Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Hurić Ševko prof.

elektrotehnike

LABORATORIJSKI RAD
SA PRAKTIKUMOM
ZA II RAZRED ELEKTROTEHNIČKE ŠKOLE

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

0

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO SADRŽAJ Strana

1. Predgovor...........................................................................................................................................................3 2. Pravila rada za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada.....................................................................................4 3. Vježba broj 1: Distributivni sistemi ili mrežne forme, formiranje TN-C, TN-C-S i TT sistema............................6 4. Vježba broj 2: Dejstvo električne struje na čovjeka. ........................................................................... ...........11 5. Vježba broj 3: Tehničke mjere zaštite od direktnog i indirektnog dodira. .......................................................20 6. Vježba broj 4: Ispitivanje promjene električne otpornosti žarne niti sijalice u funkciji promjene temperarture R = f (θ). .....................................................................................................................................28 7. Vježba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija. ...................................................................................34 8. Vježba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog transformatora u praznom hodu, izračunavanje prenosnih odnosa ............................................................38 9. Vježba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenične struje........................................................................................41 10. Vježba broj 8: Zavojnica bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenične struje.................................................45 11. Vježba broj 9: Serijska veza realne zavojnice i čistoomskog otpora u kolu izmjenične struje.......................50 12. Vježba broj 10: Serijska veza čistoomskog otpora i kondenzatora u kolu izmjenične struje.........................55 13. Vježba broj 11: Serijska veza realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje.................60 14. Vježba broj 12: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje, slučaj kada je XL > XC............................................................................................64 15. Vježba broj 13: Simuliranje serijske ili naponske rezonance, serijska RLC veza, slučaj kada je XL = XC..........................................................................................................................................................69 16. Vježba broj 14: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje, slučaj kada je XL < XC......................................................................................................74 17. Vježba broj 15: Paralelna veza omskog otpora i realne zavojnice u kolu izmjenične struje.........................79 18. Vježba broj 16: Izračunavanje gubitaka u dielektriku kondenzatora (tgδ). Paralelna veza omskog otpora velike otpornosti (RP ≈50 XC) i kondenzatora u kolu izmjenične struje..............................................83 19. Vježba broj 17: Snaga u kolu izmjenične struje, bilans snage kod serijske veze čistoomskog otpora, realne zavojnice i realnog kondenzatora.....................................................................87 20. Vježba broj 18: Popravak faktora snage - paralelna veza kondenzatora i realne zavojnice u kolu izmjenične struje................................................................................................................................94 21. Vježba broj 19: Složena kola izmjenične struje, serijska veza dvije realne zavojnice..................................99 22. Vježba broj 20: Složena kola izmjenične struje, paralelna veza dvije realne zavojnice..............................105 23. Vježba broj 21: Složena kola izmjenične struje, mješovita veza trošila, serijska veza omskog otpora sa paralelnom vezom dvije realne zavojnice...................................................................................110 24. Vježba broj 22: Rukovanje osciloskopom typ 7 KD 1011 „Siemens“- mjerenje napona.............................114

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

1

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

25. Vježba broj 23: Snimanje strujno-naponske karakteristike I=f(U), diode typ ................ u propusnom i nepropusnom smjeru. ..........................................................................................................120 26. Vježba broj 24: Snimanje izlaznih karakteristika NPN tranzistora typ ................, u spoju sa zajedničkim emiterom................................................................................................................................125 27. Vježba broj 25: Snimanje ulaznih karakteristika NPN tranzistora typ ..................., IB=f(UBE), UCE= constant. u spoju sa zajedničkim emiterom.....................................................................................130 28. Vježba broj 26: Tranzistorsko pojačalo, radna tačka i radna prava, izbor elemenata pojačala sa jednim izvorom napajanja u spoju sa zajedničkim emiterom...................................................................136 29. Vježba broj 27: Izbor elemenata i sastavljanje tranzistorske sklopke, sa fotootporom u baznom krugu i zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu......................................................................141 30. Vježba broj 28: Izrada modela statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora, sa 24 žljeba, sa dva pra polova i dva žljeba (utora) po polu i fazi. ...........................................................146 31. Vježba broj 29: Veza generatora i trošila u trofaznu simetričnu (uravnoteženu) zvijezdu..........................151 32. Vježba broj 30: Veza generatora i trošila pretežno induktivnog karaktera u trofaznu nesimetričnu (neuravnoteženu) zvijezdu....................................................................................................158 33. Vježba broj 31: Ispad (prekid) prve dovodne faze trošilu, kod veze generatora i trošila u trofaznu simetričnu (uravnoteženu) zvijezdu. ............................................................................................163 34. Vježba broj 32: Veza generatora i trošila u trofazni simetrični (uravnoteženi) trokut..................................167 35. Vježba broj 33: Snimanje promjene napona i struje kondenzatora, za vrijeme punjenja i pražnjenja u kolu jednosmjerne struje........................................................................................171 36. Vježba broj 34: Izrada modela serijskog i paralelnog sistema razvoda RTV instalacije...........................178 37. Vježba broj 35: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri ampermetra.................185 38. Vježba broj 36: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri voltmetra......................188 39. Vježba broj 37: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje vatmetrom......................................191 39. Literatura.....................................................................................................................................................195

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

2

tj. te da je obavezan da aktivno sudjeluje u izvođenju vježbi. sastavljanju strujnih krugova po šemi spoja. tako da učenici mogu nesmetano pratiti nastavu. Adilu koji mi je pomogao pri kucanju i obradi teksta i Muhamedu apsolventu ETF-a u Sarajevu koji mi je pomogao u prikupljanju i obradi stručne građe i literature. senzornih i motornih sposobnosti kod učenika. Vježbe su usklađene sa nastavnim Planom i programom. Elektronike za II razred i Osnova komunikacija. Bit ću zahvalan svima koji mi ukažu na eventualne propuste u udžbeniku. odnosno odgovarajuća mjerenja i ispitivanja i to tako da svaki učenik ima svoje podatke. kad sam predavao ovaj predmet. Zatim. čuvanje opreme i uređaja. te ako mi daju sugestije za uvođenje novih vježbi. nastao je kao plod dvoipogodišnjih predavanja ovog predmeta u Elektrotehničkoj školi za energetiku u Sarajevu. one mrežne forme sa kojima se svakodnevno susrećemo u elektrotefničkoj praksi. te eksperimentalna potvrda određenih zakona i pravila koja se obrađuju kroz nastavu ovog i drugih predmeta. Udžbenik Laboratorijski rad sa praktikimom za II razred elektrotehničke škole. crtanju odgovarajućih dijagrama i izvođenju zaključaka. sve sa ciljem da se kod učenika razvije svijest i navika da se svakodnevno primjenjuju pravila zaštite na radu. djelimično iz: Fizike II. Tehničkim mjerama zaštite posvećena je dužna pažnja. Nešto detaljnije obrađeno je dejstvo električne struje na čovječiji organizam. te kolegi Avdić Faruku. Vježbe su koncipirane tako da se Prvi nastavni sat provede u pripremi. da se ne plaše problema sa kojima će se susretati tokom rada. koja sam preradio i prilagodio Laboratorijskom radu. Ali da se istovremeno ohrabre. Posebnu zahvalnost dugujem mojim sinovima. urađene su i osmišljene u skladu sa trenutnim materijalno-tehničkim mogućnostima škole. U svakoj vježbi izloženo je dovoljno teorijskih razmatranja. očuvanje radne okoline. pa i za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO PREDGOVOR Predmet Laboratorijski rad nalazi se već 7. opremom i napravama. uglavnom dati su osnovni pravci na koje treba obratiti posebnu pažnju. Sarajevo.Hurić Ševko. spriječilo oštećenje i uništenje mjernih instrumenata i naprava. Elektičnih instalacija i Električnih mjerenja. Koliko mi je poznato do sada nije objevljen niti jedan udžbenik iz ovog predmeta. kako bi se zaštitio vlastiti život. Napominjem da se vježbe uglavnom izvode treću godinu prema ovom konceptu. godine. Četvrti nastavni sat posvećen je obradi rezultata mjerenja. Autor _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 3 . pomoću kojih se vrši distribucija i raspodjela električne energije. Dva nastavna sata su predviđena za realizaciju vježbe. Pojedine vježbe su proširene tako da se ovim udžbenikom mogu koristiti i učenici III i IV razreda elektrotehničkih škola. tj. ponavljanju i proširivanju teorijskih znanja. Prije svega šta su učenici naučili obavljanjem konkretne vježbe. koji su mi svojim savjetima i sugestijama pomogli da udžbenik bude što kvalitetniji. U prvom dijelu obrađene su mrežne forme. s ciljem da se ukaže na opasnosti i posljedice koje mogu nastati zbog nepažljivog rukovanja sa električnim uređajima i napravama. februara 2009. prate u potpunosti nastavu iz:Osnova elektrotehnike II. život svojih kolega. u svakodnevnom susretanju sa uređajima. Zahvalnost dugujem radnim kolegicama profesoricama: Kršić Mirsadi i Ljuca Almini. te da u praksi koriste teorijska znanja koja su stekli tokom školovanja. godinu u Nastavnim planovima i programima za I i II razred elektrotehničkih škola. Cilj svake vježbe je: razvijanje intelektualnih. Zahvalan sam i kolegi Pohara Dževadu jer mi je dao na raspolaganje Pravila za obavljanje laboratorijskih vježbi iz Električnih mjerenja. povezivanje novog i prethodno obrađenog gradiva. ako iz pojedinih stručnih predmeta u tom trenutku nisu obrađivali navedenu problematiku.

2. Prije obavljanja pojedinih vježbi (uz predhodnu najavu nastavnika). jednu svesku bez linija formata A-4 u koju će sastavljati konačan izvještaj za svaku vježbu posebno. mjernoj opremi i priboru. što ne smijemo dozvoliti ni u kom slučaju. Za kratke veze koristiti kraće provodnike. kako bi mogli uspješno obaviti narednu vježbu. 5. Formiranje strujnih kola u pravilu ne vršiti od izvora struje.do 100 V i mrežnim 220 ili 3x 380 V. za jače struje koristiti provodnike većih poprečnih presjeka. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 4 . 3. Veze ostvarivati stalno gledajući u šemu spoja koju predhodno treba proučiti i provjeriti da li je ista funkcionalna! 5. 2.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO PRAVILA RADA U KABINETU ZA VRIJEME OBAVLJANJA LABORATORIJSKOG RADA I Opšte odredbe 1. jer i najmanja greška može dovesti do pregorijevanja osigurača i instrumenta. U protivnom svu eventualno nastalu štetu nadoknađuje izvršilac ili grupa koja neće da ga identificira. veze ostvarivati stalno gledajući u šemu spoja. grafitnu olovku. Radno mjesto učenika treba biti čisto. Izvršiti pravilan raspored instrumenata i opreme prilikom formiranja strujnih kola (nastojati da instrumente rasporedimo onako kako su nacrtani na šemi djelovanja). Priključne stezaljke instrumenta se ne smiju oštetiti. Posebnu pažnju obratiti na oznake i natpise na mjernim instrumentima. Prije početka obavljanja vježbi. šestar. priključne stezaljke instrumenata. što zahtjeva veliku pažnju. oštećenja opreme. Veze provodnika moraju biti čvrste i izolovane. 3. Učenik prije ulaska u kabinet za obavljanje laboratorijkog rada treba da ima odgovarajući pribor. Veze provodnika moraju biti pregledno izvedene bez međusobnih preplitanja i uvrtanja. 4. prije svega:Udžbenik sa praktikumom ili Praktikum za obavljanje laboratorijskog rada. tako da u svakom trenutku imamo dobar uvid u tok izvođenja vježbe. Učenici trebaju stalno imati na umu da se laboratorijske vježbe izvode pod naponom (malim-do 50 V. Učenik bez prisustva i odobrenja nastavnika ne smije dovoditi pod napon uključivati radne panoe. prodiskutovati sa nastavnikom o zadatku. koncentraciju i odgovornost. pribora ili u najgorem slučaju do električnog udara. 50 Hz). a naročito za ampermetre i strujne grane vatmetara. pribor za crtanje i računanje. potrebno je da učenici obnove određena teorijska znanja iz pojedinih oblasti. Veze provodnika moraju biti čvrste i izolovane. ručni kalkulator sa trigonometrijskim funkcijama itd. modele i ostale uređaje. Priključne stezaljke instrumenta se ne smiju oštetiti. jednu svesku bilo kojeg formata u koju će pisati bilješke. koju predhodno treba proučiti i provijeriti da li je ista funkcionalna! 6. sniženim . Prije priključenja struje cjela veza mora biti pregledana od strane nastavnika i nema daljeg rada bez njegove dozvole. obavezno pročitati teorijska razmatranja iz uvoda pripremnog dijela za obavljanje vježbe. uredno i pregledno. prije početka sastavljanja strujnih kola. opreme i upustva (ukoliko su priložena) za rukovanje i održavanje instrumenta i opreme. trokut. II Obavljanje vježbe 1. 4.

3. 2. Zadatak. izuzev ako nije došlo do promjene šeme i opreme koja se koristi za izvođenje vježbe. pod a). Nakon završetka vježbe sve veze rastaviti (ukoliko nastavnik drugačije ne naredi) i vratiti opremu i uređaje u prvobitno stanje u kome je bila prije početka vježbe. Osjetljive instrumente ne stavljati u blizinu mjernih regulacionih otpornika koji su poslije upotrebe veoma vrući. Dijagrami se obavezno crtaju u izvještajima u odgovarajućoj razmjeri! 4. Tabele se takođe ne precrtavaju. Izvještaj se donosi nastavniku na pregled kad on to bude zahtijevao! 5. ali u izvještajima (u svesku treba upisati) trebaju postojati dokazi. u svesci sastaviti izvještaj za svaku obavljenu vježbu posebno. IV Izrada izvještaja o obavljenoj vježbi 1. Izgled naslovne stranice u svesci za sastavljanje izvještaja pod a) i izgled naslovne stranice za svaku vježbu posebno pod b). zatim. ispitnu opremu i šeme spoja ne prepisujemo. koje su upisane u tabele. Izvještaj se piše u svesku bez linija A – 4 formata na čijoj 1. stranici treba da stoji: Slika broj 1. na prvoj stranici izvještaja napravimo zaglavlje i upišemo podatke kako je to na slici broj 1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO III Završetak vježbe 1. slika broj 1. 2. Posebnu pažnju obratiti na ZAKLJUČKE! Šta ste naučili obavljanjem ove vježbe?? _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 5 . kako se došlo do traženih veličina iz zadatka. pod b) prikazano.Hurić Ševko.

koja imaju slijedeća značenja: T . TN-C-S i TT sistema. Prvo slovo .od francuske riječi combine. formiranje TN-C.direktan električki spoj izloženih provodnih dijelova sa zemljom.od francuske riječi isole.S distributivni sistem. UVOD Da bismo obezbijedili efikasnu i sigurnu distribuciju i razdiobu električne energije do krajnjih potrošača izvršena je tipizacija distributivnih sistema. Slova su uzeta iz francuskog jezika. što znači kombinovan. separisan. što znači izolovano. što znači neutralan.od francuske riječi terre. nezavisno od uzemljenja bilo koje tačke sistema napajanja. C .od francuske riječi neutre. odnosno stanja uzemljenosti zvjezdišta njenog energetskog transformatora kao i prema činjenici da li su dostupna metalna kućišta trošila spojena na vlastiti uzemljivač ili ne. ili je jedna tačka (zvijezdište) spojena preko impedanse (Petersenovog svitka) sa zemljom.neutralna i zaštitna funkcija obezbjeđena je posebnim provodnicima.označava odnos sistema napajanja prema zemlji: T . 1.4 kV. što znači zemlja.od francuske riječi separe.svi provodnici pod naponom su izolovani prema zemlji. Znači. sjedinjen.C .S distributivni sistem. Drugo slovo . I . kao početna slova riječi.provodnik).direktan spoj zvjezdišta transformatora sa zemljom. 2) T T distributivni sistem i 3) I T distributivni sistem.C distributivni sistem i c) TN . odnosno mrežnih formi u čitavoj Evropi.označava odnos izloženih provodnih dijelova uređaja prema zemlji: T . N . niskonaponske mreže se međusobno razlikuju po načinu izvođenja uzemljenja trafostanice TS 20 (10)/0. I . Tako da danas u elektrotehničkoj praksi koristimo tri osnovna distributivna sistema koje nazivamo: 1) T N sistem koji ima tri podsistema. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 6 .direktan električki spoj izloženih provodnih dijelova sa uzemljenom tačkom sistema napajanja (normalno kod izmjeničnih sistema napajanja uzemljena tačka je neutralna tačka). združen i S . a to su: a) TN .neutralna i zaštitna funkcija obezbijeđene su u jednom provodniku (PEN . C . Ostala slova (ako postoje) – označavaju položaj neutralnih i zaštitnih provodnika: S . N . što znači odvojen. Distributivni sistemi ili mrežne forme. b) TN . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 1.Hurić Ševko.

što ga čini skupljim u odnosu na TN-C ili TN-C-S podsisteme. šinu za izjednačenje potencijala sa koje posebno vodimo nulti (N) i zaštitni (PE) provodnik do zadnjeg trošila. Na slici broj 1. kojeg nazivamo pogonskim uzemljivačem. Na ovaj način se rasteretio nulti provodnik struja kvara koje bi ga naprezale i dovodile do njegovog prekida.zvjezdište) energetskog transformatora u trafostanici koja je direktno spojena sa uzemljivačem. kroz njega se vraćaju struje nesimetrije kod trofaznih trošila ili povratnih struja kod monofaznih trošila. a čiji prelazni otpor mora biti relativno mali (oko ili ispod 2 Ω).C . najčešće na slijedeći način: do kablovskog priključnog ormarića (KPO) ako je priključak objekta izveden podzemno ili mjernog ormara (MO) za zračni proključak u trofaznom sistemu dovodimo četvorožičnu mrežu (3L+PEN). jer ima pet provodnika u trofaznom sistemu. tako da kroz njega teku struje samo za vrijeme trajanja kvara. izvodimo pored KPO-a dopunski uzemljivač na koji vežemo dovodni nulti provodnik na tzv. T N . nulti (N) i zaštitni (PE) provodnici su električki spojeni samo u zvijezdištu transformatora. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 7 .S DISTRIBUTIVNI SISTEM TN-C-S sistem je onaj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO T N – S DISTRIBUTIVNI SISTEM Karakteristike niskonaponskih mreža ovog sistema su: da imaju jednu tačku sistema (neutralna tačka . koji se u današnjoj praksi najčešće koristi. prikazan je distributivni TN-S sistem. Zaštitni (PE) provodnik povezuje se sa pristupačnim provodnim kućištima električnih uređaja. Nulti (N) provodnik služi samo kao aktivni dio strujnog kruga. a dalje su cijelom svojom dužinom razdvojeni i da su dostupni metalni dijelovi (kućišta) trošila spojeni preko zaštitnog vodiča (PE) direktno na uzemljenu neutralnu tačku (zvijezdište) u trafo stanici. Ovaj sistem izvodimo iz TN-C sistema. Na slici broj 2. ovaj sistem se u praksi rijetko primjenjuje. tj. Distributivni TN-S sistem. prikazan je TN-C-S distributivni sistem.Hurić Ševko. Slika broj 1.

C distributivni sistem. Distributivni TN . Distributivni TN-C-S sistem. prikazan je TN . u kojima nulti provodnik nije opterećen strujama nesimetrije i povratnim strujama monofaznih trošila.Hurić Ševko. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 8 . Na slici broj 3.C sistem. T N .C DISTRIBUTIVNI SISTEM TN-C distributivni sistem se najčešće izvodi u trofaznim četvorovodnim (3L+PEN) simetričnim mrežama. Slika broj 3. Kod ovog sistema nulti i zaštitni provodnici su sjedinjeni u jedan nul-zaštitni (PEN) provodnik. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2.

pristupačna provodna metalna kućišta trošila uzemljena su preko vlastitih ili posebnih zajedničkih uzemljivača. sa zvijezdišta se izvodi nulti (N) provodnik koji služi za pristup faznom naponu i povrat struja nesimetrije prema transformatoru. - Na slici broj 4. prikazan je T T distributivni sistem.RB). Slika broj 4. koji ne smiju biti izvedeni u blizini pogonskog uzemljivača. Distributivni T T sistem. prema prijašnjim tehničkim normativima ovaj sistem se zvao sistemom zaštitnog voda. prikazan je IT distributivni sistem. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 9 . IT DISTRIBUTIVNI SISTEM Ovaj sistem primjenjuje se u distributivnim nadzemnim 20(10) niskonaponskim mrežama posebne izvedbe. Slika broj 5. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO T T DISTRIBUTIVNI SISTEM Karakteristike niskonaponskih mreža ovog sistema su: neutralna tačka energetskog transformatora u trafostanici direktno je električki povezana sa pogonskim uzemljivačem malog prelaznog otpora (uzemljivač TS .Hurić Ševko. Na slici broj 5. Osobine ovog sistema su: kV mrežama i zvjezdište energetskog transformatora (neutralna tačka) u trafostanici je izolovano od zemlje ili je spojeno na uzemljivač preko Petersonovog svitka (impedanse) za gašenje zemljospojnih struja. pristupačna metalna kućišta trošila spajaju se na poseban zaštitni uzemljivač. Distributivni IT sistem. koji je poznat i pod nazivom zaštitno uzemljenje izoliranih mreža.

koji se veže na poseban uzemljivač. kliješta za skidanje izolacije i digitalni multimetar VC 444. OPREMA I PRIBOR: Ispitni pano: sa instalacionim cijevima ili kanalicama u koje je uvučen odgovarajući broj izolovanih provodnika. 5. 3. weco cleme i priključnice sa zaštitnim kontaktima. 4. izvijači. Električarski alat: kombinovana kliješta. ZADACI: a) Na instalacionom panou formirati TN–C i TN-C-S distributivne sisteme i b) TT sistem priključkom trofaznog asinhronog motora sa posebnim zemljovodom.KOMENTAR (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?!) _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 10 . montažne i razvodne kutije. ZAKLJUČCI . ŠEME SPOJEVA: c) Priključak trofaznog asinhronog motora na T T distributivni sistem. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2.Hurić Ševko.

Naime. Na slici broj 1. Na slici broj 1. čime se našao u strujnom kolu. npr. Najčeše čovjek dolazi u strujno kolo: direktnim dodirom neizolovanih dijelova uređaja ili postrojenja koji su u normalnom pogonu pod naponom.Hurić Ševko. konstrukcije. Slika 1. pod b) čovjek stoji na zemlji i ostvario je direktan kontakt sa faznim provodnikom. sa svim mogućim posljedicama. Na slici broj 2. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 11 .. I ČOVJEK U STRUJNOM KOLU (KRUGU) Čovjek može doći u strujno kolo na više načina. Dejstvo električne struje na čovjeka. pod a) dodir dva voda strujnog kruga. to jest ostvarivanjem direktnog kontakta sa pristupačnim provodnim dijelovima (kućišta. Na slici broj 1. u objekat ili neposrednu blizinu čovjeka.. Na slici broj 1.) uređaja ili postrojenja. dielektrična čvrstoća zraka iznosi u nepovoljnim uslovima 1 kV / cm. pod c) i d) čovjek je ostvario indirektan dodir. indirektnim dodirom. te njegovih ruku i grudnog koša. jer je dotakao pristupačne provodne dijelove uređaja. odnosno uzemljivača kroz koje teku struje kvara. - Na slici broj 1. koji u normalnom pogonu nisu pod naponom ali koji u slučaju kvara na izolaciji uređaja mogu doći pod napon i atmosferskim pražnjenjem (udar groma). pod e) čovjek se našao u neposrednoj blizini golih visokonaponskih vodova. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 2. čime je ugrozio vlastiti život. predstavljen je prekid golog visokonasponskog (VN) voda na koji je nagazio čovjek i došao u strujno kolo. jer se našao u strujnom krugu. pa struja može teći preko faznog vodiča L3 i nul vodiča. za nazivni napon od 400 kV mi se ne smijemo približiti golim vodičima bliže od 4 metra. što znači. prikazani su karakteristični slučajevi u kojima čovjek najčešće dolazi u strujno kolo. koje su stvorile padove napona na metalnim dijelovima i zemlji koje je čovjek premostio i na taj način došao u strujno kolo. Karakteristični slučajevi u kojima čovjek najčešće dolazi u strujno kolo. iako čovjek stoji na izolatoru život mu može biti ugrožen. nosači.

Ovaj napon definišemo kao razliku potencijala između napona na uzemljivaču (ovaj napon će se pojaviti i na provodnim pristupačnim kućištima uređaja koja su uzemljena. Šta je to napon dodira? II NAPON DODIRA I NAPON KORAKA a) napon dodira: Dodirni napon definišemo kao razliku dva ili više potencijala koje čovjek dodirom svoga tijela premosti i na taj način zatvori strujni krug. kroz koji teče struja kvara i tačke zemljišta koja je udaljena jedan metar od uzemljivača. jer se prenose putem zemljovoda). sa prostornom promjenom napona zemljišta u blizini uzemljivača.(2). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika 2. kombinacija direktnog i indirektnog dodira preko napona koraka.Hurić Ševko.. prikazan je naponski lijevak cijevastog uzemljivača. pri čemu je: ] Uz = Ik Rz [V].. u praksi čovjek je češće izložen opasnostima od previsokog indirektnog napona dodira. sa svim mogućim posljedicama (da pri tome doživi električni udar).. Da bi struja protekla kroz čovječije tijelo moraju za to postojati određene predpostavke.. da savlada sve električne otpore koji mu se suprostavljaju. Prekid visokonaponskog golog vodiča. međutim. Što možemo opisati slijedećim matematičkim jednačinama: Ud = Uz . pri čemu je: ] Ik – struja kvara koja teče kroz uzemljivač [A] i Rz – otpor rasprostiranja uzemljivača [Ω]. Na slici broj 3. Ovo je opšta definicija i uglavnom vrijedi za direktan dodir dijelova pod naponom.Ux = 1m [V]. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 12 . napon dodira mora biti dovoljno visok.(1). to jest.

Hurić Ševko. Na slici broj 4. Naponski lijevak cijevastog uzemljivača. Šta je to napon koraka? _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 13 . Sa slike broj 4. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. prostorna promjena napona zemljišta u blizini uzemljivača. prikazana je u ravni promjena napon koraka i napon dodira u naponskom lijevku cijevastog uzemljivača. Promjena napon koraka i napon dodira u naponskom lijevku cijevastog uzemljivača. vidimo da pored napona dodira u blizini uzemljivača vreba nas još jedna opasnost a to je napon koraka. Slika broj 4.

ali zato možemo vidjeti ili osjetiti njena dejstva ili učinke.(3). pluća. na mjestima gdje struja ulazi u čovječiji organizam i na mjestima gdje izlazi iz organizma nastaju opekotine koje mogu biti izuzetno teške. hemijsko.. koje su uopštene ili djelimično tačne. Na ovom stepenu saznanja. odnosno napona. Najpoznatija dejstva električne struje su: svjetlosno. pri kojem se tijelo zagrijava. IV DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA ČOVJEKA Električna struja.Hurić Ševko. bez kojih čovjek ne može živjeti. toplotno. biološko i tako dalje. koje nastaju prije svega na organima koji su sastavljeni od nježnih i finih tkiva. jetra. električnu struju definišemo kao organizovano kretanje nosilaca elektriciteta (elektrona. Opisujemo ga slijedećim matematičkim jednačinama: Uk = Ux – Ux+1m [V]. Ove opekotine su vidljive. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) napon koraka: Napon koraka definišemo kao razliku dva potencijala u naponskom lijevku uzemljivača koje čovjek jednim svojim korakom premosti i na taj način zatvori strujni krug. Unutrašnje opekotine su opasnije. Šta je to električna struja? U dosadašnjoj literaturi postoji niz različitih definicija. oštećuju vitalne organe. Toplotno dejstvo. Naime. Slika broj 5. pri čemu je: ] Ux – napon u bilo kojoj tački naponskog lijevka uzemljivača [V] i Ux+1m – napon u bilo kojoj tački naponskog lijevka uzemljivača koja je od prve udaljena 1 m. može izazvati: mehaničko. kao što su bubrezi. III OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE Definišimo električnu struju. jer se nevide. [V]. Traume izazvane toplotnim dejstvom električne struje.. Električnu struju možemo definisati i kao pojavu koja se manifestuje u vidu kretanja elektriciteta (naboja). prolazeći kroz tijelo ljudi ili životinja. što izaziva nastajanje unutrašnjih i vanjskih opekotina. elektromagnetno. sa svim mogućim posljedicama (da doživi električni udar). mehaničko. hemijsko i biološko dejstvo. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 14 . mnogo se lakše liječe nego unutrašnje opekotine. crijeva itd. toplotno. jona i šupljina) kroz provodnik (vodljivu sredinu) pod dejstvom električnog polja. Mi električnu struju ne vidimo kad ona teče kroz provodnike.

minuta nastaju trajna oštećenja mozga koja se ne mogu sanirati. To je teška smetnja u krvotoku i živčanom sistemu. osim opekotina i mehaničkih povreda. Obično nastaje kad električna struja prolazi kroz grudni koš i zahvata srce. električna struja prilikom prolaska kroz čovječije tijelo vrši razlaganje krvi na njene sastavne dijelove. Posebno je opasno ako se kod ozlijeđenog pojavi šok. izaziva ključanje krvi i vrši njenu elektrolizu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Mehaničko dejstvo. dovodi do treperenja srčanih komora pri jačinama struje većim od 20 mA (miliampera). Električna struja djeluje na čovjeka samo kad se on nađe u zatvorenom strujnom kolu. Slika broj 6. Ako se mozak ne snabdijeva kisikom duže od 5. pa i smrtne slučajeve. bez kojeg čovjek ne može živjeti duže od 9. visina frekvencije i individualne osobine organizma. ubrajamo i ozljede očiju električnim lukom. minuta. grčenje i paralizu disajnih organa i prestanak disanja. a naročito struja industrijskih frekvencija između 42 i 60 Hz). Na težinu ozljede utiču jačina struje i visina napona koji tjera struju. Udarno dejstvo izaziva kontrakciju mišića. tj. Traume izazvane mehaničkim dejstvom električne struje. vremensko trajanje prolaska struje kroz organizam. ELEKTRIČNE TRAUME. zatim. koje možemo podijeliti na udarno i oscilatorno. ELEKTRIČNI UDAR obično ozljeđuje cijeli organizam i ne ostavlja vanjske vidljive znake. Električni udar je najopasniji oblik ozljede od električne struje i najčešće dovodi do smrti. zbog kojeg pri strujama velikih jakosti dolazi do razaranja tkiva na mjestima ulaza i izlaza struje iz tijela. a najčešće oboje. Opasnosti koje ona izaziva su ELEKTRIČNI UDAR i ELEKTRIČNE TRAUME.ćelijama. koje se manifestuje kroz kidanje (razlaganje) veza među najsitnijim dijelovima ljudskog organizma . put prolaska struje. Naime. Smrt pri električnom udaru nastaje zbog paralize disajnih organa (pluća) ili paralize rada srca. paralizu rada srčanog mišića i njegov zastoj.Hurić Ševko. Poznata je uloga krvi kao organa. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 15 . Oscilatorno dejstvo (ima samo izmjenična struja pa je ona i opasnija za čovjeka. Hemijsko dejstvo. ona prije svega snabdijeva mozak kisikom. U električne traume. Biološko dejstvo. Sva djelovanja struje mogu izazvati lakše i teže povrede.

Razmotrimo ovu činjenicu malo detaljnije. šematski su predstavljeni otpori koji se suprotstavljaju prolasku struje kroz čovječiji organizam kad se on nađe u uključenom strujnom kolu. Sa dijagrama vidimo da struje imeđu 10 i 15 mA mogu neograničeno dugo teći kroz čovječije tijelo a da ne ostave nikakve posljedice. Na slici broj 8. odnosno 1 A opasne ako se ne prekinu u roku od 10 ms. i otpor zemlje (RZ). otpor kože na ulazu struje u čovječiji organizam (RKOU). sačinjen je dijagram (prikazan na slici broj 7. Znači. o dejstvima jačine struje na čovječiji organizam. otpor kože na izlazu struje iz organizma (RKOI). zone opasnosti. Znači. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 16 . unutrašnji otpor čovječijeg tijela (RUČT). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO V GRANICA DOPUŠTENIH STRUJA Prema saznanjima Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC). prolasku struje suprotstavljaju se slijedeće električne otpornosti: prelazni otpor na ulazu struje (RPRU). Dalje vidimo da su struje jačine preko 1000 mA. prelazni otpor na izlazu struje (RPRI). Znamo iz iskustva da otpor kože zavisi da li je ista suha ili vlažna i koliki vlada napon između ulaza i izlaza struje u čovječiji organizam. koji uzimaju u obzir vrijeme proticanja struje kroz čovjeka i jačine struje.ZL) koji se suprostavljaju prolasku struje. isključivo zavisi od visine napona (UL) koji vlada između dodirnih tačaka čovječijeg tijela preko kojih je čovjek u strujnom kolu i otpora (impedanse . Područja djelovanja struje prema IEC-u.) sa 4. Slika broj 7.Hurić Ševko. jačina struje koja će proteći kroz čovječije tijelo.

napon veći od 100 V izvrši proboj otpora kože (spali kožu).Hurić Ševko.pod. krvi i mišića). Znači. pa se prolasku struje kroz čovječije tijelo praktički suprostavlja samo unutrašnji otpor čovječijeg tijela (otpor kostiju. Imajući sve naprijed izneseno Tehničkim propisima je određena donja granica opasnih struja koja iznosi između 20 i 30 mA (miliampera). pri čemu je: L .). Njemački propisi VDE 0100 odredili su najveće dozvoljene dodirne napone za struje frekvencije 50 Hz. Naime. Na slici broj 9. koji iznosi oko 1 k . zatim. Sa dijagrama vidimo da otpor kože čovječijeg tijela za napon od 100 V iznosi između 10 k i 100 k . jednosmjerna struja jačine 50 mA izaziva nesvjesticu i smetnje u disanju. RUČT – najmanji mogući unutrašnji otpor čovječijeg tijela. pri istom naponu dolazi do pada prelaznog otpora na ulazu i izlazu. prikazan je dijagram ovisnosti otpornosti kože o visini napona koji vlada između ulaza i izlaza struje u čovječiji organizam. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 17 . I to za normalne uslove rada (kad se očekuje sa velikom sigurnošću da će pored unutrašnjeg otpora čovječijeg tijela biti i otpor stajališta čovjeka . Prema VDE 0100 gornja granica opasnih struja industrijske frekvencije 50 Hz iznosi 50 mA. Otpori koji se suprostavljaju prolasku struje kroz čovječiji organizam. obuća itd. Dok. struja frekvencije 50 Hz jačine 50 mA. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 8. izaziva nesvjesticu. dok za napone veće od 120 V on je praktički jednak nuli (iznosi ispod jednog ). smetnje u disanju i smrt izazvanu treperenjem srčanih komora. najveći dozvoljeni dodirni napon iznosi: UL1 =RUČT * IL1= 1000 * 50 * 10-3 = 50 V…(4). ali ne i smrt.limitirane veličine napona i struje.

001 sekunde. Znači. Zbog toga su propisima određeni najviši očekivani naponi dodira u zavisnosti od vremena isključenja strujnog kola. na čovjeka će isto djelovati jačina struje od 0. a smrtna opasnost veća. Opasnost od električne struje zavisi od vremena njenog proticanja kroz čovječiji organizam. Djelovanje električne struje na čovjeka srazmjerno je proizvodu jačine struje i vremena proticanja struje kroz organizam.količina naboja (elektriciteta) [As]. pri čemu je: Q . kako je to prikazano u tabeli br 1. metalne posude…) najveći dozvoljeni dodirni napon iznosi: UL2=RUČT * IL2 = 1000 * 25 * 10-3 = 25 V…(4). plinske stanice. I za jednosmjernu struju najveći dozvoljeni dodirni naponi iznose: UL1 = 120 V i UL2= 60 V.vrijeme proticanja[s].jačina struje [A] i t . kao i struja jačine 80 A u trajanju od 0. povrede su teže i opasnije. kupaonice. Što je vrijeme proticanja kroz organizam duže. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Za specifične uslove rada (kotlovnice. Q=I * t [As]…(5). Ovisnost otpora kože čovječijeg tijela o visini napona koji vlada na dijelovima tijela gdje struja ulazi u organizam i izlazi iz organizma. I . _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 18 . pri čemu je: IL2= 25 mA – donja granica opasnih struja industrijske frekvencije 50Hz. Slika broj 9.08 A u trajanju 1 sekunde.Hurić Ševko.

1 Najviši očekivani napon dodira U[V] Normalni uslovi <50 50 56 68 105 210 350 Loši uslovi <25 25 27 35 54 100 160 Istraživanja su pokazala da nema težih povreda organizma ako količina elektriciteta (naboja) ne prelazi 20 mAs.2 0. Ljudi koji boluju od tuberkuloze ili bolesti srca osjetljiviji su i fiziološke reakcije kod njih su jače.4 0.Hurić Ševko. prikazano. Ali. ako količina naboja prelazi 70 mAs. važan je i put prolaska struje kroz organizam. ruka – noga i glava – noga. Slika broj 10. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela broj 1. Najopasniji putevi prolaska struje kroz čovječiji organizam. kako je to na slici broj 10. Najopasniji su slučajevi: ruka – ruka. Visokofrekventne struje 500 kHz do 1000 kHz nisu opasne. Najviši očekivani napon dodira u zavisnosti od vremena isključenja Najduže dozvoljeno vrijeme isključenja u sekundama t[s] ∞ 5 2 0. jer u svim slučajevima struja teče kroz grudni koš i srce. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 19 . Ishod povrede zavisi od individualnih osobina svakog organizma. pa se koriste u medicini u nekim terapijama. Osim opasnog napona i jačine struje. tad nastaju teške povrede i smrt.8 0. Neke bolesti organizma povećavaju osjetljivost na prolaz električne struje.

ugrađivanjem. odnosno uslijed. b) ograničila jačina struje kroz čovječije tijelo i c) ograničila jačina struje i vrijeme prolaska struje kroz organizam čovjeka na bezopasne veličine. uređaji zaštitne klase II sa zaštitnom izolacijom. 20 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . koji za svoj rad koriste izmjenični napon do max. koji imaju pogonsku izolaciju namotaja i priključak za zaštitni (PE) vod. - - Ostale vrste zaštita po ovom propisu nećemo razmatrati. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 3: Tehničke mjere zaštite od direktnog i indirektnog dodira. tako da u slučaju proboja osnovne izolacije pristupačno kućište ne vodi struju čime se sprječava električni udar. tj. Zbog toga električne naprave i instalacije moraju biti tako izvedeni da je onemogućen direktan dodir njihovih dijelova pod naponom. a najčešće: izolovanjem.Hurić Ševko. i to: uređaji zaštitne klase I sa zaštitnim PE provodnikom. b) indirektnog dodira. ovi uređaji na svom kućištu imaju oznaku i uređaji zaštitne klase III. tj. Zaštite od direktnog dodira izvode se na više načina. Oni na svom kućištu imaju slijedeći znak: . dodira ljudi i životinja sa pristupačnim provodnim kućištima. Ovi uređaji imaju na sebi oznaku . do patofiziološkog dejstva. dodira ljudi i životinja sa dijelovima električne opreme ili instalacije koji se nalaze pod naponom. ovi naponi mogu biti i niži. zidova i stropova u prostoriji. ograđivanjem. ugradnjom pokretnih i nepokretnih prepreka itd. 25 V izmjenične struje i 60 V jednosmjerne struje. udaljavanjem. električne struje na živa bića može doći zbog: a) direktnog dodira dijelova pod naponom. koja su zbog proboja osnovne izolacije došla pod napon. II TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE Zaštita se provodi odgovarajućim mjerama kako bi se: a) onemogućio dodir čovjeka sa bilo kojim dijelom uređaja ili postrojenja pod naponom direktan dodir. koje izazivaju djelovanje zaštitnih uređaja. su uređaji koji pored osnovne (pogonske) izolacije imaju izolaciono kućište. tj. 50 V i 120 V jednosmjerni napon. tj. I VRSTE ZAŠTITA ZA ELEKTRIČNE NAPRAVE Njemački propis VDE 0720 svrstao je električne uređaje i naprave u tri klase. izvođenjem izolacionih podova. Zaštitne mjere od električnog udara Do električnog udara. a) zaštite od direktnog dodira dijelova mašina i uređaja pod električnim naponom Najveća opasnost pri radu sa električnim mašinama i postrojenjima nastaje prilikom dodira provodnika koji su pod faznim ili međufaznim naponom (220-380 V). kod kog preko zaštitnog provodnika i pristupačnog provodnog dijela (kućišta) teku struje kvara.

