poseban zaštitni uzemljivač. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO T T DISTRIBUTIVNI SISTEM Karakteristike niskonaponskih mreža ovog sistema su: neutralna tačka energetskog transformatora u trafostanici direktno je električki povezana sa pogonskim uzemljivačem malog prelaznog otpora (uzemljivač TS . sa zvijezdišta se izvodi nulti (N) provodnik koji služi za pristup faznom naponu i povrat struja nesimetrije prema transformatoru. Distributivni IT sistem.

Električarski alat: kombinovana kliješta. 5. ZAKLJUČCI . kliješta za skidanje izolacije i digitalni multimetar VC 444.Hurić Ševko. ZADACI: a) Na instalacionom panou formirati TN–C i TN-C-S distributivne sisteme i b) TT sistem priključkom trofaznog asinhronog motora sa posebnim zemljovodom. OPREMA I PRIBOR: Ispitni pano: sa instalacionim cijevima ili kanalicama u koje je uvučen odgovarajući broj izolovanih provodnika. 3. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2. weco cleme i priključnice sa zaštitnim kontaktima.KOMENTAR (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?!) _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 10 . izvijači. ŠEME SPOJEVA: c) Priključak trofaznog asinhronog motora na T T distributivni sistem. 4. koji se veže na poseban uzemljivač. montažne i razvodne kutije.

dielektrična čvrstoća zraka iznosi u nepovoljnim uslovima 1 kV / cm. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 11 . Na slici broj 1. nosači. Najčeše čovjek dolazi u strujno kolo: direktnim dodirom neizolovanih dijelova uređaja ili postrojenja koji su u normalnom pogonu pod naponom. odnosno uzemljivača kroz koje teku struje kvara. sa svim mogućim posljedicama. I ČOVJEK U STRUJNOM KOLU (KRUGU) Čovjek može doći u strujno kolo na više načina.Hurić Ševko. pod a) dodir dva voda strujnog kruga. npr. Na slici broj 2. Dejstvo električne struje na čovjeka. u objekat ili neposrednu blizinu čovjeka. Karakteristični slučajevi u kojima čovjek najčešće dolazi u strujno kolo. jer se našao u strujnom krugu. - Na slici broj 1. Na slici broj 1. Na slici broj 1.. koje su stvorile padove napona na metalnim dijelovima i zemlji koje je čovjek premostio i na taj način došao u strujno kolo. pa struja može teći preko faznog vodiča L3 i nul vodiča. pod e) čovjek se našao u neposrednoj blizini golih visokonaponskih vodova. pod b) čovjek stoji na zemlji i ostvario je direktan kontakt sa faznim provodnikom. koji u normalnom pogonu nisu pod naponom ali koji u slučaju kvara na izolaciji uređaja mogu doći pod napon i atmosferskim pražnjenjem (udar groma). Na slici broj 1. pod c) i d) čovjek je ostvario indirektan dodir. to jest ostvarivanjem direktnog kontakta sa pristupačnim provodnim dijelovima (kućišta. te njegovih ruku i grudnog koša. predstavljen je prekid golog visokonasponskog (VN) voda na koji je nagazio čovjek i došao u strujno kolo. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 2. Slika 1. jer je dotakao pristupačne provodne dijelove uređaja. čime je ugrozio vlastiti život. čime se našao u strujnom kolu.) uređaja ili postrojenja. konstrukcije. iako čovjek stoji na izolatoru život mu može biti ugrožen. za nazivni napon od 400 kV mi se ne smijemo približiti golim vodičima bliže od 4 metra. Naime. prikazani su karakteristični slučajevi u kojima čovjek najčešće dolazi u strujno kolo. indirektnim dodirom.. što znači.

.(1). da savlada sve električne otpore koji mu se suprostavljaju. Na slici broj 3.(2). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika 2. kroz koji teče struja kvara i tačke zemljišta koja je udaljena jedan metar od uzemljivača. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 12 . jer se prenose putem zemljovoda). Prekid visokonaponskog golog vodiča. Ovaj napon definišemo kao razliku potencijala između napona na uzemljivaču (ovaj napon će se pojaviti i na provodnim pristupačnim kućištima uređaja koja su uzemljena.. pri čemu je: ] Ik – struja kvara koja teče kroz uzemljivač [A] i Rz – otpor rasprostiranja uzemljivača [Ω]. međutim. Da bi struja protekla kroz čovječije tijelo moraju za to postojati određene predpostavke. u praksi čovjek je češće izložen opasnostima od previsokog indirektnog napona dodira. Ovo je opšta definicija i uglavnom vrijedi za direktan dodir dijelova pod naponom. sa svim mogućim posljedicama (da pri tome doživi električni udar). napon dodira mora biti dovoljno visok. Što možemo opisati slijedećim matematičkim jednačinama: Ud = Uz . prikazan je naponski lijevak cijevastog uzemljivača. pri čemu je: ] Uz = Ik Rz [V]. Šta je to napon dodira? II NAPON DODIRA I NAPON KORAKA a) napon dodira: Dodirni napon definišemo kao razliku dva ili više potencijala koje čovjek dodirom svoga tijela premosti i na taj način zatvori strujni krug..Ux = 1m [V].Hurić Ševko.. kombinacija direktnog i indirektnog dodira preko napona koraka. to jest. sa prostornom promjenom napona zemljišta u blizini uzemljivača.

Šta je to napon koraka? _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 13 . Naponski lijevak cijevastog uzemljivača. vidimo da pored napona dodira u blizini uzemljivača vreba nas još jedna opasnost a to je napon koraka. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. prikazana je u ravni promjena napon koraka i napon dodira u naponskom lijevku cijevastog uzemljivača. Na slici broj 4.Hurić Ševko. prostorna promjena napona zemljišta u blizini uzemljivača. Sa slike broj 4. Promjena napon koraka i napon dodira u naponskom lijevku cijevastog uzemljivača. Slika broj 4.

kao što su bubrezi. prolazeći kroz tijelo ljudi ili životinja. IV DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA ČOVJEKA Električna struja. Šta je to električna struja? U dosadašnjoj literaturi postoji niz različitih definicija. jona i šupljina) kroz provodnik (vodljivu sredinu) pod dejstvom električnog polja. može izazvati: mehaničko. pri kojem se tijelo zagrijava. Traume izazvane toplotnim dejstvom električne struje. Mi električnu struju ne vidimo kad ona teče kroz provodnike. jetra. pluća. električnu struju definišemo kao organizovano kretanje nosilaca elektriciteta (elektrona. hemijsko i biološko dejstvo. odnosno napona. crijeva itd. III OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE Definišimo električnu struju. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) napon koraka: Napon koraka definišemo kao razliku dva potencijala u naponskom lijevku uzemljivača koje čovjek jednim svojim korakom premosti i na taj način zatvori strujni krug.(3). Električnu struju možemo definisati i kao pojavu koja se manifestuje u vidu kretanja elektriciteta (naboja). Naime. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 14 . mehaničko. elektromagnetno. Opisujemo ga slijedećim matematičkim jednačinama: Uk = Ux – Ux+1m [V]. jer se nevide. Najpoznatija dejstva električne struje su: svjetlosno. oštećuju vitalne organe. na mjestima gdje struja ulazi u čovječiji organizam i na mjestima gdje izlazi iz organizma nastaju opekotine koje mogu biti izuzetno teške. koje nastaju prije svega na organima koji su sastavljeni od nježnih i finih tkiva. što izaziva nastajanje unutrašnjih i vanjskih opekotina. toplotno. Toplotno dejstvo. koje su uopštene ili djelimično tačne. hemijsko..Hurić Ševko. Unutrašnje opekotine su opasnije. sa svim mogućim posljedicama (da doživi električni udar). mnogo se lakše liječe nego unutrašnje opekotine. Na ovom stepenu saznanja. toplotno. [V]. Slika broj 5. bez kojih čovjek ne može živjeti. Ove opekotine su vidljive. biološko i tako dalje.. ali zato možemo vidjeti ili osjetiti njena dejstva ili učinke. pri čemu je: ] Ux – napon u bilo kojoj tački naponskog lijevka uzemljivača [V] i Ux+1m – napon u bilo kojoj tački naponskog lijevka uzemljivača koja je od prve udaljena 1 m.

Hurić Ševko. ELEKTRIČNI UDAR obično ozljeđuje cijeli organizam i ne ostavlja vanjske vidljive znake. električna struja prilikom prolaska kroz čovječije tijelo vrši razlaganje krvi na njene sastavne dijelove. U električne traume. Slika broj 6. minuta. bez kojeg čovjek ne može živjeti duže od 9. zbog kojeg pri strujama velikih jakosti dolazi do razaranja tkiva na mjestima ulaza i izlaza struje iz tijela. tj. Obično nastaje kad električna struja prolazi kroz grudni koš i zahvata srce. To je teška smetnja u krvotoku i živčanom sistemu. Udarno dejstvo izaziva kontrakciju mišića. Biološko dejstvo. izaziva ključanje krvi i vrši njenu elektrolizu. a naročito struja industrijskih frekvencija između 42 i 60 Hz). dovodi do treperenja srčanih komora pri jačinama struje većim od 20 mA (miliampera). Na težinu ozljede utiču jačina struje i visina napona koji tjera struju. koje možemo podijeliti na udarno i oscilatorno. Ako se mozak ne snabdijeva kisikom duže od 5. visina frekvencije i individualne osobine organizma. ubrajamo i ozljede očiju električnim lukom. Električni udar je najopasniji oblik ozljede od električne struje i najčešće dovodi do smrti. pa i smrtne slučajeve. osim opekotina i mehaničkih povreda. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 15 . a najčešće oboje. Poznata je uloga krvi kao organa. ona prije svega snabdijeva mozak kisikom. Električna struja djeluje na čovjeka samo kad se on nađe u zatvorenom strujnom kolu. koje se manifestuje kroz kidanje (razlaganje) veza među najsitnijim dijelovima ljudskog organizma . Traume izazvane mehaničkim dejstvom električne struje. Sva djelovanja struje mogu izazvati lakše i teže povrede. Hemijsko dejstvo. Naime. Oscilatorno dejstvo (ima samo izmjenična struja pa je ona i opasnija za čovjeka. grčenje i paralizu disajnih organa i prestanak disanja. Smrt pri električnom udaru nastaje zbog paralize disajnih organa (pluća) ili paralize rada srca. Posebno je opasno ako se kod ozlijeđenog pojavi šok. minuta nastaju trajna oštećenja mozga koja se ne mogu sanirati. Opasnosti koje ona izaziva su ELEKTRIČNI UDAR i ELEKTRIČNE TRAUME.ćelijama. zatim. paralizu rada srčanog mišića i njegov zastoj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Mehaničko dejstvo. ELEKTRIČNE TRAUME. put prolaska struje. vremensko trajanje prolaska struje kroz organizam.

Znamo iz iskustva da otpor kože zavisi da li je ista suha ili vlažna i koliki vlada napon između ulaza i izlaza struje u čovječiji organizam. i otpor zemlje (RZ).Hurić Ševko. isključivo zavisi od visine napona (UL) koji vlada između dodirnih tačaka čovječijeg tijela preko kojih je čovjek u strujnom kolu i otpora (impedanse . otpor kože na ulazu struje u čovječiji organizam (RKOU). Sa dijagrama vidimo da struje imeđu 10 i 15 mA mogu neograničeno dugo teći kroz čovječije tijelo a da ne ostave nikakve posljedice. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO V GRANICA DOPUŠTENIH STRUJA Prema saznanjima Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC). jačina struje koja će proteći kroz čovječije tijelo. koji uzimaju u obzir vrijeme proticanja struje kroz čovjeka i jačine struje.) sa 4. prolasku struje suprotstavljaju se slijedeće električne otpornosti: prelazni otpor na ulazu struje (RPRU). Znači. Dalje vidimo da su struje jačine preko 1000 mA. odnosno 1 A opasne ako se ne prekinu u roku od 10 ms. prelazni otpor na izlazu struje (RPRI). zone opasnosti. otpor kože na izlazu struje iz organizma (RKOI). Slika broj 7. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 16 . unutrašnji otpor čovječijeg tijela (RUČT). Znači. Na slici broj 8. Razmotrimo ovu činjenicu malo detaljnije. sačinjen je dijagram (prikazan na slici broj 7.ZL) koji se suprostavljaju prolasku struje. šematski su predstavljeni otpori koji se suprotstavljaju prolasku struje kroz čovječiji organizam kad se on nađe u uključenom strujnom kolu. o dejstvima jačine struje na čovječiji organizam. Područja djelovanja struje prema IEC-u.

zatim. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 8. koji iznosi oko 1 k . Otpori koji se suprostavljaju prolasku struje kroz čovječiji organizam. napon veći od 100 V izvrši proboj otpora kože (spali kožu). izaziva nesvjesticu. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 17 .limitirane veličine napona i struje. Naime. jednosmjerna struja jačine 50 mA izaziva nesvjesticu i smetnje u disanju. pri čemu je: L . krvi i mišića). RUČT – najmanji mogući unutrašnji otpor čovječijeg tijela. Imajući sve naprijed izneseno Tehničkim propisima je određena donja granica opasnih struja koja iznosi između 20 i 30 mA (miliampera). struja frekvencije 50 Hz jačine 50 mA. ali ne i smrt. dok za napone veće od 120 V on je praktički jednak nuli (iznosi ispod jednog ). najveći dozvoljeni dodirni napon iznosi: UL1 =RUČT * IL1= 1000 * 50 * 10-3 = 50 V…(4). Na slici broj 9.Hurić Ševko. pri istom naponu dolazi do pada prelaznog otpora na ulazu i izlazu.pod. smetnje u disanju i smrt izazvanu treperenjem srčanih komora. Sa dijagrama vidimo da otpor kože čovječijeg tijela za napon od 100 V iznosi između 10 k i 100 k .). obuća itd. Prema VDE 0100 gornja granica opasnih struja industrijske frekvencije 50 Hz iznosi 50 mA. Dok. prikazan je dijagram ovisnosti otpornosti kože o visini napona koji vlada između ulaza i izlaza struje u čovječiji organizam. pa se prolasku struje kroz čovječije tijelo praktički suprostavlja samo unutrašnji otpor čovječijeg tijela (otpor kostiju. I to za normalne uslove rada (kad se očekuje sa velikom sigurnošću da će pored unutrašnjeg otpora čovječijeg tijela biti i otpor stajališta čovjeka . Njemački propisi VDE 0100 odredili su najveće dozvoljene dodirne napone za struje frekvencije 50 Hz. Znači.

I .jačina struje [A] i t . Q=I * t [As]…(5). pri čemu je: Q . kako je to prikazano u tabeli br 1. I za jednosmjernu struju najveći dozvoljeni dodirni naponi iznose: UL1 = 120 V i UL2= 60 V. Djelovanje električne struje na čovjeka srazmjerno je proizvodu jačine struje i vremena proticanja struje kroz organizam.Hurić Ševko. plinske stanice. Što je vrijeme proticanja kroz organizam duže.001 sekunde. a smrtna opasnost veća. Zbog toga su propisima određeni najviši očekivani naponi dodira u zavisnosti od vremena isključenja strujnog kola. Znači. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Za specifične uslove rada (kotlovnice. Slika broj 9. kao i struja jačine 80 A u trajanju od 0. kupaonice. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 18 . Ovisnost otpora kože čovječijeg tijela o visini napona koji vlada na dijelovima tijela gdje struja ulazi u organizam i izlazi iz organizma. pri čemu je: IL2= 25 mA – donja granica opasnih struja industrijske frekvencije 50Hz. Opasnost od električne struje zavisi od vremena njenog proticanja kroz čovječiji organizam. metalne posude…) najveći dozvoljeni dodirni napon iznosi: UL2=RUČT * IL2 = 1000 * 25 * 10-3 = 25 V…(4).količina naboja (elektriciteta) [As].vrijeme proticanja[s]. povrede su teže i opasnije. na čovjeka će isto djelovati jačina struje od 0.08 A u trajanju 1 sekunde.

Osim opasnog napona i jačine struje.4 0. Ali. ako količina naboja prelazi 70 mAs.8 0. jer u svim slučajevima struja teče kroz grudni koš i srce.Hurić Ševko. Najopasniji putevi prolaska struje kroz čovječiji organizam. Ljudi koji boluju od tuberkuloze ili bolesti srca osjetljiviji su i fiziološke reakcije kod njih su jače. kako je to na slici broj 10. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 19 . Najviši očekivani napon dodira u zavisnosti od vremena isključenja Najduže dozvoljeno vrijeme isključenja u sekundama t[s] ∞ 5 2 0. važan je i put prolaska struje kroz organizam. prikazano.1 Najviši očekivani napon dodira U[V] Normalni uslovi <50 50 56 68 105 210 350 Loši uslovi <25 25 27 35 54 100 160 Istraživanja su pokazala da nema težih povreda organizma ako količina elektriciteta (naboja) ne prelazi 20 mAs. Ishod povrede zavisi od individualnih osobina svakog organizma. Neke bolesti organizma povećavaju osjetljivost na prolaz električne struje. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela broj 1. ruka – noga i glava – noga. pa se koriste u medicini u nekim terapijama. tad nastaju teške povrede i smrt. Visokofrekventne struje 500 kHz do 1000 kHz nisu opasne.2 0. Slika broj 10. Najopasniji su slučajevi: ruka – ruka.

koje izazivaju djelovanje zaštitnih uređaja. uređaji zaštitne klase II sa zaštitnom izolacijom. Zaštitne mjere od električnog udara Do električnog udara. udaljavanjem. II TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE Zaštita se provodi odgovarajućim mjerama kako bi se: a) onemogućio dodir čovjeka sa bilo kojim dijelom uređaja ili postrojenja pod naponom direktan dodir. dodira ljudi i životinja sa dijelovima električne opreme ili instalacije koji se nalaze pod naponom. Ovi uređaji imaju na sebi oznaku . - - Ostale vrste zaštita po ovom propisu nećemo razmatrati. zidova i stropova u prostoriji. 20 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . koji imaju pogonsku izolaciju namotaja i priključak za zaštitni (PE) vod. a najčešće: izolovanjem. tj. kod kog preko zaštitnog provodnika i pristupačnog provodnog dijela (kućišta) teku struje kvara. ograđivanjem. b) indirektnog dodira. su uređaji koji pored osnovne (pogonske) izolacije imaju izolaciono kućište. ugrađivanjem. ugradnjom pokretnih i nepokretnih prepreka itd. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 3: Tehničke mjere zaštite od direktnog i indirektnog dodira. ovi uređaji na svom kućištu imaju oznaku i uređaji zaštitne klase III. izvođenjem izolacionih podova. do patofiziološkog dejstva. tj. tako da u slučaju proboja osnovne izolacije pristupačno kućište ne vodi struju čime se sprječava električni udar. b) ograničila jačina struje kroz čovječije tijelo i c) ograničila jačina struje i vrijeme prolaska struje kroz organizam čovjeka na bezopasne veličine. dodira ljudi i životinja sa pristupačnim provodnim kućištima. tj. ovi naponi mogu biti i niži.Hurić Ševko. električne struje na živa bića može doći zbog: a) direktnog dodira dijelova pod naponom. 50 V i 120 V jednosmjerni napon. a) zaštite od direktnog dodira dijelova mašina i uređaja pod električnim naponom Najveća opasnost pri radu sa električnim mašinama i postrojenjima nastaje prilikom dodira provodnika koji su pod faznim ili međufaznim naponom (220-380 V). koja su zbog proboja osnovne izolacije došla pod napon. Zbog toga električne naprave i instalacije moraju biti tako izvedeni da je onemogućen direktan dodir njihovih dijelova pod naponom. koji za svoj rad koriste izmjenični napon do max. 25 V izmjenične struje i 60 V jednosmjerne struje. Zaštite od direktnog dodira izvode se na više načina. I VRSTE ZAŠTITA ZA ELEKTRIČNE NAPRAVE Njemački propis VDE 0720 svrstao je električne uređaje i naprave u tri klase. i to: uređaji zaštitne klase I sa zaštitnim PE provodnikom. tj. odnosno uslijed. Oni na svom kućištu imaju slijedeći znak: .

Hurić Ševko. pravilno dimenzionisanom na električna narezanja i otpornom na štetna djelovanja (udar. izolujemo odgovarajućom izolacijom. starenje. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 21 . Zaštita od direktnog dodira udaljavanjem u zatvorenom prostoru. tad se priključne stezaljke i kleme naprava dodatno zaštićuju izolacionim poklopcima. predstavljeno je izvođenje zaštitne mjere udaljavanje u zatvorenim prostorijama. Na slici broj 2. a pod b) prikazano je principijelno izvođenje zaštite od direktnog dodira ograđivanjem cijelog postrojenja. pod a) prikazano je ugrađivanje instalacionih osigurača u kućište sa vratima.). m u naseljenim mjestima.5 m uzdignuti iznad mogućeg stajališta. Udaljavanje ostvaruje se postavljanjem golih dijelova postrojenja koja su pod naponom izvan domašaja ruku. Goli nadzemni provodnici moraju imati sigurnosnu visinu koja iznosi najmanje 4. ili 1. Obavezno se vrši poređenje rezultata mjerenja sa ranijim i donosi konačan sud o kvalitetu izolacije. nakon određenog vremena i nakon svakog remonta. Sigurnosna visina je najmanje vertikalno rastojanje najniže tačke golog provodnika od zemlje pri temperaturi od +400 C ili pri temperaturi -50 C+ dodatni teret od snijega i leda. Na slici broj 1. koji se mogu skidati. Slika broj 1. ali samo kad se razvodni uređaj dovede u beznaponsko stanje. nagrizanja itd. Ukoliko kućišta imaju vrata za pristup mjerno-zaštitnim napravama. i to u zatvorenim prostorijama. Ugrađivanjem uređaja pod naponom u provodna ili izolovana kućišta sprečava se pristup provodnim dijelovima koji su pod naponom. izvodi se tako da sve dijelove pod naponom. Izolacija se mora kontrolisati za vrijeme proizvodnje uređaja. koji se nalaze na dohvat ruke. a samim tim izbjegava se direktan dodir istih. tako da su 2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Izolovanje kao zaštitna mjera.25 m udaljeni vodoravno ili naniže. Nakon svake kontrole sačinjava se pisani izvještaj koji se čuva zajedno sa ostalom domumentacijom o uređaju. m za nepristupačna područja do 7.

Ova mjera se najčešće izvodi kod postrojenja koja su izvedena na otvorenom prostoru.Hurić Ševko. cijelo postrojenje se ogradi dovoljno visokom i neprobojnom ogradom. B2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. javila se potreba izmjene Tehničkih propisa iz oblasti zaštite od previsokog indirektnog napona dodira. zaštitne naponske sklopke (ZN) i sistem zaštitnog voda. zaštite od indirektnog dodira svrstao u slijedeće grupe: automatsko isključivanje napajanja mjesta kvara. Međutim. zaštitni uređaji diferencijalne struje (ZUDS). prije nego što su doneseni novi propisi. zatim. da bi ova zaštita bila efikasna pristupačni provodni dijelovi uređaja moraju se preko PE provodnika povezati sa zemljom. kada je jeftinije izvesti postrojenje na otvorenom nego graditi zgradu. vršimo provjeru ispravnosti i funkcionalnost izvedenih zaštita. zbog velikih koraka koje prave pri hodanju. U ove sisteme spada: nulovanje (strujno i bezstrujno). električno-galvansko odvajanje. Tako je JUS N. te da su na njima primjerene zaštite koje se u današnjoj praksi ne izvode. 741. zaštitno uzemljenje. Ograda se obavezno uzemljuje i oko nje se vrši oblikovanje potencijala kako bi se smanjio napon koraka koji je naročito opasan za životinje. upotreba malog radnog napona. b) zaštite od previsokog indirektnog napona dodira 1) stara podijela sistema zaštite od previsokog indirektnog napona dodira: Ovu podijelu spominjemo zbog činjenice da u praksi imamo još uvijek objekata koji su izvedeni znatno ranije. 2) nova podijela sistema zaštite od previsokog indirektnog napona dodira: Sticanjem novih saznanja i iskustava. Na slici broj 2. te izdajemo odgovarajuće ateste. kojeg je preuzeo BAS (bosanski standard). zaštitno izolovanje. obavezno se u objektu izvodi glavno i dopunsko izjednačenje 22 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Ograđivanje je mjera zaštite koja se provodi kada se zaštitnim mrežama ili ogradama sprečava pristup postrojenju koje je pod naponom. Naime. Zaštite od direktnog dodira dijelova pod naponom: pod a) ugrađivanjem opreme u ormar i pod b) ograđivanjem neprobojnom ogradom cijelog postrojenja. mi te objekte i danas koristimo i održavamo postrojenja i instalacije u njima. pod b) prikazan je principijelni način ograđivanja električnog postrojenja. koja sprečava pristup neovlaštenim licima i životinjama.

jer se mogu koristiti uređaji manjih snaga. Ova zaštitna mjera je dosta ograničena. dječije igračke. hemijska i druga oštećenja. Male radne i sigurnosne napone dobivamo pomoću posebnih sigurnosnih transformatora. To je djelotvorna zaštitna mjera. U posljednje vrijeme ovaj oblik zaštite sve više se primjenjuje. Priključni provodnici nemaju zaštitni provodnik u svom sastavu. Suština zaštite sastoji se u tome. Male radne i sigurnosne napone primjenjujemo za ručne svijetiljke.) što još više pridonosi kvalitetu njihove zaštitne izolacije. kotlovnicama. mali radni i sigurnosni napon. Pojava povišenog napona dodira na pristupačnim provodnim dijelovima. Ako je zaštita zaštitnim izolovanjem pravilno izvedena. - Slika broj 3. mikseri itd. Na slici broj 3. jer konstruktori uređaja imaju na raspolaganju široku lepezu kvalitetnih izolacionih materijala. Ovakva trošila priključuju se na električnu mrežu pomoću savitljivih izolovanih provodnika koji su na jednom kraju fiksirani na prenosne uređaje. radovi sa električnim uređajima na metalnim konstrukcijama. kako bi izazvala sigurno djelovanje zaštite u što je moguće kraćem vremenskom periodu.. mlinovi za kafu. upotreba uređaja klase II. Kućišta malih prenosnih uređaja kao što su: ručne bušilice.Hurić Ševko. kako u slučaju kvara na pogonskoj (osnovnoj) izolaciji. prikazana je ručna prenosna svijetiljka za osvijetljenje autokanala u garažama. mora se eliminisati u što kraćem vremenskom periodu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO potencijala. pretvarača ili raznovrsnih galvanskih elemenata. fenovi za kosu. izrađuju se od takvih izolacionih materijala koji su otporni na mehanička. kako bi zaštita bila efikasna. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 23 . jer u slučaju kvara nastala struja kvara je ispod dopuštene granice opasnosti. čija je cijena prihvatljiva. Ručna prenosna svijetiljka za osvijetljenje autokanala u garažama. osovine i dr. Propisuju se posebni uslovi za svaki distributivni sistem (TN i TT). Drugi oblik zaštite zaštitnim izolovanjem je ugradnja izolacionih umetaka između vanjskih metalnih kućišta i unutrašnjih dijelova trošila pod naponom (plastični zupčanici. pregorijevanje topljivog umetka instalacionog osigurača ili isključenje automatskog osigurača-prekidača ili druge prekostrujne zaštite. na primjer. ona pruža veliku sigurnost. garažama i dr. tj. kakvi su. Zaštita izolovanjem izvodi se tako da se izolacionim materijalom oblože svi metalni dijelovi koji u slučaju kvara dolaze direktno ili indirektno pod napon. svrha zaštite izolovanjem sastoji se u tome da se uz postojeću pogonsku izolaciju uređaji opreme još dodatnom zaštitnom izolacijom. pod malim radnim i sigurnosnim naponom podrazumijeva se napon izmjenične struje do 50 V. da struja kvara bude dovoljno velika-jaka. električni alat. na svom kućištu imaju ovakav znak . Ovi naponi se koriste u izrazito nepovoljnim uslovima rada. korisnik ne bi došao pod napon.

diferencijalni strujni transformator koji u svakom trenutku poredi struje što izlaze iz sklopke sa strujama koje se vraćaju u sklopku. kroz njega ća proteći bezopasna struja greške-kvara. Zaštitna strujna sklopka može se koristiti za zaštitu od indirektnog dodira praktično u svim vrstama sistema. 30 mA i 10 mA) elektromehanički okidač će isključiti takvo strujno kolo. mora pripadati uređajima klase II. - zaštitne strujne sklopke (zaštitni uređaji diferencijalne struje). prikazano. 10 mA i 30 mA. 100 mA. što se strujni krug nekog trošila galvanski odvaja od ostale mreže. a to su sklopke najveće osjetljivosti koje se danas proizvode. jer će registrovati kvar. kako je to na slici broj 4. Zaštitna strujna sklopka će reagirati i isključiti napajanje ako je struja I. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 24 . pa je proradna struja od 30 mA dovoljna za sigurnu zaštitu od previsokog indirektnog napona dodira. kao zaštitna mjerasistem od previsokog i opasnog indirektnog napona dodira primjenjuje se i automatsko isključivanje napajanja mjesta kvara sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje (Fid sklopka). 500 mA. 300 mA. ovaj sistem zaštite izvodi se tako. tj. a čovjek dotakne dio uređaja pod naponom. visokoosjetljiva zaštitna strujna sklopka može se upotrijebiti i kao dodatna zaštita od direktnog dodira. Slika broj 4. Isto tako. Električno odvajanje pomoću prenosivog sigurnosnog transformatora koji je smješten u izolaciono kućište. Ovaj način zaštite provodi se pomoću sigurnosnog transformatora za električno odvajanje. Veća bi opasnost bila samo onda kada bi istovremeno došlo do dozemnog spoja priključnog kabla i proboja izolacije na trošilu. Ako je zaštitni transformator prenosiv. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO - električno odvajanje. Šta je to zaštitna strujna sklopka? To je u stvari jedan sumarni . tj.Hurić Ševko. koja teče kroz tijelo čovjeka veća od proradne struje sklopke (I∆n). Ako u tako galvanski odvojenom strujnom krugu i nastupi kvar na izolaciji. onda se on mora zaštititi dodatnom izolacijom. jer se zatvara samo preko kapacitivnih otpora izolacije i priključnog kabla trošila. Donja granica štetnog uticaja električne struje na čovjeka je između 15 mA i 30 mA. i ukoliko te struje prekorače konstrukcijom određenu granicu (1000 mA.

Slika broj 5. Suma struja kroz jezgro transformatora u normalnom režimu je jednaka nuli: I L1 + I L 2 + I L 3 + I N = 0.. poteći će izvjesna struja kvara kroz uzemljenje. isklopni mehanizam sa glavnim kontaktima. nastane bilo kakav kvar.. Ovi vodiči predstavljaju primarni namotaj transformatora. 3. Na slici broj 5. Principijelni prikaz trofazne strujne sklopke. (I . (1). U slučaju da u instalaciji. elektromehanički mehanizam. tj. stvorit će magnetno polje koje teče kroz magnetno jezgro.).I∆ . 2. prolaze svi radni vodiči štićene instalacije.. Tada povratna struja kroz jezgro strujnog sumarnog transformatora nije više jednaka ulaznoj struji (I). predstavljen je principijelni prikaz trofazne strujne sklopke. u osnovi se sastoji od tri funkcionalna dijela : 1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Zaštitna strujna sklopka. koji isključuje strujni krug u kvaru. ovo polje će u sekundaru transformatora _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 25 . razlika struja-diferencija. napravljenog od visokokvalitetnih magnetnih materijala. odnosno diferencijalna struja kroz transformator je jednaka nuli (I∆n= 0) i u sekundarnom namotaju se ne inducira elektromotorna sila.Hurić Ševko. uključujući i nulti vodič.vidi sliku broj 6. koja se štiti strujnom zaštitnom sklopkom. Kroz jezgro strujnog sumarnog transformatora. koji pretvara električnu veličinu u mehanički pomak. kružnog oblika. . nego se od nje razlikuje za neku određenu vrijednost. sumarni–diferencijalni strujni transformator za detekciju diferencijalne struje.

UZ – napon prema zemlji (fazni napon) [V]. a ovaj na okidač koji isključuje napajanje mjesta kvara. Slika broj 6. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO indukovati elektromotornu silu (napon). onda to znači: da je osnovni uslov za primjenu zaštitne strujne sklopke u TN – S i TN – C – S sistemu.Hurić Ševko. I∆n – proradna struja sklopke [A]. da impedansa (otpor) petlje kojom teče struja kvara bude manji ili jednak odnosu napona prema zemlji i proradne struje zaštitne strujne sklopke. Osnovni uslov zaštite u TN – S i TN – C – S sistemu je: Zp ≤ UZ …(2). Primjena Fid sklopke moguća je u TN -S. Ako jednačinu (2) izrazimo riječima. Principijelni prikaz monofazne strujne sklopke. koji će kroz namotaj elektromagneta protjerati struju koja će djelovati na elektromehanički mehanizam. pri čemu je: I ∆n Zp – impedansa (otpor) petlje kojim teče struja kvara [ ]. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 26 . TN -C-S i TT sistemu bez ikakvih uslovljavanja.

I∆n = 30 mA! Na osnovu jednačine (3) imat ćemo: RA ≤ Ud 50 = = 1670 I ∆n 30 ⋅ 10 −3 . RA ≤ Izračunajmo koliki smije biti otpor rasprostiranja zaštitnog uzemljivača u T T mreži. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na primjer. jer impedansa transformatora je veoma mala. jer i najmanji proboj ili slabljenje izolacije dovodi do pojave razlike struja.: Ud …(3). tj. bude manji ili jednak odnosu najveće vrijednosti dozvoljenog dodirnog napona i proradne struje sklopke.isključenja sklopke. FeZn trakom dužine 5 – 10 m.33 I ∆n 30 ⋅ 10 −3 . Na osnovu svega iznesenog o Fid sklopkama. koliki može biti otpor (impedansa) petlje da bi zaštita bila efikasna? Na osnovu jednačine (2) možemo izračunati otpor petlje: Zp= UZ 220 = = 7333. možemo zaključiti da je ova zaštita izuzetno efikasna i da je veoma lako ispuniti uslove za njenu efikasnost u dva distrubutivna sistema.tak metara. Savremene Fid sklopke imaju ugrađenu i bimetalnu zaštitu. pri čemu je: I ∆n RA – otpor rasprostiranja zaštitnog uzemljivača [ ].najveće vrijednosti dozvoljenog dodirnog napona[V] i .33 I ∆n 30 ⋅ 10 −3 . postavlja se pitanje. tj. Ud . ili cjevastim FeZn uzemljivačima Φ (1/2) cola dužine jedan metar. I∆n –proradna struja sklopke [A]. koji su opet relativno kratki. ako imamo zaštitnu strujnu sklopku (Fid). najveći otpor i to samo omski imaju instalacioni provodnici u električnoj instalaciji. NAPOMENE: 1. čija je proradna struja I∆n = 30 mA. Fid sklopka ne štiti strujna kola od struja kratkih spojeva! 2. Osnovni uslov zaštite u TT sistemu je: da otpor rasprostiranja zaštitnog uzemljivača na koji su povezana dostupna provodna kućišta. otpor rasprostiranja uzemljivača smije iznositi: RA ≤ Ud 25 = = 833. tako da štite vodove i od struja preopterećenja! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 27 . a samim tim i djelovanja . Naime sklopka efikasno djeluje i na sprečavanju nastanka i širenja požara na elektroinstalacijama i uređajima. Ovaj uslov je praktički uvijek ispunjen u svakoj niskonaponskoj mreži sa uzemljenim zvijezdištem. ako je proradna struja Fid sklopke. čija dužina u prosjeku iznosi oko 10 . a za dodirni napon od 25 V. Ove otpore rasprostiranja lako postižemo sa najjednostavnijim uzemljivačima.Hurić Ševko. kao i impedansa glavnih napojnih vodova.

004 +0. a time i njihovog električnog otpora. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 4: Ispitivanje promjene električne otpornosti žarne niti sijalice u funkciji promjene temperarture R = f (θ).stalnosti otpora.otpornike sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom (tzv. njihov otpor raste sa porastom temperature.0007 -0.0042 +0. a time i električnog otpora. .0024 +0.002 +0.prema karakteristici.0042 +0.002 Naziv materijala Čelik Hromnikal Mesing Nikelin Manganin Konstantan Grafit Retortni ugalj Silit Rastvor soli i kiselina Temperaturni koeficijent otpora α[1/0C] +0. dok materijali koji imaju negativan temperaturni koeficijent α. utiče na vrijednost specifičnog. . _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 28 . Promjena električnog otpora srazmjerna je porastu temperature u granicama od početne sobne temperature (20 0C) do 100 0C. Iskustvo je potvrdilo.0062 +0. sigurno je.temperaturno neovisne otpornike i .otpornike sa negativnim temperaturnim koeficijentom (tzv. njihov otpor sa porastom temperature opada. Porast temperature. koji za svaki materijal ima različitu vrijednost. Temperaturni koeficijent nam pokazuje koliko će se promjeniti otpor od jednog oma nekog materijala. Naziv materijala Srebro Bakar Aluminijum Volfram Olovo Zink Nikal Platina Željezo Mesing Temperaturni koeficijent otpora α[1/0C] +0.0039 +0. ako mu se temperatura poveća za 1 0C.prema načinu izrade.prema temperaturnoj ovisnosti itd. da povišenje temperature različito utiče na promjene specifičnog otpora različitih materijala.004 0.0041 +0.0041 +0.Hurić Ševko.00045 +0. UVOD U prvom razredu kad smo proučavali otpornike. Materijali koji imaju pozitivan temperaturni koeficijent α.temperaturno ovisne otpornike. NTC otpornici). 1.00003 Od -0. Prema ovisnosti otpora o temperaturi. otpornike smo podijelili na: . PTC otpornici). čiji otpor opada sa porastom temperature. rekli smo da otpornike dijelimo prema: . o čemu moramo voditi računa.0003 +0. . Temperaturno ovisne otpornike podijelili smo na: .025 Tabela temperaturnih koeficijenata otpora α za neke materijale Iz prethodne tabele vidimo da neki materijali imaju pozitivan a neki negativan temperaturni koeficijent α.00011 +0.0034 +0. Ovu promjenu određuje temperaturni koeficijent otpora (α). čiji otpor raste sa porastom temperature ambijenta u kojem se otpornici nalaze i .0002 do -0.

tj: ∆θ= θ2 – θ1 . odnosno izračunatu vrijednost otpora primjenom Omovog zakona. Rt – topli otpor [ ]. uglavnom toplotni koji zrače u okolni prostor. . topli otpor (Rt) dobit ćemo ako početnom. u zagrijanom stanju. : θ1=+20 0C. koje se većim djelom sastoji od infracrvenog zračenja i vrlo malo ultravioletnog zračenja. dobit ćemo konačan izraz za izračunavanje otpora provodnika ili otpornika u funkciji promjene temperature (u linearnom području do 100 0C): Rθ = R20 [1+ α(θ-20) ]. nit se ugrije do te mjere da ona počinje emitovati kratkotalasno termičko zračenje.: θ= Rθ − R20 ∆R +20 =20+ α ⋅ R20 α ⋅ R20 [ C ].(4).[Ω] ..∆R = Rθ. onda će se pri promjeni temperature za 1 0C promjeniti njegov otpor za α Rh.(2). Ako se temperatura promjeni za ∆θ 0 C. Princip rada sijalice sa žarnom niti. Ali. I [mA] . Ako pri temperaturi +20 0C provodnik ili otpornik ima otpor Rh. tj. gdje je: ∆θ razlika između bilo koje postignute temperature i sobne (početne) temperature +20 0C. hladnom (Rh) otporu dodamo promjenu otpora. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 29 . koje nazivamo “topli otpor”. njegov otpor sada će se promjeniti za α Rh ∆θ. nas u praksi zanimaju vrijednosti otpora provodnika i otpornika pri povišenim temperaturama. što možemo matematički izraziti jednačinom: Rt = Rh + α Rh ∆θ = Rh(1+ α ∆θ). Naime.(6).R20 [ ] izmjereni električni otpor žarne niti pri sobnoj temperaturi od +20 0C..Rθ= U [V ] ⋅ 1000 = . ali najčešće je to 2-3%.(5) izračunati otpor za svaki par izmjerene struje i napona.. pri čemu je: 0 ... Ako promjenu temperature ∆θ izrazimo kao razliku krajnje i početne temperature... tj. Rh – hladni otpor [ ].. ukupni otpor provodnika ili otpornika pri povišenoj temperaturi. tj. Ako ove izraze uvrstimo u jednačinu (1). pri čemu je: θ1 sobna temperatura.R20.α = 0. tzv.. Ako jednačinu (3) riješimo po θ dobit ćemo jednačinu za izračunavanje temperature za bilo koju izmjerenu jačinu struje i visinu napona. Dio vidljivog spektra svjetlosti iznosi maksimalno do 5%. koji nazivamo “hladni otpor”. sve ostalo su gubitci..Hurić Ševko.(3)..(1). . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Porast otpora pri promjeni temperature Otpornosti materijala računamo pri sobnim temperaturama od +20 0C. Dio električne energije pretvara se u elektromagnetno zračenje. zasniva se na Toplotnim Džulovim gubicima koje stvara električna struja na električnom otporu žarne niti sijalice.0041 [1/0C] temperaturni koeficijent volframa. Znači... tzv..

Hurić Ševko.0041 1/0C). Ovisnost električne otpornosti sijalice sa žarnom niti o naponu [R=f(U)]. Radna temperatura žarne niti današnjih sijalica sa žarnom niti kreće se između 2300 0C i 2900 0C. Slika broj 2. Izgled žarne niti sijalice u trenutku početka zagrijavanja. Na slici broj 1. Pošto volfram ima pozitivan temperaturni koeficijent (α = +0. nameće se logičan zaključak da će se i žarna nit sijalice ponašati kao PTC otpornik. čija je tačka topljenja 3422 ± 15 0C. Na slici broj 2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Za izradu žarnih niti danas se uglavnom koristi volfram. nazivne snage 60 W i nazivnog napona 12 V. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 30 . prikazana je promjena električnog otpora žarne niti sijalice nazivne snage 60 W i nazivnog napona 12 V. prikazan je izgled žarne niti sijalice u trenutku početka zagrijavanja. Slika broj 1.

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Na slici broj 3. prikazana je karakteristika PTC otpornika, otpor u funkciji promjene temperature, R = f (T).

Slika broj 3. Promjena električnog otpora PTC otpornika, R=f(T).

2. ZADACI: a) Ispitati promjenu električne otpornosti u funkciji promjene temperature [R= f(θ)], žarne niti sijalice, koja je izrađena od volframa (α = + 0,0041 1 /0C), čija je nazivna snaga P=...[W] i nazivni napon U=220 V; 50 Hz. Ispitivanje izvršiti tako, što, prvo ommetrom treba izvršiti mjerenje omskog otpora žarne niti (R20) pri sobnoj temperaturi od +200C. Nakon toga, sijalicu priključiti na izvor izmjenične struje, čiji napon treba postepeno podizati i čije vrijednosti treba zapisivati, sve do maksimalnog napona sijalice U = 231 V. b) Za svaku promjenu napona izvršiti mjerenje jačine struje, čije vrijednosti treba srediti tabelarno, c) po završetku mjerenja, primjenom Omovog zakona, izračunati za svaki uređen par napona i struje vrijednost otpora sijalice (Rθ) i temperature žarne niti (θ) za tu vrijednost otpora. d) U odgovarajućoj razmjeri nactati krivu koja pokazuje promjenu električne otpornosti žarne niti sijalice u funkciji promjene temperature R = f (θ). 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, sijalicom, transformatorom i priključnim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

31

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

4. ŠEMA SPOJA:

5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis izmjerenih i izračunatih podataka.
Broj mjerenja

n 1 2 3 4 5 5 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

I[mA]

Izmjereno U[V]

R20[ ]

Rθ[ ]

Izračunato ∆R [ ]

θ[ C]

0

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

32

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Formule za proračun traženih podataka: Rθ= U [V ] ⋅ 1000 = ...[Ω] ; I [mA] ∆R= Rθ- R20 [ ],

α = 0,0041 [1/0C] i

θ=

Rθ − R20 ∆R + 20 = 20 + α ⋅ R20 α ⋅ R20

[ C ].
0

Kad smo izračunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajućih razmjera i crtanju traženog dijagrama. Razmjera, tj. R: što znači razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, oma ili 0C tj.: 1 cm ↔ ...V; 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ ... ; 1 cm ↔...0C. Preporučujem razmjeru: 1 cm ↔ 100 1cm ↔ 180-200 0C . ,

Dijagram promjene električne otpornosti žarne niti sijalice R = f(T), treba da bude sličan dijagramu koji je prikazan na slici broj 1. 6. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!!

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

33

izrađuju se od bakarne lakom izolovane žice. tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija.relativna magnetna propustljivost materijala od kojeg je izrađena jezgra zavojnice (iznosi od 1 za zrak do 25000 za specijalne dinamo limove sa velikim koercitivnim poljem).256 10-6 [ H /m].frekvencija struje [Hz] i π = 3. nazivni napon (U) i nazivna struja (I). pa ga u praksi redovno zanemarujemo na industrijskim frekvencijama) zavojnice (XL) i omskog otpora (svaka realna zavojnica ima omski ili aktivni otpor) zavojnice (RL). koji je veoma mali. jer zavisi od broja navoja (N). Računamo ga po obrascu koji smo izveli na časovima Osnova elektrotehnike II. magnetnu energiju pretvaraju u električnu za vrijeme razgradnje magnetnog polja. nema dimenzije. koja se namotava na izolacione kaleme ili na feromagnetna jezgra uz prethodno izolovanje jezgre papirom. odnosno.14 – Ludolfov broj. koja iznosi 4π 10-7 =1. stvara induktivni pad napona na zavojnici. je svojstvo zavojnice da se suprostavlja protjecanju izmjenične struje kroz zavojnicu. Induktivitet je geometrijska osobina zavojnice. UVOD Zavojnice su elementi koji se koriste u kolima promjenljive struje. tj.C0. : _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 34 ]. U stacionarnom stanju one u kolima jednosmjerne struje (ako im je omski otpor veoma mali) predstavljaju kratki spoj. koji prednjači struji koja protiče kroz zavojnicu za 900 . S – poprečni presjek jezgre[m2] i l – dužina zavojnice [m]. pri čemu je: . Faktor dobrote.Hurić Ševko. zbog promjenljivog fluksa koji stvara promjenljiva struja. 1. Induktivni otpor. koji glasi: XL = ω L =2 π f L [ ω – kružna frekvencija struje[rad/s]. faktor dobrote (QL). Računamo ga po konačnoj formuli. je svojstvo zavojnice da se u njoj indukuje elektromagnetna sila (napon). f . dužine zavojnice ( l ) i vrste materijala od kojeg je izrađena jezgra (µr). Induktivitet. Parametri zavojnice su: induktivitet (L). definišemo kao odnos induktivnog otpora (kad zanemarimo parazitni kapacitet zavojnice . koja glasi: 2 L = µ0 µr N ⋅ S [H]. tj. presjeka jezgre (S). Zavojnice električnu energiju pretvaraju u magnetnu za vrijeme izgradnje magnetnog polja. to je neimenovan broj. N – broj navoja zavojnice[neimenovan broj ]. induktivni otpor (XL). gdje je: l µ0 – magnetna propustljivost vakuma. Zavojnice mogu biti izrađene sa zračnom jezgrom bez izolacionih kalema. L – induktivitet zavojnice [H]. µr .

NF zavojnice su prigušnice i transformatori. kao transformatori i prigušnice. Až Vrste zavojnica.Hurić Ševko. a) Serijska veza zavojnica i njihov ukupni induktivitet b) Paralelna veza zavojnica. je najveća efektivna vrijednost napona za koji je zavojnica konstruisana da trajno radi. Jezgra se izrađuju na taj način što se feromagnetni materijal pretvori u prah (samelje se). Visinu napona. Ukupan indiktivitet kod paralelne veze zavojnica. odnosno: I= J [A]. Vezivanje zavojnica: zavojnice se u praksi vežu serijski. suši i peče na temperaturi većoj od 2000 0C. a naročito u elektroenergetici. n= Nazivna struja. Jačinu struje možemo izračunati ako poznajemo poprečni presjek žice (Až) od koje je izrađen namotaj zavojnice i preporučljivu gustinu struje (J). 1 1 1 1 = + + ⋅⋅⋅ + . zavojnice dijelimo: prema vrsti jezgre na: 1) zavojnice bez feromagnetne jezgre i 2) zavojnice sa feromagnetnom jezgrom. paralelno i rjetko kombinovano. Ako se nazivni napon prekorači za duži vremenski period dolazi do proboja izolacije među namotajima zavojnice ili njenog uništenja. presuje na željeni oblik. primjenjuju se na frekvencijama ispod 10 kHz. a da ne izazove pregrijavanje namotaja i jezgra zavojnice. Lu L1 L2 Ln _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 35 . gdje je: S žj Sžj – presjek željezne jezgre[cm2]. miješa sa izolacionim sredstvom. koja treba da se kreće u granicama 3 .5 [A/mm2 ]. Namotaji se obično motaju bifilarno kako bismo smanjili parazitne kapacitete zavojnice. je najveća efektivna vrijednost promjenljive struje koja može trajno da teče kroz zavojnicu. Jezgra se izrađuju kao feritna i karbonilna. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO QL = X L ω ⋅ L 2 ⋅π ⋅ f ⋅ L [neimenovan broj]. namotaji se izrađuju od jednožilne ili višežilne žice. Prema nazivnoj frekvenciji zavojnice dijelimo na: visokofrekventne (VF) i niskofrekventne (NF) zavojnice. = = RL RL RL Nazivni napon. VF zavojnice su one koje se primjenjuju na frekvencijama reda kHz i MHz. odnosno broj navoja po jednom voltu možemo izračunati po empirijskom (iskustvenom) obrascu koji glasi: 45 − 60 [broj navoja / po jednom voltu].

4. ZADACI: a) Na dato jezgro (čiji promjer treba izmjeriti pomičnim mjerilom – šublerom. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Magnetno polje zavojnice. c) Izmjeriti dužinu zavojnice ( l [m]) šublerom. izolacioni papir – prešpan.Hurić Ševko. pomično mjerilo – šubler. zatim. 2. namotati proizvoljan broj navoja (N) od bakarne (Cu) žice (čiji promjer treba izmjeriti prije početka motanja žice pomičnim mjerilom – šublerom). induktivitet (L[H]) i induktivni otpor (XL[ ]) zavojnice. OPREMA I PRIBOR: Uzorci jezgra. bakarna lakom izolirana žica. 3. d) Izračunati: presjek jezgre (Sj[m2]) i žice (Až [mm2]). b) Izbrojati broj navoja (N). ljepljiva traka i pribor za crtanje i računanje. ŠEMATSKI PRIKAZ ZAVOJNICE: _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 36 . prije početka namotavanja žice). e) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno.

OBRADA REZULTATA RADA.14 D2 j ⋅π [m2]. gdje je: 4 Až = dž – promjer žice [mm] d 2 ž ⋅π [m m2 ]. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 37 Induktivni otpor XL[ ] Žice .Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. π =3. Izbrojano Broj navoja Poznato Permabiliteti Frekvencija struje Vakuma Željeza Zraka Izmjereno Promjeri Jezgre Dužina kalema Jezgre Žice Izračunato Presjeci Induktivitet 2 N µ0[ H/m] 1.256 10 -6 µzr 1 µFe 5000 f[Hz] 50 Dj[m] dž[mm] l[m] Sj[m ] 2 Až[mm ] L[H] Formule za proračun presjeka jezgre i žice zavojnice: SJ = Dj – promjer jezgre[m]. MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih izmjerenih i izračunatih podataka. XL = ω L =2 π f L [ ]. gdje je: 4 Formule za proračun induktiviteta i induktivnog otpora zavojnice: L = µ0 µr N2 ⋅Sj l [ H ]. 6.

Naponu generatora (Eg ) koji je približno jednak naponu primara (U1). kako je to prikazano na slici broj 1. Eg =U1. suprostavlja se napon samoindukcije (US1). 2. Najjednostavniji transformator. UVOD Glavni dijelovi i princip rada transformatora Najjednostavniji transformator sastoji se od primarnog (N1) i sekundarnog (N2) svitka koji su smješteni na željeznom jezgru koje je izrađeno od dinamo-limova (zbog smanjenja gubitaka usled vrtložnih struja). U1 = . što možemo učiniti jer je struja veoma mala. a na sekundar se priključuje druga mreža ili trošila. koji će protjecati kroz željeznu jezgru i probadati sekundarni namotaj (N2). tj. prikazano. Prazan hod transformatora. Primar se priključuje na generator ili mrežu. Zbog promjenljivog fluksa (Φ0) u sekundarnom namotaju (N2) inducirat će se napon (U20). kao i rasipni fluksevi. stvara se promjenljivi magnetni fluks (Φ0).US1 = ∆Φ 0 ∆Φ 0 ⋅ N1 . kako je to na slici br.Hurić Ševko. pri čemu je: U2 = . njihove efektivne vrijednosti. dolazimo do naponskog prenosnog odnosa transformatora. 1. pa će se veći dio fluksa zatvoriti kroz željezo.U20 imat ćemo: U 1 N1 = n . Slika br. koji je po intenzitetu jednak naponu U1. jer je permabilnost željeza nekoliko hiljada puta veća od permabilnosti zraka. bez opterećenja sekundara nazivamo prazan hod transformatora. tj. a inducirani napon U20 = ⋅ N2. 1. Proticanjem izmjenične struje (I0) kroz primarni namotaj (N1). Ako uporedimo napone primara i sekundara. = U2 N2 Slika br. 2. Ako zanemarimo pad napona što ∆t ∆t ga stvara struja (I0) na primaru i rasipne flukseve. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog transformatora u praznom hodu i izračunavanje prenosnih odnosa. Priključak transformatora na izvor izmjenične struje. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 38 .

... tj... napone na sekundaru (U2 i U3) i napon primara (U1) tronamotnog transformatora u praznom hodu.......R).. c) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno.. 1 digitalni multimetar kao ampermetar..: U1 I1 = U2 I2 ......... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.. b) Izračunati: naponske prijenosne odnose (n12 ......... zavojnicama..kom. prikazano. tj.. 1 digitalni multimetri kao voltmetri.. 50 Hz....... kao izvor struje............................ 2.............. 39 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. n13 i n23) transformatora........... Opterećen transformator na sekundaru otporom R... Pojava u kojoj se uvijek pri promjeni struje sekundara automatski mijenja struja primara... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika br........ 3....... 400 VA.. ........ ZADACI: a) Izmjeriti: struju primara (I0)...... kondenzatorima............. odnosno u kojoj se uvijek u transformatoru drži ravnoteža proticanja (I1 N1 = I2 N2) naziva se transformatorski povratni efekat. 3.................. napon sekundara U2 će kroz sekundarni strujni krug i otpor trošila (R) protjerati izmjeničnu struju (I2) koja je iste frekvencije kao i primarna struja (I1)..kom......... Sekundarna struja (I2) stvorit će svoj magnetni fluks (Φ2). Smanjenjem fluksa (Φ1) primar će reagovati povlačenjem veće struje od izvora da nadoknadi izgubljeni fluks itd.. Kod idealnog transformatora prividne snage primara i sekundara su jednake.... ispitni pano sa otpornicima...............kompl......... koji se prema Lencovom pravilu (zakonu) protivi promjeni uzroka svog nastanka.... kako je to na slici broj 3.... iz kojih možemo izračunati odnos napon i struja kako to slijedi: I1 U 2 1 N = = = 2 ..... I 2 U1 n N1 što nazivamo strujnim prenosnim odnosom transformatora.. 50 Hz... promjeni primarnog magnetnog fluksa (Φ1).. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V..Hurić Ševko...............kom.. 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.. Ako se na sekundar priključi trošilo (otpornik otpornosti ..... transformatorom i priključnim klemama.

Hurić Ševko. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 40 . OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: U1[V] Izmjereno Naponi U2[V] U3[V] Struja I0[mA] n12 Izračunato Prenosni odnosi n13 n23 Broj mjerenja n 1 2 3 4 5 Tabela za upis izmjerenih i izračunatih parametara Formule za izračunavanje prenosnih odnosa: U 1 N1 = n12. U 3 N3 U 2 N2 = = n23 U3 N3 6. ŠEMA SPOJA: 5. = U 2 N2 U 1 N1 = = n13. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4.

za napon 2U1 otpornik propustio dvostruku struju u odnosu na I1. u(t)=Um sinωt …(1). na osnovu rezultata mjerenja zaključujemo da je: za napon U1 otpornik propustio struju I1 . UVOD Formirajmo strujno kolo sa čistoomskim otporom (električni grijač). Ponovo napon podignimo na trostruku vrijednost prvobitnog napona (U3 =3U1). kako je to prikazano na slici broj 1. tj. nalaze se u fazi kako je to prikazano na slici broj 2. Napišimo Omov zakon za trenutne vrijednosti napona i struje: i= u U m sin ωt U m = = ⋅ sin ωt = I m sin ωt …(2).tj. izmjerimo jačinu struje (I1) za taj napon i zapišimo te vrijednosti. Izaberimo određenu visinu napona (U1). jačina struje je direktno proporcionalna naponu koji vlada na krajevima otpornika. Uporedimo rezultate mjerenja. 2I1 . za napon 3U1 otpornik propustio trostruku struju u odnosu na I1. napon i jačina struje mjenjaju po jednom te istom zakonu i istovremeno prolaze svoje nulte i maksimalne vrijednosti. izmjerimo jačinu struje (I2) i za ovaj slučaj i zapišimo te vrijednosti.Hurić Ševko. na izvor izmjeničnog napona. Strujno kolo sa čistoomskim otporom. tj.3I1 i za jednostavno kolo izmjenične struje sa čistoomskim otporom vrijedi Ohmov zakon. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 41 . napon i struja se po svojim graničnim vrijednostima podudaraju. izmjerimo jačinu struje (I3) i za ovaj slučaj i zapišimo te vrijednosti. Visinu napona možemo mjenjati u određenom opsegu. Znači. koji se mijenja po sinusnom zakonu. R R R Iz prethodnog izraza zaključujemo da se u kolu izmjenične struje sa čistoomskim (aktivnim) otporom. Napon podignimo na dvostruku vrijednost prethodnog napona (U2 =2U1). 1. Priključimo kolo sa slike broj 1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenične struje. Slika broj 1. tj.

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje za kolo sa čistoomskim otporom.

Iz jednačine (2) vidimo da maksimalna struja koju aktivni otpor propusti iznosi. U⋅ 2 U I U R Im= m ...(3), a efektivna jačina struje iznosi: I= m = = ...(4). R R 2 2 Iz jednačine (4) vidimo da smo dobili matematički izraz za izračunavanje efektivne vrijednosti struje u kolu sa aktivnim otporom, koji je poznat pod nazivom Ohmov zakon koji ima isti oblik kao za kola jednosmjerne struje. 2. ZADACI: a) Čistoomski otpornik stalne i poznate otpornosti (R = 3300 = constant.), priključiti na izvor izmjeničnog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t)= Umsinωt= 2 (2-270)sin(314t+0) V, napon skokovito mjenjati [(U1 ); (2U1) i (3U1)], izvršiti mjerenje jačine struje za svaku visinu napona i evidentirati je. b) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati strujno - naponsku karakteristiku I = f (U).

c) Podesiti visinu napona izvora na jednu iz prethodnog pokusa i držati je cijelo vrijeme konstantnom (U=constant.), povezati u strujno kolo ampermetar, a zatim, otpornost aktivnog otpora mijenjati skokovito, tj.: R1; 2R1 i 3R1. Izmjeriti jačinu struje za svaku promjenu otpora i evidentirati je. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati dijagram promjene struje u funkciji promjene omske otpornosti otpornika I = f (R). e) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno. f) Na osnovu mjerenja u oba eksperimenta izvucite zaključak vrijedi li Omov zakon za naše pokuse koje smo izveli?!. 3. ISPITNA OPREMA: - Gradska mreža 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, - ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i priključnim klemama........................................................kompl. 1 - regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 - digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 - digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 - spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.
_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 42

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

4. ŠEMA SPOJA: (za kostantan otpor – R = constant.), sa fazorskim i razvijenim dijagramom napona i struje.

4. ŠEMA SPOJA: (za konstantan napon – U = constant.).

5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: a) konstantan otpor (R = const.). Broj mjerenja n 1 2 3 Izmjereno Napon U[V] Struja I[mA] Poznato Omski otpor R[ ]

b) konstantan napon (U=const.). Broj mjerenja n 1 2 3 Izmjereno Napon U[V] Struja I[mA] Poznato Omski otpor R[ ]

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

43

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Prije početka crtanja dijagrama potrebno je usvojiti odgovarajuću razmjeru. R: što znači razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili oma. Pod a) 1 cm ↔ ... V ; 1 cm↔... mA Pod b) 1 cm ↔ ...mA; 1 cm ↔ ... Nakon usvajanja razmjere počinjemo crtati dijagrame. Dijagrami treba da izgledaju približno kao na slikama a) i b):

a)

b)

6. KOMENTAR-ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe ?) !!!

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

44

da je u drugom slučaju došlo do porasta otpora zavojnice. Napon samoindukcije ima takav smjer da se uvjek suprostavlja promjeni svog uzročnika. pored omskog otpora. Nameće se logičan zaključak. Zaključak: samoindukcija je stalna propratna pojava izmjenične struje u provodniku pa i u zavojnici i uzrok je dodatnom otporu koji nazivamo reaktivni induktivni otpor! Eksperiment b) sastavimo strujno kolo sa velikim induktivitetom (L). izvršit ćemo mjerenje visine napona i jačine struje i zapisati ih. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 8: Zavojnica bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenične struje. Nakon toga. izvršit ćemo dva eksperimenta: eksperiment a) Slika broj 1. Promjenljiva struja će stvoriti promjenljivi magnetni fluks. Ponovo izmjerimo jačinu struje koja je protekla kroz zavojnicu čiju vrijednost zapišemo. zavojnicu ćemo priključiti na izvor izmjeničnog napona. kako je to prikazano na slici broj 2. Uvidom u rezultate mjerenja na prvi pogled uočavamo da nam je u drugom slučaju. Priključak zavojnice u kolo jednosmjerne i izmjenične struje. to jest protivi se promjeni struje koja stvara promjenljivi magnetni fluks. slika broj 1. struja manja u odnosu na struju koja je protekla kroz zavojnicu kada je zavojnica bila priključena na jednosmjerni napon. nazivamo reaktivnim induktivnim otporom (XL). a obrnuto proporcionalna otporu. Uzet ćemo zavojnicu bez feromagnetne jezgre i priključiti je na izvor jednosmjernog napona. pod b). Zaključak: zavojnica. 1. pod a). _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 45 . koji se mjenja po istom zakonu kao i struja.Hurić Ševko. UVOD Da bismo bolje razumjeli ponašanje zavojnice u kolu izmjenične struje. Zbog promjenljivog fluksa koji obuhvata namotaje zavojnice. kada je zavojnica bila priključena na izmjenični napon. slika broj 1. za razliku od omskog otpora zavojnice (RL) koji uslovljava provodnik. jer prema Omovom zakonu jačina struje je direktno proporcionalna naponu. ovaj napon će kroz zavojnicu protjerati izmjeničnu struju iste kružne frekvencije ω kao što je ima i napon. Zbog čega se javlja dodatni otpor izmjeničnoj struji? Ako zavojnicu priključimo na izmjenični napon koji se mjenja po sinusnom zakonu u(t)=Umsinωt. čija je efektivna vrijednost jednaka visini jednosmjernog napona iz prvog dijela pokusa. pruža izmjeničnoj struji dodatni otpor. u zavojnici će se inducirati napon samoindukcije. Suprostavljanje napona samoindukcije protjecanju izmjenične struje.

Prekinimo dovod struje sklopkom (S). Na osnovu prethodnih eksperimenata donosimo dva veoma važna zaključka: 1) U kolu izmjenične struje sa idealnom zavojnicom (omski otpor zanemarimo ili ga skoncentrišemo-odvojimo od induktivnog vezanog u seriju sa njim). a kompleksna struja ima oblik 0 0 =I [cos (-90 ) + jsin (-90 )] = . Tad možemo napisati konačan izraz za induktivni otpor: XL= 2 π f L [ ]. zbog postepene akumulacije magnetne energije u zavojnici .izgradnje magnetnog polja. a time i za naponom izvora. Pošto kružnu frekvenciju ω možemo izraziti preko frekvencije struje. odnosno da nam oba ampermetra pokazuju istu jačinu struje.900) = 0. a zatim. jer je cos (. primjetit ćemo da se sijalica S1 upalila odmah nakon zatvaranja sklopke. to se nije dogodilo. znači.1. ako && kompleksnom obliku U& = U ⋅ e j 0 .j I A. međutim. tj. ima karakter otpora što i jeste I tačno. u trenutku uključenja vremenski zaostaje za strujom koja protiče kroz omski otpor. tj. Ako je napon samoindukcije jednak naponu izvora. Ovaj otpor računamo primjenom Omovog zakona za idealnu zavojnicu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2 Priključak zavojnice sa sijalicama u kolu jednosmjene struje. π ) ili u 2 &&& = I ⋅ e − j 90 = I 0 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 46 . Pomoću promjenljivog otpora (R) podesimo struju u grani jedan. a jeste po intenzitetu samo je u protufazi sa njim. dok. tj. Naime. ω= 2πf. što je znak da su omski otpori u obje grane jednaki. Zatvaranjem sklopke (S) uključili smo kolo na izvor jednosmjernog napona (U). tad izraz za trenutnu vrijednost struje glasi: i(t)=Im sin (ωt - π 2 . a sin (.Hurić Ševko. ponovo uključimo sklopku (S). dok se sijalica S2 upalila sa izvjesnim zakašnjenjem. tada je U = I ωL → ωL = = XL [ ] . struja kroz zavojnicu je rasla od nule do svoje konačne vrijednosti. tako da bude jednaka struji grane dva.900) = . Zato što istosmjerna struja koja protiče kroz zavojnicu.: U && && U& = −U&s . struja u grani sa omskim otporom pratila je trenutnu pojavu napona. Zašto? Postavlja se logičko pitanje. javlja se reaktivni induktivni otpor XL. Obzirom da su obje sijalice istovremeno uključene na isti napon i da su omski otpori obje grane jednaki očekivali smo da sijalice zasvijetle istovremeno. 2) Izmjenična struja kroz idealnu zavojnicu kasni za naponom za 900 ili imamo trenutnu vrijednost napona koji se mijenja po sinusnom zakonu: u(t) =Umsin ωt.

...... kao izvor struje............. 50 Hz........ d) Napisati izraze za: trenutnu vrijednost struje [i(t)]........kom............. 3. Izmjeriti: jačinu struje koja protiče kroz zavojnicu i visinu napona koji vlada na njenim krajevima.....Hurić Ševko..... f) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno................ Slika broj 3.......30) V.. transformatorom i priključnim klemama.. koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314 t +0) A......... kondenzatorima....... Primjenom Omovog zakona izračunati omski otpor zavojnice (RL)... ZADACI: a) Zavojnicu bez feromagnetne jezgre priključuti na izvor jednosmjerne struje.. kom... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje....... Fazorski i razvijeni dijagrami struje i napona idealne zavojnice u kolu izmjenične struje.....kom...kom..... kom. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Fazorski i razvijeni dijagrami napona i struje idealne zavojnice u kolu izmjenične struje............................ induktivni otpor zavojnice (XL)..... te izvršiti mjerenje: jačine struje (I) i visine napona (U) koji vlada na krajevima zavojnice. prikazani su na slici broj 3........................ 400 VA. ispitni pano sa otpornicima.. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS / WZ (0 ......... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V...... 2. 50 Hz......... napona izvora [u(t)] i padova napona na zavojnici [uRL(t) i uL(t)].....kompl.... zavojnicama...................... induktivni pad napona (UL) na zavojnici....... b) Zavojnicu iz zadatka pod a) priključiti na izvor izmjenične struje frekvencije f= 50 Hz...... 47 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ... c) Izračunati: impedansu zavojnice (ZL).......... omski pad napona (URL) na zavojnici i ugao između struje i napona izvora (φ)........ e) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektorski dijagram napona i struje zavojnice.. 1 analogni multimetar kao ampermetar ............... 1 digitalni multimetar kao voltmetar ..... 1 digitalni multimetar kao ampermetar................... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.....

OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis podataka kada je zavojnica priključena u kolo jednosmjerne struje.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. Izmjereno Napon Struja Poznato Omski otpor zavojnice RL [ ] Omski i induktivni padovi napona na zavojnici URL[V] UL[V ] Izračunato Impedansa zavojnice ZL[ ] Induktivni otpor XL[ ] Ugao između struje i napona izvora φ[ 0 U[V] I [mA] ] _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 48 . Izmjereno Napon U [V] Struja I [mA] Izračunato Omski otpor zavojnice RL [ ] Tabela za upis podataka kada je zavojnica priključena u kolo izmjenične struje. ŠEME SPOJEVA: a) Zavojnica u kolu jednosmjerne struje: b) Zavojnica u kolu izmjenične struje: 5.

. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. 1cm ↔ mA. 6.sin(314t+φ)..V. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Formula za izračunavanje omskog otpora zavojnice (RL): RL= U  V ⋅ 1000  ⋅ 1000 = Ω .omski pad napona na zavojnici: UR=I RL 10-3 [mA * = V]. . KOMENTAR .ugao između struje i napona izvora: φ = arctg L = U RL 2 ..induktivni pad napona na zavojnici: UL= arctg XL [ RL 0 ]. u odnosu pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ). uRL(t)= 2 .sin(314t+ i i= 2 . prema šemi spoja pod b): .. Nakon što smo izračunali sve tražene parametre..ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 49 π ) 2 . -3 *10 ..sin(314t+0). u fazi sa strujom je omski pad napona ( U RL && na struju induktivni pad napona ( U&L ) prednjači za 900 kao i u odnosu na omski pad napona. I Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. Kad smo nacrtali padove napona na zavojnici po pravilu paralelograma nacrtamo napon && izvora ( U& ). Slika broj 4. 1 cm ↔ . usvajamo razmjeru za crtanje vektor dijagrama napona i struje. Izrazi za trenutne vrijednosti struje i napona treba da imaju slijedeću formu: u(t)= 2 .induktivni otpor zavojnice: XL= ZL − R2L [ 2 ].. struju ( &&& ) crtamo na 0 &&& ). Vektor-dijagram treba biti sličan dijagramu koji je prikazan na slici broj 4. uL(t)= 2 . I   mA Formule za izračunavanje traženih veličina. U 2 − U RL i U .Hurić Ševko... Vektor-dijagram napona i struje realne zavojnice..sin(314t+0). R: što znači razmjera.impedansa zavojnice: ZL= U [ I ]. miliampera tj.

protunaponi izazvani proticanjem struje u kolu. ∆t Znači. koja je uzrok odgovarajuće vrijednosti pada napona izvora U. kako je to na slici broj 1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 9: Serijska veza realne zavojnice i čistoomskog otpora u kolu izmjenične struje. mi smo u mislima i na šemama ove otpore koncentrisali i posebno odvojili. napon izvora raspoređuje se na dva dijela. protivljenje omskog otpora. uS= . kao dva otpora spojena u seriju. odnosno reaktivnog induktivnog otpora (XL). tj. Šematski prikaz realne zavojnice. što ćemo predstaviti vektorskim dijagramom na slici broj 2. odnosno U = U a + U L . objasnili smo pojavu dodatnog. Da bi u kolu protekla struja. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 . Rekli smo da su omski i induktivni otpor ravnomjerno raspoređeni duž zavojnice. 1. Napon izvora i protunaponi u svakom trenutku imaju iste vrijednosti ali suprotne smjerove. U ovom slučaju priključni napon raspoređuje se na dvije komponente: aktivna komponenta napona (Ua) koju uzrokuje elektrootporna sila kola (UR) to jest protivljenje aktivnog otpora (R) proticanju struje (Ua = . Naponu izvora na krajevima kola održavaju ravnotežu tzv.Hurić Ševko. protivljenje napona samoindukcije (US) promjeni jačine struje u kolu. tzv elektrootpornu silu UR. i to: pad napona na aktivnom otporu (Ua = I R) i induktivni pad napona (UL = I XL). Slika broj 1. što izaziva ∆i odgovarajući pad napona izvora U.UR) i induktivna komponenta pada napona (UL) koja pokriva napon samoindukcije (US).iR i 2. napon izvora treba da savlada: 1. UVOD U prošloj vježbi smo opisali ponašanje realne zavojnice bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenične struje. Ali zbog lakšeg proračuna i razumjevanja pojava. pa je: && && && UL= -US . Ili matematički izraženo u kompleksnom obliku: U& + U&s + U&R = 0.L. prikazano. tj. uR= .

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje realne zavojnice. Slika broj 4. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje realne zavojnice Ako sa realnom zavojnicom u seriju povežemo čistoomski otpor. prikazano. tada ćemo analizu kola uraditi kao i u prethodnom slučaju samo što ćemo imati u seriju povezana dva omska otpora (RR + RL). Slika broj 3. kako je to na slici broj 4. Serijska veza realne zavojnice i čistoomskog otpora. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 51 .Hurić Ševko.

Slika broj 5. U&L = U L ⋅ e j π 2 0 V. Ako vektor-dijagram napona podijelimo sa strujom dobit ćemo trokut otpora u kompleksnoj ravni. ϕ = arctg XL . tada će se naponu izvora suprostaviti padovi napona: uR(t)= URmsinωt V. I A njihov vektor-dijagram prikazan je na slici broj 5. pod b). uRL(t)= URLmsinωt V. Iz dijagrama imamo: && Z& =RR +RL+jXL ili modul impedanse Z= ( RR + RL ) 2 + X 2 L argument ili ugao impedanse možemo izraziti iz dijagrama: && obliku glasi: Z& = Z ⋅ e jϕ . tj. pa ( RR + RL ) impedansa u eksponencijalnom _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 52 . i(t) = Imsinωt. ϕ = arctg (φ). pod a). struja će kasniti za naponom izvora za izvjestan ugao(φ). U&RR = U RR ⋅ e j 0 V. &&& = I ⋅ e j 0 A. U&RL = U RL ⋅ e j 0 V. odnosno. i uL(t)= ULmsin(ωt + π 2 ). kako je to prikazano na slici broj 5. napon će prednjačiti struji za izvjestan ugao U R + U RL Njihove kompleksne vrijednosti imat će slijedeću formu: 0 0 && && && && U& = U ⋅ e jϕ V. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ako izraz za trenutnu vrijednost napona izvora glasi: u(t)= Umsin(ωt + φ) V.Hurić Ševko. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i dijagram otpora pod b) serijske veze realne zavojnice i čistoomskog otpora u kolu izmjenične struje. UL .

3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje........ b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U).... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V. 1 digitalni multimetar kao ampermetar.. 50 Hz... uRR(t) i uL(t)] i struje [i(t)].kom.. ukupnu impedansu kola (ZU)......... transformatorom i priključnim klemama...............kom..... ( RR + RL ) ZZ ZU Kad smo izračunali sve tražene parametre kola......kompl.dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. ...... ugao između struje i napona izvora (φU)........................... cosφU= L i ZZ = RL + X 2 L ..... ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL)......... XL R R + RR 2 ....... pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona u Gausovoj kompleksnoj ravni........ kao izvor struje......... 400 VA...Hurić Ševko. padova napona na zavojnici (UZ) i pada napona na omskom otporu (URR)......... faktor snage zavojnice (cosφZ) i faktor snage kola (cosφU).. frekvencije 50 Hz... 4......... napona na elementima [uRL(t)... OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( RR + RL ) 2 + X 2 L ...... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor . ispitni pano sa otpornicima..... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... povezati u seriju sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Im sin (314t + 0) mA. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V. zavojnicama..... 50 Hz.... kondenzatorima........................ ϕU = arctg _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 53 . e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona izvora [u(t)]... c) Izračunati: omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici. cosφZ= L ................. UL= U 2 Z − U 2 RL ..... 3...kom.... Usvojimo odgovarajuće razmjere.... ŠEMA SPOJA: 5....... URL= I RL............

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO R: što znači razmjera. Tabela za upisivanje poznatih... Kad L smo nacrtali padove napona na zavojnici i omskom otporu (RR). izmjerenih i izračunatih parametara. pod b). 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ . .V.. koji je prikazan na slici broj 5. tj.. 1 cm ↔ ... sin(314t + 50 U[V] UL[V] π 2 ). pod a) Analogno vektor-dijagramu napona crtamo dijagram otpora (dijagram napona podijelimo sa strujom izvora i dobit ćemo dijagram otpora).. uL(t) = 2 . struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00). sin(314t +0). KOMENTAR-ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole φU[ 0] 54 Ugao između struje i napona izvora Na omskom otporu zavojnice Frekvencija struje Napon izvora Struja izvora Na zavojnici Zavojnice Kola . sin(314t+φU). miliampera ili oma. treba da imaju slijedeću formu: u(t) = 2 . Poznato Otpori zavojnice i omski otpor otpornika Izmjereno Padovi napona Padovi napona Na zavojnici Izračunato Faktori snage Ukupna impedansa kola Indiktivni otpor zavojnice Omski otpor otpornika Na induktivnom otporu zavojnice Omski otpor zavojnice Impedansa zavojnice URR[V] Na omskom otporu URL[V] cosφZ UZ[V] cosφU RR[ ] RL[ ] I[mA] ZU[ ] XL[ ] ZZ[ ] f[Hz] Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje ... 6. I Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. && crtamo induktivni pad napona ( U& ) koji prednjači za 900 u odnosu na struju kola. sin(314t +0).. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.. Vektor dijagram treba da bude sličan dijagramu prikazanom na slici broj 5.sin(314t+0) i uRR(t) = 2 . po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U& )..Hurić Ševko. u fazi sa strujom je omski pad napona && && na omskom otporu zavojnice ( U&RL ) i pad napona na omskom otporu ( U&RR ).. 2 . uRL(t) = i(t) = 2 .. zatim.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 55 . koja će zagrijavati otpornik (električna energija se pretvara u toplotnu). Punjenje i pražnjenje kondenzatora u kolu jednosmjerne struje. Kad se napon izvora i napon na oblogama kondenzatora izjednače (voltmetar pokazuje maksimalnu visinu napona. načinom izrade. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 10: Serijska veza čistoomskog otpora i kondenzatora u kolu izmjenične struje. osim elektrolitskih kondenzatora koji se koriste samo u kolima jednosmjerne struje. sve dotle dok se ne izjednači sa naponom izvora. 1. označavanjem i načinom priključivanja kondenzatora u kolo struje. UVOD Kondenzator u kolu jednosmjerne struje U prvoj godini upoznali smo se sa vrstama.q) i da napon između njegovih elektroda postepeno raste. te da se na njegovim elektrodama vrši gomilanje naelektrisanja (naboja . Struja će teći sve dotle dok se kondenzator ne isprazni. u tom trenutku kondenzator predstavlja prekid kola jednosmjerne struje. tada kondenzator propusti maksimalnu struju koju izvor može dati.Hurić Ševko. Slika broj 1. a voltmetar pokazuje nula volti na priključcima kondenzatora) na izvor jednosmjerne struje (sklopka „S“ u položaju 1 slika br.). Ovaj proces nazvali smo punjenje kondenzatora. Ovaj proces nazvali smo pražnjenje kondenzatora. 1) on će elektrostatsku energiju između svojih obloga pretvarati u električnu i u kolu će poteći električna struja suprotnog smjera u odnosu na prvobitni. Ako se pun (nabijen) kondenzator poveže paralelno sa čistoomskim otpornikom (sklopka „S“ u položaju 2 slika br. 1. a ampermetar pokazuje nula ampera) . Naime. Rekli smo da se većina kondenzatora može priključiti i u kolo jednosmjerne i u kolo izmjenične struje. Utvrdili smo da kondenzator u kolu jednosmjerne struje predstavlja kratki spoj u trenutku njegovog priključivanja (ampermetar pokazuje maksimalnu jačinu struje.

te će doći do suprotnog pomjeranja vezanih naelektrisanja u dielektriku. nailaskom pozitivne poluperiode napona u njegovom dielektriku će se uspostaviti električno polje usljed čijeg djelovanja će doći do pomjeranja vezanih naelektrisanja u dielektriku. tj. tj. nameće se logičan zaključak da će kondenzator u kolu izmjenične struje stalno prolaziti kroz prelazni proces. a negativna u suprotnom smjeru. Njegov fazorski i razvijeni dijagram napona i struje prikazani su na slici broj 2. Kondenzator se za to vrijeme napunio i počinje da se prazni dajući struju izvoru. Kad napon izvora (u) počinje da opada (druga četvrtina periode). kondenzator neće pružati nikakav otpor te će kroz njega proteći maksimalna struja. pored provodne struje izvora u kondenzatoru teče struja pomaka ili difuzna struja dielektrika. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog kondenzatora. stalno je u prelaznom procesu punjenja i pražnjenja u ritmu dvostruke frekvencije struje izvora. prva četvrtina periode) kondenzatora na izmjenični napon u(t) = Umsinωt [pod predpostavkom da na elektrodama kondenzatora nema na-elektrisanja. Ovo traje sve dok napon izvora ne počne da opada (četvrta četvrtina periode). Ovaj proces traje sve dotle dok napon izvora (u) ne počne da raste u suprotnom smjeru (treća četvrtina periode).Hurić Ševko. što je uzrok stvaranja potencijalne razlike (eC) među njima. Ovo oscilatorno pomjeranje naelektrisanih čestica dielektrika čini tzv. Priključkom izmjeničnog napona na ploče kondenzatora. a negativna pozitivna). Razmotrimo taj proces detaljnije. tad se kondenzator ponovo puni. Slika broj 2. stalno će se puniti i prazniti. Pri čemu će pozitivna naelektrisanja da se pomjere u smjeru polja . ali se polaritet elektroda kondenzatora promjenio (pozitivna je postala negativna. difuznu struju dielektrika. Napon kondenzatora (eC) težit će da uspostavi struju suprotnog smjera od struje izvora (i). Doći će do izdvajanja naelektrisanja (q) na pločama kondenzatora. napon kondenzatora (eC) uspostavlja struju suprotnog smjera i kondenzator se prazni. Da zaključimo: kondenzator se za vrijeme trajanja jedne periode dva puta napunio (prva i treća četvrtina periode) i dva puta ispraznio (druga i četvrta četvrtina periode). U trenutku uključenja(t = 0. potencijalna razlika između ploča je jednaka nuli (eC = 0)]. to jest. Znači. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 56 . ovo suprostavljanje ima za posljedicu smanjenje struje izvora. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kondenzator u kolu izmjenične struje U prvom dijelu izlaganja podsjetili smo se na procese koji se odvijaju u kondenzatoru kada je on priključen u kolo jednosmjerne struje. Na osnovu onog što je rečeno za kolo jednosmjerne struje. Nailaskom negativne poluperiode napona elektrode kondenzatora će promjeniti polaritet.