5 m uzdignuti iznad mogućeg stajališta. Ukoliko kućišta imaju vrata za pristup mjerno-zaštitnim napravama. koji se nalaze na dohvat ruke.). predstavljeno je izvođenje zaštitne mjere udaljavanje u zatvorenim prostorijama. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Izolovanje kao zaštitna mjera. Goli nadzemni provodnici moraju imati sigurnosnu visinu koja iznosi najmanje 4. izvodi se tako da sve dijelove pod naponom. nakon određenog vremena i nakon svakog remonta. koji se mogu skidati. m za nepristupačna područja do 7. nagrizanja itd. ali samo kad se razvodni uređaj dovede u beznaponsko stanje.25 m udaljeni vodoravno ili naniže. ili 1. pravilno dimenzionisanom na električna narezanja i otpornom na štetna djelovanja (udar. Sigurnosna visina je najmanje vertikalno rastojanje najniže tačke golog provodnika od zemlje pri temperaturi od +400 C ili pri temperaturi -50 C+ dodatni teret od snijega i leda. Nakon svake kontrole sačinjava se pisani izvještaj koji se čuva zajedno sa ostalom domumentacijom o uređaju. tad se priključne stezaljke i kleme naprava dodatno zaštićuju izolacionim poklopcima. Udaljavanje ostvaruje se postavljanjem golih dijelova postrojenja koja su pod naponom izvan domašaja ruku. Na slici broj 2. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 21 . m u naseljenim mjestima. Zaštita od direktnog dodira udaljavanjem u zatvorenom prostoru. starenje. tako da su 2. Obavezno se vrši poređenje rezultata mjerenja sa ranijim i donosi konačan sud o kvalitetu izolacije. i to u zatvorenim prostorijama. a pod b) prikazano je principijelno izvođenje zaštite od direktnog dodira ograđivanjem cijelog postrojenja. pod a) prikazano je ugrađivanje instalacionih osigurača u kućište sa vratima. izolujemo odgovarajućom izolacijom. Izolacija se mora kontrolisati za vrijeme proizvodnje uređaja. Ugrađivanjem uređaja pod naponom u provodna ili izolovana kućišta sprečava se pristup provodnim dijelovima koji su pod naponom.Hurić Ševko. Na slici broj 1. Slika broj 1. a samim tim izbjegava se direktan dodir istih.

zaštitno izolovanje. Naime. kojeg je preuzeo BAS (bosanski standard). Zaštite od direktnog dodira dijelova pod naponom: pod a) ugrađivanjem opreme u ormar i pod b) ograđivanjem neprobojnom ogradom cijelog postrojenja. zaštite od indirektnog dodira svrstao u slijedeće grupe: automatsko isključivanje napajanja mjesta kvara. 2) nova podijela sistema zaštite od previsokog indirektnog napona dodira: Sticanjem novih saznanja i iskustava. da bi ova zaštita bila efikasna pristupačni provodni dijelovi uređaja moraju se preko PE provodnika povezati sa zemljom. kada je jeftinije izvesti postrojenje na otvorenom nego graditi zgradu. Ova mjera se najčešće izvodi kod postrojenja koja su izvedena na otvorenom prostoru. zaštitno uzemljenje. električno-galvansko odvajanje. pod b) prikazan je principijelni način ograđivanja električnog postrojenja. 741. vršimo provjeru ispravnosti i funkcionalnost izvedenih zaštita. te da su na njima primjerene zaštite koje se u današnjoj praksi ne izvode. te izdajemo odgovarajuće ateste. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. Međutim. zaštitne naponske sklopke (ZN) i sistem zaštitnog voda. B2. Na slici broj 2. koja sprečava pristup neovlaštenim licima i životinjama. upotreba malog radnog napona. zaštitni uređaji diferencijalne struje (ZUDS). javila se potreba izmjene Tehničkih propisa iz oblasti zaštite od previsokog indirektnog napona dodira. Ograda se obavezno uzemljuje i oko nje se vrši oblikovanje potencijala kako bi se smanjio napon koraka koji je naročito opasan za životinje. U ove sisteme spada: nulovanje (strujno i bezstrujno). obavezno se u objektu izvodi glavno i dopunsko izjednačenje 22 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Tako je JUS N.Hurić Ševko. b) zaštite od previsokog indirektnog napona dodira 1) stara podijela sistema zaštite od previsokog indirektnog napona dodira: Ovu podijelu spominjemo zbog činjenice da u praksi imamo još uvijek objekata koji su izvedeni znatno ranije. Ograđivanje je mjera zaštite koja se provodi kada se zaštitnim mrežama ili ogradama sprečava pristup postrojenju koje je pod naponom. mi te objekte i danas koristimo i održavamo postrojenja i instalacije u njima. prije nego što su doneseni novi propisi. cijelo postrojenje se ogradi dovoljno visokom i neprobojnom ogradom. zatim. zbog velikih koraka koje prave pri hodanju.

pregorijevanje topljivog umetka instalacionog osigurača ili isključenje automatskog osigurača-prekidača ili druge prekostrujne zaštite. dječije igračke. ona pruža veliku sigurnost. prikazana je ručna prenosna svijetiljka za osvijetljenje autokanala u garažama. garažama i dr. Male radne i sigurnosne napone primjenjujemo za ručne svijetiljke. na svom kućištu imaju ovakav znak . da struja kvara bude dovoljno velika-jaka. čija je cijena prihvatljiva..) što još više pridonosi kvalitetu njihove zaštitne izolacije. Na slici broj 3. pod malim radnim i sigurnosnim naponom podrazumijeva se napon izmjenične struje do 50 V. na primjer. kotlovnicama. pretvarača ili raznovrsnih galvanskih elemenata. Propisuju se posebni uslovi za svaki distributivni sistem (TN i TT).Hurić Ševko. U posljednje vrijeme ovaj oblik zaštite sve više se primjenjuje. Zaštita izolovanjem izvodi se tako da se izolacionim materijalom oblože svi metalni dijelovi koji u slučaju kvara dolaze direktno ili indirektno pod napon. svrha zaštite izolovanjem sastoji se u tome da se uz postojeću pogonsku izolaciju uređaji opreme još dodatnom zaštitnom izolacijom. Ako je zaštita zaštitnim izolovanjem pravilno izvedena. jer u slučaju kvara nastala struja kvara je ispod dopuštene granice opasnosti. fenovi za kosu. Ovakva trošila priključuju se na električnu mrežu pomoću savitljivih izolovanih provodnika koji su na jednom kraju fiksirani na prenosne uređaje. Ovi naponi se koriste u izrazito nepovoljnim uslovima rada. - Slika broj 3. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 23 . Kućišta malih prenosnih uređaja kao što su: ručne bušilice. Ručna prenosna svijetiljka za osvijetljenje autokanala u garažama. jer se mogu koristiti uređaji manjih snaga. Pojava povišenog napona dodira na pristupačnim provodnim dijelovima. Drugi oblik zaštite zaštitnim izolovanjem je ugradnja izolacionih umetaka između vanjskih metalnih kućišta i unutrašnjih dijelova trošila pod naponom (plastični zupčanici. mlinovi za kafu. mora se eliminisati u što kraćem vremenskom periodu. mikseri itd. Ova zaštitna mjera je dosta ograničena. hemijska i druga oštećenja. izrađuju se od takvih izolacionih materijala koji su otporni na mehanička. tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO potencijala. osovine i dr. kako bi zaštita bila efikasna. korisnik ne bi došao pod napon. mali radni i sigurnosni napon. upotreba uređaja klase II. električni alat. jer konstruktori uređaja imaju na raspolaganju široku lepezu kvalitetnih izolacionih materijala. kakvi su. To je djelotvorna zaštitna mjera. Priključni provodnici nemaju zaštitni provodnik u svom sastavu. Suština zaštite sastoji se u tome. kako bi izazvala sigurno djelovanje zaštite u što je moguće kraćem vremenskom periodu. kako u slučaju kvara na pogonskoj (osnovnoj) izolaciji. Male radne i sigurnosne napone dobivamo pomoću posebnih sigurnosnih transformatora. radovi sa električnim uređajima na metalnim konstrukcijama.

500 mA. - zaštitne strujne sklopke (zaštitni uređaji diferencijalne struje).Hurić Ševko. a to su sklopke najveće osjetljivosti koje se danas proizvode. 10 mA i 30 mA. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 24 . jer se zatvara samo preko kapacitivnih otpora izolacije i priključnog kabla trošila. 30 mA i 10 mA) elektromehanički okidač će isključiti takvo strujno kolo. Zaštitna strujna sklopka će reagirati i isključiti napajanje ako je struja I. Zaštitna strujna sklopka može se koristiti za zaštitu od indirektnog dodira praktično u svim vrstama sistema. kao zaštitna mjerasistem od previsokog i opasnog indirektnog napona dodira primjenjuje se i automatsko isključivanje napajanja mjesta kvara sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje (Fid sklopka). 100 mA. a čovjek dotakne dio uređaja pod naponom. pa je proradna struja od 30 mA dovoljna za sigurnu zaštitu od previsokog indirektnog napona dodira. mora pripadati uređajima klase II. Ako u tako galvanski odvojenom strujnom krugu i nastupi kvar na izolaciji. Slika broj 4. tj. kako je to na slici broj 4. 300 mA. tj. ovaj sistem zaštite izvodi se tako. Donja granica štetnog uticaja električne struje na čovjeka je između 15 mA i 30 mA. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO - električno odvajanje. onda se on mora zaštititi dodatnom izolacijom. Električno odvajanje pomoću prenosivog sigurnosnog transformatora koji je smješten u izolaciono kućište. koja teče kroz tijelo čovjeka veća od proradne struje sklopke (I∆n). Ako je zaštitni transformator prenosiv. kroz njega ća proteći bezopasna struja greške-kvara. visokoosjetljiva zaštitna strujna sklopka može se upotrijebiti i kao dodatna zaštita od direktnog dodira. što se strujni krug nekog trošila galvanski odvaja od ostale mreže. Ovaj način zaštite provodi se pomoću sigurnosnog transformatora za električno odvajanje.diferencijalni strujni transformator koji u svakom trenutku poredi struje što izlaze iz sklopke sa strujama koje se vraćaju u sklopku. jer će registrovati kvar. prikazano. Šta je to zaštitna strujna sklopka? To je u stvari jedan sumarni . Isto tako. Veća bi opasnost bila samo onda kada bi istovremeno došlo do dozemnog spoja priključnog kabla i proboja izolacije na trošilu. i ukoliko te struje prekorače konstrukcijom određenu granicu (1000 mA.

isklopni mehanizam sa glavnim kontaktima. 2. koja se štiti strujnom zaštitnom sklopkom. sumarni–diferencijalni strujni transformator za detekciju diferencijalne struje. (I . elektromehanički mehanizam. Na slici broj 5.. Ovi vodiči predstavljaju primarni namotaj transformatora.Hurić Ševko. Principijelni prikaz trofazne strujne sklopke. koji isključuje strujni krug u kvaru. Suma struja kroz jezgro transformatora u normalnom režimu je jednaka nuli: I L1 + I L 2 + I L 3 + I N = 0.. koji pretvara električnu veličinu u mehanički pomak. .).I∆ . Slika broj 5. U slučaju da u instalaciji. tj. kružnog oblika. prolaze svi radni vodiči štićene instalacije. razlika struja-diferencija. 3. ovo polje će u sekundaru transformatora _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 25 . napravljenog od visokokvalitetnih magnetnih materijala.. predstavljen je principijelni prikaz trofazne strujne sklopke. stvorit će magnetno polje koje teče kroz magnetno jezgro. nastane bilo kakav kvar. Kroz jezgro strujnog sumarnog transformatora. nego se od nje razlikuje za neku određenu vrijednost. u osnovi se sastoji od tri funkcionalna dijela : 1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Zaštitna strujna sklopka. uključujući i nulti vodič. poteći će izvjesna struja kvara kroz uzemljenje. odnosno diferencijalna struja kroz transformator je jednaka nuli (I∆n= 0) i u sekundarnom namotaju se ne inducira elektromotorna sila.vidi sliku broj 6. (1). Tada povratna struja kroz jezgro strujnog sumarnog transformatora nije više jednaka ulaznoj struji (I).

Primjena Fid sklopke moguća je u TN -S. onda to znači: da je osnovni uslov za primjenu zaštitne strujne sklopke u TN – S i TN – C – S sistemu. pri čemu je: I ∆n Zp – impedansa (otpor) petlje kojim teče struja kvara [ ]. Principijelni prikaz monofazne strujne sklopke. Osnovni uslov zaštite u TN – S i TN – C – S sistemu je: Zp ≤ UZ …(2). Slika broj 6. Ako jednačinu (2) izrazimo riječima. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 26 . TN -C-S i TT sistemu bez ikakvih uslovljavanja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO indukovati elektromotornu silu (napon). UZ – napon prema zemlji (fazni napon) [V].Hurić Ševko. I∆n – proradna struja sklopke [A]. da impedansa (otpor) petlje kojom teče struja kvara bude manji ili jednak odnosu napona prema zemlji i proradne struje zaštitne strujne sklopke. koji će kroz namotaj elektromagneta protjerati struju koja će djelovati na elektromehanički mehanizam. a ovaj na okidač koji isključuje napajanje mjesta kvara.

koliki može biti otpor (impedansa) petlje da bi zaštita bila efikasna? Na osnovu jednačine (2) možemo izračunati otpor petlje: Zp= UZ 220 = = 7333.najveće vrijednosti dozvoljenog dodirnog napona[V] i . ako je proradna struja Fid sklopke. Ove otpore rasprostiranja lako postižemo sa najjednostavnijim uzemljivačima. Savremene Fid sklopke imaju ugrađenu i bimetalnu zaštitu. I∆n –proradna struja sklopke [A]. Naime sklopka efikasno djeluje i na sprečavanju nastanka i širenja požara na elektroinstalacijama i uređajima. koji su opet relativno kratki. a samim tim i djelovanja . RA ≤ Izračunajmo koliki smije biti otpor rasprostiranja zaštitnog uzemljivača u T T mreži. Ud . jer i najmanji proboj ili slabljenje izolacije dovodi do pojave razlike struja. jer impedansa transformatora je veoma mala.: Ud …(3).33 I ∆n 30 ⋅ 10 −3 . pri čemu je: I ∆n RA – otpor rasprostiranja zaštitnog uzemljivača [ ].33 I ∆n 30 ⋅ 10 −3 . NAPOMENE: 1. ako imamo zaštitnu strujnu sklopku (Fid).tak metara. ili cjevastim FeZn uzemljivačima Φ (1/2) cola dužine jedan metar. tj. možemo zaključiti da je ova zaštita izuzetno efikasna i da je veoma lako ispuniti uslove za njenu efikasnost u dva distrubutivna sistema. a za dodirni napon od 25 V. otpor rasprostiranja uzemljivača smije iznositi: RA ≤ Ud 25 = = 833. postavlja se pitanje.Hurić Ševko. FeZn trakom dužine 5 – 10 m. Fid sklopka ne štiti strujna kola od struja kratkih spojeva! 2. čija je proradna struja I∆n = 30 mA. Osnovni uslov zaštite u TT sistemu je: da otpor rasprostiranja zaštitnog uzemljivača na koji su povezana dostupna provodna kućišta. I∆n = 30 mA! Na osnovu jednačine (3) imat ćemo: RA ≤ Ud 50 = = 1670 I ∆n 30 ⋅ 10 −3 . kao i impedansa glavnih napojnih vodova.isključenja sklopke. čija dužina u prosjeku iznosi oko 10 . Ovaj uslov je praktički uvijek ispunjen u svakoj niskonaponskoj mreži sa uzemljenim zvijezdištem. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na primjer. najveći otpor i to samo omski imaju instalacioni provodnici u električnoj instalaciji. bude manji ili jednak odnosu najveće vrijednosti dozvoljenog dodirnog napona i proradne struje sklopke. Na osnovu svega iznesenog o Fid sklopkama. tako da štite vodove i od struja preopterećenja! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 27 . tj.

Promjena električnog otpora srazmjerna je porastu temperature u granicama od početne sobne temperature (20 0C) do 100 0C.0002 do -0.otpornike sa negativnim temperaturnim koeficijentom (tzv.prema karakteristici.otpornike sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom (tzv. njihov otpor sa porastom temperature opada. a time i njihovog električnog otpora. Iskustvo je potvrdilo. ako mu se temperatura poveća za 1 0C.00045 +0. . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 4: Ispitivanje promjene električne otpornosti žarne niti sijalice u funkciji promjene temperarture R = f (θ). Naziv materijala Srebro Bakar Aluminijum Volfram Olovo Zink Nikal Platina Željezo Mesing Temperaturni koeficijent otpora α[1/0C] +0. utiče na vrijednost specifičnog. Materijali koji imaju pozitivan temperaturni koeficijent α. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 28 . njihov otpor raste sa porastom temperature. a time i električnog otpora. .0003 +0. Ovu promjenu određuje temperaturni koeficijent otpora (α). PTC otpornici).002 Naziv materijala Čelik Hromnikal Mesing Nikelin Manganin Konstantan Grafit Retortni ugalj Silit Rastvor soli i kiselina Temperaturni koeficijent otpora α[1/0C] +0.prema načinu izrade. sigurno je.004 0. .stalnosti otpora. Temperaturni koeficijent nam pokazuje koliko će se promjeniti otpor od jednog oma nekog materijala. UVOD U prvom razredu kad smo proučavali otpornike.temperaturno neovisne otpornike i . Porast temperature.0041 +0. čiji otpor opada sa porastom temperature. čiji otpor raste sa porastom temperature ambijenta u kojem se otpornici nalaze i .002 +0. otpornike smo podijelili na: .0039 +0. o čemu moramo voditi računa.0042 +0.00003 Od -0.025 Tabela temperaturnih koeficijenata otpora α za neke materijale Iz prethodne tabele vidimo da neki materijali imaju pozitivan a neki negativan temperaturni koeficijent α.temperaturno ovisne otpornike.0042 +0.0007 -0. koji za svaki materijal ima različitu vrijednost.00011 +0. da povišenje temperature različito utiče na promjene specifičnog otpora različitih materijala.prema temperaturnoj ovisnosti itd.004 +0.0062 +0. Temperaturno ovisne otpornike podijelili smo na: . 1.0024 +0.0041 +0.Hurić Ševko.0034 +0. dok materijali koji imaju negativan temperaturni koeficijent α. NTC otpornici). rekli smo da otpornike dijelimo prema: . Prema ovisnosti otpora o temperaturi.

.. pri čemu je: 0 .(3). gdje je: ∆θ razlika između bilo koje postignute temperature i sobne (početne) temperature +20 0C... tzv. pri čemu je: θ1 sobna temperatura. nas u praksi zanimaju vrijednosti otpora provodnika i otpornika pri povišenim temperaturama. Dio električne energije pretvara se u elektromagnetno zračenje.∆R = Rθ. koje nazivamo “topli otpor”. sve ostalo su gubitci.(1). ali najčešće je to 2-3%. tzv. : θ1=+20 0C... Znači.. uglavnom toplotni koji zrače u okolni prostor. Naime. onda će se pri promjeni temperature za 1 0C promjeniti njegov otpor za α Rh. njegov otpor sada će se promjeniti za α Rh ∆θ. nit se ugrije do te mjere da ona počinje emitovati kratkotalasno termičko zračenje. Ako se temperatura promjeni za ∆θ 0 C.. Princip rada sijalice sa žarnom niti. topli otpor (Rt) dobit ćemo ako početnom. Dio vidljivog spektra svjetlosti iznosi maksimalno do 5%.. tj. I [mA] . koje se većim djelom sastoji od infracrvenog zračenja i vrlo malo ultravioletnog zračenja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Porast otpora pri promjeni temperature Otpornosti materijala računamo pri sobnim temperaturama od +20 0C. tj: ∆θ= θ2 – θ1 . Ako jednačinu (3) riješimo po θ dobit ćemo jednačinu za izračunavanje temperature za bilo koju izmjerenu jačinu struje i visinu napona.Hurić Ševko.(2). _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 29 .[Ω] .: θ= Rθ − R20 ∆R +20 =20+ α ⋅ R20 α ⋅ R20 [ C ]... odnosno izračunatu vrijednost otpora primjenom Omovog zakona. Ali.0041 [1/0C] temperaturni koeficijent volframa. zasniva se na Toplotnim Džulovim gubicima koje stvara električna struja na električnom otporu žarne niti sijalice. u zagrijanom stanju.. što možemo matematički izraziti jednačinom: Rt = Rh + α Rh ∆θ = Rh(1+ α ∆θ).R20 [ ] izmjereni električni otpor žarne niti pri sobnoj temperaturi od +20 0C.. .α = 0. Rh – hladni otpor [ ]. tj.(4). koji nazivamo “hladni otpor”.R20.. hladnom (Rh) otporu dodamo promjenu otpora. Rt – topli otpor [ ].Rθ= U [V ] ⋅ 1000 = .(5) izračunati otpor za svaki par izmjerene struje i napona.. Ako pri temperaturi +20 0C provodnik ili otpornik ima otpor Rh. dobit ćemo konačan izraz za izračunavanje otpora provodnika ili otpornika u funkciji promjene temperature (u linearnom području do 100 0C): Rθ = R20 [1+ α(θ-20) ].(6). ukupni otpor provodnika ili otpornika pri povišenoj temperaturi. Ako ove izraze uvrstimo u jednačinu (1). Ako promjenu temperature ∆θ izrazimo kao razliku krajnje i početne temperature. tj.

prikazana je promjena električnog otpora žarne niti sijalice nazivne snage 60 W i nazivnog napona 12 V. Izgled žarne niti sijalice u trenutku početka zagrijavanja. Slika broj 2. Slika broj 1. Na slici broj 2. prikazan je izgled žarne niti sijalice u trenutku početka zagrijavanja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Za izradu žarnih niti danas se uglavnom koristi volfram. nazivne snage 60 W i nazivnog napona 12 V. Ovisnost električne otpornosti sijalice sa žarnom niti o naponu [R=f(U)].0041 1/0C). Pošto volfram ima pozitivan temperaturni koeficijent (α = +0. Na slici broj 1. čija je tačka topljenja 3422 ± 15 0C. nameće se logičan zaključak da će se i žarna nit sijalice ponašati kao PTC otpornik. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 30 . Radna temperatura žarne niti današnjih sijalica sa žarnom niti kreće se između 2300 0C i 2900 0C.Hurić Ševko.

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Na slici broj 3. prikazana je karakteristika PTC otpornika, otpor u funkciji promjene temperature, R = f (T).

Slika broj 3. Promjena električnog otpora PTC otpornika, R=f(T).

2. ZADACI: a) Ispitati promjenu električne otpornosti u funkciji promjene temperature [R= f(θ)], žarne niti sijalice, koja je izrađena od volframa (α = + 0,0041 1 /0C), čija je nazivna snaga P=...[W] i nazivni napon U=220 V; 50 Hz. Ispitivanje izvršiti tako, što, prvo ommetrom treba izvršiti mjerenje omskog otpora žarne niti (R20) pri sobnoj temperaturi od +200C. Nakon toga, sijalicu priključiti na izvor izmjenične struje, čiji napon treba postepeno podizati i čije vrijednosti treba zapisivati, sve do maksimalnog napona sijalice U = 231 V. b) Za svaku promjenu napona izvršiti mjerenje jačine struje, čije vrijednosti treba srediti tabelarno, c) po završetku mjerenja, primjenom Omovog zakona, izračunati za svaki uređen par napona i struje vrijednost otpora sijalice (Rθ) i temperature žarne niti (θ) za tu vrijednost otpora. d) U odgovarajućoj razmjeri nactati krivu koja pokazuje promjenu električne otpornosti žarne niti sijalice u funkciji promjene temperature R = f (θ). 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, sijalicom, transformatorom i priključnim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

31

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

4. ŠEMA SPOJA:

5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis izmjerenih i izračunatih podataka.
Broj mjerenja

n 1 2 3 4 5 5 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

I[mA]

Izmjereno U[V]

R20[ ]

Rθ[ ]

Izračunato ∆R [ ]

θ[ C]

0

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

32

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Formule za proračun traženih podataka: Rθ= U [V ] ⋅ 1000 = ...[Ω] ; I [mA] ∆R= Rθ- R20 [ ],

α = 0,0041 [1/0C] i

θ=

Rθ − R20 ∆R + 20 = 20 + α ⋅ R20 α ⋅ R20

[ C ].
0

Kad smo izračunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajućih razmjera i crtanju traženog dijagrama. Razmjera, tj. R: što znači razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, oma ili 0C tj.: 1 cm ↔ ...V; 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ ... ; 1 cm ↔...0C. Preporučujem razmjeru: 1 cm ↔ 100 1cm ↔ 180-200 0C . ,

Dijagram promjene električne otpornosti žarne niti sijalice R = f(T), treba da bude sličan dijagramu koji je prikazan na slici broj 1. 6. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!!

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

33

pri čemu je: .14 – Ludolfov broj. jer zavisi od broja navoja (N). koji je veoma mali. Induktivitet. : _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 34 ]. 1.relativna magnetna propustljivost materijala od kojeg je izrađena jezgra zavojnice (iznosi od 1 za zrak do 25000 za specijalne dinamo limove sa velikim koercitivnim poljem). µr . faktor dobrote (QL). dužine zavojnice ( l ) i vrste materijala od kojeg je izrađena jezgra (µr). je svojstvo zavojnice da se suprostavlja protjecanju izmjenične struje kroz zavojnicu.frekvencija struje [Hz] i π = 3. f . izrađuju se od bakarne lakom izolovane žice. Parametri zavojnice su: induktivitet (L). nema dimenzije. presjeka jezgre (S). koji glasi: XL = ω L =2 π f L [ ω – kružna frekvencija struje[rad/s]. koji prednjači struji koja protiče kroz zavojnicu za 900 . tj. U stacionarnom stanju one u kolima jednosmjerne struje (ako im je omski otpor veoma mali) predstavljaju kratki spoj. induktivni otpor (XL). koja iznosi 4π 10-7 =1.256 10-6 [ H /m]. nazivni napon (U) i nazivna struja (I). magnetnu energiju pretvaraju u električnu za vrijeme razgradnje magnetnog polja. Zavojnice mogu biti izrađene sa zračnom jezgrom bez izolacionih kalema.Hurić Ševko. Induktivni otpor. tj. Induktivitet je geometrijska osobina zavojnice. Faktor dobrote. stvara induktivni pad napona na zavojnici. definišemo kao odnos induktivnog otpora (kad zanemarimo parazitni kapacitet zavojnice . S – poprečni presjek jezgre[m2] i l – dužina zavojnice [m]. Računamo ga po obrascu koji smo izveli na časovima Osnova elektrotehnike II. je svojstvo zavojnice da se u njoj indukuje elektromagnetna sila (napon). pa ga u praksi redovno zanemarujemo na industrijskim frekvencijama) zavojnice (XL) i omskog otpora (svaka realna zavojnica ima omski ili aktivni otpor) zavojnice (RL). odnosno. L – induktivitet zavojnice [H]. koja se namotava na izolacione kaleme ili na feromagnetna jezgra uz prethodno izolovanje jezgre papirom. koja glasi: 2 L = µ0 µr N ⋅ S [H]. Zavojnice električnu energiju pretvaraju u magnetnu za vrijeme izgradnje magnetnog polja. zbog promjenljivog fluksa koji stvara promjenljiva struja. Računamo ga po konačnoj formuli. UVOD Zavojnice su elementi koji se koriste u kolima promjenljive struje.C0. to je neimenovan broj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija. gdje je: l µ0 – magnetna propustljivost vakuma. N – broj navoja zavojnice[neimenovan broj ]. tj.

je najveća efektivna vrijednost promjenljive struje koja može trajno da teče kroz zavojnicu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO QL = X L ω ⋅ L 2 ⋅π ⋅ f ⋅ L [neimenovan broj]. a) Serijska veza zavojnica i njihov ukupni induktivitet b) Paralelna veza zavojnica. primjenjuju se na frekvencijama ispod 10 kHz. VF zavojnice su one koje se primjenjuju na frekvencijama reda kHz i MHz. Jačinu struje možemo izračunati ako poznajemo poprečni presjek žice (Až) od koje je izrađen namotaj zavojnice i preporučljivu gustinu struje (J). NF zavojnice su prigušnice i transformatori. Vezivanje zavojnica: zavojnice se u praksi vežu serijski. miješa sa izolacionim sredstvom. odnosno broj navoja po jednom voltu možemo izračunati po empirijskom (iskustvenom) obrascu koji glasi: 45 − 60 [broj navoja / po jednom voltu]. je najveća efektivna vrijednost napona za koji je zavojnica konstruisana da trajno radi. Ako se nazivni napon prekorači za duži vremenski period dolazi do proboja izolacije među namotajima zavojnice ili njenog uništenja. Lu L1 L2 Ln _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 35 .5 [A/mm2 ]. presuje na željeni oblik. Jezgra se izrađuju na taj način što se feromagnetni materijal pretvori u prah (samelje se). n= Nazivna struja. suši i peče na temperaturi većoj od 2000 0C. namotaji se izrađuju od jednožilne ili višežilne žice. kao transformatori i prigušnice. 1 1 1 1 = + + ⋅⋅⋅ + . Prema nazivnoj frekvenciji zavojnice dijelimo na: visokofrekventne (VF) i niskofrekventne (NF) zavojnice. a naročito u elektroenergetici. odnosno: I= J [A].Hurić Ševko. zavojnice dijelimo: prema vrsti jezgre na: 1) zavojnice bez feromagnetne jezgre i 2) zavojnice sa feromagnetnom jezgrom. Ukupan indiktivitet kod paralelne veze zavojnica. Až Vrste zavojnica. koja treba da se kreće u granicama 3 . Jezgra se izrađuju kao feritna i karbonilna. = = RL RL RL Nazivni napon. Namotaji se obično motaju bifilarno kako bismo smanjili parazitne kapacitete zavojnice. gdje je: S žj Sžj – presjek željezne jezgre[cm2]. paralelno i rjetko kombinovano. a da ne izazove pregrijavanje namotaja i jezgra zavojnice. Visinu napona.

OPREMA I PRIBOR: Uzorci jezgra.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Magnetno polje zavojnice. b) Izbrojati broj navoja (N). pomično mjerilo – šubler. induktivitet (L[H]) i induktivni otpor (XL[ ]) zavojnice. ZADACI: a) Na dato jezgro (čiji promjer treba izmjeriti pomičnim mjerilom – šublerom. izolacioni papir – prešpan. 4. namotati proizvoljan broj navoja (N) od bakarne (Cu) žice (čiji promjer treba izmjeriti prije početka motanja žice pomičnim mjerilom – šublerom). d) Izračunati: presjek jezgre (Sj[m2]) i žice (Až [mm2]). 3. e) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno. 2. prije početka namotavanja žice). zatim. ljepljiva traka i pribor za crtanje i računanje. c) Izmjeriti dužinu zavojnice ( l [m]) šublerom. bakarna lakom izolirana žica. ŠEMATSKI PRIKAZ ZAVOJNICE: _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 36 .

gdje je: 4 Až = dž – promjer žice [mm] d 2 ž ⋅π [m m2 ]. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 37 Induktivni otpor XL[ ] Žice . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. OBRADA REZULTATA RADA.Hurić Ševko. MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih izmjerenih i izračunatih podataka. 6.14 D2 j ⋅π [m2]. π =3. XL = ω L =2 π f L [ ].256 10 -6 µzr 1 µFe 5000 f[Hz] 50 Dj[m] dž[mm] l[m] Sj[m ] 2 Až[mm ] L[H] Formule za proračun presjeka jezgre i žice zavojnice: SJ = Dj – promjer jezgre[m]. gdje je: 4 Formule za proračun induktiviteta i induktivnog otpora zavojnice: L = µ0 µr N2 ⋅Sj l [ H ]. Izbrojano Broj navoja Poznato Permabiliteti Frekvencija struje Vakuma Željeza Zraka Izmjereno Promjeri Jezgre Dužina kalema Jezgre Žice Izračunato Presjeci Induktivitet 2 N µ0[ H/m] 1.

pri čemu je: U2 = . Ako uporedimo napone primara i sekundara. Zbog promjenljivog fluksa (Φ0) u sekundarnom namotaju (N2) inducirat će se napon (U20). Proticanjem izmjenične struje (I0) kroz primarni namotaj (N1). kako je to na slici br. tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog transformatora u praznom hodu i izračunavanje prenosnih odnosa.US1 = ∆Φ 0 ∆Φ 0 ⋅ N1 . _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 38 . Najjednostavniji transformator. 2. prikazano. kako je to prikazano na slici broj 1. Eg =U1. 2. 1. a inducirani napon U20 = ⋅ N2. jer je permabilnost željeza nekoliko hiljada puta veća od permabilnosti zraka. Naponu generatora (Eg ) koji je približno jednak naponu primara (U1). bez opterećenja sekundara nazivamo prazan hod transformatora. stvara se promjenljivi magnetni fluks (Φ0). tj. U1 = . Primar se priključuje na generator ili mrežu. Slika br. Ako zanemarimo pad napona što ∆t ∆t ga stvara struja (I0) na primaru i rasipne flukseve. koji je po intenzitetu jednak naponu U1. što možemo učiniti jer je struja veoma mala. koji će protjecati kroz željeznu jezgru i probadati sekundarni namotaj (N2). UVOD Glavni dijelovi i princip rada transformatora Najjednostavniji transformator sastoji se od primarnog (N1) i sekundarnog (N2) svitka koji su smješteni na željeznom jezgru koje je izrađeno od dinamo-limova (zbog smanjenja gubitaka usled vrtložnih struja).U20 imat ćemo: U 1 N1 = n . njihove efektivne vrijednosti. suprostavlja se napon samoindukcije (US1). pa će se veći dio fluksa zatvoriti kroz željezo. Priključak transformatora na izvor izmjenične struje. Prazan hod transformatora. 1.Hurić Ševko. = U2 N2 Slika br. dolazimo do naponskog prenosnog odnosa transformatora. a na sekundar se priključuje druga mreža ili trošila. kao i rasipni fluksevi.

promjeni primarnog magnetnog fluksa (Φ1). 3..kompl..... kako je to na slici broj 3............. 50 Hz..... napone na sekundaru (U2 i U3) i napon primara (U1) tronamotnog transformatora u praznom hodu.. prikazano. 2.. tj........... ZADACI: a) Izmjeriti: struju primara (I0).......kom........ koji se prema Lencovom pravilu (zakonu) protivi promjeni uzroka svog nastanka. 1 digitalni multimetar kao ampermetar. kondenzatorima..Hurić Ševko.. I 2 U1 n N1 što nazivamo strujnim prenosnim odnosom transformatora..... n13 i n23) transformatora.... 1 digitalni multimetri kao voltmetri.......................: U1 I1 = U2 I2 ....... iz kojih možemo izračunati odnos napon i struja kako to slijedi: I1 U 2 1 N = = = 2 ................ profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika br. Kod idealnog transformatora prividne snage primara i sekundara su jednake... Sekundarna struja (I2) stvorit će svoj magnetni fluks (Φ2)...... b) Izračunati: naponske prijenosne odnose (n12 .kom. odnosno u kojoj se uvijek u transformatoru drži ravnoteža proticanja (I1 N1 = I2 N2) naziva se transformatorski povratni efekat.. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.... Opterećen transformator na sekundaru otporom R....R)................. zavojnicama.. tj.. 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.. 400 VA...... c) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno....... 3. Smanjenjem fluksa (Φ1) primar će reagovati povlačenjem veće struje od izvora da nadoknadi izgubljeni fluks itd.. Ako se na sekundar priključi trošilo (otpornik otpornosti .. ispitni pano sa otpornicima...... 50 Hz............ napon sekundara U2 će kroz sekundarni strujni krug i otpor trošila (R) protjerati izmjeničnu struju (I2) koja je iste frekvencije kao i primarna struja (I1)... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V..... Pojava u kojoj se uvijek pri promjeni struje sekundara automatski mijenja struja primara....kom... ............ 39 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ................................. kao izvor struje..... transformatorom i priključnim klemama...

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: U1[V] Izmjereno Naponi U2[V] U3[V] Struja I0[mA] n12 Izračunato Prenosni odnosi n13 n23 Broj mjerenja n 1 2 3 4 5 Tabela za upis izmjerenih i izračunatih parametara Formule za izračunavanje prenosnih odnosa: U 1 N1 = n12. ŠEMA SPOJA: 5. = U 2 N2 U 1 N1 = = n13.Hurić Ševko. U 3 N3 U 2 N2 = = n23 U3 N3 6. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 40 .

izmjerimo jačinu struje (I2) i za ovaj slučaj i zapišimo te vrijednosti. Strujno kolo sa čistoomskim otporom. na osnovu rezultata mjerenja zaključujemo da je: za napon U1 otpornik propustio struju I1 . Napišimo Omov zakon za trenutne vrijednosti napona i struje: i= u U m sin ωt U m = = ⋅ sin ωt = I m sin ωt …(2). za napon 3U1 otpornik propustio trostruku struju u odnosu na I1. Znači. izmjerimo jačinu struje (I3) i za ovaj slučaj i zapišimo te vrijednosti. izmjerimo jačinu struje (I1) za taj napon i zapišimo te vrijednosti. tj. koji se mijenja po sinusnom zakonu. u(t)=Um sinωt …(1). tj. za napon 2U1 otpornik propustio dvostruku struju u odnosu na I1. R R R Iz prethodnog izraza zaključujemo da se u kolu izmjenične struje sa čistoomskim (aktivnim) otporom. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 41 . jačina struje je direktno proporcionalna naponu koji vlada na krajevima otpornika. na izvor izmjeničnog napona. napon i jačina struje mjenjaju po jednom te istom zakonu i istovremeno prolaze svoje nulte i maksimalne vrijednosti. Slika broj 1. Visinu napona možemo mjenjati u određenom opsegu. UVOD Formirajmo strujno kolo sa čistoomskim otporom (električni grijač). Ponovo napon podignimo na trostruku vrijednost prvobitnog napona (U3 =3U1).tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenične struje. napon i struja se po svojim graničnim vrijednostima podudaraju. tj. nalaze se u fazi kako je to prikazano na slici broj 2. Priključimo kolo sa slike broj 1. kako je to prikazano na slici broj 1.3I1 i za jednostavno kolo izmjenične struje sa čistoomskim otporom vrijedi Ohmov zakon.Hurić Ševko. Napon podignimo na dvostruku vrijednost prethodnog napona (U2 =2U1). 1. 2I1 . Uporedimo rezultate mjerenja. Izaberimo određenu visinu napona (U1).

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje za kolo sa čistoomskim otporom.

Iz jednačine (2) vidimo da maksimalna struja koju aktivni otpor propusti iznosi. U⋅ 2 U I U R Im= m ...(3), a efektivna jačina struje iznosi: I= m = = ...(4). R R 2 2 Iz jednačine (4) vidimo da smo dobili matematički izraz za izračunavanje efektivne vrijednosti struje u kolu sa aktivnim otporom, koji je poznat pod nazivom Ohmov zakon koji ima isti oblik kao za kola jednosmjerne struje. 2. ZADACI: a) Čistoomski otpornik stalne i poznate otpornosti (R = 3300 = constant.), priključiti na izvor izmjeničnog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t)= Umsinωt= 2 (2-270)sin(314t+0) V, napon skokovito mjenjati [(U1 ); (2U1) i (3U1)], izvršiti mjerenje jačine struje za svaku visinu napona i evidentirati je. b) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati strujno - naponsku karakteristiku I = f (U).

c) Podesiti visinu napona izvora na jednu iz prethodnog pokusa i držati je cijelo vrijeme konstantnom (U=constant.), povezati u strujno kolo ampermetar, a zatim, otpornost aktivnog otpora mijenjati skokovito, tj.: R1; 2R1 i 3R1. Izmjeriti jačinu struje za svaku promjenu otpora i evidentirati je. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati dijagram promjene struje u funkciji promjene omske otpornosti otpornika I = f (R). e) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno. f) Na osnovu mjerenja u oba eksperimenta izvucite zaključak vrijedi li Omov zakon za naše pokuse koje smo izveli?!. 3. ISPITNA OPREMA: - Gradska mreža 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, - ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i priključnim klemama........................................................kompl. 1 - regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 - digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 - digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 - spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.
_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 42

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

4. ŠEMA SPOJA: (za kostantan otpor – R = constant.), sa fazorskim i razvijenim dijagramom napona i struje.

4. ŠEMA SPOJA: (za konstantan napon – U = constant.).

5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: a) konstantan otpor (R = const.). Broj mjerenja n 1 2 3 Izmjereno Napon U[V] Struja I[mA] Poznato Omski otpor R[ ]

b) konstantan napon (U=const.). Broj mjerenja n 1 2 3 Izmjereno Napon U[V] Struja I[mA] Poznato Omski otpor R[ ]

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

43

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Prije početka crtanja dijagrama potrebno je usvojiti odgovarajuću razmjeru. R: što znači razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili oma. Pod a) 1 cm ↔ ... V ; 1 cm↔... mA Pod b) 1 cm ↔ ...mA; 1 cm ↔ ... Nakon usvajanja razmjere počinjemo crtati dijagrame. Dijagrami treba da izgledaju približno kao na slikama a) i b):

a)

b)

6. KOMENTAR-ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe ?) !!!

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

44

slika broj 1. Zaključak: samoindukcija je stalna propratna pojava izmjenične struje u provodniku pa i u zavojnici i uzrok je dodatnom otporu koji nazivamo reaktivni induktivni otpor! Eksperiment b) sastavimo strujno kolo sa velikim induktivitetom (L). kako je to prikazano na slici broj 2. pruža izmjeničnoj struji dodatni otpor. za razliku od omskog otpora zavojnice (RL) koji uslovljava provodnik. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 45 . zavojnicu ćemo priključiti na izvor izmjeničnog napona. Ponovo izmjerimo jačinu struje koja je protekla kroz zavojnicu čiju vrijednost zapišemo. to jest protivi se promjeni struje koja stvara promjenljivi magnetni fluks. Promjenljiva struja će stvoriti promjenljivi magnetni fluks. Nameće se logičan zaključak. Uvidom u rezultate mjerenja na prvi pogled uočavamo da nam je u drugom slučaju. pod a). nazivamo reaktivnim induktivnim otporom (XL). Zbog promjenljivog fluksa koji obuhvata namotaje zavojnice. izvršit ćemo dva eksperimenta: eksperiment a) Slika broj 1. UVOD Da bismo bolje razumjeli ponašanje zavojnice u kolu izmjenične struje. Napon samoindukcije ima takav smjer da se uvjek suprostavlja promjeni svog uzročnika. izvršit ćemo mjerenje visine napona i jačine struje i zapisati ih. u zavojnici će se inducirati napon samoindukcije. pored omskog otpora. čija je efektivna vrijednost jednaka visini jednosmjernog napona iz prvog dijela pokusa. 1. slika broj 1. kada je zavojnica bila priključena na izmjenični napon.Hurić Ševko. da je u drugom slučaju došlo do porasta otpora zavojnice. Zbog čega se javlja dodatni otpor izmjeničnoj struji? Ako zavojnicu priključimo na izmjenični napon koji se mjenja po sinusnom zakonu u(t)=Umsinωt. Zaključak: zavojnica. jer prema Omovom zakonu jačina struje je direktno proporcionalna naponu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 8: Zavojnica bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenične struje. a obrnuto proporcionalna otporu. struja manja u odnosu na struju koja je protekla kroz zavojnicu kada je zavojnica bila priključena na jednosmjerni napon. Suprostavljanje napona samoindukcije protjecanju izmjenične struje. pod b). ovaj napon će kroz zavojnicu protjerati izmjeničnu struju iste kružne frekvencije ω kao što je ima i napon. koji se mjenja po istom zakonu kao i struja. Priključak zavojnice u kolo jednosmjerne i izmjenične struje. Nakon toga. Uzet ćemo zavojnicu bez feromagnetne jezgre i priključiti je na izvor jednosmjernog napona.

j I A. u trenutku uključenja vremenski zaostaje za strujom koja protiče kroz omski otpor. Zato što istosmjerna struja koja protiče kroz zavojnicu. ponovo uključimo sklopku (S).900) = .izgradnje magnetnog polja. međutim. tad izraz za trenutnu vrijednost struje glasi: i(t)=Im sin (ωt - π 2 .: U && && U& = −U&s . Zatvaranjem sklopke (S) uključili smo kolo na izvor jednosmjernog napona (U). zbog postepene akumulacije magnetne energije u zavojnici . Zašto? Postavlja se logičko pitanje.1. a zatim. Ako je napon samoindukcije jednak naponu izvora. Pomoću promjenljivog otpora (R) podesimo struju u grani jedan. Na osnovu prethodnih eksperimenata donosimo dva veoma važna zaključka: 1) U kolu izmjenične struje sa idealnom zavojnicom (omski otpor zanemarimo ili ga skoncentrišemo-odvojimo od induktivnog vezanog u seriju sa njim). tada je U = I ωL → ωL = = XL [ ] .Hurić Ševko. 2) Izmjenična struja kroz idealnu zavojnicu kasni za naponom za 900 ili imamo trenutnu vrijednost napona koji se mijenja po sinusnom zakonu: u(t) =Umsin ωt. tako da bude jednaka struji grane dva. Naime. što je znak da su omski otpori u obje grane jednaki. tj. π ) ili u 2 &&& = I ⋅ e − j 90 = I 0 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 46 . tj. znači. primjetit ćemo da se sijalica S1 upalila odmah nakon zatvaranja sklopke. struja u grani sa omskim otporom pratila je trenutnu pojavu napona.900) = 0. Ovaj otpor računamo primjenom Omovog zakona za idealnu zavojnicu. Prekinimo dovod struje sklopkom (S). to se nije dogodilo. dok. ω= 2πf. tj. odnosno da nam oba ampermetra pokazuju istu jačinu struje. Tad možemo napisati konačan izraz za induktivni otpor: XL= 2 π f L [ ]. ima karakter otpora što i jeste I tačno. dok se sijalica S2 upalila sa izvjesnim zakašnjenjem. a kompleksna struja ima oblik 0 0 =I [cos (-90 ) + jsin (-90 )] = . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2 Priključak zavojnice sa sijalicama u kolu jednosmjene struje. ako && kompleksnom obliku U& = U ⋅ e j 0 . Obzirom da su obje sijalice istovremeno uključene na isti napon i da su omski otpori obje grane jednaki očekivali smo da sijalice zasvijetle istovremeno. Pošto kružnu frekvenciju ω možemo izraziti preko frekvencije struje. jer je cos (. struja kroz zavojnicu je rasla od nule do svoje konačne vrijednosti. a jeste po intenzitetu samo je u protufazi sa njim. javlja se reaktivni induktivni otpor XL. a time i za naponom izvora. a sin (.

.......... b) Zavojnicu iz zadatka pod a) priključiti na izvor izmjenične struje frekvencije f= 50 Hz......Hurić Ševko......... induktivni pad napona (UL) na zavojnici.... c) Izračunati: impedansu zavojnice (ZL).30) V.................. 1 analogni multimetar kao ampermetar ...kom.....kom.. omski pad napona (URL) na zavojnici i ugao između struje i napona izvora (φ). e) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektorski dijagram napona i struje zavojnice........... induktivni otpor zavojnice (XL). 1 digitalni multimetar kao voltmetar ............ transformatorom i priključnim klemama...... 1 digitalni multimetar kao ampermetar............. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje........... Izmjeriti: jačinu struje koja protiče kroz zavojnicu i visinu napona koji vlada na njenim krajevima.. kom. koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314 t +0) A............ napona izvora [u(t)] i padova napona na zavojnici [uRL(t) i uL(t)]............ 47 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ...... ZADACI: a) Zavojnicu bez feromagnetne jezgre priključuti na izvor jednosmjerne struje. Slika broj 3...kompl... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Fazorski i razvijeni dijagrami napona i struje idealne zavojnice u kolu izmjenične struje... kom....... kao izvor struje... d) Napisati izraze za: trenutnu vrijednost struje [i(t)].. Primjenom Omovog zakona izračunati omski otpor zavojnice (RL).... 50 Hz.......... Fazorski i razvijeni dijagrami struje i napona idealne zavojnice u kolu izmjenične struje................. ispitni pano sa otpornicima..kom............ kondenzatorima.. f) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno.. zavojnicama......... 3................ 50 Hz......................... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.. 2. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V........... prikazani su na slici broj 3................... 400 VA..... 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS / WZ (0 ... te izvršiti mjerenje: jačine struje (I) i visine napona (U) koji vlada na krajevima zavojnice....................