... b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U) i padova napona na otporniku (UR) i kondenzatoru (UC). fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog kondenzatora....... 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.. 1 digitalni multimetar kao ampermetar.... kao izvor struje.. omski otpor (RC) i impedansu (ZC) kondenzatora... ZADACI: a) Serijski povezati kondenzator poznatog kapaciteta (C) i omski otpor (RR) poznate otpornosti... 3... te ih priključiti na izvor izmjenične struje i(t) = Im sin (314t + 0)....... 50 Hz....Hurić Ševko.......kompl......... te napon izvora [u(t)]. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3.... 2.... faktor snage kola (cosφ) i ugao (φ) između napona i struje izvora.. 1 digitalni multimetri kao voltmetri..... d) U odgovarajućoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni.. 50 Hz...... te jačine struje (I) u kolu... Šematska veza...... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V. uCC(t) i uRR(t)] na elementima................. 400 VA.........................kom................. čija je frekvencija f = 50 Hz...... te trokut otpora... zavojnicama.. c) Izračunati: kapacitivni otpor (XC)...... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V........................... e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti: struje [i(t)] i napona [uRC(t).... transformatorom i priključnim klemama............... kondenzatorima....kom.... _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 57 .. ispitni pano sa otpornicima......kom...... ukupnu impedansu (ZU) kola.......... ............ nacrtati: vektor-dijagram napona i struje..

izmjerenih i izračunatih parametara Poznato Frekvencija struje Kapacitet kondenzatora Napon izvora Omski otpor Izmjereno Kapacitvni otpor kondenzatora Pad napona na omskom otporu Pad napona na kondenzatoru Omski otpor kondenzatora Impedansa kondenzatora Struja izvora Izračunato Ugao između struje i napona izvora φ[0] 58 Ukupna impedansa kola Padovi napona na kondenzatoru Faktor snage kola cosφ URR[V] URC[V] Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R R + RC ) 2 + X 2 C : URC= I RC. ŠEMA SPOJA: 5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upisivanje poznatih. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole UCC[V] RR[ ] RC[ ] C[µF] XC[ ] UC[V] ZC [ ] ZU [ ] I[mA] f[Hz] U[V] . cosφU= C ω ⋅C ZU I 2 RC= Z C − X 2 C i ω = 2πf [rad/s]. ZC= c .Hurić Ševko. ϕ = −arctg 50 XC . UCC = U 2 C − U 2 RC . ( RR + RC ) U R + RR 1 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. XC= .

.. miliampera i oma tj. koji su prikazani na slici broj 4. Dijagram otpora dobijemo kad vektor-dijagram napona podijelimo sa strujom kola. u fazi sa strujom je omski pad napona na omskom && && otporu kondenzatora ( U&RC ) i pad napona na omskom otporu otpornika ( U&RR ).φ).. 2 …sin(314t +0).Hurić Ševko. 2 …sin(314t+0). Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera.ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 59 . 6. Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. struju ( &&& ) crtamo na I pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00). crtamo kapacitivni pad napona ( U&CC ) koji kasni za 900 u odnosu na struju kola. && Zatim. Slika broj 4.. 2 …sin(314t -900) i uRC(t) = URCm sin(314t +0)= uRR(t) = URRm sin(314t +0)= uCC(t) = UCCm sin(314t -900)= i(t) = Im sin(314t +0)= 2 URC sin(314t +0)= 2 URR sin(314t +0)= 2 U sin(314t –900)= 2 I sin(314t +0)= 2 …sin(314t +0). Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje treba da imaju slijedeći oblik: u(t) =Um sin(314t . Vektor-dijagrami treba da budu slični dijagramima. KOMENTAR . 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ . po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U& ).V. Kad smo nacrtali padove napona na kondenzatoru i omskom otporu (RR). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kad smo izračunali sve tražene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.φ)= 2 U sin(314t – φ)= 2 …sin(314t . 1 cm ↔ . pod a) i b). Vektor-dijagram napona i struje slika pod a) i otpora slika pod b) RC kola sa realnim kondenzatorom.

π 2 ) i na induktivitetu uL(t) = ULm sin(ωt + π 2 ). Slika broj 2. Razmotrimo stanje serijske veze idealne zavojnice i idealnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. L i C jasno su definisani energetski odnosi. trenutni Slika broj 1. serijske veze idealne zavojnice i idealnog kondenzatora. tj. Na slici broj 1. UVOD U kolima izmjenične struje u kojima se nalaze usamljeni idealizirani parametri R. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 60 . Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje. Serijska veza idealne zavojnice i idealnog kondenzatora. prikazano je LC kolo sa idealnim elementima. Tad će se naponu izvora suprostaviti padovi napona na idealnoj zavojnici i idealnom kondenzatoru.Hurić Ševko. sinusnog napona u(t). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 11: Serijska veza realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. čije će trenutne vrijednosti glasiti: na kondenzatoru uCC(t) = Uccm sin(ωt napon izvora u(t) = uCC(t) + uL(t). 1. Ako ovako kolo priključimo na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsinωt.

između struje i napona izvora zavisi od parametara kola: X − XC U −UC ϕ = arctg L . kakav će kolo imati karakter. kako je to prikazano na vektor-dijagramu napona i struje na slici broj 3. Sa slike broj 2. nacrtani su fazorski i razvijeni dijagram struje i napona serijske veze idealog kondenzatora i idealne zavojnice. dijagrami su nacrtani pod pretpostavkom da je uC(t) > uL(t) . tj. vidljivo je da će napon izvora biti jednak fazorskom zbiru napona na zavojnici (induktivitetu) i kondenzatoru.: u našem slučaju: U m = U Lm + U Cm . Realni kondenzatori imaju veoma mali omski otpor (RC). Realna zavojnica i realni kondenzator prikazani su svojim nadomjesnim šemama na slijedećim slikama: Ako ostvarimo serijsku vezu realne zavojnice i realnog kondenzatora i priključimo ih na izvor sinusne izmjenične struje i(t) = Imsinωt. induktivni pad napona na induktivitetu zavojnice (koji prednjači struji za 900) i kapacitivni pad napona na kapacitetu kondenzatora (koji kasni za strujom za 900). _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 61 Ugao . odnosno u(t) = uL(t) + uC(t) = Um sin(ωt - π 2 ). pod a). pod pretpostavkom da je uL(t) > uC(t). isključivo zavisi koji = arctg L RL + RC U RL + U RC reaktivni otpor preovladava u kolu. tada će ova struja stvoriti omske padove napona na omskim otporima zavojnice i kondenzatora (koji su fazi sa strujom). odnosno zbiru trenutnih vrijednosti napona na elementima.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na slici broj 2.

.. 3... transformatorom i priključnim klemama................... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V..Hurić Ševko. faktor snage kola (cosφU) i impedansu kondenzatora (ZC)........ Takođe omski otpor realne zavojnice (naročito sa feromagnetnim jezgrom. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO kad ga predstavljamo serijskom ekvivalentnom šemom........kom................ _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 62 ... ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL).. 1 digitalni multimetri kao voltmetri.. omski otpor kondenzatora (RC)................. c) Izračunati:omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici...... on iznosi oko 10% do 20% ukupnog otpora kondenzatora (ZC).. ...... kapacitivni otpor kondenzatora (XC)......... 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje. Na slici broj 3 pod b) predstavljen je trokut otpora serijskog LC kola za slučaj kad je XL > XC. Omski otpor kondezatora smo predstavili serijskom ekvivalentnom šemom......... b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U)..... Pod a) vektor...... kondenzatorima.. povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA................. 400 VA..... omski pad napona (URC) i kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC)... ugao između struje i napona izvora (φU).... 50 Hz. kao izvor struje.... 1 digitalni multimetar kao ampermetar.dijagram struje i napona i pod b) trokut otpora serijske veze realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje............ pad napona na zavojnici (UZ) i pad napona na kondenzatoru (Uc)............. 50 Hz... Slika broj 3. slučaj kad je XL > XC... frekvencije 50 Hz.... izuzev malih motora) kreće se u granicama oko 10% ukupnog otpora zavojnice (ZL) ili znatno manje kod velikih električnih mašina (transformatora i motora)... zavojnicama.........kom.....kompl.. ispitni pano sa otpornicima.................. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni..... 2........kom......... ukupnu impedansu kola (ZU)...

ω ⋅C ZC= Uc . Vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. treba da budu slični dijagramima koji su nacrtani na slici broj 3. ŠEMA SPOJA: 5. izmjerenih i izračunatih parametara kola. 6. URC=I RRC. I RC= Z C − X 2 C i ω = 2πf [rad/s]. UL= U 2 Z − U 2 RL . jer je X L> X C. omski i kapacitivni otpor kondenzatora Pad napona na zavojnici Pad napona na kondenzatoru Izračunato Ugao između struje i napona izvora φU [ ] 63 0 Ukupna impedansa kola ZU [ ] Omski i reaktivni padovi napona na zavojnici i kondenzatoru URC[V] UCC[V] URL[V] 50 Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( RC + RL ) 2 + ( X L − X C ) 2 :URL= I RRL. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. ( RC + RL ) ZU 2 1 . cosφU= L .ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole cosφU UZ [V] RC[ ] C[µF] XC[ ] UC[V] RL[ ] ZC [ ] XL[ ] I[mA] UL[V] f[Hz] U[V] Faktor snage kola Napon izvora Struja izvora . pod a) i pod b). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. KOMENTAR .Hurić Ševko. UCC= U 2 C − U 2 RC . Poznato Kapacitet kondenzatora Parametri zavojnice Frekvencija struje Izmjereno Impedansa. ϕU = arctg XC= XL − XC R + Rc .

pri čemu je: ± ϕ = arctg X L − XC . R _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 64 . 1 Serijska veza omskog otpora. tj. 1. dok induktivni otpor uslovljava zaostajanje struje u kolu za priključnim naponom. struja izvora prednjači naponu izvora. Razmotrimo prvi slučaj. slučaj kada je XL > XC. Slika br. Kada je XL < XC. nego kada se u kolu nalazi samo zavojnica ili samo kondenzator. idealne zavojnice i idealnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. Ako ovo kolo priključimo na izvor sinusne struje i(t) = Imax sin (ωt +0). Kada je XL > XC. ali prvo serijsku RLC veze sa idealnim kondenzatorom i zavojnicom kako je to prikazano na slici br. struja zaostaje za naponom izvora. realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 12: Serijska veza omskog otpornika. 2. Ove činjenice upućuju na zaključak da zajedničko djelovanje zavojnice i kondenzatora stvara manji fazni pomak između struje i napona.Hurić Ševko. UVOD Na osnovu dosadašnjeg proučavanja o djelovanju zavojnice i kondenzatora u kolima izmjenične struje. djelovanje ove struje izazvat će padove napona na elementima kola čije trenutne vrijednosti glase: uC(t) = Ucm sin(ωt - π 2 ). u kolu nastaje naponska ili serijska rezonansa što mi u elektroenergetici izbjegavamo i 3. uR(t) = URm sin(ωt +0) i u(t) = Um sin(ωt ± ϕ ). kolo ima induktivni karakter. kapacitivni otpor uzrokuje prednjačenje struje priključnom naponu. tj. 1. možemo zaključiti da induktivni otpor zavojnice (XL) ima suprotno djelovanje u odnosu na kapacitivni otpor (XC) kondenzatora. Zavisno od odnosa induktivnog (XL) i kapacitivnog (XC) otpora kod serijske veze RLC elemenata u kolu izmjenične struje možemo imati tri karakteristična slučaja: 1. Znači. Fazni pomak između napona i struje kola može biti pozitivan ili negativan. uL(t) = ULm sin(ωt + π 2 ). Kada je XL = XC. kolo ima kapacitivni karakter. što zavisi od toga koja komponenta otpora u kolu preovladava. Sve ove slučajeve ćemo posebno razmotriti.

kao i kondenzator. Slika br. slučaj kad je XL > XC. Realna zavojnica ima pored induktivnog i omski otpor.Hurić Ševko. ali ih u nekim slučajevima ne možemo i ne smijemo zanemariti. a kapacitivni i induktivni otpor skoncentrišemo posebno kako je to prikazano na slici broj 3. Realno serijsko RLC kolo. 2. za slučaj kada je XL > XC. prikazan je vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) u Gausovoj kompleksnoj ravni. U tom slučaju provodimo analizu kola tako što sve omske otpore skoncentrišemo u jedan (RR + RL + RC = RU). [ ] Na slici broj 2. 3. Ovi otpori kod serijske ekvivalentne šeme su relativno mali. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Naponu izvora suprostavit će se padovi napona na elementima. Slika br. a čija trenutna vrijednost glasi: u(t) = uR(t) + uL(t) + uC(t) ili u kompleksnom obliku: r r r r r r r r r r r r r r r U = U R + U L + U C = I ⋅ R + I ⋅ X L + I ⋅ X C = I R + X L + X C = I [R + j ( X L − X C )] = I ⋅ Z . Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) serijske veze idealnog RLC kola. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 65 .

............ ukupnu impedansu kola (ZU)... impedansu kondenzatora (ZC)........... ........ ugao između struje i napona kondenzatora (φC) i faktor snage kola (cosφU)...... 4........ 50 Hz. ispitni pano sa otpornicima....... Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola....... frekvencije 50 Hz... kapacitivni otpor kondenzatora (XC). pad napona na zavojnici (UZ). uRR(t). uZ(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. uL(t)......... c) Izračunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici..... povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA.... 4 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V..kom... ugao između struje i napona zavojnice (φZ)...... Slika br... 2. omski otpor kondenzatora (RC)............ ugao između struje i napona izvora (φU)..... uRC(t)......... 50 Hz....... transformatorom i priključnim klemama. b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U)... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni.................... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.kom. uC(t)........ omski pad napona na kondenzatoru (URC)... 1 digitalni multimetri kao voltmetri....... ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL).. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 66 ....... zavojnicama.. kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC)..... kondenzatorima....... 1 digitalni multimetar kao ampermetar..... uRL(t).... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vektordijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola prikazan je na slici broj 4.................Hurić Ševko. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t).............kompl.. 3..... slučaj kad je XL > XC.. 400 VA ......kom.. pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR)..... kao izvor struje....

ω= 2πf [rad/s] . RC= Z C − X 2 C . Poznato Izmjereno Impedansa. URC= I RRC . izmjerenih i izračunatih parametara. UCC= U 2 C − U 2 RC . UL= U 2 Z − U 2 RL . ϕU = arctg XL − XC R + Rc + R R . ( RC + RR + RL ) ZU U X X 1 2 .Hurić Ševko. ϕ Z = arctg L i − ϕ C = arctg C XC= ω ⋅C I RRL RC 67 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 cosφu RR[ ] XC [ ] RC[ ] C[µF] UZ[V] UC[V] ZC[ ] ZU[ ] RL[ ] XL[ ] I[mA] f[Hz] φC[0] φZ[0] φU[0] U[V] Faktor snage kola Frekvencija struje Impedansa kola Kapacitet kondenzatora Napon izvora Struja izvora Omski otpor otpornika Parametri Zavojnice . OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. ŠEMA SPOJA: 5. ZC= c . cosφU= L . kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izračunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici Uglovi između struje i napona Padovi napona na elementima URR[V] URC[V] UCC[V] URL[V] UL[V] Formule za izračunavanje traženih podataka: Z U = ( R R + R L + RC ) 2 + ( X L − X C ) 2 : URL= I RRL. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4.

. zatim. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 68 .sin(314t+0).. 1 cm ↔ .. Kad smo nacrtali padove napona na kondenzatoru.. sin(314t + π 2 ). uRC(t) = 2 .... uZ(t) = 2 ... struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00). 6. 2 . po pravilu paralelograma nacrtamo napon izvora && ( U& ). sin(314t +0).. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.Hurić Ševko. uRL(t) = 2 . Kad smo izračunali sve tražene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje. sin(314t +0).sin(314t +0). uC(t) = 2 .. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vektor-dijagrami napona i otpora treba da budu slični dijagramima. u(t) = 2 . Vektor-dijagrami treba da budu slični onima. zavojnici i omskim otporima (RU). koji su prikazani na slici broj 4. 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ . koji 0 kasni za strujom izvora za 90 .. uRR(t)= 2 . crtamo induktivni pad napona ( U&L ) 0 && koji prednjači za 90 u odnosu na struju izvora i kapacitivni pad napona ( U&CC ).. Dijagram otpora dobijamo kad dijagram napona podijelimo sa strujom.. miliampera ili oma. pod a) i pod b). sin(314t+φU).. koji su prikazani na slici broj 4. u fazi sa strujom su omski padovi && napona na otporima (RR + RL + RC = RU). sin(314t +φZ) i i(t) = 2 . I Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. . te trokut otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni... Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera. Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje treba da glase: uCC(t) = uL(t) = 2 .V... sin(314t - π 2 )... sin(314t –φC). tj..

Prosto rezonantno kolo. (1). kako je to prikazano na slici broj 1. modul (Z) i argument-ugao ( φ ) kompleksne impedanse.. efektivne vrijednosti U i početne faze Ө = 00.Hurić Ševko. UVOD Naponsku ili serijsku rezonanciju možemo izazvati na dva načina. 1 2 R + (ωL − ) ωC 2 . Promjenom induktiviteta ili kapaciteta mehaničkim putem. Pomoću tonfrekventnog generatora. Ispitajmo kako se mijenja jačina struje u kolu i visina napona na pojedinim elementima promjenom kružne učestanosti ω. serijska RLC veza.. 1. na taj način uz nepromjenjenu kružnu učestanost struje (ω).. Slika broj 1.: I = = ⋅e . priključimo na izvor izmjeničnog napona ugaone učestanosti ω. Z= R 2 + (ωL − ωC ωL − φ = arctg I= U = Z R U 1 ωC . Kompleksna vrijednost struje računa se primjenom Omovog zakona za nerazgranato kolo. a fazna razlika između napona i struje: _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 69 . mjenjamo i izjednačavamo induktivni i kapacitivni otpor (XL = XC) i na taj način izazivamo serijsku rezonancu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 13: Simuliranje serijske ili naponske rezonance.. (3). Ovo kolo sa poznatim parametrima RLC-a. Mi ćemo mjenjati induktivitet zavojnice dok ne izazovemo rezonancu. slučaj kada je XL = XC.. Sastavimo prosto rezonantno kolo sa idealnim elementima. na taj način mjenjamo i izjednačavamo reaktivne otpore. tj.. U U − jφ tj. i to: 1. (2). XL = XC ili 2. mjenjajući kružnu učestanost struje (ω). te intenzitet Z Z struje dati su izrazima: 1 ) 2 .

tj. Kako jačina struje. tj. što je isto kao i kod promjenljive ugaone = 0 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO θ − ψ = 0 − (−φ ) = φ . 1 1 . 2 2 R R +0 Do istog rezultata dolazimo ako u kolu imamo promjenljivi kapacitet ili promjenljivi induktivitet. pa reaktivni otpori postanu jednaki po svojim apsolutnim vrijednostima (XL = XC ). kad u kolu nastupi rezonancija. odavde je ω 0 = . Slika broj 2. koji su prikazani na slici broj 2. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 70 . pod a) i b). što je izraz za rezonantnu kružnu učestanost.. dobijemo f0= ω0C 2π LC Nacrtajmo vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni za jednostavno rezonantno kolo (kad se u kolu pojavi rezonancija)..: XL . tako i njena početna faza se mijenjaju sa promjenom učestanosti ω. Na slici broj 3 prikazan je fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog serijskog rezonantnog kola. (4). iz koje ω0 L − ω0C LC 1 možemo izraziti rezonantnu frekvenciju struje: f0= . čiji se otpori mjenjaju sa promjenom induktiviteta ili kapaciteta. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) jednostavnog serijskog rezonantnog kola u Gausovoj kompleksnoj ravni.: U U I= = . vidimo da će efektivna vrijednost struje biti najveća u slučaju kada je: 1 1 = 0 . pri ovoj frekvenciji struja u kolu 2π LC je maksimalna.Hurić Ševko. što ponovo dovodi do pojave rezonancije u serijskom RLC kolu. jer ovoj struji suprostavlja se samo aktivni otpor (R) kola.XC = 0 = ω 0 L − učestanosti ω. Iz jednačine (3). za vrijeme trajanja rezonancije.

greške instrumenata…)!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 71 . ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatog omskog otpora (RL) i promjenljivog induktiviteta (L). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. mogu biti katastrofalne u elektroenergetici.Hurić Ševko. Provjeriti da li je UL= UCC ili se razlikuju za izvjesne vrijednosti (tolerancije parametara. ukupnu impedansu kola (ZU). Padovi napona naprežu izolaciju među namotajima zavojnice i dielektrik kondenzatora. impedansu kondenzatora (ZC). koja ostaje bez reaktivne komponente i postaje jednaka omskoj otpornosti kola (Z = R). a zbog njihovog suprotnog djelovanja opada impedansa kola. ugao između struje i napona izvora (φU). U elektroenergetici rezonansa se izbjegava. dok se u komunikacijama namjerno izaziva kako bi se u kolu obezbijedila dovoljno jaka struja koja će izazvati sigurnu proradu određenih sklopova. Što ima za posljedicu naglog rasta struje u kolu. napona izvora (U). Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog serijskog rezonantnog kola. induktivni (XL) otpor i impedansu (ZZ) zavojnice. Naime. b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) kad ona dostigne svoju maksimalnu efektivnu vrijednost (ampermetar pokazuje najveću vrijednost struje). koja stvara velike padove napona na elementima kola. frekvencije 50 Hz. kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC). uRR(t). 2. što može dovesti do njihovog proboja. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t). ugao između struje i napona zavojnice (φZ). izjednačavanjem kapacitivnog i induktivnog otpora. pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR). ugao između struje i napona kondenzatora (φC). c) Izračunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici.). uZ(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. faktor snage kola (cosφU). povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti ih na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA. omski pad napona na kondenzatoru (URC). uRL(t). d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. uL(t). kapacitivni otpor kondenzatora (XC). Posljedice rezonance. uC(t). koji se mijenja uvlačenjem i izvlačenjem željezne jezgre u zavojnicu. uRC(t). omski otpor kondenzatora (RC). uz nepromjenjen napon izvora (U = const. pad napona na zavojnici (UZ).

....kom............ 400 VA.. zavojnicom promjenljivog induktiviteta... . UL= U 2 Z − U 2 RL ...... UCC= U 2 C − U 2 RC .............. RU ( RC + RR + RL ) X X U ϕ Z = arctg L : − ϕ C = arctg C ..... ).................. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3.. uZ(t) = 2 ... 2 uRR(t)= 2 . kao izvor struje. 50 Hz...sin(314t +0)...... cosφU = L =1. 4 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje... sin(314t + π _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 72 .... ω ⋅C I ϕU = arctg Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: uCC(t) = uL(t) = 2 .. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.... sin(314t +0). 1 digitalni multimetri kao voltmetri.... transformatorom i priključnimklemama..... RRL RC I U 1 2 2 XC= = XL....... tj.... ZZ= Z .... uRC(t) = 2 ... OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + 0 2 =RU ... uRL(t) = 2 .. cosφU(0)=1 ........ ŠEMA SPOJA: 5..kom.... sin(314t –φC).......... sin(314t+0)...kompl..... sin(314t +0).... sin(314t - π 2 )..... URL= I RRL.. 1 digitalni multimetar kao ampermetar..... ispitni pano sa otpornicima... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V. kondenzatorima......sin(314t+0)....... sin(314t +φZ) i i(t) = 2 .. RC= Z C − X 2 C i XL= Z Z − R 2 L .... 4....... 50 Hz... uC(t) = 2 .. ω = 2πf [rad/s]. 2 ... URC= I RRC... XL − XC R + Rc + RR = 0 ..........Hurić Ševko...... ZC= c .... u(t) = 2 ......kom.

Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera. Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. . miliampera ili oma. a suprotni po djelovanju. mA : 1 cm ↔ . 1 cm ↔ . naponi po svojim CC intenzitetima bi trebali biti jednaki.. koji kasni u odnosu na struju za 900. && zatim. kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izračunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici U[V] I[mA] URR[V] φU[0] ZU[ ] ZZ[ ] URC[V] UCC[V] URL[V] UL[V] cosφu RR[ ] RC[ ] C[µF] XC [ ] UZ[V] UC[V] ZC[ ] RL[ ] 50 Tabela za upis poznatih. 1cm ↔. 6.. Vektor-dijagrami napona i struje i otpora treba da budu slični dijagramima prikazanim na slici broj 2. crtamo induktivni pad napona ( U&L ) koji prednjači za 900 u odnosu na struju kola i && kapacitivni pad napona ( U& ). KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole XL[ ] 73 φC[0] φZ[0] f[Hz] Induktivni otpor zavojnice Frekvencija struje izvora Impedansa zavojnice Uglovi između struje i napona Padovi napona na elementima Faktor snage kola Impedansa kola Kapacitet kondenzatora Napon izvora Struja izvora Omski otpor Zavojnice Omski otpor otpornika . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Poznato Izmjereno Impedansa. izmjerenih i izračunatih parametara kola Kad smo izračunali sve tražene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni.. struju ( &&& ) crtamo na I pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00). u fazi sa strujom su omski padovi napona na otporima: && RR + RL + RC = RU (URR+URL+URC=URU). tj. Dijagram otpora dobijamo kad dijagram napona podijelimo sa strujom. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.. pod a) i pod b).Hurić Ševko. ako smo postigli rezonancu... koji bi trebali biti jednaki naponu izvora ( U RU = U& ).V.

priključimo na izvor sinusne struje i(t) = Im sin(ωt + 0). ona će izazvati padove napona na elementima kola. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 14: Serijska veza omskog otpornika. rezonanciju mi u elektroenergetici izbjegavamo i Kada je XL < XC. Jednostavno rezonantno kolo sa idealnim kondenzatorom i idealnom zavojnicom. jer je XL < XC. Rekli smo da fazni pomak između struje i napona izvora zavisi od odnosa induktivnog (XL) i kapacitivnog (XC) otpora. Ako kolo sa slike broj 1. struja zaostaje za naponom izvora . upoznali smo tri karaktreristična slučaja: 1.Hurić Ševko. jer ova dva otpora imaju suprotno međusobno djelovanje. struja izvora prednjači naponu izvora. a čija trenutna vrijednost glasi: u(t) = uR(t) + uL(t) + uC(t) ili u kompleksnom obliku: r r r r r r r r r r r r r r r U = U R + U L + U C = I ⋅ R + I ⋅ X L + I ⋅ X C = I R + X L + X C = I [R + j ( X L − X C )] = I ⋅ Z . R Naponu izvora suprostavit će se padovi napona na elementima. Kada je XL > XC . Razmotrimo treći slučaj (kada je XL < XC). [ ] _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 74 . Kada je XL = XC. slučaj kada je XL < XC.ϕ ). u kolu nastaje naponska ili serijska rezonansa. tj.ϕ . realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. 3. ). Slika broj 1. π pri čemu je ϕ = arctg X L − XC = . tj. kolo ima kapacitivni karakter. Iz dosadašnjih proučavanja RLC elemenata u kolu izmjenične struje. koje je prikazano na slici broj 1. kolo ima induktivni karakter. 1. 2 uR(t) = URm sin(ωt +0) i u(t) = Um sin(ωt . napon i struja su u fazi. 2. čije će trenutne vrijednosti glasiti: uC(t) = Ucm sin(ωt uL(t) = ULm sin(ωt + π 2 ). UVOD Nacrtajmo jedno jednostavno idealizirano rezonantno RLC kolo.

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Vektor-dijagram napona i struje i otpora realnih elemenata (koji imaju pored reaktivnih i omske otpore), u kompleksnoj Gausovoj ravni prikazan je na slici broj 2. pod a) i pod b).

Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) u kompleksnoj Gausovoj ravni serijskog RLC kola, slučaj kada je XL < XC.

Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagram struje i napona serijskog idealiziranog RLC kola, slučaj kada je XL < XC.

Sa vektorskog i razvijenog dijagrama struje i napona vidimo da vrijednost ugla (φ) između struje i napona izvora isključivo zavisi od parametara kola.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

75

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

2. ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pada napona na zavojnici (UZ), pada napona na kondenzatoru (Uc) i pada napona na otporu (URR). c) Izračunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, omski pad napona na kondenzatoru (URC), kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC), omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC), impedansu kondenzatora (ZC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao između struje i napona izvora (φU), ugao između struje i napona zavojnice (φZ), ugao između struje i napona kondenzatora (φC) i faktor snage kola (cosφU). d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: fazorski i razvijeni dijagram napona i struje (padove napona na omskim otporima sabrati i predstaviti jednom zajedničkom sinusoidom). e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t), uL(t), uRL(t), uRC(t), uC(t), uRR(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i priključnim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 4 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.

4. ŠEMA SPOJA:

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

76

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + ( X L − X C ) 2 : URL= I RRL; URC= I RRC ; UL= U 2 Z − U 2 RL ; - ϕU = arctg

XL − XC R + Rc + R R ; cosφU= L ; ( RC + RR + RL ) ZU
RC= Z C − X 2 C ; ϕ Z = arctg
2

UCC= U 2 C − U 2 RC ; ω= 2πf [rad/s];

XC=

U 1 ; ZC= c ; ω ⋅C I

XL X i − ϕ C = arctg C . RRL RC

Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izračunatih vrijednosti.
Poznato Izmjereno Impedansa, kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izračunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici

Uglovi između struje i napona na elementima

Padovi napona na elementima

URR[V]

URC[V]

UCC[V] URL[V] UL[V]

Tabela za upis izračunatih maksimalnih vrijednosti napona i struje.
Izračunato Pad Pad napona napona na na omskom omskom otporu otporu kondenzatora zavojnice URL max [V] URC max [V]

50

Napon Izvora Umax [V]

Struja izvora Imax[mA]

Pad napona na omskom otporu URR max [V]

Pad napona na kapacitivnom otporu kondenzatora UCC max [V]

Pad napona na induktivnom otporu zavojnice UL max [V]

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

cosφu
77

RR[ ]

XC [ ] RC[ ]

C[µF]

UZ[V] UC[V]

RL[ ]

ZC[ ]

ZU[ ]

I[mA]

XL[ ]

φC[0] φZ[0] φU[0]

f[Hz]

U[V]

Faktor snage kola

Frekvencija struje

Impedansa kola

Kapacitet kondenzatora

Napon izvora

Struja izvora

Omski otpor otpornika

Parametri Zavojnice

. sin(314t . struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj x osi (fazni ugao 00).. uRL(t) = 2 uL(t) = 2 .. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Formule za izračunavanje maksimalnih vrijednosti: Umax = URC max = 2 U.... koja ima negativan fazni pomak (-φU). uC(t) = 2 .Hurić Ševko. pristupamo crtanju fazorskog i razvijenog dijagrama napona i struje. Imax= 2 I.. sin(314t + φZ). po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U&max ). Zatim..V. u fazi sa strujom su omski I max padovi napona na otporima: RR + RL + RC = RU. Kad smo nacrtali fazorski dijagram pristupamo crtanju razvijenog dijagrama. kosinusoidu kapacitivnog pada napona [uC(t)]. koje nemaju fazni pomak (φ=0). 6.. 1 cm↔0..). Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera... zavojnici i omskim otporima (RU). uRC(t) = 2 . nacrtamo sinusoide (za struju i omske padove napona). koja ima pozitivan početak. sin(314t + π 2 ). 1 cm ↔ . Kad smo izračunali sve tražene parametre kola. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 78 ... u(t) = 2 .. sin(314t . URL max = 2 UL . koja ima negativan početak i sinusoidu napona izvora [u(t)]. miliampera. odnosno. crtamo && induktivni pad napona ( U&L max ) koji prednjači za 900 u odnosu na struju kola i && ). sin(314t – φC). Zatim. π . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.. koji kasni za strujom izvora za 900.0025 s). Crtanje fazorskog dijagrama započinjemo crtanjem pravouglog koordinatnog sistema. i 2 π ). URUKUPNOmax. sin(314t +0).... 2 URC. 2 . URR max = 2 URR. obilježimo maksimalne amplitude (URUKUPNOmax..φU). tj.sin(314t+0) i uZ(t) = 2 .02 s.. ULmax i Imax). 2 2 UCmax. i to tako što usvojimo razmjeru za period T↔ 8 cm (T = 0.sin(314t +0). kosinusoidu induktivnog pada napona [uL(t)]. uRR(t)= 2 . podijelimo je 3⋅π π na četiri dijela( . dijagramima koji su nacrtani na slici broj 3. 2 URL. mA .. sin(314t +0). 1cm ↔. Kad smo nacrtali kapacitivni pad napona ( U& CC max padove napona na kondenzatoru. UCC max = 2 UCC i UL max = Ukupan pad napona na omskim otporima iznosi: UR UKUPNOmax = URR max + URL max + URC max Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: π uCC(t) = 2 . i(t) = 2 . Umax. Fazorski i razvijeni dijagram treba da budu slični.

koje je prikazano na slici broj 1. 0 0 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 79 . Kompleksne vrijednosti struja bit će: I R = I R ⋅ e j 0 A i I L = I L ⋅ e − j 90 A. čiji je vektor. Ako ovo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t) = Umsinωt V. Na slici broj 2. π Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RL kola. odnosno I = I R + I L . UVOD Razmotrimo odnose napona i struja kod paralelne veze idealne zavojnice i omskog otpora u kolu izmjenične struje. prikazan je 2 fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RL kola. Paralelna veza idealne zavojnice i omskog otpora. 1.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 15: Paralelna veza omskog otpora i realne zavojnice u kolu izmjenične struje. ovaj napon će protjerati struje u granama kola čije trenutne vrijednosti glase: iR(t) = 2 IR sin(ωt + 0) A i iL(t) = 2 IL sin(ωt ) A. Slika broj 1. pod a).dijagram prikazan na slici broj 3.

Sa slike broj 3. Kompleksni dijagram vodljivosti (admintanse) dobijemo kad vektor . Iz poslijednjih jednačina vidimo da je proračun paralelnih kola jednostavnije raditi pomoću vodljivosti (admintanse). Vektor-dijagram struja i napona pod a) i vodljivost pod b) idealnog paralelnog RL kola. Slika broj 4. pod b). I I I = R + L = G R + B L = G R − jB L = YU . koji je prikazan na slici broj 3. odnosno I = I R + I L = U GR + U ⋅ (G L − jBL ) A. pod b). kako je to prikazano na slici broj 4. Vodljivosti su recipročne vrijednosti otpora (impedansi).Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3.dijagram struja podijelimo sa naponom. ϕ = arctg GR Sastavimo realno paralelno RL kolo i njegovo ekvivalentno kolo vodljivosti. I L = U ⋅ Y2 = U ⋅ (G L − jB L ) . možemo izračunati fazni pomak između struje i napona izvora: − BL . pri čemu je: U U U GR – aktivna provodnost ili konduktansa [S]. tj. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 80 . Realno paralelno RL kolo i šema vodljivosti kola. BL– reaktivna provodnost ili susceptansa [S].: R X 1 1 1 1 YU = Y1 + Y2 = + = + = G R + 2 L 2 − j 2 L 2 = G R + G L − jB L = Z1 Z 2 R R RL + jX L R L+X L R L + XL = G . nego pomoću impedansi (otpora).jBL [S] Iz prethodnih jednačina možemo izraziti struje u granama kola: I R = IR= U GR.

.... zavojnicama.. 3................. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V........ GR = RR YU RL + X L RL + X L _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 81 .. ugao između struje i napona izvora (φu) i faktor snage kola (cos φU)....... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V. omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici........ OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih i potrebnih podataka za rješenje zadatka: IR= U GR. 50 Hz............ frekvencije 50 Hz.. kako bismo lakše izvršili crtanje vektor-dijagrama struja.. kao izvor struje....... 400 VA......... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje... φz i XL).. BL= 2 L 2 [S]............... iL(t) i i(t)]...... ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU). ispitni pano sa otpornicima.......Hurić Ševko..................... transformatorom i priključnim klemama....... 50 Hz.. b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U). e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona izvora [u(t)] i struja [iR(t). 4. GL= 2 L 2 [S]................kompl... 1 digitalni multimetri kao ampermetri.kom........ X R 1 1 [S]. ukupnu impedansu kola (ZU).............. ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL........ Z U = [ ]. ŠEMA SPOJA: 5. u ovom slučaju vektor struje kroz zavojnicu razložit ćemo na njegovu aktivnu i reaktivnu komponentu....... povezati paralelno sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i priključiti na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu u(t) = 2 (2-270) sin(314t + 0) V. Rastavimo vektor struje kroz zavojnicu: I L = I La + I Lr = I ⋅ cos ϕ z − j ⋅ I ⋅ sin ϕ z 2..... URL= IL RL............ 2 digitalni multimetar kao voltmetar .kom......... kondenzatorima...kom.......... c) Izračunati: struju kroz omski otpor (IR)... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Svaki vektor možemo rastaviti na njegove komponente.... struje kroz zavojnicu (IL) i struje izvora (I)......

µS . Reaktivnu komponentu struje zavojnice ( I Lr ). R X 1 1 1 1 + = + = G R + 2 L 2 − j 2 L 2 = G R + G L − jB L Z1 Z 2 R R RL + jX L R L+X L R L + XL ΣG R ΣB L . 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ . koja I kasni za naponom izvora za ugao -φU . tj. 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ).. R: što znači razmjera. napona i vodljivosti treba da bude sličan dijagramima..Hurić Ševko. 1 cm ↔ . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.. Aktivna komponenta ( I La ) je u fazi sa naponom i nju crtamo u nastavku struje kroz omski otpor ( I R ). profesor elektrotehnike 2 ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO UL= U 2 − U RL . u fazi sa naponom je struja kroz omski otpor ( I R ). struju kroz zavojnicu rastavimo na njenu aktivnu ( I La ) i reaktivnu komponentu ( I Lr ). 6. && Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni.V. Sabiranjem ovih struja po pravilu palalelograma dobit ćemo struju izvora ( &&& ). pod a) i b). izmjerenih i izračunatih podataka. crtamo na negativnoj imaginarnoj osi (-j). miliampera ili mikrosimensa. u(t)= 2 …sin(314t + 0). iR(t)= 2 …sin(314t + 0) i iL(t)= 2 …sin(314t – φZ). Napon izvora ( U& ). Izrazi za trenutne vrijednosti treba da budu slični slijedećim izrazima: i(t)= 2 …sin(314t – φU). koji su nacrtani na slici broj 3. cosφ= i YU = (ΣG R ) 2 + (ΣBL ) 2 . treba da usvojimo odgovarajuće razmjere. Poznato Izmjereno Struja kroz omski otpor Struja zavojnice Padovi napona na zavojnici Izračunato Komponente struje zavojnice ILa[mA] 82 ILr[mA] Reaktivna provodnost Ukupna provodnost Ukupna impedansa Ugao između struje i napona Faktor snage kola YU[ µS] ΣG[µS] BL[ µS] cosφU ZU[ ] φ U[0] Napon izvora Struja izvora Omski otpor Frekvencija GR[µS] Prije nego što počnemo sa crtanjem vektor-dijagrama. Vektor-dijagram struja.. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ova vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole GL[µS] IR[mA] URL[V] IL[mA] RR[ ] RL[ ] XL[ ] I[mA] UL[V] f[Hz] φZ[ ] U[V] 0 Aktivne provodnosti Parametri Zavojnice .ϕU = arctg YU ΣG R YU = Y1 + Y2 = Tabela za upis poznatih. I L = I La + I Lr = I L ⋅ cocϕ z − j ⋅ I L ⋅ sin ϕ z . .

Na slici broj 2. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 83 . UVOD Svaki realni kondenzator možemo predstaviti njegovom paralelnom ili serijskom ekvivalentnom šemom. Fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RC kola. Kod paralelne ekvivalentne šeme omski otpor (RP) ima veliku vrijednost. Slika broj 1. 1. kod serijske ekvivalentne šeme omski otpor ima relativno malu vrijednost [najčešće deset do dvadesetpet posto od ukupne vrijednosti impedanse kondenzatora (ZC)]. Ako ovo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t) = Umsinωt V. ovaj napon će protjerati struje u granama kola čije trenutne vrijednosti glase: iR(t) = 2 IR sin(ωt + 0) A ) A. prikazan je fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RC kola. Idealno paralelno RC kolo. Paralelna veza omskog otpora velike otpornosti (RP ≈ 50 XC) i kondenzatora u kolu izmjenične struje.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 16: Izračunavanje gubitaka u dielektriku kondenzatora (tgδ). kako je to prikazano na slici broj 1. a struja kroz otpornik je u fazi sa naponom izvora. u kolu izmjenične struje. približno pedeset puta veću od reaktivnog otpora (XC). i iC(t) = 2 IC sin(ωt + π Slika broj 2. Razmotrimo odnose napona i struja kod paralelne veze idealnog kondenzatora poznatog kapaciteta (C) i čistoomskog otpora poznate otpornosti (R). Dok. Struja kondenzatora 2 prednjači naponu izvora za 900.

Vektor-dijagram struja i napona pod a) i vodljivosti pod b) paralelnog RC kola. pošto je 84 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Sa slike broj 3. pod b). odnosno I = I R + I C . pri čemu je: U U U GR – aktivna provodnost ili konduktansa [S]. Kompleksni dijagram vodljivosti (admintanse) dobijemo kad vektor-dijagram struja podijelimo sa naponom. odnosno veća je struja IR). pod b). a komplementaran je uglu faznog pomaka φ do 900 . U IR 1 Sa vektor-dijagrama nalazimo: tgδ = . Ugao (δ) pro-porcionalan je veličini aktivnih gubitaka u dielektriku. kojeg nazivamo uglom gubitaka. što su veći gubici u dielektriku (manji je omski otpor . dobit ćemo novi izraz za gubitke snage u dielektriku: P = U2ωC tgδ. koji je prikazan na slici broj 3. čiji je vektor. a veći ugao δ. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 0 0 Kompleksne vrijednosti struja bit će: I R = I R ⋅ e j 0 A i I C = I C ⋅ e + j 90 A. ϕU = arctg Znači. odavdje nalazimo omski otpor: = R = U IC RωC 1 ωC R= Toplotni gubici snage iznose: P = UIR = 1 . ako prethodni izraz za otpor uvrstimo u izraz R za snagu.dijagram prikazan na slici broj 3. pod a).Hurić Ševko. manji je fazni pomak φ. možemo izračunati fazni pomak između struje i napona izvora: BC 1 1 . takođe možemo izračunati vodljivosti: BC= [S] i GR= [S]. tgδ ⋅ ωC U2 . R GR XC Sa vektor-dijagrama struja vidimo da je kod kondenzatora sa nesavršenim dielektrikom i kod većih frekvencija fazni pomak (φ) manji od 900.R. Slika broj 3. I I I = R + C = G R + BC = G R + jBC = YU . za neki ugao (δ). BC – reaktivna provodnost ili susceptansa [S].

.......... ŠEMA SPOJA: _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 85 . transformatorom i priključnim klemama. 6...... ugao između struje i napona izvora (φu). Podsjetimo se da je: 2 π rad = 3600 →1 rad = 2....... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje..... 400 VA....... ISPITNA OPREMA: Gredska mreža 220 V. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni... c) Izračunati: struju kroz omski otpor (IR).........28 4..........30 . struje kroz kondenzator (IC) i struje izvora (I).............. b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U)............... faktor snage kola (cos φU).... nazivne frekvencije 50 Hz).... možemo napisati konačan izraz za gubitke snage u dielektriku: P = U2ωC δ [W]... ukupnu impedansu kola (ZU). nazivnog napona 500 V.... ugao gubitaka u dielektriku tgδ.... ugao δ...... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO tangens malih uglova približno jednak tim uglovima (tg δ ≈ δ)...... kondenzatorima. kao izvor struje......................... ZADACI: a) Kondenzator poznatog kapaciteta (preporučujem kondenzator sa slijedećim parametrima: C = 16 µF.kom.......... 1 digitalni multimetri kao ampermetari.... 360 = 57..... 50 Hz. zavojnicama......... ugaonu učestanost struje (ω) i snagu gubitaka na otporu (u dielektriku kondenzatora) P.......... 2 digitalni multimetar kao voltmetar ...... pri čemu je δ [rad]..... 3.kom............... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V..... ispitni pano sa otpornicima..... u(t)= 2 (2-270)sin(314t +0) V.. frekvencije 50 Hz.kompl. 50 Hz. ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU)....Hurić Ševko....kom................. povezati paralelno sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (preporučujem:RR ≈10 000 ) i priključiti ih na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu.......

struja kroz kondenzator ( I C ). u fazi sa naponom je struja kroz omski otpor && ( I R ). U U U B G 1 δ 0 2 2 0 0 . I I I = R + C = G R + BC = G R + jBC = YU . XC RR ω ⋅C [] Tabela za upis poznatih. C[F]. treba da usvojimo odgovarajuće razmjere.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. mA : 1 cm ↔ . Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit I ćemo struju izvora ( &&& ). OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih i potrebnih podataka za rješenje zadatka: IR= U GR. P = U2ωC δ[W].3 1 1 1 BC= [S]. cosφ= R . && Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. U[V]. jer dijagram vodljivosti dobijemo kad dijagram struja podijelimo sa naponom. miliampera ili mikrosimensa. ZU = [ ]. prednjači naponu izvora ( U& ) za 900 (poklapa se sa pozitivnom imaginarnom osom (+j). R: što znači razmjera.. 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ).. Samo što će ugao φU biti znatno veći (preko 880). a ugao δ znatno manji u odnosu na uglove koji su prikazani na slici broj 3. ϕU = arctg C . Dijagram vodljivosti crtamo analogno dijagramu struja. Napon izvora ( U& ). GR= [S]. 1 cm ↔ . tj. δ = 90 ..Hurić Ševko. izmjerenih i izračunatih podataka.φU[ ].. koja prednjači naponu izvora za ugao φU. Poznato Kapacitet kondenzatora Napon izvora Omski otpor Frekvencija Izmjereno Kružna učestanost struje Kapacitivni otpor kondenzatora Tangens ugla gubitaka Struja izvora Struja kroz kondenzator Aktivna provodnost Struja kroz otpornik Izračunato Kapacitivna provodnost Ukupna provodnost kola Ukupna impedansa kola Ugao između struje i napona Faktor snage kola Snaga gubitaka P[W] Ugao gubitaka Ugao gubitaka ω[rad/s] BC [ µS] YU[ µS] GR[µS] C[[ µF] IR[mA] IC[mA] cosφU δ[rad] XC [ ] RR[ ] I[mA] ] φ U[ ] f[Hz] U[V] δ 0 Prije nego što počnemo sa crtanjem vektor-dijagrama. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ZU [ tg δ[0] 86 . 1cm ↔. XC= [ ].. δ[rad]. δ[rad] = 0 GR YU YU 57. ω=2πf [rad/s] i ω [rad/s]. Vektor-dijagrami struja i vodljivosti treba da budu slični dijagramima koji su prikazani na slici broj 3.V. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. YU = G R + BC . 6. µS .

UVOD Snaga u kolu izmjenične struje. što je posljedica njenog promjenljivog karaktera. Međutim. srednja vrijednost drugog člana jednačine (3) jednaka je 2 2 nuli za vrijeme jedne periode. a). struje i snage (slika br. tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 17: 1. (2). Razmotrimo sva tri karakteristična slučaja: Kolo sa čistoomskim otporom U prethodnim vježbama rekli smo da su napon i struja u kolu izmjenične struje sa čistoomskim otporom u fazi. Sa dijagrama trenutnih vrijednosti napona. (3) i (4) sa slike broj 1.. realne zavojnice i realnog kondenzatora.). izmjenična struja pored aktivnog rada ispoljava i transformaciju energije u vidu električnog ili magnetnog polja. jednačinu (2) ćemo transformisati. (1). pa ćemo dobiti jednačinu: Pm⋅ ⋅ I m U m ⋅ I m − cos 2ωt … (3). se poklapaju – 2 nadoknađuju nedostajuće dijelove na pravougaoniku [(Pm/2) x t ] ili ako snagu izrazimo U 2⋅I 2 preko efektivnih vrijednosti napona i struje. da li koristan rad ili vršiti proces transformacija ili oboje isključivo zavisi od parametara kola!? To jest.cos2ωt)/2..). Šta će se dešavati u kolu izmjenične struje. ili trošilo sa sve tri osobine. a) na slici broj 1. te da se cijelokupna energija pretvara u toplotnu. Polazeći od definicije snage. tada je i snaga jednaka nuli. (2) ili p(t)=i2(t) R . P = = U ⋅ I [W]…(5). koju smo definisali kao proizvod visine napona koji vlada na priključcima trošila i jačine struje koja protiče kroz posmatrano trošilo. Da bismo došli do konačnog izraza za određivanje srednje snage izmjenične struje. nacrtani su razvijeni dijagrami snage. možemo napisati izraz za trenutnu aktivnu snagu izmjenične struje: p(t) = u(t) i(t) = Umsinωt Imsinωt = Um Im sin2 ωt..Hurić Ševko. jer površine (1). Ova definicija vrijedi u pravilu i za izmjeničnu struju. i ona je jednaka polovini maksimalne snage (Pm/2).. Na osnovu jednačina (2) i (2. pa konačan izraz za srednju snagu izmjenične struje bit U ⋅I će: P = m m …(4). 1. tj. struje i napona.. da li se u kolu nalazi omsko trošilo ili induktivno ili kapacitivno. uočavamo: dijagram snage je za cijeli period u pozitivnom području i ima dvostruku frekvenciju u odnosu na napon i struju i u trenutku kad su napon i struja jednaki nuli. odnosno zamjenit ćemo sin2 ωt = (1. bilans snage kod serijske veze čistoomskog otpora. U prvoj godini upoznali smo se sa snagom jednosmjerne struje... 2 p= _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 87 . (2.. Odnosno: P = U I [W] . istovremeno imaju svoje maksimalne i nulte vrijednosti. Za nas je značajna srednja snaga izmjenične struje (predstavljena isprekidanom linijom i znakom “x“ na slici broj 1.

da je srednja snaga jednaka nuli. Da zaključimo. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 88 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 1. imajući u vidu da je: cosωt = sin(ωt + π/2) i 2sinωt cosωt = sin2ωt. električna energija osciluje između izvora i magnetnog polja zavojnice dvostrukom frekvencijom struje izvora. onih vrijednosti što nam pokažu ampermetar i voltmetar.aktivne komponente već se mijenja po zakonu sinusa sa dvostrukom frekvencijom u odnosu na frekvenciju napona i struje. struje i snage. u električnom kolu sa čistoinduktivnim otporom. zavojnica uzima energiju od izvora). Odnosno.Hurić Ševko. Kolo sa čistoinduktivnim otporom U dosadašnjm izlaganjima kazali smo. Na osnovu svega iznesenog u prethodnom izlaganju zaključujemo: da je srednja snaga u kolu izmjenične struje koje sadrži čistoomski otpor jednaka proizvodu efektivne vrijednosti priključenog napona i efektivne vrijednosti struje u kolu. Dijagram napona. da zavojnicu kod koje je XL>>RL možemo aproksimirati kao idealnu. tada će izraz za trenutnu vrijednost napona glasiti: u(t) = Umsin(ωt + π / 2). struje i napona idealne zavojnice uočavamo: da snaga ne sadrži konstantne . Takođe smo rekli da struja idealne zavojnice kasni za naponom za 900. u toku druge i četvrte četvrtine ima negativan znak (razgrađuju se magnetna polja. ako se priključna struja mijenja po zakonu: i(t) = Im sinωt. zavojnica daje energiju izvoru). Nacrtajmo dijagram trenutnih vrijednosti napona. Na osnovu prethodnih jednačina oni će izgledati kao na slici broj 2. da u toku prve i treće četvrtine ima pozitivan znak (izgrađuju se magnetna polja. Na osnovu dobijenog obrasca (6) i dijagrama trenutne snage. imat ćemo izraz za aktivnu snagu idealne zavojnice: pL(t)= u(t) * i(t)= Imsinωt Um sin(ωt + π/2) =Um Im sinωtcosωt =(1/2)*(UmImsin2ωt) …(6). struje i snage za kolo koje sadrži samo čistoomski otpor. tj. Uvrštavanjem ovih izraza u izraz za trenutnu snagu idealne zavojnice.

ali da su struja i napon međusobno zamijenili trenutne položaje. Odnosno ako se priključni napon mijenja po zakonu: u(t) = Um sinωt. Dijagram snage. da kondenzator kod kojeg je XC>>RC možemo aproksimirati kao idealni.Hurić Ševko. Na slici broj 3. Vidimo da je jednačina (7) identična jednačini (6) pa će vrijediti svi zaključci koje smo izvukli za kolo sa čistoinduktivnim otporom. napona i struje idealnog kondenzatora. Poređenjem ovog dijagrama sa dijagramom prikazanim na slici broj 2. uočavamo da su oni slični i da je dijagram snage isti . tada će izraz za trenutnu vrijednost struje glasiti: i(t) = Imsin(ωt + π/2). Kolo koje sadrži čistokapacitivni otpor U dosadašnjm izlaganjima kazali smo. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. Uvrštavanjem ovih izraza za trenutnu snagu: pC(t) = u(t) *i(t) = Um sinωt Imsin(ωt +π/2) = Um Im sinωt cosωt = (½)*(UmImsin2ωt) … (7). Takođe smo rekli da struja idealnog kondentatora prednjači naponu za 900. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 89 . predstavljen je razvijeni dijagram snage. struje i napona idealnog kondenzatora. Slika broj 3. struje i napona idealne zavojnice. Dijagram snage.

φ) = cosωt cos φ + sinωt sinφ. prikazan je trokut snaga serijskog RLC kola. Vrijednost prvog člana jednačine (9) kreće se u granicama od nule do UmIm cosφ. a kapacitivni i induktivni otpor skoncentrišemo posebno kako je to prikazano na slici broj 4... dobit ćemo konačan izraz za snagu kola sa RLC elementima. (11). imajući u vidu. 4. Predpostavimo da je početna faza napona jednaka nuli (φU = 0) i da se napon mijenja po kosinusnom zakonu: u(t) = Um cos(ωt + 0). (8).. struje i otpora realnog serijskog RLC kola. snagu možemo pisati u vidu: p(t) = UmIm cos2ωt cos φ + UmIm sinφ sinωt cosωt. Pa je aktivna srednja snaga: P = (½) * (UmIm cosφ) = U I cosφ [W] .. za slučaj kad je XL > XC prikazani su na slici broj 5.φ). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kolo sa čistoomskim otporom. za slučaj kad je XL > XC. imaju pored reaktivnog induktivnog i reaktivnog kapacitivnog i omske otpore. Tad je trenutna snaga kola data izrazom: p(t) = u(t) * i(t) = Um cosωt * Imcos(ωt. pošto je cos2φ =(1/2)(1+cos2φ) i sinφ cosφ=(1/2)(sin2φ).: Q =(½) * (UmIm sinφ) = U I sinφ . p(t) =(1/2)* [UmIm cosφ (1 + cos2ωt)] +(1/2) * (UmIm sinφ sin2ωt) . U tom slučaju provodimo analizu kola tako što sve omske otpore skoncentrišemo u jedan (RR + RL + RC = RU). Slika br. a da struja kasni za naponom za izvjestan ugao (-φ). pod a) i pod b). Na slici broj 6. Vektor-dijagrami napona.. ovaj član opisuje razmjenu energije-snage između trošila i izvora. Dijagram snage ili trokut snage dobijemo kad trokut napona pomnožimo sa efektivnom vrijednosti struje.Hurić Ševko. (10) Drugi član jednačine (9) periodično mjenja znak i vrijednost. Ovi otpori kod serijske ekvivalentne šeme su relativno mali. tj. Ovu komponentu nazivamo reaktivna snaga trošila. koji je stalno pozitivan ili nula on ustvari predstavlja aktivnu snagu koju uzima omski otpor iz izvora i koja se pretvara u toplotu. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 90 .φ) .. Realno serijsko RLC kolo. realnom zavojnicom i realnim kondenzatorom Realna zavojnica i realni kondenzator. (9). te da se i ona mijenja takođe po kosinusnom zakonu: i(t) = Imcos(ωt . ali ih u tačnim proračunima ne možemo i ne smijemo zanemariti. jedinica za ovu snagu je voltamperreaktivni [Var]... da je cos (ωt.

QC [VAr].uZ(t). ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL). reaktivne i prividnu snagu serijskog RLC kola. QC= I2 XC . QU = QL. c) Izračunati: omski otpor kondenzatora (RC). faktor snage kola (cosφU). uC(t) i uRR(t)] i struje [(i(t)]. ugao između struje i napona kondenzatora (φC). QL=I2XL. d) U odgovarajućoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni nacrtati trokut snaga. za slučaj kad je XL > XC . QU = S sinφ = UI sinφ . cosφ= Q PU . PRL= I2 RL. S= ΣP 2 + (ΣQL − ΣQC ) 2 [VA]. ugao između struje i napona izvora (φU). impedansu kondenzatora (ZC). Vektor-dijagrami napona istruje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola. ukupnu aktivnu (PU) snagu. Slika broj 6. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika br. pad napona na zavojnici (UZ). za slučaj kad je XL > XC . Trokut snaga serijskog realnog RLC kola. b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U). Na osnovu trokuta snaga možemo napisati izraze za: aktivne. ukupnu impedansu kola (ZU). 5. koji glase: PU=(PRL+ PRC + PR) [W]. reaktivnu kapacitivnu (QC) snagu i prividnu (S) snagu. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 91 . povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti ih na izvor izmjenične struje koja se mjenja po sinusnom zakonu i(t)= Imsin(314t+0) mA. pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR).Hurić Ševko. PRC= I2 RC i PR= I2 RR. reaktivnu induktivnu (QL) snagu. ϕ = arctg U [0]. ugao između struje i napona zavojnice (φZ). kapacitivni otpor kondenzatora (XC). PU=S cosφ =UI cosφ. frekvencije 50 Hz. S PU 2.

kom.. ϕU = arctg QL − QC ........ RC= Z C − X 2 C ...kom... .. sin(314t +φZ) i i(t) = 2 ......... 400 VA.... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V................... QL=I2XL.. ispitni pano sa otpornicima. 50 Hz.......kom.. uRR(t)= 2 . PRC= I2 RC.... zavojnicama....... 4 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.....sin(314t+0).. uZ(t) = 2 ........sin(314t +0). 1 digitalni multimetar kao ampermetar........ XC= S = ( PR + PRL + PRC ) 2 + (Q L − QC ) 2 ...... RL RC Dijagram snaga treba da bude sličan onom.. sin(314t+φU)........................... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.kompl.... kondenzatorima....... ZC= c .......Hurić Ševko....... sin(314t –φC)................... kao izvor struje... uC(t) = 2 ........................ Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: u(t) = 2 .......... ω ⋅C I XL X i − ϕ C = arctg C .......... QC= I2 XC ... ϕ Z = arctg 2 ω=2πf [rad/s]..QC. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + ( X L − X C ) 2 .. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 92 . transformatorom i priključnim klemama..... koji je nacrtan na slici broj 6... PRL= I2 RL... S S Q = QL ..... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3.. PR= I2 RR ............. 1 digitalni multimetri kao voltmetri. U 1 . 50 Hz. 4. ŠEMA SPOJA: 5.. cosφU= PU= PR+ PRC+ PRL.. PRC + PR + PRL ΣP PRL + PRc + PR = ........

Primjer konjugovanokompleksne struje: I = 10 ⋅ e j 45 .Hurić Ševko. izmjerenih i izračunatih parametara. aktivne snage: P= PRL+ PRC + PR. Kompleksna snaga. nakon toga u pozitivnom pravcu imaginarne (+j) ose nacrtamo reaktivnu induktivnu snagu (QL). Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni... reaktivne i prividna snaga kola. S = U ⋅ I × [VA] .uglu kompleksne veličine struje izražene u eksponencijalnom obliku. crtamo na pozitivnoj (+r) osi (fazni ugao 00). pri čemu je konjugovanokompleksna struja jednaka kompleksnoj struji sa promjenjenim znakom u imaginarnom dijelu kompleksnog broja.VA. sabiranjem ovih snaga po pravilu paralelograma dobit ćemo prividnu snagu kola (S). Poznato Izmjereno Impedansa. definiše se kao proizvod kvadrata efektivne vrijednosti struje i kompleksne impedanse kola: S = I 2 ef ⋅ Z [VA] ili kao proizvod kompleksnog napona i konjugovanokompleksne struje.. 1cm ↔ W. I =10+j10. 0 0 6. VAr . KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 cosφu 93 RR[ ] RC[ ] φC[0] φZ[0] φU[0] C[µF] XC [ ] UZ[V] UC[V] ZC[ ] ZU[ ] RL[ ] U[V] I[mA] XL[ ] f[Hz] Faktor snage kola Frekvencija struje Impedansa kola Kapacitet kondenzatora Napon izvora Struja izvora Omski otpor otpornika Parametri Zavojnice . I × = 10 − j10 . 1 cm ↔ . 1 cm ↔ . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela za upisivanje poznatih. u negativnom pravcu imaginarne (-j) ose nacrtamo reaktivnu kapacitivnu snagu (QC). I × = 10 ⋅ e − j 45 . pristupamo crtanju dijagrama snaga. Kompleksna snaga se može napisati u slijedećem obliku: S = P+j(QL-QC)= P ± jQ. odnosno promjena predznaka u argumentu . tj. Uglovi između struje i napona Padovi napona na elementima PU[W] QC[VAr] QL[VAr] S[VA] URR[V] Kad smo izračunali sve tražene parametre kola. kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izračunato Aktivne. Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera. vati ili voltamperareaktivnih.. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko voltampera. zatim.

Elektromotore (kako trofazne tako i monofazne) predstavljamo kao serijsku vezu njihovog omskog i induktivnog otpora. vrši se kompenzacija reaktivne energije. Popravkom faktora snage . za što uzima aktivnu energiju iz mreže. 1. onda ćemo imati kombinaciju serijske veze RL-a sa kojom je paralelno povezan kondenzator kapaciteta C. uočili smo da ih karakteriše oscilovanje reaktivne energije. Razmotrimo stanje u ovakvom kolu prije i poslije priključka kondenzatora: Elektromotor je električna mašina koja električnu energiju pretvara u mehanički rad. koje se vežu paralelno sa mrežom. pa se ovaj način u većini slučajeva koristi. odnosno povećanje faktora reaktivnosti (sinφ) a samim tim i povećanja reaktivnih jalovih struja koje opterećuju vodove. odnosno trošilom.generatora. Da bismo povećali efikasnost korištenja električne energije. Međutim.92 (za motore velikih snaga). prenosnih vodova i transformatora reaktivne struje. Ako paralelno motoru koji je priključen na mrežu dodamo kondenzator. Faktor snage (cosφ) asinhronih motora kreće se od 0.7 (za motore malih snaga) pa sve do 0.kompenzacijom u mreži. prenos i distribuciju električne energije. - U praksi kompenzacija se izvodi na više načina. u praksi se preduzimaju mjere za popravljanje faktora snage (cosφ). a ne stvaraju nikakav učinak.Hurić Ševko. U elektrotehničkoj praksi. tj. odnosno reaktivna energija koju obezbjeđuje izvor. preko prenosnih vodova i transformatora. što izaziva veliki faktor induktivnosti mreže. što ima za posljedicu smanjenje faktora snage (cosφ). u praksi imamo veliki broj asinhronih motora koji nisu stalno opterećeni nazivnim momentom. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 94 . a najčešće pomoću sinhronih kompenzatora ili kondenzatorskih baterija. ako su kontuirano opterećeni. Primjena kondenzatora je ekonomičnija. čime se povećava njihova sposobnost proizvodnje i prenosa aktivne snage i smanjenje gubitaka energije i pada napona u vodovima. pri čemu izvor daje reaktivnu snagu. a namotaji induktiviteta L imaju zadatak da formiraju magnetnu energiju neophodnu za stvaranje magnetnog polja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 18: Popravak faktora snage . a time i ekonomičniju proizvodnju. Za stvaranje magnetnog polja potrebna je reaktivna struja. UVOD Analizirajući kola sa mješovitim parametrima.paralelna veza kondenzatora i realne zavojnice u kolu izmjenične struje. postižemo: rasterećenje izvora .motori i transformatori. trošila su pretežno induktivnog karaktera . pa rade sa smanjenom aktivnom snagom.

a samim tim smanjena je dovodna struja (I) i ugao faznog pomaka između struje u kolu (I1) i napona izvora (U) sa φ na φ1. a struja izvora je smanjena sa I na I1..: IC = U = XC U −j = j ⋅ U ⋅ ω ⋅ C . tj: C = IC / (Uω) . Smanjenjem ugla faznog pomaka povećao se faktor snage (sa cosφ na cosφ1). (3). pod a) možemo izraziti struju u kolu ( I ).⋅I = = U ⋅ cos ϕ Z U R + (ωL) 2 2 ⋅ e − jϕ Z . pod a). Struja kroz motor ostaje ista. a jesu. kolo je prikazano na slici broj 1. Ako motoru paralelno priključimo kondenzator kako je to prikazano na slici broj 1. Kapacitet kondenzatora možemo izračunati iz jednačine (3). a ugao između struje i napona zavojnice ϕ Z = arctg b) nakon paralelnog priključka kondenzatora sa motorom . Sa slike broj 1.. pod a). RL pri čemu je: U =U. pod b). (1). (2). 1 ω ⋅C Ukupna struja u dovodnom vodu može se izraziti pomoću I Kirhofovog zakona u kompleksnom obliku. Slika broj 1. XL ... odnosno motora. imat ćemo vektor .. (4). (5). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO a) prije priključka kondenzatora.. pod a) vidimo da je nakon kompenzacije reaktivna induktivna struja smanjena za vrijednost struje IC. jer se priključni napon i parametri motora nisu promjenili. ako su nam poznati napon. tj. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 95 . ako ove struje predstavimo u Gausovoj kompleksnoj ravni. Struju kroz kondenzator možemo izračunati pomoću Omovog zakona. odnosno..Hurić Ševko.... jer se nalaze na natpisnoj pločici motora: I= P U . Sa dijagrama na slici broj 2. snaga i ostali parametri kola. pod b). tj.slika broj 1.: I 1 = I + I C .dijagram prikazan na slici broj 2. Šema monofaznog motora prije kompenzacije slika a) i poslije kompenzacije slika b).

IcosφZ = I1cosφ1. tj. dobit ćemo izraz za određivanje kapacitivne snage kondenzatora: QC = P (tgφ-tgφ1). tj: C= 1 ( I sin ϕ Z − I1 sin ϕ1 ) . dobit ćemo novi izraz za kapacitet kondenzatora. U ⋅ω Ako poznajemo aktivnu snagu motora (ona je data na natpisnoj pločici motora) P. tj. tad je struja prije kompenzacije I = P / (UcosφZ). a) Izvršiti mjerenje: napona (U) i struje (I) izvora. a sa dijagrama struja vidimo da su aktivne komponente struja jednake u oba slučaja..Hurić Ševko. priključiti na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu: u(t) = 2 (2 . Sa slike broj 2.I1sinφ1 .. Ova analiza je izvedena kako se u praksi radi. tj. 2.. U ⋅ω 2 Ako jednačinu (8) pomnožimo sa U2 ω .: C= P (tgϕ − tgϕ1 ) . Uvrštavanjem jednačine (6) u jednačinu (5). tj. koja predstavlja statorski namotaj jednofaznog asinhronog motora. dobili smo konačan izraz za određivanje kapaciteta kondenzatora.dijagram struja: pod a) nakon popravka faktora snage (sa cosφ na cosφ1) bez razlaganja na komponente i pod b) struje razložene na aktivne i reaktivne komponente. (6). reaktivnu (QL) i prividnu snagu (S) koju zavojnica uzima iz mreže. aktivnu (P).. Nakon uvrštavanja izraza za struju u jednačinu (7). Vektor . b) Izračunati: Impedansu zavojnice (ZZ).270) sin(314t + 0) V. U praksi se izbjegava potpuna kompenzacija jer nastaje paralelna ili strujna rezonansa. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. pod b) možemo izraziti struju kondenzatora koja je jednaka razlici reaktivnih struja prije i poslije kompenzacije... izvršena je djelimična kompenzacija. ZADACI: 1.: IC = IsinφZ .. što dovodi do nestabilnosti sistema i kapacitivnog opterećenja mreže. faktor snage zavojnice (cosφZ). (8). _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 96 . ugao između struje i napona izvora (φZ).(7). Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL). što znači da se aktivna snaga motora neće promjeniti nakon kompenzacije..(9).

.......kom.... induktivnu vodljivost (BL)........ 4....... kondenzator poznatog kapaciteta (C) i nazivnog napona.. ukupnu reaktivnu snagu (QU) i prividnu snagu (S) koju zavojnica uzima iz mreže nakon kompenzacije i c) u odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja u Gausovoj kompleksnoj ravni. a) Izvršiti mjerenje: struje kroz kondenzator (IC) i struje izvora (I1)..... reaktivnu snagu kondenzatora (QC)............. kondenzatorima......kompl..................... povezati paralelno sa zavojnicom iz zadatka pod 1) i priključiti na istu efektivnu vrijednost napona kao i u prvom slučaju....... ispitni pano sa otpornicima.. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih.. b) Izračunati: ukupnu impedansu kola (ZU)..kom....... izmjerenih i izračunatih podataka za rješenje zadatka pod 1): Poznato Parametri zavojnice RL[ ] XL[ ] Frekvencija struje f[Hz] Izmjereno Napon i struja izvora U[V] I[mA] Parametri zavojnice ZZ[ ] φZ[0] cos φZ P[W] Izračunato Snage QL[VAr] S[VA] _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 97 ............. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V...... transformatorom i priključnim klemama..... 50 Hz. ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU).. 1 digitalni multimetri kao ampermetri.. faktor snage kola (cos φ1). 3 digitalni multimetar kao voltmetar ................... 50 Hz.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2.Hurić Ševko... kao izvor struje................................ 400 VA... aktivnu vodljivost (GL).. ŠEMA SPOJA: pod 1) prije kompenzacije i pod 2) za vrijeme kompenzacije: 5. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje......... ugao između struje i napona izvora (φ1)......... aktivnu (P). zavojnicama............ kapacitivnu vodljivost (BC)................. 3......kom............

cosφ1 = L . QL=I2XL [VAr]. Napon izvora ( U& ). S1= U I1 [VA] i Z Z = R L + X L . cosφZ= S1 = 2 P 2 + (QL − QC ) 2 [VA].Hurić Ševko. S = U I [VA]. tj. XC= [ ]. a struju kondenzatora ( I C ) crtamo u pravcu pozitivne imaginarne ose (+j). && Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. XC ω ⋅C GL RL + X L RL + X L G 2 L + ( B L − BC ) 2 . ZZ 2 I = I a + I r = I ⋅ cos ϕ z − j ⋅ I ⋅ sin ϕ z . BL= 2 L 2 [S].dijagram struja treba da bude sličan dijagramima. X C Z Z − jX C RL + jX L R L+X L R L + XL BC= YU= R − ( BL − BC ) X 1 1 [S].. Prije nego što počnemo sa crtanjem vektor. P=S cosφ = S1 cosφ1 .dijagrama. treba da usvojimo odgovarajuću razmjeru. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela za upis podataka za rješenje zadatka pod 2): Poznato Snage zavojnice Struja zavojnice Kapacitet kondenzatora Napon izvora Izmjereno Struja kondenzatora Struja izvora Vodljivosti Izračunato Ugao između struje i napona Faktor snage S1[VA] cos φ1 φ1[ ] 0 Frekvencija QU[Var] QC[Var] QL[Var] GL[ µS] BC[ µS] YU[ µS] BL[ µS] cos φZ IC[mA] C[ µF] I1[mA] RL[ ] S[VA] Formule za izračunavanje traženih podataka: YU = Y1 + Y2 = X R 1 1 1 1 + = + = jBC + 2 L 2 − j 2 L 2 = G L − j ( BL − BC ) . Vektor . Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit ćemo struju izvora ( I 1 ) koja kasni za naponom izvora za ugao φ1. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko miliampera. koji su nacrtani na slici broj 2. ZU= 1 . YU ϕ Z = arctg XL G . 6. R: što znači razmjera. QU = QL. ω=2πf[rad/s]. tj.mA. I 1 = I 1a + I 1r = I 1 ⋅ cos ϕ1 − j ⋅ I 1 ⋅ sin ϕ1 . GL= 2 L 2 [S]. crtamo na negativnoj imaginarnoj osi (-j).QC [VAr]. 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ). 1cm ↔ .. RL YU RL . u fazi sa naponom je aktivna komponenta struje ( I a = I 1a ). QC= IC2 XC [VAr]. reaktivne komponente struja ( I r i I 1r ). ϕ1 = arctg . P=PRL = I2 RL [W]. orijentišemo je u suprotnom pravcu na reaktivnu struju zavojnice ( I r ). KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 98 ZU [ ] XL[ ] ZZ[ ] I[mA] P[W] f[Hz] φZ[0] U[V] Ukupna impedansa Parametri Zavojnice Snage .

kako je to prikazano na slici br.Hurić Ševko. ΣRL= RL1 + RL2+ RL3 . ili u kompleksnom obliku: U = U 1 + U 2 + U 3 . URL2 = IRL2. i(t) = Imsinωt. prolaskom struje kroz zavojnice. serijska veza tri realne zavojnice Ako ovo kolo priključimo na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu. U 2 = I ⋅ Z 2 . UL2= I XL2. U 1 = I ⋅ Z 1 . Trenutne vrijednosti napona na zavojnicama imat će slijedeći oblik: u1(t) = U1msin(ωt + φZ1). odnosno. odnosno ΣX= XL1 + XL2+ XL3. UL3= I XL3. i to: aktivne: URL1 = IRL1. omske padove napona crtamo u fazi sa strujom. Razmotrit ćemo slučaj serijske veze tri realne zavojnice. u Gausovoj kompleksnoj ravni.1. Složena kola. a napon izvora u(t) = Umsin(ωt + φU). URL3 = IRL3 i reaktivne: UL1= I XL1. u3(t) = U3msin(ωt + φZ3). ona će izazvati padove napona na zavojnicama koji će se suprostavljati naponu izvora. serijska veza dvije realne zavojnice. dok induktivni padovi napona prednjače struji za 900. U 3 = I ⋅ Z 3 . Slika broj 1. UVOD Složena kola izmjenične struje. Takođe smo ranije konstatovali da dijagram otpora dobijemo kad dijagram napona podijelimo sa strujom ΣUR= URL1 + URL2+ URL3 . a naročito kod izrade električnih mašina. za kola sa induktivnim karakterom. Konačan izraz za ukupnu impedansu ZU= ΣR 2 L + ΣX 2 L . odnosno ΣUL= UL1 + UL2+ UL3. pa je napon izvora U = I ⋅ Z1 + + I ⋅ Z 2 + I ⋅ Z 3 = I [(RL1+jXL1)+ (RL2+jXL2)+ (RL3+jXL3)]= I ⋅ Z U Iz prethodnih jednačina vidimo da se javljaju dvije komponente padova napona. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 19: 1. Napišimo izraz za trenutnu vrijednost napona izvora: u(t) = u1(t) + u2(t) + u3(t). pri čemu je. susrećemo se sa serijskom vezom dva ili više namota (zavojnica) u kolu izmjenične struje. Već smo naučili da prilikom crtanja vektor-dijagrama napona. pa je: U2 =ΣU2 RL + ΣU2 L ili U= ΣU 2 RL + ΣU 2 L . U elektrotehničkoj praksi. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 99 . u2(t) = U2msin(ωt + φZ2).

koji su prikazani na slikama broj 2. i broj 3. ukupna impedansa serijske veze više zavojnica nije jednaka algebarskoj sumi impedansi pojedinih zavojnica. 3. 2. Nacrtajmo vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. _____________________________________________________________________________________________ 100 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Slika broj 2. ukupni omski pad napona serijske veze više zavojnica jednak je algebarskoj sumi padova napona na pojedinim omskim otporima. 4. ukupni omski otpor serijske veze više zavojnica jednak je algebarskoj sumi omskih otpora pojedinih zavojnica.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Iz predhodnih jednačina možemo zaključiti: 1. ukupni induktivni otpor serijske veze više zavojnica jednak je algebarskoj sumi induktivnih otpora pojedinih zavojnica i 5. Vektor-dijagram napona i struje složenog serijskog kola sa tri realne zavojnice. ukupni induktivnii pad napona serijske veze više zavojnica jednak je algebarskoj sumi padova napona na pojedinim induktivnim otporima.

... 3.. kondenzatorima.. ukupnu aktivnu (PU). ispitni pano sa otpornicima.... transformatorom i priključnim klemama... faktor snage kola (cos φU)..........kom......................... _____________________________________________________________________________________________ 101 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ............ 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.. .......kompl.... padova napona na zavojnicama (UZ1 i UZ2) i struje izvora (I)....... b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U).... 400 VA..... 1 digitalni multimetar kao ampermetar...... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i struje................ c) Izračunati: omske padove napona (URL1 i URL2) i induktivne padove napona (UL1 i UL2) na zavojnicama... kao izvor struje....... Dijagram otpora složenog serijskog kola sa tri realne zavojnice. zavojnicama..... 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.. 50 Hz...................................... 50 Hz................... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3.. frekvencije 50 Hz.... trokut otpora i trokut snaga u Gausovoj kompleksnoj ravni. ukupnu impedansu kola (ZU).......kom...... uglove između struje i napona pojedinih zavojnica (φZ1 i φZ2 ).... 2..... 1 digitalni multimetri kao voltmetri........ ukupnu reaktivnu (QLU) i ukupnu prividnu snagu (SU) kola....kom... ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL)....... ugao između struje i napona izvora (φU)....... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V..Hurić Ševko......... povezati u seriju i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) A.

P1= I2 RL1[W]. SU= ( P1 + P2 ) 2 + (Q L1 + Q L 2 ) 2 [VA] . URL2=IRL2. _____________________________________________________________________________________________ 102 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 cosφu ZU[ ] φZ1[0] φZ2[ ] I[mA] φU[0] f[Hz] U[V] 0 Faktor snage kola Ukupna aktivna. Parametri zavojnica. reaktivna i prividna snaga kola. QLU= QL1+ QL2 i PU= P1+ P2. P1 + P2 ( X + X L2 ) Q + QL 2 X ϕU = arctg L1 = arc tg L1 cosφU= . P2= I2 RL2[W]. omski i induktivni otpori zavojnica Napon izvora Struja izvora . UL1= U 2 Z 1 − U 2 RL1 . RL 2 QL1= I2 XL1[VAr] . OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. UL2= U 2 Z 2 − U 2 RL 2 . ŠEMA SPOJA: 5. ϕ Z 1 = arctg L1 : ( R L1 + RL 2 ) P1 + P2 SU RL1 X ϕ Z 2 = arctg L 2 .Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. izmjerenih i izračunatih parametara. Poznato Izmjereno Izračunato Ukupni padovi napona na zavojnicama Uglovi između struje i napona na zavojnicama Frekvencija struje izvora Ukupna impedansa kola Ugao između struje i napona izvora Omski i induktivni padovi napona na zavojnicama QLU[VAr] URL1[V] URL2[V] SU[VA] RL1[ ] RL2[ ] UZ1[V] UZ2[V] XL1[ ] XL2[ ] UL1[V] UL2[V] PU[W] Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R L1 + RL 2 ) 2 + ( X L1 + X L 2 ) 2 : URL1=IRL1. QL2= I2 XL2[VAr].

Približan izgled vektor-dijagrama napona i struje za naše kolo.Hurić Ševko. Približan izgled dijagrama otpora za naše kolo. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 4. _____________________________________________________________________________________________ 103 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Slika broj 5.

1 cm ↔ . vati.VAr.mA .V. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera.. Kada smo izračunali sve tražene parametre kola.W... voltampera . 1cm ↔ . pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje.. 1cm ↔ ..Hurić Ševko. voltamperareaktivnih ili oma. 1cm ↔ . tj. Približan izgled dijagrama snaga za naše kolo... miliampera. Dijagrami koje mi treba da nacrtamo trebaju biti slični dijagramima koji su prikazani na slikama broj: 4. 5 i 6.VA. 6. Postupak crtanja dijagrama opisali smo u prethodnim vježbama. 1cm ↔ .. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 104 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . trokut otpora i snaga u Gausovoj kompleksnoj ravni. Trokut snaga dobijemo kad dijagram (trokut) napona pomnožimo sa efektivnom jačinom struje... ... 1 cm ↔ . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 6.

i2 i i3 iste kružne frekvencije ω kao što je ima i napon. ϕ Z 1 = arctg . Njihove trenutne vrijednosti imat će slijedeći oblik: i1(t) = 2 I1 sin(ωt . Yu = ΣGL .φZ2 ) A i i3(t) = 2 I3 sin (ωt . U U U U − BL1 RL1 X 1 1 Y1 = = = − j 2 L1 2 = G L1 − jB L1 . 2 2 Z 3 RL 3 + jX L 3 RL 3 + X L 3 GL3 R L3 + X L3 − ΣB L . Elektromotori i druge električne mašine. susrećemo se sa vezom dva ili više namota (zavojnica) povezanih paralelno na električnu mrežu. njihov kompleksni oblik: I = I 1 + I 2 + I 3 . na izvor izmjenične struje. Zbog toga se vežu paralelno na električnu mrežu. 2 2 2 GL 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 R L 2 + X L 2 R L2 + X L2 RL3 X − BL 3 1 1 = = − j 2 L 3 2 = G L 3 − jB L 3 . Struja izvora bit će jednaka zbiru njihovih trenutnih ili kompleksnih vrijednosti: i(t) = i1(t) + i2(t) + i3(t). Slika broj 1. ovaj napon će kroz zavojnice protjerati izmjenične struje: i1 . a naročito kod elektromotora. i2(t) = 2 I2 sin(ωt . UVOD U elektrotehničkoj praksi.jΣBL = (ΣG L ) 2 + (ΣBL ) 2 ⋅ e − jϕU i ϕU = ϕ123 = arctg ΣG L _____________________________________________________________________________________________ 105 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 2 2 Z1 RL1 + jX L1 R L1 + X L1 G L1 R L1 + X L1 Y2 = Y3 = − BL 2 RL 2 X 1 1 = = − j 2 L2 = G L 2 − jBL 2 . Ako zavojnice priključimo na izmjenični napon koji se mjenja po sinusnom zakonu u(t) = Umsinωt V.j(BL1+ BL2+ BL3). ϕ Z 2 = arctg .φZ1) A.φZ3) A. konstruisani su da normalno rade pri konstantnom naponu sa odstupanjima ± 5%. Paralelna veza tri realne zavojnice. kako je to prikazano na slici broj 1.Hurić Ševko. ako struje podijelimo sa naponom dobit ćemo vodljivosti – admintase kola: I I I I = 1 + 2 + 3 = YU = Y1 + Y2 + Y3 = (GL1+ GL2+ GL3) . odnosno. ϕ Z 3 = arctg . paralelna veza dvije realne zavojnice. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 20: Složena kola izmjenične struje. 1. Razmotrit ćemo slučaj paralelne veze tri realne zavojnice.

a druga sa imaginarnom osom . sinφU = L .aktivna komponenta. vodljivosti u granama kola (Y1 i Y2). ΣG L ΣB (φU = φ123). pošto se sve aktivne i reaktivne komponente slažu po smjeru i pravcu.vodljivosti slika pod b) za paralelnu vezu tri realne zavojnice u Gausovoj kompleksnoj ravni. ili Ia = I cosφ. Slika broj 2. pod b) prikazano. ukupnu reaktivnu (QLU) snagu i prividnu snagu (SU) kola. u(t) = 2 (2-270) sin (314t + 0) V. kako slijedi: ΣIa = I1a+ I2a+ I3a. ukupnu vodljivost kola (YU=Y12) faktore snage zavojnica (cos φZ1 i cos φZ2). YU YU Na sličan način dolazimo do dijagrama vodljivosti. I 3 = I 3a + I 3r . struje izvora (I) i struje u grani dva (IL2). d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i napona i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni. _____________________________________________________________________________________________ 106 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL). a Ir = I sinφ . 2. frekvencije 50 Hz. pa je intenzitet struje izvora: I = (ΣI a ) 2 + (ΣI r ) . povezati paralelno i priključiti ih na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu. I 2 = I 2 a + I 2 r . nacrtan je vektor-dijagram struja i napona pod a) i admintansi pod b) u Gausovoj kompleksnoj ravni. onda ih možemo algebarski sabrati. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na slci broj 2. odnosno ΣIr = I1r+ I2r+ I3r. ugao između struje i napona izvora (φU =φ12). faktor snage kola (cos φU). ukupnu impedansu kola (ZU). c) Izračunati: struju kroz granu jedan (IL1).Hurić Ševko. Svaki vektor možemo razložiti na njegove komponente (jedna komponenta koja se poklapa sa realnom osom . Vektor-dijagram struja i napona slika pod a) i admintansi .reaktivna komponenta). cosφU = . ukupnu aktivnu (PU) snagu. b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U). kako je to na slici broj 2. kako slijedi: I 1 = I 1a + I 1r .