Izmjereno Napon U [V] Struja I [mA] Izračunato Omski otpor zavojnice RL [ ] Tabela za upis podataka kada je zavojnica priključena u kolo izmjenične struje. Izmjereno Napon Struja Poznato Omski otpor zavojnice RL [ ] Omski i induktivni padovi napona na zavojnici URL[V] UL[V ] Izračunato Impedansa zavojnice ZL[ ] Induktivni otpor XL[ ] Ugao između struje i napona izvora φ[ 0 U[V] I [mA] ] _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 48 . OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis podataka kada je zavojnica priključena u kolo jednosmjerne struje. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4.Hurić Ševko. ŠEME SPOJEVA: a) Zavojnica u kolu jednosmjerne struje: b) Zavojnica u kolu izmjenične struje: 5.

prema šemi spoja pod b): .ugao između struje i napona izvora: φ = arctg L = U RL 2 . uL(t)= 2 . Kad smo nacrtali padove napona na zavojnici po pravilu paralelograma nacrtamo napon && izvora ( U& ). Nakon što smo izračunali sve tražene parametre.. uRL(t)= 2 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Formula za izračunavanje omskog otpora zavojnice (RL): RL= U  V ⋅ 1000  ⋅ 1000 = Ω .V. Izrazi za trenutne vrijednosti struje i napona treba da imaju slijedeću formu: u(t)= 2 . -3 *10 .omski pad napona na zavojnici: UR=I RL 10-3 [mA * = V]. miliampera tj.impedansa zavojnice: ZL= U [ I ]. struju ( &&& ) crtamo na 0 &&& )... .sin(314t+ i i= 2 . Vektor-dijagram treba biti sličan dijagramu koji je prikazan na slici broj 4... R: što znači razmjera.ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 49 π ) 2 . 6. usvajamo razmjeru za crtanje vektor dijagrama napona i struje.sin(314t+0). I   mA Formule za izračunavanje traženih veličina.. I Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. 1 cm ↔ .induktivni otpor zavojnice: XL= ZL − R2L [ 2 ]. U 2 − U RL i U . u fazi sa strujom je omski pad napona ( U RL && na struju induktivni pad napona ( U&L ) prednjači za 900 kao i u odnosu na omski pad napona. Vektor-dijagram napona i struje realne zavojnice.sin(314t+φ). 1cm ↔ mA. u odnosu pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ).Hurić Ševko. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti..sin(314t+0). Slika broj 4....induktivni pad napona na zavojnici: UL= arctg XL [ RL 0 ]. KOMENTAR .

prikazano. tzv elektrootpornu silu UR. Ili matematički izraženo u kompleksnom obliku: U& + U&s + U&R = 0. kako je to na slici broj 1. protivljenje omskog otpora. Rekli smo da su omski i induktivni otpor ravnomjerno raspoređeni duž zavojnice. što izaziva ∆i odgovarajući pad napona izvora U. protivljenje napona samoindukcije (US) promjeni jačine struje u kolu. Šematski prikaz realne zavojnice. odnosno U = U a + U L . kao dva otpora spojena u seriju. uR= . UVOD U prošloj vježbi smo opisali ponašanje realne zavojnice bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenične struje. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 . Napon izvora i protunaponi u svakom trenutku imaju iste vrijednosti ali suprotne smjerove. i to: pad napona na aktivnom otporu (Ua = I R) i induktivni pad napona (UL = I XL). objasnili smo pojavu dodatnog. koja je uzrok odgovarajuće vrijednosti pada napona izvora U.UR) i induktivna komponenta pada napona (UL) koja pokriva napon samoindukcije (US). Da bi u kolu protekla struja.iR i 2.L. mi smo u mislima i na šemama ove otpore koncentrisali i posebno odvojili. Slika broj 1. tj. napon izvora raspoređuje se na dva dijela. pa je: && && && UL= -US .Hurić Ševko. što ćemo predstaviti vektorskim dijagramom na slici broj 2. Naponu izvora na krajevima kola održavaju ravnotežu tzv. tj. 1. Ali zbog lakšeg proračuna i razumjevanja pojava. napon izvora treba da savlada: 1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 9: Serijska veza realne zavojnice i čistoomskog otpora u kolu izmjenične struje. odnosno reaktivnog induktivnog otpora (XL). U ovom slučaju priključni napon raspoređuje se na dvije komponente: aktivna komponenta napona (Ua) koju uzrokuje elektrootporna sila kola (UR) to jest protivljenje aktivnog otpora (R) proticanju struje (Ua = . uS= . ∆t Znači. protunaponi izazvani proticanjem struje u kolu.

Slika broj 4. kako je to na slici broj 4. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 51 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. Slika broj 3. Vektor-dijagram napona i struje realne zavojnice. prikazano. Serijska veza realne zavojnice i čistoomskog otpora. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje realne zavojnice Ako sa realnom zavojnicom u seriju povežemo čistoomski otpor. tada ćemo analizu kola uraditi kao i u prethodnom slučaju samo što ćemo imati u seriju povezana dva omska otpora (RR + RL).Hurić Ševko.

kako je to prikazano na slici broj 5. pod b). U&RL = U RL ⋅ e j 0 V. pa ( RR + RL ) impedansa u eksponencijalnom _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 52 . UL . odnosno. pod a). ϕ = arctg (φ). Vektor-dijagram napona i struje pod a) i dijagram otpora pod b) serijske veze realne zavojnice i čistoomskog otpora u kolu izmjenične struje. I A njihov vektor-dijagram prikazan je na slici broj 5. U&L = U L ⋅ e j π 2 0 V. Ako vektor-dijagram napona podijelimo sa strujom dobit ćemo trokut otpora u kompleksnoj ravni.Hurić Ševko. tada će se naponu izvora suprostaviti padovi napona: uR(t)= URmsinωt V. tj. ϕ = arctg XL . uRL(t)= URLmsinωt V. i(t) = Imsinωt. i uL(t)= ULmsin(ωt + π 2 ). napon će prednjačiti struji za izvjestan ugao U R + U RL Njihove kompleksne vrijednosti imat će slijedeću formu: 0 0 && && && && U& = U ⋅ e jϕ V. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ako izraz za trenutnu vrijednost napona izvora glasi: u(t)= Umsin(ωt + φ) V. Slika broj 5. Iz dijagrama imamo: && Z& =RR +RL+jXL ili modul impedanse Z= ( RR + RL ) 2 + X 2 L argument ili ugao impedanse možemo izraziti iz dijagrama: && obliku glasi: Z& = Z ⋅ e jϕ . U&RR = U RR ⋅ e j 0 V. struja će kasniti za naponom izvora za izvjestan ugao(φ). &&& = I ⋅ e j 0 A.

transformatorom i priključnim klemama.kom............. Usvojimo odgovarajuće razmjere..... c) Izračunati: omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici.. kao izvor struje. ispitni pano sa otpornicima.... padova napona na zavojnici (UZ) i pada napona na omskom otporu (URR). d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor .......... OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( RR + RL ) 2 + X 2 L .......dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni... b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U).. uRR(t) i uL(t)] i struje [i(t)]............... zavojnicama. URL= I RL..kom............ e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona izvora [u(t)]...... 1 digitalni multimetar kao ampermetar.. cosφU= L i ZZ = RL + X 2 L ... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2. .................... napona na elementima [uRL(t)........... ukupnu impedansu kola (ZU)............ 50 Hz.... XL R R + RR 2 .. ŠEMA SPOJA: 5...... ( RR + RL ) ZZ ZU Kad smo izračunali sve tražene parametre kola.. 3..kom....... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V........ frekvencije 50 Hz. kondenzatorima............. ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL)............ povezati u seriju sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Im sin (314t + 0) mA..kompl........ 50 Hz.. UL= U 2 Z − U 2 RL . 400 VA.. 1 digitalni multimetri kao voltmetri.. 4..Hurić Ševko. ugao između struje i napona izvora (φU). ϕU = arctg _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 53 .... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V............................ 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje. cosφZ= L ......... faktor snage zavojnice (cosφZ) i faktor snage kola (cosφU)...... pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona u Gausovoj kompleksnoj ravni.......

Kad L smo nacrtali padove napona na zavojnici i omskom otporu (RR).. zatim. tj. struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00).. KOMENTAR-ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole φU[ 0] 54 Ugao između struje i napona izvora Na omskom otporu zavojnice Frekvencija struje Napon izvora Struja izvora Na zavojnici Zavojnice Kola ... izmjerenih i izračunatih parametara. po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U& ). I Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. koji je prikazan na slici broj 5. Vektor dijagram treba da bude sličan dijagramu prikazanom na slici broj 5. pod a) Analogno vektor-dijagramu napona crtamo dijagram otpora (dijagram napona podijelimo sa strujom izvora i dobit ćemo dijagram otpora). pod b). sin(314t+φU). 6.. miliampera ili oma. && crtamo induktivni pad napona ( U& ) koji prednjači za 900 u odnosu na struju kola... treba da imaju slijedeću formu: u(t) = 2 . sin(314t +0).. uRL(t) = i(t) = 2 . sin(314t +0).. .Hurić Ševko. Poznato Otpori zavojnice i omski otpor otpornika Izmjereno Padovi napona Padovi napona Na zavojnici Izračunato Faktori snage Ukupna impedansa kola Indiktivni otpor zavojnice Omski otpor otpornika Na induktivnom otporu zavojnice Omski otpor zavojnice Impedansa zavojnice URR[V] Na omskom otporu URL[V] cosφZ UZ[V] cosφU RR[ ] RL[ ] I[mA] ZU[ ] XL[ ] ZZ[ ] f[Hz] Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje . 2 . u fazi sa strujom je omski pad napona && && na omskom otporu zavojnice ( U&RL ) i pad napona na omskom otporu ( U&RR ). 1 cm ↔ . uL(t) = 2 .sin(314t+0) i uRR(t) = 2 .. Tabela za upisivanje poznatih.V.... odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO R: što znači razmjera. sin(314t + 50 U[V] UL[V] π 2 )..

označavanjem i načinom priključivanja kondenzatora u kolo struje. UVOD Kondenzator u kolu jednosmjerne struje U prvoj godini upoznali smo se sa vrstama. a voltmetar pokazuje nula volti na priključcima kondenzatora) na izvor jednosmjerne struje (sklopka „S“ u položaju 1 slika br. koja će zagrijavati otpornik (električna energija se pretvara u toplotnu). Punjenje i pražnjenje kondenzatora u kolu jednosmjerne struje. osim elektrolitskih kondenzatora koji se koriste samo u kolima jednosmjerne struje.q) i da napon između njegovih elektroda postepeno raste. Ovaj proces nazvali smo pražnjenje kondenzatora. Kad se napon izvora i napon na oblogama kondenzatora izjednače (voltmetar pokazuje maksimalnu visinu napona. Rekli smo da se većina kondenzatora može priključiti i u kolo jednosmjerne i u kolo izmjenične struje. Utvrdili smo da kondenzator u kolu jednosmjerne struje predstavlja kratki spoj u trenutku njegovog priključivanja (ampermetar pokazuje maksimalnu jačinu struje. Struja će teći sve dotle dok se kondenzator ne isprazni. 1. a ampermetar pokazuje nula ampera) .). Naime.Hurić Ševko. 1) on će elektrostatsku energiju između svojih obloga pretvarati u električnu i u kolu će poteći električna struja suprotnog smjera u odnosu na prvobitni. tada kondenzator propusti maksimalnu struju koju izvor može dati. Ako se pun (nabijen) kondenzator poveže paralelno sa čistoomskim otpornikom (sklopka „S“ u položaju 2 slika br. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 10: Serijska veza čistoomskog otpora i kondenzatora u kolu izmjenične struje. sve dotle dok se ne izjednači sa naponom izvora. Ovaj proces nazvali smo punjenje kondenzatora. načinom izrade. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 55 . te da se na njegovim elektrodama vrši gomilanje naelektrisanja (naboja . 1. Slika broj 1. u tom trenutku kondenzator predstavlja prekid kola jednosmjerne struje.

stalno će se puniti i prazniti. Slika broj 2. ovo suprostavljanje ima za posljedicu smanjenje struje izvora. Kad napon izvora (u) počinje da opada (druga četvrtina periode). Ovaj proces traje sve dotle dok napon izvora (u) ne počne da raste u suprotnom smjeru (treća četvrtina periode). Njegov fazorski i razvijeni dijagram napona i struje prikazani su na slici broj 2. tad se kondenzator ponovo puni. difuznu struju dielektrika. Na osnovu onog što je rečeno za kolo jednosmjerne struje. Ovo oscilatorno pomjeranje naelektrisanih čestica dielektrika čini tzv. Napon kondenzatora (eC) težit će da uspostavi struju suprotnog smjera od struje izvora (i). Razmotrimo taj proces detaljnije. te će doći do suprotnog pomjeranja vezanih naelektrisanja u dielektriku. napon kondenzatora (eC) uspostavlja struju suprotnog smjera i kondenzator se prazni. Ovo traje sve dok napon izvora ne počne da opada (četvrta četvrtina periode). što je uzrok stvaranja potencijalne razlike (eC) među njima. stalno je u prelaznom procesu punjenja i pražnjenja u ritmu dvostruke frekvencije struje izvora. Znači. U trenutku uključenja(t = 0. Kondenzator se za to vrijeme napunio i počinje da se prazni dajući struju izvoru. Doći će do izdvajanja naelektrisanja (q) na pločama kondenzatora. Nailaskom negativne poluperiode napona elektrode kondenzatora će promjeniti polaritet. prva četvrtina periode) kondenzatora na izmjenični napon u(t) = Umsinωt [pod predpostavkom da na elektrodama kondenzatora nema na-elektrisanja. tj. tj. ali se polaritet elektroda kondenzatora promjenio (pozitivna je postala negativna. a negativna pozitivna). potencijalna razlika između ploča je jednaka nuli (eC = 0)].Hurić Ševko. Priključkom izmjeničnog napona na ploče kondenzatora. to jest. kondenzator neće pružati nikakav otpor te će kroz njega proteći maksimalna struja. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 56 . Da zaključimo: kondenzator se za vrijeme trajanja jedne periode dva puta napunio (prva i treća četvrtina periode) i dva puta ispraznio (druga i četvrta četvrtina periode). nameće se logičan zaključak da će kondenzator u kolu izmjenične struje stalno prolaziti kroz prelazni proces. pored provodne struje izvora u kondenzatoru teče struja pomaka ili difuzna struja dielektrika. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kondenzator u kolu izmjenične struje U prvom dijelu izlaganja podsjetili smo se na procese koji se odvijaju u kondenzatoru kada je on priključen u kolo jednosmjerne struje. nailaskom pozitivne poluperiode napona u njegovom dielektriku će se uspostaviti električno polje usljed čijeg djelovanja će doći do pomjeranja vezanih naelektrisanja u dielektriku. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog kondenzatora. Pri čemu će pozitivna naelektrisanja da se pomjere u smjeru polja . a negativna u suprotnom smjeru.

......... omski otpor (RC) i impedansu (ZC) kondenzatora.. c) Izračunati: kapacitivni otpor (XC)... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V....... Šematska veza....... ukupnu impedansu (ZU) kola....... 1 digitalni multimetar kao ampermetar..... e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti: struje [i(t)] i napona [uRC(t). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3........ te trokut otpora... ZADACI: a) Serijski povezati kondenzator poznatog kapaciteta (C) i omski otpor (RR) poznate otpornosti....... d) U odgovarajućoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni... uCC(t) i uRR(t)] na elementima.. b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U) i padova napona na otporniku (UR) i kondenzatoru (UC)...... _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 57 ......... 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje....... 2...... te napon izvora [u(t)]................................... 400 VA.Hurić Ševko...... fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog kondenzatora..... čija je frekvencija f = 50 Hz..... transformatorom i priključnim klemama............... kao izvor struje... 50 Hz..kompl..... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.. ... kondenzatorima......... 3........................ 1 digitalni multimetri kao voltmetri.....kom. 50 Hz... zavojnicama..........kom.. te jačine struje (I) u kolu...... nacrtati: vektor-dijagram napona i struje. te ih priključiti na izvor izmjenične struje i(t) = Im sin (314t + 0).... ispitni pano sa otpornicima.kom... faktor snage kola (cosφ) i ugao (φ) između napona i struje izvora..............

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. izmjerenih i izračunatih parametara Poznato Frekvencija struje Kapacitet kondenzatora Napon izvora Omski otpor Izmjereno Kapacitvni otpor kondenzatora Pad napona na omskom otporu Pad napona na kondenzatoru Omski otpor kondenzatora Impedansa kondenzatora Struja izvora Izračunato Ugao između struje i napona izvora φ[0] 58 Ukupna impedansa kola Padovi napona na kondenzatoru Faktor snage kola cosφ URR[V] URC[V] Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R R + RC ) 2 + X 2 C : URC= I RC. ( RR + RC ) U R + RR 1 . ZC= c .Hurić Ševko. ŠEMA SPOJA: 5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upisivanje poznatih. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole UCC[V] RR[ ] RC[ ] C[µF] XC[ ] UC[V] ZC [ ] ZU [ ] I[mA] f[Hz] U[V] . UCC = U 2 C − U 2 RC . cosφU= C ω ⋅C ZU I 2 RC= Z C − X 2 C i ω = 2πf [rad/s]. ϕ = −arctg 50 XC . XC= .

u fazi sa strujom je omski pad napona na omskom && && otporu kondenzatora ( U&RC ) i pad napona na omskom otporu otpornika ( U&RR ).. Vektor-dijagrami treba da budu slični dijagramima. . miliampera i oma tj. Dijagram otpora dobijemo kad vektor-dijagram napona podijelimo sa strujom kola. 2 …sin(314t -900) i uRC(t) = URCm sin(314t +0)= uRR(t) = URRm sin(314t +0)= uCC(t) = UCCm sin(314t -900)= i(t) = Im sin(314t +0)= 2 URC sin(314t +0)= 2 URR sin(314t +0)= 2 U sin(314t –900)= 2 I sin(314t +0)= 2 …sin(314t +0). 6. 2 …sin(314t +0).. Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje treba da imaju slijedeći oblik: u(t) =Um sin(314t . Kad smo nacrtali padove napona na kondenzatoru i omskom otporu (RR).φ). po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U& ). KOMENTAR . Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera. Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni.Hurić Ševko. 2 …sin(314t+0).. Vektor-dijagram napona i struje slika pod a) i otpora slika pod b) RC kola sa realnim kondenzatorom. 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ .V. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. pod a) i b). crtamo kapacitivni pad napona ( U&CC ) koji kasni za 900 u odnosu na struju kola. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kad smo izračunali sve tražene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. && Zatim.ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 59 . 1 cm ↔ . struju ( &&& ) crtamo na I pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00).. koji su prikazani na slici broj 4.φ)= 2 U sin(314t – φ)= 2 …sin(314t . Slika broj 4.

L i C jasno su definisani energetski odnosi.Hurić Ševko. Tad će se naponu izvora suprostaviti padovi napona na idealnoj zavojnici i idealnom kondenzatoru. tj. UVOD U kolima izmjenične struje u kojima se nalaze usamljeni idealizirani parametri R. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 60 . Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje. trenutni Slika broj 1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 11: Serijska veza realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. Slika broj 2. Razmotrimo stanje serijske veze idealne zavojnice i idealnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. serijske veze idealne zavojnice i idealnog kondenzatora. Ako ovako kolo priključimo na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsinωt. prikazano je LC kolo sa idealnim elementima. čije će trenutne vrijednosti glasiti: na kondenzatoru uCC(t) = Uccm sin(ωt napon izvora u(t) = uCC(t) + uL(t). 1. Serijska veza idealne zavojnice i idealnog kondenzatora. π 2 ) i na induktivitetu uL(t) = ULm sin(ωt + π 2 ). sinusnog napona u(t). Na slici broj 1.

kako je to prikazano na vektor-dijagramu napona i struje na slici broj 3. pod a). odnosno u(t) = uL(t) + uC(t) = Um sin(ωt - π 2 ). isključivo zavisi koji = arctg L RL + RC U RL + U RC reaktivni otpor preovladava u kolu. odnosno zbiru trenutnih vrijednosti napona na elementima. Realni kondenzatori imaju veoma mali omski otpor (RC). _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 61 Ugao . između struje i napona izvora zavisi od parametara kola: X − XC U −UC ϕ = arctg L . Sa slike broj 2.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na slici broj 2. pod pretpostavkom da je uL(t) > uC(t). Realna zavojnica i realni kondenzator prikazani su svojim nadomjesnim šemama na slijedećim slikama: Ako ostvarimo serijsku vezu realne zavojnice i realnog kondenzatora i priključimo ih na izvor sinusne izmjenične struje i(t) = Imsinωt. induktivni pad napona na induktivitetu zavojnice (koji prednjači struji za 900) i kapacitivni pad napona na kapacitetu kondenzatora (koji kasni za strujom za 900).: u našem slučaju: U m = U Lm + U Cm . tj. nacrtani su fazorski i razvijeni dijagram struje i napona serijske veze idealog kondenzatora i idealne zavojnice. tada će ova struja stvoriti omske padove napona na omskim otporima zavojnice i kondenzatora (koji su fazi sa strujom). kakav će kolo imati karakter. dijagrami su nacrtani pod pretpostavkom da je uC(t) > uL(t) . vidljivo je da će napon izvora biti jednak fazorskom zbiru napona na zavojnici (induktivitetu) i kondenzatoru.

. 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje........Hurić Ševko. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V... omski pad napona (URC) i kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC)................. transformatorom i priključnim klemama.... Na slici broj 3 pod b) predstavljen je trokut otpora serijskog LC kola za slučaj kad je XL > XC.kom....... ugao između struje i napona izvora (φU)...kom....... slučaj kad je XL > XC....... omski otpor kondenzatora (RC).... Pod a) vektor... Takođe omski otpor realne zavojnice (naročito sa feromagnetnim jezgrom.... 50 Hz.. kapacitivni otpor kondenzatora (XC)....... ........ c) Izračunati:omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici.. faktor snage kola (cosφU) i impedansu kondenzatora (ZC)........ 1 regulacioni transformator 220/2-270 V........ profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO kad ga predstavljamo serijskom ekvivalentnom šemom.kom.... ukupnu impedansu kola (ZU)....... izuzev malih motora) kreće se u granicama oko 10% ukupnog otpora zavojnice (ZL) ili znatno manje kod velikih električnih mašina (transformatora i motora). povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA.. ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL)................. ispitni pano sa otpornicima.. on iznosi oko 10% do 20% ukupnog otpora kondenzatora (ZC)............. kondenzatorima..... pad napona na zavojnici (UZ) i pad napona na kondenzatoru (Uc).... kao izvor struje..... _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 62 ... Omski otpor kondezatora smo predstavili serijskom ekvivalentnom šemom......... frekvencije 50 Hz................ b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U).. 50 Hz. zavojnicama.. 400 VA.......................... 1 digitalni multimetar kao ampermetar.............. Slika broj 3.... 1 digitalni multimetri kao voltmetri.dijagram struje i napona i pod b) trokut otpora serijske veze realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje..... 2.kompl............ 3. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni..

ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole cosφU UZ [V] RC[ ] C[µF] XC[ ] UC[V] RL[ ] ZC [ ] XL[ ] I[mA] UL[V] f[Hz] U[V] Faktor snage kola Napon izvora Struja izvora . cosφU= L . jer je X L> X C. UL= U 2 Z − U 2 RL . izmjerenih i izračunatih parametara kola. KOMENTAR . omski i kapacitivni otpor kondenzatora Pad napona na zavojnici Pad napona na kondenzatoru Izračunato Ugao između struje i napona izvora φU [ ] 63 0 Ukupna impedansa kola ZU [ ] Omski i reaktivni padovi napona na zavojnici i kondenzatoru URC[V] UCC[V] URL[V] 50 Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( RC + RL ) 2 + ( X L − X C ) 2 :URL= I RRL. treba da budu slični dijagramima koji su nacrtani na slici broj 3. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. I RC= Z C − X 2 C i ω = 2πf [rad/s]. 6. UCC= U 2 C − U 2 RC . Vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni.Hurić Ševko. pod a) i pod b). URC=I RRC. ω ⋅C ZC= Uc . ϕU = arctg XC= XL − XC R + Rc . ŠEMA SPOJA: 5. Poznato Kapacitet kondenzatora Parametri zavojnice Frekvencija struje Izmjereno Impedansa. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. ( RC + RL ) ZU 2 1 .

dok induktivni otpor uslovljava zaostajanje struje u kolu za priključnim naponom. idealne zavojnice i idealnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. R _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 64 . Sve ove slučajeve ćemo posebno razmotriti. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 12: Serijska veza omskog otpornika. Kada je XL > XC. tj. djelovanje ove struje izazvat će padove napona na elementima kola čije trenutne vrijednosti glase: uC(t) = Ucm sin(ωt - π 2 ). Kada je XL < XC. Kada je XL = XC. Zavisno od odnosa induktivnog (XL) i kapacitivnog (XC) otpora kod serijske veze RLC elemenata u kolu izmjenične struje možemo imati tri karakteristična slučaja: 1. možemo zaključiti da induktivni otpor zavojnice (XL) ima suprotno djelovanje u odnosu na kapacitivni otpor (XC) kondenzatora. tj. nego kada se u kolu nalazi samo zavojnica ili samo kondenzator. 2. Ove činjenice upućuju na zaključak da zajedničko djelovanje zavojnice i kondenzatora stvara manji fazni pomak između struje i napona. Razmotrimo prvi slučaj. kolo ima induktivni karakter. u kolu nastaje naponska ili serijska rezonansa što mi u elektroenergetici izbjegavamo i 3. kapacitivni otpor uzrokuje prednjačenje struje priključnom naponu. Znači. uR(t) = URm sin(ωt +0) i u(t) = Um sin(ωt ± ϕ ). pri čemu je: ± ϕ = arctg X L − XC . ali prvo serijsku RLC veze sa idealnim kondenzatorom i zavojnicom kako je to prikazano na slici br. struja izvora prednjači naponu izvora.Hurić Ševko. 1 Serijska veza omskog otpora. realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. Slika br. 1. Fazni pomak između napona i struje kola može biti pozitivan ili negativan. struja zaostaje za naponom izvora. što zavisi od toga koja komponenta otpora u kolu preovladava. slučaj kada je XL > XC. uL(t) = ULm sin(ωt + π 2 ). UVOD Na osnovu dosadašnjeg proučavanja o djelovanju zavojnice i kondenzatora u kolima izmjenične struje. kolo ima kapacitivni karakter. 1. Ako ovo kolo priključimo na izvor sinusne struje i(t) = Imax sin (ωt +0).

Realna zavojnica ima pored induktivnog i omski otpor. ali ih u nekim slučajevima ne možemo i ne smijemo zanemariti. a čija trenutna vrijednost glasi: u(t) = uR(t) + uL(t) + uC(t) ili u kompleksnom obliku: r r r r r r r r r r r r r r r U = U R + U L + U C = I ⋅ R + I ⋅ X L + I ⋅ X C = I R + X L + X C = I [R + j ( X L − X C )] = I ⋅ Z . Slika br. slučaj kad je XL > XC. prikazan je vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) u Gausovoj kompleksnoj ravni. za slučaj kada je XL > XC. U tom slučaju provodimo analizu kola tako što sve omske otpore skoncentrišemo u jedan (RR + RL + RC = RU). 2. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 65 . a kapacitivni i induktivni otpor skoncentrišemo posebno kako je to prikazano na slici broj 3. Slika br. kao i kondenzator. [ ] Na slici broj 2.Hurić Ševko. Ovi otpori kod serijske ekvivalentne šeme su relativno mali. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Naponu izvora suprostavit će se padovi napona na elementima. Realno serijsko RLC kolo. 3. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) serijske veze idealnog RLC kola.

. uL(t). pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR)... _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 66 ............ uZ(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. c) Izračunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici.. kao izvor struje.... b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U). povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA......... transformatorom i priključnim klemama............ 50 Hz.... 1 digitalni multimetar kao ampermetar.kompl. kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC)....... uRC(t)................... ugao između struje i napona zavojnice (φZ).. omski pad napona na kondenzatoru (URC)....... ugao između struje i napona izvora (φU)...kom. 4 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje............ kondenzatorima. 4. kapacitivni otpor kondenzatora (XC)... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vektordijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola prikazan je na slici broj 4...... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni.... ugao između struje i napona kondenzatora (φC) i faktor snage kola (cosφU)............ 3. ....... Slika br... ukupnu impedansu kola (ZU)....... frekvencije 50 Hz......... uC(t)....... uRL(t)......... 2.............. slučaj kad je XL > XC......kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri........Hurić Ševko.. uRR(t). pad napona na zavojnici (UZ)...... zavojnicama. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t). ispitni pano sa otpornicima..... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.......... 400 VA ... Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola. 50 Hz.. impedansu kondenzatora (ZC)........kom... ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL)................... omski otpor kondenzatora (RC)...

UCC= U 2 C − U 2 RC . URC= I RRC . ϕ Z = arctg L i − ϕ C = arctg C XC= ω ⋅C I RRL RC 67 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 cosφu RR[ ] XC [ ] RC[ ] C[µF] UZ[V] UC[V] ZC[ ] ZU[ ] RL[ ] XL[ ] I[mA] f[Hz] φC[0] φZ[0] φU[0] U[V] Faktor snage kola Frekvencija struje Impedansa kola Kapacitet kondenzatora Napon izvora Struja izvora Omski otpor otpornika Parametri Zavojnice . ŠEMA SPOJA: 5. ω= 2πf [rad/s] . Poznato Izmjereno Impedansa. ( RC + RR + RL ) ZU U X X 1 2 . RC= Z C − X 2 C . izmjerenih i izračunatih parametara.Hurić Ševko. ϕU = arctg XL − XC R + Rc + R R . cosφU= L . kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izračunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici Uglovi između struje i napona Padovi napona na elementima URR[V] URC[V] UCC[V] URL[V] UL[V] Formule za izračunavanje traženih podataka: Z U = ( R R + R L + RC ) 2 + ( X L − X C ) 2 : URL= I RRL. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. UL= U 2 Z − U 2 RL . OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. ZC= c .

pod a) i pod b). te trokut otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. koji 0 kasni za strujom izvora za 90 . sin(314t +0). sin(314t + π 2 ). uC(t) = 2 . Vektor-dijagrami treba da budu slični onima. miliampera ili oma. Kad smo izračunali sve tražene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje. po pravilu paralelograma nacrtamo napon izvora && ( U& ). uRL(t) = 2 .. koji su prikazani na slici broj 4.. .. sin(314t+φU)... 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ .. zavojnici i omskim otporima (RU).. uRC(t) = 2 ... sin(314t +0). 6. sin(314t - π 2 ). Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera.Hurić Ševko.... Kad smo nacrtali padove napona na kondenzatoru. koji su prikazani na slici broj 4. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. crtamo induktivni pad napona ( U&L ) 0 && koji prednjači za 90 u odnosu na struju izvora i kapacitivni pad napona ( U&CC ). 1 cm ↔ . I Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni.sin(314t+0)... Dijagram otpora dobijamo kad dijagram napona podijelimo sa strujom... zatim. struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00). Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje treba da glase: uCC(t) = uL(t) = 2 . uZ(t) = 2 . KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 68 . 2 .. tj.. sin(314t +φZ) i i(t) = 2 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vektor-dijagrami napona i otpora treba da budu slični dijagramima..V. u fazi sa strujom su omski padovi && napona na otporima (RR + RL + RC = RU)..sin(314t +0). uRR(t)= 2 . u(t) = 2 .. sin(314t –φC)..

.. XL = XC ili 2.: I = = ⋅e . (2). kako je to prikazano na slici broj 1. UVOD Naponsku ili serijsku rezonanciju možemo izazvati na dva načina. mjenjajući kružnu učestanost struje (ω). 1. Slika broj 1. priključimo na izvor izmjeničnog napona ugaone učestanosti ω. Mi ćemo mjenjati induktivitet zavojnice dok ne izazovemo rezonancu. (1). a fazna razlika između napona i struje: _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 69 .. Promjenom induktiviteta ili kapaciteta mehaničkim putem. mjenjamo i izjednačavamo induktivni i kapacitivni otpor (XL = XC) i na taj način izazivamo serijsku rezonancu.Hurić Ševko. efektivne vrijednosti U i početne faze Ө = 00. na taj način mjenjamo i izjednačavamo reaktivne otpore.. Sastavimo prosto rezonantno kolo sa idealnim elementima. Z= R 2 + (ωL − ωC ωL − φ = arctg I= U = Z R U 1 ωC . (3). slučaj kada je XL = XC.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 13: Simuliranje serijske ili naponske rezonance. Pomoću tonfrekventnog generatora. Prosto rezonantno kolo. tj. te intenzitet Z Z struje dati su izrazima: 1 ) 2 . 1 2 R + (ωL − ) ωC 2 . U U − jφ tj.. i to: 1. Kompleksna vrijednost struje računa se primjenom Omovog zakona za nerazgranato kolo. na taj način uz nepromjenjenu kružnu učestanost struje (ω). modul (Z) i argument-ugao ( φ ) kompleksne impedanse. serijska RLC veza. Ovo kolo sa poznatim parametrima RLC-a. Ispitajmo kako se mijenja jačina struje u kolu i visina napona na pojedinim elementima promjenom kružne učestanosti ω.

Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) jednostavnog serijskog rezonantnog kola u Gausovoj kompleksnoj ravni. Slika broj 2. Iz jednačine (3). pod a) i b). Na slici broj 3 prikazan je fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog serijskog rezonantnog kola. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 70 . tako i njena početna faza se mijenjaju sa promjenom učestanosti ω. 2 2 R R +0 Do istog rezultata dolazimo ako u kolu imamo promjenljivi kapacitet ili promjenljivi induktivitet. dobijemo f0= ω0C 2π LC Nacrtajmo vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni za jednostavno rezonantno kolo (kad se u kolu pojavi rezonancija). čiji se otpori mjenjaju sa promjenom induktiviteta ili kapaciteta. Kako jačina struje. vidimo da će efektivna vrijednost struje biti najveća u slučaju kada je: 1 1 = 0 . jer ovoj struji suprostavlja se samo aktivni otpor (R) kola.: XL .. koji su prikazani na slici broj 2. 1 1 .: U U I= = . iz koje ω0 L − ω0C LC 1 možemo izraziti rezonantnu frekvenciju struje: f0= . tj. za vrijeme trajanja rezonancije. tj.XC = 0 = ω 0 L − učestanosti ω. što je isto kao i kod promjenljive ugaone = 0 .Hurić Ševko. što je izraz za rezonantnu kružnu učestanost. što ponovo dovodi do pojave rezonancije u serijskom RLC kolu.. pri ovoj frekvenciji struja u kolu 2π LC je maksimalna. (4). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO θ − ψ = 0 − (−φ ) = φ . pa reaktivni otpori postanu jednaki po svojim apsolutnim vrijednostima (XL = XC ). odavde je ω 0 = . kad u kolu nastupi rezonancija.

U elektroenergetici rezonansa se izbjegava. ukupnu impedansu kola (ZU). uRR(t). ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatog omskog otpora (RL) i promjenljivog induktiviteta (L). ugao između struje i napona izvora (φU). greške instrumenata…)!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 71 . Što ima za posljedicu naglog rasta struje u kolu. dok se u komunikacijama namjerno izaziva kako bi se u kolu obezbijedila dovoljno jaka struja koja će izazvati sigurnu proradu određenih sklopova. c) Izračunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici. omski otpor kondenzatora (RC). uC(t). ugao između struje i napona kondenzatora (φC). što može dovesti do njihovog proboja. mogu biti katastrofalne u elektroenergetici. uRL(t). pad napona na zavojnici (UZ). povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti ih na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA. kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC). Posljedice rezonance. faktor snage kola (cosφU). Provjeriti da li je UL= UCC ili se razlikuju za izvjesne vrijednosti (tolerancije parametara. izjednačavanjem kapacitivnog i induktivnog otpora. koja ostaje bez reaktivne komponente i postaje jednaka omskoj otpornosti kola (Z = R). induktivni (XL) otpor i impedansu (ZZ) zavojnice. omski pad napona na kondenzatoru (URC). pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR). uZ(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. a zbog njihovog suprotnog djelovanja opada impedansa kola. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. frekvencije 50 Hz. Naime. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t). koja stvara velike padove napona na elementima kola. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog serijskog rezonantnog kola. uz nepromjenjen napon izvora (U = const.Hurić Ševko. impedansu kondenzatora (ZC). kapacitivni otpor kondenzatora (XC). b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) kad ona dostigne svoju maksimalnu efektivnu vrijednost (ampermetar pokazuje najveću vrijednost struje). koji se mijenja uvlačenjem i izvlačenjem željezne jezgre u zavojnicu. Padovi napona naprežu izolaciju među namotajima zavojnice i dielektrik kondenzatora.). napona izvora (U). uL(t). ugao između struje i napona zavojnice (φZ). 2. uRC(t).

kompl....... tj... uRC(t) = 2 .... ispitni pano sa otpornicima............ 1 digitalni multimetar kao ampermetar. RRL RC I U 1 2 2 XC= = XL.. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + 0 2 =RU .......kom...... sin(314t –φC)........ sin(314t + π _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 72 . uC(t) = 2 ........ UCC= U 2 C − U 2 RC ...... 50 Hz..Hurić Ševko.... 4 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje...... 50 Hz...... ω = 2πf [rad/s]. sin(314t +0)... 2 .. kao izvor struje... kondenzatorima... sin(314t +0)... ZZ= Z ...sin(314t +0)... XL − XC R + Rc + RR = 0 .. sin(314t+0)... RC= Z C − X 2 C i XL= Z Z − R 2 L .. URL= I RRL. 400 VA...kom. )............. uZ(t) = 2 ... cosφU(0)=1 .. 4..... 2 uRR(t)= 2 ......... uRL(t) = 2 .. zavojnicom promjenljivog induktiviteta. ω ⋅C I ϕU = arctg Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: uCC(t) = uL(t) = 2 ..... ŠEMA SPOJA: 5.... URC= I RRC..... transformatorom i priključnimklemama.. .... u(t) = 2 ........ RU ( RC + RR + RL ) X X U ϕ Z = arctg L : − ϕ C = arctg C ....... sin(314t +φZ) i i(t) = 2 ... ZC= c ... cosφU = L =1. UL= U 2 Z − U 2 RL .. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V........ 1 digitalni multimetri kao voltmetri...........kom........... sin(314t - π 2 ).....sin(314t+0)... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3........... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.

KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole XL[ ] 73 φC[0] φZ[0] f[Hz] Induktivni otpor zavojnice Frekvencija struje izvora Impedansa zavojnice Uglovi između struje i napona Padovi napona na elementima Faktor snage kola Impedansa kola Kapacitet kondenzatora Napon izvora Struja izvora Omski otpor Zavojnice Omski otpor otpornika . naponi po svojim CC intenzitetima bi trebali biti jednaki. pod a) i pod b). 1cm ↔. 6. u fazi sa strujom su omski padovi napona na otporima: && RR + RL + RC = RU (URR+URL+URC=URU). izmjerenih i izračunatih parametara kola Kad smo izračunali sve tražene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni.. ako smo postigli rezonancu. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Poznato Izmjereno Impedansa. Vektor-dijagrami napona i struje i otpora treba da budu slični dijagramima prikazanim na slici broj 2.V. Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. a suprotni po djelovanju. . koji bi trebali biti jednaki naponu izvora ( U RU = U& ). Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera...... kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izračunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici U[V] I[mA] URR[V] φU[0] ZU[ ] ZZ[ ] URC[V] UCC[V] URL[V] UL[V] cosφu RR[ ] RC[ ] C[µF] XC [ ] UZ[V] UC[V] ZC[ ] RL[ ] 50 Tabela za upis poznatih. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. struju ( &&& ) crtamo na I pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00). mA : 1 cm ↔ . Dijagram otpora dobijamo kad dijagram napona podijelimo sa strujom. miliampera ili oma. koji kasni u odnosu na struju za 900. 1 cm ↔ . crtamo induktivni pad napona ( U&L ) koji prednjači za 900 u odnosu na struju kola i && kapacitivni pad napona ( U& ). && zatim. tj.Hurić Ševko.

struja izvora prednjači naponu izvora. kolo ima induktivni karakter. R Naponu izvora suprostavit će se padovi napona na elementima. koje je prikazano na slici broj 1. 1. tj. jer je XL < XC. Ako kolo sa slike broj 1.ϕ ).Hurić Ševko. Slika broj 1. u kolu nastaje naponska ili serijska rezonansa. Kada je XL = XC. kolo ima kapacitivni karakter. realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenične struje. tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 14: Serijska veza omskog otpornika. ona će izazvati padove napona na elementima kola. 3. struja zaostaje za naponom izvora . rezonanciju mi u elektroenergetici izbjegavamo i Kada je XL < XC. Iz dosadašnjih proučavanja RLC elemenata u kolu izmjenične struje. upoznali smo tri karaktreristična slučaja: 1. Kada je XL > XC . ). UVOD Nacrtajmo jedno jednostavno idealizirano rezonantno RLC kolo. 2 uR(t) = URm sin(ωt +0) i u(t) = Um sin(ωt . Rekli smo da fazni pomak između struje i napona izvora zavisi od odnosa induktivnog (XL) i kapacitivnog (XC) otpora. Razmotrimo treći slučaj (kada je XL < XC). a čija trenutna vrijednost glasi: u(t) = uR(t) + uL(t) + uC(t) ili u kompleksnom obliku: r r r r r r r r r r r r r r r U = U R + U L + U C = I ⋅ R + I ⋅ X L + I ⋅ X C = I R + X L + X C = I [R + j ( X L − X C )] = I ⋅ Z . slučaj kada je XL < XC.ϕ . [ ] _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 74 . napon i struja su u fazi. priključimo na izvor sinusne struje i(t) = Im sin(ωt + 0). 2. čije će trenutne vrijednosti glasiti: uC(t) = Ucm sin(ωt uL(t) = ULm sin(ωt + π 2 ). π pri čemu je ϕ = arctg X L − XC = . jer ova dva otpora imaju suprotno međusobno djelovanje. Jednostavno rezonantno kolo sa idealnim kondenzatorom i idealnom zavojnicom.

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Vektor-dijagram napona i struje i otpora realnih elemenata (koji imaju pored reaktivnih i omske otpore), u kompleksnoj Gausovoj ravni prikazan je na slici broj 2. pod a) i pod b).

Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) u kompleksnoj Gausovoj ravni serijskog RLC kola, slučaj kada je XL < XC.

Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagram struje i napona serijskog idealiziranog RLC kola, slučaj kada je XL < XC.

Sa vektorskog i razvijenog dijagrama struje i napona vidimo da vrijednost ugla (φ) između struje i napona izvora isključivo zavisi od parametara kola.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

75

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

2. ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pada napona na zavojnici (UZ), pada napona na kondenzatoru (Uc) i pada napona na otporu (URR). c) Izračunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, omski pad napona na kondenzatoru (URC), kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC), omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC), impedansu kondenzatora (ZC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao između struje i napona izvora (φU), ugao između struje i napona zavojnice (φZ), ugao između struje i napona kondenzatora (φC) i faktor snage kola (cosφU). d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: fazorski i razvijeni dijagram napona i struje (padove napona na omskim otporima sabrati i predstaviti jednom zajedničkom sinusoidom). e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t), uL(t), uRL(t), uRC(t), uC(t), uRR(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i priključnim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 4 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.