....... SU= (ΣP ) 2 + (ΣQ L ) 2 i PU= P1+ P2... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.... ϕ Z 2 = arctg ..kom.......... 1 digitalni multimetri kao ampermetri... 400 VA..........P2= U IL2 cos φZ2=I2 L2 RL2 [W ]. 50 Hz....... G L1 GL 2 ΣG L Y1 = RL1 ΣG L X 1 1 = = − j 2 L1 2 = G L1 − jB L1 ......kompl... cosφ12=cos φU= ....QL2= U IL2 sinφZ2=I2 L2XL2 [VAr ].. P1= U IL1 cos φZ1=I2 L1 RL1 [W ].kom.............. YU QL1= U IL1 sinφZ1=I2 L1XL1 [VAr ]............ _____________________________________________________________________________________________ 107 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .....kom. Y1 Y2 1 ... 2 2 Z1 RL1 + jX L1 R L1 + X L1 YU R L1 + X L1 RL 2 X 1 1 = = − j 2 L2 = G L 2 − jBL 2 ... zavojnicama.... OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih podataka: IL1 = U Y1. ϕ Z 1 = arctg − BL1 − B L1 − ΣBL .......... cos φZ1 = 2 2 Y2 = G L1 + BL1 .. S2=U IL2[VA]...... kondenzatorima........... 2 2 Y2= ZU= G L1 G ......Hurić Ševko........YU= (ΣG L ) 2 + (ΣB L ) 2 ............. ŠEMA SPOJA: 5........ transformatorom i priključnim klemama. ϕU = ϕ12 = arctg ........ ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V... ispitni pano sa otpornicima... 50 Hz........ kao izvor struje............ QLu= QL1 + QL2 [VAr ]....Y1= 2 2 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 R L 2 + X L 2 R L2 + X L2 G L 2 + BL 2 ......... 2 digitalni multimetar kao voltmetar .............. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3............... 4..S1=U IL1[VA]. SU= S1+ S2.... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.. cos φZ2 = L 2 ........

pri čemu je: IL1a = IL1 cosφZ1. i broj 4. && Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni.Hurić Ševko. suma reaktivnih komponenti struja iznosi ΣILr = IL1r+ IL2r. IL2r = IL2 sinφZ2 i struja izvora I= (ΣI La ) 2 + (ΣI Lr ) . miliampera ili mikrosimensa. IL1r = IL1 sinφZ1. reaktivne komponente struja ( I L1r i I L 2 r ) crtamo na negativnoj imaginarnoj osi (-j). usvojimo odgovarajuće razmjere i pristupamo crtanju vektor-dijagrama. Kada smo izračunali sve tražene parametre. _____________________________________________________________________________________________ 108 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 SU[ VA] BL1[ µS] BL2[ µS] ΣBL[µS] GL1[µS] GL2[µS] YU[ µS] CosφZ2 CosφZ1 IL2[mA] IL1[mA] RL1[ ] RL2[ ] XL1[ ] XL2[ ] cosφU ZU [ ] I[mA] f[Hz] U[V] . izmjerenih i izračunatih podataka. odnosno. Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit ćemo struju izvora ( &&& ). omski i induktivni otpori zavojnica Frekvencija struje Izmjereno Faktori snage zavojnica Struja zavojnice jedan Struja zavojnice dva Aktivne provodnosti Izračunato Ukupna aktivna. koja kasni za naponom izvora za ugao φU= φ12. IL2a = IL2 cosφZ2 odnosno. postupak je sličan.. Napon izvora ( U& ). a na negativnu imaginarnu osu (-j) nanosimo reaktivne induktivne vodljivosti (Σ-jBL). jer one kasne za naponom za 900. suma reaktivnih komponenti vodljivosti iznosi ΣBL = BL1+ BL2.. sabiranjem ovih vektora po pravilu paralelograma dobijamo ukupnu vodljivost kola (YU = Y12). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela za upis poznatih. 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ . reaktivna i prividna snaga kola Ukupna provodnost kola Ukupna impedansa kola Reaktivne provodnosti Ugao između struje i napona izvora Faktor snage kola Ukupna reaktivna provodnost kola Ukupna aktivna provodnost kola Napon izvora Struja izvora φU= φ12 [0] PU [W] QLu [VAr] ΣGL[µS] Suma aktivnih komponenti struja iznosi: ΣILa = IL1a+ IL2a. R: što znači razmjera. u fazi sa naponom su aktivne komponente struja( I L1a i I L 2 a ). 1 cm ↔ . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.. Umjesto aktivnih struja na pozitivnu realnu osu (+r) nanosimo aktivne vodljivosti (ΣGL). 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ).. Suma aktivnih komponenti vodljivosti iznosi: ΣGL = GL1+ GL2 . odnosno. Poznato Parametri zavojnice. µS . I Analogno dijagramu struja crtamo dijagram vodljivosti. Vektor-dijagrami treba da budu slični dijagramima prikazanim na slikama broj 3.V.

Dijagram vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni za paralelnu vezu dvije realne zavojnice. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 109 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. Slika broj 4. 6. Vektor-dijagram struja i napona u Gausovoj kompleksnoj ravni za paralelnu vezu dvije realne zavojnice.

Hurić Ševko. sa transformacijom kola na jednostavno kolo. Mješovita veza omskog otpora i dvije realne zavojnice. Metode napona čvorova ili transformacijom kola na osnovno kolo. Slika broj 1. odnosno direktnom primjenom Kirhofovih pravila. što ćemo i mi učiniti u našem zadatku. _____________________________________________________________________________________________ 110 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . i broj 2. serijska veza omskog otpora sa paralelnom vezom dvije realne zavojnice. UVOD U elektrotehničkoj praksi se rijetko srećemo sa ovakvom kombinacijom. 1. Postupak svođenja složenog mješovitog kola na jednostavno kolo. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 21: Složena kola izmjenične struje. kada smo proučavali kola sa jednosmjernim izvorima struje. primjenom Metode konturnih struja. Razmotrit ćemo slučaj paralelne veze dvije realne zavojnice. Složenije kombinacije se rješavaju jednom od metoda koje smo upoznali u prvoj godini u Osnovama elektrotehnike. mješovita veza trošila u kolu izmjenične struje. Slika broj 2. kako je to prikazano na slikama broj 1. ali odlučio sam da izvršimo analizu ovog kola. koje su povezane u seriju sa čistoomskim otporom i priključene na izvor izmjeničnog napona. jer je analiza dosta jednostavna.

prikazan je postupak svođenja složenog mješovitog kola na jednostavno kolo. čiji je zbir: i(t)= i1(t) + i2(t).(10a). Z12 = ( R L1 + jX L1 ) ⋅ ( RL 2 + jX L 2 ) Z1 ⋅ Z 2 .(3) Z1 + Z 2 RL1 + jX L1 + R L 2 + jX L 2 RL1 X 1 1 = = − j 2 L1 2 = G L1 − jB L1 .. Zu Y1 Y2 Izrazi za snage imat će slijedeće oblike: P1 = I2 1 RL1 = U12 I1 cosφZ1 [W]…(13).. Na slici broj dva. kako je to prikazano na slici broj jedan.(7): ϕ Z 2 = arctg . Z1 Z2 ΣR G G ΣR cosφU= …(12 a) . Na osnovu slike broj 2.(1)..(4) 2 2 Z 1 RL1 + jX L1 RL1 + X L1 R L1 + X L1 Y1 = Y2 = RL 2 X 1 1 = = − j 2 L2 = G L 2 − jBL 2 . QU=Q L1 +QL2 = U I sinφU [VAr]…(13f) i SU= U I = (ΣPU ) 2 + (ΣQU ) 2 [VA]…(13g).. c) i d). b). I 2 = U 12 ⋅ Y2 = 12 …(11a).. ϕU = arctg …(12)..Hurić Ševko. ZU U 12 U ΣX L …(11). tad će u kolu proteći struje: i(t). sa njihovim argumentima i faktore snage: U = I ⋅ Z U = I ( R R + Z12 ) …(10) . cos φZ2 = L 2 …(12 c).(5).(6a). P2=I2 2 RL2=U12 I2 cosφZ2 [W]…(13a). I = I 1 = U 12 ⋅ Y1 = U .. i1(t) i i2(t). PR=I2 RR= UR 2 = U R ⋅ G R [W]…(13b). Z U = R R + Z 12 = RR + . G L1 GL 2 ΣG L12 Y12 Sad možemo napisati izraze za napone i struje u kompleksnom obliku.. RR 2 QL2=I2 2 XL2=U12 I2 sinφZ2 [VAr]…(13d)... U 12 = U − U R = U − I ⋅ R R …(10b).. PU=P 1 +P2 + PR = U I cosφU [W]…(13e). jer ćemo analizu kola izvesti svođenjem kola na prosto kolo.(6). QL1=I2 1 XL1=U12 I1 sinφZ1 [VAr]…(13c)...(2).. ϕ Z 1 = arctg .. 2 2 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 RL 2 + X L 2 R L2 + X L2 Y12 = ΣGL-jΣBL= (ΣG L ) 2 + (ΣB L ) 2 ⋅ e − jϕ12 . _____________________________________________________________________________________________ 111 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ...(8) i ϕ12 = arctg …(9). možemo napisati jednačine za otpornosti i vodljivosti sa njihovim argumentima.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ako ovo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona u (t) = Umsinωt. sa slikama a). cos φZ1 = L1 …(12 b). Z12 = − BL1 − BL 2 − ΣBL12 1 ..

vodljivosti u granama kola (Y1 i Y2).... ŠEMA SPOJA: _____________________________________________________________________________________________ 112 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .... ugao između struje i napona izvora (φU)..... 50 Hz.......... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V....................Hurić Ševko........ 1 digitalni multimetri kao ampermetri.......... ....... frekvencije 50 Hz... a zatim ih povezati u seriju sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i priključiti na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu u(t) = 2 (2 .......... 3........ ispitni pano sa otpornicima.............. pada napona na zavojnicama (U12).. ukupnu aktivnu (PU) snagu...... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2..kom..................kom..... 2 digitalni multimetri kao voltmetri............. struje izvora (I) i struje u grani jedan (I1)....kompl. povezati paralelno....270) sin(314t + 0) V.. transformatorom i priključnim klemama.... impedansu grana jedan i dva (Z12). ukupnu reaktivnu (QU) snagu i prividnu snagu (SU) kola. faktore snage zavojnica (cos φZ1 i cos φZ2).......... c) Izračunati: struju kroz granu dva (I2).......... kondenzatorima... 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje........ 400 VA......... ukupnu impedansu kola (ZU).... zavojnicama.. d) U željenoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni nacrtati trokut snaga kola.. kao izvor struje. faktor snage kola (cos φU).... ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL)............... 50 Hz........... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V... b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U)..kom...... 4..... pada napona na omskom otporu (UR)...

RL1[ ] XL1[ ] RL2[ ] XL2[ ] RR[ ] f[Hz] U[V] UR[V] Izmjereno U12[V] I[mA] I1[mA] cosφZ2 cosφZ1 I2[mA] GL1[µS] GL2[µS] Y1[µS] φU[ ] Y12[ µS] ZU[ ] Y2[µS] Z12[ ] cosφU BL1[ µS] BL2[ µS] Faktor snage kola Reaktivne provodnosti Vodljivost grane dva Impedansa grana jedan i dva Ukupna impedansa kola Ukupna provodnost grana jedan i dva 0 Parametri zavojnica. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe)!!! Tabela za upis poznatih. Trokut snaga mješovitog RL kola. izmjerenih i izračunatih vrijednosti. od (2) do (13g). profesor elektrotehnike 5. _____________________________________________________________________________________________ 113 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole Za izračunavanje traženih podataka služiti se jednačinama koje su navedene u uvodu. omski i induktivni otpori zavojnica i otpornost omskog otpornika Poznato Frekvencija struje Napon izvora Pad napona na omskom otporu Pad napona na zavojnicama Struja izvora Struja zavojnice jedan Faktori snage zavojnica Struja zavojnice dva Aktivne provodnosti Vodljivost grane jedan Ugao između struje i napona izvora Izračunato Slika broj 3. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: 50 Trokut snaga treba biti sličan onom sa slike broj 3. PU [W] QLu [VAr] SU[ VA] Ukupna aktivna. tj. Hurić Ševko. ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO . reaktivna i prividna snaga kola 6.

2. snage P = 35 W. Pored vizuelnog prikazivanja. Podešavanje osvjetljenja.Hurić Ševko. jer ima mogućnost vizuelnog prikazivanja mjerenih veličina. PREGLED ELEMENATA ZA KORIŠTENJE –RUKOVANJE SA OSCILOSKOPOM 1. BLOK ŠEMA OSCILOSKOPA Vertikalni (y) pojačavač Izvor za napajanje Katod. _____________________________________________________________________________________________ 114 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . • Generator vremenske baze. Zelena LED dioda svijetli – prisutan mrežni napon. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 22: Rukovanje osciloskopom 7KD1011 ˝Siemens˝ . frekvencije 45 ÷ 65 Hz. Maksimalni ulazni napon jednosmjerne struje je 400 V DC ili 400 V izmjenične struje – AC (amplitude max) i ulazne otpornosti 1 MΏ/25pF. • Sklop za sinhronizaciju i • Izvor za napajanje. • Horizontalni (x) pojačavač. • Vertikalni (y) pojačavač. zaštitne klase I (mora biti nulovan ili uzemljen). cijev Niski napon Visoki napon Sklop za sinhronizaciju Generator vremenske baze Horizontalni (x) pojačavač Simensov osciloskop 7KD1011 je dvokanalni osciloskop čiji je napon napajanja 220V ± 10%. UVOD Osciloskop je elektronski mjerni instrument opšte namjene i jedan je od najčešće korištenih instrumenata. 1. Glavni djelovi osciloskopa su: • Katodna cijev. Pritisni šalter mreže. uključeno – isključeno (0/I). osciloskop posjeduje još dvije važne mogućnosti: prikazivanje brzo promjenjljivih veličina i mjerenje veličina nepravilnog talasnog oblika.mjerenje izmjeničnog napona. 240V ± 10% i 110V ± 10%. 3.

Glavna vremenska baza A (TIME A) 31. Pritisni šalter za invertovanje (okretanje) mjerenog signala. Lanac zelenih LED dioda vrijednosti vremenskog područja od 0. dijelova. Fino podešavanje glavne vremenske baze (CAL). ( ≅ 0 ≈). CH1.oba kanala. 5. Zelena LED dioda.5 µs/cm -2 ms/cm. (CH1) (max 400 V DC i 400 V ACamplituda).Crvena LED dioda pokazuje automatsko podešenje vremenskog područja (AUTO). Pregibne sklopke kanal 1. Preklopnik za vrstu mjerenog signala na kanalu 1. Vertikal . 6. 25. 34.dimenzija µs/cm (mikrosekundi/cm). Usporavanje vremenske baze B (TIME B) 41. 33. 13. 39. Kanal 1 (CH1) 11. Fino podešavanje pojačanja Y signala. Preklopnik za vrstu mjerenog signala na kanalu 2.sabiranje signala).izlaznog signala. ˝CHOP˝ . 40. (CH 2) ili oba kanala (BOTH). 14.5 ÷ 200. ( ≅ 0 ≈). 15. 24. 32. Preklopnik za slabljenje ulaznog napona na kanalu 2. Podešavanje oštrine slike – FOCUS. Fino podešavanje pojačanja (Y. 17. Buksna ulaznog mjerenog signala za kanal 2. 35. 22. CH2 (faktor ky).širenja x10. 37. Zelena LED dioda. vremensko područje . Buksna za vezu mase – uzemljenja. Podešavanje okretanja.prekopčavanje signala i ˝ADD˝ .prebacivanje kanala 28. pozicije Y signala na katodnoj cjevi za kanal 1. Pregibna sklopka za namještanje kanala (˝ALT˝ .pojačavač). 16. Kanal 2 (CH2) 21. Izbor vremenske baze (TIME BASE) 43. Podešavanje usporavanje (DELAY) vremenske baze B. 36. Pritisni šalter razvlačenja . Podešavanje izbora vremenskog područja glavne baze A (AUTO i RANGE A↔ ). Buksna ulaznog mjerenog signala kanala 1. (CH2). kanal 2. 23.Hurić Ševko. moguće u 10. 12. Okretna preklopka izbora vremenskog područja.mode prekopčavanje . Pritisni šalter za invertovanje (okretanje) mjerenog signala. Podešavanje mjesta pozicije Y signala. Pritisni šalter X / Y – pogon. 38. 26. BUKSNA pravouglog . Pregibni (polužni) šalter za izbor vremenske baze (vremensko skretanje slijedi glavnu vremensku bazu A. od 0. Podešavanje mjesta.dimenzije ms/cm (milisekundi/cm). Podešavanje mjesta položaja „X“ zraka na ekranu katodne cijevi. vremensko područje . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. samo kod oslabljenja vremenske baze B i pripadajućih isječaka). 42. max). Podešavač vremena čekanja (HOLD OFF) (norm. _____________________________________________________________________________________________ 115 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . (CH 1). 29. Preklopka za slabljenje ulaznog (Y) signala (faktor ky pri mjerenju napona).

isto CH2 . 49. 54.MOD). ugašen . 15. sve pregibne sklopke postaviti u gornji položaj ili na ˝CAL˝. 28. 50. 15. Tabela za prekopčavanje mrežnog napona. = 25. 53.kanala 2. Podešavač okidnog nivoa (47 mora biti na ˝NORM˝ područje namještenja ± 6 cm na slici ekrana). Podesiti (Y) oslabljivač. Kratko upustvo: Priprema. 13. Buksna pravougli signal izlazni. Pregibni šalter izbora okidanja vremenske baze B. 47. na ˝DC˝ ili „AC“. 43. CH1 pri okidanju signala kanala 1. izjednačiti sa tasterom glave djelitelja. Prekontrolisati osnovna podešenja. pregibni šalter dvokanalni prikaz ˝ALT˝. Pritisni šalter polariteta strane (razvučen – negativna strana. . 11. i 43. Podešavač okretanja. 1. Buksna za ulaz svjetlosne modulacije (INTENS . Podesiti položaj snopa (Y) zraka. Zadnja strana 52. Kanal 1 (CH1) 12. na ˝AUTO˝. Kanal 2 (˝CH˝). Preko buksne i kabla dovesti mjereni signal na osciloskop. Vrsta okidnog signala (treba da stoji na ˝NORM˝). Ulaz mrežnog kabla sa utikačem. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Okidanje vremenske baze A ( TRIGGER A) 44. 55. Prekontrolisati 47. Podesiti oštrinu slike (FOCUS). 5. podešenje kanala (isto kao svaki posebno osim ˝BOTH˝). DVOKANALNI POGON .. Providni prozor za podešavanje mrežnog napona. 48.TRIG˝). Podesiti osvjetljenje na katodnoj cijevi. A. Kanalni šalter podesiti prema vrsti mjerenog signala. podesiti u paralelan i pravilan raster. Buksne za dovod vanjskog okidnog signala (˝EXT . 29. 48.Hurić Ševko. 2. Pregibni šalter prebaciti u položaj CH1. tj. Okidanje usporene .22. 49. na CH1. 4. prisutan mrežni napon. .razvučene vremenske baze B 51.DVA ULAZA 28. Preklopke za izbor izvora okidača. 48. ˝NORM˝ ili na srednji položaj: 12.pozitivna strana okinuta). Prekontrolisati PODEŠAVANJE OKIDANJA: 49. 49. klizne šaltere postaviti na˝O˝.. Pregibni šalter na ˝BOTH˝. Preklopka okidača (treba da stoji ˝AC˝ pri ~ signalima). 3. na CH2. na ˝ ≅ ˝ ili ˝≈˝. _____________________________________________________________________________________________ 116 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .Zeleni LED dioda pokazivači pokazuju okidni pogon glavne vremenske baze A 47. 49. Zelena LED dioda svjetli. 45. Uključiti glavnu sklopku. 46. 6.

sa preklopkama 13...kom..... izvršiti mjerenje pada napona na omskom otporu.. zelena LED dioda broj 2... kod namještanja rastera sa tačno definisanim pomjeranjem (na početku ekrana) i koeficijentima [V/cm].... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2.. podesiti snop Y zraka na početak ekrana................ Preklopku broj 48... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.............. Okretnim potenciometrom broj 40............ i 23.... nalaziti u lijevom položaju...................kom. _____________________________________________________________________________________________ 117 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ..... kondenzatorima. Okrettnim potenciometrom broj 15....... pomoću okretnog potenciometra broj 4.. c) Pomoću osciloskopa na kanalu 2. (izbor vrste mjernog signala) postavimo u krajnji lijevi položaj (~).kom...... „NORM“...... podesimo osvjetljenje katodne cijevi. ispitni pano sa otpornicima........ zavojnicama.kompl.. prebacimo na kanal 1.. Preklopku broj 28......... 4. Mjerenje izvodimo slijedećim redoslijedom: Sve pregibne preklopke prebacimo u gornji položaj ili na „CAL“...... koristimo za dovod mjernog signala na osciloskop... 400 VA...... 1 digitalni multimetar kao voltmetar ..kom. Uključimo glavnu sklopku broj 1.......... ZADACI: a) Serijski povezati čistoomski otpor i realnu zavojnicu..................... prebaciti na AC.. b) Pomoću osciloskopa na kanalu 1.............. 3....... 50 Hz.... (CH 1)............. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V. kao izvor struje. 50 Hz... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V. te ih priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnim zakonu: i(t) = Im sin(314 t + 0) A.. podesiti X zrake na sredinu ekrana............... podesimo oštrinu slike (FOCUS)... 1 digitalni multimetar kao ampermetar.......... izvršiti mjerenje pada napona na realnoj zavojnici i d) Sa ekrana osciloskopa precrtati njihove valne (talasne) oblike.... ... svijetli što je znak da je prisutan mrežni napon... 1 osciloskop typ 7 KD 1011 ”Siemens”.. Originalni kabal sa buksnom na jednom kraju i dva „banana džeka“ na drugom kraju...Hurić Ševko. transformatorom i priključnim klemama........ zatim.................. ŠEMA SPOJA: Kod svih mjerenja napona moraju se regulatori 14................ preklopku broj 12... Pomoću okretnog potenciometra broj 3.... i 24.........

. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Valni oblici padova napona na omskom otporu [slika pod a)] i realnoj zavojnici [slika pod b)]. Slika broj 1.. Mogući valni oblici pada napona na omskom otporu. pri čemu je: U= 2 Um – maksimalna vrijednost napona čiju vrijednost očitamo sa ekrana osciloskopa. tj. 6. na 20 V/cm. slika pod a) i na realnoj zavojnici slika pod b). odnosno realne zavojnice čije napone želimo mjeriti. vršimo prema slijedećim jednačinama: U m = kY ⋅ Um Y V  ⋅ cm = V  . Izračunavanje izmjerenog napona.(1) i 2  cm   .. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Buksnu kabla priključimo na ulaz osciloskopa broj 11.. 5. nakon toga dovodimo napone na osciloskop i vršimo pojedinačno njihova mjerenja.(2) .Hurić Ševko. stavimo u maksimalan položaj. na osnovu prikaza njegove trenutne vrijednosti na katodnoj cijevi osciloskopa. a „banana džekove“ na krajeve otpornika. koje mjerimo trebaju biti slični onima koji su prikazani na slici broj 1... KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe)!!! _____________________________________________________________________________________________ 118 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . U – efektivna vrijednost mjerenog napona (ona vrijednost što je pokazuje voltmetar).. Okretnu preklopku broj 13.

Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Prednja strana osciloskopa Zadnja strana osciloskopa _____________________________________________________________________________________________ 119 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 23: Snimanje strujno-naponske karakteristike I = f (U). tj. dolazi do međusobnog poništavanja naboja elektrona i šupljina. Spajanjem P i N . Imaju osobinu da u jednom smjeru propuštaju struju i to kad je anoda na pozitivnijem potencijalu u odnosu na katodu.. koje nazivamo šupljinama. veoma. smanjuje se područje osiromašeno nosiocima elektriciteta. Ukoliko se inverzni napon poveća preko određene granice dolazi do proboja diode i njenog uništenja. U okolini mjesta dodira P i N poluprovodnika stvara se barijera. kroz diodu teče struja. Barijera se povećava i praktički kroz PN-spoj ne teče nikakva struja. antimon.. Primjese mogu biti takve da se poveća broj slobodnih elektrona (peterovalentni elementi: fosfor.N spoj silicija ili germanija.. a) nepolarizovan PN spoj. prikazani su tipični izgledi dioda koje susrećemo u praksi. Priključkom negativnog napona na anodu u odnosu prema katodi [slika broj 1. Dodavanjem trovalentnih elemenata čistom poluprovodniku (bor. tada dioda ne vodi struju ili vodi veoma. Pošto šupljina ima karakter pozitivnog naelektrisanja. galijum. PN-spoj postaje nepropusno polarizovan.3 V za germanijeve diode.direktnom i nepropusnom .Hurić Ševko. Na slici broj 2. To područje je osiromašeno slobodnim nosiocima naelektrisanja te kroz PN-spoj ne teče struja. indij…) u strukturi poluprovodnika nastaje manjak elektrona što se manifestuje kao višak pozitivnog naelektrisanja. 1. ovakav poluprovodnik nazivamo P . Slika broj 1. pod b)]. koje povećavaju broj slobodnih nosilaca elektriciteta. Potrebna visina napona da se PN-spoj propusno polarizuje iznosi oko 0.tipa poluprovodnika nastaje PN-spoj... tj. Diode se najčešće izrađuju od silicijuma (Si) ili germanijuma (Ge). dioda je ustvari P . UVOD Poluprovodničke diode su elementi sa dvije elektrode koje nazivamo anoda (A) i katoda (K).inverznom smjeru. u propusnom . pod c)] u odnosu na N kraj (katodu) PN-spoj se propusno polarizuje. diode typ . Pošto su elektroni nosioci negativnog naelektrisanja ovakav poluprovodnik nazivamo N-tip... pod a). U ovom slučaju kažemo da je dioda propusno ili direktno polarizovana. Elektroni i šupljine. arsen…). b) inverzno polarizovan PN spoj i c) direktno polarizovan PN spoj.. Priključkom pozitivnog napona na P kraj PN-spoja [slika broj 1. Silicij i germanij su četvorovalentni elementi i imaju vrlo malo slobodnih nosilaca elektriciteta na sobnoj temperaturi i nazivaju se poluprovodnici.tip. Zbog toga im se dodaju primjese. _____________________________________________________________________________________________ 120 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .6 V za silicijeve i oko 0. pod uticajem vanjskog priključnog napona kreću se kroz PN-spoj. Kada je katoda na većem potencijalu u odnosu na anodu. malu struju pa kažemo da je dioda nepropusno ili inverzno polarizovana.. slika broj 1.

jer dolazi do porasta broja slobodnih nosilaca elektriciteta. raste struja. Dozvoljene struje iznose nekoliko desetaka miliampera. na koji se smije priključiti dioda a da ne dođe do njenog proboja. prikazana je strujno-naponska karakteristika Si i Ge dioda. Izgledi poluprovodničkih dioda koje susrećemo u elektrotehničkoj praksi. jer joj se smanjuje otpor.naponska karakteristika Si i Ge dioda u direktnom i inverznom smjeru. Dozvoljeni inverzni naponi za silicijumske diode iznose nekoliko desetaka volti. Porast temperature negativno utiče na diodu. Najvažnije karakteristične veličine dioda su: UR – najveća vrijednost napona inverzne polarizacije. Slika broj 3. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. IF – dozvoljena jačina struje pri direktnoj polarizaciji. _____________________________________________________________________________________________ 121 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . P – dozvoljeni utrošak snage diode i TA – dozvoljena temperatura ambijenta (okoline) u kojem se dioda nalazi. pa sve do nekoliko stotina ampera.Hurić Ševko. Strujno . Na slici broj 3. bez probojnog napona inverzne polarizacije. pa sve do hiljadu i više volti.

.... pod b)] ima otpor nekoliko stotina kilooma..kom...... zavojnicama.................. diodama......kom.............. ako je dioda pravilno priključena i ako je ispravna na displeju instrumenta će se pojaviti trocifren broj koji pokazuje visinu napona praga vođenja diode u milivoltima.... 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ............ _____________________________________________________________________________________________ 122 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .... ispitni pano sa otpornicima.... b) Postepeno povećavati priključni napon... A ako je dioda neispravna ili pogrešno priključena na displeju će ostati broj jedan (1).................................. Slika broj 4.................. potenciometrima i priključnim klemama .............. Ispitivanje ispravnosti diode pomoću ommetra. kako je to prikazano na slici broj 4...... 1 analogni multimetar kao ampermetar..direktnom (RDD) i nepropusnom-inverznom (RDI) smjeru........ te izvršiti mjerenje jačine struje diode (II) u inverznom smjeru i visine napona na njenim priključcima (UDI)........ te izvršiti mjerenje jačine struje diode (ID) u direktnom smjeru i visine napona na njenim priključcima (UDD)...... 3...................... 1 analogni multimetar kao voltmetar ........ 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje......... odnosno mali otpor ako je u kratkom spoju............ e) Rezultate mjerenja srediti tabelarno......kom.... Dioda u propusnom smjeru [slika broj 4....kom......Hurić Ševko..............kom... ....... reda nekoliko desetaka oma....kom...... 50 Hz....... ZADACI: a) Analognim i digitalnim ommetrima ispitati ispravnost diode typ BYT 71 i izmjeriti njene otpore u propusnom ... veliki ako je u prekidu.................. 1 digitalnini multimetar kao voltmetar .. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ispitivanje ispravnosti dioda Ispitivanje dioda moguće je jednostavno izvršti pomoću analognog ommetra..... kao izvor struje. pod a)] ima veoma mali omski otpor...... kondenzatorima. diodu spojimo na priključne provodnike instrumenta.. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V... Pri ovom ispitivanju moramo znati polaritet ommetra.. 1 poluprovodnička dioda tip BYT 71.... Pomoću digitalnog multimetra diodu ispitujemo tako što preklopku instrumenta prebacimo u položaj “znak diode”........ d) Na osnovu rezultata mjerenja u odgovartajućoj razmjeri nacrtati strujno-naponsku karakteristiku diode I = f (U) u direktnom i inverznom smjeru. 2... Neispravna dioda pokazuje isti otpor u oba smjera. tranzistorima...... 1 digitalnini multimetar kao ommetar........... kompl................... ili pomoću digitalnog multimetra............. dok u nepropusnom smjeru [slika broj 4............... što je znak za prekid ili tri nule što je znak za kratki spoj diode........... c) Postepeno povećavati priključni napon.......

ŠEMA SPOJA ZA DIREKTNU POLARIZACIJU DIODE: 4b. Izmjereno Broj mjerenja Napon izvora Napon diode u direktnom smjeru kV[mV/pod] ili kV[V/pod ] Α V [ pod] UDD[mV] Struja diode u direktnom smjeru kA [mA/pod] ili kA [µA/pod] αA [pod] ID[mA] n 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 UI[v] _____________________________________________________________________________________________ 123 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .Hurić Ševko. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis izmjerenih podataka za direktnu polarizaciju diode. ŠEMA SPOJA ZA INVERZNU POLARIZACIJU DIODE: 5. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4a.

Izmjereno analognim multimetrom Otpor diode u direktnom smjeru k [ /pod ] α [pod] RDD[ ] inverznom Izmjereno digitalnim multimetrom Otpor diode u inverznom smjeru Položaj preklopke Pokazivanje na displeju instrumenta [M ] instrumenta RDI [M ] Kad smo sve podatke sredili tabelarno i usvojili odgovarajuće razmjere. 6. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela za upis izmjerenih podataka za inverznu polarizaciju diode. pristupamo crtanju strujno-naponske karakteristike diode u direktnom i inverznom smjeru. za inverznu polarizaciju: 1 cm ↔1 µA. koji treba da budu slični dijagramima nacrtanim na slici broj 3.Hurić Ševko. Preporučujem slijedeće razmjere: za direktnu polarizaciju: 1 cm ↔ 100 mV. Izmjereno Broj mjerenja Napon izvora Inverzni napon diode kV[V/pod ] Α V [ pod] UDI[V] Inverzna struja diode kA [µA/pod] αA [pod] II[µA] n 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 UI[v] Tabela za upis podataka o izvršenom mjerenju otpora diode u direktnom i smjeru. 1 cm ↔ 2 V . 1mm ↔100 µA. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 124 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .

.. prikazani su građa i izgled tranzistora.. Svaka elektroda može biti zajednička.slika a) i građa NPN tranzistora . Slika broj 2.. druga kao izlazna a treća je zajednička za ulazni i izlazni strujni krug. U praksi se najčešće koristi spoj sa zajedničkim emiterom. Sastoji se od tri poluprovodnička sloja na koje su priključene metalne žice (elektrode). Slojevi i elektrode nazivaju se kolektor (C).. Izgledi bipolarnih tranzistora koje najčešće susrećemo u praksi. zajednička baza i zajednički kolektor. baza (B) i emiter (E). UVOD Osobine i građa bipolarnih tranzistora. tranzistori mogu biti NPN ili PNP strukture. Obzirom na međusobno spajanje poluprovodničkih elemenata. pa se prema zajedničkoj elektrodi naziva spoj tranzistora: zajednički emiter.Hurić Ševko. kako je to prikazano na slici broj 3. Građa PNP tranzistora .. pod a). Na slikama broj 1. Slika broj 1. i 2. jedna se koristi kao ulazna. 1... _____________________________________________________________________________________________ 125 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 24: Snimanje izlaznih karakteristika tranzistora typ.slika b). Tranzistor je smješten u metalno ili plastično kućište. Tranzistor je poluprovodnički elektronički element sa tri priključka (elektrode). u spoju sa zajedničkim emiterom. sa izvedenim elektrodama za vezu tranzistora u strujno kolo.. Tranzistor ima tri elektrode.

. Elektroni iz N . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3.. šupljina. zbog čega u sloju baze teče mala struja baze IB. zbog tankog sloja baze bude privučen pozitivnim potencijalom kolektora.. Zbog toga se u bazi mali dio elektrona spaja sa šupljinama.(1). Propusno polarizovan bipolarni tranzistor . koji se kreću u suprotnom smjeru od tehničkog smjera struje.jednosmjerno strujno pojačanje tranzistora: hFE = IC/IB . Ove šupljine nadoknađuje izvor UBE. Pošto je struja baze veoma mala. tj. Prema slici broj 3.tok elektrona slika a) i zakočen tranzistor (UBE=0) slika b). naponski izvor UBE propusno polarizuje spoj baza emiter.. koje je prikazano na slici broj 4. Iz toka elektrona.99%..: IE = IB + IC . Sloj baze ima malo primjesa. Preostali dio elektrona 92 . Odnos struje kolektora i struje baze predstavlja statičko . Statičko strujno pojačanje bipolarnog tranzistora IC= f (IB). prolaze kroz bazu u N-sloj kolektora i teku dalje prema izvoru UCE i predstavljaju tok elektrona kolektora. pa u njemu ima malo slobodnih nosilaca naboja. struja emitera praktički je jednaka struji kolektora. pod a).(2). Slika broj 4.sloja prelaze u uski sloj baze. tj. _____________________________________________________________________________________________ 126 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . vidljivo je da je struja emitera IE jednaka zbiru struja baze i kolektora.Hurić Ševko.

prema promjeni struje baze. c) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: izlazne karakteristike IC = f (UCE i IB) tranzistora. koji iznose nekoliko stotina milivolti struja kolektora naglo mijenja. Iz karakteristika sa slike broj 5. Na slici broj 5. Izlazne karakteristike pokazuju da je struja kolektora IC jako ovisna o struji baze. _____________________________________________________________________________________________ 127 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. Izlazna karakteristika bipolarnog tranzistora BC 108. uz konstantan napon UCE. To je aktivno područje rada tranzistora. b) Izračunati: faktor jednosmjernog strujnog pojačanja tranzistora hFE. Slika broj 5. Odnos promjene struje kolektora. IC = f (UCE). koja se pri sobnim temperaturama može zanemariti i kažemo da je tranzistor u zakočenom stanju. d) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno. uz konstantan napon kolektora naziva se faktor strujnog pojačanja bipolarnog tranzistora.. je vidljivo da se za male napone UCE . Povećanje kolektorskog napona preko određene granice dovodi do naglog rasta kolektorske struje. to jest. prikazane su izlazne karakteristike tranzistora BC 108. koja je uzrokovala promjenu kolektorske struje.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora Izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom prikazuju ovisnost kolektorske struje [IC = f(UCE)] o naponu između kolektora i emitera i struje baze. ZADACI: a) Mjenjanjem i mjerenjem jačine struje baze (IB) i visine napona između baze i emitera (UBE). te visine napona između kolektora i emitera (UCE) i struje kolektora (IC). (3) 2. Kad je struja baze približno jednaka nuli (IB = 0) kroz tranzistor teče veoma mala struja kolektora. za tranzistor typ BF 291 u spoju sa zajedničkim emiterom. To je područje zasićenja. Tranzistor se prekomjerno zagrijava i dolazi do njegovog proboja uništenja. Daljim povećanjem napona UCE dolazi do malih promjena struje IC.: hfe = ∆IC / ∆IB .

tranzistorima...................mV Napon kol... 4...emiter Jednosmjerno pojačanje Broj mjerenja IB= ..µA.............................. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: IB= 0....... ................................ 1 ........................spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje..........kom.... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3....Hurić Ševko........Gradska mreža 220 V.... kondenzatorima.kom. 50 Hz... UBE= ....kom...... 50 Hz....... potenciometrima i priključnim klemama ............. 1 ........ 2 A.............kom... kao izvor struje...digitalni multimetri kao voltmetri...............emiter Jednosmjerno pojačanje Broj mjerenja IB= ..... diodama..adapter 220/15 V............. .. kompl... 2 ......... 1 .............. ISPITNA OPREMA: ... UBE= ..... ...mV Napon kol...................... 400 VA.emiter Jednosmjerno pojačanje UCE Struja kolektora Struja kolektora N 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] UCE [V] hFE n 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] [V] hFE _____________________________________________________________________________________________ 128 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ....analogni multimetri kao ampermetri..µA..emiter Jednosmjerno pojačanje UCE Struja kolektora Struja kolektora N 1 2 3 4 5 kA [µA/pod] αA[pod] IC[µA] UCE [V] hFE n 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] [V] hFE IB= ... 1 ......ispitni pano sa otpornicima...........regulacioni otpornik 100 ..regulacioni transformator 220/2-270 V. AC / DC ........... ŠEMA SPOJA: 5...... kom.............. 1 ........stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ.......kom...................µA........ zavojnicama. Broj mjerenja UBE= ........mV Napon kol. 2 ...... Broj mjerenja UBE= 0 Napon kol..

Hurić Ševko.mV Napon kol. 1 cm ↔ 0.emiter Jednosmjerno pojačanje UCE Struja kolektora Struja kolektora N 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] UCE [V] hFE n 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] [V] hFE Kad smo izvršili potreban broj mjerenja.mV Napon kol.. Broj mjerenja UBE=.µA... Jednosmjerno strujno pojačanje računamo po formuli: hFE = IC / IB ... Izlazna karakteristika treba da bude slična.5 V.1 mA... KOMENTAR-ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!!! _____________________________________________________________________________________________ 129 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ..µA.emiter Jednosmjerno pojačanje [V] UCE Struja kolektora Struja kolektora N 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] UCE [V] hFE n 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] hFE IB=. UBE=..mV Napon kol. Preporučujem razmjeru R: 1 cm ↔ 2.µA....emiter Jednosmjerno pojačanje Broj mjerenja IB=. UBE= .5 .. Usvojimo odgovarajuće razmjere i nacrtamo izlazne karakteristike tranzistora IC = f (UCE) pri konstantnoj struji baze. Broj mjerenja UBE= . karakteristici koja je nacrtana na slici broj 5.mV Napon kol. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO IB= . izračunamo jednosmjerno pojačanje tranzistora hFE.. 6. koju za svaku tabelu mjenjamo..µA.emiter Jednosmjerno pojačanje Broj mjerenja IB= ..

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Vježba broj 25: Snimanje ulazne karakteristike NPN tranzistora typ .......... IB = f(UBE), UCE = constant. 1. UVOD Tranzistori su troslojni poluprovodnički elementi sa tri elektrode, koje se polarizuju u propusnom smjeru, a vode struju u direktnom i inverznom smjeru, kako je to prikazano na slikama broj 1 i broj 2.

Slika broj 1. Građa, simboli i tokovi struja NPN i PNP tranzistora.

_____________________________________________________________________________________________ 130 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Pojednostavljen prikaz rada tranzistora, tok elektrona i struja prikazan je na slici broj 2.

Slika broj 2. Tok elektrona i struje u NPN tranzistoru.

Sa slike broj 2 vidi se da elektroni prolaze kroz spoj baza emiter i nastavljaju kroz N-sloj kolektora prema naponskom izvoru kolektor-emiter UCE (crne strelice). A da struje (IB i IC) imaju suprotne smjerove u odnosu na tok elektrona, koje su ucrtane crvenim strelicama. Tranzistor predstavlja dva PN-spoja, kod kojeg su dvije diode suprotno spojene u seriju, što se vidi sa slike broj 1. Ispitivanje ispravnosti tranzistora Brzo i jednostavno ispitivanje ispravnosti tranzistora možemo izvesti ommetrom ili digitalnim multimetrom. Ispitivanje pomoću ommetra, vršimo tako što tranzistor posmatramo kao dvije diode suprotno spojene u seriju. Pri ispitivanju NPN tranzistora pozitivni pol ommetra priključujemo na bazu a negativni na emiter, odnosno kolektor. U ovom slučaju obje diode su propusno polarizirane i kod ispravnog tranzistora ommetar pokazuje mali otpor. Priključkom minus pola ommetra na bazu oba PN-spoja se inverzno polarizuju i ommetar pokazuje veliki otpor. Ispitivanje tranzistora pod uslovima koji su bliži radnim vrši se pomoću dva ommetra. Plus pol jednog ommetra priključuje se na kolektor a minus na emiter, ovaj ommetar mora pokazivati veliki otpor, kako je to prikazano na slici broj 3. pod a). Zatim, plus pol drugog ommetra priključimo na bazu a minus pol na emiter, čime smo tranzistor propusno polarizovali, tada će poteći struja kroz tranzistor, te se smanjiti otpor između kolektora i emitera, što se manifestuje na prvom ommetru, jer on sada pokazuje veoma mali otpor, kako je to prikazano na slici broj 3. pod b). Ispitivanje tranzistora pomoću digitalnog multimetra vrši se veoma brzo i jednostavno. Preklopku multimetra prebacimo u položaj ”hFE”, priključne elektrode tranzistora postavimo u odgovarajuće otvore na instrumentu za NPN ili PNP tranzistora, sa oznakama “b, e i c”, ako smo pravilno postavili tranzistor i pravilno ga polarizovali i ako je tranzistor ispravan, na displeju će se pojaviti dvije cifre koje označavaju statičko-jednosmjerno strujno pojačanje tranzistora (hFE) u trenutnim uslovima. Ako na displeju ostane broj jedan, onda je tranzistor neispravan ili ga nismo pravilno priključili-polarizovali.

_____________________________________________________________________________________________ 131 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika broj 3. Ispitivanje ispravnosti tranzistora pomoću dva analogna ommetra.

Ulazne karakteristike tranzistora Ulazne karakteristike tranzistora pokazuju ovisnost struje baze IB i napona između baze i emitera UBE uz konstantan napon između kolektora i emitera UCE. Tipična ulazna karakteristika bipolarnog tranzistora prikazana je na slici broj 4.

Slika broj 4. Ulazna karakteristika bipolarnog silicijevog tranzistora IB = f (UBE).

Sa karakteristike je vidljivo da struja baze počinje teći tek kad napon baze UBE dostigne određeni iznos, tj. 0,5 V za Si i 0,1 V za Ge tranzistore. Promjena napona kolektor-emiter UCE veoma malo utiče na struju baze. Odnos napona baza-emiter UBE i struje baze IB, predstavlja istosmjerni otpor između baze i emitera [RBE = (UBE / IB)] … (1), kojeg treba razlikovati od dinamičkog otpora, kojeg dobijemo kao odnos promjene napona baza emiter ∆UBE i promjene struje baze ∆IB, tj.: rd = hie = h11 = (∆UBE / ∆IB) … (2) Na ulazne i izlazne karakteristike utiču: svjetlost, radioaktivno zračenje i temperatura. Pošto je struja baze veoma mala, struja emitera, praktički je jednaka struji kolektora. Odnos struje kolektora i struje baze predstavlja statičko-jednosmjerno strujno pojačanje tranzistora: hFE = IC / IB ... (3). Na slici broj 5. prikazana je struja kolektora u funkciji struje baze, tj.: IC = f (IB).

_____________________________________________________________________________________________ 132 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: ulaznu karakteristiku tranzistora IB = f (UBE)........ ZADACI: a) b) c) d) Izvršiti mjenjanje i mjerenje jačine struje baze (IB) i visine napona između baze i emitera (UBE)............................... 1 analogni multimetri kao ampermetri................. kom. 2. bipolarnog tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom.. ispitni pano sa otpornicima........... 1 adapter 220/15 V......... zavojnicama........ 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje. kondenzatorima........ 2 regulacioni otpornik 100 ....... Ovisnost struje kolektora o struje baze... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 5..................... 50 Hz... tranzistorima.......... za dvije različite vrijednosti napona UCE = constant.kom.kom....... kao izvor struje..........kom..........kom........Hurić Ševko............ AC / DC ................ 400 VA............... diodama................................................... 2 regulacioni transformator 220/2-270 V................ 1 digitalni multimetri kao voltmetri..... potenciometrima i priključnim klemama ... za tranzistor typ BF 291 u spoju sa zajedničkim emiterom.... Izračunati: istosmjerni otpor baza emiter (RBE)......... kompl..............kom.. 3.......... i dijagram promjene struje kolektora u funkciji promjene struje baze IC = f (IB) i Rezulata mjerenja srediti tabelarno.. IC = f (IB)..................... 50 Hz. ....... 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ....... ....... dinamički otpor baza emiter rd = hie = h11 = (∆UBE / ∆IB) i statičko strujno pojačanje hFE = (IC / IB).. te struje kolektora (IC)... _____________________________________________________________________________________________ 133 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ........ 2 A..... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V..........

emiter hFE ∆IB [µA] - ∆UBE [mV] - RBE [k ] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Tabela za upis izmjerenih i izračunatih podataka. _____________________________________________________________________________________________ 134 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole rd [k ] - Dinamički otpor baza-emiter Jednosmjerni otpor baza-emiter Promjena struje baze .Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. promjena struje baze ∆IB2 = IB2-IB1 … itd i promjena napona baza-emiter ∆UBE = UB2 – UB1 … itd. ŠEMA SPOJA: 5. Formule za proračun traženih parametara: dinamički otpor baza emiter rd = hie = h11 = (∆UBE / ∆IB). istosmjerni otpor baza emiter RBE = (UBE / IB). OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: a) UCE = ….V Promjena napona baze Jednosmjerno strujno pojačanje Broj mjerenja Struja baze Struja kolektora n kAB [µA/pod] αAB[pod] kAC [µA /pod] ili [mA/pod] αAC[pod] IC[µA] ili [mA] UBE[mV] IB[µA] Napon baza . statičko strujno pojačanje hFE = (IC / IB).

a za pravu IC = f (IB) usvojite razmjeru koju želite. KOMENTAR-ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!!! _____________________________________________________________________________________________ 135 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole rd [k ] - Dinamički otpor baza-emiter Jednosmjerni otpor baza-emiter Promjena struje baze .5 µA. tj. .. Razmjera. µA. za ulaznu karakteristiku preporučujem razmjeru: 1 mm ↔ 0.emiter Broj mjerenja hFE ∆IB [µA] - ∆UBE [mV] - RBE [k ] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Tabela za upis izmjerenih i izračunatih podataka. 6.. a prava IC = f (IB) treba da bude slična dijagramu na slici broj 5. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) UCE=….. 1 cm ↔. Ulazne karakteristike treba da budu slične karakteristici koja je nacrtana na slici broj 4.V Promjena napona baze Jednosmjerno strujno pojačanje Struja baze Struja kolektora n kAB [µA/pod] αAB[pod] αAC[pod] [mA/pod] IC[µA] ili [mA] UBE[mV] IB[µA] kAC [µA/pod] ili Napon baza . Kada smo izračunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajućih razmjera i crtanju traženih dijagrama. 1mm ↔ 5 mV.Hurić Ševko. R: 1 cm ↔.mV..

Jačine struja kroz tranzistor i visina napona između njegovih elektroda čine elemente radne tačke tranzistora. Transformacija pojačala pod a). izbor elemenata pojačala sa jednim izvorom napajanja u spoju sa zajedničkim emiterom. Za razumjevanje rada pojačala i izbora elemenata radne tačke pogodno je koristiti grafičku metodu analize rada sklopa. koji tjera struju kolektora IC kroz kolektorski otpornik RC i tranzistor. može biti vezan sa uzemljenim (zajedničkim) emiterom. tj. Visinom jednosmjernog napona izvora iz kojeg se tranzistor napaja i spajanjem otpora u ulazni i izlazni krug može se pravilno izabrati radna tačka tranzistora. iz vježbe broj 24. radna tačka tranzistora mora biti u aktivnom području rada tranzistora. UVOD U elektronskim sklopovima tranzistor obavlja funkciju pojačala ili sklopke.–strana 127). U praksi za pojačanje snage i napona najčešće se koristi spoj sa zajedničkim emiterom. odnosno iznosi struja i napona među elektrodama. odnosno napon između baze i emitera. pod b). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 26: Tranzistorsko pojačalo. Slika broj 1. sa uzemljenim kolektorom i sa uzemljenom bazom. U pojačavaču tranzistor radi u dinamičkom režimu. kako je to prikazano na slici broj 1. dijeli se na pad napona na tranzistoru UCE i pad napona na otporniku kolektora UC=IC x RC. Radne uslove određuju otpornici RB1 i RB2. između zasićenja i zakočenja (vidi sliku broj 5. Tranzistorsko pojačalo pod a) u dinamićkom režimu rada i pod b) u statičkom režimu rada. 1. kojeg obezbjeđuje napon napajanja UCC i otpornik RC u krugu kolektora.Hurić Ševko. pod a) i pod b). radna tačka i radna prava. kako je to prikazano na slici broj 1. Napon napajanja UCC. Za pravilan rad tranzistora potrebno je na njegove priključke (elektrode) dovesti napon odgovarajućeg polariteta i iznosa. Ako hoćemo da tranzistor radi kao pojačalo. Izračunavanje struje baze i napona baza emiter izvršit ćemo Teveninovom teoremom. te osigurati da kroz tranzistor teku struje određene jačine. Slika broj 2. radna prava i radna tačka pojačala pod b). Međusobni odnos padova napona na ta dva elementa _____________________________________________________________________________________________ 136 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . kako bismo mogli na osnovu izlaznih karakteristika nacrtati radnu pravu i na njoj naći radnu tačku pojačala.

. i to je druga tačka radne prave. Radna tačka će se kretati oko položaja statičke radne tačke u ritmu izmjeničnog signala. Ako je struja kolektora jednaka nuli (IC=0). pod a)] on će izazvati promjenu struje baze.(3). Moramo imati na umu da su radna prava i radna tačka određene bez prisustva izmjeničnog signala koji pojačavamo. U praksi se vrši stabilizacija radne tačke ubacivanjem otpornika u emiterski krug RE. ulaznog otpora tranzistora i otpora u kolektorskom krugu pojačala RC (za veće naponsko pojačanje povoljnija je veća vrijednost RC-a). Ulazni i izlazni signali su u protufazi. Ako je napon između kolektora i emitera jednak nuli (UCE=0).Hurić Ševko. odnosno napona. Kad kroz tranzistor teče veoma velika struja on je u zasićenju. 7 V za silicijske tranzistore. tj. potrebno je poznavati dvije tačke ili jednu tačku i nagib prave. tad je napon između kolektora i emitera jednak naponu izvora (UCE=UCC). RT Napon UBE obično iznosi oko 0.. nazivaju se statička radna prava i statička radna tačka... Stvarno strujno pojačanje je uvijek manje od teorijskog strujnog pojačanja hfe jer na pojačanje utiču:ulazni otpor tranzistora h11. vidljivo je da je ostvareno strujno i naponsko pojačanje. tj. te njihovu ovisnost o temperaturi i mogućnost neželjene promjene visine napona napajanja. Iznos strujnog pojačanja zavisi od veličine faktora strujnog pojačanja tranzistora hfe.(2). radna tačka tranzistora je u području zakočenja i kroz tranzistor praktički ne teče struja. To su tačke na osama koordinatnog sistema.. Ako se na ulaz pojačala priključi izmjenični signal [slika broj 1. potrebno je uzeti one tačke gdje su veličine poznate. prema ulaznoj struji. Iz odnosa izlazne struje. izlazni otpor tranzistora 1/hoe. koju će tranzistor pojačati i izazvati znatno veću struju u kolektorskom krugu i napon između kolektora i emitera. Naponsko pojačanje pojačala zavisi od faktora strujnog pojačanja tranzistora hfe. Da bismo ovu pravu ucrtali na izlazne karakteristike tranzistora. da teče odgovarajuća struja baze što se postiže naponom ET i otpornikom RT. kako je to na slici broj 3. Ovim problemom mi se nećemo baviti samo da imamo na umu kako se to u praksi čini. Ako je struja baze jednaka nuli (IB=0).. prikazano. lako je moguće da dođe do pomicanja položaja radne tačke pojačala i bez prisustva signala na ulazu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO dobije se crtanjem njihovih karakteristika. : IB= ET − U BE . tj. potrebno je da radna tačka bude u sredini aktivnog područja. tj. Imajući u vidu rasipanje karakteristika tranzistora. Za tranzistor su to izlazne karakteristike a za otpornik RC to je prava koja je određena jednačinom: UCC=UCE + ICRC. sav priključni napon vlada na kolektorskom otporniku (RC) pa je struja kolektora: IC=(UCC/RC).(1). rastuća promjena napona na ulazu izaziva padajuću promjenu na izlazu i obrnuto. To je jedna tačka radne prave. _____________________________________________________________________________________________ 137 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . kad ne teče struja kolektorskim krugom sav priključni napon izvora vlada između kolektora i emitera tranzistora. otpor baznog kruga RB i otpor kolektorskog kruga RC. odnosno naponu. Što je faktor hfe veći bit će i veće strujno pojačanje pojačala. Pošto nije poznata vrijednost struje niti napona u radnoj tački. Da bi tranzistor radio kao pojačalo.

d) Kao pobudni izmjenični signal koristiti indukovani napon u statoru monofaznog asinhronog motora koji se dobije ručnim okretanjem rotora motora . otporom u kolektroskom krugu . Transformacija pojačala po Teveninovoj teoremi. za statički režim rada pojačala. visinu pobudnog .ulaznog napona (uul) i visinu izlaznog napona (uiz). ZADACI: a) Sastaviti tranzistorsko pojačalo. 2. RJEŠENJE ZADATKA: Slika broj 4. _____________________________________________________________________________________________ 138 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . te izračunati naponsko pojačanje pojačala [Au=( uizl/uul)] i promjene napona na ulazu i izlazu pojačala pratiti osciloskopom. e) U dinamičkom režimu rada pojačala izvršiti mjerenje:jačine struja baze (ib) i kolektora (ic). Stabilizacija radne tačke pojačala ubacivanjem otpornika i kondenzatora u emiterski krug. sa jednim naponskim izvorom (UCC). koji je posljedica zaostalog (remanentnog) magnetizma u jezgri rotora motora. 3.emiter (UCE). napona spoja baza-emiter (UBE) i napona spoja kolektor . otporima u baznom krugu (RB2 i RB1) za polarizaciju spoja baza-emiter. b) Izvršiti proračun: struja i napona u statičkom režimu pojačala. veznim kondenzatorima (CV1 i CV2) na ulazu i izlazu pojačala i RC=1000 visokofrekventnim tranzistorom typ BF 291 u spoju sa zajedničkim emiterom. c) U statičkom režimu rada izvršiti mjerenje: bazne (IB) i kolektorske (IC) struje. Da bismo izvršili polarizaciju spoja baza-emiter pojačala sa jednim izvorom napajanja potrebno je da otpori u baznom krugu (RB1 i RB2) budu tako izabrani da obezbijede dovoljno jaku struju baze koja će obezbijediti struju kolektora koja će biti približno na sredini izlaznih karakteristika tranzistora.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. U odgovarajućoj razmjeri nacrtati radnu pravu i radnu tačku. te izbor baznih otpornika uz uslov da maksimalna kolektorska struja može iznositi ICmax=10 mA i napon napajanja pojačala UCC=10 V.

.......................... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V....... a za RB1=12 k .................. Mada ova struja može biti neznatno manja ili veća....... kompl............1 dvokanalni osciloskop tip 7 KD 1011 “Siemens”.. 1 analogni multimetar kao ampermetar. diodama. ŠEME SPOJEVA: a) za statički režim rada pojačala: _____________________________________________________________________________________________ 139 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ..... 3 RT 9333.......................33 ...kom... 5..... ET=I RB1= 4. 50 Hz....kom... kako slijedi: R ⋅R 77 ⋅ 10 3 ⋅ 12 ⋅ 10 3 RT= B1 B 2 = = 9333. tj........... 50 Hz.. iz čega možemo zaključiti da u našim uslovima rada tranzistor neće biti ugrožen od prevelike struje i napona...... tranzistorima... 1100 W........... RB2= 77 k ......kom.......... jer ulazni napon ne može preći vrijednost od 100 mV. potenciometrima.... . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na osnovu slike broj 4... što će nam biti osnova za izbor vrijednosti otpora u baznom krugu.................. RB1 + RB 2 77 ⋅ 10 3 + 12 ⋅ 10 3 U CC E − U BE 1.... IB= T = =55 µA.1 monofazni asinhroni motor 220 V ...kom........ a napon kolektor – emiter 70 V.1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje...........125 mA............... i priključnim klemama .. jednosmjernu struju kolektora IC= hFE IB= 75 x 55 µA=4................kom......7 12 ⋅ 10 3 ⋅ RB1 = 10 ⋅ = 1...21 V............. pod a) usvojit ću vrijednosti otpora u baznom krugu tako da uz statičko strujno pojačanje tranzistora hFE=75 obezbijedim struju kolektora oko 5 mA.. kao izvor struje....................... pa ću izvršiti proračun struje u baznom krugu.......06666 mA ili IB oko 60 µA ... 2 regulacioni otpornik 100 .......... izazvat će takođe približno....kom.... kondenzatorima.. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ.....................................21 − 0.......... zavojnicama............33 R B1 + R B 2 99 ⋅ 10 Struja baze od približno 55 µA... koji iznosi RC= 1000 ...................Hurić Ševko........... 2 A... 2 digitalni multimetri kao ampermetri... .. 1 digitalni multimetri kao voltmetri......... odnosno da struja baze bude jednaka IB=(IC/75)=(5/75)=0......... ispitni pano sa otpornicima...kom. Maksimalna kolektorska struja tranzistora može iznositi 100 mA.. zbog otpora u kolektorskom krugu..: IC=5 mA.......

OBRADA REZULTATA MJERENJA: Tabela za upis izmjerenih parametara u statičkom režimu rada pojačala [šema spoja pod a)]. nju nalazimo kad je tranzistor zakočen. Tad je maksimalna struja kolektora jednaka ICmax=(UCC/RC)=(10/1000)=10 mA. µA.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) za dinamički režim rada pojačala: 6. Pojačanje napona izračunati prema jednačini:Au=(uizl..[V] A[-] Crtanje radne prave i radne tačke započinjemo nakon što usvojimo odgovarajuće razmjere. a nju ćemo dobiti kad je tranzistor u zasićenju.. R: što znači razmjera. 7.. 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.[mV] uizl. kako je to na slici broj 2. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe!?)!! _____________________________________________________________________________________________ 140 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . tad je maksimalni napon spoja kolektor-emiter jednak naponu izvora (UCE=UCC =10 V). Drugo. pod b) nacrtano. to jest kad je struja kolektora jednaka nuli. tj kad je napon između kolektora i emitera jednak nuli (UCE=0). nađemo tačku maksimalnog napona. 1 cm ↔ . Izmjereno Struje IB[µA] IC[mA] UCC[V] Naponi UCE[V] UBE[mV] Tabela za upis izmjerenih i izračunatih parametara za dinamički režim rada pojačala [šema spoja pod b)]./uul.). Prvo nađemo tačku maksimalne struje. Izmjereno Struje Naponi Izračunato Pojačanje napona ib[µA] ic[mA] uul. miliampera ili mikroampera.V. Tad na radnoj pravoj naznačimo tačku koja odgovara izmjerenoj visini napona između kolektora i emitera (UCE) i izmjerenoj jačini struje kolektora (IC)..

radna prava i radne tačke tranzistora.5 V). Tranzistor kao otvorena sklopka. U tom slučaju kroz tranzistor teku veoma male struje koje se praktički mogu zanemariti. U elektronskim sklopovima tranzistor obavlja funkciju pojačala ili funkciju sklopke. U kom ili u kojima će područjima tranzistor raditi zavisi od funkcije koju on obavlja u elektronskim sklopovima. sa fotootporom u baznom krugu i zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu. UVOD Iz dosadašnjih proučavanja tranzistora. ali ne veći od 0. Tranzistorski sklop koji može obavljati funkciju sklopke. Tranzistor tada predstavlja otvorenu sklopku i na njegovom izlazu vlada napon kolektorskog izvora UCC (npr. radna tačka tranzistora je u zakočenom području. Kako je to prikazano na slici broj 2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 27: Izbor elemenata i sastavljanje tranzistorske sklopke. 12 V).5 V (UBE < + 0. a kod Si tranzistora ovaj napon može biti i pozitivan. Ovo postižemo dovođenjem na ulaz tranzistora negativanog napona ili isključimo napon na ulazu (UBE = 0 V). pri naponu UCC = 12 V. saznali smo da tranzistor ima tri stabilna područja. A to su: područje zasićenja. a posebno izlaznih karakteristika tranzistora. kad je tranzistorska sklopka uključena (Uklj.). Slika broj 2. Kada je struja baze jednaka nuli (IB = 0). Na slici broj 1. _____________________________________________________________________________________________ 141 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .) i kad je tranzistorska sklopka isključena (Isklj.Hurić Ševko. aktivno područje i područje zakočenja. prikazan je tranzistorski sklop koji može obavljati funkciju sklopke. 1. Slika broj 1.

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ako na ulaz tranzistora dovedemo pozitivan napon već od 0. Prelaz iz zasićenja u zakočenje je duži i iznosi nekoliko desetaka nanosekundi za najbrže tranzistore.7 – 0. Ova struja će stvoriti veliki pad napona (URC) na otporniku (RC) u kolektorskom strujnom krugu. zbog naglog prestanka protjecanja struje kroz zavojnicu.Hurić Ševko. U tom slučaju kroz kolektorski krug teče velika struja ICzas.0.1 V. a za Ge tranzistore do 0. Na slici broj 4.3 V za Ge tranzistore. Da bi tranzistor proveo ili prestao voditi struju potrebno je određeno vrijeme. pri naponima UBE i UCC = 12 V. kroz tranzistor će poteći dovoljno jaka struja baze IBzas koja će radnu tačku tranzistora odvesti u područje zasićenja.8 V za Si tranzistore i 0.3 V. za prelaz u stanje vođenja. Da bismo zaštitili tranzistor od proboja spajamo paralelno zavojnici diodu. kako je to na slici broj 3 prikazano. kod brzih tranzistora oko jedne nanosekunde. To vrijeme se kreće. Njom se usporavaju promjene struje kroz zavojnicu i na taj način otklanja visoki napon sa tranzistora. vidimo da se javljaju veliki naponi u trenutku prestanka vođenja tranzistora. Sa slike broj 4. Taj napon može uništiti tranzistor ukoliko pređe najveći napon UCE. u zavojnici se indukuje veliki napon. naš zadatak je da sastavimo tranzistorsku sklopku sa fotootporom u baznom krugu i elektromagnetnom zavojnicom u kolektorskom krugu. Tranzistorska sklopka u uključenom stanju.1 . Izlazni napon je veoma mali UCEzas . Tranzistor u ovom slučaju predstavlja zatvorenu sklopku. Postoji niz izvedbi tranzistorskih sklopki. koji iznosi za Si tranzistore između 0. Slika broj 4. _____________________________________________________________________________________________ 142 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Tranzistorska sklopka sa elektromagnetom .zavojnicom u kolektorskom krugu i njena radna kriva. predstavljena je tranzistorska sklopka sa elektromagnetnom zavojnicom u kolektorskom krugu i njena radna kriva. Slika broj 3. koja ima funkciju izvršnog elementa u elektronskom sklopu.

provjeriti da li će tranzistor biti u području zasićenja.Hurić Ševko.tranzistor se ponaša kao zatvorena sklopka. Izvršiti simulaciju rada sklopke osvjetljavanjem i zatamnjivanjem fotootpora. Određivanje radne prave i radne tačke tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom.5 V i snaga P = 100 mW i visokofrekventnim tranzistorom typ BF 291 u spoju sa zajedničkim emiterom. odnosno kad je osvjetljen dnevnom svjetlošću (R*B2 = 20 k ). fotootporom u baznom krugu (RB2). kako je to prikazano na slici broj 5. nazivni napon je U = 7. zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu čiji su podaci: omski otpor iznosi RC = 500 . da li kroz bazu tranzistora teče veoma mala struja ili je ista negativna – tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka. tj. Za pravilno dimenzionisanje elektronske sklopke potrebno je pravilno odabrati radnu pravu na kojoj se nalaze tri karakteristične tačke. kad je fotootpor osvjetljen (R*B2 = 20 k ). napona spoja baza-emiter (UBE) i spoja kolektor . uz napon izvora UCC = 8 V i otpor drugog baznog otpornika RB1 = 47 k . da li kroz tranzistor teku velike struje koje će ga odvesti u područje zasićenja . čiji se otpor mijenja u granicama od 20 k kad je osvjetljen dnevnom svjetlošću pa sve do 40 M kad je zatamnjen. tj. 2. zakočenja i pojačanja u aktivnom području. Zatim. sa jednim naponskim izvorom (UCC). C) Izvršiti mjerenje: bazne (IB) i kolektorske (IC) struje. zasićenja. provjeriti da li će tranzistor biti u zakočenom stanju. u željenoj razmjeri nacrtati radnu pravu tranzistora i na njoj označiti tačke zasićenja i zakočenja tranzistora. D) Na ranije snimljenim izlaznim karakteristikama tranzistora BF 291. uz pomjeranje brojčanika elektromehaničkog brojača. B) Izvršiti proračun: struja i napona kad je fotootpor neosvjetljen (RB2 = 40 M ). E) Rezultate mjerenja srediti tabelarno.emiter (UCE) u zakočenom (sklopka isključena) i zasićenom (sklopka uključena) stanju tranzistora. čiji je elektromagnet spojen u kolektorski krug sklopke. _____________________________________________________________________________________________ 143 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . ZADACI: A) Sastaviti tranzistorsku sklopku. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 5. Kad je fotootpor neosvjetljen (RB2 = 40 M ).

UCC = 8 V i RC = 500 . UCC = 8 V i RC = 500 . R ⋅ R* B2 20 ⋅ 10 3 ⋅ 47 ⋅ 10 3 Ekvivalentni otpor bit će: RT = B1 = = 14029 .95 k . Da bismo pojednostavili proračun kolo ćemo transformisati prema slici broj 6. primjenit ćemo Teveninov teorem. RB1 + R * B 2 67 ⋅ 10 3 Struju baze izračunat ćemo primjenom Drugog Kirhofovog zakona za bazni krug. pa je strujno pojačanje tranzistora za ovu struju hFE=(IC/IB)=(16 10-3/350 10-6)=45. slijedi: IB2 RT + UBE = ET. Iz kataloških podataka o tranzistoru znamo da ja njegova maksimalna kolektorska struja ICmax = 100 mA. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO A) RJEŠENJE ZADATKA: Sastavimo sklopku sa jednim izvorom napajanja. RB1= 47 k . prema R ⋅R 40 ⋅ 10 6 ⋅ 47 ⋅ 10 3 kom je ekvivalentni otpor: RT = B1 B 2 = = 46. RB1 = 47 k .61 − 0. kako je to prikazano na slici broj 6.sklopka otvorena.44mV . slijedi: IB1 RT +UBE = ET.5µA . imat ćemo: RB2 = 40 M . kako E − U BE 5.6 = = +350µA . tj. dakle. a ekvivalentni napon RB1 + R * B 2 20 ⋅ 10 3 + 47 ⋅ 10 3 U CC 47 ⋅ 10 3 ⋅ R* B2 = 8 ⋅ = 5. pod b).sklopka zatvorena. odavdje je struja baze IB2= T RT 14029 tranzistor će sigurno biti u području zasićenja . pod a). kako E − U BE 0. B) Podaci za proračun: a) kad je fotootpor zatamnjen. a ekvivalentni RB1 + RB 2 40 ⋅ 10 6 + 47 ⋅ 10 3 napon bit će: ET = I RB1= U CC 47 ⋅ 10 3 ⋅ RB1 = 8 ⋅ = 9. Slika broj 6. tranzistor će sigurno biti zakočen . RB1 + RB 2 40. fotootporom u baznom krugu i elektromagnetom u kolektorskom krugu [slika a)] i transformacija sklopke po Teveninovoj teoremi [slika b)]. Kroz kolektorski krug može proteći maksimalna struja: bit će: ET= I RB2 = ICmax = (UCC/RC) = (8 / 500) =16 mA. b) kad je fotootpor osvjetljen.7.61V . Tranzistorska sklopka sa jednim izvorom napajanja. odavdje je struja baze IB1 = T RT 46944 dakle.6 = = −12.Hurić Ševko. imat ćemo: R*B2 = 20 k . što znači da smo dobro dimenzionisali sklopku i da će ona _____________________________________________________________________________________________ 144 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .047 ⋅ 10 6 Struju baze izračunat ćemo primjenom Drugog Kirhofovog zakona za bazni krug.0094 − 0.

........................ kAB[µA/pod] αAB[pod] IB1 [µA] Izmjereno UBE[mV] kAC[µA/pod ] αAC[pod] IC1 [µA ] UCE[V] b) Fotootpornik osvjetljen dnevnim svjetlom (R*B2 = 20 k ).. 6.UCEnom i ICnom) .... potenciometrima............. Razmjera... kao izvor struje............. 1 analogni multimetri kao ampermetri.................katodu diode vežemo na plus pol izvora UCC) priključimo ispravljačku diodu BY 234........... tj... R: 1 cm ↔. kondenzatorima..kom..... OBRADA REZULTATA MJERENJA: a) Fotootpornik zatamnjen (RB2 = 40 M )........ tranzistorima.......... kAB[µA/pod] αAB[pod] IB2 [µA] Izmjereno UBE[mV ] kAC[mA/pod ] αAC[pod] IC2 [mA ] UCE[V] Kada smo izračunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajuće razmjere i crtanju traženog dijagrama..... 4. KOMENTAR .....V. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje........kom.......... ŠEMA SPOJA: 5..... mA.Hurić Ševko........ i priključnim klemama ......ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 145 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .............. Dijagram treba biti sličan dijagramu koji je prikazan na slici broj 1..kom..... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V........kom... kompl........ 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ.... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO besprijekorno funkcionisati kad elektromagnetu paralelno (minus ........... 1 cm ↔......... ICmin.... 50 Hz...... UCEmin. diodama........ 3 regulacioni otpornik 100 .. 2 A........ 2 digitalni multimetri kao voltmetri.. ispitni pano sa otpornicima. ........ zavojnicama............ nakon toga crtamo radnu pravu i na njoj određujemo karakteristične tačke (ICmax........... .... 3. UCEmax.......

obrtaće se i magnetno polje rotora. na rotor se preko dva klizna prstena i četkica dovodi jednosmjerna struja. Obrtanjem rotora konstantnom ugaonom brzinom ω. koja stvara magnetno polje koje ima konstantan intenzitet i smjer. e2 (u2) i e3 (u3). sa 24 žljeba (utora). čije će silnice probadati statorske namotaje u kojima će se inducirati tri elektromotorne sile (napona) e1 (u1). a ne moraju biti jednaki geometrijskim stepenima).Hurić Ševko. U (A)-X-Y-V (B) ili U (A)-X-ZW (C) ili konačno V (B)-Y-Z-W (C). Analogno dobijamo vektore napona EBC i ECA. Ako se na statorske _____________________________________________________________________________________________ 146 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . na primjer E AB = E A1 − E B1 . Da bismo oduzeli vektor EB1 od vektora EA1. npr. kako je to prikazano na slici broj 2. sa dva para polova i dva žljeba (utora) po polu i fazi. i rotora na kojem se nalazi pobudni namot. koje su prostorno i vremenski pomaknute za po 1200 električnih (električni stepeni mogu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 28: Izrada modela statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora. Principijelna izvedba trofaznog sinhronog generatora. Statorski namoti generatora mogu se spajati u zvijezdu i u trokut. od kojih svaki obilazi u smjeru od početka prema kraju faznog namota i od kraja prema početku drugog faznog namota. kako je to prikazano na slici broj 1. koji su prostorno raspoređeni po obimu statora tako da su središne ose namota razmaknute jedna od druge za 1200. kako je to prikazano na slici broj 3. Slika broj 1. UVOD Trofazni sinhroni generator sastoji se od: statora na koji su namotana tri nezavisna namota. Pri spajanju namota u zvijezdu stvaramo tri kruga. Prema tome linijski inducirani napon EL1 jednak je vektorskoj razlici bilo koja dva fazna napona. 1. moramo vektor EB1 zakrenuti za 1800 (-EB1) i zatim ga nadovezati od kraja vektora EA1.

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO namote priključe trošila ili uređaji.Hurić Ševko. _____________________________________________________________________________________________ 147 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Inducirani naponi u statorskim namotajima trofaznog sinhronog generatora. slika b). Slika broj 3. i2 i i3) i struje su takođe prostorno i vremenski međusobno pomaknute za po 1200 stepeni. Spoj statorskih namota generatora u zvijezdu slika a) i zvijezda faznih i linijskih indukovanih napona. naponi će protjerati struje kroz trošila i fazne namote generatora (i1. Slika broj 2.

i tako dalje. zaostajat će za induciranim naponom utora 1. i tako dalje. Ugao pomaka među susjednim utorima (u električnim stepenima) je: α = (3600 / 12) = 300 električnih. RJEŠENJE ZADATKA: a) zvijezda utorskih namota prikazana je na slici broj 4. Iz podataka nalazimo broj utora (žljebova): Z = 2pmq = 4*3*2 = 24 utora. jednoslojnog dvoetažnog sa punim korakom (y = τ ). npr. dvopolnog (2p = 4). vidjet ćemo da se vektor utora 13. horizontalno ulijevo (pretpostavljamo da se u posmatranom trenutku utor 1. Spoj faznih namota je zvijezda. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2. u bilo koji smjer. namota sa po dva utora po polu i fazi (q = 2). podudara po veličini i pravcu sa vektorom utora 1. Kad nanesemo 12. te od izolovanih žica različitih boja izolacije izraditi model namotaja statora trofaznog sinhronog generatora i spojiti ga u zvijezdu. na drvenoj ploči izbušiti otvore (rupe) koje predstavljaju utore (žljebove) statora. za 300. utora. Analogno tome vektor utora 14. Pri vrtnji polova sa lijeva na desno inducirani napon utora 2. utora. b) nacrtati razvijenu šemu trofaznog namota prema podacima iz zadatka pod a). Za utorskim naponom 2.Hurić Ševko. zaostaje za 300 inducirani napon utora 3. ZADACI: a) nacrtati zvijezdu utorskih induciranih napona statorskog trofaznog (m = 3). podudara se sa vektorom 2. koji pripadaju prvom paru polova. suprotno od smjera vrtnje vektora. nalazi u geometrijskoj neutrali). 3. vektora napona prvih 12. Slika broj 4. _____________________________________________________________________________________________ 148 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . c) na osnovu razvijene šeme. Postavimo vektor napon utora 1. Na jedan par polova dolazi 12. Zvijezda utorskih induciranih napona za trofazni namot sa 24 utora.

U fazu W (C)-Z ulaze utori: 9-10-3-4 i 21-22-15-16. tj. moramo spojiti kraj prve grupe sa početkom druge grupe. pomoću koje ćemo opisati krug željnog poluprečnika). Krug ćemo podijeliti na 24 dijela [isječka (3600 / 24) = 150]. Na taj način u prvu fazu U (A)-X ulaze utori: 1-2-7-8 i 13-14-19-20.). Pod drugim parom polova imamo utore 13. za 1800. Prije početka bušenja drvene ploče za izradu utora (žljebova). koji su označeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajućim slovima A i X. Na mjestu presjeka linija isječaka i kružnice izbušit ćemo otvore (rupe) promjera Φ 4 mm. 20. Treća faza W (C)-Z mora biti pomaknuta u odnosu na drugu fazu V (B)-Y za 1200. Da bismo izradili namot sa punim korakom (y = τ ) i q = 2. Razvijena šema trofaznog jednoslojnog statorskog namota sa punim korakom sa 24.Hurić Ševko. c) plan bušenja drvene ploče. Slika broj 5.X pod prvim parom polova susjedne utore 1 i 2 i označimo vektore zvijezde 1 i 2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) razvijena šema namotaja prikazana je na slici broj 5. kako je to prikazano na slici broj 6. 14 i 19. Druga faza V (B)-Y mora biti pomaknuta u odnosu na prvu fazu U (A)-X za 1200. na ploči moramo nacrtati krug poluprečnika 14 cm (to ćemo izvesti tako što ćemo na sredini ploče zakucati mali ekser. Početke U (A). koje predstavljaju utore statora. Y i Z spojimo u jednu tačku koju nazivamo zvijezdištem. koji njima pripadaju. koji su u odnosu na utore 1 i 2 pomaknuti za 6 utora. utora. vektore zvijezde napona koji pripadaju tim utorima. tj. označeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajućim slovima B i Y. izaberimo za početak prve faze U (A) . d) potrebna oprema i materijal za izvođenje vježbe: _____________________________________________________________________________________________ 149 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . V (B) i W (C) ostavimo slobodne. koji su međusobno pomjereni po 150 geometrijskih (vidi sliku broj 6. za 4 utora. 7 i 8. na koji ćemo zakačiti komad konca na čijem se drugom kraju nalazi grafitna olovka. za 4 utora. Tada se krajevi tih svitaka moraju nalaziti u utorama 7 i 8. slovom A. U drugu fazu V(B)-Y ulaze utori: 5-6-11-12 i 17-18-23-24. tj. Da bismo serijski spojili grupe svitaka jedne faze ispod oba para polova. označeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajućim slovima C i Z . a njihove krajeve X. izrada utora (žljebova) prikazan je na slici broj 6. označimo slovom X.

-22-4. provučemo je kroz utor (otvor) broj 1. borer za bušenje drveta ili metala Φ 4 mm…………………………………. 1. uzmimo žicu crvene boje. uzmimo žicu plave boje.-21-3. Slika broj 6.-6-12.-10-16. električna ručna bušilica ………………………………………………………kom.5 m)………………………m 4.-14-20. (ovo je početak namotaja prve faze. pri čemu utor broj 3. (ovo je početak namotaja treće faze. predstavlja kraj namotaja prve faze (X) i njega spajamo u zvjezdište namotaja generatora zajedno sa krajevima druge i treće faze.-13-19. uzmimo žicu zelene boje. pri čemu utor broj 19. koji je označen na razvijenoj šemi namotaja sa “B”).-18-24. b) Druge faze. IZRADA NAMOTAJA: a) Prve faze. koji je označen na razvijenoj šemi namotaja sa “C”). Čime je namotavanje završeno. provučemo je kroz utor (otvor) broj 5.-17-23. vijci za drvo 4 x 25 mm (koji predstavljaju priključne kleme)………………kom. zatim. pri čemu utor broj 23. zatim.75 – 1 mm2 u tri boje (3 x 1.Hurić Ševko. predstavlja kraj namotaja druge faze (Y) i njega spajamo u zvjezdište namotaja generatora zajedno sa krajevima prve i treće faze. nastavimo provlačenje i namotavanje žice slijedećim redoslijedom:1-7. Plan bušenja drvene ploče za izradu modela trofaznog statorskog namota.5. 5. (ovo je početak namotaja druge faze. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO - drvena ploča dimenzija 30x30x2 cm…………………………………………kom. c) Treće faze. 6. nastavimo provlačenje i namotavanje žice slijedećim redoslijedom:5-11.kom. 4. nastavimo provlačenje i namotavanje žice slijedećim redoslijedom:9-15. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 150 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . predstavlja kraj namotaja treće faze (Z) i njega spajamo u zvjezdište namotaja generatora zajedno sa krajevima druge i prve faze.-2-8. zatim. 1. koji je označen na razvijenoj šemi namotaja sa “A”). 1. provučemo je kroz utor (otvor) broj 9. provodnik P 1 x 0.

lako uočavamo da je svaki fazni namot generatora sa pripadajućim linijskim provodnikom i impedansom tošila povezan u seriju. 2* i 3*.). Slika broj 1. utora. Y i Z) ili impedansi trošila povežu električki u jedno zajedničko čvorište koje nazivamo zvjezdištem. tad vrijedi opšte pravilo za simetrične trofazne sisteme da je vektorski zbir svih struja u svakom trenutku jednak nuli. _____________________________________________________________________________________________ 151 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . (2). kako je to na slici broj 1. što možemo matematički izraziti slijedećom jednačinom: I1 + I 2 + I 3 = 0 . a označavamo ga 0 (nula). V i W. tako što se sva tri kraja faznih namota generatora (X. Slobodni krajevi (početci namotaja) generatora (označeni sa slovima: U. B i C) povezuju se na linijske provodnike (označeni brojevima: 1. Šematski prikaz trofaznog trovodnog simetričnog sistema u spoju zvijezda.. a preko njih sa odgovarajućim slobodnim krajevima impedansi trofaznih trošila (označeni brojevima: 1*. uočavamo da su struje u linijskim provodnicima potpuno jednake strujama u pripadajućim faznim namotima sa čijih početaka polaze linijski provodnici i spajaju se na drugom kraju sa trošilima. ili A.. upoznali smo se prilikom izrade modela statorskih namota trofaznog sinhronog generatora sa 24. Sa slike broj 1. Ako su prividni otpori u sve tri faze međusobno jednaki ( Z1 = Z 2 = Z 3 ).Hurić Ševko. Takođe sa slike broj 1. kod trofaznog sistema u spoju zvijezda. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 29: Veza generatora i trošila u trofaznu simetričnu (uravnoteženu) zvijezdu 1.. struja koja prolazi kroz fazne namotaje jedne faze generatora (fazna struja) jednaka je struji u pripadajućem linijskom provodniku (linijskoj struji). 2 i 3). prikazano. Da zaljučimo. Rekli smo da se spoj zvijezda izvodi.. ili iskazano matematički jednačinom: I1f = I1l . UVOD Sa vezom statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora u zvijezdu. (1).