4. ŠEMA SPOJA:

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

76

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + ( X L − X C ) 2 : URL= I RRL; URC= I RRC ; UL= U 2 Z − U 2 RL ; - ϕU = arctg

XL − XC R + Rc + R R ; cosφU= L ; ( RC + RR + RL ) ZU
RC= Z C − X 2 C ; ϕ Z = arctg
2

UCC= U 2 C − U 2 RC ; ω= 2πf [rad/s];

XC=

U 1 ; ZC= c ; ω ⋅C I

XL X i − ϕ C = arctg C . RRL RC

Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izračunatih vrijednosti.
Poznato Izmjereno Impedansa, kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izračunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici

Uglovi između struje i napona na elementima

Padovi napona na elementima

URR[V]

URC[V]

UCC[V] URL[V] UL[V]

Tabela za upis izračunatih maksimalnih vrijednosti napona i struje.
Izračunato Pad Pad napona napona na na omskom omskom otporu otporu kondenzatora zavojnice URL max [V] URC max [V]

50

Napon Izvora Umax [V]

Struja izvora Imax[mA]

Pad napona na omskom otporu URR max [V]

Pad napona na kapacitivnom otporu kondenzatora UCC max [V]

Pad napona na induktivnom otporu zavojnice UL max [V]

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

cosφu
77

RR[ ]

XC [ ] RC[ ]

C[µF]

UZ[V] UC[V]

RL[ ]

ZC[ ]

ZU[ ]

I[mA]

XL[ ]

φC[0] φZ[0] φU[0]

f[Hz]

U[V]

Faktor snage kola

Frekvencija struje

Impedansa kola

Kapacitet kondenzatora

Napon izvora

Struja izvora

Omski otpor otpornika

Parametri Zavojnice

uC(t) = 2 . i to tako što usvojimo razmjeru za period T↔ 8 cm (T = 0. Imax= 2 I. i 2 π ). 1 cm ↔ .. kosinusoidu induktivnog pada napona [uL(t)]. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. dijagramima koji su nacrtani na slici broj 3. koja ima pozitivan početak.. koja ima negativan fazni pomak (-φU). URL max = 2 UL . Kad smo nacrtali fazorski dijagram pristupamo crtanju razvijenog dijagrama. pristupamo crtanju fazorskog i razvijenog dijagrama napona i struje. URR max = 2 URR. zavojnici i omskim otporima (RU). Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera.. 1 cm↔0. i(t) = 2 .. Kad smo izračunali sve tražene parametre kola. 6.. Fazorski i razvijeni dijagram treba da budu slični. 2 2 UCmax.. obilježimo maksimalne amplitude (URUKUPNOmax..02 s.sin(314t+0) i uZ(t) = 2 .Hurić Ševko. struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj x osi (fazni ugao 00). sin(314t + π 2 ). uRR(t)= 2 ... Zatim. 2 URL. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Formule za izračunavanje maksimalnih vrijednosti: Umax = URC max = 2 U. uRL(t) = 2 uL(t) = 2 . podijelimo je 3⋅π π na četiri dijela( .. Crtanje fazorskog dijagrama započinjemo crtanjem pravouglog koordinatnog sistema. koji kasni za strujom izvora za 900. 2 . koje nemaju fazni pomak (φ=0)... sin(314t – φC). UCC max = 2 UCC i UL max = Ukupan pad napona na omskim otporima iznosi: UR UKUPNOmax = URR max + URL max + URC max Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: π uCC(t) = 2 .. sin(314t . Kad smo nacrtali kapacitivni pad napona ( U& CC max padove napona na kondenzatoru. sin(314t +0).. sin(314t + φZ).. odnosno. π .. miliampera. u fazi sa strujom su omski I max padovi napona na otporima: RR + RL + RC = RU.sin(314t +0). nacrtamo sinusoide (za struju i omske padove napona).). mA . Zatim... u(t) = 2 .0025 s). KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 78 . ULmax i Imax).. URUKUPNOmax. 1cm ↔. Umax. 2 URC.φU).. crtamo && induktivni pad napona ( U&L max ) koji prednjači za 900 u odnosu na struju kola i && ). sin(314t +0).. uRC(t) = 2 . sin(314t ..V. tj. kosinusoidu kapacitivnog pada napona [uC(t)]. po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U&max ). koja ima negativan početak i sinusoidu napona izvora [u(t)].

Slika broj 1. Paralelna veza idealne zavojnice i omskog otpora. UVOD Razmotrimo odnose napona i struja kod paralelne veze idealne zavojnice i omskog otpora u kolu izmjenične struje. 1.Hurić Ševko. 0 0 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 79 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 15: Paralelna veza omskog otpora i realne zavojnice u kolu izmjenične struje. π Slika broj 2. čiji je vektor. koje je prikazano na slici broj 1. Kompleksne vrijednosti struja bit će: I R = I R ⋅ e j 0 A i I L = I L ⋅ e − j 90 A. ovaj napon će protjerati struje u granama kola čije trenutne vrijednosti glase: iR(t) = 2 IR sin(ωt + 0) A i iL(t) = 2 IL sin(ωt ) A. Fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RL kola. Ako ovo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t) = Umsinωt V. odnosno I = I R + I L . prikazan je 2 fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RL kola. Na slici broj 2.dijagram prikazan na slici broj 3. pod a).

Realno paralelno RL kolo i šema vodljivosti kola. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. BL– reaktivna provodnost ili susceptansa [S]. ϕ = arctg GR Sastavimo realno paralelno RL kolo i njegovo ekvivalentno kolo vodljivosti. odnosno I = I R + I L = U GR + U ⋅ (G L − jBL ) A. nego pomoću impedansi (otpora).dijagram struja podijelimo sa naponom. Iz poslijednjih jednačina vidimo da je proračun paralelnih kola jednostavnije raditi pomoću vodljivosti (admintanse). Vektor-dijagram struja i napona pod a) i vodljivost pod b) idealnog paralelnog RL kola. Vodljivosti su recipročne vrijednosti otpora (impedansi).Hurić Ševko. pri čemu je: U U U GR – aktivna provodnost ili konduktansa [S]. pod b). tj.: R X 1 1 1 1 YU = Y1 + Y2 = + = + = G R + 2 L 2 − j 2 L 2 = G R + G L − jB L = Z1 Z 2 R R RL + jX L R L+X L R L + XL = G . Slika broj 4. I I I = R + L = G R + B L = G R − jB L = YU . pod b). Sa slike broj 3. kako je to prikazano na slici broj 4. I L = U ⋅ Y2 = U ⋅ (G L − jB L ) . _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 80 . možemo izračunati fazni pomak između struje i napona izvora: − BL .jBL [S] Iz prethodnih jednačina možemo izraziti struje u granama kola: I R = IR= U GR. koji je prikazan na slici broj 3. Kompleksni dijagram vodljivosti (admintanse) dobijemo kad vektor .

ugao između struje i napona izvora (φu) i faktor snage kola (cos φU).......................... 400 VA... φz i XL). Z U = [ ]..... frekvencije 50 Hz.... GR = RR YU RL + X L RL + X L _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 81 . Rastavimo vektor struje kroz zavojnicu: I L = I La + I Lr = I ⋅ cos ϕ z − j ⋅ I ⋅ sin ϕ z 2....... URL= IL RL. kao izvor struje.......Hurić Ševko. GL= 2 L 2 [S]..... transformatorom i priključnim klemama...kompl... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V..................kom... povezati paralelno sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i priključiti na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu u(t) = 2 (2-270) sin(314t + 0) V. BL= 2 L 2 [S]. u ovom slučaju vektor struje kroz zavojnicu razložit ćemo na njegovu aktivnu i reaktivnu komponentu.. b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U)....... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.............. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih i potrebnih podataka za rješenje zadatka: IR= U GR...... 50 Hz...kom........ struje kroz zavojnicu (IL) i struje izvora (I). ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V... 3.. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona izvora [u(t)] i struja [iR(t)............. X R 1 1 [S]....kom....... kako bismo lakše izvršili crtanje vektor-dijagrama struja... zavojnicama.. ukupnu impedansu kola (ZU)....... c) Izračunati: struju kroz omski otpor (IR)....... ŠEMA SPOJA: 5... ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU).... 4. ispitni pano sa otpornicima.......................... kondenzatorima.. 2 digitalni multimetar kao voltmetar . 50 Hz.. ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL..... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Svaki vektor možemo rastaviti na njegove komponente... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni...... 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................... iL(t) i i(t)]........... omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici..

&& Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni.V. µS . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. .. koja I kasni za naponom izvora za ugao -φU . u(t)= 2 …sin(314t + 0). Reaktivnu komponentu struje zavojnice ( I Lr ).. 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ). treba da usvojimo odgovarajuće razmjere. 6. koji su nacrtani na slici broj 3. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ova vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole GL[µS] IR[mA] URL[V] IL[mA] RR[ ] RL[ ] XL[ ] I[mA] UL[V] f[Hz] φZ[ ] U[V] 0 Aktivne provodnosti Parametri Zavojnice . Izrazi za trenutne vrijednosti treba da budu slični slijedećim izrazima: i(t)= 2 …sin(314t – φU). I L = I La + I Lr = I L ⋅ cocϕ z − j ⋅ I L ⋅ sin ϕ z ... crtamo na negativnoj imaginarnoj osi (-j). izmjerenih i izračunatih podataka. Aktivna komponenta ( I La ) je u fazi sa naponom i nju crtamo u nastavku struje kroz omski otpor ( I R ). napona i vodljivosti treba da bude sličan dijagramima. u fazi sa naponom je struja kroz omski otpor ( I R ). miliampera ili mikrosimensa. tj.ϕU = arctg YU ΣG R YU = Y1 + Y2 = Tabela za upis poznatih. cosφ= i YU = (ΣG R ) 2 + (ΣBL ) 2 . struju kroz zavojnicu rastavimo na njenu aktivnu ( I La ) i reaktivnu komponentu ( I Lr ). Sabiranjem ovih struja po pravilu palalelograma dobit ćemo struju izvora ( &&& ). iR(t)= 2 …sin(314t + 0) i iL(t)= 2 …sin(314t – φZ). Vektor-dijagram struja.Hurić Ševko. R: što znači razmjera. Poznato Izmjereno Struja kroz omski otpor Struja zavojnice Padovi napona na zavojnici Izračunato Komponente struje zavojnice ILa[mA] 82 ILr[mA] Reaktivna provodnost Ukupna provodnost Ukupna impedansa Ugao između struje i napona Faktor snage kola YU[ µS] ΣG[µS] BL[ µS] cosφU ZU[ ] φ U[0] Napon izvora Struja izvora Omski otpor Frekvencija GR[µS] Prije nego što počnemo sa crtanjem vektor-dijagrama. 1 cm ↔ . Napon izvora ( U& ). R X 1 1 1 1 + = + = G R + 2 L 2 − j 2 L 2 = G R + G L − jB L Z1 Z 2 R R RL + jX L R L+X L R L + XL ΣG R ΣB L . 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ . profesor elektrotehnike 2 ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO UL= U 2 − U RL . pod a) i b).

kako je to prikazano na slici broj 1. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 83 . prikazan je fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RC kola. 1. Razmotrimo odnose napona i struja kod paralelne veze idealnog kondenzatora poznatog kapaciteta (C) i čistoomskog otpora poznate otpornosti (R). u kolu izmjenične struje. a struja kroz otpornik je u fazi sa naponom izvora. Fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RC kola. Paralelna veza omskog otpora velike otpornosti (RP ≈ 50 XC) i kondenzatora u kolu izmjenične struje.Hurić Ševko. UVOD Svaki realni kondenzator možemo predstaviti njegovom paralelnom ili serijskom ekvivalentnom šemom. Dok. Slika broj 1. Kod paralelne ekvivalentne šeme omski otpor (RP) ima veliku vrijednost. kod serijske ekvivalentne šeme omski otpor ima relativno malu vrijednost [najčešće deset do dvadesetpet posto od ukupne vrijednosti impedanse kondenzatora (ZC)]. Na slici broj 2. Ako ovo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t) = Umsinωt V. Struja kondenzatora 2 prednjači naponu izvora za 900. približno pedeset puta veću od reaktivnog otpora (XC). Idealno paralelno RC kolo. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 16: Izračunavanje gubitaka u dielektriku kondenzatora (tgδ). i iC(t) = 2 IC sin(ωt + π Slika broj 2. ovaj napon će protjerati struje u granama kola čije trenutne vrijednosti glase: iR(t) = 2 IR sin(ωt + 0) A ) A.

koji je prikazan na slici broj 3. što su veći gubici u dielektriku (manji je omski otpor . odavdje nalazimo omski otpor: = R = U IC RωC 1 ωC R= Toplotni gubici snage iznose: P = UIR = 1 . tgδ ⋅ ωC U2 . BC – reaktivna provodnost ili susceptansa [S]. pod b). za neki ugao (δ). Kompleksni dijagram vodljivosti (admintanse) dobijemo kad vektor-dijagram struja podijelimo sa naponom. a veći ugao δ. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 0 0 Kompleksne vrijednosti struja bit će: I R = I R ⋅ e j 0 A i I C = I C ⋅ e + j 90 A. kojeg nazivamo uglom gubitaka. takođe možemo izračunati vodljivosti: BC= [S] i GR= [S]. Sa slike broj 3. čiji je vektor. Slika broj 3. dobit ćemo novi izraz za gubitke snage u dielektriku: P = U2ωC tgδ. Ugao (δ) pro-porcionalan je veličini aktivnih gubitaka u dielektriku. pošto je 84 _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . a komplementaran je uglu faznog pomaka φ do 900 . Vektor-dijagram struja i napona pod a) i vodljivosti pod b) paralelnog RC kola. ako prethodni izraz za otpor uvrstimo u izraz R za snagu.Hurić Ševko. odnosno veća je struja IR). I I I = R + C = G R + BC = G R + jBC = YU . odnosno I = I R + I C . pod b).dijagram prikazan na slici broj 3. pod a). možemo izračunati fazni pomak između struje i napona izvora: BC 1 1 .R. manji je fazni pomak φ. U IR 1 Sa vektor-dijagrama nalazimo: tgδ = . ϕU = arctg Znači. pri čemu je: U U U GR – aktivna provodnost ili konduktansa [S]. R GR XC Sa vektor-dijagrama struja vidimo da je kod kondenzatora sa nesavršenim dielektrikom i kod većih frekvencija fazni pomak (φ) manji od 900.

2 digitalni multimetar kao voltmetar ....... možemo napisati konačan izraz za gubitke snage u dielektriku: P = U2ωC δ [W]. ugaonu učestanost struje (ω) i snagu gubitaka na otporu (u dielektriku kondenzatora) P...... Podsjetimo se da je: 2 π rad = 3600 →1 rad = 2... kao izvor struje....... c) Izračunati: struju kroz omski otpor (IR).................... 50 Hz....... nazivne frekvencije 50 Hz)... ISPITNA OPREMA: Gredska mreža 220 V........ b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U).. ugao između struje i napona izvora (φu).. transformatorom i priključnim klemama.... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V. ZADACI: a) Kondenzator poznatog kapaciteta (preporučujem kondenzator sa slijedećim parametrima: C = 16 µF.. povezati paralelno sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (preporučujem:RR ≈10 000 ) i priključiti ih na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu...... ugao gubitaka u dielektriku tgδ....kompl............ struje kroz kondenzator (IC) i struje izvora (I)... ugao δ.. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni............ 6. u(t)= 2 (2-270)sin(314t +0) V..... nazivnog napona 500 V.... 400 VA..... 1 digitalni multimetri kao ampermetari.... frekvencije 50 Hz.......... ispitni pano sa otpornicima........ 3... ŠEMA SPOJA: _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 85 ... ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU).30 ..........kom.Hurić Ševko..... zavojnicama.................................. pri čemu je δ [rad]...28 4..... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO tangens malih uglova približno jednak tim uglovima (tg δ ≈ δ).. ukupnu impedansu kola (ZU)............... 360 = 57..kom.......kom... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.............. kondenzatorima.. 50 Hz... faktor snage kola (cos φU).

koja prednjači naponu izvora za ugao φU. Napon izvora ( U& ). tj.φU[ ]. 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ). izmjerenih i izračunatih podataka. δ[rad]. R: što znači razmjera. I I I = R + C = G R + BC = G R + jBC = YU . u fazi sa naponom je struja kroz omski otpor && ( I R ). C[F]. δ[rad] = 0 GR YU YU 57. mA : 1 cm ↔ . a ugao δ znatno manji u odnosu na uglove koji su prikazani na slici broj 3. ω=2πf [rad/s] i ω [rad/s]. Dijagram vodljivosti crtamo analogno dijagramu struja. P = U2ωC δ[W]. Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit I ćemo struju izvora ( &&& ). Samo što će ugao φU biti znatno veći (preko 880). && Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni.. struja kroz kondenzator ( I C ). odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. ϕU = arctg C .. 1cm ↔.. XC RR ω ⋅C [] Tabela za upis poznatih. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih i potrebnih podataka za rješenje zadatka: IR= U GR. prednjači naponu izvora ( U& ) za 900 (poklapa se sa pozitivnom imaginarnom osom (+j)..V. miliampera ili mikrosimensa. δ = 90 . GR= [S]. jer dijagram vodljivosti dobijemo kad dijagram struja podijelimo sa naponom. XC= [ ]. 1 cm ↔ . ZU = [ ]. Vektor-dijagrami struja i vodljivosti treba da budu slični dijagramima koji su prikazani na slici broj 3. 6.. treba da usvojimo odgovarajuće razmjere. U[V]. cosφ= R .3 1 1 1 BC= [S]. Poznato Kapacitet kondenzatora Napon izvora Omski otpor Frekvencija Izmjereno Kružna učestanost struje Kapacitivni otpor kondenzatora Tangens ugla gubitaka Struja izvora Struja kroz kondenzator Aktivna provodnost Struja kroz otpornik Izračunato Kapacitivna provodnost Ukupna provodnost kola Ukupna impedansa kola Ugao između struje i napona Faktor snage kola Snaga gubitaka P[W] Ugao gubitaka Ugao gubitaka ω[rad/s] BC [ µS] YU[ µS] GR[µS] C[[ µF] IR[mA] IC[mA] cosφU δ[rad] XC [ ] RR[ ] I[mA] ] φ U[ ] f[Hz] U[V] δ 0 Prije nego što počnemo sa crtanjem vektor-dijagrama.. YU = G R + BC . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. U U U B G 1 δ 0 2 2 0 0 . KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ZU [ tg δ[0] 86 .Hurić Ševko. µS .

koju smo definisali kao proizvod visine napona koji vlada na priključcima trošila i jačine struje koja protiče kroz posmatrano trošilo.). UVOD Snaga u kolu izmjenične struje. i ona je jednaka polovini maksimalne snage (Pm/2). te da se cijelokupna energija pretvara u toplotnu. Sa dijagrama trenutnih vrijednosti napona.. Za nas je značajna srednja snaga izmjenične struje (predstavljena isprekidanom linijom i znakom “x“ na slici broj 1. (1). Odnosno: P = U I [W] . (2. pa konačan izraz za srednju snagu izmjenične struje bit U ⋅I će: P = m m …(4). 1. srednja vrijednost drugog člana jednačine (3) jednaka je 2 2 nuli za vrijeme jedne periode.. 2 p= _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 87 . tj. uočavamo: dijagram snage je za cijeli period u pozitivnom području i ima dvostruku frekvenciju u odnosu na napon i struju i u trenutku kad su napon i struja jednaki nuli. da li koristan rad ili vršiti proces transformacija ili oboje isključivo zavisi od parametara kola!? To jest. Međutim. tada je i snaga jednaka nuli. nacrtani su razvijeni dijagrami snage.cos2ωt)/2. Polazeći od definicije snage. tj. Razmotrimo sva tri karakteristična slučaja: Kolo sa čistoomskim otporom U prethodnim vježbama rekli smo da su napon i struja u kolu izmjenične struje sa čistoomskim otporom u fazi.). što je posljedica njenog promjenljivog karaktera. realne zavojnice i realnog kondenzatora. jer površine (1). odnosno zamjenit ćemo sin2 ωt = (1. ili trošilo sa sve tri osobine. a). (3) i (4) sa slike broj 1. jednačinu (2) ćemo transformisati. Na osnovu jednačina (2) i (2. U prvoj godini upoznali smo se sa snagom jednosmjerne struje. pa ćemo dobiti jednačinu: Pm⋅ ⋅ I m U m ⋅ I m − cos 2ωt … (3).. Ova definicija vrijedi u pravilu i za izmjeničnu struju. (2) ili p(t)=i2(t) R .... (2).. a) na slici broj 1. struje i napona. P = = U ⋅ I [W]…(5).. da li se u kolu nalazi omsko trošilo ili induktivno ili kapacitivno. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 17: 1. Šta će se dešavati u kolu izmjenične struje. istovremeno imaju svoje maksimalne i nulte vrijednosti. možemo napisati izraz za trenutnu aktivnu snagu izmjenične struje: p(t) = u(t) i(t) = Umsinωt Imsinωt = Um Im sin2 ωt. bilans snage kod serijske veze čistoomskog otpora. se poklapaju – 2 nadoknađuju nedostajuće dijelove na pravougaoniku [(Pm/2) x t ] ili ako snagu izrazimo U 2⋅I 2 preko efektivnih vrijednosti napona i struje. Da bismo došli do konačnog izraza za određivanje srednje snage izmjenične struje.Hurić Ševko. izmjenična struja pored aktivnog rada ispoljava i transformaciju energije u vidu električnog ili magnetnog polja. struje i snage (slika br.

Nacrtajmo dijagram trenutnih vrijednosti napona. ako se priključna struja mijenja po zakonu: i(t) = Im sinωt. Na osnovu svega iznesenog u prethodnom izlaganju zaključujemo: da je srednja snaga u kolu izmjenične struje koje sadrži čistoomski otpor jednaka proizvodu efektivne vrijednosti priključenog napona i efektivne vrijednosti struje u kolu. Takođe smo rekli da struja idealne zavojnice kasni za naponom za 900. da je srednja snaga jednaka nuli. Na osnovu dobijenog obrasca (6) i dijagrama trenutne snage. struje i snage za kolo koje sadrži samo čistoomski otpor. struje i snage. imat ćemo izraz za aktivnu snagu idealne zavojnice: pL(t)= u(t) * i(t)= Imsinωt Um sin(ωt + π/2) =Um Im sinωtcosωt =(1/2)*(UmImsin2ωt) …(6). _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 88 . u toku druge i četvrte četvrtine ima negativan znak (razgrađuju se magnetna polja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 1. struje i napona idealne zavojnice uočavamo: da snaga ne sadrži konstantne . tj. Da zaključimo. Kolo sa čistoinduktivnim otporom U dosadašnjm izlaganjima kazali smo. Dijagram napona. u električnom kolu sa čistoinduktivnim otporom. da zavojnicu kod koje je XL>>RL možemo aproksimirati kao idealnu. Uvrštavanjem ovih izraza u izraz za trenutnu snagu idealne zavojnice. tada će izraz za trenutnu vrijednost napona glasiti: u(t) = Umsin(ωt + π / 2). Odnosno. zavojnica daje energiju izvoru). da u toku prve i treće četvrtine ima pozitivan znak (izgrađuju se magnetna polja.Hurić Ševko. imajući u vidu da je: cosωt = sin(ωt + π/2) i 2sinωt cosωt = sin2ωt. Na osnovu prethodnih jednačina oni će izgledati kao na slici broj 2. električna energija osciluje između izvora i magnetnog polja zavojnice dvostrukom frekvencijom struje izvora. zavojnica uzima energiju od izvora). onih vrijednosti što nam pokažu ampermetar i voltmetar.aktivne komponente već se mijenja po zakonu sinusa sa dvostrukom frekvencijom u odnosu na frekvenciju napona i struje.

Dijagram snage. Slika broj 3. da kondenzator kod kojeg je XC>>RC možemo aproksimirati kao idealni. uočavamo da su oni slični i da je dijagram snage isti . tada će izraz za trenutnu vrijednost struje glasiti: i(t) = Imsin(ωt + π/2). Vidimo da je jednačina (7) identična jednačini (6) pa će vrijediti svi zaključci koje smo izvukli za kolo sa čistoinduktivnim otporom.Hurić Ševko. Poređenjem ovog dijagrama sa dijagramom prikazanim na slici broj 2. Dijagram snage. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 89 . Kolo koje sadrži čistokapacitivni otpor U dosadašnjm izlaganjima kazali smo. Na slici broj 3. ali da su struja i napon međusobno zamijenili trenutne položaje. predstavljen je razvijeni dijagram snage. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. struje i napona idealne zavojnice. napona i struje idealnog kondenzatora. Uvrštavanjem ovih izraza za trenutnu snagu: pC(t) = u(t) *i(t) = Um sinωt Imsin(ωt +π/2) = Um Im sinωt cosωt = (½)*(UmImsin2ωt) … (7). struje i napona idealnog kondenzatora. Odnosno ako se priključni napon mijenja po zakonu: u(t) = Um sinωt. Takođe smo rekli da struja idealnog kondentatora prednjači naponu za 900.

Slika br. prikazan je trokut snaga serijskog RLC kola. ali ih u tačnim proračunima ne možemo i ne smijemo zanemariti..: Q =(½) * (UmIm sinφ) = U I sinφ . Ovu komponentu nazivamo reaktivna snaga trošila. Tad je trenutna snaga kola data izrazom: p(t) = u(t) * i(t) = Um cosωt * Imcos(ωt. realnom zavojnicom i realnim kondenzatorom Realna zavojnica i realni kondenzator. U tom slučaju provodimo analizu kola tako što sve omske otpore skoncentrišemo u jedan (RR + RL + RC = RU). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kolo sa čistoomskim otporom. koji je stalno pozitivan ili nula on ustvari predstavlja aktivnu snagu koju uzima omski otpor iz izvora i koja se pretvara u toplotu.φ). te da se i ona mijenja takođe po kosinusnom zakonu: i(t) = Imcos(ωt . p(t) =(1/2)* [UmIm cosφ (1 + cos2ωt)] +(1/2) * (UmIm sinφ sin2ωt) . Pa je aktivna srednja snaga: P = (½) * (UmIm cosφ) = U I cosφ [W] .φ) = cosωt cos φ + sinωt sinφ. struje i otpora realnog serijskog RLC kola.. a da struja kasni za naponom za izvjestan ugao (-φ). jedinica za ovu snagu je voltamperreaktivni [Var]. ovaj član opisuje razmjenu energije-snage između trošila i izvora. Vrijednost prvog člana jednačine (9) kreće se u granicama od nule do UmIm cosφ. dobit ćemo konačan izraz za snagu kola sa RLC elementima. imajući u vidu. Realno serijsko RLC kolo.. pod a) i pod b). Na slici broj 6. za slučaj kad je XL > XC.φ) . (10) Drugi član jednačine (9) periodično mjenja znak i vrijednost. a kapacitivni i induktivni otpor skoncentrišemo posebno kako je to prikazano na slici broj 4. Vektor-dijagrami napona. Ovi otpori kod serijske ekvivalentne šeme su relativno mali. Predpostavimo da je početna faza napona jednaka nuli (φU = 0) i da se napon mijenja po kosinusnom zakonu: u(t) = Um cos(ωt + 0). da je cos (ωt. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 90 . tj... (8)..Hurić Ševko. (9). 4. Dijagram snage ili trokut snage dobijemo kad trokut napona pomnožimo sa efektivnom vrijednosti struje.. (11). pošto je cos2φ =(1/2)(1+cos2φ) i sinφ cosφ=(1/2)(sin2φ). za slučaj kad je XL > XC prikazani su na slici broj 5. imaju pored reaktivnog induktivnog i reaktivnog kapacitivnog i omske otpore.. snagu možemo pisati u vidu: p(t) = UmIm cos2ωt cos φ + UmIm sinφ sinωt cosωt.

Slika broj 6. kapacitivni otpor kondenzatora (XC).QC [VAr]. reaktivnu kapacitivnu (QC) snagu i prividnu (S) snagu. QL=I2XL. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 91 . reaktivne i prividnu snagu serijskog RLC kola. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t). pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR). reaktivnu induktivnu (QL) snagu. b) Izvršiti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U). S PU 2. QC= I2 XC . ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL). ukupnu impedansu kola (ZU).Hurić Ševko. pad napona na zavojnici (UZ). QU = S sinφ = UI sinφ . QU = QL. Na osnovu trokuta snaga možemo napisati izraze za: aktivne. 5. frekvencije 50 Hz. ugao između struje i napona zavojnice (φZ). S= ΣP 2 + (ΣQL − ΣQC ) 2 [VA]. ukupnu aktivnu (PU) snagu. koji glase: PU=(PRL+ PRC + PR) [W]. d) U odgovarajućoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni nacrtati trokut snaga. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika br. c) Izračunati: omski otpor kondenzatora (RC). PRL= I2 RL. ugao između struje i napona izvora (φU). PRC= I2 RC i PR= I2 RR. za slučaj kad je XL > XC . faktor snage kola (cosφU). povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i priključiti ih na izvor izmjenične struje koja se mjenja po sinusnom zakonu i(t)= Imsin(314t+0) mA. cosφ= Q PU . impedansu kondenzatora (ZC). ugao između struje i napona kondenzatora (φC).uZ(t). Trokut snaga serijskog realnog RLC kola. PU=S cosφ =UI cosφ. za slučaj kad je XL > XC . Vektor-dijagrami napona istruje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola. ϕ = arctg U [0]. uC(t) i uRR(t)] i struje [(i(t)].

. uZ(t) = 2 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3.......... sin(314t –φC).....kom.............. 50 Hz....... 4.. Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: u(t) = 2 . 400 VA.......... koji je nacrtan na slici broj 6....... ϕ Z = arctg 2 ω=2πf [rad/s].. sin(314t+φU)..... ω ⋅C I XL X i − ϕ C = arctg C .. ispitni pano sa otpornicima. ϕU = arctg QL − QC .kom.. kao izvor struje.kom... ŠEMA SPOJA: 5. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 92 ..... PR= I2 RR ...... PRC= I2 RC..... 4 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje....... RC= Z C − X 2 C .. RL RC Dijagram snaga treba da bude sličan onom............ .. transformatorom i priključnim klemama...... XC= S = ( PR + PRL + PRC ) 2 + (Q L − QC ) 2 ....Hurić Ševko..... 1 digitalni multimetri kao voltmetri....QC....... sin(314t +φZ) i i(t) = 2 ... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V..... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.kompl......... QL=I2XL.................... uC(t) = 2 ... zavojnicama........ OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + ( X L − X C ) 2 ...... PRC + PR + PRL ΣP PRL + PRc + PR = ............ PRL= I2 RL. QC= I2 XC .......... kondenzatorima.. S S Q = QL .................... uRR(t)= 2 ............. U 1 .. 50 Hz.... cosφU= PU= PR+ PRC+ PRL..............sin(314t +0)... 1 digitalni multimetar kao ampermetar. ZC= c ..sin(314t+0).

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela za upisivanje poznatih. I × = 10 − j10 . aktivne snage: P= PRL+ PRC + PR. crtamo na pozitivnoj (+r) osi (fazni ugao 00). Kompleksna snaga se može napisati u slijedećem obliku: S = P+j(QL-QC)= P ± jQ. S = U ⋅ I × [VA] .. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 cosφu 93 RR[ ] RC[ ] φC[0] φZ[0] φU[0] C[µF] XC [ ] UZ[V] UC[V] ZC[ ] ZU[ ] RL[ ] U[V] I[mA] XL[ ] f[Hz] Faktor snage kola Frekvencija struje Impedansa kola Kapacitet kondenzatora Napon izvora Struja izvora Omski otpor otpornika Parametri Zavojnice .. Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni.uglu kompleksne veličine struje izražene u eksponencijalnom obliku. pri čemu je konjugovanokompleksna struja jednaka kompleksnoj struji sa promjenjenim znakom u imaginarnom dijelu kompleksnog broja. Primjer konjugovanokompleksne struje: I = 10 ⋅ e j 45 . nakon toga u pozitivnom pravcu imaginarne (+j) ose nacrtamo reaktivnu induktivnu snagu (QL). odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko voltampera.VA. u negativnom pravcu imaginarne (-j) ose nacrtamo reaktivnu kapacitivnu snagu (QC). Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera. vati ili voltamperareaktivnih. definiše se kao proizvod kvadrata efektivne vrijednosti struje i kompleksne impedanse kola: S = I 2 ef ⋅ Z [VA] ili kao proizvod kompleksnog napona i konjugovanokompleksne struje. kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izračunato Aktivne. I =10+j10. I × = 10 ⋅ e − j 45 . pristupamo crtanju dijagrama snaga.. reaktivne i prividna snaga kola. odnosno promjena predznaka u argumentu . Uglovi između struje i napona Padovi napona na elementima PU[W] QC[VAr] QL[VAr] S[VA] URR[V] Kad smo izračunali sve tražene parametre kola. 1 cm ↔ . izmjerenih i izračunatih parametara. tj. 0 0 6. zatim. Kompleksna snaga. sabiranjem ovih snaga po pravilu paralelograma dobit ćemo prividnu snagu kola (S). 1cm ↔ W. Poznato Izmjereno Impedansa. 1 cm ↔ . VAr .Hurić Ševko..

pri čemu izvor daje reaktivnu snagu. odnosno trošilom. Za stvaranje magnetnog polja potrebna je reaktivna struja.92 (za motore velikih snaga). prenos i distribuciju električne energije. a time i ekonomičniju proizvodnju.paralelna veza kondenzatora i realne zavojnice u kolu izmjenične struje. U elektrotehničkoj praksi. Razmotrimo stanje u ovakvom kolu prije i poslije priključka kondenzatora: Elektromotor je električna mašina koja električnu energiju pretvara u mehanički rad. Primjena kondenzatora je ekonomičnija.motori i transformatori. Popravkom faktora snage .kompenzacijom u mreži. uočili smo da ih karakteriše oscilovanje reaktivne energije. a najčešće pomoću sinhronih kompenzatora ili kondenzatorskih baterija. Faktor snage (cosφ) asinhronih motora kreće se od 0. u praksi se preduzimaju mjere za popravljanje faktora snage (cosφ). koje se vežu paralelno sa mrežom. vrši se kompenzacija reaktivne energije. Ako paralelno motoru koji je priključen na mrežu dodamo kondenzator. - U praksi kompenzacija se izvodi na više načina. pa se ovaj način u većini slučajeva koristi. prenosnih vodova i transformatora reaktivne struje. a ne stvaraju nikakav učinak. Međutim. 1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 18: Popravak faktora snage . Elektromotore (kako trofazne tako i monofazne) predstavljamo kao serijsku vezu njihovog omskog i induktivnog otpora. odnosno povećanje faktora reaktivnosti (sinφ) a samim tim i povećanja reaktivnih jalovih struja koje opterećuju vodove.7 (za motore malih snaga) pa sve do 0. u praksi imamo veliki broj asinhronih motora koji nisu stalno opterećeni nazivnim momentom. što izaziva veliki faktor induktivnosti mreže.Hurić Ševko. postižemo: rasterećenje izvora . tj. za što uzima aktivnu energiju iz mreže. preko prenosnih vodova i transformatora. čime se povećava njihova sposobnost proizvodnje i prenosa aktivne snage i smanjenje gubitaka energije i pada napona u vodovima. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 94 . ako su kontuirano opterećeni. pa rade sa smanjenom aktivnom snagom. trošila su pretežno induktivnog karaktera . odnosno reaktivna energija koju obezbjeđuje izvor. Da bismo povećali efikasnost korištenja električne energije.generatora. a namotaji induktiviteta L imaju zadatak da formiraju magnetnu energiju neophodnu za stvaranje magnetnog polja. onda ćemo imati kombinaciju serijske veze RL-a sa kojom je paralelno povezan kondenzator kapaciteta C. UVOD Analizirajući kola sa mješovitim parametrima. što ima za posljedicu smanjenje faktora snage (cosφ).

Ako motoru paralelno priključimo kondenzator kako je to prikazano na slici broj 1. odnosno. (3). pod a) možemo izraziti struju u kolu ( I )...: IC = U = XC U −j = j ⋅ U ⋅ ω ⋅ C . (4). Smanjenjem ugla faznog pomaka povećao se faktor snage (sa cosφ na cosφ1). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO a) prije priključka kondenzatora..⋅I = = U ⋅ cos ϕ Z U R + (ωL) 2 2 ⋅ e − jϕ Z . pod a). jer se nalaze na natpisnoj pločici motora: I= P U . Sa slike broj 1. XL . Slika broj 1.. a ugao između struje i napona zavojnice ϕ Z = arctg b) nakon paralelnog priključka kondenzatora sa motorom . ako su nam poznati napon.. tj: C = IC / (Uω) . _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 95 . Šema monofaznog motora prije kompenzacije slika a) i poslije kompenzacije slika b). tj.: I 1 = I + I C . a samim tim smanjena je dovodna struja (I) i ugao faznog pomaka između struje u kolu (I1) i napona izvora (U) sa φ na φ1. a jesu.slika broj 1.. tj. (5). kolo je prikazano na slici broj 1..dijagram prikazan na slici broj 2. ako ove struje predstavimo u Gausovoj kompleksnoj ravni. pod b). pod a). (2). Sa dijagrama na slici broj 2. jer se priključni napon i parametri motora nisu promjenili.. Struju kroz kondenzator možemo izračunati pomoću Omovog zakona. imat ćemo vektor . 1 ω ⋅C Ukupna struja u dovodnom vodu može se izraziti pomoću I Kirhofovog zakona u kompleksnom obliku. snaga i ostali parametri kola. odnosno motora.Hurić Ševko. pod a) vidimo da je nakon kompenzacije reaktivna induktivna struja smanjena za vrijednost struje IC.. a struja izvora je smanjena sa I na I1. Kapacitet kondenzatora možemo izračunati iz jednačine (3). RL pri čemu je: U =U. pod b). Struja kroz motor ostaje ista.. (1).

(7).: C= P (tgϕ − tgϕ1 ) ... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. 2.. Vektor . što znači da se aktivna snaga motora neće promjeniti nakon kompenzacije. U praksi se izbjegava potpuna kompenzacija jer nastaje paralelna ili strujna rezonansa. pod b) možemo izraziti struju kondenzatora koja je jednaka razlici reaktivnih struja prije i poslije kompenzacije. reaktivnu (QL) i prividnu snagu (S) koju zavojnica uzima iz mreže. aktivnu (P). U ⋅ω 2 Ako jednačinu (8) pomnožimo sa U2 ω . (8).. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 96 . Ova analiza je izvedena kako se u praksi radi.. (6). tj: C= 1 ( I sin ϕ Z − I1 sin ϕ1 ) . tj. b) Izračunati: Impedansu zavojnice (ZZ). tj. a sa dijagrama struja vidimo da su aktivne komponente struja jednake u oba slučaja. tad je struja prije kompenzacije I = P / (UcosφZ).Hurić Ševko.I1sinφ1 . U ⋅ω Ako poznajemo aktivnu snagu motora (ona je data na natpisnoj pločici motora) P. ugao između struje i napona izvora (φZ).270) sin(314t + 0) V. priključiti na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu: u(t) = 2 (2 . što dovodi do nestabilnosti sistema i kapacitivnog opterećenja mreže. tj. tj. izvršena je djelimična kompenzacija. Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL). dobili smo konačan izraz za određivanje kapaciteta kondenzatora. faktor snage zavojnice (cosφZ). ZADACI: 1.. dobit ćemo izraz za određivanje kapacitivne snage kondenzatora: QC = P (tgφ-tgφ1). Sa slike broj 2. koja predstavlja statorski namotaj jednofaznog asinhronog motora. Nakon uvrštavanja izraza za struju u jednačinu (7).. dobit ćemo novi izraz za kapacitet kondenzatora. Uvrštavanjem jednačine (6) u jednačinu (5).: IC = IsinφZ . a) Izvršiti mjerenje: napona (U) i struje (I) izvora..dijagram struja: pod a) nakon popravka faktora snage (sa cosφ na cosφ1) bez razlaganja na komponente i pod b) struje razložene na aktivne i reaktivne komponente. IcosφZ = I1cosφ1.(9).

....kom. 400 VA.... aktivnu vodljivost (GL). ugao između struje i napona izvora (φ1)... kao izvor struje. faktor snage kola (cos φ1)... ispitni pano sa otpornicima.. 4...... 3 digitalni multimetar kao voltmetar .............. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih.... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V....kompl. ŠEMA SPOJA: pod 1) prije kompenzacije i pod 2) za vrijeme kompenzacije: 5.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2...... zavojnicama.......... induktivnu vodljivost (BL)........ kapacitivnu vodljivost (BC)............................. kondenzatorima.. povezati paralelno sa zavojnicom iz zadatka pod 1) i priključiti na istu efektivnu vrijednost napona kao i u prvom slučaju............ 1 digitalni multimetri kao ampermetri....... transformatorom i priključnim klemama.............................. 50 Hz....... 3.... b) Izračunati: ukupnu impedansu kola (ZU)...... a) Izvršiti mjerenje: struje kroz kondenzator (IC) i struje izvora (I1).................. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje..... ukupnu reaktivnu snagu (QU) i prividnu snagu (S) koju zavojnica uzima iz mreže nakon kompenzacije i c) u odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja u Gausovoj kompleksnoj ravni... 50 Hz............ ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU).... kondenzator poznatog kapaciteta (C) i nazivnog napona. aktivnu (P).....kom.... reaktivnu snagu kondenzatora (QC)..............Hurić Ševko.........kom...... izmjerenih i izračunatih podataka za rješenje zadatka pod 1): Poznato Parametri zavojnice RL[ ] XL[ ] Frekvencija struje f[Hz] Izmjereno Napon i struja izvora U[V] I[mA] Parametri zavojnice ZZ[ ] φZ[0] cos φZ P[W] Izračunato Snage QL[VAr] S[VA] _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 97 . 1 regulacioni transformator 220/2-270 V....

QL=I2XL [VAr]. 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ). I 1 = I 1a + I 1r = I 1 ⋅ cos ϕ1 − j ⋅ I 1 ⋅ sin ϕ1 . XC ω ⋅C GL RL + X L RL + X L G 2 L + ( B L − BC ) 2 . Prije nego što počnemo sa crtanjem vektor. XC= [ ]. QU = QL. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko miliampera. X C Z Z − jX C RL + jX L R L+X L R L + XL BC= YU= R − ( BL − BC ) X 1 1 [S].Hurić Ševko. Napon izvora ( U& ). && Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit ćemo struju izvora ( I 1 ) koja kasni za naponom izvora za ugao φ1. u fazi sa naponom je aktivna komponenta struje ( I a = I 1a ). orijentišemo je u suprotnom pravcu na reaktivnu struju zavojnice ( I r ). cosφ1 = L . S1= U I1 [VA] i Z Z = R L + X L . 1cm ↔ . KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 98 ZU [ ] XL[ ] ZZ[ ] I[mA] P[W] f[Hz] φZ[0] U[V] Ukupna impedansa Parametri Zavojnice Snage . GL= 2 L 2 [S].mA. crtamo na negativnoj imaginarnoj osi (-j).QC [VAr]. RL YU RL . Vektor . BL= 2 L 2 [S]. ZZ 2 I = I a + I r = I ⋅ cos ϕ z − j ⋅ I ⋅ sin ϕ z .. tj. R: što znači razmjera. S = U I [VA]. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela za upis podataka za rješenje zadatka pod 2): Poznato Snage zavojnice Struja zavojnice Kapacitet kondenzatora Napon izvora Izmjereno Struja kondenzatora Struja izvora Vodljivosti Izračunato Ugao između struje i napona Faktor snage S1[VA] cos φ1 φ1[ ] 0 Frekvencija QU[Var] QC[Var] QL[Var] GL[ µS] BC[ µS] YU[ µS] BL[ µS] cos φZ IC[mA] C[ µF] I1[mA] RL[ ] S[VA] Formule za izračunavanje traženih podataka: YU = Y1 + Y2 = X R 1 1 1 1 + = + = jBC + 2 L 2 − j 2 L 2 = G L − j ( BL − BC ) .dijagram struja treba da bude sličan dijagramima. ϕ1 = arctg . koji su nacrtani na slici broj 2. 6.. ZU= 1 . cosφZ= S1 = 2 P 2 + (QL − QC ) 2 [VA]. ω=2πf[rad/s]. QC= IC2 XC [VAr]. treba da usvojimo odgovarajuću razmjeru. YU ϕ Z = arctg XL G . tj. P=S cosφ = S1 cosφ1 . a struju kondenzatora ( I C ) crtamo u pravcu pozitivne imaginarne ose (+j). P=PRL = I2 RL [W]. reaktivne komponente struja ( I r i I 1r ).dijagrama.

Slika broj 1. Razmotrit ćemo slučaj serijske veze tri realne zavojnice. kako je to prikazano na slici br. URL3 = IRL3 i reaktivne: UL1= I XL1. serijska veza tri realne zavojnice Ako ovo kolo priključimo na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu. Napišimo izraz za trenutnu vrijednost napona izvora: u(t) = u1(t) + u2(t) + u3(t). odnosno ΣUL= UL1 + UL2+ UL3. UL2= I XL2. a naročito kod izrade električnih mašina. Konačan izraz za ukupnu impedansu ZU= ΣR 2 L + ΣX 2 L . pa je napon izvora U = I ⋅ Z1 + + I ⋅ Z 2 + I ⋅ Z 3 = I [(RL1+jXL1)+ (RL2+jXL2)+ (RL3+jXL3)]= I ⋅ Z U Iz prethodnih jednačina vidimo da se javljaju dvije komponente padova napona. pa je: U2 =ΣU2 RL + ΣU2 L ili U= ΣU 2 RL + ΣU 2 L . i to: aktivne: URL1 = IRL1. Već smo naučili da prilikom crtanja vektor-dijagrama napona. serijska veza dvije realne zavojnice. ΣRL= RL1 + RL2+ RL3 .Hurić Ševko. U 2 = I ⋅ Z 2 . _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 99 . za kola sa induktivnim karakterom. UL3= I XL3. u3(t) = U3msin(ωt + φZ3). UVOD Složena kola izmjenične struje. dok induktivni padovi napona prednjače struji za 900. prolaskom struje kroz zavojnice. odnosno ΣX= XL1 + XL2+ XL3. U elektrotehničkoj praksi.1. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 19: 1. Takođe smo ranije konstatovali da dijagram otpora dobijemo kad dijagram napona podijelimo sa strujom ΣUR= URL1 + URL2+ URL3 . i(t) = Imsinωt. u2(t) = U2msin(ωt + φZ2). omske padove napona crtamo u fazi sa strujom. Složena kola. a napon izvora u(t) = Umsin(ωt + φU). u Gausovoj kompleksnoj ravni. ona će izazvati padove napona na zavojnicama koji će se suprostavljati naponu izvora. ili u kompleksnom obliku: U = U 1 + U 2 + U 3 . susrećemo se sa serijskom vezom dva ili više namota (zavojnica) u kolu izmjenične struje. odnosno. U 1 = I ⋅ Z 1 . U 3 = I ⋅ Z 3 . URL2 = IRL2. pri čemu je. Trenutne vrijednosti napona na zavojnicama imat će slijedeći oblik: u1(t) = U1msin(ωt + φZ1).

4. _____________________________________________________________________________________________ 100 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Slika broj 2. ukupni induktivnii pad napona serijske veze više zavojnica jednak je algebarskoj sumi padova napona na pojedinim induktivnim otporima. 3. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Iz predhodnih jednačina možemo zaključiti: 1. ukupni omski otpor serijske veze više zavojnica jednak je algebarskoj sumi omskih otpora pojedinih zavojnica. ukupni omski pad napona serijske veze više zavojnica jednak je algebarskoj sumi padova napona na pojedinim omskim otporima.Hurić Ševko. i broj 3. ukupna impedansa serijske veze više zavojnica nije jednaka algebarskoj sumi impedansi pojedinih zavojnica. ukupni induktivni otpor serijske veze više zavojnica jednak je algebarskoj sumi induktivnih otpora pojedinih zavojnica i 5. koji su prikazani na slikama broj 2. Nacrtajmo vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. 2. Vektor-dijagram napona i struje složenog serijskog kola sa tri realne zavojnice.

..... povezati u seriju i priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) A...................... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V........... kao izvor struje.......... 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje............ 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.... ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL).. ukupnu impedansu kola (ZU)...kom......... ugao između struje i napona izvora (φU). 1 digitalni multimetar kao ampermetar........ 400 VA...... faktor snage kola (cos φU). frekvencije 50 Hz....Hurić Ševko...... ukupnu reaktivnu (QLU) i ukupnu prividnu snagu (SU) kola........kompl.... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i struje. transformatorom i priključnim klemama.... kondenzatorima............ b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U)... zavojnicama........................................................... .kom...... 50 Hz........ 2.kom. padova napona na zavojnicama (UZ1 i UZ2) i struje izvora (I). ukupnu aktivnu (PU)...... 1 digitalni multimetri kao voltmetri........ 3... 50 Hz. ispitni pano sa otpornicima.. uglove između struje i napona pojedinih zavojnica (φZ1 i φZ2 ).......... _____________________________________________________________________________________________ 101 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Dijagram otpora složenog serijskog kola sa tri realne zavojnice.. trokut otpora i trokut snaga u Gausovoj kompleksnoj ravni... c) Izračunati: omske padove napona (URL1 i URL2) i induktivne padove napona (UL1 i UL2) na zavojnicama..... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3....

Poznato Izmjereno Izračunato Ukupni padovi napona na zavojnicama Uglovi između struje i napona na zavojnicama Frekvencija struje izvora Ukupna impedansa kola Ugao između struje i napona izvora Omski i induktivni padovi napona na zavojnicama QLU[VAr] URL1[V] URL2[V] SU[VA] RL1[ ] RL2[ ] UZ1[V] UZ2[V] XL1[ ] XL2[ ] UL1[V] UL2[V] PU[W] Formule za izračunavanje traženih podataka: ZU = ( R L1 + RL 2 ) 2 + ( X L1 + X L 2 ) 2 : URL1=IRL1. UL1= U 2 Z 1 − U 2 RL1 . P1= I2 RL1[W]. izmjerenih i izračunatih parametara. reaktivna i prividna snaga kola. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. UL2= U 2 Z 2 − U 2 RL 2 . omski i induktivni otpori zavojnica Napon izvora Struja izvora . QLU= QL1+ QL2 i PU= P1+ P2. URL2=IRL2. RL 2 QL1= I2 XL1[VAr] . Parametri zavojnica. ŠEMA SPOJA: 5. SU= ( P1 + P2 ) 2 + (Q L1 + Q L 2 ) 2 [VA] . ϕ Z 1 = arctg L1 : ( R L1 + RL 2 ) P1 + P2 SU RL1 X ϕ Z 2 = arctg L 2 . QL2= I2 XL2[VAr]. P2= I2 RL2[W]. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. _____________________________________________________________________________________________ 102 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 cosφu ZU[ ] φZ1[0] φZ2[ ] I[mA] φU[0] f[Hz] U[V] 0 Faktor snage kola Ukupna aktivna.Hurić Ševko. P1 + P2 ( X + X L2 ) Q + QL 2 X ϕU = arctg L1 = arc tg L1 cosφU= .

Približan izgled vektor-dijagrama napona i struje za naše kolo. Približan izgled dijagrama otpora za naše kolo. _____________________________________________________________________________________________ 103 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 4.Hurić Ševko. Slika broj 5.

... 1cm ↔ . voltampera .W. 1cm ↔ .VA. 5 i 6... .. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 6. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. 6. pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 104 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Trokut snaga dobijemo kad dijagram (trokut) napona pomnožimo sa efektivnom jačinom struje. trokut otpora i snaga u Gausovoj kompleksnoj ravni. 1cm ↔ . Kada smo izračunali sve tražene parametre kola.. Približan izgled dijagrama snaga za naše kolo.. Usvojimo odgovarajuće razmjere: R: što znači razmjera. voltamperareaktivnih ili oma. 1 cm ↔ .VAr.Hurić Ševko.. 1cm ↔ . miliampera. Dijagrami koje mi treba da nacrtamo trebaju biti slični dijagramima koji su prikazani na slikama broj: 4.. tj. 1 cm ↔ .V. vati. Postupak crtanja dijagrama opisali smo u prethodnim vježbama...mA .

ϕ Z 1 = arctg . kako je to prikazano na slici broj 1. paralelna veza dvije realne zavojnice. 1. 2 2 Z 3 RL 3 + jX L 3 RL 3 + X L 3 GL3 R L3 + X L3 − ΣB L .Hurić Ševko. Zbog toga se vežu paralelno na električnu mrežu. Njihove trenutne vrijednosti imat će slijedeći oblik: i1(t) = 2 I1 sin(ωt . odnosno. U U U U − BL1 RL1 X 1 1 Y1 = = = − j 2 L1 2 = G L1 − jB L1 . Struja izvora bit će jednaka zbiru njihovih trenutnih ili kompleksnih vrijednosti: i(t) = i1(t) + i2(t) + i3(t).j(BL1+ BL2+ BL3). i2(t) = 2 I2 sin(ωt . ϕ Z 2 = arctg . Elektromotori i druge električne mašine. ako struje podijelimo sa naponom dobit ćemo vodljivosti – admintase kola: I I I I = 1 + 2 + 3 = YU = Y1 + Y2 + Y3 = (GL1+ GL2+ GL3) . susrećemo se sa vezom dva ili više namota (zavojnica) povezanih paralelno na električnu mrežu.φZ1) A. a naročito kod elektromotora.φZ2 ) A i i3(t) = 2 I3 sin (ωt . Paralelna veza tri realne zavojnice. Razmotrit ćemo slučaj paralelne veze tri realne zavojnice. ovaj napon će kroz zavojnice protjerati izmjenične struje: i1 . na izvor izmjenične struje. Slika broj 1.i2 i i3 iste kružne frekvencije ω kao što je ima i napon.φZ3) A. 2 2 Z1 RL1 + jX L1 R L1 + X L1 G L1 R L1 + X L1 Y2 = Y3 = − BL 2 RL 2 X 1 1 = = − j 2 L2 = G L 2 − jBL 2 . Yu = ΣGL . Ako zavojnice priključimo na izmjenični napon koji se mjenja po sinusnom zakonu u(t) = Umsinωt V. 2 2 2 GL 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 R L 2 + X L 2 R L2 + X L2 RL3 X − BL 3 1 1 = = − j 2 L 3 2 = G L 3 − jB L 3 . ϕ Z 3 = arctg .jΣBL = (ΣG L ) 2 + (ΣBL ) 2 ⋅ e − jϕU i ϕU = ϕ123 = arctg ΣG L _____________________________________________________________________________________________ 105 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . konstruisani su da normalno rade pri konstantnom naponu sa odstupanjima ± 5%. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 20: Složena kola izmjenične struje. UVOD U elektrotehničkoj praksi. njihov kompleksni oblik: I = I 1 + I 2 + I 3 .

Svaki vektor možemo razložiti na njegove komponente (jedna komponenta koja se poklapa sa realnom osom . kako slijedi: I 1 = I 1a + I 1r . povezati paralelno i priključiti ih na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu. onda ih možemo algebarski sabrati. a druga sa imaginarnom osom . ukupnu impedansu kola (ZU). kako slijedi: ΣIa = I1a+ I2a+ I3a. struje izvora (I) i struje u grani dva (IL2). I 3 = I 3a + I 3r . ugao između struje i napona izvora (φU =φ12). pa je intenzitet struje izvora: I = (ΣI a ) 2 + (ΣI r ) . _____________________________________________________________________________________________ 106 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . ukupnu vodljivost kola (YU=Y12) faktore snage zavojnica (cos φZ1 i cos φZ2). ili Ia = I cosφ.vodljivosti slika pod b) za paralelnu vezu tri realne zavojnice u Gausovoj kompleksnoj ravni. odnosno ΣIr = I1r+ I2r+ I3r. ΣG L ΣB (φU = φ123). pošto se sve aktivne i reaktivne komponente slažu po smjeru i pravcu. ukupnu reaktivnu (QLU) snagu i prividnu snagu (SU) kola.reaktivna komponenta). a Ir = I sinφ . ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL). cosφU = . YU YU Na sličan način dolazimo do dijagrama vodljivosti. I 2 = I 2 a + I 2 r . u(t) = 2 (2-270) sin (314t + 0) V. sinφU = L . kako je to na slici broj 2. b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U). frekvencije 50 Hz. nacrtan je vektor-dijagram struja i napona pod a) i admintansi pod b) u Gausovoj kompleksnoj ravni. pod b) prikazano. c) Izračunati: struju kroz granu jedan (IL1).aktivna komponenta.Hurić Ševko. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i napona i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na slci broj 2. vodljivosti u granama kola (Y1 i Y2). 2. Vektor-dijagram struja i napona slika pod a) i admintansi . Slika broj 2. faktor snage kola (cos φU). ukupnu aktivnu (PU) snagu.

P1= U IL1 cos φZ1=I2 L1 RL1 [W ]..QL2= U IL2 sinφZ2=I2 L2XL2 [VAr ]..... G L1 GL 2 ΣG L Y1 = RL1 ΣG L X 1 1 = = − j 2 L1 2 = G L1 − jB L1 ............. ŠEMA SPOJA: 5.. ispitni pano sa otpornicima... 50 Hz... kondenzatorima... ϕ Z 1 = arctg − BL1 − B L1 − ΣBL ............ _____________________________________________________________________________________________ 107 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ... kao izvor struje..... ϕU = ϕ12 = arctg ... 400 VA..................... zavojnicama...kom. 2 2 Y2= ZU= G L1 G ........ 2 2 Z1 RL1 + jX L1 R L1 + X L1 YU R L1 + X L1 RL 2 X 1 1 = = − j 2 L2 = G L 2 − jBL 2 ........ YU QL1= U IL1 sinφZ1=I2 L1XL1 [VAr ]...YU= (ΣG L ) 2 + (ΣB L ) 2 .... 2 digitalni multimetar kao voltmetar ......... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.....................kom. ϕ Z 2 = arctg ..... transformatorom i priključnim klemama....Hurić Ševko.............. cos φZ1 = 2 2 Y2 = G L1 + BL1 ............Y1= 2 2 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 R L 2 + X L 2 R L2 + X L2 G L 2 + BL 2 .............kompl.... 50 Hz.. QLu= QL1 + QL2 [VAr ]... 1 digitalni multimetri kao ampermetri..... SU= S1+ S2... OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za izračunavanje traženih podataka: IL1 = U Y1.............. S2=U IL2[VA].............. cos φZ2 = L 2 ..... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3...P2= U IL2 cos φZ2=I2 L2 RL2 [W ]. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V..S1=U IL1[VA].... SU= (ΣP ) 2 + (ΣQ L ) 2 i PU= P1+ P2... 4.. Y1 Y2 1 ... cosφ12=cos φU= ....... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.kom.......

_____________________________________________________________________________________________ 108 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole 50 SU[ VA] BL1[ µS] BL2[ µS] ΣBL[µS] GL1[µS] GL2[µS] YU[ µS] CosφZ2 CosφZ1 IL2[mA] IL1[mA] RL1[ ] RL2[ ] XL1[ ] XL2[ ] cosφU ZU [ ] I[mA] f[Hz] U[V] . miliampera ili mikrosimensa. Napon izvora ( U& ). Poznato Parametri zavojnice. pri čemu je: IL1a = IL1 cosφZ1. IL2a = IL2 cosφZ2 odnosno. && Crtanje dijagrama započinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. a na negativnu imaginarnu osu (-j) nanosimo reaktivne induktivne vodljivosti (Σ-jBL). suma reaktivnih komponenti struja iznosi ΣILr = IL1r+ IL2r. 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ). usvojimo odgovarajuće razmjere i pristupamo crtanju vektor-dijagrama. 1 cm ↔ .. IL1r = IL1 sinφZ1. odnosno. reaktivna i prividna snaga kola Ukupna provodnost kola Ukupna impedansa kola Reaktivne provodnosti Ugao između struje i napona izvora Faktor snage kola Ukupna reaktivna provodnost kola Ukupna aktivna provodnost kola Napon izvora Struja izvora φU= φ12 [0] PU [W] QLu [VAr] ΣGL[µS] Suma aktivnih komponenti struja iznosi: ΣILa = IL1a+ IL2a. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela za upis poznatih. i broj 4.. jer one kasne za naponom za 900. Kada smo izračunali sve tražene parametre. Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit ćemo struju izvora ( &&& ). suma reaktivnih komponenti vodljivosti iznosi ΣBL = BL1+ BL2. postupak je sličan. Vektor-dijagrami treba da budu slični dijagramima prikazanim na slikama broj 3.. sabiranjem ovih vektora po pravilu paralelograma dobijamo ukupnu vodljivost kola (YU = Y12). u fazi sa naponom su aktivne komponente struja( I L1a i I L 2 a ). Suma aktivnih komponenti vodljivosti iznosi: ΣGL = GL1+ GL2 . odnosno. I Analogno dijagramu struja crtamo dijagram vodljivosti.Hurić Ševko. Umjesto aktivnih struja na pozitivnu realnu osu (+r) nanosimo aktivne vodljivosti (ΣGL).V. 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ .. µS . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. koja kasni za naponom izvora za ugao φU= φ12. IL2r = IL2 sinφZ2 i struja izvora I= (ΣI La ) 2 + (ΣI Lr ) . omski i induktivni otpori zavojnica Frekvencija struje Izmjereno Faktori snage zavojnica Struja zavojnice jedan Struja zavojnice dva Aktivne provodnosti Izračunato Ukupna aktivna. izmjerenih i izračunatih podataka. R: što znači razmjera. reaktivne komponente struja ( I L1r i I L 2 r ) crtamo na negativnoj imaginarnoj osi (-j).

Dijagram vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni za paralelnu vezu dvije realne zavojnice. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. Slika broj 4. 6.Hurić Ševko. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 109 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Vektor-dijagram struja i napona u Gausovoj kompleksnoj ravni za paralelnu vezu dvije realne zavojnice.

koje su povezane u seriju sa čistoomskim otporom i priključene na izvor izmjeničnog napona. sa transformacijom kola na jednostavno kolo. kada smo proučavali kola sa jednosmjernim izvorima struje. kako je to prikazano na slikama broj 1. Postupak svođenja složenog mješovitog kola na jednostavno kolo. Složenije kombinacije se rješavaju jednom od metoda koje smo upoznali u prvoj godini u Osnovama elektrotehnike. Razmotrit ćemo slučaj paralelne veze dvije realne zavojnice. što ćemo i mi učiniti u našem zadatku.Hurić Ševko. Slika broj 2. mješovita veza trošila u kolu izmjenične struje. 1. i broj 2. jer je analiza dosta jednostavna. odnosno direktnom primjenom Kirhofovih pravila. Mješovita veza omskog otpora i dvije realne zavojnice. UVOD U elektrotehničkoj praksi se rijetko srećemo sa ovakvom kombinacijom. Metode napona čvorova ili transformacijom kola na osnovno kolo. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 21: Složena kola izmjenične struje. _____________________________________________________________________________________________ 110 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Slika broj 1. ali odlučio sam da izvršimo analizu ovog kola. serijska veza omskog otpora sa paralelnom vezom dvije realne zavojnice. primjenom Metode konturnih struja.

Z12 = − BL1 − BL 2 − ΣBL12 1 .. kako je to prikazano na slici broj jedan... I 2 = U 12 ⋅ Y2 = 12 …(11a). G L1 GL 2 ΣG L12 Y12 Sad možemo napisati izraze za napone i struje u kompleksnom obliku. ZU U 12 U ΣX L …(11). Z U = R R + Z 12 = RR + . prikazan je postupak svođenja složenog mješovitog kola na jednostavno kolo. jer ćemo analizu kola izvesti svođenjem kola na prosto kolo.. P2=I2 2 RL2=U12 I2 cosφZ2 [W]…(13a). i1(t) i i2(t). c) i d)..(6). čiji je zbir: i(t)= i1(t) + i2(t).(1).. sa slikama a).. QU=Q L1 +QL2 = U I sinφU [VAr]…(13f) i SU= U I = (ΣPU ) 2 + (ΣQU ) 2 [VA]…(13g). I = I 1 = U 12 ⋅ Y1 = U . Z12 = ( R L1 + jX L1 ) ⋅ ( RL 2 + jX L 2 ) Z1 ⋅ Z 2 . Zu Y1 Y2 Izrazi za snage imat će slijedeće oblike: P1 = I2 1 RL1 = U12 I1 cosφZ1 [W]…(13).(8) i ϕ12 = arctg …(9).(3) Z1 + Z 2 RL1 + jX L1 + R L 2 + jX L 2 RL1 X 1 1 = = − j 2 L1 2 = G L1 − jB L1 . QL1=I2 1 XL1=U12 I1 sinφZ1 [VAr]…(13c).Hurić Ševko. PR=I2 RR= UR 2 = U R ⋅ G R [W]…(13b).(10a)..(6a)... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ako ovo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona u (t) = Umsinωt. ϕ Z 1 = arctg .(4) 2 2 Z 1 RL1 + jX L1 RL1 + X L1 R L1 + X L1 Y1 = Y2 = RL 2 X 1 1 = = − j 2 L2 = G L 2 − jBL 2 ..(5). Na slici broj dva.. 2 2 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 RL 2 + X L 2 R L2 + X L2 Y12 = ΣGL-jΣBL= (ΣG L ) 2 + (ΣB L ) 2 ⋅ e − jϕ12 . b).. cos φZ1 = L1 …(12 b)... U 12 = U − U R = U − I ⋅ R R …(10b).(2). tad će u kolu proteći struje: i(t).(7): ϕ Z 2 = arctg .. možemo napisati jednačine za otpornosti i vodljivosti sa njihovim argumentima. ϕU = arctg …(12). Na osnovu slike broj 2.. cos φZ2 = L 2 …(12 c). RR 2 QL2=I2 2 XL2=U12 I2 sinφZ2 [VAr]…(13d). _____________________________________________________________________________________________ 111 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Z1 Z2 ΣR G G ΣR cosφU= …(12 a) . sa njihovim argumentima i faktore snage: U = I ⋅ Z U = I ( R R + Z12 ) …(10) . PU=P 1 +P2 + PR = U I cosφU [W]…(13e)...

............ 4....kom...................... ukupnu reaktivnu (QU) snagu i prividnu snagu (SU) kola. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.. 3.. faktor snage kola (cos φU).............. pada napona na omskom otporu (UR). ugao između struje i napona izvora (φU).. ukupnu impedansu kola (ZU).... povezati paralelno.. 50 Hz..... d) U željenoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni nacrtati trokut snaga kola. kao izvor struje. faktore snage zavojnica (cos φZ1 i cos φZ2)...... pada napona na zavojnicama (U12)................ impedansu grana jedan i dva (Z12).. kondenzatorima.........270) sin(314t + 0) V...kompl... ispitni pano sa otpornicima.......... b) Izvršiti mjerenje: napona izvora (U)......... ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL)......kom........ vodljivosti u granama kola (Y1 i Y2)..... c) Izračunati: struju kroz granu dva (I2)...... 400 VA........kom............... . 50 Hz.............. ukupnu aktivnu (PU) snagu..... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V...... 1 digitalni multimetri kao ampermetri... frekvencije 50 Hz. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2.... 2 digitalni multimetri kao voltmetri......Hurić Ševko.......... zavojnicama.... transformatorom i priključnim klemama. ŠEMA SPOJA: _____________________________________________________________________________________________ 112 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. a zatim ih povezati u seriju sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i priključiti na izvor izmjeničnog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu u(t) = 2 (2 ................ 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje..... struje izvora (I) i struje u grani jedan (I1).......

PU [W] QLu [VAr] SU[ VA] Ukupna aktivna. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: 50 Trokut snaga treba biti sličan onom sa slike broj 3. od (2) do (13g). ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO . _____________________________________________________________________________________________ 113 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole Za izračunavanje traženih podataka služiti se jednačinama koje su navedene u uvodu. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe)!!! Tabela za upis poznatih. omski i induktivni otpori zavojnica i otpornost omskog otpornika Poznato Frekvencija struje Napon izvora Pad napona na omskom otporu Pad napona na zavojnicama Struja izvora Struja zavojnice jedan Faktori snage zavojnica Struja zavojnice dva Aktivne provodnosti Vodljivost grane jedan Ugao između struje i napona izvora Izračunato Slika broj 3. reaktivna i prividna snaga kola 6. profesor elektrotehnike 5. tj. izmjerenih i izračunatih vrijednosti. Hurić Ševko.RL1[ ] XL1[ ] RL2[ ] XL2[ ] RR[ ] f[Hz] U[V] UR[V] Izmjereno U12[V] I[mA] I1[mA] cosφZ2 cosφZ1 I2[mA] GL1[µS] GL2[µS] Y1[µS] φU[ ] Y12[ µS] ZU[ ] Y2[µS] Z12[ ] cosφU BL1[ µS] BL2[ µS] Faktor snage kola Reaktivne provodnosti Vodljivost grane dva Impedansa grana jedan i dva Ukupna impedansa kola Ukupna provodnost grana jedan i dva 0 Parametri zavojnica. Trokut snaga mješovitog RL kola.

240V ± 10% i 110V ± 10%. cijev Niski napon Visoki napon Sklop za sinhronizaciju Generator vremenske baze Horizontalni (x) pojačavač Simensov osciloskop 7KD1011 je dvokanalni osciloskop čiji je napon napajanja 220V ± 10%. 2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 22: Rukovanje osciloskopom 7KD1011 ˝Siemens˝ . • Horizontalni (x) pojačavač. _____________________________________________________________________________________________ 114 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Pored vizuelnog prikazivanja. jer ima mogućnost vizuelnog prikazivanja mjerenih veličina. BLOK ŠEMA OSCILOSKOPA Vertikalni (y) pojačavač Izvor za napajanje Katod. • Generator vremenske baze. zaštitne klase I (mora biti nulovan ili uzemljen). Glavni djelovi osciloskopa su: • Katodna cijev. Podešavanje osvjetljenja. • Sklop za sinhronizaciju i • Izvor za napajanje. 3. • Vertikalni (y) pojačavač. PREGLED ELEMENATA ZA KORIŠTENJE –RUKOVANJE SA OSCILOSKOPOM 1. osciloskop posjeduje još dvije važne mogućnosti: prikazivanje brzo promjenjljivih veličina i mjerenje veličina nepravilnog talasnog oblika. Pritisni šalter mreže. Zelena LED dioda svijetli – prisutan mrežni napon. uključeno – isključeno (0/I). frekvencije 45 ÷ 65 Hz.mjerenje izmjeničnog napona. 1. snage P = 35 W. UVOD Osciloskop je elektronski mjerni instrument opšte namjene i jedan je od najčešće korištenih instrumenata. Maksimalni ulazni napon jednosmjerne struje je 400 V DC ili 400 V izmjenične struje – AC (amplitude max) i ulazne otpornosti 1 MΏ/25pF.Hurić Ševko.

Zelena LED dioda. Pritisni šalter X / Y – pogon. max).Hurić Ševko. 16. Podešavanje usporavanje (DELAY) vremenske baze B. ( ≅ 0 ≈). CH1. 17. BUKSNA pravouglog . 34. 42. Preklopnik za vrstu mjerenog signala na kanalu 1. pozicije Y signala na katodnoj cjevi za kanal 1. 5. ( ≅ 0 ≈). CH2 (faktor ky). 37. moguće u 10. Pritisni šalter razvlačenja . 24. (CH 1). ˝CHOP˝ . Podešavanje oštrine slike – FOCUS. Pritisni šalter za invertovanje (okretanje) mjerenog signala. Podešavanje mjesta pozicije Y signala. kanal 2. 40. 32. Usporavanje vremenske baze B (TIME B) 41. Pregibne sklopke kanal 1.5 µs/cm -2 ms/cm. 29. od 0. 22. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. (CH2). 23.širenja x10. Podešavanje mjesta. Preklopka za slabljenje ulaznog (Y) signala (faktor ky pri mjerenju napona). Podešavač vremena čekanja (HOLD OFF) (norm. dijelova.prebacivanje kanala 28. 26. Buksna ulaznog mjerenog signala kanala 1. samo kod oslabljenja vremenske baze B i pripadajućih isječaka). Okretna preklopka izbora vremenskog područja. Izbor vremenske baze (TIME BASE) 43.pojačavač). Kanal 1 (CH1) 11. 13.sabiranje signala).oba kanala. Preklopnik za slabljenje ulaznog napona na kanalu 2.mode prekopčavanje . Preklopnik za vrstu mjerenog signala na kanalu 2. 35. 15.dimenzije ms/cm (milisekundi/cm). 25. 12. Fino podešavanje pojačanja Y signala. Podešavanje okretanja. 36. Fino podešavanje pojačanja (Y.5 ÷ 200. Glavna vremenska baza A (TIME A) 31. Fino podešavanje glavne vremenske baze (CAL). Podešavanje mjesta položaja „X“ zraka na ekranu katodne cijevi.prekopčavanje signala i ˝ADD˝ . (CH 2) ili oba kanala (BOTH). _____________________________________________________________________________________________ 115 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Lanac zelenih LED dioda vrijednosti vremenskog područja od 0. Podešavanje izbora vremenskog područja glavne baze A (AUTO i RANGE A↔ ).dimenzija µs/cm (mikrosekundi/cm). Zelena LED dioda. 33. vremensko područje . Pritisni šalter za invertovanje (okretanje) mjerenog signala. (CH1) (max 400 V DC i 400 V ACamplituda). vremensko područje . Pregibna sklopka za namještanje kanala (˝ALT˝ . Pregibni (polužni) šalter za izbor vremenske baze (vremensko skretanje slijedi glavnu vremensku bazu A. 38. 39.izlaznog signala.Crvena LED dioda pokazuje automatsko podešenje vremenskog područja (AUTO). 6. Buksna za vezu mase – uzemljenja. Vertikal . Buksna ulaznog mjerenog signala za kanal 2. 14. Kanal 2 (CH2) 21.

Prekontrolisati 47. prisutan mrežni napon. na ˝AUTO˝. Podesiti osvjetljenje na katodnoj cijevi. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Okidanje vremenske baze A ( TRIGGER A) 44.pozitivna strana okinuta). Preklopka okidača (treba da stoji ˝AC˝ pri ~ signalima). CH1 pri okidanju signala kanala 1. Buksna za ulaz svjetlosne modulacije (INTENS . Pregibni šalter na ˝BOTH˝. na CH1. DVOKANALNI POGON . 43. i 43. ˝NORM˝ ili na srednji položaj: 12. Tabela za prekopčavanje mrežnog napona.TRIG˝). 15. sve pregibne sklopke postaviti u gornji položaj ili na ˝CAL˝. 48.razvučene vremenske baze B 51. 46. na ˝DC˝ ili „AC“. . 49. Podesiti položaj snopa (Y) zraka. izjednačiti sa tasterom glave djelitelja. Zadnja strana 52. Okidanje usporene . Preklopke za izbor izvora okidača. Preko buksne i kabla dovesti mjereni signal na osciloskop. klizne šaltere postaviti na˝O˝.MOD). Zelena LED dioda svjetli. 1. tj. 53. Kratko upustvo: Priprema. Podesiti oštrinu slike (FOCUS). _____________________________________________________________________________________________ 116 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . na ˝ ≅ ˝ ili ˝≈˝. 55. Uključiti glavnu sklopku. = 25. 54. Pregibni šalter izbora okidanja vremenske baze B. Vrsta okidnog signala (treba da stoji na ˝NORM˝). Prekontrolisati osnovna podešenja. 48. Kanal 1 (CH1) 12. isto CH2 . Providni prozor za podešavanje mrežnog napona. 47. 28. Podešavač okretanja. 13. 45. Prekontrolisati PODEŠAVANJE OKIDANJA: 49. 11. 5. Pritisni šalter polariteta strane (razvučen – negativna strana. Podešavač okidnog nivoa (47 mora biti na ˝NORM˝ područje namještenja ± 6 cm na slici ekrana). Podesiti (Y) oslabljivač. 3.. 6. 50. 2. A.DVA ULAZA 28.22. Buksne za dovod vanjskog okidnog signala (˝EXT . Kanal 2 (˝CH˝). 15. Kanalni šalter podesiti prema vrsti mjerenog signala. 4. 49.kanala 2. Ulaz mrežnog kabla sa utikačem. 29. ugašen . podešenje kanala (isto kao svaki posebno osim ˝BOTH˝). 49. . podesiti u paralelan i pravilan raster. Pregibni šalter prebaciti u položaj CH1. 48.Zeleni LED dioda pokazivači pokazuju okidni pogon glavne vremenske baze A 47. pregibni šalter dvokanalni prikaz ˝ALT˝. 49.. Buksna pravougli signal izlazni.Hurić Ševko. na CH2.

kompl............... Preklopku broj 48. transformatorom i priključnim klemama.. 1 digitalni multimetar kao ampermetar......... „NORM“..... nalaziti u lijevom položaju..................... Originalni kabal sa buksnom na jednom kraju i dva „banana džeka“ na drugom kraju........ ŠEMA SPOJA: Kod svih mjerenja napona moraju se regulatori 14........... pomoću okretnog potenciometra broj 4. prebaciti na AC. kao izvor struje.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2...... 50 Hz. 4. Mjerenje izvodimo slijedećim redoslijedom: Sve pregibne preklopke prebacimo u gornji položaj ili na „CAL“......... (izbor vrste mjernog signala) postavimo u krajnji lijevi položaj (~).... podesimo oštrinu slike (FOCUS). svijetli što je znak da je prisutan mrežni napon. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V. sa preklopkama 13. _____________________________________________________________________________________________ 117 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ...kom......... koristimo za dovod mjernog signala na osciloskop..... i 23..... izvršiti mjerenje pada napona na omskom otporu.. te ih priključiti na izvor izmjenične struje koja se mijenja po sinusnim zakonu: i(t) = Im sin(314 t + 0) A...... 50 Hz........kom.. Okrettnim potenciometrom broj 15.......... c) Pomoću osciloskopa na kanalu 2............ 1 digitalni multimetar kao voltmetar ...Hurić Ševko..... kondenzatorima... ispitni pano sa otpornicima.......... zatim.. Uključimo glavnu sklopku broj 1.... 400 VA. .. kod namještanja rastera sa tačno definisanim pomjeranjem (na početku ekrana) i koeficijentima [V/cm]............. podesiti snop Y zraka na početak ekrana...... i 24............................. preklopku broj 12.kom........... Pomoću okretnog potenciometra broj 3..... zavojnicama. prebacimo na kanal 1............. podesimo osvjetljenje katodne cijevi. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.... Okretnim potenciometrom broj 40.. podesiti X zrake na sredinu ekrana..... 1 osciloskop typ 7 KD 1011 ”Siemens”............ izvršiti mjerenje pada napona na realnoj zavojnici i d) Sa ekrana osciloskopa precrtati njihove valne (talasne) oblike........ (CH 1)... Preklopku broj 28..... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje...... ZADACI: a) Serijski povezati čistoomski otpor i realnu zavojnicu.... zelena LED dioda broj 2........ b) Pomoću osciloskopa na kanalu 1......kom.. 3..

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Buksnu kabla priključimo na ulaz osciloskopa broj 11. 5. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe)!!! _____________________________________________________________________________________________ 118 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ... slika pod a) i na realnoj zavojnici slika pod b).(2) . tj.. na 20 V/cm.. . vršimo prema slijedećim jednačinama: U m = kY ⋅ Um Y V  ⋅ cm = V  .Hurić Ševko.. koje mjerimo trebaju biti slični onima koji su prikazani na slici broj 1. a „banana džekove“ na krajeve otpornika. U – efektivna vrijednost mjerenog napona (ona vrijednost što je pokazuje voltmetar). Izračunavanje izmjerenog napona. na osnovu prikaza njegove trenutne vrijednosti na katodnoj cijevi osciloskopa. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Valni oblici padova napona na omskom otporu [slika pod a)] i realnoj zavojnici [slika pod b)].. 6. Mogući valni oblici pada napona na omskom otporu. nakon toga dovodimo napone na osciloskop i vršimo pojedinačno njihova mjerenja. Okretnu preklopku broj 13. stavimo u maksimalan položaj.(1) i 2  cm   . pri čemu je: U= 2 Um – maksimalna vrijednost napona čiju vrijednost očitamo sa ekrana osciloskopa. Slika broj 1. odnosno realne zavojnice čije napone želimo mjeriti.

Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Prednja strana osciloskopa Zadnja strana osciloskopa _____________________________________________________________________________________________ 119 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .

prikazani su tipični izgledi dioda koje susrećemo u praksi. To područje je osiromašeno slobodnim nosiocima naelektrisanja te kroz PN-spoj ne teče struja. galijum. Spajanjem P i N . b) inverzno polarizovan PN spoj i c) direktno polarizovan PN spoj. a) nepolarizovan PN spoj. Silicij i germanij su četvorovalentni elementi i imaju vrlo malo slobodnih nosilaca elektriciteta na sobnoj temperaturi i nazivaju se poluprovodnici.inverznom smjeru. pod uticajem vanjskog priključnog napona kreću se kroz PN-spoj. pod b)].. Priključkom pozitivnog napona na P kraj PN-spoja [slika broj 1. koje povećavaju broj slobodnih nosilaca elektriciteta. u propusnom .. tj. kroz diodu teče struja.. malu struju pa kažemo da je dioda nepropusno ili inverzno polarizovana.. tj.N spoj silicija ili germanija. Elektroni i šupljine. Slika broj 1. arsen…).Hurić Ševko. Barijera se povećava i praktički kroz PN-spoj ne teče nikakva struja. UVOD Poluprovodničke diode su elementi sa dvije elektrode koje nazivamo anoda (A) i katoda (K). Potrebna visina napona da se PN-spoj propusno polarizuje iznosi oko 0.tip. PN-spoj postaje nepropusno polarizovan. Pošto šupljina ima karakter pozitivnog naelektrisanja. Na slici broj 2.. ovakav poluprovodnik nazivamo P .tipa poluprovodnika nastaje PN-spoj. Diode se najčešće izrađuju od silicijuma (Si) ili germanijuma (Ge). Priključkom negativnog napona na anodu u odnosu prema katodi [slika broj 1. Ukoliko se inverzni napon poveća preko određene granice dolazi do proboja diode i njenog uništenja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 23: Snimanje strujno-naponske karakteristike I = f (U). Primjese mogu biti takve da se poveća broj slobodnih elektrona (peterovalentni elementi: fosfor. 1. pod c)] u odnosu na N kraj (katodu) PN-spoj se propusno polarizuje.6 V za silicijeve i oko 0.direktnom i nepropusnom .. smanjuje se područje osiromašeno nosiocima elektriciteta. Zbog toga im se dodaju primjese. Dodavanjem trovalentnih elemenata čistom poluprovodniku (bor. veoma.3 V za germanijeve diode.. Pošto su elektroni nosioci negativnog naelektrisanja ovakav poluprovodnik nazivamo N-tip. tada dioda ne vodi struju ili vodi veoma. _____________________________________________________________________________________________ 120 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . slika broj 1. dioda je ustvari P . antimon.. U ovom slučaju kažemo da je dioda propusno ili direktno polarizovana. indij…) u strukturi poluprovodnika nastaje manjak elektrona što se manifestuje kao višak pozitivnog naelektrisanja. pod a). Kada je katoda na većem potencijalu u odnosu na anodu. U okolini mjesta dodira P i N poluprovodnika stvara se barijera. Imaju osobinu da u jednom smjeru propuštaju struju i to kad je anoda na pozitivnijem potencijalu u odnosu na katodu. diode typ . dolazi do međusobnog poništavanja naboja elektrona i šupljina.. koje nazivamo šupljinama.

Porast temperature negativno utiče na diodu.Hurić Ševko. prikazana je strujno-naponska karakteristika Si i Ge dioda. na koji se smije priključiti dioda a da ne dođe do njenog proboja. Na slici broj 3. Izgledi poluprovodničkih dioda koje susrećemo u elektrotehničkoj praksi. raste struja. P – dozvoljeni utrošak snage diode i TA – dozvoljena temperatura ambijenta (okoline) u kojem se dioda nalazi. Strujno . Dozvoljene struje iznose nekoliko desetaka miliampera. Dozvoljeni inverzni naponi za silicijumske diode iznose nekoliko desetaka volti. jer joj se smanjuje otpor. Najvažnije karakteristične veličine dioda su: UR – najveća vrijednost napona inverzne polarizacije. _____________________________________________________________________________________________ 121 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Slika broj 3. pa sve do nekoliko stotina ampera.naponska karakteristika Si i Ge dioda u direktnom i inverznom smjeru. pa sve do hiljadu i više volti. bez probojnog napona inverzne polarizacije. IF – dozvoljena jačina struje pri direktnoj polarizaciji. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. jer dolazi do porasta broja slobodnih nosilaca elektriciteta.

....... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V....... ZADACI: a) Analognim i digitalnim ommetrima ispitati ispravnost diode typ BYT 71 i izmjeriti njene otpore u propusnom .... e) Rezultate mjerenja srediti tabelarno... potenciometrima i priključnim klemama .. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.. te izvršiti mjerenje jačine struje diode (ID) u direktnom smjeru i visine napona na njenim priključcima (UDD).......... 1 poluprovodnička dioda tip BYT 71..................................... A ako je dioda neispravna ili pogrešno priključena na displeju će ostati broj jedan (1).... 1 analogni multimetar kao voltmetar ....... Neispravna dioda pokazuje isti otpor u oba smjera... 3...... Dioda u propusnom smjeru [slika broj 4.........kom........ Pomoću digitalnog multimetra diodu ispitujemo tako što preklopku instrumenta prebacimo u položaj “znak diode”........... pod b)] ima otpor nekoliko stotina kilooma.. kako je to prikazano na slici broj 4....... što je znak za prekid ili tri nule što je znak za kratki spoj diode.. 1 digitalnini multimetar kao voltmetar ............. zavojnicama.kom.............kom.............................. Slika broj 4..................kom. reda nekoliko desetaka oma........ 2...... ili pomoću digitalnog multimetra....... tranzistorima........Hurić Ševko..... dok u nepropusnom smjeru [slika broj 4............ odnosno mali otpor ako je u kratkom spoju........... 50 Hz......... Ispitivanje ispravnosti diode pomoću ommetra...... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ispitivanje ispravnosti dioda Ispitivanje dioda moguće je jednostavno izvršti pomoću analognog ommetra... diodu spojimo na priključne provodnike instrumenta............. c) Postepeno povećavati priključni napon......kom..... _____________________________________________________________________________________________ 122 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .......................... 1 analogni multimetar kao ampermetar.... Pri ovom ispitivanju moramo znati polaritet ommetra........ 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ..... te izvršiti mjerenje jačine struje diode (II) u inverznom smjeru i visine napona na njenim priključcima (UDI)..direktnom (RDD) i nepropusnom-inverznom (RDI) smjeru. d) Na osnovu rezultata mjerenja u odgovartajućoj razmjeri nacrtati strujno-naponsku karakteristiku diode I = f (U) u direktnom i inverznom smjeru....... ispitni pano sa otpornicima... . diodama.... veliki ako je u prekidu........................... kondenzatorima........ 1 digitalnini multimetar kao ommetar......... pod a)] ima veoma mali omski otpor. kao izvor struje...kom..... b) Postepeno povećavati priključni napon... kompl.. ako je dioda pravilno priključena i ako je ispravna na displeju instrumenta će se pojaviti trocifren broj koji pokazuje visinu napona praga vođenja diode u milivoltima...

ŠEMA SPOJA ZA INVERZNU POLARIZACIJU DIODE: 5. Izmjereno Broj mjerenja Napon izvora Napon diode u direktnom smjeru kV[mV/pod] ili kV[V/pod ] Α V [ pod] UDD[mV] Struja diode u direktnom smjeru kA [mA/pod] ili kA [µA/pod] αA [pod] ID[mA] n 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 UI[v] _____________________________________________________________________________________________ 123 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis izmjerenih podataka za direktnu polarizaciju diode. ŠEMA SPOJA ZA DIREKTNU POLARIZACIJU DIODE: 4b.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4a.

KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 124 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 1 cm ↔ 2 V . 1mm ↔100 µA. za inverznu polarizaciju: 1 cm ↔1 µA. koji treba da budu slični dijagramima nacrtanim na slici broj 3. 6. Izmjereno analognim multimetrom Otpor diode u direktnom smjeru k [ /pod ] α [pod] RDD[ ] inverznom Izmjereno digitalnim multimetrom Otpor diode u inverznom smjeru Položaj preklopke Pokazivanje na displeju instrumenta [M ] instrumenta RDI [M ] Kad smo sve podatke sredili tabelarno i usvojili odgovarajuće razmjere. Preporučujem slijedeće razmjere: za direktnu polarizaciju: 1 cm ↔ 100 mV. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tabela za upis izmjerenih podataka za inverznu polarizaciju diode.Hurić Ševko. pristupamo crtanju strujno-naponske karakteristike diode u direktnom i inverznom smjeru. Izmjereno Broj mjerenja Napon izvora Inverzni napon diode kV[V/pod ] Α V [ pod] UDI[V] Inverzna struja diode kA [µA/pod] αA [pod] II[µA] n 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 UI[v] Tabela za upis podataka o izvršenom mjerenju otpora diode u direktnom i smjeru.

zajednička baza i zajednički kolektor. _____________________________________________________________________________________________ 125 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .Hurić Ševko. Svaka elektroda može biti zajednička. UVOD Osobine i građa bipolarnih tranzistora..slika a) i građa NPN tranzistora . 1..slika b). Izgledi bipolarnih tranzistora koje najčešće susrećemo u praksi. U praksi se najčešće koristi spoj sa zajedničkim emiterom. u spoju sa zajedničkim emiterom. Tranzistor ima tri elektrode.. druga kao izlazna a treća je zajednička za ulazni i izlazni strujni krug. pod a). pa se prema zajedničkoj elektrodi naziva spoj tranzistora: zajednički emiter.. Slika broj 2.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 24: Snimanje izlaznih karakteristika tranzistora typ.. Tranzistor je poluprovodnički elektronički element sa tri priključka (elektrode). Obzirom na međusobno spajanje poluprovodničkih elemenata. Slika broj 1. Sastoji se od tri poluprovodnička sloja na koje su priključene metalne žice (elektrode). sa izvedenim elektrodama za vezu tranzistora u strujno kolo. Tranzistor je smješten u metalno ili plastično kućište. Građa PNP tranzistora . kako je to prikazano na slici broj 3. prikazani su građa i izgled tranzistora.. Na slikama broj 1. i 2.. baza (B) i emiter (E). jedna se koristi kao ulazna. tranzistori mogu biti NPN ili PNP strukture.. Slojevi i elektrode nazivaju se kolektor (C).

sloja prelaze u uski sloj baze.. Pošto je struja baze veoma mala.(2). zbog čega u sloju baze teče mala struja baze IB. Prema slici broj 3. prolaze kroz bazu u N-sloj kolektora i teku dalje prema izvoru UCE i predstavljaju tok elektrona kolektora. naponski izvor UBE propusno polarizuje spoj baza emiter. zbog tankog sloja baze bude privučen pozitivnim potencijalom kolektora.jednosmjerno strujno pojačanje tranzistora: hFE = IC/IB . Propusno polarizovan bipolarni tranzistor . šupljina.tok elektrona slika a) i zakočen tranzistor (UBE=0) slika b). Statičko strujno pojačanje bipolarnog tranzistora IC= f (IB). koje je prikazano na slici broj 4.. Ove šupljine nadoknađuje izvor UBE. Sloj baze ima malo primjesa. Odnos struje kolektora i struje baze predstavlja statičko . Elektroni iz N . _____________________________________________________________________________________________ 126 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . pa u njemu ima malo slobodnih nosilaca naboja. Zbog toga se u bazi mali dio elektrona spaja sa šupljinama. Iz toka elektrona.Hurić Ševko....99%. koji se kreću u suprotnom smjeru od tehničkog smjera struje. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3.(1). tj. tj. struja emitera praktički je jednaka struji kolektora. Slika broj 4.: IE = IB + IC . Preostali dio elektrona 92 . vidljivo je da je struja emitera IE jednaka zbiru struja baze i kolektora. pod a).

to jest. Kad je struja baze približno jednaka nuli (IB = 0) kroz tranzistor teče veoma mala struja kolektora.Hurić Ševko. d) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno. uz konstantan napon UCE. To je područje zasićenja. Na slici broj 5.: hfe = ∆IC / ∆IB .. te visine napona između kolektora i emitera (UCE) i struje kolektora (IC). koja se pri sobnim temperaturama može zanemariti i kažemo da je tranzistor u zakočenom stanju. b) Izračunati: faktor jednosmjernog strujnog pojačanja tranzistora hFE. koja je uzrokovala promjenu kolektorske struje. Slika broj 5. Iz karakteristika sa slike broj 5. Povećanje kolektorskog napona preko određene granice dovodi do naglog rasta kolektorske struje. ZADACI: a) Mjenjanjem i mjerenjem jačine struje baze (IB) i visine napona između baze i emitera (UBE). koji iznose nekoliko stotina milivolti struja kolektora naglo mijenja. Tranzistor se prekomjerno zagrijava i dolazi do njegovog proboja uništenja. Izlazna karakteristika bipolarnog tranzistora BC 108. je vidljivo da se za male napone UCE . za tranzistor typ BF 291 u spoju sa zajedničkim emiterom. Daljim povećanjem napona UCE dolazi do malih promjena struje IC. prema promjeni struje baze. _____________________________________________________________________________________________ 127 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . uz konstantan napon kolektora naziva se faktor strujnog pojačanja bipolarnog tranzistora. (3) 2. c) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: izlazne karakteristike IC = f (UCE i IB) tranzistora. Odnos promjene struje kolektora. Izlazne karakteristike pokazuju da je struja kolektora IC jako ovisna o struji baze.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora Izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom prikazuju ovisnost kolektorske struje [IC = f(UCE)] o naponu između kolektora i emitera i struje baze. prikazane su izlazne karakteristike tranzistora BC 108. To je aktivno područje rada tranzistora. IC = f (UCE).

..... diodama................. 2 A.......digitalni multimetri kao voltmetri.....emiter Jednosmjerno pojačanje Broj mjerenja IB= .... 1 ............ 50 Hz... AC / DC .........regulacioni transformator 220/2-270 V.. UBE= .... .................................. Broj mjerenja UBE= ...........mV Napon kol......adapter 220/15 V... kao izvor struje....... 1 .....analogni multimetri kao ampermetri.... 50 Hz......Hurić Ševko.µA.mV Napon kol.spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje. 2 ........ OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: IB= 0.. kompl...........kom.................. 1 .. kondenzatorima.............regulacioni otpornik 100 ...Gradska mreža 220 V....kom...kom.....µA... . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3............. 400 VA..emiter Jednosmjerno pojačanje UCE Struja kolektora Struja kolektora N 1 2 3 4 5 kA [µA/pod] αA[pod] IC[µA] UCE [V] hFE n 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] [V] hFE IB= .. ..... 4.... kom..emiter Jednosmjerno pojačanje UCE Struja kolektora Struja kolektora N 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] UCE [V] hFE n 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] [V] hFE _____________________________________________________________________________________________ 128 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ..... 1 .. ŠEMA SPOJA: 5.................... 2 ......................... UBE= .. tranzistorima... zavojnicama.....emiter Jednosmjerno pojačanje Broj mjerenja IB= ................. Broj mjerenja UBE= 0 Napon kol.............µA........... ISPITNA OPREMA: ... 1 ................mV Napon kol....... potenciometrima i priključnim klemama .................ispitni pano sa otpornicima...................kom.stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ.....kom...........

..mV Napon kol..mV Napon kol..µA.... UBE= .emiter Jednosmjerno pojačanje Broj mjerenja IB= . Preporučujem razmjeru R: 1 cm ↔ 2. karakteristici koja je nacrtana na slici broj 5.µA.5 V.. Broj mjerenja UBE=. 1 cm ↔ 0.mV Napon kol.µA. Broj mjerenja UBE= . Usvojimo odgovarajuće razmjere i nacrtamo izlazne karakteristike tranzistora IC = f (UCE) pri konstantnoj struji baze... koju za svaku tabelu mjenjamo. 6. izračunamo jednosmjerno pojačanje tranzistora hFE. KOMENTAR-ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!!! _____________________________________________________________________________________________ 129 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO IB= .5 ...... UBE=.emiter Jednosmjerno pojačanje UCE Struja kolektora Struja kolektora N 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] UCE [V] hFE n 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] [V] hFE Kad smo izvršili potreban broj mjerenja.Hurić Ševko.mV Napon kol.emiter Jednosmjerno pojačanje [V] UCE Struja kolektora Struja kolektora N 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] UCE [V] hFE n 1 2 3 4 5 kA [mA/pod] αA[pod] IC[mA] hFE IB=.emiter Jednosmjerno pojačanje Broj mjerenja IB=.1 mA.. Izlazna karakteristika treba da bude slična.µA. Jednosmjerno strujno pojačanje računamo po formuli: hFE = IC / IB .

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Vježba broj 25: Snimanje ulazne karakteristike NPN tranzistora typ .......... IB = f(UBE), UCE = constant. 1. UVOD Tranzistori su troslojni poluprovodnički elementi sa tri elektrode, koje se polarizuju u propusnom smjeru, a vode struju u direktnom i inverznom smjeru, kako je to prikazano na slikama broj 1 i broj 2.

Slika broj 1. Građa, simboli i tokovi struja NPN i PNP tranzistora.

_____________________________________________________________________________________________ 130 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Pojednostavljen prikaz rada tranzistora, tok elektrona i struja prikazan je na slici broj 2.

Slika broj 2. Tok elektrona i struje u NPN tranzistoru.

Sa slike broj 2 vidi se da elektroni prolaze kroz spoj baza emiter i nastavljaju kroz N-sloj kolektora prema naponskom izvoru kolektor-emiter UCE (crne strelice). A da struje (IB i IC) imaju suprotne smjerove u odnosu na tok elektrona, koje su ucrtane crvenim strelicama. Tranzistor predstavlja dva PN-spoja, kod kojeg su dvije diode suprotno spojene u seriju, što se vidi sa slike broj 1. Ispitivanje ispravnosti tranzistora Brzo i jednostavno ispitivanje ispravnosti tranzistora možemo izvesti ommetrom ili digitalnim multimetrom. Ispitivanje pomoću ommetra, vršimo tako što tranzistor posmatramo kao dvije diode suprotno spojene u seriju. Pri ispitivanju NPN tranzistora pozitivni pol ommetra priključujemo na bazu a negativni na emiter, odnosno kolektor. U ovom slučaju obje diode su propusno polarizirane i kod ispravnog tranzistora ommetar pokazuje mali otpor. Priključkom minus pola ommetra na bazu oba PN-spoja se inverzno polarizuju i ommetar pokazuje veliki otpor. Ispitivanje tranzistora pod uslovima koji su bliži radnim vrši se pomoću dva ommetra. Plus pol jednog ommetra priključuje se na kolektor a minus na emiter, ovaj ommetar mora pokazivati veliki otpor, kako je to prikazano na slici broj 3. pod a). Zatim, plus pol drugog ommetra priključimo na bazu a minus pol na emiter, čime smo tranzistor propusno polarizovali, tada će poteći struja kroz tranzistor, te se smanjiti otpor između kolektora i emitera, što se manifestuje na prvom ommetru, jer on sada pokazuje veoma mali otpor, kako je to prikazano na slici broj 3. pod b). Ispitivanje tranzistora pomoću digitalnog multimetra vrši se veoma brzo i jednostavno. Preklopku multimetra prebacimo u položaj ”hFE”, priključne elektrode tranzistora postavimo u odgovarajuće otvore na instrumentu za NPN ili PNP tranzistora, sa oznakama “b, e i c”, ako smo pravilno postavili tranzistor i pravilno ga polarizovali i ako je tranzistor ispravan, na displeju će se pojaviti dvije cifre koje označavaju statičko-jednosmjerno strujno pojačanje tranzistora (hFE) u trenutnim uslovima. Ako na displeju ostane broj jedan, onda je tranzistor neispravan ili ga nismo pravilno priključili-polarizovali.

_____________________________________________________________________________________________ 131 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

Hurić Ševko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika broj 3. Ispitivanje ispravnosti tranzistora pomoću dva analogna ommetra.

Ulazne karakteristike tranzistora Ulazne karakteristike tranzistora pokazuju ovisnost struje baze IB i napona između baze i emitera UBE uz konstantan napon između kolektora i emitera UCE. Tipična ulazna karakteristika bipolarnog tranzistora prikazana je na slici broj 4.

Slika broj 4. Ulazna karakteristika bipolarnog silicijevog tranzistora IB = f (UBE).

Sa karakteristike je vidljivo da struja baze počinje teći tek kad napon baze UBE dostigne određeni iznos, tj. 0,5 V za Si i 0,1 V za Ge tranzistore. Promjena napona kolektor-emiter UCE veoma malo utiče na struju baze. Odnos napona baza-emiter UBE i struje baze IB, predstavlja istosmjerni otpor između baze i emitera [RBE = (UBE / IB)] … (1), kojeg treba razlikovati od dinamičkog otpora, kojeg dobijemo kao odnos promjene napona baza emiter ∆UBE i promjene struje baze ∆IB, tj.: rd = hie = h11 = (∆UBE / ∆IB) … (2) Na ulazne i izlazne karakteristike utiču: svjetlost, radioaktivno zračenje i temperatura. Pošto je struja baze veoma mala, struja emitera, praktički je jednaka struji kolektora. Odnos struje kolektora i struje baze predstavlja statičko-jednosmjerno strujno pojačanje tranzistora: hFE = IC / IB ... (3). Na slici broj 5. prikazana je struja kolektora u funkciji struje baze, tj.: IC = f (IB).

_____________________________________________________________________________________________ 132 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole

. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 5..................... 3. dinamički otpor baza emiter rd = hie = h11 = (∆UBE / ∆IB) i statičko strujno pojačanje hFE = (IC / IB).kom.... 50 Hz... Izračunati: istosmjerni otpor baza emiter (RBE)....................... kao izvor struje................ za dvije različite vrijednosti napona UCE = constant. kom. 1 adapter 220/15 V... diodama.................. _____________________________________________________________________________________________ 133 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .kom....... zavojnicama......................... ZADACI: a) b) c) d) Izvršiti mjenjanje i mjerenje jačine struje baze (IB) i visine napona između baze i emitera (UBE)..... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.............. 1 analogni multimetri kao ampermetri............................. ................ AC / DC .............. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje........ i dijagram promjene struje kolektora u funkciji promjene struje baze IC = f (IB) i Rezulata mjerenja srediti tabelarno................... 2...... potenciometrima i priključnim klemama ... IC = f (IB).......... te struje kolektora (IC).............Hurić Ševko............. 400 VA.......... 2 regulacioni transformator 220/2-270 V..... kondenzatorima.....kom........ 1 digitalni multimetri kao voltmetri....... tranzistorima.. ispitni pano sa otpornicima.. Ovisnost struje kolektora o struje baze............ 2 regulacioni otpornik 100 .. kompl..kom..... .... 2 A.......... U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: ulaznu karakteristiku tranzistora IB = f (UBE).. 50 Hz.kom...... bipolarnog tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom.......... za tranzistor typ BF 291 u spoju sa zajedničkim emiterom....................................

promjena struje baze ∆IB2 = IB2-IB1 … itd i promjena napona baza-emiter ∆UBE = UB2 – UB1 … itd. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: a) UCE = …. _____________________________________________________________________________________________ 134 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole rd [k ] - Dinamički otpor baza-emiter Jednosmjerni otpor baza-emiter Promjena struje baze .Hurić Ševko. istosmjerni otpor baza emiter RBE = (UBE / IB).emiter hFE ∆IB [µA] - ∆UBE [mV] - RBE [k ] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Tabela za upis izmjerenih i izračunatih podataka.V Promjena napona baze Jednosmjerno strujno pojačanje Broj mjerenja Struja baze Struja kolektora n kAB [µA/pod] αAB[pod] kAC [µA /pod] ili [mA/pod] αAC[pod] IC[µA] ili [mA] UBE[mV] IB[µA] Napon baza . Formule za proračun traženih parametara: dinamički otpor baza emiter rd = hie = h11 = (∆UBE / ∆IB). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. statičko strujno pojačanje hFE = (IC / IB). ŠEMA SPOJA: 5.

KOMENTAR-ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!!! _____________________________________________________________________________________________ 135 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole rd [k ] - Dinamički otpor baza-emiter Jednosmjerni otpor baza-emiter Promjena struje baze . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) UCE=…. Ulazne karakteristike treba da budu slične karakteristici koja je nacrtana na slici broj 4. .. Kada smo izračunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajućih razmjera i crtanju traženih dijagrama.mV. a za pravu IC = f (IB) usvojite razmjeru koju želite. za ulaznu karakteristiku preporučujem razmjeru: 1 mm ↔ 0. tj. R: 1 cm ↔.5 µA.. 6.emiter Broj mjerenja hFE ∆IB [µA] - ∆UBE [mV] - RBE [k ] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Tabela za upis izmjerenih i izračunatih podataka..Hurić Ševko. 1mm ↔ 5 mV. Razmjera.. 1 cm ↔. µA. a prava IC = f (IB) treba da bude slična dijagramu na slici broj 5.V Promjena napona baze Jednosmjerno strujno pojačanje Struja baze Struja kolektora n kAB [µA/pod] αAB[pod] αAC[pod] [mA/pod] IC[µA] ili [mA] UBE[mV] IB[µA] kAC [µA/pod] ili Napon baza .

Izračunavanje struje baze i napona baza emiter izvršit ćemo Teveninovom teoremom. radna prava i radna tačka pojačala pod b). može biti vezan sa uzemljenim (zajedničkim) emiterom. izbor elemenata pojačala sa jednim izvorom napajanja u spoju sa zajedničkim emiterom. Tranzistorsko pojačalo pod a) u dinamićkom režimu rada i pod b) u statičkom režimu rada. UVOD U elektronskim sklopovima tranzistor obavlja funkciju pojačala ili sklopke. odnosno napon između baze i emitera. 1. Ako hoćemo da tranzistor radi kao pojačalo. te osigurati da kroz tranzistor teku struje određene jačine. Slika broj 1. koji tjera struju kolektora IC kroz kolektorski otpornik RC i tranzistor. pod b). radna tačka i radna prava.–strana 127). Međusobni odnos padova napona na ta dva elementa _____________________________________________________________________________________________ 136 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Visinom jednosmjernog napona izvora iz kojeg se tranzistor napaja i spajanjem otpora u ulazni i izlazni krug može se pravilno izabrati radna tačka tranzistora. U praksi za pojačanje snage i napona najčešće se koristi spoj sa zajedničkim emiterom. Transformacija pojačala pod a). kako bismo mogli na osnovu izlaznih karakteristika nacrtati radnu pravu i na njoj naći radnu tačku pojačala. iz vježbe broj 24. Jačine struja kroz tranzistor i visina napona između njegovih elektroda čine elemente radne tačke tranzistora. pod a) i pod b). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 26: Tranzistorsko pojačalo. tj. Napon napajanja UCC. sa uzemljenim kolektorom i sa uzemljenom bazom. Za pravilan rad tranzistora potrebno je na njegove priključke (elektrode) dovesti napon odgovarajućeg polariteta i iznosa. kako je to prikazano na slici broj 1. dijeli se na pad napona na tranzistoru UCE i pad napona na otporniku kolektora UC=IC x RC.Hurić Ševko. kojeg obezbjeđuje napon napajanja UCC i otpornik RC u krugu kolektora. Za razumjevanje rada pojačala i izbora elemenata radne tačke pogodno je koristiti grafičku metodu analize rada sklopa. između zasićenja i zakočenja (vidi sliku broj 5. odnosno iznosi struja i napona među elektrodama. U pojačavaču tranzistor radi u dinamičkom režimu. kako je to prikazano na slici broj 1. Slika broj 2. Radne uslove određuju otpornici RB1 i RB2. radna tačka tranzistora mora biti u aktivnom području rada tranzistora.

Iznos strujnog pojačanja zavisi od veličine faktora strujnog pojačanja tranzistora hfe. Iz odnosa izlazne struje. _____________________________________________________________________________________________ 137 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . U praksi se vrši stabilizacija radne tačke ubacivanjem otpornika u emiterski krug RE. Da bi tranzistor radio kao pojačalo.. odnosno naponu. Stvarno strujno pojačanje je uvijek manje od teorijskog strujnog pojačanja hfe jer na pojačanje utiču:ulazni otpor tranzistora h11. To je jedna tačka radne prave. radna tačka tranzistora je u području zakočenja i kroz tranzistor praktički ne teče struja. Naponsko pojačanje pojačala zavisi od faktora strujnog pojačanja tranzistora hfe. : IB= ET − U BE . da teče odgovarajuća struja baze što se postiže naponom ET i otpornikom RT. potrebno je da radna tačka bude u sredini aktivnog područja. prikazano. tj. Ovim problemom mi se nećemo baviti samo da imamo na umu kako se to u praksi čini. Ako se na ulaz pojačala priključi izmjenični signal [slika broj 1. Što je faktor hfe veći bit će i veće strujno pojačanje pojačala. Ako je struja baze jednaka nuli (IB=0). Moramo imati na umu da su radna prava i radna tačka određene bez prisustva izmjeničnog signala koji pojačavamo. sav priključni napon vlada na kolektorskom otporniku (RC) pa je struja kolektora: IC=(UCC/RC). lako je moguće da dođe do pomicanja položaja radne tačke pojačala i bez prisustva signala na ulazu. tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO dobije se crtanjem njihovih karakteristika. Pošto nije poznata vrijednost struje niti napona u radnoj tački. koju će tranzistor pojačati i izazvati znatno veću struju u kolektorskom krugu i napon između kolektora i emitera. pod a)] on će izazvati promjenu struje baze. vidljivo je da je ostvareno strujno i naponsko pojačanje. izlazni otpor tranzistora 1/hoe... tad je napon između kolektora i emitera jednak naponu izvora (UCE=UCC). Imajući u vidu rasipanje karakteristika tranzistora.. tj. 7 V za silicijske tranzistore.(2). tj. Za tranzistor su to izlazne karakteristike a za otpornik RC to je prava koja je određena jednačinom: UCC=UCE + ICRC.. Da bismo ovu pravu ucrtali na izlazne karakteristike tranzistora. potrebno je poznavati dvije tačke ili jednu tačku i nagib prave. Radna tačka će se kretati oko položaja statičke radne tačke u ritmu izmjeničnog signala. nazivaju se statička radna prava i statička radna tačka. kad ne teče struja kolektorskim krugom sav priključni napon izvora vlada između kolektora i emitera tranzistora. otpor baznog kruga RB i otpor kolektorskog kruga RC. Kad kroz tranzistor teče veoma velika struja on je u zasićenju. i to je druga tačka radne prave. potrebno je uzeti one tačke gdje su veličine poznate.(3). prema ulaznoj struji.Hurić Ševko. te njihovu ovisnost o temperaturi i mogućnost neželjene promjene visine napona napajanja. Ako je napon između kolektora i emitera jednak nuli (UCE=0)..(1). RT Napon UBE obično iznosi oko 0. Ako je struja kolektora jednaka nuli (IC=0). To su tačke na osama koordinatnog sistema. ulaznog otpora tranzistora i otpora u kolektorskom krugu pojačala RC (za veće naponsko pojačanje povoljnija je veća vrijednost RC-a). odnosno napona. rastuća promjena napona na ulazu izaziva padajuću promjenu na izlazu i obrnuto. Ulazni i izlazni signali su u protufazi. kako je to na slici broj 3.

c) U statičkom režimu rada izvršiti mjerenje: bazne (IB) i kolektorske (IC) struje. 2. e) U dinamičkom režimu rada pojačala izvršiti mjerenje:jačine struja baze (ib) i kolektora (ic). RJEŠENJE ZADATKA: Slika broj 4. te izbor baznih otpornika uz uslov da maksimalna kolektorska struja može iznositi ICmax=10 mA i napon napajanja pojačala UCC=10 V. napona spoja baza-emiter (UBE) i napona spoja kolektor . Stabilizacija radne tačke pojačala ubacivanjem otpornika i kondenzatora u emiterski krug.Hurić Ševko. d) Kao pobudni izmjenični signal koristiti indukovani napon u statoru monofaznog asinhronog motora koji se dobije ručnim okretanjem rotora motora . veznim kondenzatorima (CV1 i CV2) na ulazu i izlazu pojačala i RC=1000 visokofrekventnim tranzistorom typ BF 291 u spoju sa zajedničkim emiterom. _____________________________________________________________________________________________ 138 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . sa jednim naponskim izvorom (UCC).emiter (UCE). ZADACI: a) Sastaviti tranzistorsko pojačalo. U odgovarajućoj razmjeri nacrtati radnu pravu i radnu tačku. Da bismo izvršili polarizaciju spoja baza-emiter pojačala sa jednim izvorom napajanja potrebno je da otpori u baznom krugu (RB1 i RB2) budu tako izabrani da obezbijede dovoljno jaku struju baze koja će obezbijediti struju kolektora koja će biti približno na sredini izlaznih karakteristika tranzistora. koji je posljedica zaostalog (remanentnog) magnetizma u jezgri rotora motora. te izračunati naponsko pojačanje pojačala [Au=( uizl/uul)] i promjene napona na ulazu i izlazu pojačala pratiti osciloskopom. za statički režim rada pojačala. otporima u baznom krugu (RB2 i RB1) za polarizaciju spoja baza-emiter. Transformacija pojačala po Teveninovoj teoremi. visinu pobudnog . b) Izvršiti proračun: struja i napona u statičkom režimu pojačala.ulaznog napona (uul) i visinu izlaznog napona (uiz). otporom u kolektroskom krugu . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 3. 3.

.............. IB= T = =55 µA..... kondenzatorima. potenciometrima.....7 12 ⋅ 10 3 ⋅ RB1 = 10 ⋅ = 1... 2 A.... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V..... 1100 W.. tj......... 3 RT 9333................... 50 Hz............kom.. diodama........ 50 Hz......... kompl..: IC=5 mA.... 2 digitalni multimetri kao ampermetri.. što će nam biti osnova za izbor vrijednosti otpora u baznom krugu........kom... Maksimalna kolektorska struja tranzistora može iznositi 100 mA........... Mada ova struja može biti neznatno manja ili veća..... ET=I RB1= 4........kom............. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ........ a napon kolektor – emiter 70 V........ 2 regulacioni otpornik 100 ... jer ulazni napon ne može preći vrijednost od 100 mV..... RB2= 77 k ....kom........ 1 digitalni multimetri kao voltmetri.kom.... kao izvor struje................. i priključnim klemama .. odnosno da struja baze bude jednaka IB=(IC/75)=(5/75)=0.... pod a) usvojit ću vrijednosti otpora u baznom krugu tako da uz statičko strujno pojačanje tranzistora hFE=75 obezbijedim struju kolektora oko 5 mA..... ............kom.............. .1 monofazni asinhroni motor 220 V ...21 − 0.......... 1 analogni multimetar kao ampermetar..... iz čega možemo zaključiti da u našim uslovima rada tranzistor neće biti ugrožen od prevelike struje i napona. ŠEME SPOJEVA: a) za statički režim rada pojačala: _____________________________________________________________________________________________ 139 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . tranzistorima............. jednosmjernu struju kolektora IC= hFE IB= 75 x 55 µA=4.06666 mA ili IB oko 60 µA ............... pa ću izvršiti proračun struje u baznom krugu.. RB1 + RB 2 77 ⋅ 10 3 + 12 ⋅ 10 3 U CC E − U BE 1..Hurić Ševko......33 ... zavojnicama................................. 5..1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje........ izazvat će takođe približno.......... koji iznosi RC= 1000 ....21 V.. zbog otpora u kolektorskom krugu............. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na osnovu slike broj 4.......... kako slijedi: R ⋅R 77 ⋅ 10 3 ⋅ 12 ⋅ 10 3 RT= B1 B 2 = = 9333................. ispitni pano sa otpornicima........33 R B1 + R B 2 99 ⋅ 10 Struja baze od približno 55 µA....................................kom....... a za RB1=12 k ...1 dvokanalni osciloskop tip 7 KD 1011 “Siemens”..125 mA..

Pojačanje napona izračunati prema jednačini:Au=(uizl.. 1cm ↔ mA : 1 cm ↔ .V. Tad je maksimalna struja kolektora jednaka ICmax=(UCC/RC)=(10/1000)=10 mA. 1 cm ↔ . Izmjereno Struje Naponi Izračunato Pojačanje napona ib[µA] ic[mA] uul. a nju ćemo dobiti kad je tranzistor u zasićenju. nju nalazimo kad je tranzistor zakočen. nađemo tačku maksimalnog napona.[mV] uizl. Drugo. tj kad je napon između kolektora i emitera jednak nuli (UCE=0). OBRADA REZULTATA MJERENJA: Tabela za upis izmjerenih parametara u statičkom režimu rada pojačala [šema spoja pod a)]..Hurić Ševko. 7./uul. to jest kad je struja kolektora jednaka nuli.. µA. tad je maksimalni napon spoja kolektor-emiter jednak naponu izvora (UCE=UCC =10 V). Izmjereno Struje IB[µA] IC[mA] UCC[V] Naponi UCE[V] UBE[mV] Tabela za upis izmjerenih i izračunatih parametara za dinamički režim rada pojačala [šema spoja pod b)].. R: što znači razmjera. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) za dinamički režim rada pojačala: 6. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe!?)!! _____________________________________________________________________________________________ 140 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .[V] A[-] Crtanje radne prave i radne tačke započinjemo nakon što usvojimo odgovarajuće razmjere. Tad na radnoj pravoj naznačimo tačku koja odgovara izmjerenoj visini napona između kolektora i emitera (UCE) i izmjerenoj jačini struje kolektora (IC). kako je to na slici broj 2.). miliampera ili mikroampera. Prvo nađemo tačku maksimalne struje. pod b) nacrtano. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.

U elektronskim sklopovima tranzistor obavlja funkciju pojačala ili funkciju sklopke. radna tačka tranzistora je u zakočenom području.5 V). Tranzistor tada predstavlja otvorenu sklopku i na njegovom izlazu vlada napon kolektorskog izvora UCC (npr. UVOD Iz dosadašnjih proučavanja tranzistora. sa fotootporom u baznom krugu i zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu. A to su: područje zasićenja. Kada je struja baze jednaka nuli (IB = 0). Slika broj 1. prikazan je tranzistorski sklop koji može obavljati funkciju sklopke. Tranzistor kao otvorena sklopka. U tom slučaju kroz tranzistor teku veoma male struje koje se praktički mogu zanemariti. saznali smo da tranzistor ima tri stabilna područja. _____________________________________________________________________________________________ 141 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 12 V). 1. Na slici broj 1.) i kad je tranzistorska sklopka isključena (Isklj. a kod Si tranzistora ovaj napon može biti i pozitivan. ali ne veći od 0. U kom ili u kojima će područjima tranzistor raditi zavisi od funkcije koju on obavlja u elektronskim sklopovima. Tranzistorski sklop koji može obavljati funkciju sklopke. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 27: Izbor elemenata i sastavljanje tranzistorske sklopke. Slika broj 2. kad je tranzistorska sklopka uključena (Uklj.5 V (UBE < + 0. a posebno izlaznih karakteristika tranzistora.). Kako je to prikazano na slici broj 2. Ovo postižemo dovođenjem na ulaz tranzistora negativanog napona ili isključimo napon na ulazu (UBE = 0 V). pri naponu UCC = 12 V.Hurić Ševko. aktivno područje i područje zakočenja. radna prava i radne tačke tranzistora.

Izlazni napon je veoma mali UCEzas .zavojnicom u kolektorskom krugu i njena radna kriva. Njom se usporavaju promjene struje kroz zavojnicu i na taj način otklanja visoki napon sa tranzistora. _____________________________________________________________________________________________ 142 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Da bi tranzistor proveo ili prestao voditi struju potrebno je određeno vrijeme.0.7 – 0. pri naponima UBE i UCC = 12 V. kod brzih tranzistora oko jedne nanosekunde. Sa slike broj 4. za prelaz u stanje vođenja. koji iznosi za Si tranzistore između 0. vidimo da se javljaju veliki naponi u trenutku prestanka vođenja tranzistora. Na slici broj 4.1 V. Postoji niz izvedbi tranzistorskih sklopki.Hurić Ševko. koja ima funkciju izvršnog elementa u elektronskom sklopu. Da bismo zaštitili tranzistor od proboja spajamo paralelno zavojnici diodu.3 V za Ge tranzistore.3 V. a za Ge tranzistore do 0. u zavojnici se indukuje veliki napon. Slika broj 4. Slika broj 3. Tranzistorska sklopka u uključenom stanju. Tranzistor u ovom slučaju predstavlja zatvorenu sklopku. Ova struja će stvoriti veliki pad napona (URC) na otporniku (RC) u kolektorskom strujnom krugu. Tranzistorska sklopka sa elektromagnetom . naš zadatak je da sastavimo tranzistorsku sklopku sa fotootporom u baznom krugu i elektromagnetnom zavojnicom u kolektorskom krugu.8 V za Si tranzistore i 0. kako je to na slici broj 3 prikazano. Taj napon može uništiti tranzistor ukoliko pređe najveći napon UCE. Prelaz iz zasićenja u zakočenje je duži i iznosi nekoliko desetaka nanosekundi za najbrže tranzistore. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ako na ulaz tranzistora dovedemo pozitivan napon već od 0. predstavljena je tranzistorska sklopka sa elektromagnetnom zavojnicom u kolektorskom krugu i njena radna kriva.1 . To vrijeme se kreće. zbog naglog prestanka protjecanja struje kroz zavojnicu. kroz tranzistor će poteći dovoljno jaka struja baze IBzas koja će radnu tačku tranzistora odvesti u područje zasićenja. U tom slučaju kroz kolektorski krug teče velika struja ICzas.

zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu čiji su podaci: omski otpor iznosi RC = 500 .tranzistor se ponaša kao zatvorena sklopka. sa jednim naponskim izvorom (UCC). zasićenja. kad je fotootpor osvjetljen (R*B2 = 20 k ). da li kroz bazu tranzistora teče veoma mala struja ili je ista negativna – tranzistor se ponaša kao otvorena sklopka.5 V i snaga P = 100 mW i visokofrekventnim tranzistorom typ BF 291 u spoju sa zajedničkim emiterom. B) Izvršiti proračun: struja i napona kad je fotootpor neosvjetljen (RB2 = 40 M ). D) Na ranije snimljenim izlaznim karakteristikama tranzistora BF 291. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 5. provjeriti da li će tranzistor biti u zakočenom stanju. fotootporom u baznom krugu (RB2). Za pravilno dimenzionisanje elektronske sklopke potrebno je pravilno odabrati radnu pravu na kojoj se nalaze tri karakteristične tačke. C) Izvršiti mjerenje: bazne (IB) i kolektorske (IC) struje. kako je to prikazano na slici broj 5. Zatim. u željenoj razmjeri nacrtati radnu pravu tranzistora i na njoj označiti tačke zasićenja i zakočenja tranzistora. da li kroz tranzistor teku velike struje koje će ga odvesti u područje zasićenja . čiji se otpor mijenja u granicama od 20 k kad je osvjetljen dnevnom svjetlošću pa sve do 40 M kad je zatamnjen. provjeriti da li će tranzistor biti u području zasićenja. zakočenja i pojačanja u aktivnom području. tj. ZADACI: A) Sastaviti tranzistorsku sklopku. _____________________________________________________________________________________________ 143 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Izvršiti simulaciju rada sklopke osvjetljavanjem i zatamnjivanjem fotootpora. E) Rezultate mjerenja srediti tabelarno. Određivanje radne prave i radne tačke tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom. Kad je fotootpor neosvjetljen (RB2 = 40 M ). tj. nazivni napon je U = 7. napona spoja baza-emiter (UBE) i spoja kolektor . 2.Hurić Ševko. uz pomjeranje brojčanika elektromehaničkog brojača. čiji je elektromagnet spojen u kolektorski krug sklopke. uz napon izvora UCC = 8 V i otpor drugog baznog otpornika RB1 = 47 k .emiter (UCE) u zakočenom (sklopka isključena) i zasićenom (sklopka uključena) stanju tranzistora. odnosno kad je osvjetljen dnevnom svjetlošću (R*B2 = 20 k ).

Da bismo pojednostavili proračun kolo ćemo transformisati prema slici broj 6. B) Podaci za proračun: a) kad je fotootpor zatamnjen. Iz kataloških podataka o tranzistoru znamo da ja njegova maksimalna kolektorska struja ICmax = 100 mA. Tranzistorska sklopka sa jednim izvorom napajanja. kako je to prikazano na slici broj 6.6 = = +350µA . slijedi: IB1 RT +UBE = ET. pa je strujno pojačanje tranzistora za ovu struju hFE=(IC/IB)=(16 10-3/350 10-6)=45. UCC = 8 V i RC = 500 .047 ⋅ 10 6 Struju baze izračunat ćemo primjenom Drugog Kirhofovog zakona za bazni krug. a ekvivalentni RB1 + RB 2 40 ⋅ 10 6 + 47 ⋅ 10 3 napon bit će: ET = I RB1= U CC 47 ⋅ 10 3 ⋅ RB1 = 8 ⋅ = 9.6 = = −12. što znači da smo dobro dimenzionisali sklopku i da će ona _____________________________________________________________________________________________ 144 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . odavdje je struja baze IB2= T RT 14029 tranzistor će sigurno biti u području zasićenja . R ⋅ R* B2 20 ⋅ 10 3 ⋅ 47 ⋅ 10 3 Ekvivalentni otpor bit će: RT = B1 = = 14029 . tj. imat ćemo: R*B2 = 20 k . Kroz kolektorski krug može proteći maksimalna struja: bit će: ET= I RB2 = ICmax = (UCC/RC) = (8 / 500) =16 mA. RB1 + R * B 2 67 ⋅ 10 3 Struju baze izračunat ćemo primjenom Drugog Kirhofovog zakona za bazni krug. slijedi: IB2 RT + UBE = ET. a ekvivalentni napon RB1 + R * B 2 20 ⋅ 10 3 + 47 ⋅ 10 3 U CC 47 ⋅ 10 3 ⋅ R* B2 = 8 ⋅ = 5. dakle.sklopka zatvorena. kako E − U BE 0.sklopka otvorena.44mV . tranzistor će sigurno biti zakočen .61 − 0.61V .Hurić Ševko. primjenit ćemo Teveninov teorem.95 k . kako E − U BE 5. Slika broj 6. b) kad je fotootpor osvjetljen.5µA . pod b). pod a). imat ćemo: RB2 = 40 M . prema R ⋅R 40 ⋅ 10 6 ⋅ 47 ⋅ 10 3 kom je ekvivalentni otpor: RT = B1 B 2 = = 46.0094 − 0. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO A) RJEŠENJE ZADATKA: Sastavimo sklopku sa jednim izvorom napajanja. RB1= 47 k . fotootporom u baznom krugu i elektromagnetom u kolektorskom krugu [slika a)] i transformacija sklopke po Teveninovoj teoremi [slika b)]. RB1 = 47 k . UCC = 8 V i RC = 500 .7. RB1 + RB 2 40. odavdje je struja baze IB1 = T RT 46944 dakle.

...................kom.... R: 1 cm ↔. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V... 3 regulacioni otpornik 100 ....V........ 3.. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ........ kAB[µA/pod] αAB[pod] IB2 [µA] Izmjereno UBE[mV ] kAC[mA/pod ] αAC[pod] IC2 [mA ] UCE[V] Kada smo izračunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajuće razmjere i crtanju traženog dijagrama.......katodu diode vežemo na plus pol izvora UCC) priključimo ispravljačku diodu BY 234.. zavojnicama.. 50 Hz.............. mA...... OBRADA REZULTATA MJERENJA: a) Fotootpornik zatamnjen (RB2 = 40 M )..UCEnom i ICnom) .. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje..... tranzistorima........kom.................kom......... kao izvor struje........... ispitni pano sa otpornicima... Dijagram treba biti sličan dijagramu koji je prikazan na slici broj 1... 2 digitalni multimetri kao voltmetri.. ŠEMA SPOJA: 5... 6............ potenciometrima............ 4............... UCEmax..... Razmjera.. 1 cm ↔...... kompl...... UCEmin....... tj....... diodama.............. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO besprijekorno funkcionisati kad elektromagnetu paralelno (minus . KOMENTAR .......... nakon toga crtamo radnu pravu i na njoj određujemo karakteristične tačke (ICmax....... kondenzatorima..... 2 A.Hurić Ševko.... i priključnim klemama ... ICmin..............ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 145 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. kAB[µA/pod] αAB[pod] IB1 [µA] Izmjereno UBE[mV] kAC[µA/pod ] αAC[pod] IC1 [µA ] UCE[V] b) Fotootpornik osvjetljen dnevnim svjetlom (R*B2 = 20 k )... ...........kom......... .... 1 analogni multimetri kao ampermetri.

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 28: Izrada modela statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora. Slika broj 1. Principijelna izvedba trofaznog sinhronog generatora. 1. koja stvara magnetno polje koje ima konstantan intenzitet i smjer. kako je to prikazano na slici broj 3. obrtaće se i magnetno polje rotora. npr. čije će silnice probadati statorske namotaje u kojima će se inducirati tri elektromotorne sile (napona) e1 (u1). od kojih svaki obilazi u smjeru od početka prema kraju faznog namota i od kraja prema početku drugog faznog namota. Da bismo oduzeli vektor EB1 od vektora EA1. na primjer E AB = E A1 − E B1 . Ako se na statorske _____________________________________________________________________________________________ 146 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Prema tome linijski inducirani napon EL1 jednak je vektorskoj razlici bilo koja dva fazna napona. a ne moraju biti jednaki geometrijskim stepenima). koji su prostorno raspoređeni po obimu statora tako da su središne ose namota razmaknute jedna od druge za 1200. sa 24 žljeba (utora). Statorski namoti generatora mogu se spajati u zvijezdu i u trokut.Hurić Ševko. kako je to prikazano na slici broj 2. koje su prostorno i vremenski pomaknute za po 1200 električnih (električni stepeni mogu. U (A)-X-Y-V (B) ili U (A)-X-ZW (C) ili konačno V (B)-Y-Z-W (C). na rotor se preko dva klizna prstena i četkica dovodi jednosmjerna struja. moramo vektor EB1 zakrenuti za 1800 (-EB1) i zatim ga nadovezati od kraja vektora EA1. Obrtanjem rotora konstantnom ugaonom brzinom ω. Pri spajanju namota u zvijezdu stvaramo tri kruga. kako je to prikazano na slici broj 1. e2 (u2) i e3 (u3). UVOD Trofazni sinhroni generator sastoji se od: statora na koji su namotana tri nezavisna namota. Analogno dobijamo vektore napona EBC i ECA. sa dva para polova i dva žljeba (utora) po polu i fazi. i rotora na kojem se nalazi pobudni namot.

Inducirani naponi u statorskim namotajima trofaznog sinhronog generatora. i2 i i3) i struje su takođe prostorno i vremenski međusobno pomaknute za po 1200 stepeni.Hurić Ševko. naponi će protjerati struje kroz trošila i fazne namote generatora (i1. slika b). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO namote priključe trošila ili uređaji. Slika broj 2. Spoj statorskih namota generatora u zvijezdu slika a) i zvijezda faznih i linijskih indukovanih napona. Slika broj 3. _____________________________________________________________________________________________ 147 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .

suprotno od smjera vrtnje vektora. ZADACI: a) nacrtati zvijezdu utorskih induciranih napona statorskog trofaznog (m = 3). dvopolnog (2p = 4). jednoslojnog dvoetažnog sa punim korakom (y = τ ). Postavimo vektor napon utora 1. _____________________________________________________________________________________________ 148 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . c) na osnovu razvijene šeme. Za utorskim naponom 2. utora. Slika broj 4. na drvenoj ploči izbušiti otvore (rupe) koje predstavljaju utore (žljebove) statora. podudara po veličini i pravcu sa vektorom utora 1. namota sa po dva utora po polu i fazi (q = 2). i tako dalje. koji pripadaju prvom paru polova. vidjet ćemo da se vektor utora 13. b) nacrtati razvijenu šemu trofaznog namota prema podacima iz zadatka pod a). Na jedan par polova dolazi 12. u bilo koji smjer. zaostajat će za induciranim naponom utora 1. Ugao pomaka među susjednim utorima (u električnim stepenima) je: α = (3600 / 12) = 300 električnih. i tako dalje. Pri vrtnji polova sa lijeva na desno inducirani napon utora 2. Kad nanesemo 12. Iz podataka nalazimo broj utora (žljebova): Z = 2pmq = 4*3*2 = 24 utora. 3. RJEŠENJE ZADATKA: a) zvijezda utorskih namota prikazana je na slici broj 4. te od izolovanih žica različitih boja izolacije izraditi model namotaja statora trofaznog sinhronog generatora i spojiti ga u zvijezdu. npr. horizontalno ulijevo (pretpostavljamo da se u posmatranom trenutku utor 1. Spoj faznih namota je zvijezda. podudara se sa vektorom 2. Zvijezda utorskih induciranih napona za trofazni namot sa 24 utora. zaostaje za 300 inducirani napon utora 3. za 300. Analogno tome vektor utora 14. utora. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2. nalazi u geometrijskoj neutrali).Hurić Ševko. vektora napona prvih 12.

za 4 utora. pomoću koje ćemo opisati krug željnog poluprečnika). Pod drugim parom polova imamo utore 13. označeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajućim slovima C i Z . tj. kako je to prikazano na slici broj 6. izaberimo za početak prve faze U (A) . Slika broj 5. a njihove krajeve X. c) plan bušenja drvene ploče. U fazu W (C)-Z ulaze utori: 9-10-3-4 i 21-22-15-16. za 4 utora. d) potrebna oprema i materijal za izvođenje vježbe: _____________________________________________________________________________________________ 149 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . moramo spojiti kraj prve grupe sa početkom druge grupe. za 1800. Druga faza V (B)-Y mora biti pomaknuta u odnosu na prvu fazu U (A)-X za 1200. Krug ćemo podijeliti na 24 dijela [isječka (3600 / 24) = 150]. na koji ćemo zakačiti komad konca na čijem se drugom kraju nalazi grafitna olovka. Razvijena šema trofaznog jednoslojnog statorskog namota sa punim korakom sa 24. koji su označeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajućim slovima A i X. Početke U (A). na ploči moramo nacrtati krug poluprečnika 14 cm (to ćemo izvesti tako što ćemo na sredini ploče zakucati mali ekser. 20.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) razvijena šema namotaja prikazana je na slici broj 5. koji su međusobno pomjereni po 150 geometrijskih (vidi sliku broj 6. Na taj način u prvu fazu U (A)-X ulaze utori: 1-2-7-8 i 13-14-19-20. tj. koje predstavljaju utore statora. koji su u odnosu na utore 1 i 2 pomaknuti za 6 utora. tj. utora. Prije početka bušenja drvene ploče za izradu utora (žljebova). Tada se krajevi tih svitaka moraju nalaziti u utorama 7 i 8. Na mjestu presjeka linija isječaka i kružnice izbušit ćemo otvore (rupe) promjera Φ 4 mm. označeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajućim slovima B i Y. Da bismo serijski spojili grupe svitaka jedne faze ispod oba para polova.). Da bismo izradili namot sa punim korakom (y = τ ) i q = 2. Y i Z spojimo u jednu tačku koju nazivamo zvijezdištem. 14 i 19.X pod prvim parom polova susjedne utore 1 i 2 i označimo vektore zvijezde 1 i 2. vektore zvijezde napona koji pripadaju tim utorima. označimo slovom X. V (B) i W (C) ostavimo slobodne. U drugu fazu V(B)-Y ulaze utori: 5-6-11-12 i 17-18-23-24. koji njima pripadaju. 7 i 8. slovom A. izrada utora (žljebova) prikazan je na slici broj 6. Treća faza W (C)-Z mora biti pomaknuta u odnosu na drugu fazu V (B)-Y za 1200.