E A1 = U1 f = U1 f ⋅ e j 0 .Hurić Ševko...2). uz zanemarivanje unutrašnjih padova napona na namotajima generatora. prikazan je vektor-dijagram struja i induciranih napona trofaznog generatora sa simetričnim opterećenjem i induktivnim faznim pomakom od 300 (struje kasne za faznim naponima za 300) za spoj zvijezda. E BC = E B1 − E C1 = U 23 = U 2 f − U 3 f ..4).. (3. jer nema nikakvu funkciju. E C 1 = U 0 3 f = U 3 f ⋅ e− j 240 0 . (3.. Na osnovu slika broj 1.. (3. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kod trofaznih simetričnih sistema u spoju zvijezda nije potreban povratni provodnik između zvjezdišta generatora i trošila. Sa slike broj 1. pa se isti i ne upotrebljava. možemo napisati sistem jednačina. što nas upućuje na zaključak da kod trofaznog generatora spojenog u zvijezdu postoji razlika između napona jednog faznog namotaja (fazni napon) i napona između krajeva dva fazna namotaja (međufazni ili linijski napon). u našem slučaju to su po dva potencijala). (3. uz zanemarivanje unutrašnjih padova napona na namotajima generatora i priključnim provodnicima.3) i E CA = E C1 − E A1 = U 31 = U 3 f − U 1 f . te opšte definicije za napon (napon je razlika dva ili više potencijala. imajući na umu da su fazni naponi međusobno pomjereni za po 1200 (vidi sliku broj 2. i jednačinu 3.. 0 E B1 = U 2 f = U 2 f ⋅ e − j120 ... Na slici broj 2. u kompleksnom obliku koje glase: E AB = E A1 − E B1 = U 12 = U 1 f − U 2 f . i broj 2. uočavamo da svaka dva fazna namotaja generatora čine međusobno serijsku vezu.1).1). _____________________________________________________________________________________________ 152 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Kompleksne vrijednosti induciranih fazni napona date su jednačinom (3. Slika broj 2.1). Vekto-dijagram struja i induciranih napona trofaznog generatora 0 sa simetričnim opterećenjem i faznim pomakom od 30 za spoj zvijezda.

Vektordijagram smo nacrtali na slijedeći način: prvo smo nacrtali tri fazna napona (U1f .. F.1) do (3. B. B. Slika broj 3. U2f 2 2U 2 f Iz jednačine (4) nalazimo da su linijski naponi za korijen iz tri puta veći od faznih napona u trofaznom simetričnom sistemu kod spoja faznih namota u zvijezdu. B. Posmatrajmo novi pravougli trokut O. smo nacrtali linijski napon (U12=EAB) i to tako što smo na kraj vektora U1 f = E A1 dodali početak zaokrenutog vektora (EB1 = . Visina "h" dijeli trokut 0. (5). i napišimo izraz za cos 300. Ponavljanjem postupka za preostale dvije faze dolazimo do vektora linijskih napona U 23 = EBC . Da vidimo kakva je veza između faznih i linijskih napona u trofaznom simetričnom sistemu u spoju zvijezda!? Posmatrajmo trokut 0. _____________________________________________________________________________________________ 153 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . kako je to na slici broj 3. prikazano. EB1 i EC1) koji su međusobno pomjereni za po 1200. U2f i U3f. koji je jednakokraki sa oštrim uglovima od po 300 i tupim uglom od 1200.4) i slike broj 2. D na dva pravougla trokuta. U 23 3 U 23 cos300 = 2 = = ..Hurić Ševko. na čijoj polovini smo dobili tačku “F”. ili EA1 .Vektor-dijagram faznih i linijskih napona trofaznog simetričnog sistema u spoju zvijezda.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na osnovu jednačina (3. Iz vrha “B” spustimo visinu "h" (na crtežu označena isprekidano) na osnovicu trokuta 0D. D.. Zatim. možemo nacrtati vektorski dijagram faznih i linijskih napona kod spoja generatora u zvijezdu i naći stalnu vezu između njih. ili matematički iskazano: Ul= 3 Uf . odnosno U 31 = ECA .U 2 f ) za 1800 i na taj način dobili smo vektor međufaznog-linijskog napona U12 = E AB .(4).

puta veći od faznog napona [jednačina (5) . koje opterećuju vodove.. Dok je linijski napon za korijen iz 3. φ2 i φ3). P2 = Ut2 It2 cos φ2[W] i P3 = Ut3 It3 cos φ3[W] … (7). u2t . Qu= 3 Ul Il sinφ [VAr] … (12) i Su= 3 Ul I l [VA] … (13). Mi smo u prethodnom dijelu rekli da su kod trofaznog simetričnog sistema u spoju zvijezda. Pu = 3 Ul 3 Il cosφ=3 3 3 Ul ⋅ ⋅ I l cosφ = ⋅ 3 Ul Il cosφ = 3 3 3 3 Ul Il cosφ [W]…(11). Prilikom projektovanja električnih mreža i električnih instalacija nas zanimaju linijske struje i naponi. Pod predpostavkom da je φ1= φ2= φ3= φ. _____________________________________________________________________________________________ 154 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .trenutne snage pojedinih faza trofaznog trošila [W] i u1t . : Pu = 3 Ut It cos φ [W] … (8). tj. Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu i prividnu snagu trofaznog trošila. Trenutna snga cijelog trošila se dobija kao zbir trenutnih snaga jednofaznih trošila koja obrazuju trofazno trošilo. p2 i p3 . Ako sa trenutnih vrijednosti napona i struja pređemo na efektivne vrijednosti. pri čemu je: pu .Hurić Ševko. fazne (trošila) struje i linijske struje međusobno jednake [jednačina (1). p1 . te da je sistem simetričan. u3t . dolazimo do izraza za trenutnu snagu trošila u trofaznom sistemu. tad je aktivna snaga cijelog trofaznog trošila jednaka zbiru aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno trošilo. uz poznavanje faznih pomaka (φ1. možemo napisati slijedeće jednačine: P1 = Ut1 It1 cos φ1[W]. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Snaga trofaznih trošila u trofaznom sistemu Trofazna trošila (prijemnici) su u suštini specijalne veze jednofaznih trošila tj. Qu = 3 Ut It sin φ [VAr] … (9) i Su = 3 Ut It [VA] … (10). i1t . koji glasi: pu(t) = p1(t) + p2(t) + p3(t) = u1t(t) i1t(t) + u2t(t) i2t(t) + u3t(t) it3(t) … (6). (9) i (10).Ul = 3 Uf]. dolazimo do konačnih jednačina za snage koje simetrična trošila uzimaju iz trofazne simetrične mreže u spoju zvijezda.If = Il]. odnosno vladaju između linija (faza) mreže ili instalacije. prijemnika sa dva kraja. Na ovaj način se određuje trenutna i srednja snaga trofaznog trošila. Uvrštavanjem ovih izraza u jednačine (8). i2t i i3t – trenutne vrijednosti faznih napona i struja koje teku kroz faze trošila [V] i [A]. Polazeći od definicije aktivne snage u kolu izmjenične struje (koju smo ranije definisali).ukupna trenutna snaga trofaznog trošila [W].

..... 3. 3 analogni multimetar kao voltmetar ............................ 3. zatim........... ISPITNA OPREMA: gradska mreža 3 x 380/220 V...... I2f i I3f) i eventualni napon zvijezdišta (U0-0*)......... 1 digitalni multimetri kao ampermetri..... c) Izračunati:stvarne snage (P1..kom..... [W].kom..... 50 Hz...... W i priključnim klemama.... 3 digitalni multimetri kao voltmetri...... 50 Hz............... na ispitni pano „zvijezda“ dovesti trofazni sistem napona 3 x 380 V.. 220 V.... koju koristimo kao izvor struje................ kom... koji se može pojaviti zbog konstrukcione razlike žarnih niti sijalica iste nazivne snage ali različitih proizvođača ili zbog nesimetričnog opterećenja gradske mreže (različite vrijednosti faznih i linijskih napona)....... kom.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2.............. U23 i U31) i struja (I1f............... .. P2 i P3) koje sijalce vuku iz mreže i fazne napone (U1f.. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih). grla E 27.. 50 Hz.........Hurić Ševko.......... sijalica snage: P =......kompl................kom.. b) Izvršiti mjerenje: Linijskih napona (U12....................... 4................... U2f i U3f)....... ZADACI: a) Na ispitni pano „zvijezda“ priključiti tri sijalice čije su nazivne snage P1 = P2 = P3 = . ispitni pano zvijezda sa 3............ 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje..... ŠEMA SPOJA: _____________________________________________________________________________________________ 155 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ............ kao izvor struje.......................

Hurić Ševko.. odnosno toliko i toliko miliampera. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.. tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. a izrazi za fazne napone su: U1f= U 12 3 [V]. mA. P3= U3f x I3[Vx A=W]. 1 cm ↔ . 1cm ↔. U3f= 3 [V]. P2= U2f x I2[Vx A=W].. Poznato Fazne – linijske struje Izmjereno Izračunato Snage koje sijalice vuku iz izvora Izmjereno Napon zvijezdišta U0-0*[V] P3[W] Nazivne snage sijalica Linijski Naponi Fazni naponi I1f[mA] I2f[mA] I3f[mA] U12[V] U23[V] U31[V] P1[W] P2[W] P3[W] P1[W] Formule za izračunavanje traženih parametara: Napomena: faktor snage sijalica sa žarnom niti iznosi jedan (cosφ=1). izmjerenih i izračunatih parametara. R: što znači razmjera. usvojimo odgovarajuće razmjere i tad pristupamo crtanju vektor-dijagrama.V. _____________________________________________________________________________________________ 156 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole P2[W] U1f[V] U2f[V] U3f[V] . pa izrazi za snage koje sijalice vuku iz mreže glase: P1= U1f x I1 [Vx A=W]. Kada smo izračunali sve tražene parametre. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih.. U2f= U 23 3 U 31 [V].

I na kraju nacrtamo struje.3) i (3. 6.2). Slika broj 4. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vektor-dijagram crtamo tako što prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona. a koje su u fazi sa faznim naponima. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 157 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . nakon toga primjenjujući jednačine (3. vidi jednačine (3. kako je to na slici broj 4. koji su međusobno pomaknuti za po 1200. pri čemu su fazne struje jednake linijskim strujama. koji prednjače faznim za 300 .Hurić Ševko.4) nacrtamo linijske napone.1). prikazano. koji treba nacrtati nakon obrade rezultata mjerenja i računanja. Mogući izgled vektor-dijagrama struja i napona (faznih i linijskih). (3.

koristi se trofazni četvorovodni sistem (3L + PEN). I2 = Uf Z2 . a u nekim slučajevima i petorovodni sistem (3L + N + PE). Znači. I1 + I 2 + I 3 = I 0 . čije efektivne vrijednosti nisu jednake. najznačajnije su. I3 = Uf Z3 . u nesimetričnom trofaznom sistemu vektorski zbir faznih struja neće biti jednak nuli. UVOD Trofazni trovodni sistem primjenjuje se na visokonaponskim prenosnim i srednjenaponskim distributivnim mrežama. 1. kojeg nazivamo automatsko isključivanje napajanja mjesta kvara – raniji naziv nulovanje).. Znači. obezbjeđenje pristupa faznom naponu za priključak trošila manje snage. odnosno njih možemo matematički izraziti: I1 = Uf Z1 . Za raspodjelu električne energije na niskom naponu do krajnjih potrošača. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 30: Veza generatora i trošila pretežno induktivnog karaktera u trofaznu nesimetričnu (neuravnoteženu) zvijezdu. jer se nalazi na nultom potencijalu daleke zemlje... Ako impedanse trošila imaju različite vrijednosti ( Z1 ≠ Z 2 ≠ Z 3 ). povrat struja nesimetrije koje nastaju kao posljedica priključka trošila različitih snaga na pojedine faze i za zaštitu trošila od previsokog indirektnog napona dodira (primjenjuje se u sistemu za zaštitu od previsokog indirektnog napona dodira. naponski izvor (sekundar transformatora) veže se u zvijezdu ili izlomljenu zvijezdu. Sa zvjezdišta naponskog izvora izvodi se jedan (u nekim slučajevima dva) provodnik kojeg nazivamo nultim. uz iste fazne napone izvora kroz linije će proticati linijske struje.(2). čije se zvjezdište obavezno povezuje na uzemljeivač.. a samim tim i njihove vektorske vrijednosti. pa njihov vektorski zbir nije jednak nuli. Nulti provodnik u trofaznom sistemu ima više funkcija. Trofazni četvorovodni sistem. nego će imati određenu vrijednost (I0) koja će se preko nultog (PEN) provodnika vraćati ka zvijezdištu transformatora. _____________________________________________________________________________________________ 158 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Slika broj 1.(1). Na slici broj 1. prikazan je trofazni četvorovodni sistem.Hurić Ševko.

a ϕ0 je ugao što ga zatvara struja nesimetrije I0 sa faznom osom. uz poznavanje faznih pomaka (φ1. _____________________________________________________________________________________________ 159 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . P2 = Ut2 It2 cos φ2 [W] i P3 = Ut3 It3 cos φ3 [W] …(5). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na slici broj 2. moraju imati iste poprečne presjeke nultih i faznih provodnika. rekli smo da je trenutna snaga cijelog trošila jednaka zbiru trenutnih snaga jednofaznih trošila koja obrazuju trofazno trošilo.). p1 .trenutne snage pojedinih faza trofaznog trošila [W] i u1t . p2 i p2 . to jest napon U00* i ako nam je poznata impedansa nultog voda. φ2 i φ3. Z0. ukoliko nam je poznat napon koji vlada između zvijezdišta naponskog izvora [(transformatora) 0] i zvijezdišta trošila (0*). nacrtan je vektor-dijagram struja trofaznog nesimetričnog četvorovodnog sistema. u3t .: It = If i Ut = Uf. tj. Struju u nultom provodniku možemo izračunati primjenom Omovog zakona. Z0 Pošto je struja kroz nulti provodnik I0 . Snaga trofaznih trošila u nesimetričnom trofaznom sistemu Kad smo obrađivali trofaznu simetričnu zvijezdu. i2t i i3t – trenutne vrijednosti faznih napona koji vladaju na priključcima trošila i struja koje teku kroz trošilo [V] i [A]. Vektor-dijagram struja trofaznog nesimetričnog četvorovodnog sistema.ukupna trenutna snaga trofaznog trošila [W]. Dok. za vodove čiji provodnici imaju velike presjeke.. u2t . Ako sa trenutnih vrijednosti napona i struje pređemo na efektivne vrijednosti.Hurić Ševko. manja od faznih struja.. možemo napisati jednačine za pojedinačne snage svakog trošila i fazne pomake (φn): P1 = Ut1 It1 cos φ1 [W].(3). tj. i1t . tada možemo poprečni presjek nultog provodnika smanjiti do (1/2) u odnosu na poprečni presjek faznih provodnika. Matematički ovu konstataciju izražavamo slijedećim jednačinama: pu(t) = p1(t) + p2(t) + p3(t) = u1t(t) i1t(t) + u2t(t) i2t(t) + u3t(t) it3(t) …(4). Pri čemu su struje i naponi trošila jednaki faznim vrijednostima. pri čemu je: pu . Slika broj 2. provodnici manjh poprečnih presjeka. pa je struja kroz nulti provodnik : I0 = U 00* . Struja kroz nulti provodnik I0 je vektorski zbir struja koje teku kroz fazne i linijske provodnike.

.....Hurić Ševko... Fazne pomake određuju parametri zavojnica.... φ2 i φ3).kompl.... ISPITNA OPREMA: gradska mreža 3 x 380/220 V. kao izvor struje. Qu= Q1+ Q2+ Q3…(8).. 6 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..... Zatim.. S2= Ut2 It2 [VA] i S3= Ut3 It3 [VA] …(9) i Su= S1+ S2+ S3 [VA]…(10). XL1...... 50 Hz.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO pa je aktivna snaga cijelog trofaznog trošila jednaka zbiru pojedinih aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno trošilo... U31 . Q1= Ut1 It1 sin φ1 [VAr]............ ZADACI: a) Na ispitni pano „zvijezda“ priključiti tri zavojnice velikih induktivnih otpora. S2 i S3).. 50 Hz.. XL2....kom... I2f ......... na ispitni pano „zvijezda“ dovesti trofazni sistem napona 3x380/220 V......: Pu= P1 + P2 + P3 [W]…(6).... Q3= Ut3 It3 sin φ3[VAr]…(7). φ2=arctg L 2 i φ3=arctg L 3 …(11)......... Q2= Ut2 It2 sin φ2 [VAr]. sa zavojnicama koje imaju velike induktivne otpore... U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih)... Izračunati: aktivne snage (P1......... _____________________________________________________________________________________________ 160 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . S1= Ut1 It1 [VA].... Q2 i Q3) i prividne snage (S1........... P2 i P3)............. ... Izvršiti mjerenje: Linijskih i faznih napona (U12.. tj... 50 Hz. kao i njihovi nazivni naponi koji iznose 220 V........ i prividnu snagu trofaznog trošila.. 4 digitalni multimetri kao voltmetri. reaktivne induktivne snage (Q1.kom. RL1 RL 2 RL 3 2. ispitni pano zvijezda...... Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu snagu trofaznog trošila... čiji su parametari poznati (RL1. b) c) d) 3. I3f i I0). U2f i U3f) i faznih struja i struje kroz nulti provodnik (I1f. poznatih parametara (RL i XL) i priključnim klemama.. ukupnu prividnu..... U1f....... RL3 i XL3)........ koje izračunavamo po nama već poznatim formulama: X X X φ1=arctg L1 ...... aktivnu i reaktivnu snagu koje zavojnice vuku iz mreže i fazne pomake (φ1.... U23 .... RL2..

OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabele za upis poznatih.jalove snage Prividne snage Q1[mVAr] Q2[mVAr] Q3[mVAr] Qu[mVAr] S1[mVA] S2[mVA] S3[mVA] _____________________________________________________________________________________________ 161 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole Su[mVA] P1[mW] P2[mW] P3[mW] Pu[mW] .Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. ŠEMA SPOJA: 5. izmjerenih i izračunatih parametara I tabela: Poznato Parametri zavojnica RL1[ ] RL2[ ] RL3[ ] I0[mA] XL1[ ] XL2[ ] XL3[ ] Struje I1f[mA] I2f[mA] I3f[mA] U1f[V] Izmjereno Naponi fazni i linijski U12[V] U23[V] U31[V] U2f[V] U3f[V] Izračunato Ugloviargumenti φ1[0] φ2[ ] φ3[ ] 0 0 II tabela: Aktivne snage Izračunato Reaktivne.

6. kao vektorski zbir faznih struja. Q3= U3f x I3 sin φ3[VAr]. Q2= U2f x I2 sin φ2[VAr]. Vektor-dijagram crtamo tako što prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 162 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. 1 cm ↔ . usvojimo odgovarajuće razmjere i pristupamo crtanju vektor-dijagrama. Vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih). odnosno toliko i toliko miliampera. I na kraju nacrtamo povratnu struju kroz nulti vod (I0). odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. P3= U3f x I3 cos φ3 [W].. Slika broj 3. S2= U2f x I2 [VA].V. S3= U3f x I3 [VA] i Su= S1+ S2+ S3 [VA]. nesimetrične zvijezde sa pretežno induktivnim karakterom (struje znatno zaostaju za faznim naponima). 1cm ↔. koji su međusobno pomaknuti za po 1200. nacrtamo fazne struje koje zaostaju za faznim naponima za vrijednosti argumenata. nakon toga nacrtamo linijske napone. Zatim.φ1. kako je to na slici broj 3.Hurić Ševko. mA. Pu= P1+ P2+ P3 [W]: Q1= U1f x I1 sin φ1[VAr]. prikazano. RL 3 Kada smo izračunali sve tražene parametre. φ1=arctg X L1 . Qu= Q1+ Q2+ Q3 [VAr]: S1= U1f x I1[VA].. P2= U2f x I2 cos φ2 [W]. R: što znači razmjera. RL1 φ2=arctg X L2 RL 2 i φ3=arctg X L3 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Formule za izračunavanje traženih parametara: P1= U1f x I1 cos φ1[W]. koji prednjače faznim za 300. φ2 i φ3. tj.

preko neoštećenih faza trošilu se dovodi linijski napon U23=380 V. te se obično izvode sa golim vodičima koji su izloženi mehaničkim naprezanjima što može dovesti do njihovog pojedinačnog prekidanja. generator je obično u blok-spoju sa transformatorom (između generatora i transformatora obično nema nikakvih prekidača niti zaštite).Hurić Ševko. dok je zvjezdište trošila 0* u odnosu na prvu fazu na naponu (potencijalu) U*1. koji se uravnotežuje sa padovima napona U*2 i U*3. koji ima niz prednosti u odnosu na nesimetričan sistem. kod veze generatora i trošila u trofaznu simetrčnu (uravnoteženu) zvijezdu 1. _____________________________________________________________________________________________ 163 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . mada češće u zvijezdu zbog pristupa faznom naponu. prikazano. Predpostavimo da su impedanse jednake i da je: Z1 = Z2 = Z3 = Z = (3 + j4) Ω i da je linijski napon U23 = 380 V. U praksi se nastoji obezbjediti pravilna raspodjela opterećenja po fazama. ima za posljedicu da se namotaji generatora mogu vezati samo u zvijezdu. Impedanse trošila se mogu vezati i u trokut i u zvijezdu. Šematski prikaz ispada (prekida) prve dovodne faze trošilu u trofaznom simetričnom sistemu u spoju zvijezda i generatora i trošila. Nakon prekida prve faze. Slika broj 1. kako bismo imali simetričan (uravnotežen) sistem. kako je to na slici broj 2. Prenosni vodovi visokog napona prolaze kroz područja sa različitim klimatskim uslovima. što zahtijeva manje izolacionog materijala. Na slici broj 1. šematski je prikazan ispad (prekid) prve dovodne faze. Izolacija namotaja koja može podnijeti samo električna naprezanja koja izaziva fazni napon. izolacija njihovih namotaja se konstruiše za fazni napon. preko kojeg se generator veže na trožičnu visokonaponsku mrežu koja služi za prenos električne energije do potrošača. UVOD Zbog ušteda u izradi sinhronih generatora. a samim tim i jeftiniji generator. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 31: Ispad (prekid) prve dovodne faze trošilu. Ovako se u praksi najčešće postupa pri konstrukciji generatora. što je prikazano sa otvorenim kontaktom K.

Pošto duž 00* prestavlja katetu trougla 0. koja leži naspram ugla od 300. Napon pomaknutog zvijezdišta (U0) je jednak polovini faznog napona i tako dalje. U2*. odnosno iznose: I2 = I3 = U2 U 190 = 38 A. _____________________________________________________________________________________________ 164 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . napon između mjesta prekida prve faze (U1*) i pomjerenog zvjezdišta je znatno veći od nazivnog faznog napona.130 . a naponi U *2 = U 3 = * U 23 = 190 V. 0*. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. Sa slike broj 2. R 3 * * a ugao impedanse izračunavamo po obrascu: φ = arctg Na osnovu izloženog možemo izvući nekoliko zaključaka! Kao prvo. 0*. U 2 f i U 3 f . 3 Pošto se fazni naponi izvora U 1 f .Hurić Ševko. = 3 = Z Z 5 X 4 = arctg = 53. koji izračunavamo po formuli: Z= 32 + 42 =5 Ω. naponska razlika zvijezdišta trošila u odnosu na zvijezdište izvora iznosi: U0 = U00* = Uf sin 300 = Ul sin 300 = 220 x (1/2) =110 V. 2 Da vidimo šta je sa strujama? Prije toga moramo naći modul impedanse. dok su struje I2 i I3 jednake. odnosno trougla 0. ispadom jedne faze na trošilu imamo umjesto tri linijska napona. U3. vidimo da se zvijezdište trošila 0* nalazi na sredini vektora linijskog napona U23. samo jedan linijski napon. Slijedeće. Vektor-dijagram napona simetrične zvijezde prilikom ispada (prekida) prve dovodne faze trošilu. ne mijenjaju kad nastupi ispad (prekid) prve dovodne faze za napone na trošilu se dobija: U *1 = U 0 + U1 = 110 + 220 = 330 V. Očigledno je da je struja I1=0. Drugo. na "zdravim" fazama trošila vlada znatno niži napon od nazivnog faznog.

. ukupna aktivna snaga P jednaka je zbiru pojedinačnih snaga na impedansama.............. kom......... na ispitni pano „zvijezda“ dovesti trofazni sistem napona 3x380/220 V................... [W]...... ........ 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.....................6 = 4332 W.............. 1 digitalni multimetri kao ampermetri.... 4.................. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram napona (faznih i linijskih)...... U*2f i U*3f) i struja (I*2f i I*3f)....kom... kako bismo mogli izmjeriti napon U*1....kom..... 3... 220 V.. 50Hz... tj.. mjesto u prvoj fazi gdje treba priključiti ampermetar za mjerenje jačine struje ostaviti otvoreno (na taj način simuliramo prekid-ispad prve faze).kom.... c) Izračunati: stvarne snage (P*2 i P*3) koje sijalice vuku iz mreže i fazne napone izvora (U1f ........ i ispitni pano zvijezda sa 3...... sijalica snage: P =. 2 digitalni multimetri kao voltmetri.... W i priključnim klemama........... 5 analogni multimetar kao voltmetar .....kompl.. 50 Hz.... priključiti jedan kraj votmetra a drugi na zvijezdište (0*)...... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Snaga koju impedanse uzimaju iz izvora može se izraziti slijedećim jednačinama: P3* = P2* = I2xU2*x cos 53.. faznih napona (U*1f ........................... 50 Hz...... kom. ZADACI: a) Na ispitni pano „zvijezda“ priključiti dvije sijalice čije su nazivne snage P2 = P3 = ....... Pu = P*1 + P*2 = 4332 + 4332 = 8664 W 2... Zatim..... ISPITNA OPREMA: gradska mreža 3 x 380/220 V......... U23 i U31). ŠEMA SPOJA: _____________________________________________________________________________________________ 165 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ......... na prvu priključnu klemu gdje priključujemo ampermetar......Hurić Ševko.... 2.... grla E 27...... b) Izvršiti mjerenje: Linijskih napona (U12......130 = 38x190x0...... U2f i U3f)......... odnosno mreže.............. kao izvor struje..........

a ukupnu snagu prema jednačini (2). nakon toga.. izmjerenih i izračunatih parametara: Poznato Nazivne snage sijalica Linijski naponi Izmjereno Fazne struje Fazni naponi Fazni naponi izvora (mreže) Izračunato Snage koje sijalice vuku iz mreže Ukupna snaga P*u[W] P*2[W] Kada smo izračunali sve tražene parametre. vidi sliku broj 2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5.Hurić Ševko. što je i upisano u jednačinu (1). odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. Snage pojedinih faza izračunati prema jednačini (1). nacrtamo linijski napon U23. Fazne napone izvora (mreže) izračunat ćemo prema jednačini (3). U1f = U 12 3 . usvojimo odgovarajuće razmjere i tek tada pristupamo crtanju vektor-dijagrama. Vektor-dijagram koji mi treba da nacrtamo. novo zvjezdište 0* leži na sredini vektora međufaznog napona U23. Vektor-dijagram crtamo tako što prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona izvora (mreže U1f . koji su međusobno pomaknuti za po 1200 . tj. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za proračun traženih parametara: P2 = U*2f If2 x 1 [W] i P3=U*3f If3 x 1 [W] … (1) i Pu= P2 + P3 [W] … (2). KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 166 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole P*3[W] I2f[mA] I3f[mA] U*1f[V] U*3f[V] U*2f[v] U12[V] U23[V] U31[V] P2[W] P3[W] U1f[V] U3f[V] U2f[v] . Tabela za upis poznatih. U2f = U 23 3 i U3f = U 31 3 … (3). R: što znači razmjera. koji spaja vrhove vektora faznih napona izvora U2 i U3. 6. U2f i U3f). 1cm ↔.. V. treba biti sličan onom koji je prikazan na slici broj 2. sa kojim su paralelni naponi U*2 i U*3 i koji su jednaki polovini napona U23. s tim da je faktor snage cosφ sijalica jednak jedinici..

. a kraj trećeg namotaja (Z) se poveže sa početkom drugog namotaja (V ili B) i na kraju . Slika broj 1. (1). Veza namotaja generatora i trošila u trokut. dok su smjerovi linijskih struja u priključnim provodnicima usmjereni od generatora prema trošilu. Imajući u vidu da je riječ o izmjeničnim veličinama.Hurić Ševko. Ovu očiglednu tvrdnju možemo matematički izraziti slijedećim jednačinama: U1f = U13. dok će kroz provodnike koji spajaju generator i trošilo protjecati linijske struje I1l. tako da ako ih saberemo dobijemo rezultantni vektor koji je jednak nuli. što nećemo dokazivati. _____________________________________________________________________________________________ 167 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . U3f = U32 . kao i namotaji generatora.. (2). UVOD Iz dosadašnjih proučavanja trofaznog sistema. ili uopšteno Uf = Ul . u njemu neće teći struja kad generator nije opterećen nekim trošilom.. Predpostavimo da su prividni otpori trošila u sve tri faze međusobno jednaki ( Z1 = Z 2 = Z 3 ). što nije uslov. U i1 f + U i 2 f + U i 3 f = 0 . I pored toga što su fazni naponi generatora spojeni u zatvoreno kolo. I2f i I3f. Veza namotaja u trokut izvodi se tako što se namotaji triju faza spoje serijski u zatvoreni sistem.. tj. U2f = U21. i da su spojeni u trokut.. Kad priključimo trošilo. Na slici broj 1. naznačeni smjerovi imaju trenutni karakter. kraj drugog namotaja (Y) se poveže sa početkom prvog namotaja (A ili U). Ovo proizlazi iz činjenice da je vektorski zbir induciranih faznih napona jednak nuli. Sa slike broj 1. jer su vektori induciranog napona istog intenziteta i prostorno međusobno pomaknuti za po 1200 . naučili smo da se fazni namotaji generatora i trošila mogu vezivati u zvijezdu ili trokut. kako je to prikazano na slici broj 1. I2l i I3l. lako uočavamo da su fazni naponi jednaki linijskim. naznačeni su smjerovi faznih struja koji se poklapaju sa smjerovima pripadajućih faznih napona. kroz namotaje generatora i impedanse trošila Z teći će fazne struje I1f. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 32: Veza generatora i trošila u trofazni simetrični (uravnoteženi) trokut 1. i to tako da se kraj prvog namotaja (X) poveže sa početkom trećeg namotaja (W ili C).

. I 2 f i I 3 f i vektori linijskih struja: I 1l . vidimo da linijske struje prednjače faznim strujama za 300. koji je jednakokraki sa tupim uglom u tjemenu "A" od 1200 i oštrim uglovima od po 300.A. E . Posmatrajmo trokut 0. čiji je jedan oštri ugao od 300 i jedna kateta čija je dužina jednaka polovini dužine vektora linijske struje I1l.D. _____________________________________________________________________________________________ 168 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . I1l − I1 f + I 2 f = 0 . možemo napisati slijedeće jednačine: 1) za čvorište A-1. možemo odrediti odnos između efektivnih vrijednosti linijske i fazne struje. kako je to prikazano na slici broj 2. odavdje slijedi I 2l = I 2 f − I 3 f i 3) za čvorište C-3. dobit ćemo novi pravougli trokut 0.. Takođe sa slike broj 2. odavdje slijedi I1l = I1 f − I 2 f . Ako izrazimo kosinus ugla od 300. koja je polovi na dva jednaka dijela. pa vektori faznih struja: I 1 f .Hurić Ševko. A. Sa slike broj 2. Ako iz tjemena "A" spustimo visinu "h" na osnovicu 0D. I 2l i I 3l .. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ako primjenimo I Kirhofov zakon za čvorišta: A-1. imat ćemo simetričan sistem . 2) za čvorište B-2. namotaja generatora i priključnih provodnika. I 3l − I 3 f + I 1 f = 0 . I 2l − I 2 f + I 3 f = 0 . čine simetrične vektor-dijagrame sa faznim pomacima od po 1200 . Vektor-dijagram faznih i linijskih struja kod veze faznih namota generatora i simetričnih impedansi trošila u trokut.. I 1l I 3 cos 300 = = 2 = 1l ⇒ I 1l = 3 ⋅ I 1 f 2 I1 f 2 ⋅ I1 f ili uopšteno Il = 3 If .(3) Ako su impedanse trošila međusobno jednake: Z 1 = Z 2 = Z 3 = Z . B-2 i C-3. odavdje slijedi I 3l = I 3 f − I1 f . (4). naći ćemo stalnu vezu između faznih i linijskih struja kod veze namotaja generatora i simetričnog trofaznog trošila u trokut. Slika broj 2. dok mu je hipotenuza jednaka dužini vektora fazne struje I1f.

.................. 3 analogni multimetri kao ampermetri. U23 i U31........ ispitni pano trokut sa 6 komada grla E 27...... dolazimo do konačnih jednačina za snage koje simetrična trošila uzimaju iz trofazne simetrične mreže u spoju trokut...... od kojih su po dva spojena u seriju i predstavljaju priključke trošila (sijalica) jedne faze.kompl... 2.... te linijskih i faznih struja (I1f. Zatim............ tj.. kako bismo formirali simetričan trokut..... Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu i prividnu snagu trofaznog trošila...........kom... W.. Qu = 3 Uf If sin φ [VAr]… (7) i Su = 3 Uf If [VA]…(8)........ .. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram faznih i linijskih i struja... odnosno vladaju između linija (faza) mreže ili instalacije. sijalicama 3 x P1 i 3 x P2 = . kao izvor struje..kom. 220 V................... (7) i (8)....................... koji su jednaki faznim U1f....... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Snaga trofaznih trošila u trofaznom sistemu Ako su nam poznate efektivne vrijednosti napona i struje i ako nam je poznat ugao faznog pomaka (φ) između faznih napona i faznih struja...... na ispitni pano „trokut“ dovesti trofazni sistem napona 3x380 V. koji se sastoji od šest instalacionih grla E 27. pa je aktivna snaga cijelog trofaznog trošila jednaka zbiru aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno trošilo.....Hurić Ševko............... I 3 3 Il Pu=3 l Ul cosφ = 3 ⋅ ⋅ U l cosφ = ⋅ 3 Ul Il cosφ = 3 Ul Il cosφ [W]…(9)..kom... možemo napisati slijedeće jednačine: P1 = Uf1 I1f cos φ1 [W]......Uf = Ul]..... U instalaciona grla uvrnuti-priključiti šest sijalica čije su nazivne snage 3 x P1=......... 50Hz.... i priključnim klemama.............. Prilikom projektovanja električnih mreža i električnih instalacija nas zanimaju linijske struje i naponi.... I2l i I3l).... b) Izvršiti mjerenje: Linijskih napona (U12... ISPITNA OPREMA: gradska mreža 3 x 380/220 V....... [W].. te ako je trošilo simetrično............ I2f i I3f. I1l..... koje opterećuju vodove...... Uvrštavanjem ovih izraza u jednačine (6)..... 1 digitalni multimetri kao ampermetri... 4 digitalni multimetri kao voltmetri.... te je formirana veza trokut za priključak trofaznih linijskih napona.... Mi smo u prethodnom dijelu rekli da su kod trofaznog simetričnog sistema u spoju trokut fazni i linijski naponi međusobno jednaki [jednačina (2) .Il = 3 If ]......... 3... 3 3 3 3 Qu = 3 Ul Il sinφ [VAr] … (10) i Su= 3 Ul I l [VA] … (11)... Dok je linijska struja za korijen iz 3 puta veći od fazne [jednačina (4) .. 50 Hz....... _____________________________________________________________________________________________ 169 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . P2 i P3) koje sijalce vuku iz mreže...: Pu = 3 Uf If cos φ [W] …(6).. 2 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje. ZADACI: a) Na ispitni pano „trokut“..... 50 Hz....... i 3 x P2=... c) Izračunati: stvarne snage svake faze (P1... P2 = Uf2 I2f cos φ2 [W] i P3 = Uf3 I3f cos φ3 [W] …(5)..[W] ......... U2f i U3f).............

koje prednjače faznim za 300. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. R: što znači razmjera. Pu = Pf1 + Pf2 + Pf3 [W]. tj... kako je to na slici broj 2. usvojimo odgovarajuće razmjere i tek tada pristupamo crtanju vektor-dijagrama. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. koje su međusobno pomaknute za po 1200 . izmjerenih i izračunatih parametara. Poznato Nazivne snage sijalica P1[W] P2[W] Izmjereno Fazni-linijski naponi U12[V] U23[V] U31[V] Fazne struje Linijske struje Izračunato Snage koje Snaga sijalice sistema vuku iz mreže Pf1[W] Pu[W] Pf2[W] Pf3[W] I1f[mA] I2f[mA] I3f[mA] I1l[mA] I2l[mA] Snage pojedinih faza izračunati prema modifikovanoj jednačini (5*). nacrtamo linijske struje. 1cm Vektor-dijagram crtamo tako što prvo nacrtamo zvijezdu faznih struja. ↔. Pf2 = U23 I2f x 1 [W] i Pf3 = U31 I3f x 1 [W] .(5*). vidi sliku broj 2... ŠEMA SPOJA: 5. prikazano..(6*)..Hurić Ševko. s tim da je cosφ sijalica jednak jedinici. modifikovane jednačine glase: Pf1 = U12 I1f x 1 [W]. a ukupnu snagu prema modifikovanoj jednačini (6*). mA. Kada smo izračunali sve tražene parametre. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 170 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole I3l[mA] . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko miliampera. 6. nakon toga primjenjujući jednačine (3)..

Slika broj 1. U procesu punjenja kondenzatora. Znači. u trenutku uključenja (t = 0) struje u kolu pa sve do uspostave naponske ravnoteže napona na kondenzatoru i izvoru (uC = Uge). izvor je dao određenu količinu energije. će takođe pokazati maksimalan pad napona na omskom otporu koji je jednak naponu izvora (uR = Uge). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 33: Snimanje promjene napona i struje kondenzatora. a na elektrodi koja je priključena na negativan pol izvora (-) višak elektrona. [slika br.kapacitet kondenzatora [F]. omskog otpora (R) i kapaciteta kondenzatora (C). 1. tj. pri čemu je: uC . pod a). Posljedica gomilanja raznoimenog naelektrisanja na elektrodama kondenzatora je stvaranje potencijalne razlike-napona između elektroda. _____________________________________________________________________________________________ 171 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . koji možemo izraziti jednačinom: uC = q / C … (1). u vremenskom intervalu između dva stacionarna stanja. za vrijeme punjenja i pražnjenja u kolu jednosmjerne struje. ili punjenje kondenzatora. 1. od koje se jedan dio akumulira u dielektriku kondenzatora. q . odnosno od trenutka kad napunjen kondenzator (uC = Uge) priključimo da se isprazni preko omskog otpora otpornosti R. U trenutku (t = 0) prebacivanja preklopke (P) u položaj 1. UVOD Punjenje kondenzatora Naš zadatak je da upoznamo proces promjene električnih veličina (struje i napona) pri uključivanju serijske veze otpornika i kondenzatora na izvor jednosmjernog napona. na elektrodi koja je priključena na pozitivan pol izvora (+) stvarat će se manjak elektrona. Znači. ampermetar će pokazati kratkotrajno proticanje struje (strujni udarac).napon kondenzatora [V]. a drugi dio se pretvorio u toplotu na omskom otporu otpornosti R. zavisit će o jačini struje u kolu. Vrijeme trajanja ovog procesa.električni naboj na oblogama kondenzatora [C] i C . pod a)].Hurić Ševko. razmatrat ćemo karakter promjene napona i struje u linearnom RC krugu. Šema spoja punjenja kondenzatora [slika pod a)] i dijagram promjene struje i napona na elementima kola [slika pod b)]. a voltmetar V1. Sastavimo strujno kolo kao na slici broj 1. odnosno porasta napona na kondenzatoru trajat će sve dok se ovaj napon ne izjednači sa naponom izvora (uC = Uge). tj. Proces izdvajanja naelektrisanja. koja je definirana naponom izvora (Uge) i parametara kola.

pri čemu je: uC . Uvrštavanjem jednačina (5). koji postepeno raste po eksponencijalnom zakonu. Naponu izvora u trenutku uključenja (t = 0). (6) i (7) u jednačinu (2). koje će stvarati potencijalnu razlikunapon (uC) između elektroda kondenzatora. suprostavljat će se samo pad napona na omskom otporu (uR ). do trenutka izjednačavanja napona (uC) na kondenzatoru sa naponom izvora (Uge) nazivamo prelaznom pojavom.: iC = I0 = Uge / R … (5).: Uge= uC + uR …(2). Za vrijeme punjenja kondenzatora. struja (iC) bit će ograničena omskim otporom (R). Ako je u trenutku uključenja (t = 0) kondenzator bio prazan (uC = 0). Promjene struje i napona na elementima za vrijeme punjenja kondenzatora.Hurić Ševko. u trenutku (t = 0) uključenja RC elemenata na izvor jednosmjernog napona struja kondenzatora imat će maksimalnu vrijednost. Porastom napona na kondenzatoru (uC). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Da zaključimo. koje definišemo izrazom: ∆q = C ∆u … (7). iz jednačine (3) struju kondenzatora: iC = U ge − u c R … (4). to jest. naponu izvora suprostavlja će se padovi napona na elementim kola (uC i uR). pri čemu je uR: uR= iC R [V]…(3). ampermetar i voltmetar (V1) pokazivat će sve manje i manje vrijednosti sve do nule. To ćemo izvesti definisanjem brzine zdvajanja naelektrisanja na elektrodama kondenzatora. uR – pad napona na omskom otporu [V]. Proticanjem vremena. Znači.napon kondenzatora [V]. _____________________________________________________________________________________________ 172 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . naponska ravnoteža ne može trenutno nastati. Iz jednačine (2) izrazimo napon na otporu a zatim.: iC = ∆q / ∆t …(6) Napon kondenzatora (uC) će rasti proporcionalno sa prirastom naelektrisanja na elektrodama kondenzatora. Vremenski period od trenutka uključenja RC kruga. pod b). tj. koji je jednak naponu generatora (Uge = uR). Predstavimo matematički promjenu napona i struje za vrijeme punjenja kondenzatora. tj. smanjivat će se struja u kolu i pad napona na omskom otporu (uR) po istom zakonu. nastat će strujni udar. dobit ćemo jednačinu koja opisuje promjenu napona u kolu za vrijeme punjenja kondenzatora: Uge = uC + RC (∆uC / ∆t) … (8). tj. prikazane su na slici broj 1. na elektrodama kondenzatora gomilat će se naelektrisanje. tj. pri uključenju RC kruga na izvor jednosmjernog napona. i imat će maksimalnu vrijednost.