-17-23.-14-20. (ovo je početak namotaja treće faze. 1. 1. predstavlja kraj namotaja prve faze (X) i njega spajamo u zvjezdište namotaja generatora zajedno sa krajevima druge i treće faze. provučemo je kroz utor (otvor) broj 5.kom. (ovo je početak namotaja druge faze.-13-19. 5. provodnik P 1 x 0. pri čemu utor broj 19. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO - drvena ploča dimenzija 30x30x2 cm…………………………………………kom. nastavimo provlačenje i namotavanje žice slijedećim redoslijedom:5-11. pri čemu utor broj 23.-10-16. 1.Hurić Ševko.-6-12.-2-8.75 – 1 mm2 u tri boje (3 x 1. pri čemu utor broj 3. električna ručna bušilica ………………………………………………………kom. nastavimo provlačenje i namotavanje žice slijedećim redoslijedom:9-15. b) Druge faze. zatim. predstavlja kraj namotaja treće faze (Z) i njega spajamo u zvjezdište namotaja generatora zajedno sa krajevima druge i prve faze. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 150 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . (ovo je početak namotaja prve faze. 4. provučemo je kroz utor (otvor) broj 9. uzmimo žicu zelene boje. vijci za drvo 4 x 25 mm (koji predstavljaju priključne kleme)………………kom. provučemo je kroz utor (otvor) broj 1. koji je označen na razvijenoj šemi namotaja sa “B”). uzmimo žicu crvene boje. c) Treće faze. predstavlja kraj namotaja druge faze (Y) i njega spajamo u zvjezdište namotaja generatora zajedno sa krajevima prve i treće faze. borer za bušenje drveta ili metala Φ 4 mm…………………………………. nastavimo provlačenje i namotavanje žice slijedećim redoslijedom:1-7. 6. zatim.-22-4. uzmimo žicu plave boje. Plan bušenja drvene ploče za izradu modela trofaznog statorskog namota.-21-3.5.-18-24. zatim. koji je označen na razvijenoj šemi namotaja sa “C”). koji je označen na razvijenoj šemi namotaja sa “A”). Slika broj 6. Čime je namotavanje završeno.5 m)………………………m 4. IZRADA NAMOTAJA: a) Prve faze.

Slobodni krajevi (početci namotaja) generatora (označeni sa slovima: U. kako je to na slici broj 1. utora. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 29: Veza generatora i trošila u trofaznu simetričnu (uravnoteženu) zvijezdu 1. Šematski prikaz trofaznog trovodnog simetričnog sistema u spoju zvijezda. uočavamo da su struje u linijskim provodnicima potpuno jednake strujama u pripadajućim faznim namotima sa čijih početaka polaze linijski provodnici i spajaju se na drugom kraju sa trošilima. _____________________________________________________________________________________________ 151 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Rekli smo da se spoj zvijezda izvodi. Takođe sa slike broj 1.. Slika broj 1. ili iskazano matematički jednačinom: I1f = I1l . (2).. a označavamo ga 0 (nula). (1). B i C) povezuju se na linijske provodnike (označeni brojevima: 1. struja koja prolazi kroz fazne namotaje jedne faze generatora (fazna struja) jednaka je struji u pripadajućem linijskom provodniku (linijskoj struji). tad vrijedi opšte pravilo za simetrične trofazne sisteme da je vektorski zbir svih struja u svakom trenutku jednak nuli. Sa slike broj 1. prikazano.).Hurić Ševko. a preko njih sa odgovarajućim slobodnim krajevima impedansi trofaznih trošila (označeni brojevima: 1*. V i W. Ako su prividni otpori u sve tri faze međusobno jednaki ( Z1 = Z 2 = Z 3 ). što možemo matematički izraziti slijedećom jednačinom: I1 + I 2 + I 3 = 0 .. 2* i 3*. 2 i 3). lako uočavamo da je svaki fazni namot generatora sa pripadajućim linijskim provodnikom i impedansom tošila povezan u seriju. upoznali smo se prilikom izrade modela statorskih namota trofaznog sinhronog generatora sa 24. UVOD Sa vezom statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora u zvijezdu. Y i Z) ili impedansi trošila povežu električki u jedno zajedničko čvorište koje nazivamo zvjezdištem. Da zaljučimo. tako što se sva tri kraja faznih namota generatora (X. ili A.. kod trofaznog sistema u spoju zvijezda.

jer nema nikakvu funkciju.. i broj 2. možemo napisati sistem jednačina.2). pa se isti i ne upotrebljava. (3.4).. u kompleksnom obliku koje glase: E AB = E A1 − E B1 = U 12 = U 1 f − U 2 f . u našem slučaju to su po dva potencijala). prikazan je vektor-dijagram struja i induciranih napona trofaznog generatora sa simetričnim opterećenjem i induktivnim faznim pomakom od 300 (struje kasne za faznim naponima za 300) za spoj zvijezda. E C 1 = U 0 3 f = U 3 f ⋅ e− j 240 0 . uočavamo da svaka dva fazna namotaja generatora čine međusobno serijsku vezu. imajući na umu da su fazni naponi međusobno pomjereni za po 1200 (vidi sliku broj 2. E BC = E B1 − E C1 = U 23 = U 2 f − U 3 f . Kompleksne vrijednosti induciranih fazni napona date su jednačinom (3. što nas upućuje na zaključak da kod trofaznog generatora spojenog u zvijezdu postoji razlika između napona jednog faznog namotaja (fazni napon) i napona između krajeva dva fazna namotaja (međufazni ili linijski napon). Sa slike broj 1.. E A1 = U1 f = U1 f ⋅ e j 0 . Na osnovu slika broj 1. uz zanemarivanje unutrašnjih padova napona na namotajima generatora. Na slici broj 2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kod trofaznih simetričnih sistema u spoju zvijezda nije potreban povratni provodnik između zvjezdišta generatora i trošila.Hurić Ševko. uz zanemarivanje unutrašnjih padova napona na namotajima generatora i priključnim provodnicima. (3.1)... i jednačinu 3... te opšte definicije za napon (napon je razlika dva ili više potencijala... _____________________________________________________________________________________________ 152 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .3) i E CA = E C1 − E A1 = U 31 = U 3 f − U 1 f .1). (3. (3.1). Vekto-dijagram struja i induciranih napona trofaznog generatora 0 sa simetričnim opterećenjem i faznim pomakom od 30 za spoj zvijezda. Slika broj 2. 0 E B1 = U 2 f = U 2 f ⋅ e − j120 .

D na dva pravougla trokuta. Zatim. na čijoj polovini smo dobili tačku “F”.. Da vidimo kakva je veza između faznih i linijskih napona u trofaznom simetričnom sistemu u spoju zvijezda!? Posmatrajmo trokut 0. možemo nacrtati vektorski dijagram faznih i linijskih napona kod spoja generatora u zvijezdu i naći stalnu vezu između njih. U2f i U3f. i napišimo izraz za cos 300. U2f 2 2U 2 f Iz jednačine (4) nalazimo da su linijski naponi za korijen iz tri puta veći od faznih napona u trofaznom simetričnom sistemu kod spoja faznih namota u zvijezdu. U 23 3 U 23 cos300 = 2 = = . Slika broj 3. kako je to na slici broj 3. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na osnovu jednačina (3. ili EA1 .Hurić Ševko. D. Iz vrha “B” spustimo visinu "h" (na crtežu označena isprekidano) na osnovicu trokuta 0D. Ponavljanjem postupka za preostale dvije faze dolazimo do vektora linijskih napona U 23 = EBC . B. koji je jednakokraki sa oštrim uglovima od po 300 i tupim uglom od 1200. (5).U 2 f ) za 1800 i na taj način dobili smo vektor međufaznog-linijskog napona U12 = E AB .4) i slike broj 2. Vektordijagram smo nacrtali na slijedeći način: prvo smo nacrtali tri fazna napona (U1f . prikazano. F.. B.1) do (3. ili matematički iskazano: Ul= 3 Uf . EB1 i EC1) koji su međusobno pomjereni za po 1200. smo nacrtali linijski napon (U12=EAB) i to tako što smo na kraj vektora U1 f = E A1 dodali početak zaokrenutog vektora (EB1 = .(4). odnosno U 31 = ECA . _____________________________________________________________________________________________ 153 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. B. Visina "h" dijeli trokut 0.Vektor-dijagram faznih i linijskih napona trofaznog simetričnog sistema u spoju zvijezda. Posmatrajmo novi pravougli trokut O..

Na ovaj način se određuje trenutna i srednja snaga trofaznog trošila.trenutne snage pojedinih faza trofaznog trošila [W] i u1t . koje opterećuju vodove.. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Snaga trofaznih trošila u trofaznom sistemu Trofazna trošila (prijemnici) su u suštini specijalne veze jednofaznih trošila tj. p2 i p3 . Qu= 3 Ul Il sinφ [VAr] … (12) i Su= 3 Ul I l [VA] … (13). P2 = Ut2 It2 cos φ2[W] i P3 = Ut3 It3 cos φ3[W] … (7). : Pu = 3 Ut It cos φ [W] … (8). (9) i (10). puta veći od faznog napona [jednačina (5) . Polazeći od definicije aktivne snage u kolu izmjenične struje (koju smo ranije definisali). φ2 i φ3). prijemnika sa dva kraja.Ul = 3 Uf]. te da je sistem simetričan.ukupna trenutna snaga trofaznog trošila [W]. Qu = 3 Ut It sin φ [VAr] … (9) i Su = 3 Ut It [VA] … (10). Uvrštavanjem ovih izraza u jednačine (8). tj. u2t . Trenutna snga cijelog trošila se dobija kao zbir trenutnih snaga jednofaznih trošila koja obrazuju trofazno trošilo.Hurić Ševko. Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu i prividnu snagu trofaznog trošila. Pod predpostavkom da je φ1= φ2= φ3= φ. p1 . tad je aktivna snaga cijelog trofaznog trošila jednaka zbiru aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno trošilo. koji glasi: pu(t) = p1(t) + p2(t) + p3(t) = u1t(t) i1t(t) + u2t(t) i2t(t) + u3t(t) it3(t) … (6). Mi smo u prethodnom dijelu rekli da su kod trofaznog simetričnog sistema u spoju zvijezda. odnosno vladaju između linija (faza) mreže ili instalacije. Pu = 3 Ul 3 Il cosφ=3 3 3 Ul ⋅ ⋅ I l cosφ = ⋅ 3 Ul Il cosφ = 3 3 3 3 Ul Il cosφ [W]…(11). dolazimo do konačnih jednačina za snage koje simetrična trošila uzimaju iz trofazne simetrične mreže u spoju zvijezda. dolazimo do izraza za trenutnu snagu trošila u trofaznom sistemu. Ako sa trenutnih vrijednosti napona i struja pređemo na efektivne vrijednosti.If = Il]. Dok je linijski napon za korijen iz 3. možemo napisati slijedeće jednačine: P1 = Ut1 It1 cos φ1[W]. fazne (trošila) struje i linijske struje međusobno jednake [jednačina (1). u3t . pri čemu je: pu . uz poznavanje faznih pomaka (φ1. _____________________________________________________________________________________________ 154 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . i1t . i2t i i3t – trenutne vrijednosti faznih napona i struja koje teku kroz faze trošila [V] i [A]. Prilikom projektovanja električnih mreža i električnih instalacija nas zanimaju linijske struje i naponi.

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 2.......... 220 V....... 50 Hz........................... kao izvor struje... U2f i U3f)..... kom... [W]....... 3 analogni multimetar kao voltmetar ..................kom....... 1 digitalni multimetri kao ampermetri..... ispitni pano zvijezda sa 3.......... koji se može pojaviti zbog konstrukcione razlike žarnih niti sijalica iste nazivne snage ali različitih proizvođača ili zbog nesimetričnog opterećenja gradske mreže (različite vrijednosti faznih i linijskih napona)....................... 4.....kom.... U23 i U31) i struja (I1f...........kom................... P2 i P3) koje sijalce vuku iz mreže i fazne napone (U1f....... I2f i I3f) i eventualni napon zvijezdišta (U0-0*)......Hurić Ševko... koju koristimo kao izvor struje... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje........... ŠEMA SPOJA: _____________________________________________________________________________________________ 155 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ..... 3......... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih). ISPITNA OPREMA: gradska mreža 3 x 380/220 V.................. W i priključnim klemama...... 50 Hz......... ..... 50 Hz. 3 digitalni multimetri kao voltmetri. zatim....... ZADACI: a) Na ispitni pano „zvijezda“ priključiti tri sijalice čije su nazivne snage P1 = P2 = P3 = .. kom..... 3........... sijalica snage: P =. na ispitni pano „zvijezda“ dovesti trofazni sistem napona 3 x 380 V...... grla E 27.. c) Izračunati:stvarne snage (P1.......... b) Izvršiti mjerenje: Linijskih napona (U12...................kompl.............

U2f= U 23 3 U 31 [V].. odnosno toliko i toliko miliampera. U3f= 3 [V].. P2= U2f x I2[Vx A=W]. Kada smo izračunali sve tražene parametre. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti.Hurić Ševko. 1cm ↔. 1 cm ↔ . P3= U3f x I3[Vx A=W]. Poznato Fazne – linijske struje Izmjereno Izračunato Snage koje sijalice vuku iz izvora Izmjereno Napon zvijezdišta U0-0*[V] P3[W] Nazivne snage sijalica Linijski Naponi Fazni naponi I1f[mA] I2f[mA] I3f[mA] U12[V] U23[V] U31[V] P1[W] P2[W] P3[W] P1[W] Formule za izračunavanje traženih parametara: Napomena: faktor snage sijalica sa žarnom niti iznosi jedan (cosφ=1). R: što znači razmjera. pa izrazi za snage koje sijalice vuku iz mreže glase: P1= U1f x I1 [Vx A=W]. usvojimo odgovarajuće razmjere i tad pristupamo crtanju vektor-dijagrama.V. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih.. mA. _____________________________________________________________________________________________ 156 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole P2[W] U1f[V] U2f[V] U3f[V] .. izmjerenih i izračunatih parametara. a izrazi za fazne napone su: U1f= U 12 3 [V]. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. tj.

pri čemu su fazne struje jednake linijskim strujama. koji treba nacrtati nakon obrade rezultata mjerenja i računanja. (3.Hurić Ševko.4) nacrtamo linijske napone. prikazano. koji prednjače faznim za 300 . Slika broj 4.2).1). Mogući izgled vektor-dijagrama struja i napona (faznih i linijskih). KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 157 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . koji su međusobno pomaknuti za po 1200. a koje su u fazi sa faznim naponima. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vektor-dijagram crtamo tako što prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona. I na kraju nacrtamo struje. 6. nakon toga primjenjujući jednačine (3.3) i (3. kako je to na slici broj 4. vidi jednačine (3.

I2 = Uf Z2 .. obezbjeđenje pristupa faznom naponu za priključak trošila manje snage. Za raspodjelu električne energije na niskom naponu do krajnjih potrošača. pa njihov vektorski zbir nije jednak nuli. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 30: Veza generatora i trošila pretežno induktivnog karaktera u trofaznu nesimetričnu (neuravnoteženu) zvijezdu. jer se nalazi na nultom potencijalu daleke zemlje. kojeg nazivamo automatsko isključivanje napajanja mjesta kvara – raniji naziv nulovanje). Slika broj 1. 1. Na slici broj 1. a u nekim slučajevima i petorovodni sistem (3L + N + PE). _____________________________________________________________________________________________ 158 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Ako impedanse trošila imaju različite vrijednosti ( Z1 ≠ Z 2 ≠ Z 3 ).(2). najznačajnije su. Znači.. čije efektivne vrijednosti nisu jednake. povrat struja nesimetrije koje nastaju kao posljedica priključka trošila različitih snaga na pojedine faze i za zaštitu trošila od previsokog indirektnog napona dodira (primjenjuje se u sistemu za zaštitu od previsokog indirektnog napona dodira. Trofazni četvorovodni sistem. UVOD Trofazni trovodni sistem primjenjuje se na visokonaponskim prenosnim i srednjenaponskim distributivnim mrežama. a samim tim i njihove vektorske vrijednosti.(1).. I1 + I 2 + I 3 = I 0 . uz iste fazne napone izvora kroz linije će proticati linijske struje.Hurić Ševko. u nesimetričnom trofaznom sistemu vektorski zbir faznih struja neće biti jednak nuli. Sa zvjezdišta naponskog izvora izvodi se jedan (u nekim slučajevima dva) provodnik kojeg nazivamo nultim. Nulti provodnik u trofaznom sistemu ima više funkcija. naponski izvor (sekundar transformatora) veže se u zvijezdu ili izlomljenu zvijezdu. koristi se trofazni četvorovodni sistem (3L + PEN). čije se zvjezdište obavezno povezuje na uzemljeivač. odnosno njih možemo matematički izraziti: I1 = Uf Z1 . I3 = Uf Z3 .. prikazan je trofazni četvorovodni sistem. Znači. nego će imati određenu vrijednost (I0) koja će se preko nultog (PEN) provodnika vraćati ka zvijezdištu transformatora.

u2t . moraju imati iste poprečne presjeke nultih i faznih provodnika. Snaga trofaznih trošila u nesimetričnom trofaznom sistemu Kad smo obrađivali trofaznu simetričnu zvijezdu. za vodove čiji provodnici imaju velike presjeke. Ako sa trenutnih vrijednosti napona i struje pređemo na efektivne vrijednosti.(3).trenutne snage pojedinih faza trofaznog trošila [W] i u1t . tj. Slika broj 2. i1t . tj. Pri čemu su struje i naponi trošila jednaki faznim vrijednostima. to jest napon U00* i ako nam je poznata impedansa nultog voda. a ϕ0 je ugao što ga zatvara struja nesimetrije I0 sa faznom osom. Struju u nultom provodniku možemo izračunati primjenom Omovog zakona. P2 = Ut2 It2 cos φ2 [W] i P3 = Ut3 It3 cos φ3 [W] …(5). Dok. možemo napisati jednačine za pojedinačne snage svakog trošila i fazne pomake (φn): P1 = Ut1 It1 cos φ1 [W].. _____________________________________________________________________________________________ 159 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .ukupna trenutna snaga trofaznog trošila [W]. p1 . pa je struja kroz nulti provodnik : I0 = U 00* . rekli smo da je trenutna snaga cijelog trošila jednaka zbiru trenutnih snaga jednofaznih trošila koja obrazuju trofazno trošilo.: It = If i Ut = Uf. pri čemu je: pu . tada možemo poprečni presjek nultog provodnika smanjiti do (1/2) u odnosu na poprečni presjek faznih provodnika. Z0 Pošto je struja kroz nulti provodnik I0 .Hurić Ševko. manja od faznih struja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Na slici broj 2. u3t . p2 i p2 . Z0.). φ2 i φ3. i2t i i3t – trenutne vrijednosti faznih napona koji vladaju na priključcima trošila i struja koje teku kroz trošilo [V] i [A]. ukoliko nam je poznat napon koji vlada između zvijezdišta naponskog izvora [(transformatora) 0] i zvijezdišta trošila (0*). Struja kroz nulti provodnik I0 je vektorski zbir struja koje teku kroz fazne i linijske provodnike. Matematički ovu konstataciju izražavamo slijedećim jednačinama: pu(t) = p1(t) + p2(t) + p3(t) = u1t(t) i1t(t) + u2t(t) i2t(t) + u3t(t) it3(t) …(4).. provodnici manjh poprečnih presjeka. Vektor-dijagram struja trofaznog nesimetričnog četvorovodnog sistema. uz poznavanje faznih pomaka (φ1. nacrtan je vektor-dijagram struja trofaznog nesimetričnog četvorovodnog sistema.

4 digitalni multimetri kao voltmetri.... U31 . Qu= Q1+ Q2+ Q3…(8)..... b) c) d) 3.... sa zavojnicama koje imaju velike induktivne otpore.. . Zatim. ZADACI: a) Na ispitni pano „zvijezda“ priključiti tri zavojnice velikih induktivnih otpora....... čiji su parametari poznati (RL1... Izračunati: aktivne snage (P1.... S1= Ut1 It1 [VA]..... 50 Hz..... XL2.Hurić Ševko. P2 i P3).. 1 digitalni multimetri kao ampermetri.. XL1. 50 Hz. U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih).. I3f i I0)....... 50 Hz... reaktivne induktivne snage (Q1.............. Fazne pomake određuju parametri zavojnica. koje izračunavamo po nama već poznatim formulama: X X X φ1=arctg L1 ..kom......... na ispitni pano „zvijezda“ dovesti trofazni sistem napona 3x380/220 V.: Pu= P1 + P2 + P3 [W]…(6)...... RL3 i XL3)..... _____________________________________________________________________________________________ 160 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . aktivnu i reaktivnu snagu koje zavojnice vuku iz mreže i fazne pomake (φ1... tj. Q2 i Q3) i prividne snage (S1. ISPITNA OPREMA: gradska mreža 3 x 380/220 V........... ispitni pano zvijezda. S2 i S3)... RL1 RL 2 RL 3 2... kao izvor struje.. i prividnu snagu trofaznog trošila... I2f ... Q1= Ut1 It1 sin φ1 [VAr].. U23 ..... U2f i U3f) i faznih struja i struje kroz nulti provodnik (I1f.......... U1f........... Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu snagu trofaznog trošila..... RL2.......... Izvršiti mjerenje: Linijskih i faznih napona (U12... Q3= Ut3 It3 sin φ3[VAr]…(7). S2= Ut2 It2 [VA] i S3= Ut3 It3 [VA] …(9) i Su= S1+ S2+ S3 [VA]…(10). φ2=arctg L 2 i φ3=arctg L 3 …(11)..kom.... ukupnu prividnu..... Q2= Ut2 It2 sin φ2 [VAr]...kompl... φ2 i φ3).. 6 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO pa je aktivna snaga cijelog trofaznog trošila jednaka zbiru pojedinih aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno trošilo..... poznatih parametara (RL i XL) i priključnim klemama...... kao i njihovi nazivni naponi koji iznose 220 V...

jalove snage Prividne snage Q1[mVAr] Q2[mVAr] Q3[mVAr] Qu[mVAr] S1[mVA] S2[mVA] S3[mVA] _____________________________________________________________________________________________ 161 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole Su[mVA] P1[mW] P2[mW] P3[mW] Pu[mW] .Hurić Ševko. ŠEMA SPOJA: 5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabele za upis poznatih. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. izmjerenih i izračunatih parametara I tabela: Poznato Parametri zavojnica RL1[ ] RL2[ ] RL3[ ] I0[mA] XL1[ ] XL2[ ] XL3[ ] Struje I1f[mA] I2f[mA] I3f[mA] U1f[V] Izmjereno Naponi fazni i linijski U12[V] U23[V] U31[V] U2f[V] U3f[V] Izračunato Ugloviargumenti φ1[0] φ2[ ] φ3[ ] 0 0 II tabela: Aktivne snage Izračunato Reaktivne.

koji prednjače faznim za 300. Zatim. usvojimo odgovarajuće razmjere i pristupamo crtanju vektor-dijagrama. prikazano. P2= U2f x I2 cos φ2 [W]. φ1=arctg X L1 . koji su međusobno pomaknuti za po 1200. Q2= U2f x I2 sin φ2[VAr]. RL1 φ2=arctg X L2 RL 2 i φ3=arctg X L3 . odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. mA. S3= U3f x I3 [VA] i Su= S1+ S2+ S3 [VA]. P3= U3f x I3 cos φ3 [W]. odnosno toliko i toliko miliampera. kako je to na slici broj 3. nesimetrične zvijezde sa pretežno induktivnim karakterom (struje znatno zaostaju za faznim naponima). Slika broj 3. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Formule za izračunavanje traženih parametara: P1= U1f x I1 cos φ1[W]. tj. nakon toga nacrtamo linijske napone. I na kraju nacrtamo povratnu struju kroz nulti vod (I0).Hurić Ševko. 1 cm ↔ ..V.. φ2 i φ3. nacrtamo fazne struje koje zaostaju za faznim naponima za vrijednosti argumenata. 1cm ↔. Vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih).. S2= U2f x I2 [VA]. 6. kao vektorski zbir faznih struja. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 162 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Q3= U3f x I3 sin φ3[VAr]. Vektor-dijagram crtamo tako što prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona.φ1. Qu= Q1+ Q2+ Q3 [VAr]: S1= U1f x I1[VA]. R: što znači razmjera. Pu= P1+ P2+ P3 [W]: Q1= U1f x I1 sin φ1[VAr]. RL 3 Kada smo izračunali sve tražene parametre.

koji ima niz prednosti u odnosu na nesimetričan sistem. Impedanse trošila se mogu vezati i u trokut i u zvijezdu. _____________________________________________________________________________________________ 163 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . ima za posljedicu da se namotaji generatora mogu vezati samo u zvijezdu. Nakon prekida prve faze. Na slici broj 1. Slika broj 1. mada češće u zvijezdu zbog pristupa faznom naponu. dok je zvjezdište trošila 0* u odnosu na prvu fazu na naponu (potencijalu) U*1. prikazano. što zahtijeva manje izolacionog materijala. Izolacija namotaja koja može podnijeti samo električna naprezanja koja izaziva fazni napon. Ovako se u praksi najčešće postupa pri konstrukciji generatora.Hurić Ševko. kod veze generatora i trošila u trofaznu simetrčnu (uravnoteženu) zvijezdu 1. a samim tim i jeftiniji generator. te se obično izvode sa golim vodičima koji su izloženi mehaničkim naprezanjima što može dovesti do njihovog pojedinačnog prekidanja. Prenosni vodovi visokog napona prolaze kroz područja sa različitim klimatskim uslovima. izolacija njihovih namotaja se konstruiše za fazni napon. kako je to na slici broj 2. što je prikazano sa otvorenim kontaktom K. U praksi se nastoji obezbjediti pravilna raspodjela opterećenja po fazama. preko neoštećenih faza trošilu se dovodi linijski napon U23=380 V. koji se uravnotežuje sa padovima napona U*2 i U*3. Šematski prikaz ispada (prekida) prve dovodne faze trošilu u trofaznom simetričnom sistemu u spoju zvijezda i generatora i trošila. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 31: Ispad (prekid) prve dovodne faze trošilu. generator je obično u blok-spoju sa transformatorom (između generatora i transformatora obično nema nikakvih prekidača niti zaštite). preko kojeg se generator veže na trožičnu visokonaponsku mrežu koja služi za prenos električne energije do potrošača. kako bismo imali simetričan (uravnotežen) sistem. UVOD Zbog ušteda u izradi sinhronih generatora. Predpostavimo da su impedanse jednake i da je: Z1 = Z2 = Z3 = Z = (3 + j4) Ω i da je linijski napon U23 = 380 V. šematski je prikazan ispad (prekid) prve dovodne faze.

na "zdravim" fazama trošila vlada znatno niži napon od nazivnog faznog. 3 Pošto se fazni naponi izvora U 1 f . a naponi U *2 = U 3 = * U 23 = 190 V. Vektor-dijagram napona simetrične zvijezde prilikom ispada (prekida) prve dovodne faze trošilu. Slijedeće. Napon pomaknutog zvijezdišta (U0) je jednak polovini faznog napona i tako dalje. _____________________________________________________________________________________________ 164 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Drugo. U3. koja leži naspram ugla od 300. = 3 = Z Z 5 X 4 = arctg = 53.Hurić Ševko. ne mijenjaju kad nastupi ispad (prekid) prve dovodne faze za napone na trošilu se dobija: U *1 = U 0 + U1 = 110 + 220 = 330 V. odnosno iznose: I2 = I3 = U2 U 190 = 38 A. Sa slike broj 2. naponska razlika zvijezdišta trošila u odnosu na zvijezdište izvora iznosi: U0 = U00* = Uf sin 300 = Ul sin 300 = 220 x (1/2) =110 V. 0*.130 . Pošto duž 00* prestavlja katetu trougla 0. koji izračunavamo po formuli: Z= 32 + 42 =5 Ω. 2 Da vidimo šta je sa strujama? Prije toga moramo naći modul impedanse. dok su struje I2 i I3 jednake. Očigledno je da je struja I1=0. samo jedan linijski napon. napon između mjesta prekida prve faze (U1*) i pomjerenog zvjezdišta je znatno veći od nazivnog faznog napona. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. R 3 * * a ugao impedanse izračunavamo po obrascu: φ = arctg Na osnovu izloženog možemo izvući nekoliko zaključaka! Kao prvo. U2*. ispadom jedne faze na trošilu imamo umjesto tri linijska napona. odnosno trougla 0. vidimo da se zvijezdište trošila 0* nalazi na sredini vektora linijskog napona U23. 0*. U 2 f i U 3 f .

...... i ispitni pano zvijezda sa 3.... mjesto u prvoj fazi gdje treba priključiti ampermetar za mjerenje jačine struje ostaviti otvoreno (na taj način simuliramo prekid-ispad prve faze)...130 = 38x190x0.... 2....... ......... kao izvor struje.Hurić Ševko......... U23 i U31).................. 2 digitalni multimetri kao voltmetri..... ŠEMA SPOJA: _____________________________________________________________________________________________ 165 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . ZADACI: a) Na ispitni pano „zvijezda“ priključiti dvije sijalice čije su nazivne snage P2 = P3 = .......... [W]................. U2f i U3f)..... W i priključnim klemama........................kompl. kom.kom.......6 = 4332 W.... 5 analogni multimetar kao voltmetar ......... kako bismo mogli izmjeriti napon U*1.. ISPITNA OPREMA: gradska mreža 3 x 380/220 V............ Zatim... 50 Hz.. c) Izračunati: stvarne snage (P*2 i P*3) koje sijalice vuku iz mreže i fazne napone izvora (U1f .. odnosno mreže. faznih napona (U*1f ................... 3....... ukupna aktivna snaga P jednaka je zbiru pojedinačnih snaga na impedansama....... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Snaga koju impedanse uzimaju iz izvora može se izraziti slijedećim jednačinama: P3* = P2* = I2xU2*x cos 53. 4............................................. 1 digitalni multimetri kao ampermetri...... U*2f i U*3f) i struja (I*2f i I*3f).kom...... na ispitni pano „zvijezda“ dovesti trofazni sistem napona 3x380/220 V............... 50 Hz..kom.... b) Izvršiti mjerenje: Linijskih napona (U12..... tj........ Pu = P*1 + P*2 = 4332 + 4332 = 8664 W 2....... grla E 27...... priključiti jedan kraj votmetra a drugi na zvijezdište (0*).. kom..... 220 V. d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram napona (faznih i linijskih)........... na prvu priključnu klemu gdje priključujemo ampermetar.. 50Hz... sijalica snage: P =.. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. U1f = U 12 3 . 6. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. sa kojim su paralelni naponi U*2 i U*3 i koji su jednaki polovini napona U23. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Formule za proračun traženih parametara: P2 = U*2f If2 x 1 [W] i P3=U*3f If3 x 1 [W] … (1) i Pu= P2 + P3 [W] … (2). KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 166 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole P*3[W] I2f[mA] I3f[mA] U*1f[V] U*3f[V] U*2f[v] U12[V] U23[V] U31[V] P2[W] P3[W] U1f[V] U3f[V] U2f[v] . 1cm ↔.. R: što znači razmjera. vidi sliku broj 2. usvojimo odgovarajuće razmjere i tek tada pristupamo crtanju vektor-dijagrama. što je i upisano u jednačinu (1). nacrtamo linijski napon U23. novo zvjezdište 0* leži na sredini vektora međufaznog napona U23. Vektor-dijagram koji mi treba da nacrtamo. Snage pojedinih faza izračunati prema jednačini (1). izmjerenih i izračunatih parametara: Poznato Nazivne snage sijalica Linijski naponi Izmjereno Fazne struje Fazni naponi Fazni naponi izvora (mreže) Izračunato Snage koje sijalice vuku iz mreže Ukupna snaga P*u[W] P*2[W] Kada smo izračunali sve tražene parametre. Vektor-dijagram crtamo tako što prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona izvora (mreže U1f . a ukupnu snagu prema jednačini (2). koji su međusobno pomaknuti za po 1200 . tj. U2f = U 23 3 i U3f = U 31 3 … (3). nakon toga. s tim da je faktor snage cosφ sijalica jednak jedinici. Tabela za upis poznatih.. U2f i U3f).Hurić Ševko. treba biti sličan onom koji je prikazan na slici broj 2. V. Fazne napone izvora (mreže) izračunat ćemo prema jednačini (3).. koji spaja vrhove vektora faznih napona izvora U2 i U3.

u njemu neće teći struja kad generator nije opterećen nekim trošilom. naučili smo da se fazni namotaji generatora i trošila mogu vezivati u zvijezdu ili trokut. I pored toga što su fazni naponi generatora spojeni u zatvoreno kolo. Ovo proizlazi iz činjenice da je vektorski zbir induciranih faznih napona jednak nuli. što nećemo dokazivati. U3f = U32 . jer su vektori induciranog napona istog intenziteta i prostorno međusobno pomaknuti za po 1200 . Kad priključimo trošilo. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 32: Veza generatora i trošila u trofazni simetrični (uravnoteženi) trokut 1. dok će kroz provodnike koji spajaju generator i trošilo protjecati linijske struje I1l. kroz namotaje generatora i impedanse trošila Z teći će fazne struje I1f. ili uopšteno Uf = Ul . dok su smjerovi linijskih struja u priključnim provodnicima usmjereni od generatora prema trošilu... (2). Slika broj 1. (1). kao i namotaji generatora. Na slici broj 1. Predpostavimo da su prividni otpori trošila u sve tri faze međusobno jednaki ( Z1 = Z 2 = Z 3 ).Hurić Ševko. Ovu očiglednu tvrdnju možemo matematički izraziti slijedećim jednačinama: U1f = U13.. U2f = U21. I2l i I3l. U i1 f + U i 2 f + U i 3 f = 0 . UVOD Iz dosadašnjih proučavanja trofaznog sistema. a kraj trećeg namotaja (Z) se poveže sa početkom drugog namotaja (V ili B) i na kraju . Imajući u vidu da je riječ o izmjeničnim veličinama. naznačeni su smjerovi faznih struja koji se poklapaju sa smjerovima pripadajućih faznih napona. naznačeni smjerovi imaju trenutni karakter. lako uočavamo da su fazni naponi jednaki linijskim. i da su spojeni u trokut.. tako da ako ih saberemo dobijemo rezultantni vektor koji je jednak nuli. kraj drugog namotaja (Y) se poveže sa početkom prvog namotaja (A ili U). i to tako da se kraj prvog namotaja (X) poveže sa početkom trećeg namotaja (W ili C).. I2f i I3f. Veza namotaja generatora i trošila u trokut. Sa slike broj 1. Veza namotaja u trokut izvodi se tako što se namotaji triju faza spoje serijski u zatvoreni sistem. što nije uslov. kako je to prikazano na slici broj 1. tj. _____________________________________________________________________________________________ 167 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .

A. dok mu je hipotenuza jednaka dužini vektora fazne struje I1f. A. imat ćemo simetričan sistem . odavdje slijedi I 3l = I 3 f − I1 f .. _____________________________________________________________________________________________ 168 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . I 2l − I 2 f + I 3 f = 0 . I1l − I1 f + I 2 f = 0 . I 2l i I 3l . kako je to prikazano na slici broj 2. (4). Posmatrajmo trokut 0. Slika broj 2. koja je polovi na dva jednaka dijela.(3) Ako su impedanse trošila međusobno jednake: Z 1 = Z 2 = Z 3 = Z .D.. dobit ćemo novi pravougli trokut 0. možemo napisati slijedeće jednačine: 1) za čvorište A-1. odavdje slijedi I1l = I1 f − I 2 f . Ako izrazimo kosinus ugla od 300. čine simetrične vektor-dijagrame sa faznim pomacima od po 1200 . Takođe sa slike broj 2. koji je jednakokraki sa tupim uglom u tjemenu "A" od 1200 i oštrim uglovima od po 300. Vektor-dijagram faznih i linijskih struja kod veze faznih namota generatora i simetričnih impedansi trošila u trokut. Ako iz tjemena "A" spustimo visinu "h" na osnovicu 0D. E .. I 3l − I 3 f + I 1 f = 0 . pa vektori faznih struja: I 1 f . B-2 i C-3.Hurić Ševko. I 2 f i I 3 f i vektori linijskih struja: I 1l . čiji je jedan oštri ugao od 300 i jedna kateta čija je dužina jednaka polovini dužine vektora linijske struje I1l. vidimo da linijske struje prednjače faznim strujama za 300. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Ako primjenimo I Kirhofov zakon za čvorišta: A-1. odavdje slijedi I 2l = I 2 f − I 3 f i 3) za čvorište C-3.. Sa slike broj 2. namotaja generatora i priključnih provodnika. 2) za čvorište B-2. naći ćemo stalnu vezu između faznih i linijskih struja kod veze namotaja generatora i simetričnog trofaznog trošila u trokut. I 1l I 3 cos 300 = = 2 = 1l ⇒ I 1l = 3 ⋅ I 1 f 2 I1 f 2 ⋅ I1 f ili uopšteno Il = 3 If . možemo odrediti odnos između efektivnih vrijednosti linijske i fazne struje.

. 2 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.......... 50 Hz.......... ispitni pano trokut sa 6 komada grla E 27. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Snaga trofaznih trošila u trofaznom sistemu Ako su nam poznate efektivne vrijednosti napona i struje i ako nam je poznat ugao faznog pomaka (φ) između faznih napona i faznih struja..... Qu = 3 Uf If sin φ [VAr]… (7) i Su = 3 Uf If [VA]…(8).......... Zatim..........: Pu = 3 Uf If cos φ [W] …(6). možemo napisati slijedeće jednačine: P1 = Uf1 I1f cos φ1 [W]. te je formirana veza trokut za priključak trofaznih linijskih napona. U instalaciona grla uvrnuti-priključiti šest sijalica čije su nazivne snage 3 x P1=..........kompl.. P2 = Uf2 I2f cos φ2 [W] i P3 = Uf3 I3f cos φ3 [W] …(5)..... kako bismo formirali simetričan trokut. 4 digitalni multimetri kao voltmetri......... Mi smo u prethodnom dijelu rekli da su kod trofaznog simetričnog sistema u spoju trokut fazni i linijski naponi međusobno jednaki [jednačina (2) ..... te linijskih i faznih struja (I1f.... koji su jednaki faznim U1f...... Dok je linijska struja za korijen iz 3 puta veći od fazne [jednačina (4) . Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu i prividnu snagu trofaznog trošila. I2l i I3l)...... te ako je trošilo simetrično...... 1 digitalni multimetri kao ampermetri.. .. 2. b) Izvršiti mjerenje: Linijskih napona (U12....... pa je aktivna snaga cijelog trofaznog trošila jednaka zbiru aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno trošilo. Uvrštavanjem ovih izraza u jednačine (6)..... 50Hz. od kojih su po dva spojena u seriju i predstavljaju priključke trošila (sijalica) jedne faze.... 3 3 3 3 Qu = 3 Ul Il sinφ [VAr] … (10) i Su= 3 Ul I l [VA] … (11)............... I2f i I3f........... i 3 x P2=. 220 V. sijalicama 3 x P1 i 3 x P2 = .......kom..... _____________________________________________________________________________________________ 169 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ...... ZADACI: a) Na ispitni pano „trokut“.... 50 Hz............ W. (7) i (8).................kom.....................Hurić Ševko.... d) U odgovarajućoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram faznih i linijskih i struja.. P2 i P3) koje sijalce vuku iz mreže.... koji se sastoji od šest instalacionih grla E 27........... koje opterećuju vodove.... tj.....[W] ... i priključnim klemama.... Prilikom projektovanja električnih mreža i električnih instalacija nas zanimaju linijske struje i naponi... na ispitni pano „trokut“ dovesti trofazni sistem napona 3x380 V..... U2f i U3f)....... U23 i U31... I1l........ [W]..kom.. I 3 3 Il Pu=3 l Ul cosφ = 3 ⋅ ⋅ U l cosφ = ⋅ 3 Ul Il cosφ = 3 Ul Il cosφ [W]…(9). 3....... 3 analogni multimetri kao ampermetri.............Il = 3 If ]... kao izvor struje. ISPITNA OPREMA: gradska mreža 3 x 380/220 V....Uf = Ul]..................... dolazimo do konačnih jednačina za snage koje simetrična trošila uzimaju iz trofazne simetrične mreže u spoju trokut.. odnosno vladaju između linija (faza) mreže ili instalacije..... c) Izračunati: stvarne snage svake faze (P1.

.. ŠEMA SPOJA: 5.. mA..Hurić Ševko. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 170 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole I3l[mA] . 1cm Vektor-dijagram crtamo tako što prvo nacrtamo zvijezdu faznih struja. usvojimo odgovarajuće razmjere i tek tada pristupamo crtanju vektor-dijagrama. prikazano. nakon toga primjenjujući jednačine (3). a ukupnu snagu prema modifikovanoj jednačini (6*). OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. koje prednjače faznim za 300.. Pu = Pf1 + Pf2 + Pf3 [W]. Poznato Nazivne snage sijalica P1[W] P2[W] Izmjereno Fazni-linijski naponi U12[V] U23[V] U31[V] Fazne struje Linijske struje Izračunato Snage koje Snaga sijalice sistema vuku iz mreže Pf1[W] Pu[W] Pf2[W] Pf3[W] I1f[mA] I2f[mA] I3f[mA] I1l[mA] I2l[mA] Snage pojedinih faza izračunati prema modifikovanoj jednačini (5*).(6*).. vidi sliku broj 2.. Pf2 = U23 I2f x 1 [W] i Pf3 = U31 I3f x 1 [W] . R: što znači razmjera. s tim da je cosφ sijalica jednak jedinici. Kada smo izračunali sve tražene parametre.(5*). 6. modifikovane jednačine glase: Pf1 = U12 I1f x 1 [W]. koje su međusobno pomaknute za po 1200 . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko miliampera. izmjerenih i izračunatih parametara. kako je to na slici broj 2. tj. ↔. nacrtamo linijske struje.

_____________________________________________________________________________________________ 171 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 1. omskog otpora (R) i kapaciteta kondenzatora (C). u vremenskom intervalu između dva stacionarna stanja. pod a). ampermetar će pokazati kratkotrajno proticanje struje (strujni udarac). razmatrat ćemo karakter promjene napona i struje u linearnom RC krugu.napon kondenzatora [V]. tj. a drugi dio se pretvorio u toplotu na omskom otporu otpornosti R. 1. Proces izdvajanja naelektrisanja. od koje se jedan dio akumulira u dielektriku kondenzatora. za vrijeme punjenja i pražnjenja u kolu jednosmjerne struje. Šema spoja punjenja kondenzatora [slika pod a)] i dijagram promjene struje i napona na elementima kola [slika pod b)].kapacitet kondenzatora [F]. Znači. Sastavimo strujno kolo kao na slici broj 1. na elektrodi koja je priključena na pozitivan pol izvora (+) stvarat će se manjak elektrona. a voltmetar V1. a na elektrodi koja je priključena na negativan pol izvora (-) višak elektrona.električni naboj na oblogama kondenzatora [C] i C . Znači. tj. UVOD Punjenje kondenzatora Naš zadatak je da upoznamo proces promjene električnih veličina (struje i napona) pri uključivanju serijske veze otpornika i kondenzatora na izvor jednosmjernog napona. koji možemo izraziti jednačinom: uC = q / C … (1). Slika broj 1. odnosno od trenutka kad napunjen kondenzator (uC = Uge) priključimo da se isprazni preko omskog otpora otpornosti R. q . koja je definirana naponom izvora (Uge) i parametara kola. Posljedica gomilanja raznoimenog naelektrisanja na elektrodama kondenzatora je stvaranje potencijalne razlike-napona između elektroda. pri čemu je: uC . [slika br.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 33: Snimanje promjene napona i struje kondenzatora. u trenutku uključenja (t = 0) struje u kolu pa sve do uspostave naponske ravnoteže napona na kondenzatoru i izvoru (uC = Uge). Vrijeme trajanja ovog procesa. će takođe pokazati maksimalan pad napona na omskom otporu koji je jednak naponu izvora (uR = Uge). zavisit će o jačini struje u kolu. izvor je dao određenu količinu energije. pod a)]. U trenutku (t = 0) prebacivanja preklopke (P) u položaj 1. U procesu punjenja kondenzatora. ili punjenje kondenzatora. odnosno porasta napona na kondenzatoru trajat će sve dok se ovaj napon ne izjednači sa naponom izvora (uC = Uge).

Za vrijeme punjenja kondenzatora. Iz jednačine (2) izrazimo napon na otporu a zatim. naponu izvora suprostavlja će se padovi napona na elementim kola (uC i uR).: iC = ∆q / ∆t …(6) Napon kondenzatora (uC) će rasti proporcionalno sa prirastom naelektrisanja na elektrodama kondenzatora. (6) i (7) u jednačinu (2). prikazane su na slici broj 1. iz jednačine (3) struju kondenzatora: iC = U ge − u c R … (4). To ćemo izvesti definisanjem brzine zdvajanja naelektrisanja na elektrodama kondenzatora. nastat će strujni udar. uR – pad napona na omskom otporu [V]. tj.: Uge= uC + uR …(2).: iC = I0 = Uge / R … (5). pri uključenju RC kruga na izvor jednosmjernog napona. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Da zaključimo. koje definišemo izrazom: ∆q = C ∆u … (7). tj. na elektrodama kondenzatora gomilat će se naelektrisanje. Vremenski period od trenutka uključenja RC kruga. _____________________________________________________________________________________________ 172 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .napon kondenzatora [V]. ampermetar i voltmetar (V1) pokazivat će sve manje i manje vrijednosti sve do nule. tj. koji je jednak naponu generatora (Uge = uR). pri čemu je: uC . i imat će maksimalnu vrijednost. dobit ćemo jednačinu koja opisuje promjenu napona u kolu za vrijeme punjenja kondenzatora: Uge = uC + RC (∆uC / ∆t) … (8). naponska ravnoteža ne može trenutno nastati. Promjene struje i napona na elementima za vrijeme punjenja kondenzatora. Predstavimo matematički promjenu napona i struje za vrijeme punjenja kondenzatora. u trenutku (t = 0) uključenja RC elemenata na izvor jednosmjernog napona struja kondenzatora imat će maksimalnu vrijednost. to jest. koji postepeno raste po eksponencijalnom zakonu. smanjivat će se struja u kolu i pad napona na omskom otporu (uR) po istom zakonu. pod b). tj.Hurić Ševko. Naponu izvora u trenutku uključenja (t = 0). koje će stvarati potencijalnu razlikunapon (uC) između elektroda kondenzatora. Uvrštavanjem jednačina (5). do trenutka izjednačavanja napona (uC) na kondenzatoru sa naponom izvora (Uge) nazivamo prelaznom pojavom. Porastom napona na kondenzatoru (uC). struja (iC) bit će ograničena omskim otporom (R). suprostavljat će se samo pad napona na omskom otporu (uR ). pri čemu je uR: uR= iC R [V]…(3). Proticanjem vremena. Znači. Ako je u trenutku uključenja (t = 0) kondenzator bio prazan (uC = 0).

Ukoliko je omski otpor (R) veći struja će biti manja. u C = U ge (1 − e ) τ − t … (10). uR=Uge . Na slici broj 2.(11).Hurić Ševko. dok se ne izjednači sa naponom izvora kad je proces punjenja završen. Rješenjem ove diferencijalne jednačine (mi je nećemo rješavati nego ćemo usvojiti konačno rješenje). Sa slike broj 2. Sa slike broj 2. a da za vrijeme od pet vremenskih konstanti napon kondenzatora (uC) dostigne 99% napona izvora (Uge). vrijeme punjenja duže (q =iC t). Slika broj 2. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Kad je izraz (∆uC/ ∆t) beskonačno mali on prerasta u diferencijal (duC / dt). Sa dijagrama sa slike broj 2. dobije se konačan izraz za promjenu napona na kondenzatoru za vrijeme punjenja. e e Da zaključimo. praktički kondenzator se napunio. odnosno opada sa protokom vremena.. Isto vrijedi i za kapacitet kondenzatora. pa izraz za promjenu napona glasi: Uge = uC + RC (duC / dt) … (9).(12) . jer su naponi praktički jednaki (uC= Uge). Razmotrimo uticaj vremenske konstante τ = R * C [ As/V= S s=s]. Da vidimo kako se struja mjenja.. vidimo da za vrijeme od samo jedne vremenske konstante (tau) napon poraste na 63% od napona generatora (izvora). za vrijeme jedne vremenske konstante opadne više od 60% od svoje početne vrijednosti. prikazana je promjena napona za period od pet vremenskih konstanti (tau). vrijeme punjenja kondenzatora bit će utoliko duže ukoliko su parametri kola [(R) i (C)] veći. Promjena napona i struje kondenzatora za vrijeme punjenja. Na slici broj 2. Konačni izrazi za opisivanje promjene pada napona na omskom otporu i struje u kolu za vrijeme punjenja kondenzatora glase: t t −⋅ −⋅ τ τ iC=I0 . pod a) takođe uočavamo da je u početku (za vrijeme jedne vremenske konstante) porast napona na kondenzatoru najveći. na promjene napona i struje kondenzatora za vrijeme punjenja. _____________________________________________________________________________________________ 173 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. nakon toga napon sve sporije i sporije raste. pod b) predstavljena je promjena (opadanje) struje za vrijeme punjenja kondenzatora. koja ima dimenziju sekunde. a naročito u početku. što je kapacitet veći vrijeme punjenja kondenzatora bit će duže. pod b) vidimo da struja veoma brzo opada.. A nakon pet vremenskih konstanti opadne za 99% od svoje početne vrijednosti i praktički postane jednaka nuli (iC=0).

t t t −⋅ −⋅ −⋅ τ τ τ . preklopku P prebaciti u položaj 2. Napunjen kondenzator prazniti preko omskog otpora. Promjene napona na kondenzatoru (uC).. (14) i (15). uz istovremeno očitavanje i zapisivanje jačine struje i visine napona na kondenzatoru. te vršiti očitanje jačine struje u kolu i visine napona na priključcima kondenzatora svakih 10. za vrijeme punjenja. _____________________________________________________________________________________________ 174 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Pošto je kondenzator napunjen. pod b).. prebacimo preklopku P u položaj 2. (15) .uC. Pražnjenje kondenzatora:a) šema spoja i b) promjene struje i napona pri pražnjenju kondenzatora. 2. kako je to prikazano na slici broj 3. preklopku P prebaciti u položaj 1. sekundi i iste zapisivati.Uge . iC = .uC.IC0 . Napon kondenzatora će se postepeno smanjivati od stacionarne vrijednosti (UC = Uge) do nule.. b) dijagram promjene struje kondenzatora iC = f (t) i c) dijagram promjene napona na omskom otporu uR = f (t) = Uge. možemo ih matematički izraziti jednačinama: (13). Pomoću osciloskopa pratiti promjene napona na kondenzatoru za vrijeme punjenja i pražnjenja. Elektrolitski kondenzator poznatog kapaciteta (C = 47000µF) povezati u seriju sa čistoomskim otporom poznate otpornosti (R = 1000 ) i priključiti ih na izvor jednosmjernog napona. omskom otporu (uR) i istruje u kolu (iC) prikazane su na slici broj 3.Hurić Ševko. za vrijeme pražnjenja. U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: a) dijagram promjene napona na kondenzatoru uC = f (t). tj. (14) i uR = . 3. Proporcinalno sa smanjivanjem napona smanjivat će se i struja u kolu od početne vrijednosti IC = (UC / R) do nule.. b) dijagram promjene struje kondenzatora iC = f (t) i c) dijagram promjene napona na omskom otporu uR = f (t) = Uge. zatvoriti strujni krug. a zatim.. ZADACI: 1. koja sad ima suprotan smijer i koja se postepeno smanjuje.. (13) . tj. pod a). sekundi. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Pražnjenje kondenzatora Slika broj 3. uC = Uge e e e 2. U trenutku prebacivanja preklopke ampermetar će pokazati maksimalnu struju. Podesiti napon izvora na konstantnu vrijednost. U odgovarajućoj razmjeri nacrtati: a) dijagrame promjene napona na kondenzatoru uC = f (t). i to svakih 10.

......kom.................... 4a............kom............... 1 analogni multimetar kao voltmetar .......................Hurić Ševko............. zavojnicama..................... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje.. 1 otpornik 1000 ....... ispitni pano sa otpornicima...... 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 – IS/WZ.. kao izvor struje.. 63 V DC...............................................................kom... ŠEMA SPOJA ZA VRIJEME PRAŽNJENJA KONDENZATORA: _____________________________________________________________________________________________ 175 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ........ profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 3....................kom..............kom................................. 1 digitalni multimetar kao voltmetar ............... kom..... ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V... 1 digitalni multimetar kao ampermetar ...........kom......... 1 dvokanalni osciloskop tip 7 Kd 1011 ”Siemens”............... ŠEMA SPOJA ZA VRIJEME PUNJENJA KONDENZATORA: 4b...... diodama... 7 W.. potenciometrima........ tranzistorima..................... kondenzatorima........................ kompl..... 50 Hz...................................... ... i priključnim klemama ...... 1 elektrolitski kondezator 47000 µF...............

. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 5. 18. izmerenih i izračunatih podataka za vrijeme punjenja. 19. 6. 27. 21.. _____________________________________________________________________________________________ 176 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 22. 8. 3. V. 14. 24. 10. mA. 7. 4. Struja u kolu u trenutku priključka kondenzatora na izvor (t=0): I0=IC0=[(U0=Uge)/R]=. 20. 11. 30..τ=R C=1000 * 47*10-6 = 47 [s]. 23.vremenska konstanta .. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: a) Tabela za upis poznatih.Hurić Ševko. 28. 16.uc [V] Broj mjerenja [mA] i=iC Τ[s] n 1. Izmjereno Struja u kolu Napon na kondenzatoru uC[V] Vrijeme punjenja t[s] Omski otpor R[ ] Poznato Kapacitet kondenzatora C[µF] Izračunato Vremenska konstanta Pad napona na otporu uR=Uge . Napon izvora (generatora) u trenutku priključka kondenzatora na izvor (t=0): Uge=U0=. 17. 5. 13. 9. 26. 25. 12. 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 Formule za izračunavanje traženih podataka: Pad napona na omskom otporu uR=Uge – uC [V]. 29. 15. 2.

R: što znači razmjera.Hurić Ševko. 2.. Dijagrami treba da budu slični dijagramima koji su nacrtani na slici broj 1. 27. 13. 7.uc [V] Broj mjerenja [mA] i=iC Τ[s] n 1. 22. 18. 16. pod b). 21. 1cm ↔ mA. 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 Prije nego što započnemo crtanje dijagrama potrebno je usvojiti odgovarajuću razmjeru. pod b) za pražnjenje. mA. 1 cm ↔ .. izmerenih i izračunatih podataka za vrijeme pražnjenja. 25. za punjenje.. 30. 15. 14. 12. 3. 28.. odnosno na slici broj 3. Izmjereno Struja u kolu Napon na kondenzatoru uC[V] Vrijeme punjenja t[s] Omski otpor R[ ] Poznato Kapacitet kondenzatora C[µF] Izračunato Vremenska konstanta Pad napona na otporu uR= . 26. 24. V. 11. miliampera. 5. 8.V. 4. 23. 9. 6. Struja u kolu na početku pražnjenja kondenzatora (t=0): I0=IC0=[(UC=Uge)/R] =. Napon kondenzatora na početku pražnjenja kondenzatora (t=0): Uge= UC = . KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe)!!! _____________________________________________________________________________________________ 177 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 6. odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti. 17. tj. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) Tabela za upis poznatih. 29... 10. 19. 20.

1. prenosa i prijema elektromagnetnih valova (RTV signala).Hurić Ševko. Valovi na svom putu nailaze na smetnje ili reflektore kako je to na slici broj 2.emiter) i njegova antena sa priključnim vodovima. prikazano. Smetnje i prigušenje zbog vegetacije i reflektovanje valova zbog pokretnih i nepokretnih metalnih dijelova na zemlji i u zraku. inženjeri i tehničari nastoje da usavrše ovaj sistem. UVOD Još od vremena kad je Nikola Tesla počeo sa eksperimentima bezžičnog prenosa signala. prikazano. Zatim. _____________________________________________________________________________________________ 178 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Slika broj 2. kako je to šematski na slici broj 1. Šematski prikaz emitiranja. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 34: Izrada modela serijskog i paralelnog sistema razvoda RTV instalacije. Slika broj 1. Šta čini osnovu ovog komunikacionog sistema? Prije svega visokofrekventni emiter (HF. visokofrekventni prijemnik (HF-prijemnik) i njegova antena sa priključnim vodovima.

Zatim. Za pojedinačni prijem. Za prenos video signala na zemaljskoj TV mreži koristimo: vrlo visoke frekvencije (VHF) i to na području F I (poznatu kod nas kao I program) od 47 – 68 MHz. ZEMALJSKA MREŽA ZA PRENOS AUDIO I VIDEO SIGNALA Za prenos radio signala (programa). Zajednički antenski sistem može biti izveden: za prijem samo zemaljskih signala ili za istovremeni prijem i zemaljskih i satelitskih signala. tj. Valovi na svom putu od antene emitera do antene prijemnika nailaze na smetnje i prigušenje zbog vegetacije i reflektovanja valova zbog pokretnih i nepokretnih metalnih dijelova na zemlji i u zraku. na zemaljskoj mreži koristili su se. što se danas najčešće izvodi. Principijelni prikaz emitovanja i prenosa satelitskog prenosa signala. prikazano. Antene za prijem zemaljskih signala Prijem audio i video signala vrši se pomoću antena.UKV) i TV signala (VHF . Nosač (cijev) antena mora biti direktno uzemljen (Cu provodnikom presjeka najmanje 16 mm2 ). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Sa slike broj 1. jer se u neposrednoj blizini ove antene vrši promjena tipa (oblika) signala. koje mogu biti konstruisane za pojedinačni i zajednički prijem. Danas se u razvijenim zemljama gotovo isključivo radio program emituje putem mreže UKV predajnika. Pored zemaljskog prenosa valova. Na slici broj 4. srednjih . srednji valovi čiji su frekventni opsezi 525 – 1600 kHz. prikazano. kako je to na slici broj 4. kako je to na slici broj 2. kratki valovi čiji su frekventni opsezi 20 – 200 MHz i ultrakratki valovi (UKV) čiji su frekventni opsezi 80 – 110 MHz. odnosno za digitalni radio 111 – 125 MHz. danas se sve više koristi satelitski sistem prenosa kako je to šematski na slici broj 3 prikazano. vidimo da signali koji se dovode na antenu emitera imaju drugačiji oblik u neposrednoj blizini antene emitera. valovi se prostiru kroz tzv.K i ultrakratkih . i to onako kako se to u praksi radilo ili još uvijek radi. U neposrednoj blizini antene prijemnika oni nailaze na prostor u kom se ponovo vrši izmjena tipa valova. pa i kod nas u Bosni i Hercegovini.Hurić Ševko. prikazan je antenski sistem za prijem radio valova (dugih . I program i UHF . tj.ultra visoke frekvencije.vrlo visoke. _____________________________________________________________________________________________ 179 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . ili još uvijek koriste: dugi valovi (talasi) čiji su frekventni opsezi 150 – 285 kHz.S. Za prenos video signala putem satelita koriste se frekvencije iznad 10 GHz (giga herca). pri čemu valovi slabe i putuju do antene prijemnika. oni su sličnog oblika kao na samom emiteru.430 MHz. ali znatno oslabljeni u odnosu na svom izvoru. II program) na zemaljskoj mreži. prostor slobodnih valova.D. Slika broj 3. kratkih . obično se koristi samo jedna antena za jedan prijemnik i mi se ovom problematikom nećemo baviti. Antena prijemnika ih prima. na području F III od 177 – 230 MHz i ultravisoke frekvencije (UHF) na području F IV / V (poznatu kod nas kao II program) na području od 230 .

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 4.Hurić Ševko. I program i UHF-ultravisoke frekvencije. tj. Antene za prijem satelitskih signala Na slici broj 5. Sistem antena za prijem radio valova (dugih-D. srednjih-S. Pod a) isječak parabolične antene sa šematskim prikazom prelamanja i koncentracije elektromagnetnih valova i pod b) stvarna parabolična antena sa LNB(C)-om. kratkih-K i ultrakratkih-UK) i TV signala (VHF-vrlovisoke. _____________________________________________________________________________________________ 180 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . prikazana je parabolična satelitska antena [sika pod b)] i sa svojim isječkom [slika pod a)]. II program) na zemaljskoj mreži. Slika broj 5. tj.

Uređaji za obradu zemaljskih signala Signali koje prihvate antene su veoma slabi i često puta deformisani pa ih je prije proslijeđivanja u instalacione vodove potrebno pojačati i obraditi (pretvoriti u pogodne frekvencije) i prenijeti preko instalacionih koaksijalnih kablova do RTV prijemnika. Na slici broj 7. frekventne pretvarače i dovoljan broj razvodnika. Na slici broj 6. a sa ovog na TV prijemnik. Ako se jednim sistemom prenosi i zemaljski i satelitski signal. Uređaji za obradu RTV signala u svom sastavu obično imaju: predpojačala ili širokopojasna pojačala.Hurić Ševko. ovaj signal se fokusira na niskošumeći pretvaračconvertor (LNB) ili (LNC). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 6. Slika broj 7. zatim. Izgled utikača i utičnica za spajanje koaksijalnih kablova u RTV pojačalu. napojnu jedinicu. prikazan je izgled utikača i utičnica za spajanje koaksijalnih kablova. Veza koaksijalnih kablova u RTV pojačalu mora se izvoditi pomoću utikača i utičnica fabričke izrade kako bi se izbjegle dodatne smetnje. se ovaj signal putem koaksijalnog kabla proslijeđuje na satelitski prijemnik (receiver). _____________________________________________________________________________________________ 181 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . onda se satelitski signal poslije LNB-a spaja ili spreže u sprežniku sa zemaljskim signalom i proslijeđuje na satelitski prijemnik. Uređaji za obradu satelitskih signala Satelitski signal prima satelitska antena. Usmjeravanje satelitske antene. prikazan je način usmjeravanja satelitske antene.

Paralelni sistem omogućava jednim koaksijalnim kablom vođenje i zemaljskog i satelitskog signala. Ovaj sistem se primjenjuje u manjim objektim.Hurić Ševko. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Tipovi instalacionih razvoda:a) serijski i b) paralelni razvod Slika broj 8. _____________________________________________________________________________________________ 182 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . Serijskim sistemom možemo razvoditi samo zemaljske signale. danas se sve više koristi takozvani direktni ili radijalni sistem. dok je satelitski signal. Pod a) šema serijskog sistema razvoda zemaljskog RTV signala i pod b) šema paralelnog sistema razvoda zemaljskog RTV signala. dok u većim i razgranatijim instalacijama koristi se kombinovani sistem sa 7 do 10 koaksijalnih vodova koji se paraleluju do svakog RTV prijemnika. Međutim. prikazan je sistem za razvod i satelitskog i zemaljskog signala za individualni objekat sa jednim priključkom. koji se izvodi tako da se svka RTV priključnica direktno veže na pojačalo sa brojem svičeva-prekidača koliko imamo TV utičnica. uzrok je veliko prigušenje-smetnje zbog ultraultra visokih frekvencija. Na slici broj 9. praktički nemoguće razvoditi na ovaj način.

RTV priključnice. koaksijalni kablovi. pod b) koaksialni kablovi i pod c) RTV priključnice za zemaljske i satelitske signale.SPN) sa priborom. Individualni antenski sistem za satelitsku i zemaljsku mrežu. ZADACI: Na instalacionom panou uraditi modele: a) serijskog instalacionog razvoda RTV signala sa dvije vertikale za 4. PNT . etaže sa po 2. Kablovi se ugrađuju u zid ili na zid i uvlače u cijevi sa odgovarajućim priborom. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 9. pod b) koaksialni kablovi i pod c) RTV priključnice za zemaljske i satelitske signale. Pod a) razdjelnici za spajanje koaksialnih kablova. 1.Hurić Ševko. RTV priključnice po etaži i _____________________________________________________________________________________________ 183 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . razdjelnici. Na slici broj 9. kanalice. i to pod a) razdjelnici za spajanje koaksialnih kablova. Slika broj 9. Instalacioni pribor Instalaciju za razvod RTV signala sačinjavaju: instalacione cijevi (PVC. razvodne i montežne kutije. prikazan je pribor za izvođenje RTV instalacija. uzemljenja itd.

. etaže sa po 2. RTV priključnice po etaži..m 20 prolazne RTV priključnice za montažu u zid………………………………. koji se uvlači u cijevi………………. 1 3... 6 završne RTV priključnice za montažu u zid…………………………….kompl. JEDNOPOLNA ŠEMA PANOA: 4.komplet 1 koaksijalni kabal typ H-125 ili sličan... POTREBNA OPREMA I PRIBOR: instalacioni pano sa cijevima..….….. za razvod signala zemaljske mreže.kom.KOMENTAR (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?!!) _____________________________________________________________________________________________ 184 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ... 2.Hurić Ševko.... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO b) paralelnog instalacionog razvoda sa jednom verikalom za 4.. 10 RTV razvodnici sa tri grane…………………………………………………. razvodnim i montažnim kutijama……….. 4 električarski alat……………………………………………………………….kom. ZAKLJUČCI ..kom.

u seriju sa trošilom spojimo ampermetar A.(1). R Snagu izražavamo po nama već poznatom obrascu: P= U * I *cos φ. Intenzitet struje I1 možemo izračunati pomoću kosinusne teoreme. struju koju iz izvora vuče cijelo strujno kolo mjerimo ampermetrom A1 i na kraju cijelo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona efektivne vrijednosti U.(2).. najčešće mjerenje izvodimo pomoću vatmetra. Struju I0 možemo izraziti pomoću Omovog zakona. Fazni pomak φ struje trošila I zavisi od karakteristika trošila. UVOD Aktivnu snagu jednofazne izmjenične struje možemo mjeriti na više načina... Ukupna struja kola I1 je vektorski zbir struja. Iz jednačine (3) možemo izraziti faktor snage cos φ: _____________________________________________________________________________________________ 185 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . prema slici broj 1.. 1.: I 1 = I 0 + I . Budući da je cos(180 .. tj..cos φ. Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri ampermetra izvodimo na slijedeći način:paralelno sa trošilom. Struja I0 koja teče kroz čistoomski otpornik je u fazi sa naponom izvora U.. pod b) prikazan je vektor-dijagram struja i napona električnog kola sa slike broj 1..: U I0= .. pod a) prikazano. pomoću tri ampermetra ili pomoću tri voltmetra. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 35: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri ampermetra. kojim mjerimo jačinu struje koju trošilo uzima iz izvora. Slika broj 1. kako je to na slici broj 1. snage P. vežemo čistoomski otpor poznate otpornosti R.Hurić Ševko. tad jednačina (2) prelazi u oblik: I21=I20 + I2 + 2 * I0 * I * cos φ. Mjerenje aktivne snage izmjenične struje pomoću tri ampermetra slika a) i vektor-dijagram za strujno kolo slika b).. čiju jačinu struje mjerimo ampermetrom A0.. pod a). pod b) možemo napisati slijedeću jednačinu: I21=I20 + I2 – 2 * I0 * I* cos(180 .(4)..φ). Na slici broj 1. tj. zatim.φ) =cos 180 * cos φ +sin 180 * sin φ = (-1) * cos φ + 0 * sin φ = = ...(3).(5).

ispitni pano sa otpornicima........ 1 digitalni multimetri kao ampermetri....... pomoću jednačine (6) izračunavamo faktor snage cos φ.... da unutrašnji otpori ampermetara budu što manji u odnosu na otpor trošila............ b) Izmjeriti: jačinu struje (I0) koja teče kroz čistoomski otpornik R........... 3 digitalni multimetar kao voltmetar ..... 2...... što znači da je ova metoda podesna za mjerenje snage trošila relativno velikog otpora.....kom..... Poterebno je.............(6)....... dok. Uvrštavanjem izraza za napon U i faktor snage cos φ u jednačinu (5) dobit ćemo konačan izraz pomoću kojeg možemo izračunati aktivnu snagu jednofaznog trošila. i priključnim klemama.. _____________________________________________________________________________________________ 186 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ..... c) Izračunati: aktivnu snagu (P) koju trošilo (zavojnica) uzima iz izvora i faktor snage (cosφ) trošila (zavojnice) i d) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno i izvući odgovarajuće zaključke......... 400 VA........... ZADACI: a) Zavojnicu nepoznatih parametara (RL i XL) i čistoomski otpornik poznate otpornosti (R) povezati paralelno i priključiti na izvor jednofaznog napona izmjenične struje........... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V.......... 3.............kom..... 2 2 ⋅ I ⋅ I0 Pomoću jednačine (7) izračunavamo snagu monofaznog trošila P. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.......................kompl.. koji glasi: 2 2 2 2 2 2 P= I0 * R * I * I 1 − I 0 − I = I 1 − I 0 − I ⋅ R .......kom.... zavojnicama.................Hurić Ševko. čija trenutna vrijednost glasi:u = 2 (2 – 270) sin (314 t + 0) V. jačinu struje izvora (I1) i jačinu struje trošila (I). kao izvor struje.. kondenzatorima.... Tačnost metode zavisi od vrijednosti omskog otpora R......... profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO I 21 − I 2 − I 2 0 ... 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje..... 50 Hz..... 50 Hz........................ Najtačnije rezultate dobivamo ako je otpor trošila približno jednak omskom otporu R......(7). 2 ⋅ I0 ⋅ I Iz jednačine (4) možemo napisati izraz za napon izvora: cos φ= U = I0 * R...............

profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. izmjerenih i izračunatih parametara: Poznato Otpor omskog otpornika R[ ] Izmjereno Struja kroz omski otpornik I0[mA] Izračunato Aktivna snaga Faktor snage trošila trošila (zavojnice) (zavojnice) P[mW] cos φ Broj mjerenja n 1. koja je izražena u vatima i na kraju je pretvoriti u milivate i upisati izračunate vrijednosti u tabelu. 2. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 187 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .Hurić Ševko. 6. Struja izvora I1[mA] Struja trošila I[mA] Formule za izračunavanje traženih parametara: za izračunavanje aktivne snage jednofaznog trošila: 2 2 2 2 2 2 P= I0 * R * I * I 1 − I 0 − I = I 1 − I 0 − I ⋅ R [W] i 2 2 ⋅ I ⋅ I0 - za izračunavanje faktora snage jednofaznog trošila: cos φ= I 21 − I 2 − I 2 0 . ŠEMA SPOJA: 5. 2 ⋅ I0 ⋅ I Napomena:struje treba pretvoriti u ampere pa onda izvršiti naznačene operacije na izračunavanju snage. 4. 3. 5.

(4)..(5). pod a) prikazano.: U 1 = U 0 + U .. zatim...φ) =cos 180 * cos φ +sin 180 * sin φ = (-1) * cos φ + 0 * sin φ = = . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 36: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri voltmetra. Intenzitet-efektivnu vrijednost napona izvora U1 možemo izračunati pomoću kosinusne teoreme. Budući da je cos(180 . Na slici broj 1. paralelno sa trošilom spojimo voltmetar V. tad jednačina (2) prelazi u oblik: U21=U20 + U2 + 2 * U0 * U * cos φ. u odnosu na napon trošila U. Napon U0 koji vlada na priključcima čistoomskog otpornika R.(2).(1).(3). Napon izvora U1 je vektorski zbir napona.. Napon U0 možemo izraziti pomoću Omovog zakona. najčešće mjerenje izvodimo pomoću vatmetra. čiji pad napona mjerimo voltmetrom V0.... tj... Mjerenje aktivne snage izmjenične struje pomoću tri voltmetra slika a) i vektordijagram za strujno kolo slika b).. Iz jednačine (3) možemo izraziti faktor snage cos φ: _____________________________________________________________________________________________ 188 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . pomoću tri ampermetra ili pomoću tri voltmetra. pod b) prikazan je vektor-dijagram struje i napona električnog kola sa slike broj 1. zavisi od karakteristika trošila. je u fazi sa strujom izvora I. UVOD Aktivnu snagu jednofazne izmjenične struje možemo mjeriti na više načina.. pod a)..cos φ. 1. kako je to na slici broj 1. Fazni pomak φ struje trošila I (koja je jednaka struji izvora). tj. snage P.φ). vežemo čistoomski otpor poznate otpornosti R. Snagu jednofaznog trošila izražavamo po nama već poznatom obrascu: P= U * I *cos φ.Hurić Ševko.: U0=I * R. kojim mjerimo visinu napona koji vlada na priključnim stezaljkama trošila.. prema slici broj 1 pod b) imat ćemo: U21=U20 + U2 – 2 * U0 * U * cos(180 . Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje pomoću tri voltmetra izvodimo na slijedeći način: u seriju sa trošilom. napon izvora mjerimo voltmetrtom V1 i na kraju cijelo kolo priključimo na izvor izmjeničnog napona efektivne vrijednosti U1. Slika broj 1.

..... = 2⋅R 2 ⋅U ⋅U 0 Pomoću jednačine (7) izračunavamo aktivnu snagu jednofaznog trošila P.. b) Izmjeriti: pad napona (U0) koji vlada na priključcima čistoomskog otpornika R.......... pomoću jednačine (6) izračunavamo faktor snage trošila cosφ.. _____________________________________________________________________________________________ 189 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . R Uvrštavanjem izraza za struju trošila I i faktor snage cos φ u jednačinu (5).. Tačnost metode zavisi od vrijednosti omskog otpora R...... ako primjenjujemo metodu tri voltmetra.....(6)..(7). profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO U 21 − U 2 − U 2 0 ...................... napon izvora (U1) i visinu napona koji vlada na priključcima trošila (U).kompl...... kao izvor struje. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.......... da unutrašnji otpori voltmetra budu što veći u odnosu na poznati otpor R i na otpor trošila..........Hurić Ševko......................... ZADACI: a) Zavojnicu nepoznatih parametara (RL i XL) i čistoomski otpornik poznate otpornosti (R) povezati u seriju i priključiti na izvor jednofaznog izmjeničnog napona.. zavojnicama.. kondenzatorima. koji glasi: P= U * U0 R * U 21 − U 2 0 − U 2 U 21 − U 2 0 − U 2 ........ ispitni pano sa otpornicima..kom............. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V... čija trenutna vrijednost glasi:u = 2 (2 – 270) sin (314 t + 0) V............ 3 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje......... 2. Najtačnije rezultate dobivamo ako je otpor trošila približno jednak omskom otporu R.. Poterebno je.. dobit ćemo konačan izraz pomoću kojeg možemo izračunati aktivnu snagu jednofaznog trošila... i priključnim klemama... 50 Hz......kom. 400 VA. c) Izračunati: aktivnu snagu (P) koju trošilo (zavojnica) uzima iz izvora i faktor snage (cosφ) trošila (zavojnice) i d) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno i izvući odgovarajuće zaključke.... 50 Hz. 1 digitalni multimetri kao voltmetri. 3... što znači da je ova metoda podesna za mjerenje aktivne snage trošila relativno malog otpora.... dok....... 2 ⋅U 0 ⋅U Iz jednačine (4) možemo napisati izraz za struju trošila: cos φ= I= U0 ....

6. Formule za izračunavanje traženih parametara: za izračunavanje aktivne snage monofaznog trošila: U 0 U 2 1 − U 2 0 − U 2 U 21 − U 2 0 − U 2 = * R 2⋅ R 2 ⋅U ⋅U 0 za izračunavanje faktora snage monofaznog trošila: P= U * . treba pretvoriti u Ω Napomena:snagu koja se izračuna u vatima [ milivate. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. ŠEMA SPOJA: 5. 2 ⋅U 0 ⋅U V2 = W/1000 = mW].Hurić Ševko. 3. 2. 4. izmjerenih i izračunatih parametara: Poznato Otpor omskog otpornika R[ ] Napon izvora U1[V] Izmjereno Pad napona na omskom otporniku U0[V] Napon koji vlada na trošilu U[V] Izračunato Faktor Aktivna snaga snage trošila trošila (zavojnice) (zavojnice) P[mW] cos φ Broj mjerenja n 1. - cos φ= U 21 − U 2 − U 2 0 . 5. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?) !!! _____________________________________________________________________________________________ 190 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. te upisati u tabelu.

tri ampermetra i . redovno se priključuju u strujno kolo. RWI . Pomoćni namot (p) ima isto toliko namota koliko i nepomični strujni svitak vatmetra. UVOD Aktivnu snagu (P) jednofazne izmjenične struje možemo mjeriti: a) direktno pomoću vatmetra i b) indirektno pomoću: . Koji mogu biti kompenzirani ili nekompenzirani.napon trošila. pod a) i b) prikazano. ampernetra i fazometra. snaga trošila – Pt = PW . pod a) i pod b).unutrašnji otpor ampermetra. pod a) naponska grana na strani trošila i pod b) naponska grana na strani izvora. RV . zbog potrošnje instrumenata. U elektroenergetici.struja generatora.. Slika broj 1. još ampermetar i voltmetar kako je to na slici broj 1..struja trošila. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Vježba broj 37:Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje vatmetrom.napon generatora i Ut . pod a) imat ćemo: snaga generatora Pg=PW+I2g(RWI+RA). Pri mjerenju manjih snaga potrebno je izvršiti korekcije rezultata.I2t(RWI+RA). korekcija se vrši prema slici broj 1. It . Zbog toga upotrebljavamo tzv.Hurić Ševko..voltmetra.unutrašnji otpor strujne grane vatmetra. Ig .Pg = PW + + .unutrašnji otpor naponske grane vatmetra. Rv RWU Otpori ampermetara i strujne grane vatmetra često nisu poznati. Korekciju rezultata za utrošak mjernih instrumenata: . Rv RWU 2 . Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenične struje niskih frekvencija vrši se elektrodinamičkim vatmetrima. pa izbjegavamo spojeve kod kojih je potrebna korekcija zbog njihove potrušnje. Mjerenje snage vatmetrom.unutrašnji otpor voltmetra. Zbog kontrole jačine struje i visine napona.(1). 1. snaga trošila – Pt = PW Ut U t2 -( + ).(2). pod b) imat ćemo: 2 2 Ug Ug snaga generatora . te je uz njega namotan. kako je to prikazano na slici broj 2. kompenzirane vatmetre kod kojih nije potrebna korekcija zbog potrošnje naponske grane. a i ovisni su o temperaturi. jer ona spada u područje niskih frekvencija. .. jer imaju još jedan dodatni pomoćni namot s kojim se otklanja utjecaj te potrošnje. aktivna snaga jednofaznih trošila uglavnom se mjeri elektrodinamičkim vatmetrima.za spoj prema slici broj 1. Značenje oznaka na slici broj 1: RA . _____________________________________________________________________________________________ 191 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . RWU .tri voltnetra.za spoj prema slici broj 1. Ug .

(3).. a na elektrodinamičkom vatmetru postoje četiri priključne stezaljke. Predpostavimo da zbog induktiviteta naponskog svitka postoji mala fazna razlika (δ) između struje IW i napona U. za praktički uvjek neznatne iznose δ . Grešku možemo izraziti u procentima: P −P U ⋅ I ⋅ cos(ϕ − δ ) − U ⋅ I ⋅ cos ϕ 100 = 100 . kroz strujni svitak struja naponske grane. Na ovaj način nastaje greška mjerenja (pδ ) koju u svakodnevnim mjerenjima snage možemo zanemariti izuzev veoma preciznih laboratorijskih mjerenja.(6).. naime.(5). ali će ta ista struja teći u suprotnom smjeru kroz pomoćni svitak naponske grane. ovisna o otporu naponske grane. Zbog toga se pomični svitak vatmetra neće otkloniti. Zato će snaga očitana na vatmetru označavati gubitke naponske grane. također... jer kroz strujnu i naponsku granu teče struja. pδ ≈ 108 U praksi susrećemo analogne i digitalne vatmetre. već će zbog faznog pomaka δ pokazati: P = U I cos(ϕ .. jer je njihova cijena sasvim prihvatljiva. pa on može biti izrađen od žice znatno manjeg poprečnog presjeka u odnosu na strujni svitak. te struje i napona trošila slika b). Da bi elektrodinamički vatmetar mjerio snagu. Digitalni vatmetri se sve češće primjenjuju u praksi. Tada vatmetar neće mjeriti stvarnu snagu tereta: P=U I cosϕ. Kompenzirani vatmetar slika a) i vektor-dijagram struje IW u naponskoj grani vatmetra. razvojem novih elektroničkih komponenti koje nisu više tako skupe. U vatmetru koji ima kompenzacioni svitak teći će. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Slika broj 2. te da je sin δ ≈ δ i cos δ ≈1. a nije opterećen. kao što je prikazano na slici broj 3. Vidimo da kroz kompenzacioni svitak teče samo struja naponske grane vatmetra. _____________________________________________________________________________________________ 192 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole .. Djelovanje kompenzacionog svitka najlakše je objasniti na slijedeći način: kad je vatmetar priključen na napon izvora. ⋅ tgϕ .. na ampermetru i voltmetru postoje dvije priključne stezaljke. pa je jačina rezultantnog magnetnog polja strujnog i pomoćnog naponskog svitka jednaka nuli.. Vatmetar koji nema kompenzacioni svitak tada bi napravio stanoviti otklon..(4).. moguće je izraditi veoma precizne digitalne vatmetre.δ) = cosϕ cosδ + sinϕ sinδ.Hurić Ševko. pδ = W P U ⋅ I ⋅ cos ϕ Znamo da je cos(ϕ . dobivamo: pδ ≈ 100δ tgϕ. potrebno je da struja IW njegove naponske grane bude tačno u fazi sa naponom U u naponskoj grani. a to nam je i bio cilj jer opterećenje nije priključeno..δ). Ako fazni pomak δ izrazimo u minutama dobit ćemo novi izraz za grešku vatmetra: π ⋅ δ . Dakle.

........................ 2....kom........ zavojnicama. kondenzatorima......... Zato ovi vatmetri imaju znatno više priključnih stezaljki od analognih vatmetara............PZ).. ISPITNA OPREMA: Gradska mreža 220 V.......... d) Rezultate mjerenja i računanja srediti tabelarno i izvući odgovarajuće zaključke! 3....... kolika je potrošnja vatmetra.. 1 spojni provodnici i pribor za računanje i crtanje..... transformatorom priključnim klemama.. napona na priključcima zavojnice (UZ) i snagu koju zavojnica uzima iz izvora................ 50 Hz................ 400 VA........ ...... 1 digitalni multimetri kao ampermetri....... _____________________________________________________________________________________________ 193 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole ...270) sin( 314t + 0) V.................Hurić Ševko......... 50 Hz................. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Savremenim digitalni vatmetrima možemo mjeriti snagu jednosmjerne struje....... koji se mjenja po sinusnom zakonu u = 2 (2.......... UI metodom utvrditi kolika je razlika snage koju daje izvor i snage koju prima zavojnica (∆P = PU .kompl.... tj.. Izračunati faktor snage zavojnice (kola) cosϕZ..... aktivnu i reaktivnu snagu jednofazne i trofazne izmjenične struje................5 .. ispitni pano sa otpornicima. jačine struje koja teče kroz zavojnicu (IZ). kao i ukupnu snagu kola (PU)................kom. Slika broj 3 a) i b)..... Najčešći načini priključka elektrodinamičkih vatmetara u kolo jednofazne izmjenične struje. kao izvor struje.... b) Izvršiti mjenje: jačine struje izvora (I).......... c) UI metodom izračunati:snagu koju zavojnica uzima od izvora (PZ).. 2 elektrodinamički vatmetar tip PsLL ”Metra”.......kom..... ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL) priključiti na izvor izmjeničnog napona......kom... 2 digitalni multimetri kao voltmetri.... 1 regulacioni transformator 220/2-270 V... napona izvora (U)....

ZZ 6.PZ [mW]. Struje u kolu Naponi u kolu . profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO 4. faktora snage i impedanse zavojnice: PZ = UZ IZ cosϕZ [V*mA = mW]. 3. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAČUNANJA: Tabela za upis poznatih. ZZ = RL + X L . 2. PU = U I cosϕZ [V*mA = mW] .Hurić Ševko. ∆P = PU . 4. 5. ŠEMA SPOJA: 5. R 2 2 cosφZ = L . izmjerenih i izračunatih parametara: Poznato Induktivni otpor zavojnice Izmjereno Snaga koju pokazuje vatmetar Izračunato Ukupna snaga kola Aktivna snaga zavojnice Razlika snage Faktor snage zavojnice cosφ Omski otpor Zavojnice RL[ ] XL[ ] I[mA] IZ[mA] U[V] UZ[V] PW[mW ] PZ[mW] PU[mW] ∆P[mW ] Formule za izračunavanje snaga. KOMENTAR – ZAKLJUČCI (šta si naučio-la obavljanjem ove vježbe?)!!! _____________________________________________________________________________________________ 194 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole Broj mjerenja N 1.

Izudin Kapetanović redovni profesor Fakulteta elektrotehnike i mašinstva u Tuzli. Klaue. 465 Holand+Josenhans Verlag Stuttgart 1994.wikipedia. Zvonimir Erceg.. Haibal. 7. Internet stranica: http://www. Električki strojevi treće izdanje „Tehnička knjiga“ Zagreb 1974. Zaštita na radu.org/wiki/Drehstrom. J. 1983. 2006. G. Jagla. Jurgen Klaue. Izdavačka kuća „Ljiljan“. JUS N. Zagreb. 11. H. „Svjetlost“ OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Hübscher. Električni strojevi.B2. Mjerenja u elektrotehnici. Piotrovskij. Otvoreno sveučilište. Pero Cigić. Elektrotehnički fakultet u Sarajevu. 1997. 730 1984. Osnovi elektrotehnike II. razred elektrotehničke škole. Ejup Hot redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i Dr. Jugoslovenski standardi: JUS N. Dieter Jagla.B2. Sarajevo. Dr Branko Popović. razred osnove elektrotehničke struke „Svijetlost“ OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Lüneburg. Osnovi elektronike telekomunikacija i automatike. JUS N. Internet stranica: http://de. 12. Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja za elektroniku.Zagreb 1994. Ernst Hörhnemann. Senad Ćetić. westermann Auflge. 5. E. .B2. Stanko Paunović. Viktor Pinter. Dzieia. Prof. 1995. 2. D.D.Hurić Ševko. 1983. Prüfungsbuch für Elektroberufe-Energietechnik 8. Hörhnemann. 3. Dr. W. iskra-tela. Bieneck. .. Dr. W. H. Osnovi elektrotehnike 2 „Građevinska knjiga“ Beograd. 751 1988. Kieffer. 15. Ivan Bolf. 13.si/si. Heiden. M. 6. Roxheim. Gerhard Brechmann. profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO LITERATURA 1. 14. Sarajevo. Osnove elektrotehnike knjiga prva ITP „Tehnička knjiga“ D. Neuwied. inž. Božo Ljuboja i Živko Marijanović. 16. Osnove elektrotehnike za 1. Werner Dzieia. opći dio treće izdanje. 1990. Šemsudin Mašić. Sarajevo.B2. Cremlingen. Rozalija Filipović-Baljak i Ivan Kacian. Brechmann. preciznu mehaniku i optiku „Ruđer Boškovoć“ Zagreb. Rodgau. _____________________________________________________________________________________________ 195 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehničke škole . 741 1989. 10. ing. Heinrich Hübscher. 4. 1980. JUS N. 754 1988. 2006. L. Laboratorijske vježbe iz osnova elektronike. 9. 8. – Nr. „Tehnička knjiga“ Zagreb 1988. Miodrag Hamović. Auflage Best. Osnovi elektrotehnike knjiga treća „Elita“ Sarajevo 1997. Vojislav Bego. P.