. dok se ne izjednači sa naponom izvora kad je proces punjenja završen. vrijeme punjenja kondenzatora bit će utoliko duže ukoliko su parametri kola [(R) i (C)] veći. uR=Uge . a naročito u početku. pod b) predstavljena je promjena (opadanje) struje za vrijeme punjenja kondenzatora. Razmotrimo uticaj vremenske konstante τ = R * C [ As/V= S s=s]. pod b) vidimo da struja veoma brzo opada. Slika broj 2. na promjene napona i struje kondenzatora za vrijeme punjenja. _____________________________________________________________________________________________ 173 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . dobije se konačan izraz za promjenu napona na kondenzatoru za vrijeme punjenja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kad je izraz (∆uC/ ∆t) beskonačno mali on prerasta u diferencijal (duC / dt). koja ima dimenziju sekunde.(11). nakon toga napon sve sporije i sporije raste. Na slici broj 2. Da vidimo kako se struja mjenja. Sa slike broj 2. praktički kondenzator se napunio. vrijeme punjenja duže (q =iC t).(12) . u C = U ge (1 − e ) τ − t … (10).. Sa slike broj 2. vidimo da za vrijeme od samo jedne vremenske konstante (tau) napon poraste na 63% od napona generatora (izvora). Promjena napona i struje kondenzatora za vrijeme punjenja. prikazana je promjena napona za period od pet vremenskih konstanti (tau). odnosno opada sa protokom vremena. Na slici broj 2.. Ukoliko je omski otpor (R) veći struja će biti manja.. što je kapacitet veći vrijeme punjenja kondenzatora bit će duže. Rješenjem ove diferencijalne jednačine (mi je nećemo rješavati nego ćemo usvojiti konačno rješenje).Hurić Ševko. a da za vrijeme od pet vremenskih konstanti napon kondenzatora (uC) dostigne 99% napona izvora (Uge). pod a) takođe uočavamo da je u početku (za vrijeme jedne vremenske konstante) porast napona na kondenzatoru najveći. za vrijeme jedne vremenske konstante opadne više od 60% od svoje početne vrijednosti. Isto vrijedi i za kapacitet kondenzatora. e e Da zaključimo. Konačni izrazi za opisivanje promjene pada napona na omskom otporu i struje u kolu za vrijeme punjenja kondenzatora glase: t t −⋅ −⋅ τ τ iC=I0 . Sa dijagrama sa slike broj 2. jer su naponi praktički jednaki (uC= Uge). pa izraz za promjenu napona glasi: Uge = uC + RC (duC / dt) … (9). A nakon pet vremenskih konstanti opadne za 99% od svoje početne vrijednosti i praktički postane jednaka nuli (iC=0).

Elektrolitski kondenzator poznatog kapaciteta (C = 47000µF) povezati u seriju sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (R = 1000 ) i priključiti ih na izvor jednosmjernog napona. 2. Pošto je kondenzator napunjen. možemo ih matematički izraziti jednačinama: (13).Hurić Ševko. _____________________________________________________________________________________________ 174 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . preklopku P prebaciti u položaj 2. tj. U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: a) dijagram promjene napona na kondenzatoru uC = f (t).. Pomoću osciloskopa pratiti promjene napona na kondenzatoru za vrijeme punjenja i pražnjenja. kako je to prikazano na slici broj 3.. 3.. iC = . (15) . ZADACI: 1. U trenutku prebacivanja preklopke ampermetar će pokazati maksimalnu struju. tj.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Pražnjenje kondenzatora Slika broj 3. uC = Uge e e e 2. a zatim.uC. Proporcinalno sa smanjivanjem napona smanjivat će se i struja u kolu od početne vrijednosti IC = (UC / R) do nule. Napunjen kondenzator prazniti preko omskog otpora. preklopku P prebaciti u položaj 1. i to svakih 10. (14) i uR = .IC0 . za vrijeme punjenja. zatvoriti strujni krug. pod b). omskom otporu (uR) i istruje u kolu (iC) prikazane su na slici broj 3. prebacimo preklopku P u položaj 2. Promjene napona na kondenzatoru (uC). Napon kondenzatora će se postepeno smanjivati od stacionarne vrijednosti (UC = Uge) do nule. Podesiti napon izvora na konstantnu vrijednost. U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: a) dijagrame promjene napona na kondenzatoru uC = f (t). sekundi. uz istovremeno očitavanje i zapisivanje jačine struje i visine napona na kondenzatoru. koja sad ima suprotan smijer i koja se postepeno smanjuje. b) dijagram promjene struje kondenzatora iC = f (t) i c) dijagram promjene napona na omskom otporu uR = f (t) = Uge. za vrijeme pražnjenja. (13) . sekundi i iste zapisivati. t t t −⋅ −⋅ −⋅ τ τ τ .uC. te vršiti očitanje jačine struje u kolu i visine napona na priključcima kondenzatora svakih 10.. pod a). b) dijagram promjene struje kondenzatora iC = f (t) i c) dijagram promjene napona na omskom otporu uR = f (t) = Uge. (14) i (15)..Uge . Pražnjenje kondenzatora:a) šema spoja i b) promjene struje i napona pri pražnjenju kondenzatora.

.............................kom.... .... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V................ 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje............................ profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3............................. ŠEMA SPOJA ZA VRIJEME PUNJENJA KONDENZATORA: 4b.... zavojnicama.....kom..... 4a........................................ 63 V DC....... potenciometrima......... ispitni pano sa otpornicima........................................... 1 digitalni multimetar kao voltmetar ........................... 1 dvokanalni osciloskop tip 7 Kd 1011 ”Siemens”.....kom...................... 1 digitalni multimetar kao ampermetar ........... kao izvor struje....... diodama.................. kompl...........kom.... i priključnim klemama ........kom.......... 1 otpornik 1000 .............. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ. kondenzatorima................... 7 W....................... kom.... ŠEMA SPOJA ZA VRIJEME PRAŽNJENJA KONDENZATORA: _____________________________________________________________________________________________ 175 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. 1 elektrolitski kondezator 47000 µF...... 50 Hz........kom..................... 1 analogni multimetar kao voltmetar ..Hurić Ševko.. tranzistorima...........

uc [V] Broj mjerenja [mA] i=iC Τ[s] n 1. 11.. 29. 30. 25. 17. 21.τ=R C=1000 * 47*10-6 = 47 [s].vremenska konstanta . 13. 27. 7. mA. 9.. 19. _____________________________________________________________________________________________ 176 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 20. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: a) Tabela za upis poznatih. 23. 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 Formule za izračunavanje traženih podataka: Pad napona na omskom otporu uR=Uge – uC [V]. 26. izmerenih i izračunatih podataka za vrijeme punjenja. 16. V.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. 5.Hurić Ševko. 4. 8. Izmjereno Struja u kolu Napon na kondenzatoru uC[V] Vrijeme punjenja t[s] Omski otpor R[ ] Poznato Kapacitet kondenzatora C[µF] Izračunato Vremenska konstanta Pad napona na otporu uR=Uge . 24. 3. 14. 12.. 15. 6. 2. 10. Napon izvora (generatora) u trenutku priključka kondenzatora na izvor (t=0): Uge=U0=. 28. 22. Struja u kolu u trenutku priključka kondenzatora na izvor (t=0): I0=IC0=[(U0=Uge)/R]=. 18.

odnosno na slici broj 3... 17. 18. 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 Prije nego što započnemo crtanje dijagrama potrebno je usvojiti odgovarajuću razmjeru. 22.Hurić Ševko. 16. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. 14. 12. miliampera... 7. 30. 15. 8. 27. 24. pod b). 5. 21. R: što znači razmjera. za punjenje. mA. 10. 13.. 1 cm ↔ . 28. 11. 19. pod b) za pražnjenje. 29. 6. 6. izmerenih i izračunatih podataka za vrijeme pražnjenja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) Tabela za upis poznatih. 23. Napon kondenzatora na početku pražnjenja kondenzatora (t=0): Uge= UC = .. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe)!!! _____________________________________________________________________________________________ 177 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 3. 25. 20. 4. 2.V. 1cm ↔ mA. Struja u kolu na početku pražnjenja kondenzatora (t=0): I0=IC0=[(UC=Uge)/R] =. tj. V. 9. Dijagrami treba da budu slični dijagramima koji su nacrtani na slici broj 1.uc [V] Broj mjerenja [mA] i=iC Τ[s] n 1. Izmjereno Struja u kolu Napon na kondenzatoru uC[V] Vrijeme punjenja t[s] Omski otpor R[ ] Poznato Kapacitet kondenzatora C[µF] Izračunato Vremenska konstanta Pad napona na otporu uR= . 26.

1. inženjeri i tehničari nastoje da usavrše ovaj sistem. prenosa i prijema elektromagnetnih valova (RTV signala). UVOD Još od vremena kad je Nikola Tesla počeo sa eksperimentima bezžičnog prenosa signala. Šta čini osnovu ovog komunikacionog sistema? Prije svega visokofrekventni emiter (HF. prikazano. Valovi na svom putu nailaze na smetnje ili reflektore kako je to na slici broj 2.Hurić Ševko. _____________________________________________________________________________________________ 178 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Slika broj 1. kako je to šematski na slici broj 1. Šematski prikaz emitiranja. Slika broj 2. visokofrekventni prijemnik (HF-prijemnik) i njegova antena sa priključnim vodovima. prikazano. Zatim. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 34: Izrada modela serijskog i paralelnog sistema razvoda RTV instalacije.emiter) i njegova antena sa priključnim vodovima. Smetnje i prigušenje zbog vegetacije i reflektovanje valova zbog pokretnih i nepokretnih metalnih dijelova na zemlji i u zraku.

U neposrednoj blizini antene prijemnika oni nailaze na prostor u kom se ponovo vrši izmjena tipa valova. Pored zemaljskog prenosa valova. ali znatno oslabljeni u odnosu na svom izvoru. na području F III od 177 – 230 MHz i ultravisoke frekvencije (UHF) na području F IV / V (poznatu kod nas kao II program) na području od 230 . kratki valovi čiji su frekventni opsezi 20 – 200 MHz i ultrakratki valovi (UKV) čiji su frekventni opsezi 80 – 110 MHz. ZEMALJSKA MREŽA ZA PRENOS AUDIO I VIDEO SIGNALA Za prenos radio signala (programa).Hurić Ševko. srednjih . I program i UHF . kako je to na slici broj 4. Za prenos video signala na zemaljskoj TV mreži koristimo: vrlo visoke frekvencije (VHF) i to na području F I (poznatu kod nas kao I program) od 47 – 68 MHz. Na slici broj 4. _____________________________________________________________________________________________ 179 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Sa slike broj 1. Zatim. vidimo da signali koji se dovode na antenu emitera imaju drugačiji oblik u neposrednoj blizini antene emitera. oni su sličnog oblika kao na samom emiteru. prostor slobodnih valova. koje mogu biti konstruisane za pojedinačni i zajednički prijem. i to onako kako se to u praksi radilo ili još uvijek radi. Principijelni prikaz emitovanja i prenosa satelitskog prenosa signala. kako je to na slici broj 2.430 MHz. odnosno za digitalni radio 111 – 125 MHz.D.S. kratkih . obično se koristi samo jedna antena za jedan prijemnik i mi se ovom problematikom nećemo baviti.ultra visoke frekvencije. prikazano. danas se sve više koristi satelitski sistem prenosa kako je to šematski na slici broj 3 prikazano. Nosač (cijev) antena mora biti direktno uzemljen (Cu provodnikom presjeka najmanje 16 mm2 ).vrlo visoke. Antena prijemnika ih prima. Danas se u razvijenim zemljama gotovo isključivo radio program emituje putem mreže UKV predajnika. što se danas najčešće izvodi. II program) na zemaljskoj mreži. Valovi na svom putu od antene emitera do antene prijemnika nailaze na smetnje i prigušenje zbog vegetacije i reflektovanja valova zbog pokretnih i nepokretnih metalnih dijelova na zemlji i u zraku.UKV) i TV signala (VHF . Za pojedinačni prijem. jer se u neposrednoj blizini ove antene vrši promjena tipa (oblika) signala. Za prenos video signala putem satelita koriste se frekvencije iznad 10 GHz (giga herca). ili još uvijek koriste: dugi valovi (talasi) čiji su frekventni opsezi 150 – 285 kHz. tj. pri čemu valovi slabe i putuju do antene prijemnika.K i ultrakratkih . na zemaljskoj mreži koristili su se. prikazano. prikazan je antenski sistem za prijem radio valova (dugih . Zajednički antenski sistem može biti izveden: za prijem samo zemaljskih signala ili za istovremeni prijem i zemaljskih i satelitskih signala. Slika broj 3. tj. valovi se prostiru kroz tzv. pa i kod nas u Bosni i Hercegovini. Antene za prijem zemaljskih signala Prijem audio i video signala vrši se pomoću antena. srednji valovi čiji su frekventni opsezi 525 – 1600 kHz.

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 4.Hurić Ševko. _____________________________________________________________________________________________ 180 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . II program) na zemaljskoj mreži. srednjih-S. tj. tj. Antene za prijem satelitskih signala Na slici broj 5. Sistem antena za prijem radio valova (dugih-D. kratkih-K i ultrakratkih-UK) i TV signala (VHF-vrlovisoke. I program i UHF-ultravisoke frekvencije. prikazana je parabolična satelitska antena [sika pod b)] i sa svojim isječkom [slika pod a)]. Pod a) isječak parabolične antene sa šematskim prikazom prelamanja i koncentracije elektromagnetnih valova i pod b) stvarna parabolična antena sa LNB(C)-om. Slika broj 5.

se ovaj signal putem koaksijalnog kabla proslijeđuje na satelitski prijemnik (receiver). Veza koaksijalnih kablova u RTV pojačalu mora se izvoditi pomoću utikača i utičnica fabričke izrade kako bi se izbjegle dodatne smetnje. _____________________________________________________________________________________________ 181 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .Hurić Ševko. Na slici broj 6. a sa ovog na TV prijemnik. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 6. Na slici broj 7. prikazan je način usmjeravanja satelitske antene. Slika broj 7. Uređaji za obradu RTV signala u svom sastavu obično imaju: predpojačala ili širokopojasna pojačala. frekventne pretvarače i dovoljan broj razvodnika. onda se satelitski signal poslije LNB-a spaja ili spreže u sprežniku sa zemaljskim signalom i proslijeđuje na satelitski prijemnik. Izgled utikača i utičnica za spajanje koaksijalnih kablova u RTV pojačalu. ovaj signal se fokusira na niskošumeći pretvaračconvertor (LNB) ili (LNC). zatim. Uređaji za obradu zemaljskih signala Signali koje prihvate antene su veoma slabi i često puta deformisani pa ih je prije proslijeđivanja u instalacione vodove potrebno pojačati i obraditi (pretvoriti u pogodne frekvencije) i prenijeti preko instalacionih koaksijalnih kablova do RTV prijemnika. Ako se jednim sistemom prenosi i zemaljski i satelitski signal. napojnu jedinicu. prikazan je izgled utikača i utičnica za spajanje koaksijalnih kablova. Uređaji za obradu satelitskih signala Satelitski signal prima satelitska antena. Usmjeravanje satelitske antene.

praktički nemoguće razvoditi na ovaj način. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tipovi instalacionih razvoda:a) serijski i b) paralelni razvod Slika broj 8. _____________________________________________________________________________________________ 182 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . danas se sve više koristi takozvani direktni ili radijalni sistem. dok u većim i razgranatijim instalacijama koristi se kombinovani sistem sa 7 do 10 koaksijalnih vodova koji se paraleluju do svakog RTV prijemnika. Ovaj sistem se primjenjuje u manjim objektim.Hurić Ševko. uzrok je veliko prigušenje-smetnje zbog ultraultra visokih frekvencija. Na slici broj 9. prikazan je sistem za razvod i satelitskog i zemaljskog signala za individualni objekat sa jednim priključkom. Pod a) šema serijskog sistema razvoda zemaljskog RTV signala i pod b) šema paralelnog sistema razvoda zemaljskog RTV signala. Međutim. Serijskim sistemom možemo razvoditi samo zemaljske signale. Paralelni sistem omogućava jednim koaksijalnim kablom vođenje i zemaljskog i satelitskog signala. dok je satelitski signal. koji se izvodi tako da se svka RTV priključnica direktno veže na pojačalo sa brojem svičeva-prekidača koliko imamo TV utičnica.

razdjelnici. pod b) koaksialni kablovi i pod c) RTV priključnice za zemaljske i satelitske signale. Instalacioni pribor Instalaciju za razvod RTV signala sačinjavaju: instalacione cijevi (PVC. etaže sa po 2. ZADACI: Na instalacionom panou uraditi modele: a) serijskog instalacionog razvoda RTV signala sa dvije vertikale za 4. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 9. Slika broj 9.SPN) sa priborom. kanalice. prikazan je pribor za izvođenje RTV instalacija. uzemljenja itd. i to pod a) razdjelnici za spajanje koaksialnih kablova. PNT . pod b) koaksialni kablovi i pod c) RTV priključnice za zemaljske i satelitske signale. 1. Pod a) razdjelnici za spajanje koaksialnih kablova.Hurić Ševko. Individualni antenski sistem za satelitsku i zemaljsku mrežu. RTV priključnice. razvodne i montežne kutije. RTV priključnice po etaži i _____________________________________________________________________________________________ 183 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Na slici broj 9. koaksijalni kablovi. Kablovi se ugrađuju u zid ili na zid i uvlače u cijevi sa odgovarajućim priborom.

. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) paralelnog instalacionog razvoda sa jednom verikalom za 4.. JEDNOPOLNA ŠEMA PANOA: 4. 2.. POTREBNA OPREMA I PRIBOR: instalacioni pano sa cijevima.m 20 prolazne RTV priključnice za montažu u zid………………………………..komplet 1 koaksijalni kabal typ H-125 ili sličan.... razvodnim i montažnim kutijama……….…. koji se uvlači u cijevi……………….. 10 RTV razvodnici sa tri grane…………………………………………………. 1 3.Hurić Ševko.KOMENTAR (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?!!) _____________________________________________________________________________________________ 184 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. RTV priključnice po etaži..kom. ZAKLJUČCI . 4 električarski alat……………………………………………………………….….... 6 završne RTV priključnice za montažu u zid……………………………... za razvod signala zemaljske mreže.. etaže sa po 2.kom.kom.kompl.

najčešće mjerenje izvodimo pomoću vatmetra. Mjerenje aktivne snage izmjenične struje pomoću tri ampermetra slika a) i vektor-dijagram za strujno kolo slika b). struju koju iz izvora vuče cijelo strujno kolo mjerimo ampermetrom A1 i na kraju cijelo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona efektivne vrijednosti U. vežemo čistoomski otpor poznate otpornosti R. Struju I0 možemo izraziti pomoću Omovog zakona.φ). pod b) možemo napisati slijedeću jednačinu: I21=I20 + I2 – 2 * I0 * I* cos(180 .Hurić Ševko. tad jednačina (2) prelazi u oblik: I21=I20 + I2 + 2 * I0 * I * cos φ.: I 1 = I 0 + I ...: U I0= .(1)..(3). R Snagu izražavamo po nama već poznatom obrascu: P= U * I *cos φ. zatim. UVOD Aktivnu snagu jednofazne izmjenične struje možemo mjeriti na više načina. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 35: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri ampermetra... Ukupna struja kola I1 je vektorski zbir struja.. Struja I0 koja teče kroz čistoomski otpornik je u fazi sa naponom izvora U. Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri ampermetra izvodimo na slijedeći način:paralelno sa trošilom.(2). kojim mjerimo jačinu struje koju trošilo uzima iz izvora.φ) =cos 180 * cos φ +sin 180 * sin φ = (-1) * cos φ + 0 * sin φ = = .. pod a) prikazano. čiju jačinu struje mjerimo ampermetrom A0. Budući da je cos(180 .cos φ.. pod b) prikazan je vektor-dijagram struja i napona električnog kola sa slike broj 1.(4). Fazni pomak φ struje trošila I zavisi od karakteristika trošila. pomoću tri ampermetra ili pomoću tri voltmetra. pod a). Iz jednačine (3) možemo izraziti faktor snage cos φ: _____________________________________________________________________________________________ 185 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Na slici broj 1.. tj. 1. Intenzitet struje I1 možemo izračunati pomoću kosinusne teoreme.. snage P. tj.. kako je to na slici broj 1.. Slika broj 1.. prema slici broj 1.(5).. u seriju sa trošilom spojimo ampermetar A.

...... ispitni pano sa otpornicima................. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V. koji glasi: 2 2 2 2 2 2 P= I0 * R * I * I 1 − I 0 − I = I 1 − I 0 − I ⋅ R .....kom.. _____________________________________________________________________________________________ 186 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ..kom....(7)........................ 50 Hz.......... 400 VA........... 3............. 2 ⋅ I0 ⋅ I Iz jednačine (4) možemo napisati izraz za napon izvora: cos φ= U = I0 * R...Hurić Ševko............. zavojnicama. što znači da je ova metoda podesna za mjerenje snage trošila relativno velikog otpora...... Tačnost metode zavisi od vrijednosti omskog otpora R. c) Izračunati: aktivnu snagu (P) koju trošilo (zavojnica) uzima iz izvora i faktor snage (cosφ) trošila (zavojnice) i d) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno i izvući odgovarajuće zaključke.. i priključnim klemama. b) Izmjeriti: jačinu struje (I0) koja teče kroz čistoomski otpornik R..................................... da unutrašnji otpori ampermetara budu što manji u odnosu na otpor trošila..... 50 Hz.... 2 2 ⋅ I ⋅ I0 Pomoću jednačine (7) izračunavamo snagu monofaznog trošila P............ 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.. dok.(6)...... kondenzatorima. čija trenutna vrijednost glasi:u = 2 (2 – 270) sin (314 t + 0) V.. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V..kompl......kom............. Poterebno je. kao izvor struje.. Najtačnije rezultate dobivamo ako je otpor trošila približno jednak omskom otporu R..... 3 digitalni multimetar kao voltmetar ............. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..... pomoću jednačine (6) izračunavamo faktor snage cos φ... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO I 21 − I 2 − I 2 0 ......... ZADACI: a) Zavojnicu nepoznatih parametara (RL i XL) i čistoomski otpornik poznate otpornosti (R) povezati paralelno i priključiti na izvor jednofaznog napona izmjenične struje..... 2............... jačinu struje izvora (I1) i jačinu struje trošila (I)..... Uvrštavanjem izraza za napon U i faktor snage cos φ u jednačinu (5) dobit ćemo konačan izraz pomoću kojeg možemo izračunati aktivnu snagu jednofaznog trošila......

KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 187 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 5.Hurić Ševko. 2 ⋅ I0 ⋅ I Napomena:struje treba pretvoriti u ampere pa onda izvršiti naznačene operacije na izračunavanju snage. 4. izmjerenih i izračunatih parametara: Poznato Otpor omskog otpornika R[ ] Izmjereno Struja kroz omski otpornik I0[mA] Izračunato Aktivna snaga Faktor snage trošila trošila (zavojnice) (zavojnice) P[mW] cos φ Broj mjerenja n 1. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. koja je izražena u vatima i na kraju je pretvoriti u milivate i upisati izračunate vrijednosti u tabelu. 6. 2. Struja izvora I1[mA] Struja trošila I[mA] Formule za izračunavanje traženih parametara: za izračunavanje aktivne snage jednofaznog trošila: 2 2 2 2 2 2 P= I0 * R * I * I 1 − I 0 − I = I 1 − I 0 − I ⋅ R [W] i 2 2 ⋅ I ⋅ I0 - za izračunavanje faktora snage jednofaznog trošila: cos φ= I 21 − I 2 − I 2 0 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. ŠEMA SPOJA: 5. 3.

Iz jednačine (3) možemo izraziti faktor snage cos φ: _____________________________________________________________________________________________ 188 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. je u fazi sa strujom izvora I. snage P. paralelno sa trošilom spojimo voltmetar V.cos φ.. najčešće mjerenje izvodimo pomoću vatmetra..φ). Slika broj 1.. Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri voltmetra izvodimo na slijedeći način: u seriju sa trošilom. prema slici broj 1 pod b) imat ćemo: U21=U20 + U2 – 2 * U0 * U * cos(180 . zatim. Budući da je cos(180 ... Fazni pomak φ struje trošila I (koja je jednaka struji izvora).(1).(5). čiji pad napona mjerimo voltmetrom V0. zavisi od karakteristika trošila. pod b) prikazan je vektor-dijagram struje i napona električnog kola sa slike broj 1. pod a) prikazano. vežemo čistoomski otpor poznate otpornosti R..(3).: U 1 = U 0 + U . Napon U0 možemo izraziti pomoću Omovog zakona. tad jednačina (2) prelazi u oblik: U21=U20 + U2 + 2 * U0 * U * cos φ. 1.Hurić Ševko.(4).. tj. pomoću tri ampermetra ili pomoću tri voltmetra.. Intenzitet-efektivnu vrijednost napona izvora U1 možemo izračunati pomoću kosinusne teoreme.φ) =cos 180 * cos φ +sin 180 * sin φ = (-1) * cos φ + 0 * sin φ = = .. Snagu jednofaznog trošila izražavamo po nama već poznatom obrascu: P= U * I *cos φ. pod a).: U0=I * R.(2). kojim mjerimo visinu napona koji vlada na priključnim stezaljkama trošila. kako je to na slici broj 1. napon izvora mjerimo voltmetrtom V1 i na kraju cijelo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona efektivne vrijednosti U1... Mjerenje aktivne snage izmjenične struje pomoću tri voltmetra slika a) i vektordijagram za strujno kolo slika b). Napon U0 koji vlada na priključcima čistoomskog otpornika R.. u odnosu na napon trošila U. UVOD Aktivnu snagu jednofazne izmjenične struje možemo mjeriti na više načina. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 36: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri voltmetra. Napon izvora U1 je vektorski zbir napona. tj. Na slici broj 1..

.. 50 Hz..... 3. kondenzatorima..... Poterebno je... 50 Hz.. b) Izmjeriti: pad napona (U0) koji vlada na priključcima čistoomskog otpornika R.. kao izvor struje. 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.....kom.............kom........Hurić Ševko... Tačnost metode zavisi od vrijednosti omskog otpora R. koji glasi: P= U * U0 R * U 21 − U 2 0 − U 2 U 21 − U 2 0 − U 2 .. c) Izračunati: aktivnu snagu (P) koju trošilo (zavojnica) uzima iz izvora i faktor snage (cosφ) trošila (zavojnice) i d) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno i izvući odgovarajuće zaključke..(7)...... što znači da je ova metoda podesna za mjerenje aktivne snage trošila relativno malog otpora..... R Uvrštavanjem izraza za struju trošila I i faktor snage cos φ u jednačinu (5)........(6).... = 2⋅R 2 ⋅U ⋅U 0 Pomoću jednačine (7) izračunavamo aktivnu snagu jednofaznog trošila P..... i priključnim klemama.. da unutrašnji otpori voltmetra budu što veći u odnosu na poznati otpor R i na otpor trošila... pomoću jednačine (6) izračunavamo faktor snage trošila cosφ....... 400 VA....... zavojnicama. _____________________________________________________________________________________________ 189 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V......... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V........ ako primjenjujemo metodu tri voltmetra..... 2 ⋅U 0 ⋅U Iz jednačine (4) možemo napisati izraz za struju trošila: cos φ= I= U0 .....kompl........... dok....... napon izvora (U1) i visinu napona koji vlada na priključcima trošila (U).. ispitni pano sa otpornicima....... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO U 21 − U 2 − U 2 0 . 2.... Najtačnije rezultate dobivamo ako je otpor trošila približno jednak omskom otporu R...... dobit ćemo konačan izraz pomoću kojeg možemo izračunati aktivnu snagu jednofaznog trošila. ZADACI: a) Zavojnicu nepoznatih parametara (RL i XL) i čistoomski otpornik poznate otpornosti (R) povezati u seriju i priključiti na izvor jednofaznog izmjeničnog napona...... 1 digitalni multimetri kao voltmetri........ čija trenutna vrijednost glasi:u = 2 (2 – 270) sin (314 t + 0) V......................

Hurić Ševko. te upisati u tabelu. 4. ŠEMA SPOJA: 5. 3. Formule za izračunavanje traženih parametara: za izračunavanje aktivne snage monofaznog trošila: U 0 U 2 1 − U 2 0 − U 2 U 21 − U 2 0 − U 2 = * R 2⋅ R 2 ⋅U ⋅U 0 za izračunavanje faktora snage monofaznog trošila: P= U * . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. - cos φ= U 21 − U 2 − U 2 0 . 2 ⋅U 0 ⋅U V2 = W/1000 = mW]. 2. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 190 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 5. izmjerenih i izračunatih parametara: Poznato Otpor omskog otpornika R[ ] Napon izvora U1[V] Izmjereno Pad napona na omskom otporniku U0[V] Napon koji vlada na trošilu U[V] Izračunato Faktor Aktivna snaga snage trošila trošila (zavojnice) (zavojnice) P[mW] cos φ Broj mjerenja n 1. 6. treba pretvoriti u Ω Napomena:snagu koja se izračuna u vatima [ milivate.

struja trošila. Zbog toga upotrebljavamo tzv.tri ampermetra i ... Rv RWU Otpori ampermetara i strujne grane vatmetra često nisu poznati.. a i ovisni su o temperaturi. još ampermetar i voltmetar kako je to na slici broj 1. Korekciju rezultata za utrošak mjernih instrumenata: . Slika broj 1.struja generatora. U elektroenergetici. pod a) i pod b). Pri mjerenju manjih snaga potrebno je izvršiti korekcije rezultata. It .unutrašnji otpor strujne grane vatmetra. RV . Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje niskih frekvencija vrši se elektrodinamičkim vatmetrima. Značenje oznaka na slici broj 1: RA .unutrašnji otpor naponske grane vatmetra.voltmetra. pod b) imat ćemo: 2 2 Ug Ug snaga generatora .(1). Rv RWU 2 . Koji mogu biti kompenzirani ili nekompenzirani. pa izbjegavamo spojeve kod kojih je potrebna korekcija zbog njihove potrušnje. RWI . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 37:Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje vatmetrom. jer imaju još jedan dodatni pomoćni namot s kojim se otklanja utjecaj te potrošnje. Zbog kontrole jačine struje i visine napona. snaga trošila – Pt = PW Ut U t2 -( + ). .I2t(RWI+RA). aktivna snaga jednofaznih trošila uglavnom se mjeri elektrodinamičkim vatmetrima. snaga trošila – Pt = PW . Ug . pod a) imat ćemo: snaga generatora Pg=PW+I2g(RWI+RA). redovno se priključuju u strujno kolo. zbog potrošnje instrumenata. 1. Ig .(2).za spoj prema slici broj 1. Pomoćni namot (p) ima isto toliko namota koliko i nepomični strujni svitak vatmetra.unutrašnji otpor ampermetra.za spoj prema slici broj 1. te je uz njega namotan. _____________________________________________________________________________________________ 191 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . UVOD Aktivnu snagu (P) jednofazne izmjenične struje možemo mjeriti: a) direktno pomoću vatmetra i b) indirektno pomoću: . kako je to prikazano na slici broj 2. pod a) naponska grana na strani trošila i pod b) naponska grana na strani izvora. Mjerenje snage vatmetrom. RWU .. ampernetra i fazometra.napon generatora i Ut . jer ona spada u područje niskih frekvencija.unutrašnji otpor voltmetra. pod a) i b) prikazano.Pg = PW + + . kompenzirane vatmetre kod kojih nije potrebna korekcija zbog potrošnje naponske grane.napon trošila. korekcija se vrši prema slici broj 1.Hurić Ševko.tri voltnetra.

Vidimo da kroz kompenzacioni svitak teče samo struja naponske grane vatmetra. a to nam je i bio cilj jer opterećenje nije priključeno. pδ = W P U ⋅ I ⋅ cos ϕ Znamo da je cos(ϕ .. a na elektrodinamičkom vatmetru postoje četiri priključne stezaljke. potrebno je da struja IW njegove naponske grane bude tačno u fazi sa naponom U u naponskoj grani. jer je njihova cijena sasvim prihvatljiva. Na ovaj način nastaje greška mjerenja (pδ ) koju u svakodnevnim mjerenjima snage možemo zanemariti izuzev veoma preciznih laboratorijskih mjerenja. Da bi elektrodinamički vatmetar mjerio snagu. Predpostavimo da zbog induktiviteta naponskog svitka postoji mala fazna razlika (δ) između struje IW i napona U.δ). Kompenzirani vatmetar slika a) i vektor-dijagram struje IW u naponskoj grani vatmetra. ⋅ tgϕ . pa je jačina rezultantnog magnetnog polja strujnog i pomoćnog naponskog svitka jednaka nuli.(6). te da je sin δ ≈ δ i cos δ ≈1. za praktički uvjek neznatne iznose δ . moguće je izraditi veoma precizne digitalne vatmetre. Ako fazni pomak δ izrazimo u minutama dobit ćemo novi izraz za grešku vatmetra: π ⋅ δ . kao što je prikazano na slici broj 3... te struje i napona trošila slika b). Zato će snaga očitana na vatmetru označavati gubitke naponske grane.. naime. Vatmetar koji nema kompenzacioni svitak tada bi napravio stanoviti otklon. Tada vatmetar neće mjeriti stvarnu snagu tereta: P=U I cosϕ. dobivamo: pδ ≈ 100δ tgϕ..(4). pδ ≈ 108 U praksi susrećemo analogne i digitalne vatmetre. kroz strujni svitak struja naponske grane.(5). Zbog toga se pomični svitak vatmetra neće otkloniti. a nije opterećen. U vatmetru koji ima kompenzacioni svitak teći će. Grešku možemo izraziti u procentima: P −P U ⋅ I ⋅ cos(ϕ − δ ) − U ⋅ I ⋅ cos ϕ 100 = 100 . ali će ta ista struja teći u suprotnom smjeru kroz pomoćni svitak naponske grane. Djelovanje kompenzacionog svitka najlakše je objasniti na slijedeći način: kad je vatmetar priključen na napon izvora. Digitalni vatmetri se sve češće primjenjuju u praksi.. ovisna o otporu naponske grane..Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. Dakle..... također. na ampermetru i voltmetru postoje dvije priključne stezaljke. razvojem novih elektroničkih komponenti koje nisu više tako skupe. _____________________________________________________________________________________________ 192 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . jer kroz strujnu i naponsku granu teče struja.δ) = cosϕ cosδ + sinϕ sinδ. pa on može biti izrađen od žice znatno manjeg poprečnog presjeka u odnosu na strujni svitak.(3). već će zbog faznog pomaka δ pokazati: P = U I cos(ϕ .

... Izračunati faktor snage zavojnice (kola) cosϕZ.. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.... .Hurić Ševko.5 .....kom.......... kao i ukupnu snagu kola (PU).................. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.................. 2......... 2 digitalni multimetri kao voltmetri............ c) UI metodom izračunati:snagu koju zavojnica uzima od izvora (PZ).. Najčešći načini priključka elektrodinamičkih vatmetara u kolo jednofazne izmjenične struje.... napona izvora (U). ispitni pano sa otpornicima...............kom. _____________________________________________________________________________________________ 193 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. Zato ovi vatmetri imaju znatno više priključnih stezaljki od analognih vatmetara........ zavojnicama. 50 Hz. 1 digitalni multimetri kao ampermetri.... kondenzatorima..........kompl.. kolika je potrošnja vatmetra..........kom..... UI metodom utvrditi kolika je razlika snage koju daje izvor i snage koju prima zavojnica (∆P = PU ... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje....... tj..........kom.......... 400 VA... 50 Hz. koji se mjenja po sinusnom zakonu u = 2 (2...........PZ)........... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Savremenim digitalni vatmetrima možemo mjeriti snagu jednosmjerne struje......270) sin( 314t + 0) V. napona na priključcima zavojnice (UZ) i snagu koju zavojnica uzima iz izvora.... transformatorom priključnim klemama............................... jačine struje koja teče kroz zavojnicu (IZ).. d) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno i izvući odgovarajuće zaključke! 3.. kao izvor struje.. aktivnu i reaktivnu snagu jednofazne i trofazne izmjenične struje.............................. b) Izvršiti mjenje: jačine struje izvora (I). ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL) priključiti na izvor izmjeničnog napona......... 2 elektrodinamički vatmetar tip PsLL ”Metra”....... Slika broj 3 a) i b).....

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. ZZ = RL + X L . 2. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. R 2 2 cosφZ = L .PZ [mW]. Struje u kolu Naponi u kolu . izmjerenih i izračunatih parametara: Poznato Induktivni otpor zavojnice Izmjereno Snaga koju pokazuje vatmetar Izračunato Ukupna snaga kola Aktivna snaga zavojnice Razlika snage Faktor snage zavojnice cosφ Omski otpor Zavojnice RL[ ] XL[ ] I[mA] IZ[mA] U[V] UZ[V] PW[mW ] PZ[mW] PU[mW] ∆P[mW ] Formule za izračunavanje snaga.Hurić Ševko. 5. ZZ 6. ∆P = PU . ŠEMA SPOJA: 5. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 194 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole Broj mjerenja N 1. 4. PU = U I cosϕZ [V*mA = mW] . faktora snage i impedanse zavojnice: PZ = UZ IZ cosϕZ [V*mA = mW]. 3.

10. 6. 2. Osnovi elektrotehnike II. 1983. JUS N. G. Internet stranica: http://de. 1997. 730 1984. H. Hörhnemann. Elektrotehnički fakultet u Sarajevu. 1983. 2006. 15. Lüneburg. . Heinrich Hübscher. Osnovi elektrotehnike knjiga treća „Elita“ Sarajevo 1997.B2. Ejup Hot redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i Dr. _____________________________________________________________________________________________ 195 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 5. J. 754 1988. Dr Branko Popović. Ernst Hörhnemann. 4. razred elektrotehničke škole. Otvoreno sveučilište. Internet stranica: http://www. Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja za elektroniku. Jurgen Klaue. Zagreb. JUS N. 1980. Viktor Pinter.. Dieter Jagla. 465 Holand+Josenhans Verlag Stuttgart 1994.D. Brechmann. Osnove elektrotehnike knjiga prva ITP „Tehnička knjiga“ D. W.B2. Prof. Laboratorijske vježbe iz osnova elektronike. Stanko Paunović. Osnovi elektrotehnike 2 „Građevinska knjiga“ Beograd. Auflage Best. 11. Klaue. Hübscher. Jagla. M. W. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO LITERATURA 1. Senad Ćetić. 1990. ing. Osnovi elektronike telekomunikacija i automatike. Električni strojevi. Roxheim. Miodrag Hamović. Neuwied. 2006. H. Sarajevo. Sarajevo. Dr. Piotrovskij. 741 1989. Vojislav Bego. Dr.Hurić Ševko. „Svjetlost“ OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Pero Cigić. – Nr. Jugoslovenski standardi: JUS N. Heiden. Ivan Bolf. 13. Zaštita na radu. 1995. Osnove elektrotehnike za 1. razred osnove elektrotehničke struke „Svijetlost“ OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.Zagreb 1994. Električki strojevi treće izdanje „Tehnička knjiga“ Zagreb 1974. westermann Auflge. L. 3. 16. 7. Rodgau. Božo Ljuboja i Živko Marijanović. preciznu mehaniku i optiku „Ruđer Boškovoć“ Zagreb.B2. D. JUS N. . Izudin Kapetanović redovni profesor Fakulteta elektrotehnike i mašinstva u Tuzli.wikipedia.org/wiki/Drehstrom. Kieffer. E. 751 1988. Mjerenja u elektrotehnici.si/si. Sarajevo. Cremlingen. 9. „Tehnička knjiga“ Zagreb 1988. Bieneck. Haibal. 12. iskra-tela. 8. Zvonimir Erceg.B2. 14. Dzieia. Prüfungsbuch für Elektroberufe-Energietechnik 8. P.. Gerhard Brechmann. inž. opći dio treće izdanje. Šemsudin Mašić. Werner Dzieia. Izdavačka kuća „Ljiljan“. Rozalija Filipović-Baljak i Ivan Kacian.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful