Udzbenik Komplet

Huri evko, profesor elektrotehnike
ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO
Huri evko prof.
elektrotehnike
LABORATORIJSKI RAD
SA PRAKTIKUMOM
ZA II RAZRED ELEKTROTEHNIKE KOLE
_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole
ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO SADRAJ Strana
1. Predgovor...........................................................................................................................................................3 2. Pravila rada za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada.....................................................................................4 3. Vjeba broj 1: Distributivni sistemi ili mrene forme, formiranje TN-C, TN-C-S i TT sistema............................6 4. Vjeba broj 2: Dejstvo elektrine struje na ovjeka. ........................................................................... ...........11 5. Vjeba broj 3: Tehnike mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira. .......................................................20 6. Vjeba broj 4: Ispitivanje promjene elektrine otpornosti arne niti sijalice u funkciji promjene temperarture R = f (). .....................................................................................................................................28 7. Vjeba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija. ...................................................................................34 8. Vjeba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog transformatora u praznom hodu, izraunavanje prenosnih odnosa ............................................................38 9. Vjeba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenine struje........................................................................................41 10. Vjeba broj 8: Zavojnica bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenine struje.................................................45 11. Vjeba broj 9: Serijska veza realne zavojnice i istoomskog otpora u kolu izmjenine struje.......................50 12. Vjeba broj 10: Serijska veza istoomskog otpora i kondenzatora u kolu izmjenine struje.........................55 13. Vjeba broj 11: Serijska veza realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje.................60 14. Vjeba broj 12: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje, sluaj kada je XL > XC............................................................................................64 15. Vjeba broj 13: Simuliranje serijske ili naponske rezonance, serijska RLC veza, sluaj kada je XL = XC..........................................................................................................................................................69 16. Vjeba broj 14: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje, sluaj kada je XL < XC......................................................................................................74 17. Vjeba broj 15: Paralelna veza omskog otpora i realne zavojnice u kolu izmjenine struje.........................79 18. Vjeba broj 16: Izraunavanje gubitaka u dielektriku kondenzatora (tg). Paralelna veza omskog otpora velike otpornosti (RP 50 XC) i kondenzatora u kolu izmjenine struje..............................................83 19. Vjeba broj 17: Snaga u kolu izmjenine struje, bilans snage kod serijske veze istoomskog otpora, realne zavojnice i realnog kondenzatora.....................................................................87 20. Vjeba broj 18: Popravak faktora snage - paralelna veza kondenzatora i realne zavojnice u kolu izmjenine struje................................................................................................................................94 21. Vjeba broj 19: Sloena kola izmjenine struje, serijska veza dvije realne zavojnice..................................99 22. Vjeba broj 20: Sloena kola izmjenine struje, paralelna veza dvije realne zavojnice..............................105 23. Vjeba broj 21: Sloena kola izmjenine struje, mjeovita veza troila, serijska veza omskog otpora sa paralelnom vezom dvije realne zavojnice...................................................................................110 24. Vjeba broj 22: Rukovanje osciloskopom typ 7 KD 1011 Siemens- mjerenje napona.............................114
25. Vjeba broj 23: Snimanje strujno-naponske karakteristike I=f(U), diode typ ................ u propusnom i nepropusnom smjeru. ..........................................................................................................120 26. Vjeba broj 24: Snimanje izlaznih karakteristika NPN tranzistora typ ................, u spoju sa zajednikim emiterom................................................................................................................................125 27. Vjeba broj 25: Snimanje ulaznih karakteristika NPN tranzistora typ ..................., IB=f(UBE), UCE= constant. u spoju sa zajednikim emiterom.....................................................................................130 28. Vjeba broj 26: Tranzistorsko pojaalo, radna taka i radna prava, izbor elemenata pojaala sa jednim izvorom napajanja u spoju sa zajednikim emiterom...................................................................136 29. Vjeba broj 27: Izbor elemenata i sastavljanje tranzistorske sklopke, sa fotootporom u baznom krugu i zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu......................................................................141 30. Vjeba broj 28: Izrada modela statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora, sa 24 ljeba, sa dva pra polova i dva ljeba (utora) po polu i fazi. ...........................................................146 31. Vjeba broj 29: Veza generatora i troila u trofaznu simetrinu (uravnoteenu) zvijezdu..........................151 32. Vjeba broj 30: Veza generatora i troila preteno induktivnog karaktera u trofaznu nesimetrinu (neuravnoteenu) zvijezdu....................................................................................................158 33. Vjeba broj 31: Ispad (prekid) prve dovodne faze troilu, kod veze generatora i troila u trofaznu simetrinu (uravnoteenu) zvijezdu. ............................................................................................163 34. Vjeba broj 32: Veza generatora i troila u trofazni simetrini (uravnoteeni) trokut..................................167 35. Vjeba broj 33: Snimanje promjene napona i struje kondenzatora, za vrijeme punjenja i pranjenja u kolu jednosmjerne struje........................................................................................171 36. Vjeba broj 34: Izrada modela serijskog i paralelnog sistema razvoda RTV instalacije...........................178 37. Vjeba broj 35: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri ampermetra.................185 38. Vjeba broj 36: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri voltmetra......................188 39. Vjeba broj 37: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje vatmetrom......................................191 39. Literatura.....................................................................................................................................................195
PREDGOVOR Predmet Laboratorijski rad nalazi se ve 7. godinu u Nastavnim planovima i programima za I i II razred elektrotehnikih kola. Koliko mi je poznato do sada nije objevljen niti jedan udbenik iz ovog predmeta. Udbenik Laboratorijski rad sa praktikimom za II razred elektrotehnike kole, nastao je kao plod dvoipogodinjih predavanja ovog predmeta u Elektrotehnikoj koli za energetiku u Sarajevu. Vjebe su usklaene sa nastavnim Planom i programom, uraene su i osmiljene u skladu sa trenutnim materijalno-tehnikim mogunostima kole. Pojedine vjebe su proirene tako da se ovim udbenikom mogu koristiti i uenici III i IV razreda elektrotehnikih kola. U svakoj vjebi izloeno je dovoljno teorijskih razmatranja, tako da uenici mogu nesmetano pratiti nastavu, ako iz pojedinih strunih predmeta u tom trenutku nisu obraivali navedenu problematiku. U prvom dijelu obraene su mrene forme, pomou kojih se vri distribucija i raspodjela elektrine energije, tj. one mrene forme sa kojima se svakodnevno susreemo u elektrotefnikoj praksi, pa i za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada. Neto detaljnije obraeno je dejstvo elektrine struje na ovjeiji organizam, s ciljem da se ukae na opasnosti i posljedice koje mogu nastati zbog nepaljivog rukovanja sa elektrinim ureajima i napravama. Tehnikim mjerama zatite posveena je duna panja, uglavnom dati su osnovni pravci na koje treba obratiti posebnu panju, u svakodnevnom susretanju sa ureajima, opremom i napravama, sve sa ciljem da se kod uenika razvije svijest i navika da se svakodnevno primjenjuju pravila zatite na radu, kako bi se zatitio vlastiti ivot, ivot svojih kolega, sprijeilo oteenje i unitenje mjernih instrumenata i naprava. Ali da se istovremeno ohrabre, da se ne plae problema sa kojima e se susretati tokom rada, te da u praksi koriste teorijska znanja koja su stekli tokom kolovanja. Cilj svake vjebe je: razvijanje intelektualnih, senzornih i motornih sposobnosti kod uenika. Zatim, povezivanje novog i prethodno obraenog gradiva, uvanje opreme i ureaja, ouvanje radne okoline, te eksperimentalna potvrda odreenih zakona i pravila koja se obrauju kroz nastavu ovog i drugih predmeta. Vjebe su koncipirane tako da se Prvi nastavni sat provede u pripremi, tj. sastavljanju strujnih krugova po emi spoja, ponavljanju i proirivanju teorijskih znanja. Dva nastavna sata su predviena za realizaciju vjebe, odnosno odgovarajua mjerenja i ispitivanja i to tako da svaki uenik ima svoje podatke, te da je obavezan da aktivno sudjeluje u izvoenju vjebi. etvrti nastavni sat posveen je obradi rezultata mjerenja, crtanju odgovarajuih dijagrama i izvoenju zakljuaka. Prije svega ta su uenici nauili obavljanjem konkretne vjebe. Zahvalnost dugujem radnim kolegicama profesoricama: Kri Mirsadi i Ljuca Almini, te kolegi Avdi Faruku, koji su mi svojim savjetima i sugestijama pomogli da udbenik bude to kvalitetniji. Zahvalan sam i kolegi Pohara Devadu jer mi je dao na raspolaganje Pravila za obavljanje laboratorijskih vjebi iz Elektrinih mjerenja, kad sam predavao ovaj predmet, koja sam preradio i prilagodio Laboratorijskom radu. Posebnu zahvalnost dugujem mojim sinovima, Adilu koji mi je pomogao pri kucanju i obradi teksta i Muhamedu apsolventu ETF-a u Sarajevu koji mi je pomogao u prikupljanju i obradi strune grae i literature. Napominjem da se vjebe uglavnom izvode treu godinu prema ovom konceptu, prate u potpunosti nastavu iz:Osnova elektrotehnike II, Elektronike za II razred i Osnova komunikacija, djelimino iz: Fizike II, Elektinih instalacija i Elektrinih mjerenja. Bit u zahvalan svima koji mi ukau na eventualne propuste u udbeniku, te ako mi daju sugestije za uvoenje novih vjebi. Sarajevo, februara 2009. godine. Autor
PRAVILA RADA U KABINETU ZA VRIJEME OBAVLJANJA LABORATORIJSKOG RADA I Opte odredbe 1. Uenik prije ulaska u kabinet za obavljanje laboratorijkog rada treba da ima odgovarajui pribor, prije svega:Udbenik sa praktikumom ili Praktikum za obavljanje laboratorijskog rada, jednu svesku bilo kojeg formata u koju e pisati biljeke, jednu svesku bez linija formata A-4 u koju e sastavljati konaan izvjetaj za svaku vjebu posebno, pribor za crtanje i raunanje, trokut, estar, grafitnu olovku, runi kalkulator sa trigonometrijskim funkcijama itd. 2. Uenici trebaju stalno imati na umu da se laboratorijske vjebe izvode pod naponom (malim-do 50 V, snienim - do 100 V i mrenim 220 ili 3x 380 V; 50 Hz), to zahtjeva veliku panju, koncentraciju i odgovornost, jer i najmanja greka moe dovesti do pregorijevanja osiguraa i instrumenta, oteenja opreme, pribora ili u najgorem sluaju do elektrinog udara, to ne smijemo dozvoliti ni u kom sluaju. 3. Radno mjesto uenika treba biti isto, uredno i pregledno, tako da u svakom trenutku imamo dobar uvid u tok izvoenja vjebe. 4. Uenik bez prisustva i odobrenja nastavnika ne smije dovoditi pod napon ukljuivati radne panoe, modele i ostale ureaje. 5. Veze provodnika moraju biti vrste i izolovane. Prikljune stezaljke instrumenta se ne smiju otetiti, veze ostvarivati stalno gledajui u emu spoja, koju predhodno treba prouiti i provijeriti da li je ista funkcionalna! 6. Prije obavljanja pojedinih vjebi (uz predhodnu najavu nastavnika), potrebno je da uenici obnove odreena teorijska znanja iz pojedinih oblasti, kako bi mogli uspjeno obaviti narednu vjebu. II Obavljanje vjebe 1. Prije poetka obavljanja vjebi, obavezno proitati teorijska razmatranja iz uvoda pripremnog dijela za obavljanje vjebe, prodiskutovati sa nastavnikom o zadatku, mjernoj opremi i priboru, prije poetka sastavljanja strujnih kola. Posebnu panju obratiti na oznake i natpise na mjernim instrumentima, prikljune stezaljke instrumenata, opreme i upustva (ukoliko su priloena) za rukovanje i odravanje instrumenta i opreme. 2. Izvriti pravilan raspored instrumenata i opreme prilikom formiranja strujnih kola (nastojati da instrumente rasporedimo onako kako su nacrtani na emi djelovanja). Formiranje strujnih kola u pravilu ne vriti od izvora struje. 3. Veze provodnika moraju biti pregledno izvedene bez meusobnih preplitanja i uvrtanja. Za kratke veze koristiti krae provodnike, za jae struje koristiti provodnike veih poprenih presjeka, a naroito za ampermetre i strujne grane vatmetara. 4. Veze provodnika moraju biti vrste i izolovane. Prikljune stezaljke instrumenta se ne smiju otetiti. Veze ostvarivati stalno gledajui u emu spoja koju predhodno treba prouiti i provjeriti da li je ista funkcionalna! 5. Prije prikljuenja struje cjela veza mora biti pregledana od strane nastavnika i nema daljeg rada bez njegove dozvole. U protivnom svu eventualno nastalu tetu nadoknauje izvrilac ili grupa koja nee da ga identificira.
_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole 4
III Zavretak vjebe 1. Nakon zavretka vjebe sve veze rastaviti (ukoliko nastavnik drugaije ne naredi) i vratiti opremu i ureaje u prvobitno stanje u kome je bila prije poetka vjebe. 2. Osjetljive instrumente ne stavljati u blizinu mjernih regulacionih otpornika koji su poslije upotrebe veoma vrui. IV Izrada izvjetaja o obavljenoj vjebi 1. Izvjetaj se pie u svesku bez linija A 4 formata na ijoj 1. stranici treba da stoji:
Slika broj 1. Izgled naslovne stranice u svesci za sastavljanje izvjetaja pod a) i izgled naslovne stranice za svaku vjebu posebno pod b).
slika broj 1. pod a), zatim, u svesci sastaviti izvjetaj za svaku obavljenu vjebu posebno, na prvoj stranici izvjetaja napravimo zaglavlje i upiemo podatke kako je to na slici broj 1. pod b) prikazano. 2. Zadatak, ispitnu opremu i eme spoja ne prepisujemo, izuzev ako nije dolo do promjene eme i opreme koja se koristi za izvoenje vjebe. 3. Tabele se takoe ne precrtavaju, ali u izvjetajima (u svesku treba upisati) trebaju postojati dokazi, kako se dolo do traenih veliina iz zadatka, koje su upisane u tabele. Dijagrami se obavezno crtaju u izvjetajima u odgovarajuoj razmjeri! 4. Izvjetaj se donosi nastavniku na pregled kad on to bude zahtijevao! 5. Posebnu panju obratiti na ZAKLJUKE! ta ste nauili obavljanjem ove vjebe??
Vjeba broj 1. Distributivni sistemi ili mrene forme, formiranje TN-C, TN-C-S i TT sistema. 1. UVOD Da bismo obezbijedili efikasnu i sigurnu distribuciju i razdiobu elektrine energije do krajnjih potroaa izvrena je tipizacija distributivnih sistema, odnosno mrenih formi u itavoj Evropi. Znai, niskonaponske mree se meusobno razlikuju po nainu izvoenja uzemljenja trafostanice TS 20 (10)/0,4 kV, odnosno stanja uzemljenosti zvjezdita njenog energetskog transformatora kao i prema injenici da li su dostupna metalna kuita troila spojena na vlastiti uzemljiva ili ne. Tako da danas u elektrotehnikoj praksi koristimo tri osnovna distributivna sistema koje nazivamo: 1) T N sistem koji ima tri podsistema, a to su: a) TN - S distributivni sistem, b) TN - C distributivni sistem i c) TN - C - S distributivni sistem, 2) T T distributivni sistem i 3) I T distributivni sistem. Slova su uzeta iz francuskog jezika, kao poetna slova rijei, koja imaju slijedea znaenja: T - od francuske rijei terre, to znai zemlja, I - od francuske rijei isole, to znai izolovano, N - od francuske rijei neutre, to znai neutralan, C - od francuske rijei combine, to znai kombinovan, sjedinjen, zdruen i S - od francuske rijei separe, to znai odvojen, separisan. Prvo slovo - oznaava odnos sistema napajanja prema zemlji: T - direktan spoj zvjezdita transformatora sa zemljom, I - svi provodnici pod naponom su izolovani prema zemlji, ili je jedna taka (zvijezdite) spojena preko impedanse (Petersenovog svitka) sa zemljom. Drugo slovo - oznaava odnos izloenih provodnih dijelova ureaja prema zemlji: T - direktan elektriki spoj izloenih provodnih dijelova sa zemljom, nezavisno od uzemljenja bilo koje take sistema napajanja; N - direktan elektriki spoj izloenih provodnih dijelova sa uzemljenom takom sistema napajanja (normalno kod izmjeninih sistema napajanja uzemljena taka je neutralna taka). Ostala slova (ako postoje) oznaavaju poloaj neutralnih i zatitnih provodnika: S - neutralna i zatitna funkcija obezbjeena je posebnim provodnicima; C - neutralna i zatitna funkcija obezbijeene su u jednom provodniku (PEN - provodnik).
T N S DISTRIBUTIVNI SISTEM Karakteristike niskonaponskih mrea ovog sistema su: da imaju jednu taku sistema (neutralna taka - zvjezdite) energetskog transformatora u trafostanici koja je direktno spojena sa uzemljivaem, kojeg nazivamo pogonskim uzemljivaem, a iji prelazni otpor mora biti relativno mali (oko ili ispod 2 ), nulti (N) i zatitni (PE) provodnici su elektriki spojeni samo u zvijezditu transformatora, a dalje su cijelom svojom duinom razdvojeni i da su dostupni metalni dijelovi (kuita) troila spojeni preko zatitnog vodia (PE) direktno na uzemljenu neutralnu taku (zvijezdite) u trafo stanici.
Na slici broj 1. prikazan je distributivni TN-S sistem, ovaj sistem se u praksi rijetko primjenjuje, jer ima pet provodnika u trofaznom sistemu, to ga ini skupljim u odnosu na TN-C ili TN-C-S podsisteme.
Slika broj 1. Distributivni TN-S sistem.
T N - C - S DISTRIBUTIVNI SISTEM TN-C-S sistem je onaj, koji se u dananjoj praksi najee koristi. Ovaj sistem izvodimo iz TN-C sistema, najee na slijedei nain: do kablovskog prikljunog ormaria (KPO) ako je prikljuak objekta izveden podzemno ili mjernog ormara (MO) za zrani prokljuak u trofaznom sistemu dovodimo etvoroinu mreu (3L+PEN), izvodimo pored KPO-a dopunski uzemljiva na koji veemo dovodni nulti provodnik na tzv. inu za izjednaenje potencijala sa koje posebno vodimo nulti (N) i zatitni (PE) provodnik do zadnjeg troila. Nulti (N) provodnik slui samo kao aktivni dio strujnog kruga, tj. kroz njega se vraaju struje nesimetrije kod trofaznih troila ili povratnih struja kod monofaznih troila. Zatitni (PE) provodnik povezuje se sa pristupanim provodnim kuitima elektrinih ureaja, tako da kroz njega teku struje samo za vrijeme trajanja kvara. Na ovaj nain se rasteretio nulti provodnik struja kvara koje bi ga naprezale i dovodile do njegovog prekida. Na slici broj 2. prikazan je TN-C-S distributivni sistem.
Slika broj 2. Distributivni TN-C-S sistem.
T N - C DISTRIBUTIVNI SISTEM TN-C distributivni sistem se najee izvodi u trofaznim etvorovodnim (3L+PEN) simetrinim mreama, u kojima nulti provodnik nije optereen strujama nesimetrije i povratnim strujama monofaznih troila. Kod ovog sistema nulti i zatitni provodnici su sjedinjeni u jedan nul-zatitni (PEN) provodnik. Na slici broj 3. prikazan je TN - C distributivni sistem.
Slika broj 3. Distributivni TN - C sistem.
T T DISTRIBUTIVNI SISTEM Karakteristike niskonaponskih mrea ovog sistema su: neutralna taka energetskog transformatora u trafostanici direktno je elektriki povezana sa pogonskim uzemljivaem malog prelaznog otpora (uzemljiva TS - RB), sa zvijezdita se izvodi nulti (N) provodnik koji slui za pristup faznom naponu i povrat struja nesimetrije prema transformatoru, pristupana provodna metalna kuita troila uzemljena su preko vlastitih ili posebnih zajednikih uzemljivaa, koji ne smiju biti izvedeni u blizini pogonskog uzemljivaa.
Na slici broj 4. prikazan je T T distributivni sistem.
Slika broj 4. Distributivni T T sistem.
IT DISTRIBUTIVNI SISTEM Ovaj sistem primjenjuje se u distributivnim nadzemnim 20(10) niskonaponskim mreama posebne izvedbe. Osobine ovog sistema su: kV mreama i
zvjezdite energetskog transformatora (neutralna taka) u trafostanici je izolovano od zemlje ili je spojeno na uzemljiva preko Petersonovog svitka (impedanse) za gaenje zemljospojnih struja; pristupana metalna kuita troila spajaju se na poseban zatitni uzemljiva; prema prijanjim tehnikim normativima ovaj sistem se zvao sistemom zatitnog voda, koji je poznat i pod nazivom zatitno uzemljenje izoliranih mrea.
Na slici broj 5. prikazan je IT distributivni sistem.
Slika broj 5. Distributivni IT sistem. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole 9
2. ZADACI: a) Na instalacionom panou formirati TNC i TN-C-S distributivne sisteme i b) TT sistem prikljukom trofaznog asinhronog motora sa posebnim zemljovodom, koji se vee na poseban uzemljiva. 3. OPREMA I PRIBOR: Ispitni pano: sa instalacionim cijevima ili kanalicama u koje je uvuen odgovarajui broj izolovanih provodnika, montane i razvodne kutije, weco cleme i prikljunice sa zatitnim kontaktima. Elektriarski alat: kombinovana klijeta, izvijai, klijeta za skidanje izolacije i digitalni multimetar VC 444. 4. EME SPOJEVA:
c) Prikljuak trofaznog asinhronog motora na T T distributivni sistem.
5. ZAKLJUCI - KOMENTAR (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?!)

Vjeba broj 2. Dejstvo elektrine struje na ovjeka. I OVJEK U STRUJNOM KOLU (KRUGU) ovjek moe doi u strujno kolo na vie naina. Najee ovjek dolazi u strujno kolo: direktnim dodirom neizolovanih dijelova ureaja ili postrojenja koji su u normalnom pogonu pod naponom, indirektnim dodirom, to jest ostvarivanjem direktnog kontakta sa pristupanim provodnim dijelovima (kuita, konstrukcije, nosai...) ureaja ili postrojenja, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom ali koji u sluaju kvara na izolaciji ureaja mogu doi pod napon i atmosferskim pranjenjem (udar groma), u objekat ili neposrednu blizinu ovjeka.
Na slici broj 1. prikazani su karakteristini sluajevi u kojima ovjek najee dolazi u strujno kolo.
Slika 1. Karakteristini sluajevi u kojima ovjek najee dolazi u strujno kolo.
Na slici broj 1. pod a) dodir dva voda strujnog kruga, iako ovjek stoji na izolatoru ivot mu moe biti ugroen, jer se naao u strujnom krugu, pa struja moe tei preko faznog vodia L3 i nul vodia, te njegovih ruku i grudnog koa. Na slici broj 1. pod b) ovjek stoji na zemlji i ostvario je direktan kontakt sa faznim provodnikom, ime se naao u strujnom kolu. Na slici broj 1. pod c) i d) ovjek je ostvario indirektan dodir, jer je dotakao pristupane provodne dijelove ureaja, odnosno uzemljivaa kroz koje teku struje kvara, koje su stvorile padove napona na metalnim dijelovima i zemlji koje je ovjek premostio i na taj nain doao u strujno kolo, sa svim moguim posljedicama. Na slici broj 1. pod e) ovjek se naao u neposrednoj blizini golih visokonaponskih vodova, ime je ugrozio vlastiti ivot. Naime, dielektrina vrstoa zraka iznosi u nepovoljnim uslovima 1 kV / cm, to znai, npr. za nazivni napon od 400 kV mi se ne smijemo pribliiti golim vodiima blie od 4 metra. Na slici broj 2. predstavljen je prekid golog visokonasponskog (VN) voda na koji je nagazio ovjek i doao u strujno kolo.
11
Slika 2. Prekid visokonaponskog golog vodia, kombinacija direktnog i indirektnog dodira preko napona koraka.
Da bi struja protekla kroz ovjeije tijelo moraju za to postojati odreene predpostavke, to jest, napon dodira mora biti dovoljno visok, da savlada sve elektrine otpore koji mu se suprostavljaju. ta je to napon dodira?
II NAPON DODIRA I NAPON KORAKA a) napon dodira: Dodirni napon definiemo kao razliku dva ili vie potencijala koje ovjek dodirom svoga tijela premosti i na taj nain zatvori strujni krug, sa svim moguim posljedicama (da pri tome doivi elektrini udar). Ovo je opta definicija i uglavnom vrijedi za direktan dodir dijelova pod naponom, meutim, u praksi ovjek je ee izloen opasnostima od previsokog indirektnog napona dodira. Ovaj napon definiemo kao razliku potencijala izmeu napona na uzemljivau (ovaj napon e se pojaviti i na provodnim pristupanim kuitima ureaja koja su uzemljena, jer se prenose putem zemljovoda), kroz koji tee struja kvara i take zemljita koja je udaljena jedan metar od uzemljivaa. to moemo opisati slijedeim matematikim jednainama: Ud = Uz - Ux = 1m [V]...(1), pri emu je: ] Uz = Ik Rz [V]...(2), pri emu je: ] Ik struja kvara koja tee kroz uzemljiva [A] i Rz otpor rasprostiranja uzemljivaa []. Na slici broj 3. prikazan je naponski lijevak cijevastog uzemljivaa, sa prostornom promjenom napona zemljita u blizini uzemljivaa.
12
Slika broj 3. Naponski lijevak cijevastog uzemljivaa, prostorna promjena napona zemljita u blizini uzemljivaa.
Na slici broj 4. prikazana je u ravni promjena napon koraka i napon dodira u naponskom lijevku cijevastog uzemljivaa.
Slika broj 4. Promjena napon koraka i napon dodira u naponskom lijevku cijevastog uzemljivaa.
Sa slike broj 4. vidimo da pored napona dodira u blizini uzemljivaa vreba nas jo jedna opasnost a to je napon koraka. ta je to napon koraka?
13
b) napon koraka: Napon koraka definiemo kao razliku dva potencijala u naponskom lijevku uzemljivaa koje ovjek jednim svojim korakom premosti i na taj nain zatvori strujni krug, sa svim moguim posljedicama (da doivi elektrini udar). Opisujemo ga slijedeim matematikim jednainama: Uk = Ux Ux+1m [V]...(3), pri emu je: ] Ux napon u bilo kojoj taki naponskog lijevka uzemljivaa [V] i Ux+1m napon u bilo kojoj taki naponskog lijevka uzemljivaa koja je od prve udaljena 1 m. [V]. III OPASNOSTI OD ELEKTRINE STRUJE Definiimo elektrinu struju. ta je to elektrina struja? U dosadanjoj literaturi postoji niz razliitih definicija, koje su uoptene ili djelimino tane. Na ovom stepenu saznanja, elektrinu struju definiemo kao organizovano kretanje nosilaca elektriciteta (elektrona, jona i upljina) kroz provodnik (vodljivu sredinu) pod dejstvom elektrinog polja, odnosno napona. Elektrinu struju moemo definisati i kao pojavu koja se manifestuje u vidu kretanja elektriciteta (naboja). Mi elektrinu struju ne vidimo kad ona tee kroz provodnike, ali zato moemo vidjeti ili osjetiti njena dejstva ili uinke. Najpoznatija dejstva elektrine struje su: svjetlosno, toplotno, hemijsko, elektromagnetno, mehaniko, bioloko i tako dalje. IV DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA Elektrina struja, prolazei kroz tijelo ljudi ili ivotinja, moe izazvati: mehaniko, toplotno, hemijsko i bioloko dejstvo. Toplotno dejstvo, pri kojem se tijelo zagrijava, to izaziva nastajanje unutranjih i vanjskih opekotina. Naime, na mjestima gdje struja ulazi u ovjeiji organizam i na mjestima gdje izlazi iz organizma nastaju opekotine koje mogu biti izuzetno teke. Ove opekotine su vidljive, mnogo se lake lijee nego unutranje opekotine, koje nastaju prije svega na organima koji su sastavljeni od njenih i finih tkiva, kao to su bubrezi, plua, jetra, crijeva itd. Unutranje opekotine su opasnije, jer se nevide, oteuju vitalne organe, bez kojih ovjek ne moe ivjeti.
Slika broj 5. Traume izazvane toplotnim dejstvom elektrine struje. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole 14
Mehaniko dejstvo, zbog kojeg pri strujama velikih jakosti dolazi do razaranja tkiva na mjestima ulaza i izlaza struje iz tijela.
Slika broj 6. Traume izazvane mehanikim dejstvom elektrine struje.
Hemijsko dejstvo, koje se manifestuje kroz kidanje (razlaganje) veza meu najsitnijim dijelovima ljudskog organizma - elijama. Naime, elektrina struja prilikom prolaska kroz ovjeije tijelo vri razlaganje krvi na njene sastavne dijelove, tj. izaziva kljuanje krvi i vri njenu elektrolizu. Poznata je uloga krvi kao organa, ona prije svega snabdijeva mozak kisikom, bez kojeg ovjek ne moe ivjeti due od 9. minuta. Ako se mozak ne snabdijeva kisikom due od 5. minuta nastaju trajna oteenja mozga koja se ne mogu sanirati. Bioloko dejstvo, koje moemo podijeliti na udarno i oscilatorno. Udarno dejstvo izaziva kontrakciju miia, grenje i paralizu disajnih organa i prestanak disanja, paralizu rada sranog miia i njegov zastoj. Oscilatorno dejstvo (ima samo izmjenina struja pa je ona i opasnija za ovjeka, a naroito struja industrijskih frekvencija izmeu 42 i 60 Hz), dovodi do treperenja sranih komora pri jainama struje veim od 20 mA (miliampera). Sva djelovanja struje mogu izazvati lake i tee povrede, pa i smrtne sluajeve. Na teinu ozljede utiu jaina struje i visina napona koji tjera struju, zatim, vremensko trajanje prolaska struje kroz organizam, put prolaska struje, visina frekvencije i individualne osobine organizma. Elektrina struja djeluje na ovjeka samo kad se on nae u zatvorenom strujnom kolu. Opasnosti koje ona izaziva su ELEKTRINI UDAR i ELEKTRINE TRAUME. ELEKTRINI UDAR obino ozljeuje cijeli organizam i ne ostavlja vanjske vidljive znake. Elektrini udar je najopasniji oblik ozljede od elektrine struje i najee dovodi do smrti. Obino nastaje kad elektrina struja prolazi kroz grudni ko i zahvata srce. Smrt pri elektrinom udaru nastaje zbog paralize disajnih organa (plua) ili paralize rada srca, a najee oboje. ELEKTRINE TRAUME. U elektrine traume, osim opekotina i mehanikih povreda, ubrajamo i ozljede oiju elektrinim lukom. Posebno je opasno ako se kod ozlijeenog pojavi ok. To je teka smetnja u krvotoku i ivanom sistemu.
15
V GRANICA DOPUTENIH STRUJA Prema saznanjima Meunarodne elektrotehnike komisije (IEC), o dejstvima jaine struje na ovjeiji organizam, sainjen je dijagram (prikazan na slici broj 7.) sa 4. zone opasnosti, koji uzimaju u obzir vrijeme proticanja struje kroz ovjeka i jaine struje. Sa dijagrama vidimo da struje imeu 10 i 15 mA mogu neogranieno dugo tei kroz ovjeije tijelo a da ne ostave nikakve posljedice.
Slika broj 7. Podruja djelovanja struje prema IEC-u.
Dalje vidimo da su struje jaine preko 1000 mA, odnosno 1 A opasne ako se ne prekinu u roku od 10 ms. Znai, jaina struje koja e protei kroz ovjeije tijelo, iskljuivo zavisi od visine napona (UL) koji vlada izmeu dodirnih taaka ovjeijeg tijela preko kojih je ovjek u strujnom kolu i otpora (impedanse - ZL) koji se suprostavljaju prolasku struje. Razmotrimo ovu injenicu malo detaljnije. Na slici broj 8. ematski su predstavljeni otpori koji se suprotstavljaju prolasku struje kroz ovjeiji organizam kad se on nae u ukljuenom strujnom kolu. Znai, prolasku struje suprotstavljaju se slijedee elektrine otpornosti: prelazni otpor na ulazu struje (RPRU), otpor koe na ulazu struje u ovjeiji organizam (RKOU), unutranji otpor ovjeijeg tijela (RUT), otpor koe na izlazu struje iz organizma (RKOI), prelazni otpor na izlazu struje (RPRI), i otpor zemlje (RZ). Znamo iz iskustva da otpor koe zavisi da li je ista suha ili vlana i koliki vlada napon izmeu ulaza i izlaza struje u ovjeiji organizam.
16
Slika broj 8. Otpori koji se suprostavljaju prolasku struje kroz ovjeiji organizam.
Na slici broj 9. prikazan je dijagram ovisnosti otpornosti koe o visini napona koji vlada izmeu ulaza i izlaza struje u ovjeiji organizam. Sa dijagrama vidimo da otpor koe ovjeijeg tijela za napon od 100 V iznosi izmeu 10 k i 100 k , dok za napone vee od 120 V on je praktiki jednak nuli (iznosi ispod jednog ). Znai, napon vei od 100 V izvri proboj otpora koe (spali kou), zatim, pri istom naponu dolazi do pada prelaznog otpora na ulazu i izlazu, pa se prolasku struje kroz ovjeije tijelo praktiki suprostavlja samo unutranji otpor ovjeijeg tijela (otpor kostiju, krvi i miia), koji iznosi oko 1 k . Imajui sve naprijed izneseno Tehnikim propisima je odreena donja granica opasnih struja koja iznosi izmeu 20 i 30 mA (miliampera). Prema VDE 0100 gornja granica opasnih struja industrijske frekvencije 50 Hz iznosi 50 mA. Naime, struja frekvencije 50 Hz jaine 50 mA, izaziva nesvjesticu, smetnje u disanju i smrt izazvanu treperenjem sranih komora. Dok, jednosmjerna struja jaine 50 mA izaziva nesvjesticu i smetnje u disanju, ali ne i smrt. Njemaki propisi VDE 0100 odredili su najvee dozvoljene dodirne napone za struje frekvencije 50 Hz. I to za normalne uslove rada (kad se oekuje sa velikom sigurnou da e pored unutranjeg otpora ovjeijeg tijela biti i otpor stajalita ovjeka - pod, obua itd.), najvei dozvoljeni dodirni napon iznosi: UL1 =RUT * IL1= 1000 * 50 * 10-3 = 50 V(4), pri emu je: L - limitirane veliine napona i struje; RUT najmanji mogui unutranji otpor ovjeijeg tijela.
Za specifine uslove rada (kotlovnice, plinske stanice, kupaonice, metalne posude) najvei dozvoljeni dodirni napon iznosi: UL2=RUT * IL2 = 1000 * 25 * 10-3 = 25 V(4), pri emu je: IL2= 25 mA donja granica opasnih struja industrijske frekvencije 50Hz. I za jednosmjernu struju najvei dozvoljeni dodirni naponi iznose: UL1 = 120 V i UL2= 60 V.
Slika broj 9. Ovisnost otpora koe ovjeijeg tijela o visini napona koji vlada na dijelovima tijela gdje struja ulazi u organizam i izlazi iz organizma.
Opasnost od elektrine struje zavisi od vremena njenog proticanja kroz ovjeiji organizam. to je vrijeme proticanja kroz organizam due, povrede su tee i opasnije, a smrtna opasnost vea. Djelovanje elektrine struje na ovjeka srazmjerno je proizvodu jaine struje i vremena proticanja struje kroz organizam. Q=I * t [As](5); pri emu je: Q - koliina naboja (elektriciteta) [As], I - jaina struje [A] i t - vrijeme proticanja[s]. Znai, na ovjeka e isto djelovati jaina struje od 0,08 A u trajanju 1 sekunde, kao i struja jaine 80 A u trajanju od 0,001 sekunde. Zbog toga su propisima odreeni najvii oekivani naponi dodira u zavisnosti od vremena iskljuenja strujnog kola, kako je to prikazano u tabeli br 1.
18
Tabela broj 1. Najvii oekivani napon dodira u zavisnosti od vremena iskljuenja Najdue dozvoljeno vrijeme iskljuenja u sekundama t[s] 5 2 0,8 0,4 0,2 0,1 Najvii oekivani napon dodira U[V] Normalni uslovi <50 50 56 68 105 210 350 Loi uslovi <25 25 27 35 54 100 160
Istraivanja su pokazala da nema teih povreda organizma ako koliina elektriciteta (naboja) ne prelazi 20 mAs. Ali, ako koliina naboja prelazi 70 mAs, tad nastaju teke povrede i smrt. Visokofrekventne struje 500 kHz do 1000 kHz nisu opasne, pa se koriste u medicini u nekim terapijama. Osim opasnog napona i jaine struje, vaan je i put prolaska struje kroz organizam. Najopasniji su sluajevi: ruka ruka; ruka noga i glava noga, kako je to na slici broj 10. prikazano, jer u svim sluajevima struja tee kroz grudni ko i srce.
Slika broj 10. Najopasniji putevi prolaska struje kroz ovjeiji organizam.
Ishod povrede zavisi od individualnih osobina svakog organizma. Neke bolesti organizma poveavaju osjetljivost na prolaz elektrine struje. Ljudi koji boluju od tuberkuloze ili bolesti srca osjetljiviji su i fizioloke reakcije kod njih su jae.
19
Vjeba broj 3: Tehnike mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira. I VRSTE ZATITA ZA ELEKTRINE NAPRAVE Njemaki propis VDE 0720 svrstao je elektrine ureaje i naprave u tri klase, i to: ureaji zatitne klase I sa zatitnim PE provodnikom, koji imaju pogonsku izolaciju namotaja i prikljuak za zatitni (PE) vod, kod kog preko zatitnog provodnika i pristupanog provodnog dijela (kuita) teku struje kvara, koje izazivaju djelovanje zatitnih ureaja. Ovi ureaji imaju na sebi oznaku . ureaji zatitne klase II sa zatitnom izolacijom, su ureaji koji pored osnovne (pogonske) izolacije imaju izolaciono kuite, tako da u sluaju proboja osnovne izolacije pristupano kuite ne vodi struju ime se sprjeava elektrini udar, ovi ureaji na svom kuitu imaju oznaku i ureaji zatitne klase III, koji za svoj rad koriste izmjenini napon do max. 50 V i 120 V jednosmjerni napon, ovi naponi mogu biti i nii, tj. 25 V izmjenine struje i 60 V jednosmjerne struje. Oni na svom kuitu imaju slijedei znak: .
Ostale vrste zatita po ovom propisu neemo razmatrati. II TEHNIKE MJERE ZATITE Zatita se provodi odgovarajuim mjerama kako bi se: a) onemoguio dodir ovjeka sa bilo kojim dijelom ureaja ili postrojenja pod naponom direktan dodir, b) ograniila jaina struje kroz ovjeije tijelo i c) ograniila jaina struje i vrijeme prolaska struje kroz organizam ovjeka na bezopasne veliine. Zatitne mjere od elektrinog udara Do elektrinog udara, tj. do patofiziolokog dejstva, elektrine struje na iva bia moe doi zbog: a) direktnog dodira dijelova pod naponom, tj. dodira ljudi i ivotinja sa dijelovima elektrine opreme ili instalacije koji se nalaze pod naponom, odnosno uslijed, b) indirektnog dodira, tj. dodira ljudi i ivotinja sa pristupanim provodnim kuitima, koja su zbog proboja osnovne izolacije dola pod napon. a) zatite od direktnog dodira dijelova maina i ureaja pod elektrinim naponom
Najvea opasnost pri radu sa elektrinim mainama i postrojenjima nastaje prilikom dodira provodnika koji su pod faznim ili meufaznim naponom (220-380 V). Zbog toga elektrine naprave i instalacije moraju biti tako izvedeni da je onemoguen direktan dodir njihovih dijelova pod naponom. Zatite od direktnog dodira izvode se na vie naina, a najee: izolovanjem, udaljavanjem, ugraivanjem, ograivanjem, izvoenjem izolacionih podova, zidova i stropova u prostoriji, ugradnjom pokretnih i nepokretnih prepreka itd.
20
Izolovanje kao zatitna mjera, izvodi se tako da sve dijelove pod naponom, koji se nalaze na dohvat ruke, izolujemo odgovarajuom izolacijom, pravilno dimenzionisanom na elektrina narezanja i otpornom na tetna djelovanja (udar, starenje, nagrizanja itd.). Izolacija se mora kontrolisati za vrijeme proizvodnje ureaja, nakon odreenog vremena i nakon svakog remonta. Nakon svake kontrole sainjava se pisani izvjetaj koji se uva zajedno sa ostalom domumentacijom o ureaju. Obavezno se vri poreenje rezultata mjerenja sa ranijim i donosi konaan sud o kvalitetu izolacije. Udaljavanje ostvaruje se postavljanjem golih dijelova postrojenja koja su pod naponom izvan domaaja ruku, i to u zatvorenim prostorijama, tako da su 2,5 m uzdignuti iznad mogueg stajalita, ili 1,25 m udaljeni vodoravno ili nanie. Goli nadzemni provodnici moraju imati sigurnosnu visinu koja iznosi najmanje 4. m za nepristupana podruja do 7. m u naseljenim mjestima. Sigurnosna visina je najmanje vertikalno rastojanje najnie take golog provodnika od zemlje pri temperaturi od +400 C ili pri temperaturi -50 C+ dodatni teret od snijega i leda. Na slici broj 1. predstavljeno je izvoenje zatitne mjere udaljavanje u zatvorenim prostorijama.
Slika broj 1. Zatita od direktnog dodira udaljavanjem u zatvorenom prostoru.
Ugraivanjem ureaja pod naponom u provodna ili izolovana kuita spreava se pristup provodnim dijelovima koji su pod naponom, a samim tim izbjegava se direktan dodir istih. Ukoliko kuita imaju vrata za pristup mjerno-zatitnim napravama, tad se prikljune stezaljke i kleme naprava dodatno zatiuju izolacionim poklopcima, koji se mogu skidati, ali samo kad se razvodni ureaj dovede u beznaponsko stanje. Na slici broj 2. pod a) prikazano je ugraivanje instalacionih osiguraa u kuite sa vratima, a pod b) prikazano je principijelno izvoenje zatite od direktnog dodira ograivanjem cijelog postrojenja.
21
Slika broj 2. Zatite od direktnog dodira dijelova pod naponom: pod a) ugraivanjem opreme u ormar i pod b) ograivanjem neprobojnom ogradom cijelog postrojenja.
Ograivanje je mjera zatite koja se provodi kada se zatitnim mreama ili ogradama spreava pristup postrojenju koje je pod naponom. Ova mjera se najee izvodi kod postrojenja koja su izvedena na otvorenom prostoru, kada je jeftinije izvesti postrojenje na otvorenom nego graditi zgradu. Naime, cijelo postrojenje se ogradi dovoljno visokom i neprobojnom ogradom, koja spreava pristup neovlatenim licima i ivotinjama. Ograda se obavezno uzemljuje i oko nje se vri oblikovanje potencijala kako bi se smanjio napon koraka koji je naroito opasan za ivotinje, zbog velikih koraka koje prave pri hodanju. Na slici broj 2. pod b) prikazan je principijelni nain ograivanja elektrinog postrojenja. b) zatite od previsokog indirektnog napona dodira 1) stara podijela sistema zatite od previsokog indirektnog napona dodira: Ovu podijelu spominjemo zbog injenice da u praksi imamo jo uvijek objekata koji su izvedeni znatno ranije, prije nego to su doneseni novi propisi, te da su na njima primjerene zatite koje se u dananjoj praksi ne izvode. Meutim, mi te objekte i danas koristimo i odravamo postrojenja i instalacije u njima, vrimo provjeru ispravnosti i funkcionalnost izvedenih zatita, te izdajemo odgovarajue ateste. U ove sisteme spada: nulovanje (strujno i bezstrujno), zatitno uzemljenje, zatitno izolovanje, upotreba malog radnog napona, elektrino-galvansko odvajanje, zatitni ureaji diferencijalne struje (ZUDS), zatitne naponske sklopke (ZN) i sistem zatitnog voda.
2) nova podijela sistema zatite od previsokog indirektnog napona dodira: Sticanjem novih saznanja i iskustava, javila se potreba izmjene Tehnikih propisa iz oblasti zatite od previsokog indirektnog napona dodira. Tako je JUS N. B2. 741, kojeg je preuzeo BAS (bosanski standard), zatite od indirektnog dodira svrstao u slijedee grupe: automatsko iskljuivanje napajanja mjesta kvara, da bi ova zatita bila efikasna pristupani provodni dijelovi ureaja moraju se preko PE provodnika povezati sa zemljom, zatim, obavezno se u objektu izvodi glavno i dopunsko izjednaenje
22
potencijala. Propisuju se posebni uslovi za svaki distributivni sistem (TN i TT), kako bi zatita bila efikasna. Sutina zatite sastoji se u tome, da struja kvara bude dovoljno velika-jaka, kako bi izazvala sigurno djelovanje zatite u to je mogue kraem vremenskom periodu, tj. pregorijevanje topljivog umetka instalacionog osiguraa ili iskljuenje automatskog osiguraa-prekidaa ili druge prekostrujne zatite. Pojava povienog napona dodira na pristupanim provodnim dijelovima, mora se eliminisati u to kraem vremenskom periodu, upotreba ureaja klase II, svrha zatite izolovanjem sastoji se u tome da se uz postojeu pogonsku izolaciju ureaji opreme jo dodatnom zatitnom izolacijom, kako u sluaju kvara na pogonskoj (osnovnoj) izolaciji, korisnik ne bi doao pod napon. Zatita izolovanjem izvodi se tako da se izolacionim materijalom obloe svi metalni dijelovi koji u sluaju kvara dolaze direktno ili indirektno pod napon. Kuita malih prenosnih ureaja kao to su: rune builice, fenovi za kosu, mlinovi za kafu, mikseri itd. izrauju se od takvih izolacionih materijala koji su otporni na mehanika, hemijska i druga oteenja. Drugi oblik zatite zatitnim izolovanjem je ugradnja izolacionih umetaka izmeu vanjskih metalnih kuita i unutranjih dijelova troila pod naponom (plastini zupanici, osovine i dr.) to jo vie pridonosi kvalitetu njihove zatitne izolacije. Ovakva troila prikljuuju se na elektrinu mreu pomou savitljivih izolovanih provodnika koji su na jednom kraju fiksirani na prenosne ureaje. Prikljuni provodnici nemaju zatitni provodnik u svom sastavu, na svom kuitu imaju ovakav znak - . Ako je zatita zatitnim izolovanjem pravilno izvedena, ona prua veliku sigurnost. U posljednje vrijeme ovaj oblik zatite sve vie se primjenjuje, jer konstruktori ureaja imaju na raspolaganju iroku lepezu kvalitetnih izolacionih materijala, ija je cijena prihvatljiva, mali radni i sigurnosni napon, pod malim radnim i sigurnosnim naponom podrazumijeva se napon izmjenine struje do 50 V. Ovi naponi se koriste u izrazito nepovoljnim uslovima rada, kakvi su, na primjer, radovi sa elektrinim ureajima na metalnim konstrukcijama, kotlovnicama, garaama i dr. To je djelotvorna zatitna mjera, jer u sluaju kvara nastala struja kvara je ispod doputene granice opasnosti. Male radne i sigurnosne napone dobivamo pomou posebnih sigurnosnih transformatora, pretvaraa ili raznovrsnih galvanskih elemenata. Male radne i sigurnosne napone primjenjujemo za rune svijetiljke, elektrini alat, djeije igrake. Ova zatitna mjera je dosta ograniena, jer se mogu koristiti ureaji manjih snaga. Na slici broj 3. prikazana je runa prenosna svijetiljka za osvijetljenje autokanala u garaama.
Slika broj 3. Runa prenosna svijetiljka za osvijetljenje autokanala u garaama.
23
elektrino odvajanje, ovaj sistem zatite izvodi se tako, to se strujni krug nekog troila galvanski odvaja od ostale mree. Ovaj nain zatite provodi se pomou sigurnosnog transformatora za elektrino odvajanje, kako je to na slici broj 4. prikazano. Ako u tako galvanski odvojenom strujnom krugu i nastupi kvar na izolaciji, a ovjek dotakne dio ureaja pod naponom, kroz njega a protei bezopasna struja greke-kvara, jer se zatvara samo preko kapacitivnih otpora izolacije i prikljunog kabla troila. Vea bi opasnost bila samo onda kada bi istovremeno dolo do dozemnog spoja prikljunog kabla i proboja izolacije na troilu. Ako je zatitni transformator prenosiv, onda se on mora zatititi dodatnom izolacijom, tj. mora pripadati ureajima klase II.
Slika broj 4. Elektrino odvajanje pomou prenosivog sigurnosnog transformatora koji je smjeten u izolaciono kuite.
zatitne strujne sklopke (zatitni ureaji diferencijalne struje), kao zatitna mjerasistem od previsokog i opasnog indirektnog napona dodira primjenjuje se i automatsko iskljuivanje napajanja mjesta kvara sa zatitnim ureajem diferencijalne struje (Fid sklopka). Zatitna strujna sklopka moe se koristiti za zatitu od indirektnog dodira praktino u svim vrstama sistema. Isto tako, visokoosjetljiva zatitna strujna sklopka moe se upotrijebiti i kao dodatna zatita od direktnog dodira. Zatitna strujna sklopka e reagirati i iskljuiti napajanje ako je struja I, koja tee kroz tijelo ovjeka vea od proradne struje sklopke (In), a to su sklopke najvee osjetljivosti koje se danas proizvode, tj. 10 mA i 30 mA. Donja granica tetnog uticaja elektrine struje na ovjeka je izmeu 15 mA i 30 mA, pa je proradna struja od 30 mA dovoljna za sigurnu zatitu od previsokog indirektnog napona dodira. ta je to zatitna strujna sklopka? To je u stvari jedan sumarni - diferencijalni strujni transformator koji u svakom trenutku poredi struje to izlaze iz sklopke sa strujama koje se vraaju u sklopku, i ukoliko te struje prekorae konstrukcijom odreenu granicu (1000 mA; 500 mA; 300 mA; 100 mA; 30 mA i 10 mA) elektromehaniki okida e iskljuiti takvo strujno kolo, jer e registrovati kvar.
24
Zatitna strujna sklopka, u osnovi se sastoji od tri funkcionalna dijela : 1. sumarnidiferencijalni strujni transformator za detekciju diferencijalne struje, 2. elektromehaniki mehanizam, koji pretvara elektrinu veliinu u mehaniki pomak, 3. isklopni mehanizam sa glavnim kontaktima, koji iskljuuje strujni krug u kvaru.
Slika broj 5. Principijelni prikaz trofazne strujne sklopke.
Kroz jezgro strujnog sumarnog transformatora, krunog oblika, napravljenog od visokokvalitetnih magnetnih materijala, prolaze svi radni vodii tiene instalacije, ukljuujui i nulti vodi. Ovi vodii predstavljaju primarni namotaj transformatora. Na slici broj 5. predstavljen je principijelni prikaz trofazne strujne sklopke. Suma struja kroz jezgro transformatora u normalnom reimu je jednaka nuli:
I L1 + I L 2 + I L 3 + I N = 0.... (1),
odnosno diferencijalna struja kroz transformator je jednaka nuli (In= 0) i u sekundarnom namotaju se ne inducira elektromotorna sila. U sluaju da u instalaciji, koja se titi strujnom zatitnom sklopkom, nastane bilo kakav kvar, potei e izvjesna struja kvara kroz uzemljenje. Tada povratna struja kroz jezgro strujnog sumarnog transformatora nije vie jednaka ulaznoj struji (I), nego se od nje razlikuje za neku odreenu vrijednost, tj. (I - I ; - vidi sliku broj 6.), razlika struja-diferencija, stvorit e magnetno polje koje tee kroz magnetno jezgro, ovo polje e u sekundaru transformatora
indukovati elektromotornu silu (napon), koji e kroz namotaj elektromagneta protjerati struju koja e djelovati na elektromehaniki mehanizam, a ovaj na okida koji iskljuuje napajanje mjesta kvara.
Slika broj 6. Principijelni prikaz monofazne strujne sklopke.
Primjena Fid sklopke mogua je u TN -S, TN -C-S i TT sistemu bez ikakvih uslovljavanja. Osnovni uslov zatite u TN S i TN C S sistemu je: Zp
UZ (2), pri emu je: I n
Zp impedansa (otpor) petlje kojim tee struja kvara [ ]; UZ napon prema zemlji (fazni napon) [V]; In proradna struja sklopke [A]. Ako jednainu (2) izrazimo rijeima, onda to znai: da je osnovni uslov za primjenu zatitne strujne sklopke u TN S i TN C S sistemu, da impedansa (otpor) petlje kojom tee struja kvara bude manji ili jednak odnosu napona prema zemlji i proradne struje zatitne strujne sklopke.
26
Na primjer, ako imamo zatitnu strujnu sklopku (Fid), ija je proradna struja In = 30 mA, postavlja se pitanje, koliki moe biti otpor (impedansa) petlje da bi zatita bila efikasna? Na osnovu jednaine (2) moemo izraunati otpor petlje: Zp=
UZ 220 = = 7333,33 I n 30 10 3
Ovaj uslov je praktiki uvijek ispunjen u svakoj niskonaponskoj mrei sa uzemljenim zvijezditem, jer impedansa transformatora je veoma mala, kao i impedansa glavnih napojnih vodova, najvei otpor i to samo omski imaju instalacioni provodnici u elektrinoj instalaciji, koji su opet relativno kratki, ija duina u prosjeku iznosi oko 10 - tak metara. Osnovni uslov zatite u TT sistemu je: da otpor rasprostiranja zatitnog uzemljivaa na koji su povezana dostupna provodna kuita, bude manji ili jednak odnosu najvee vrijednosti dozvoljenog dodirnog napona i proradne struje sklopke, tj.:
Ud (3), pri emu je: I n RA otpor rasprostiranja zatitnog uzemljivaa [ ]; Ud - najvee vrijednosti dozvoljenog dodirnog napona[V] i ; In proradna struja sklopke [A].
RA Izraunajmo koliki smije biti otpor rasprostiranja zatitnog uzemljivaa u T T mrei, ako je proradna struja Fid sklopke, In = 30 mA! Na osnovu jednaine (3) imat emo: RA
Ud 50 = = 1670 I n 30 10 3
a za dodirni napon od 25 V, otpor rasprostiranja uzemljivaa smije iznositi: RA
Ud 25 = = 833,33 I n 30 10 3
Ove otpore rasprostiranja lako postiemo sa najjednostavnijim uzemljivaima, tj, FeZn trakom duine 5 10 m. ili cjevastim FeZn uzemljivaima (1/2) cola duine jedan metar. Na osnovu svega iznesenog o Fid sklopkama, moemo zakljuiti da je ova zatita izuzetno efikasna i da je veoma lako ispuniti uslove za njenu efikasnost u dva distrubutivna sistema. Naime sklopka efikasno djeluje i na spreavanju nastanka i irenja poara na elektroinstalacijama i ureajima, jer i najmanji proboj ili slabljenje izolacije dovodi do pojave razlike struja, a samim tim i djelovanja - iskljuenja sklopke. NAPOMENE: 1. Fid sklopka ne titi strujna kola od struja kratkih spojeva! 2. Savremene Fid sklopke imaju ugraenu i bimetalnu zatitu, tako da tite vodove i od struja preoptereenja!
Vjeba broj 4: Ispitivanje promjene elektrine otpornosti arne niti sijalice u funkciji promjene temperarture R = f (). 1. UVOD U prvom razredu kad smo prouavali otpornike, rekli smo da otpornike dijelimo prema: - stalnosti otpora, - prema nainu izrade, - prema karakteristici, - prema temperaturnoj ovisnosti itd. Prema ovisnosti otpora o temperaturi, otpornike smo podijelili na: - temperaturno neovisne otpornike i - temperaturno ovisne otpornike. Temperaturno ovisne otpornike podijelili smo na: - otpornike sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom (tzv. PTC otpornici), iji otpor raste sa porastom temperature ambijenta u kojem se otpornici nalaze i - otpornike sa negativnim temperaturnim koeficijentom (tzv. NTC otpornici), iji otpor opada sa porastom temperature. Porast temperature, sigurno je, utie na vrijednost specifinog, a time i elektrinog otpora, o emu moramo voditi rauna. Iskustvo je potvrdilo, da povienje temperature razliito utie na promjene specifinog otpora razliitih materijala, a time i njihovog elektrinog otpora. Promjena elektrinog otpora srazmjerna je porastu temperature u granicama od poetne sobne temperature (20 0C) do 100 0C. Ovu promjenu odreuje temperaturni koeficijent otpora (), koji za svaki materijal ima razliitu vrijednost. Temperaturni koeficijent nam pokazuje koliko e se promjeniti otpor od jednog oma nekog materijala, ako mu se temperatura povea za 1 0C.
Naziv materijala Srebro Bakar Aluminijum Volfram Olovo Zink Nikal Platina eljezo Mesing Temperaturni koeficijent otpora [1/0C] +0,004 +0,0039 +0,0042 +0,0041 +0,0041 +0,0042 +0,004 0,0034 +0,0024 +0,002 Naziv materijala elik Hromnikal Mesing Nikelin Manganin Konstantan Grafit Retortni ugalj Silit Rastvor soli i kiselina Temperaturni koeficijent otpora [1/0C] +0,0062 +0,00011 +0,002 +0,0003 +0,00045 +0,00003 Od -0,0002 do -0,0007 -0,025
Tabela temperaturnih koeficijenata otpora za neke materijale
Iz prethodne tabele vidimo da neki materijali imaju pozitivan a neki negativan temperaturni koeficijent . Materijali koji imaju pozitivan temperaturni koeficijent , njihov otpor raste sa porastom temperature, dok materijali koji imaju negativan temperaturni koeficijent , njihov otpor sa porastom temperature opada.
28
Porast otpora pri promjeni temperature Otpornosti materijala raunamo pri sobnim temperaturama od +20 0C, koji nazivamo hladni otpor. Ali, nas u praksi zanimaju vrijednosti otpora provodnika i otpornika pri povienim temperaturama, tj. u zagrijanom stanju, koje nazivamo topli otpor, Ako pri temperaturi +20 0C provodnik ili otpornik ima otpor Rh, onda e se pri promjeni temperature za 1 0C promjeniti njegov otpor za Rh. Ako se temperatura promjeni za 0 C, njegov otpor sada e se promjeniti za Rh , gdje je: razlika izmeu bilo koje postignute temperature i sobne (poetne) temperature +20 0C. Znai, ukupni otpor provodnika ili otpornika pri povienoj temperaturi, tzv. topli otpor (Rt) dobit emo ako poetnom, tzv. hladnom (Rh) otporu dodamo promjenu otpora, to moemo matematiki izraziti jednainom: Rt = Rh + Rh = Rh(1+ )...(1). Ako promjenu temperature izrazimo kao razliku krajnje i poetne temperature, tj: = 2 1 ...(2), pri emu je: 1 sobna temperatura, tj. : 1=+20 0C; Rt topli otpor [ ]; Rh hladni otpor [ ]. Ako ove izraze uvrstimo u jednainu (1), dobit emo konaan izraz za izraunavanje otpora provodnika ili otpornika u funkciji promjene temperature (u linearnom podruju do 100 0C): R = R20 [1+ (-20) ]...(3). Ako jednainu (3) rijeimo po dobit emo jednainu za izraunavanje temperature za bilo koju izmjerenu jainu struje i visinu napona, odnosno izraunatu vrijednost otpora primjenom Omovog zakona, tj.: =
R R20 R +20 =20+ R20 R20
[ C ]...(4); pri emu je:

0
- R= U [V ] 1000 = ...[] ...(5) izraunati otpor za svaki par izmjerene struje i napona, I [mA] - R = R- R20...(6), - R20 [ ] izmjereni elektrini otpor arne niti pri sobnoj temperaturi od +20 0C, - = 0,0041 [1/0C] temperaturni koeficijent volframa. Princip rada sijalice sa arnom niti, zasniva se na Toplotnim Dulovim gubicima koje stvara elektrina struja na elektrinom otporu arne niti sijalice. Naime, nit se ugrije do te mjere da ona poinje emitovati kratkotalasno termiko zraenje. Dio elektrine energije pretvara se u elektromagnetno zraenje, koje se veim djelom sastoji od infracrvenog zraenja i vrlo malo ultravioletnog zraenja. Dio vidljivog spektra svjetlosti iznosi maksimalno do 5%, ali najee je to 2-3%, sve ostalo su gubitci, uglavnom toplotni koji zrae u okolni prostor.
Za izradu arnih niti danas se uglavnom koristi volfram, ija je taka topljenja 3422 15 0C. Radna temperatura arne niti dananjih sijalica sa arnom niti kree se izmeu 2300 0C i 2900 0C. Poto volfram ima pozitivan temperaturni koeficijent ( = +0,0041 1/0C), namee se logian zakljuak da e se i arna nit sijalice ponaati kao PTC otpornik. Na slici broj 1. prikazana je promjena elektrinog otpora arne niti sijalice nazivne snage 60 W i nazivnog napona 12 V. Na slici broj 2. prikazan je izgled arne niti sijalice u trenutku poetka zagrijavanja.
Slika broj 1. Ovisnost elektrine otpornosti sijalice sa arnom niti o naponu [R=f(U)], nazivne snage 60 W i nazivnog napona 12 V.
Slika broj 2. Izgled arne niti sijalice u trenutku poetka zagrijavanja.
30
Na slici broj 3. prikazana je karakteristika PTC otpornika, otpor u funkciji promjene temperature, R = f (T).
Slika broj 3. Promjena elektrinog otpora PTC otpornika, R=f(T).
2. ZADACI: a) Ispitati promjenu elektrine otpornosti u funkciji promjene temperature [R= f()], arne niti sijalice, koja je izraena od volframa ( = + 0,0041 1 /0C), ija je nazivna snaga P=...[W] i nazivni napon U=220 V; 50 Hz. Ispitivanje izvriti tako, to, prvo ommetrom treba izvriti mjerenje omskog otpora arne niti (R20) pri sobnoj temperaturi od +200C. Nakon toga, sijalicu prikljuiti na izvor izmjenine struje, iji napon treba postepeno podizati i ije vrijednosti treba zapisivati, sve do maksimalnog napona sijalice U = 231 V. b) Za svaku promjenu napona izvriti mjerenje jaine struje, ije vrijednosti treba srediti tabelarno, c) po zavretku mjerenja, primjenom Omovog zakona, izraunati za svaki ureen par napona i struje vrijednost otpora sijalice (R) i temperature arne niti () za tu vrijednost otpora. d) U odgovarajuoj razmjeri nactati krivu koja pokazuje promjenu elektrine otpornosti arne niti sijalice u funkciji promjene temperature R = f (). 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, sijalicom, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
31
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upis izmjerenih i izraunatih podataka.

Broj mjerenja
n 1 2 3 4 5 5 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
I[mA]
Izmjereno U[V]
R20[ ]
R[ ]
Izraunato R [ ]
[ C]
32
Formule za proraun traenih podataka: R= U [V ] 1000 = ...[] ; I [mA] R= R- R20 [ ],
= 0,0041 [1/0C] i
R R20 R + 20 = 20 + R20 R20
[ C ].
0
Kad smo izraunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajuih razmjera i crtanju traenog dijagrama. Razmjera, tj. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, oma ili 0C tj.: 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... ; 1 cm ...0C. Preporuujem razmjeru: 1 cm 100 1cm 180-200 0C . ,
Dijagram promjene elektrine otpornosti arne niti sijalice R = f(T), treba da bude slian dijagramu koji je prikazan na slici broj 1. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
33
Vjeba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija. 1. UVOD Zavojnice su elementi koji se koriste u kolima promjenljive struje, izrauju se od bakarne lakom izolovane ice, koja se namotava na izolacione kaleme ili na feromagnetna jezgra uz prethodno izolovanje jezgre papirom. Zavojnice mogu biti izraene sa zranom jezgrom bez izolacionih kalema. Zavojnice elektrinu energiju pretvaraju u magnetnu za vrijeme izgradnje magnetnog polja, odnosno, magnetnu energiju pretvaraju u elektrinu za vrijeme razgradnje magnetnog polja. U stacionarnom stanju one u kolima jednosmjerne struje (ako im je omski otpor veoma mali) predstavljaju kratki spoj. Parametri zavojnice su: induktivitet (L), induktivni otpor (XL), faktor dobrote (QL), nazivni napon (U) i nazivna struja (I). Induktivitet, je svojstvo zavojnice da se u njoj indukuje elektromagnetna sila (napon), zbog promjenljivog fluksa koji stvara promjenljiva struja. Induktivitet je geometrijska osobina zavojnice, jer zavisi od broja navoja (N), presjeka jezgre (S), duine zavojnice ( l ) i vrste materijala od kojeg je izraena jezgra (r). Raunamo ga po konanoj formuli, koja glasi:
2 L = 0 r N S [H]; gdje je: l
0 magnetna propustljivost vakuma, koja iznosi 4 10-7 =1,256 10-6 [ H /m], r - relativna magnetna propustljivost materijala od kojeg je izraena jezgra zavojnice (iznosi od 1 za zrak do 25000 za specijalne dinamo limove sa velikim koercitivnim poljem), nema dimenzije, tj. to je neimenovan broj, N broj navoja zavojnice[neimenovan broj ], S popreni presjek jezgre[m2] i
l duina zavojnice [m].
Induktivni otpor, je svojstvo zavojnice da se suprostavlja protjecanju izmjenine struje kroz zavojnicu, tj. stvara induktivni pad napona na zavojnici, koji prednjai struji koja protie kroz zavojnicu za 900 . Raunamo ga po obrascu koji smo izveli na asovima Osnova elektrotehnike II, koji glasi: XL = L =2 f L [ kruna frekvencija struje[rad/s], L induktivitet zavojnice [H], f - frekvencija struje [Hz] i = 3,14 Ludolfov broj. Faktor dobrote, definiemo kao odnos induktivnog otpora (kad zanemarimo parazitni kapacitet zavojnice - C0, koji je veoma mali, pa ga u praksi redovno zanemarujemo na industrijskim frekvencijama) zavojnice (XL) i omskog otpora (svaka realna zavojnica ima omski ili aktivni otpor) zavojnice (RL), tj. :
]; pri emu je:
QL =
X L L 2 f L [neimenovan broj]. = = RL RL RL
Nazivni napon, je najvea efektivna vrijednost napona za koji je zavojnica konstruisana da trajno radi. Ako se nazivni napon prekorai za dui vremenski period dolazi do proboja izolacije meu namotajima zavojnice ili njenog unitenja. Visinu napona, odnosno broj navoja po jednom voltu moemo izraunati po empirijskom (iskustvenom) obrascu koji glasi:
45 60 [broj navoja / po jednom voltu]; gdje je: S j Sj presjek eljezne jezgre[cm2].

n= Nazivna struja, je najvea efektivna vrijednost promjenljive struje koja moe trajno da tee kroz zavojnicu, a da ne izazove pregrijavanje namotaja i jezgra zavojnice. Jainu struje moemo izraunati ako poznajemo popreni presjek ice (A) od koje je izraen namotaj zavojnice i preporuljivu gustinu struje (J), koja treba da se kree u granicama 3 - 5 [A/mm2 ], odnosno: I=
J [A]. A
Vrste zavojnica, zavojnice dijelimo: prema vrsti jezgre na: 1) zavojnice bez feromagnetne jezgre i 2) zavojnice sa feromagnetnom jezgrom. Prema nazivnoj frekvenciji zavojnice dijelimo na: visokofrekventne (VF) i niskofrekventne (NF) zavojnice. VF zavojnice su one koje se primjenjuju na frekvencijama reda kHz i MHz, namotaji se izrauju od jednoilne ili vieilne ice. Namotaji se obino motaju bifilarno kako bismo smanjili parazitne kapacitete zavojnice. Jezgra se izrauju kao feritna i karbonilna. Jezgra se izrauju na taj nain to se feromagnetni materijal pretvori u prah (samelje se), mijea sa izolacionim sredstvom, presuje na eljeni oblik, sui i pee na temperaturi veoj od 2000 0C. NF zavojnice su prigunice i transformatori, primjenjuju se na frekvencijama ispod 10 kHz, a naroito u elektroenergetici, kao transformatori i prigunice. Vezivanje zavojnica: zavojnice se u praksi veu serijski, paralelno i rjetko kombinovano.
a) Serijska veza zavojnica i njihov ukupni induktivitet b) Paralelna veza zavojnica.
1 1 1 1 = + + + ; Ukupan indiktivitet kod paralelne veze zavojnica. Lu L1 L2 Ln

Magnetno polje zavojnice.
2. ZADACI: a) Na dato jezgro (iji promjer treba izmjeriti pominim mjerilom ublerom, prije poetka namotavanja ice), namotati proizvoljan broj navoja (N) od bakarne (Cu) ice (iji promjer treba izmjeriti prije poetka motanja ice pominim mjerilom ublerom). b) Izbrojati broj navoja (N). c) Izmjeriti duinu zavojnice ( l [m]) ublerom. d) Izraunati: presjek jezgre (Sj[m2]) i ice (A [mm2]), zatim, induktivitet (L[H]) i induktivni otpor (XL[ ]) zavojnice. e) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno. 3. OPREMA I PRIBOR: Uzorci jezgra, bakarna lakom izolirana ica, pomino mjerilo ubler, izolacioni papir prepan, ljepljiva traka i pribor za crtanje i raunanje.
4. EMATSKI PRIKAZ ZAVOJNICE:
36
5. OBRADA REZULTATA RADA, MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upis poznatih izmjerenih i izraunatih podataka.
Izbrojano Broj navoja Poznato Permabiliteti Frekvencija struje Vakuma eljeza Zraka Izmjereno Promjeri Jezgre Duina kalema Jezgre ice Izraunato Presjeci Induktivitet
2
0[ H/m] 1,256 10
-6
zr 1
Fe 5000
f[Hz] 50
Dj[m]
d[mm]
l[m]
Sj[m ]
A[mm ]
L[H]
Formule za proraun presjeka jezgre i ice zavojnice: SJ = Dj promjer jezgre[m]; =3,14
D2 j [m2]; gdje je: 4
A = d promjer ice [mm]
d 2 [m m2 ]; gdje je: 4
Formule za proraun induktiviteta i induktivnog otpora zavojnice: L = 0 r
N2 Sj l
[ H ],
XL = L =2 f L [ ]. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
37
Induktivni otpor XL[ ]
ice
Vjeba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog transformatora u praznom hodu i izraunavanje prenosnih odnosa. 1. UVOD Glavni dijelovi i princip rada transformatora Najjednostavniji transformator sastoji se od primarnog (N1) i sekundarnog (N2) svitka koji su smjeteni na eljeznom jezgru koje je izraeno od dinamo-limova (zbog smanjenja gubitaka usled vrtlonih struja), kako je to prikazano na slici broj 1.
Slika br. 1. Najjednostavniji transformator.
Primar se prikljuuje na generator ili mreu, a na sekundar se prikljuuje druga mrea ili troila. Proticanjem izmjenine struje (I0) kroz primarni namotaj (N1), stvara se promjenljivi magnetni fluks (0), koji e protjecati kroz eljeznu jezgru i probadati sekundarni namotaj (N2). Zbog promjenljivog fluksa (0) u sekundarnom namotaju (N2) inducirat e se napon (U20), kako je to na slici br. 2. prikazano. Prikljuak transformatora na izvor izmjenine struje, bez optereenja sekundara nazivamo prazan hod transformatora. Naponu generatora (Eg ) koji je priblino jednak naponu primara (U1), tj. Eg =U1, suprostavlja se napon samoindukcije (US1), koji je po intenzitetu jednak naponu U1. U1 = - US1 =
0 0 N1 ; a inducirani napon U20 = N2. Ako zanemarimo pad napona to t t ga stvara struja (I0) na primaru i rasipne flukseve, to moemo uiniti jer je struja veoma mala, kao i rasipni fluksevi, jer je permabilnost eljeza nekoliko hiljada puta vea od permabilnosti zraka, pa e se vei dio fluksa zatvoriti kroz eljezo. Ako uporedimo napone primara i sekundara, tj. njihove efektivne vrijednosti, pri emu je: U2 = - U20 imat emo: U 1 N1 = n ; dolazimo do naponskog prenosnog odnosa transformatora. = U2 N2
Slika br. 2. Prazan hod transformatora. _____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole 38
Slika br. 3. Optereen transformator na sekundaru otporom R.
Ako se na sekundar prikljui troilo (otpornik otpornosti - R), kako je to na slici broj 3. prikazano, napon sekundara U2 e kroz sekundarni strujni krug i otpor troila (R) protjerati izmjeninu struju (I2) koja je iste frekvencije kao i primarna struja (I1). Sekundarna struja (I2) stvorit e svoj magnetni fluks (2), koji se prema Lencovom pravilu (zakonu) protivi promjeni uzroka svog nastanka, tj. promjeni primarnog magnetnog fluksa (1). Smanjenjem fluksa (1) primar e reagovati povlaenjem vee struje od izvora da nadoknadi izgubljeni fluks itd. Pojava u kojoj se uvijek pri promjeni struje sekundara automatski mijenja struja primara, odnosno u kojoj se uvijek u transformatoru dri ravnotea proticanja (I1 N1 = I2 N2) naziva se transformatorski povratni efekat. Kod idealnog transformatora prividne snage primara i sekundara su jednake, tj.: U1 I1 = U2 I2 , iz kojih moemo izraunati odnos napon i struja kako to slijedi:
I1 U 2 1 N = = = 2 , I 2 U1 n N1
to nazivamo strujnim prenosnim odnosom transformatora.
2. ZADACI: a) Izmjeriti: struju primara (I0), napone na sekundaru (U2 i U3) i napon primara (U1) tronamotnog transformatora u praznom hodu. b) Izraunati: naponske prijenosne odnose (n12 , n13 i n23) transformatora. c) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno.
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 3 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
39
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA:
U1[V]
Izmjereno Naponi U2[V] U3[V]
Struja I0[mA]
n12
Izraunato Prenosni odnosi n13 n23
Broj mjerenja n 1 2 3 4 5
Tabela za upis izmjerenih i izraunatih parametara Formule za izraunavanje prenosnih odnosa:
U 1 N1 = n12; = U 2 N2 U 1 N1 = = n13; U 3 N3 U 2 N2 = = n23 U3 N3

6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!
40
Vjeba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenine struje. 1. UVOD Formirajmo strujno kolo sa istoomskim otporom (elektrini grija), kako je to prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Strujno kolo sa istoomskim otporom.
Prikljuimo kolo sa slike broj 1. na izvor izmjeninog napona, koji se mijenja po sinusnom zakonu, u(t)=Um sint (1). Visinu napona moemo mjenjati u odreenom opsegu. Izaberimo odreenu visinu napona (U1), izmjerimo jainu struje (I1) za taj napon i zapiimo te vrijednosti. Napon podignimo na dvostruku vrijednost prethodnog napona (U2 =2U1), izmjerimo jainu struje (I2) i za ovaj sluaj i zapiimo te vrijednosti. Ponovo napon podignimo na trostruku vrijednost prvobitnog napona (U3 =3U1), izmjerimo jainu struje (I3) i za ovaj sluaj i zapiimo te vrijednosti. Uporedimo rezultate mjerenja, na osnovu rezultata mjerenja zakljuujemo da je: za napon U1 otpornik propustio struju I1 , za napon 2U1 otpornik propustio dvostruku struju u odnosu na I1,tj. 2I1 , za napon 3U1 otpornik propustio trostruku struju u odnosu na I1, tj.3I1 i za jednostavno kolo izmjenine struje sa istoomskim otporom vrijedi
Ohmov zakon, tj. jaina struje je direktno proporcionalna naponu koji vlada na krajevima otpornika. Napiimo Omov zakon za trenutne vrijednosti napona i struje: i=
u U m sin t U m = = sin t = I m sin t (2). R R R
Iz prethodnog izraza zakljuujemo da se u kolu izmjenine struje sa istoomskim (aktivnim) otporom, napon i jaina struje mjenjaju po jednom te istom zakonu i istovremeno prolaze svoje nulte i maksimalne vrijednosti. Znai, napon i struja se po svojim graninim vrijednostima podudaraju, tj. nalaze se u fazi kako je to prikazano na slici broj 2.
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje za kolo sa istoomskim otporom.
Iz jednaine (2) vidimo da maksimalna struja koju aktivni otpor propusti iznosi. U 2 U I U R Im= m ...(3), a efektivna jaina struje iznosi: I= m = = ...(4). R R 2 2 Iz jednaine (4) vidimo da smo dobili matematiki izraz za izraunavanje efektivne vrijednosti struje u kolu sa aktivnim otporom, koji je poznat pod nazivom Ohmov zakon koji ima isti oblik kao za kola jednosmjerne struje. 2. ZADACI: a) istoomski otpornik stalne i poznate otpornosti (R = 3300 = constant.), prikljuiti na izvor izmjeninog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t)= Umsint= 2 (2-270)sin(314t+0) V, napon skokovito mjenjati [(U1 ); (2U1) i (3U1)], izvriti mjerenje jaine struje za svaku visinu napona i evidentirati je. b) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati strujno - naponsku karakteristiku I = f (U).
c) Podesiti visinu napona izvora na jednu iz prethodnog pokusa i drati je cijelo vrijeme konstantnom (U=constant.), povezati u strujno kolo ampermetar, a zatim, otpornost aktivnog otpora mijenjati skokovito, tj.: R1; 2R1 i 3R1. Izmjeriti jainu struje za svaku promjenu otpora i evidentirati je. d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati dijagram promjene struje u funkciji promjene omske otpornosti otpornika I = f (R). e) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno. f) Na osnovu mjerenja u oba eksperimenta izvucite zakljuak vrijedi li Omov zakon za nae pokuse koje smo izveli?!. 3. ISPITNA OPREMA: - Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, - ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 - regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 - digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 - digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 - spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA: (za kostantan otpor R = constant.), sa fazorskim i razvijenim dijagramom napona i struje.
4. EMA SPOJA: (za konstantan napon U = constant.).
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: a) konstantan otpor (R = const.). Broj mjerenja n 1 2 3 Izmjereno Napon U[V] Struja I[mA] Poznato Omski otpor R[ ]
b) konstantan napon (U=const.). Broj mjerenja n 1 2 3 Izmjereno Napon U[V] Struja I[mA] Poznato Omski otpor R[ ]
43
Prije poetka crtanja dijagrama potrebno je usvojiti odgovarajuu razmjeru. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili oma. Pod a) 1 cm ... V ; 1 cm... mA Pod b) 1 cm ...mA; 1 cm ... Nakon usvajanja razmjere poinjemo crtati dijagrame. Dijagrami treba da izgledaju priblino kao na slikama a) i b):
a)
b)
6. KOMENTAR-ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe ?) !!!
44
Vjeba broj 8: Zavojnica bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenine struje. 1. UVOD Da bismo bolje razumjeli ponaanje zavojnice u kolu izmjenine struje, izvrit emo dva eksperimenta: eksperiment a)
Slika broj 1. Prikljuak zavojnice u kolo jednosmjerne i izmjenine struje.
Uzet emo zavojnicu bez feromagnetne jezgre i prikljuiti je na izvor jednosmjernog napona, slika broj 1. pod a), izvrit emo mjerenje visine napona i jaine struje i zapisati ih. Nakon toga, zavojnicu emo prikljuiti na izvor izmjeninog napona, slika broj 1. pod b), ija je efektivna vrijednost jednaka visini jednosmjernog napona iz prvog dijela pokusa. Ponovo izmjerimo jainu struje koja je protekla kroz zavojnicu iju vrijednost zapiemo. Uvidom u rezultate mjerenja na prvi pogled uoavamo da nam je u drugom sluaju, kada je zavojnica bila prikljuena na izmjenini napon, struja manja u odnosu na struju koja je protekla kroz zavojnicu kada je zavojnica bila prikljuena na jednosmjerni napon. Namee se logian zakljuak, da je u drugom sluaju dolo do porasta otpora zavojnice, jer prema Omovom zakonu jaina struje je direktno proporcionalna naponu, a obrnuto proporcionalna otporu. Zakljuak: zavojnica, pored omskog otpora, prua izmjeninoj struji dodatni otpor. Zbog ega se javlja dodatni otpor izmjeninoj struji? Ako zavojnicu prikljuimo na izmjenini napon koji se mjenja po sinusnom zakonu u(t)=Umsint, ovaj napon e kroz zavojnicu protjerati izmjeninu struju iste krune frekvencije kao to je ima i napon. Promjenljiva struja e stvoriti promjenljivi magnetni fluks, koji se mjenja po istom zakonu kao i struja. Zbog promjenljivog fluksa koji obuhvata namotaje zavojnice, u zavojnici e se inducirati napon samoindukcije. Napon samoindukcije ima takav smjer da se uvjek suprostavlja promjeni svog uzronika, to jest protivi se promjeni struje koja stvara promjenljivi magnetni fluks. Suprostavljanje napona samoindukcije protjecanju izmjenine struje, za razliku od omskog otpora zavojnice (RL) koji uslovljava provodnik, nazivamo reaktivnim induktivnim otporom (XL). Zakljuak: samoindukcija je stalna propratna pojava izmjenine struje u provodniku pa i u zavojnici i uzrok je dodatnom otporu koji nazivamo reaktivni induktivni otpor! Eksperiment b) sastavimo strujno kolo sa velikim induktivitetom (L), kako je to prikazano na slici broj 2.
45
Slika broj 2 Prikljuak zavojnice sa sijalicama u kolu jednosmjene struje.
Zatvaranjem sklopke (S) ukljuili smo kolo na izvor jednosmjernog napona (U). Pomou promjenljivog otpora (R) podesimo struju u grani jedan, tako da bude jednaka struji grane dva, odnosno da nam oba ampermetra pokazuju istu jainu struje, to je znak da su omski otpori u obje grane jednaki. Prekinimo dovod struje sklopkom (S), a zatim, ponovo ukljuimo sklopku (S), primjetit emo da se sijalica S1 upalila odmah nakon zatvaranja sklopke, dok se sijalica S2 upalila sa izvjesnim zakanjenjem. Obzirom da su obje sijalice istovremeno ukljuene na isti napon i da su omski otpori obje grane jednaki oekivali smo da sijalice zasvijetle istovremeno, meutim, to se nije dogodilo. Zato? Postavlja se logiko pitanje. Zato to istosmjerna struja koja protie kroz zavojnicu, u trenutku ukljuenja vremenski zaostaje za strujom koja protie kroz omski otpor, a time i za naponom izvora. Naime, struja u grani sa omskim otporom pratila je trenutnu pojavu napona, dok, struja kroz zavojnicu je rasla od nule do svoje konane vrijednosti, zbog postepene akumulacije magnetne energije u zavojnici - izgradnje magnetnog polja. Na osnovu prethodnih eksperimenata donosimo dva veoma vana zakljuka: 1) U kolu izmjenine struje sa idealnom zavojnicom (omski otpor zanemarimo ili ga skoncentriemo-odvojimo od induktivnog vezanog u seriju sa njim), javlja se reaktivni induktivni otpor XL. Ovaj otpor raunamo primjenom Omovog zakona za idealnu zavojnicu. Ako je napon samoindukcije jednak naponu izvora, a jeste po intenzitetu samo je u protufazi sa njim, tj.: U && && U& = U&s ; tada je U = I L L = = XL [ ] , znai, ima karakter otpora to i jeste I tano. Poto krunu frekvenciju moemo izraziti preko frekvencije struje, tj. = 2f. Tad moemo napisati konaan izraz za induktivni otpor: XL= 2 f L [ ]. 2) Izmjenina struja kroz idealnu zavojnicu kasni za naponom za 900 ili imamo trenutnu vrijednost napona koji se mijenja po sinusnom zakonu: u(t) =Umsin t, tad izraz za trenutnu vrijednost struje glasi: i(t)=Im sin (t -
, tj. ako
&& kompleksnom obliku U& = U e j 0 , a kompleksna struja ima oblik 0 0 =I [cos (-90 ) + jsin (-90 )] = - j I A; jer je cos (- 900) = 0; a sin (- 900) = - 1.
) ili u 2 &&& = I e j 90 = I
0
46
Fazorski i razvijeni dijagrami napona i struje idealne zavojnice u kolu izmjenine struje, prikazani su na slici broj 3.
Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagrami struje i napona idealne zavojnice u kolu izmjenine struje.
2. ZADACI: a) Zavojnicu bez feromagnetne jezgre prikljuuti na izvor jednosmjerne struje. Izmjeriti: jainu struje koja protie kroz zavojnicu i visinu napona koji vlada na njenim krajevima. Primjenom Omovog zakona izraunati omski otpor zavojnice (RL). b) Zavojnicu iz zadatka pod a) prikljuiti na izvor izmjenine struje frekvencije f= 50 Hz, koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314 t +0) A, te izvriti mjerenje: jaine struje (I) i visine napona (U) koji vlada na krajevima zavojnice. c) Izraunati: impedansu zavojnice (ZL), induktivni otpor zavojnice (XL), induktivni pad napona (UL) na zavojnici, omski pad napona (URL) na zavojnici i ugao izmeu struje i napona izvora (). d) Napisati izraze za: trenutnu vrijednost struje [i(t)], napona izvora [u(t)] i padova napona na zavojnici [uRL(t) i uL(t)]. e) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektorski dijagram napona i struje zavojnice. f) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetar kao voltmetar .................................................................. kom. 1 analogni multimetar kao ampermetar ............................................................ kom. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS / WZ (0 - 30) V.........kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
47
4. EME SPOJEVA: a) Zavojnica u kolu jednosmjerne struje:
b) Zavojnica u kolu izmjenine struje:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upis podataka kada je zavojnica prikljuena u kolo jednosmjerne struje. Izmjereno Napon U [V] Struja I [mA] Izraunato Omski otpor zavojnice RL [ ]
Tabela za upis podataka kada je zavojnica prikljuena u kolo izmjenine struje.
Izmjereno Napon Struja
Poznato Omski otpor zavojnice RL [ ] Omski i induktivni padovi napona na zavojnici URL[V] UL[V ]
Izraunato Impedansa zavojnice ZL[ ] Induktivni otpor XL[ ] Ugao izmeu struje i napona izvora [
0
U[V]
I [mA]
48
Formula za izraunavanje omskog otpora zavojnice (RL): RL=

U V 1000 1000 = . I mA
Formule za izraunavanje traenih veliina, prema emi spoja pod b): - impedansa zavojnice: ZL=
U [ I
];
- induktivni otpor zavojnice: XL=
ZL R2L [
2
];
-3 *10
- omski pad napona na zavojnici: UR=I RL 10-3 [mA *
= V];
U 2 U RL i U - ugao izmeu struje i napona izvora: = arctg L = U RL

2
- induktivni pad napona na zavojnici: UL=
arctg
XL [ RL
].
Nakon to smo izraunali sve traene parametre, usvajamo razmjeru za crtanje vektor dijagrama napona i struje. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera tj. 1 cm ...V; 1cm mA.
I Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, struju ( &&& ) crtamo na 0 &&& ), u odnosu pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa strujom je omski pad napona ( U RL && na struju induktivni pad napona ( U&L ) prednjai za 900 kao i u odnosu na omski pad napona. Kad smo nacrtali padove napona na zavojnici po pravilu paralelograma nacrtamo napon && izvora ( U& ). Vektor-dijagram treba biti slian dijagramu koji je prikazan na slici broj 4.
Slika broj 4. Vektor-dijagram napona i struje realne zavojnice.
Izrazi za trenutne vrijednosti struje i napona treba da imaju slijedeu formu: u(t)= 2 ...sin(314t+); uRL(t)= 2 ...sin(314t+0); uL(t)= 2 ...sin(314t+ i i= 2 ...sin(314t+0). 6. KOMENTAR - ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
) 2
Vjeba broj 9: Serijska veza realne zavojnice i istoomskog otpora u kolu izmjenine struje. 1. UVOD U proloj vjebi smo opisali ponaanje realne zavojnice bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenine struje, objasnili smo pojavu dodatnog, odnosno reaktivnog induktivnog otpora (XL). Rekli smo da su omski i induktivni otpor ravnomjerno rasporeeni du zavojnice. Ali zbog lakeg prorauna i razumjevanja pojava, mi smo u mislima i na emama ove otpore koncentrisali i posebno odvojili, kao dva otpora spojena u seriju, kako je to na slici broj 1. prikazano.
Slika broj 1. ematski prikaz realne zavojnice.
Da bi u kolu protekla struja, napon izvora treba da savlada: 1. protivljenje omskog otpora, tzv elektrootpornu silu UR, koja je uzrok odgovarajue vrijednosti pada napona izvora U, tj. uR= - iR i 2. protivljenje napona samoindukcije (US) promjeni jaine struje u kolu, to izaziva i odgovarajui pad napona izvora U, tj. uS= - L. t Znai, napon izvora rasporeuje se na dva dijela, i to: pad napona na aktivnom otporu (Ua = I R) i induktivni pad napona (UL = I XL).
Naponu izvora na krajevima kola odravaju ravnoteu tzv. protunaponi izazvani proticanjem struje u kolu. Napon izvora i protunaponi u svakom trenutku imaju iste vrijednosti ali suprotne smjerove. U ovom sluaju prikljuni napon rasporeuje se na dvije komponente: aktivna komponenta napona (Ua) koju uzrokuje elektrootporna sila kola (UR) to jest protivljenje aktivnog otpora (R) proticanju struje (Ua = - UR) i induktivna komponenta pada napona (UL) koja pokriva napon samoindukcije (US), pa je: && && && UL= -US . Ili matematiki izraeno u kompleksnom obliku: U& + U&s + U&R = 0; odnosno
U = U a + U L ; to emo predstaviti vektorskim dijagramom na slici broj 2.
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje realne zavojnice.
Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje realne zavojnice
Ako sa realnom zavojnicom u seriju poveemo istoomski otpor, tada emo analizu kola uraditi kao i u prethodnom sluaju samo to emo imati u seriju povezana dva omska otpora (RR + RL), kako je to na slici broj 4. prikazano.
Slika broj 4. Serijska veza realne zavojnice i istoomskog otpora.
51
Ako izraz za trenutnu vrijednost napona izvora glasi: u(t)= Umsin(t + ) V, tada e se naponu izvora suprostaviti padovi napona: uR(t)= URmsint V; uRL(t)= URLmsint V; i uL(t)= ULmsin(t +
), struja e kasniti za naponom izvora za izvjestan ugao(), tj. i(t)
= Imsint; = arctg ().
UL , odnosno, napon e prednjaiti struji za izvjestan ugao U R + U RL
Njihove kompleksne vrijednosti imat e slijedeu formu:

0 0 && && && && U& = U e j V; U&RL = U RL e j 0 V; U&RR = U RR e j 0 V; U&L = U L e
2
0 V; &&& = I e j 0 A. I
A njihov vektor-dijagram prikazan je na slici broj 5. pod a).
Slika broj 5. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i dijagram otpora pod b) serijske veze realne zavojnice i istoomskog otpora u kolu izmjenine struje.
Ako vektor-dijagram napona podijelimo sa strujom dobit emo trokut otpora u kompleksnoj ravni, kako je to prikazano na slici broj 5. pod b). Iz dijagrama imamo:
&& Z& =RR +RL+jXL ili modul impedanse Z= ( RR + RL ) 2 + X 2 L argument ili ugao impedanse
moemo izraziti iz dijagrama:
&& obliku glasi: Z& = Z e j .
= arctg
XL ; pa ( RR + RL )
impedansa u eksponencijalnom
52
2. ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa istoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i prikljuiti na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Im sin (314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), padova napona na zavojnici (UZ) i pada napona na omskom otporu (URR). c) Izraunati: omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), faktor snage zavojnice (cosZ) i faktor snage kola (cosU). d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor - dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona izvora [u(t)], napona na elementima [uRL(t), uRR(t) i uL(t)] i struje [i(t)]. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 3 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Formule za izraunavanje traenih podataka: ZU = ( RR + RL ) 2 + X 2 L ; URL= I RL;
XL R R + RR 2 ; cosZ= L ; cosU= L i ZZ = RL + X 2 L . ( RR + RL ) ZZ ZU Kad smo izraunali sve traene parametre kola, pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona u Gausovoj kompleksnoj ravni. Usvojimo odgovarajue razmjere.
UL= U 2 Z U 2 RL ; U = arctg
53
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili oma, tj. 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... . Tabela za upisivanje poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara.
Poznato
Otpori zavojnice i omski otpor otpornika
Izmjereno
Padovi napona Padovi napona Na zavojnici
Izraunato
Faktori snage Ukupna impedansa kola
Indiktivni otpor zavojnice
Omski otpor otpornika
Na induktivnom otporu zavojnice
Omski otpor zavojnice
Impedansa zavojnice
URR[V] Na omskom otporu
URL[V]
cosZ
UZ[V]
cosU
RR[ ]
RL[ ]
I[mA]
ZU[ ]
XL[ ]
ZZ[ ]
f[Hz]
Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje , treba da imaju slijedeu formu: u(t) = 2 ... sin(314t+U); uRL(t) = i(t) =
2 ... sin(314t +0), uL(t) = 2 ... sin(314t +
50
U[V]
UL[V]
),
2 ...sin(314t+0) i uRR(t) = 2 ... sin(314t +0),
I Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom je omski pad napona && && na omskom otporu zavojnice ( U&RL ) i pad napona na omskom otporu ( U&RR ), zatim, && crtamo induktivni pad napona ( U& ) koji prednjai za 900 u odnosu na struju kola. Kad
L
smo nacrtali padove napona na zavojnici i omskom otporu (RR), po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U& ). Vektor dijagram treba da bude slian dijagramu prikazanom na slici broj 5. pod a) Analogno vektor-dijagramu napona crtamo dijagram otpora (dijagram napona podijelimo sa strujom izvora i dobit emo dijagram otpora), koji je prikazan na slici broj 5. pod b). 6. KOMENTAR-ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
U[ 0]
54
Ugao izmeu struje i napona izvora
Na omskom otporu zavojnice
Frekvencija struje
Napon izvora
Struja izvora
Na zavojnici
Zavojnice
Kola
Vjeba broj 10: Serijska veza istoomskog otpora i kondenzatora u kolu izmjenine struje. 1. UVOD Kondenzator u kolu jednosmjerne struje U prvoj godini upoznali smo se sa vrstama, nainom izrade, oznaavanjem i nainom prikljuivanja kondenzatora u kolo struje. Rekli smo da se veina kondenzatora moe prikljuiti i u kolo jednosmjerne i u kolo izmjenine struje, osim elektrolitskih kondenzatora koji se koriste samo u kolima jednosmjerne struje. Utvrdili smo da kondenzator u kolu jednosmjerne struje predstavlja kratki spoj u trenutku njegovog prikljuivanja (ampermetar pokazuje maksimalnu jainu struje, a voltmetar pokazuje nula volti na prikljucima kondenzatora) na izvor jednosmjerne struje (sklopka S u poloaju 1 slika br. 1.). Naime, tada kondenzator propusti maksimalnu struju koju izvor moe dati, te da se na njegovim elektrodama vri gomilanje naelektrisanja (naboja - q) i da napon izmeu njegovih elektroda postepeno raste, sve dotle dok se ne izjednai sa naponom izvora. Kad se napon izvora i napon na oblogama kondenzatora izjednae (voltmetar pokazuje maksimalnu visinu napona, a ampermetar pokazuje nula ampera) , u tom trenutku kondenzator predstavlja prekid kola jednosmjerne struje. Ovaj proces nazvali smo punjenje kondenzatora. Ako se pun (nabijen) kondenzator povee paralelno sa istoomskim otpornikom (sklopka S u poloaju 2 slika br. 1) on e elektrostatsku energiju izmeu svojih obloga pretvarati u elektrinu i u kolu e potei elektrina struja suprotnog smjera u odnosu na prvobitni, koja e zagrijavati otpornik (elektrina energija se pretvara u toplotnu). Struja e tei sve dotle dok se kondenzator ne isprazni. Ovaj proces nazvali smo pranjenje kondenzatora.
Slika broj 1. Punjenje i pranjenje kondenzatora u kolu jednosmjerne struje.
55
Kondenzator u kolu izmjenine struje U prvom dijelu izlaganja podsjetili smo se na procese koji se odvijaju u kondenzatoru kada je on prikljuen u kolo jednosmjerne struje. Na osnovu onog to je reeno za kolo jednosmjerne struje, namee se logian zakljuak da e kondenzator u kolu izmjenine struje stalno prolaziti kroz prelazni proces, to jest, stalno e se puniti i prazniti. Razmotrimo taj proces detaljnije. Prikljukom izmjeninog napona na ploe kondenzatora, nailaskom pozitivne poluperiode napona u njegovom dielektriku e se uspostaviti elektrino polje usljed ijeg djelovanja e doi do pomjeranja vezanih naelektrisanja u dielektriku. Pri emu e pozitivna naelektrisanja da se pomjere u smjeru polja , a negativna u suprotnom smjeru. Nailaskom negativne poluperiode napona elektrode kondenzatora e promjeniti polaritet, te e doi do suprotnog pomjeranja vezanih naelektrisanja u dielektriku. Ovo oscilatorno pomjeranje naelektrisanih estica dielektrika ini tzv. difuznu struju dielektrika. Znai, pored provodne struje izvora u kondenzatoru tee struja pomaka ili difuzna struja dielektrika. U trenutku ukljuenja(t = 0; prva etvrtina periode) kondenzatora na izmjenini napon u(t) = Umsint [pod predpostavkom da na elektrodama kondenzatora nema na-elektrisanja, tj. potencijalna razlika izmeu ploa je jednaka nuli (eC = 0)], kondenzator nee pruati nikakav otpor te e kroz njega protei maksimalna struja. Doi e do izdvajanja naelektrisanja (q) na ploama kondenzatora, to je uzrok stvaranja potencijalne razlike (eC) meu njima. Napon kondenzatora (eC) teit e da uspostavi struju suprotnog smjera od struje izvora (i), ovo suprostavljanje ima za posljedicu smanjenje struje izvora. Kad napon izvora (u) poinje da opada (druga etvrtina periode), napon kondenzatora (eC) uspostavlja struju suprotnog smjera i kondenzator se prazni. Ovaj proces traje sve dotle dok napon izvora (u) ne pone da raste u suprotnom smjeru (trea etvrtina periode), tad se kondenzator ponovo puni, ali se polaritet elektroda kondenzatora promjenio (pozitivna je postala negativna, a negativna pozitivna). Ovo traje sve dok napon izvora ne pone da opada (etvrta etvrtina periode). Kondenzator se za to vrijeme napunio i poinje da se prazni dajui struju izvoru. Da zakljuimo: kondenzator se za vrijeme trajanja jedne periode dva puta napunio (prva i trea etvrtina periode) i dva puta ispraznio (druga i etvrta etvrtina periode), tj. stalno je u prelaznom procesu punjenja i pranjenja u ritmu dvostruke frekvencije struje izvora. Njegov fazorski i razvijeni dijagram napona i struje prikazani su na slici broj 2.
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog kondenzatora.
56
Slika broj 3. ematska veza, fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog kondenzatora.
2. ZADACI: a) Serijski povezati kondenzator poznatog kapaciteta (C) i omski otpor (RR) poznate otpornosti, te ih prikljuiti na izvor izmjenine struje i(t) = Im sin (314t + 0), ija je frekvencija f = 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U) i padova napona na otporniku (UR) i kondenzatoru (UC), te jaine struje (I) u kolu. c) Izraunati: kapacitivni otpor (XC), omski otpor (RC) i impedansu (ZC) kondenzatora, ukupnu impedansu (ZU) kola, faktor snage kola (cos) i ugao () izmeu napona i struje izvora. d) U odgovarajuoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni, nacrtati: vektor-dijagram napona i struje, te trokut otpora. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti: struje [i(t)] i napona [uRC(t), uCC(t) i uRR(t)] na elementima, te napon izvora [u(t)]. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama.......................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar...............................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri.. ...................................................................kom. 3 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
57
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upisivanje poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara Poznato
Frekvencija struje Kapacitet kondenzatora Napon izvora Omski otpor
Izmjereno
Kapacitvni otpor kondenzatora Pad napona na omskom otporu Pad napona na kondenzatoru Omski otpor kondenzatora Impedansa kondenzatora Struja izvora
Izraunato
Ugao izmeu struje i napona izvora [0] 58 Ukupna impedansa kola Padovi napona na kondenzatoru Faktor snage kola cos
URR[V]
URC[V]
Formule za izraunavanje traenih podataka: ZU = ( R R + RC ) 2 + X 2 C : URC= I RC; UCC = U 2 C U 2 RC ; = arctg
50
XC ; ( RR + RC ) U R + RR 1 ; XC= ; ZC= c ; cosU= C C ZU I

2
RC= Z C X 2 C i = 2f [rad/s].
UCC[V]
RR[ ]
RC[ ]
C[F]
XC[ ]
UC[V]
ZC [ ]
ZU [ ]
I[mA]
f[Hz]
U[V]
Kad smo izraunali sve traene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. Usvojimo odgovarajue razmjere: R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera i oma tj. 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... . Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, struju ( &&& ) crtamo na I pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom je omski pad napona na omskom && && otporu kondenzatora ( U&RC ) i pad napona na omskom otporu otpornika ( U&RR ). && Zatim, crtamo kapacitivni pad napona ( U&CC ) koji kasni za 900 u odnosu na struju kola. Kad smo nacrtali padove napona na kondenzatoru i omskom otporu (RR), po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U& ). Dijagram otpora dobijemo kad vektor-dijagram napona podijelimo sa strujom kola. Vektor-dijagrami treba da budu slini dijagramima, koji su prikazani na slici broj 4. pod a) i b).
Slika broj 4. Vektor-dijagram napona i struje slika pod a) i otpora slika pod b) RC kola sa realnim kondenzatorom.
Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje treba da imaju slijedei oblik: u(t) =Um sin(314t - )=
2 U sin(314t )= 2 sin(314t - ); 2 sin(314t +0); 2 sin(314t+0); 2 sin(314t -900) i
uRC(t) = URCm sin(314t +0)= uRR(t) = URRm sin(314t +0)= uCC(t) = UCCm sin(314t -900)= i(t) = Im sin(314t +0)=
2 URC sin(314t +0)= 2 URR sin(314t +0)= 2 U sin(314t 900)=
2 I sin(314t +0)=
2 sin(314t +0).
6. KOMENTAR - ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!
59
Vjeba broj 11: Serijska veza realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje. 1. UVOD U kolima izmjenine struje u kojima se nalaze usamljeni idealizirani parametri R, L i C jasno su definisani energetski odnosi. Razmotrimo stanje serijske veze idealne zavojnice i idealnog kondenzatora u kolu izmjenine struje. Na slici broj 1. prikazano je LC kolo sa idealnim elementima. Ako ovako kolo prikljuimo na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsint, tj. sinusnog napona u(t). Tad e se naponu izvora suprostaviti padovi napona na idealnoj zavojnici i idealnom kondenzatoru, ije e trenutne vrijednosti glasiti: na kondenzatoru uCC(t) = Uccm sin(t napon izvora u(t) = uCC(t) + uL(t).
) i na induktivitetu uL(t) = ULm sin(t +
), trenutni
Slika broj 1. Serijska veza idealne zavojnice i idealnog kondenzatora.
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje, serijske veze idealne zavojnice i idealnog kondenzatora.
60
Na slici broj 2. nacrtani su fazorski i razvijeni dijagram struje i napona serijske veze idealog kondenzatora i idealne zavojnice. Sa slike broj 2. vidljivo je da e napon izvora biti jednak fazorskom zbiru napona na zavojnici (induktivitetu) i kondenzatoru, odnosno zbiru trenutnih vrijednosti napona na elementima, dijagrami su nacrtani pod pretpostavkom da je uC(t) > uL(t) , tj.: u naem sluaju:
U m = U Lm + U Cm , odnosno u(t) = uL(t) + uC(t) = Um sin(t -
).
Realna zavojnica i realni kondenzator prikazani su svojim nadomjesnim emama na slijedeim slikama:
Ako ostvarimo serijsku vezu realne zavojnice i realnog kondenzatora i prikljuimo ih na izvor sinusne izmjenine struje i(t) = Imsint, tada e ova struja stvoriti omske padove napona na omskim otporima zavojnice i kondenzatora (koji su fazi sa strujom), induktivni pad napona na induktivitetu zavojnice (koji prednjai struji za 900) i kapacitivni pad napona na kapacitetu kondenzatora (koji kasni za strujom za 900), kako je to prikazano na vektor-dijagramu napona i struje na slici broj 3. pod a), pod pretpostavkom da je uL(t) > uC(t). izmeu struje i napona izvora zavisi od parametara kola: X XC U UC = arctg L ; kakav e kolo imati karakter, iskljuivo zavisi koji = arctg L RL + RC U RL + U RC reaktivni otpor preovladava u kolu. Realni kondenzatori imaju veoma mali omski otpor (RC),
Ugao
kad ga predstavljamo serijskom ekvivalentnom emom, on iznosi oko 10% do 20% ukupnog otpora kondenzatora (ZC). Omski otpor kondezatora smo predstavili serijskom ekvivalentnom emom. Takoe omski otpor realne zavojnice (naroito sa feromagnetnim jezgrom, izuzev malih motora) kree se u granicama oko 10% ukupnog otpora zavojnice (ZL) ili znatno manje kod velikih elektrinih maina (transformatora i motora). Na slici broj 3 pod b) predstavljen je trokut otpora serijskog LC kola za sluaj kad je XL > XC.
Slika broj 3. Pod a) vektor- dijagram struje i napona i pod b) trokut otpora serijske veze realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje, sluaj kad je XL > XC.
2. ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pad napona na zavojnici (UZ) i pad napona na kondenzatoru (Uc). c) Izraunati:omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, omski pad napona (URC) i kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC), omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), faktor snage kola (cosU) i impedansu kondenzatora (ZC). d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni.
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 3 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
62
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara kola.
Poznato Kapacitet kondenzatora Parametri zavojnice Frekvencija struje Izmjereno Impedansa, omski i kapacitivni otpor kondenzatora Pad napona na zavojnici Pad napona na kondenzatoru Izraunato Ugao izmeu struje i napona izvora U [ ] 63
0
Ukupna impedansa kola ZU [ ]
Omski i reaktivni padovi napona na zavojnici i kondenzatoru
URC[V]
UCC[V]
URL[V]
50
Formule za izraunavanje traenih podataka: ZU = ( RC + RL ) 2 + ( X L X C ) 2 :URL= I RRL; UL= U 2 Z U 2 RL ; U = arctg XC=
XL XC R + Rc ; cosU= L ; URC=I RRC; UCC= U 2 C U 2 RC ; ( RC + RL ) ZU

2
1 ; C
ZC=
Uc ; I
RC= Z C X 2 C i = 2f [rad/s].
Vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni, treba da budu slini dijagramima koji su nacrtani na slici broj 3. pod a) i pod b), jer je X L> X C. 6. KOMENTAR - ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
cosU
UZ [V]
RC[ ]
C[F]
XC[ ]
UC[V]
RL[ ]
ZC [ ]
XL[ ]
I[mA]
UL[V]
f[Hz]
U[V]
Faktor snage kola
Napon izvora
Struja izvora
Vjeba broj 12: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje, sluaj kada je XL > XC. 1. UVOD Na osnovu dosadanjeg prouavanja o djelovanju zavojnice i kondenzatora u kolima izmjenine struje, moemo zakljuiti da induktivni otpor zavojnice (XL) ima suprotno djelovanje u odnosu na kapacitivni otpor (XC) kondenzatora. Znai, dok induktivni otpor uslovljava zaostajanje struje u kolu za prikljunim naponom, kapacitivni otpor uzrokuje prednjaenje struje prikljunom naponu. Ove injenice upuuju na zakljuak da zajedniko djelovanje zavojnice i kondenzatora stvara manji fazni pomak izmeu struje i napona, nego kada se u kolu nalazi samo zavojnica ili samo kondenzator. Fazni pomak izmeu napona i struje kola moe biti pozitivan ili negativan, to zavisi od toga koja komponenta otpora u kolu preovladava. Zavisno od odnosa induktivnog (XL) i kapacitivnog (XC) otpora kod serijske veze RLC elemenata u kolu izmjenine struje moemo imati tri karakteristina sluaja: 1. Kada je XL > XC, kolo ima induktivni karakter, tj. struja zaostaje za naponom izvora, 2. Kada je XL = XC, u kolu nastaje naponska ili serijska rezonansa to mi u elektroenergetici izbjegavamo i 3. Kada je XL < XC, kolo ima kapacitivni karakter, tj. struja izvora prednjai naponu izvora. Sve ove sluajeve emo posebno razmotriti. Razmotrimo prvi sluaj, ali prvo serijsku RLC veze sa idealnim kondenzatorom i zavojnicom kako je to prikazano na slici br. 1.
Slika br. 1 Serijska veza omskog otpora, idealne zavojnice i idealnog kondenzatora u kolu izmjenine struje.
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor sinusne struje i(t) = Imax sin (t +0), djelovanje ove struje izazvat e padove napona na elementima kola ije trenutne vrijednosti glase: uC(t) = Ucm sin(t -
);
uL(t) = ULm sin(t +
); uR(t) = URm sin(t +0) i
u(t) = Um sin(t ); pri emu je: = arctg
X L XC ; R
64
Naponu izvora suprostavit e se padovi napona na elementima, a ija trenutna vrijednost glasi: u(t) = uR(t) + uL(t) + uC(t) ili u kompleksnom obliku:
r r r r r r r r r r r r r r r U = U R + U L + U C = I R + I X L + I X C = I R + X L + X C = I [R + j ( X L X C )] = I Z .
Na slici broj 2. prikazan je vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) u Gausovoj kompleksnoj ravni, za sluaj kada je XL > XC.
Slika br. 2. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) serijske veze idealnog RLC kola, sluaj kad je XL > XC.
Realna zavojnica ima pored induktivnog i omski otpor, kao i kondenzator. Ovi otpori kod serijske ekvivalentne eme su relativno mali, ali ih u nekim sluajevima ne moemo i ne smijemo zanemariti. U tom sluaju provodimo analizu kola tako to sve omske otpore skoncentriemo u jedan (RR + RL + RC = RU), a kapacitivni i induktivni otpor skoncentriemo posebno kako je to prikazano na slici broj 3.
Slika br. 3. Realno serijsko RLC kolo.
65
Vektordijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola prikazan je na slici broj 4.
Slika br. 4. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola, sluaj kad je XL > XC.
2. ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pad napona na zavojnici (UZ), pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR). c) Izraunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, omski pad napona na kondenzatoru (URC), kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC), omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC), impedansu kondenzatora (ZC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), ugao izmeu struje i napona zavojnice (Z), ugao izmeu struje i napona kondenzatora (C) i faktor snage kola (cosU). d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t), uL(t), uRL(t), uRC(t), uC(t), uRR(t), uZ(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA ..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 4 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
66
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara.
Poznato Izmjereno Impedansa, kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izraunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici
Uglovi izmeu struje i napona
Padovi napona na elementima
URR[V]
URC[V]
UCC[V] URL[V] UL[V]
Formule za izraunavanje traenih podataka: Z U = ( R R + R L + RC ) 2 + ( X L X C ) 2 : URL= I RRL; URC= I RRC ; UL= U 2 Z U 2 RL ; = 2f [rad/s] ;
U = arctg
XL XC R + Rc + R R ; cosU= L ; UCC= U 2 C U 2 RC ; ( RC + RR + RL ) ZU U X X 1 2 ; ZC= c ; RC= Z C X 2 C ; Z = arctg L i C = arctg C XC= C I RRL RC

67
50
cosu
RR[ ]
XC [ ] RC[ ]
C[F]
UZ[V] UC[V]
ZC[ ]
ZU[ ]
RL[ ]
XL[ ]
I[mA]
f[Hz]
C[0] Z[0] U[0]
U[V]
Faktor snage kola
Frekvencija struje
Impedansa kola
Kapacitet kondenzatora
Napon izvora
Struja izvora
Parametri Zavojnice
Vektor-dijagrami napona i otpora treba da budu slini dijagramima, koji su prikazani na slici broj 4. pod a) i pod b). Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje treba da glase: uCC(t) = uL(t) =
2 ... sin(314t -
); u(t) = 2 ... sin(314t+U); uRL(t) =
2 ... sin(314t +0);
2 ... sin(314t +
); uC(t) = 2 ... sin(314t C); uRC(t) = 2 ... sin(314t +0);
uRR(t)= 2 ...sin(314t +0); uZ(t) = 2 ... sin(314t +Z) i i(t) =
2 ...sin(314t+0).
Kad smo izraunali sve traene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje, te trokut otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. Usvojimo odgovarajue razmjere: R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili oma, tj. 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... .
I Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom su omski padovi && napona na otporima (RR + RL + RC = RU), zatim, crtamo induktivni pad napona ( U&L ) 0 && koji prednjai za 90 u odnosu na struju izvora i kapacitivni pad napona ( U&CC ), koji 0 kasni za strujom izvora za 90 . Kad smo nacrtali padove napona na kondenzatoru, zavojnici i omskim otporima (RU), po pravilu paralelograma nacrtamo napon izvora && ( U& ). Vektor-dijagrami treba da budu slini onima, koji su prikazani na slici broj 4. Dijagram otpora dobijamo kad dijagram napona podijelimo sa strujom.
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
68
Vjeba broj 13: Simuliranje serijske ili naponske rezonance, serijska RLC veza, sluaj kada je XL = XC. 1. UVOD Naponsku ili serijsku rezonanciju moemo izazvati na dva naina, i to: 1. Pomou tonfrekventnog generatora, mjenjajui krunu uestanost struje (), na taj nain mjenjamo i izjednaavamo reaktivne otpore, tj. XL = XC ili 2. Promjenom induktiviteta ili kapaciteta mehanikim putem, na taj nain uz nepromjenjenu krunu uestanost struje (), mjenjamo i izjednaavamo induktivni i kapacitivni otpor (XL = XC) i na taj nain izazivamo serijsku rezonancu. Mi emo mjenjati induktivitet zavojnice dok ne izazovemo rezonancu. Sastavimo prosto rezonantno kolo sa idealnim elementima, kako je to prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Prosto rezonantno kolo.
Ovo kolo sa poznatim parametrima RLC-a, prikljuimo na izvor izmjeninog napona ugaone uestanosti , efektivne vrijednosti U i poetne faze = 00. Ispitajmo kako se mijenja jaina struje u kolu i visina napona na pojedinim elementima promjenom krune uestanosti . Kompleksna vrijednost struje rauna se primjenom Omovog zakona za nerazgranato kolo, U U j tj.: I = = e , modul (Z) i argument-ugao ( ) kompleksne impedanse, te intenzitet Z Z struje dati su izrazima: 1 ) 2 ... (1), Z= R 2 + (L C
L = arctg
I=
U = Z
R
U
1 C ... (2),
1 2 R + (L ) C
2
... (3),
a fazna razlika izmeu napona i struje:

= 0 ( ) = ... (4).
Kako jaina struje, tako i njena poetna faza se mijenjaju sa promjenom uestanosti . Iz jednaine (3), vidimo da e efektivna vrijednost struje biti najvea u sluaju kada je: 1 1 = 0 , odavde je 0 = , to je izraz za rezonantnu krunu uestanost, iz koje 0 L 0C LC 1 moemo izraziti rezonantnu frekvenciju struje: f0= , pri ovoj frekvenciji struja u kolu 2 LC je maksimalna, jer ovoj struji suprostavlja se samo aktivni otpor (R) kola, tj.: U U I= = . 2 2 R R +0 Do istog rezultata dolazimo ako u kolu imamo promjenljivi kapacitet ili promjenljivi induktivitet, iji se otpori mjenjaju sa promjenom induktiviteta ili kapaciteta, pa reaktivni otpori postanu jednaki po svojim apsolutnim vrijednostima (XL = XC ), to ponovo dovodi do pojave rezonancije u serijskom RLC kolu, tj.: XL - XC = 0 = 0 L uestanosti .
1 1 , to je isto kao i kod promjenljive ugaone = 0 ; dobijemo f0= 0C 2 LC
Nacrtajmo vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni za jednostavno rezonantno kolo (kad se u kolu pojavi rezonancija), koji su prikazani na slici broj 2. pod a) i b). Na slici broj 3 prikazan je fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog serijskog rezonantnog kola, kad u kolu nastupi rezonancija.
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) jednostavnog serijskog rezonantnog kola u Gausovoj kompleksnoj ravni, za vrijeme trajanja rezonancije.
70
Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog serijskog rezonantnog kola.
Posljedice rezonance, mogu biti katastrofalne u elektroenergetici. Naime, uz nepromjenjen napon izvora (U = const.), izjednaavanjem kapacitivnog i induktivnog otpora, a zbog njihovog suprotnog djelovanja opada impedansa kola, koja ostaje bez reaktivne komponente i postaje jednaka omskoj otpornosti kola (Z = R). to ima za posljedicu naglog rasta struje u kolu, koja stvara velike padove napona na elementima kola. Padovi napona napreu izolaciju meu namotajima zavojnice i dielektrik kondenzatora, to moe dovesti do njihovog proboja. U elektroenergetici rezonansa se izbjegava, dok se u komunikacijama namjerno izaziva kako bi se u kolu obezbijedila dovoljno jaka struja koja e izazvati sigurnu proradu odreenih sklopova. 2. ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatog omskog otpora (RL) i promjenljivog induktiviteta (L), koji se mijenja uvlaenjem i izvlaenjem eljezne jezgre u zavojnicu, povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti ih na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) kad ona dostigne svoju maksimalnu efektivnu vrijednost (ampermetar pokazuje najveu vrijednost struje), napona izvora (U), pad napona na zavojnici (UZ), pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR). c) Izraunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, omski pad napona na kondenzatoru (URC), kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC), omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC), impedansu kondenzatora (ZC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), ugao izmeu struje i napona zavojnice (Z), ugao izmeu struje i napona kondenzatora (C), faktor snage kola (cosU), induktivni (XL) otpor i impedansu (ZZ) zavojnice. d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t), uL(t), uRL(t), uRC(t), uC(t), uRR(t), uZ(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. Provjeriti da li je UL= UCC ili se razlikuju za izvjesne vrijednosti (tolerancije parametara, greke instrumenata)!!
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicom promjenljivog induktiviteta, kondenzatorima, transformatorom i prikljunimklemama........kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 4 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA Formule za izraunavanje traenih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + 0 2 =RU ; URL= I RRL; URC= I RRC; UL= U 2 Z U 2 RL ;
XL XC R + Rc + RR = 0 ; = 2f [rad/s]; cosU = L =1, tj. cosU(0)=1 ; RU ( RC + RR + RL ) X X U Z = arctg L : C = arctg C ; ZZ= Z ; UCC= U 2 C U 2 RC ; RRL RC I U 1 2 2 XC= = XL; ZC= c ; RC= Z C X 2 C i XL= Z Z R 2 L . C I
U = arctg
Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: uCC(t) = uL(t) =
2 ... sin(314t -
); u(t) = 2 ... sin(314t+0); uRL(t) =
2 ... sin(314t +0);

uRC(t) = 2 ... sin(314t +0);
2 ...sin(314t+0).
); uC(t) = 2 ... sin(314t C); 2 uRR(t)= 2 ...sin(314t +0); uZ(t) = 2 ... sin(314t +Z) i i(t) =
2 ... sin(314t +
72
Poznato
Izmjereno Impedansa, kapacitivni i omski otpor kondenzatora
Izraunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici
U[V] I[mA] URR[V]
U[0] ZU[ ] ZZ[ ] URC[V]
UCC[V] URL[V] UL[V]
cosu
RR[ ]
RC[ ]
C[F]
XC [ ]
UZ[V] UC[V] ZC[ ]
RL[ ]
50
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara kola
Kad smo izraunali sve traene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. Vektor-dijagrami napona i struje i otpora treba da budu slini dijagramima prikazanim na slici broj 2. pod a) i pod b). Usvojimo odgovarajue razmjere: R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili oma, tj. 1 cm ...V; 1cm ... mA : 1 cm ... . Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, struju ( &&& ) crtamo na I pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom su omski padovi napona na otporima: && RR + RL + RC = RU (URR+URL+URC=URU), koji bi trebali biti jednaki naponu izvora ( U RU = U& ), && zatim, crtamo induktivni pad napona ( U&L ) koji prednjai za 900 u odnosu na struju kola i && kapacitivni pad napona ( U& ), koji kasni u odnosu na struju za 900, naponi po svojim
CC
intenzitetima bi trebali biti jednaki, ako smo postigli rezonancu, a suprotni po djelovanju. Dijagram otpora dobijamo kad dijagram napona podijelimo sa strujom. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
XL[ ]
73
C[0] Z[0]
f[Hz]
Induktivni otpor zavojnice
Frekvencija struje izvora
Impedansa zavojnice
Faktor snage kola
Impedansa kola
Napon izvora
Struja izvora
Omski otpor Zavojnice
Vjeba broj 14: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje, sluaj kada je XL < XC. 1. UVOD Nacrtajmo jedno jednostavno idealizirano rezonantno RLC kolo, koje je prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Jednostavno rezonantno kolo sa idealnim kondenzatorom i idealnom zavojnicom.
Rekli smo da fazni pomak izmeu struje i napona izvora zavisi od odnosa induktivnog (XL) i kapacitivnog (XC) otpora, jer ova dva otpora imaju suprotno meusobno djelovanje. Iz dosadanjih prouavanja RLC elemenata u kolu izmjenine struje, upoznali smo tri karaktreristina sluaja: 1. 2. 3. Kada je XL > XC , kolo ima induktivni karakter, tj. struja zaostaje za naponom izvora , Kada je XL = XC, u kolu nastaje naponska ili serijska rezonansa, napon i struja su u fazi, rezonanciju mi u elektroenergetici izbjegavamo i Kada je XL < XC, kolo ima kapacitivni karakter, tj. struja izvora prednjai naponu izvora.
Razmotrimo trei sluaj (kada je XL < XC). Ako kolo sa slike broj 1. prikljuimo na izvor sinusne struje i(t) = Im sin(t + 0), ona e izazvati padove napona na elementima kola, ije e trenutne vrijednosti glasiti: uC(t) = Ucm sin(t uL(t) = ULm sin(t +
);
); 2 uR(t) = URm sin(t +0) i u(t) = Um sin(t - );
pri emu je = arctg
X L XC = - , jer je XL < XC. R
Naponu izvora suprostavit e se padovi napona na elementima, a ija trenutna vrijednost glasi: u(t) = uR(t) + uL(t) + uC(t) ili u kompleksnom obliku:
r r r r r r r r r r r r r r r U = U R + U L + U C = I R + I X L + I X C = I R + X L + X C = I [R + j ( X L X C )] = I Z .
74
Vektor-dijagram napona i struje i otpora realnih elemenata (koji imaju pored reaktivnih i omske otpore), u kompleksnoj Gausovoj ravni prikazan je na slici broj 2. pod a) i pod b).
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) u kompleksnoj Gausovoj ravni serijskog RLC kola, sluaj kada je XL < XC.
Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagram struje i napona serijskog idealiziranog RLC kola, sluaj kada je XL < XC.
Sa vektorskog i razvijenog dijagrama struje i napona vidimo da vrijednost ugla () izmeu struje i napona izvora iskljuivo zavisi od parametara kola.
75
2. ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pada napona na zavojnici (UZ), pada napona na kondenzatoru (Uc) i pada napona na otporu (URR). c) Izraunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, omski pad napona na kondenzatoru (URC), kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC), omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC), impedansu kondenzatora (ZC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), ugao izmeu struje i napona zavojnice (Z), ugao izmeu struje i napona kondenzatora (C) i faktor snage kola (cosU). d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: fazorski i razvijeni dijagram napona i struje (padove napona na omskim otporima sabrati i predstaviti jednom zajednikom sinusoidom). e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t), uL(t), uRL(t), uRC(t), uC(t), uRR(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 4 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
76
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Formule za izraunavanje traenih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + ( X L X C ) 2 : URL= I RRL; URC= I RRC ; UL= U 2 Z U 2 RL ; - U = arctg
XL XC R + Rc + R R ; cosU= L ; ( RC + RR + RL ) ZU
RC= Z C X 2 C ; Z = arctg
2
UCC= U 2 C U 2 RC ; = 2f [rad/s];
XC=
U 1 ; ZC= c ; C I
XL X i C = arctg C . RRL RC
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih vrijednosti.

Poznato Izmjereno Impedansa, kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izraunato Omski i reaktivni padovi napona na kondenzatoru i zavojnici
Uglovi izmeu struje i napona na elementima
URR[V]
URC[V]
UCC[V] URL[V] UL[V]
Tabela za upis izraunatih maksimalnih vrijednosti napona i struje.

Izraunato Pad Pad napona napona na na omskom omskom otporu otporu kondenzatora zavojnice URL max [V] URC max [V]
50
Napon Izvora Umax [V]
Struja izvora Imax[mA]
Pad napona na omskom otporu URR max [V]
Pad napona na kapacitivnom otporu kondenzatora UCC max [V]
Pad napona na induktivnom otporu zavojnice UL max [V]
cosu
77
RR[ ]
XC [ ] RC[ ]
C[F]
UZ[V] UC[V]
RL[ ]
ZC[ ]
ZU[ ]
I[mA]
XL[ ]
C[0] Z[0] U[0]
f[Hz]
U[V]
Faktor snage kola
Frekvencija struje
Impedansa kola
Napon izvora
Struja izvora
Parametri Zavojnice
Formule za izraunavanje maksimalnih vrijednosti: Umax = URC max =
2 U; Imax=
2 I; URR max =
2 URR; URL max = 2 UL .
2 URL;
2 URC; UCC max =
2 UCC i UL max =
Ukupan pad napona na omskim otporima iznosi: UR UKUPNOmax = URR max + URL max + URC max Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: uCC(t) = 2 ... sin(314t - ), u(t) = 2 ... sin(314t - U); uRL(t) = 2 uL(t) =
2 ... sin(314t +0),
2 ... sin(314t +
),
uC(t) = 2 ... sin(314t C), uRR(t)= 2 ...sin(314t +0),
uRC(t) = 2 ... sin(314t +0),
i(t) =
2 ...sin(314t+0) i
uZ(t) = 2 ... sin(314t + Z).
Kad smo izraunali sve traene parametre kola, pristupamo crtanju fazorskog i razvijenog dijagrama napona i struje. Usvojimo odgovarajue razmjere: R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, tj. 1 cm ...V; 1cm ... mA . Crtanje fazorskog dijagrama zapoinjemo crtanjem pravouglog koordinatnog sistema, struju ( &&& ) crtamo na pozitivnoj x osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom su omski I max padovi napona na otporima: RR + RL + RC = RU, odnosno, URUKUPNOmax. Zatim, crtamo && induktivni pad napona ( U&L max ) koji prednjai za 900 u odnosu na struju kola i && ), koji kasni za strujom izvora za 900. Kad smo nacrtali kapacitivni pad napona ( U&
CC max
padove napona na kondenzatoru, zavojnici i omskim otporima (RU), po pravilu && paralelograma nacrtamo napon izvora ( U&max ). Kad smo nacrtali fazorski dijagram pristupamo crtanju razvijenog dijagrama, i to tako to usvojimo razmjeru za period T 8 cm (T = 0,02 s; 1 cm0,0025 s), podijelimo je 3 na etiri dijela( ; ; i 2 ), obiljeimo maksimalne amplitude (URUKUPNOmax; Umax; 2 2 UCmax; ULmax i Imax). Zatim, nacrtamo sinusoide (za struju i omske padove napona), koje nemaju fazni pomak (=0), kosinusoidu induktivnog pada napona [uL(t)], koja ima pozitivan poetak, kosinusoidu kapacitivnog pada napona [uC(t)], koja ima negativan poetak i sinusoidu napona izvora [u(t)], koja ima negativan fazni pomak (-U). Fazorski i razvijeni dijagram treba da budu slini, dijagramima koji su nacrtani na slici broj 3. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
78
Vjeba broj 15: Paralelna veza omskog otpora i realne zavojnice u kolu izmjenine struje.
1. UVOD Razmotrimo odnose napona i struja kod paralelne veze idealne zavojnice i omskog otpora u kolu izmjenine struje, koje je prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Paralelna veza idealne zavojnice i omskog otpora.
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t) = Umsint V, ovaj napon e protjerati struje u granama kola ije trenutne vrijednosti glase: iR(t) = 2 IR sin(t + 0) A i iL(t) = 2 IL sin(t ) A. Na slici broj 2. prikazan je 2 fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RL kola.
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RL kola.
Kompleksne vrijednosti struja bit e: I R = I R e j 0 A i I L = I L e j 90 A, odnosno I = I R + I L , iji je vektor- dijagram prikazan na slici broj 3. pod a).
79
Slika broj 3. Vektor-dijagram struja i napona pod a) i vodljivost pod b) idealnog paralelnog RL kola.
Kompleksni dijagram vodljivosti (admintanse) dobijemo kad vektor - dijagram struja podijelimo sa naponom, koji je prikazan na slici broj 3. pod b).
I I I = R + L = G R + B L = G R jB L = YU , pri emu je: U U U

GR aktivna provodnost ili konduktansa [S], BL reaktivna provodnost ili susceptansa [S]. Sa slike broj 3. pod b), moemo izraunati fazni pomak izmeu struje i napona izvora: BL . = arctg GR Sastavimo realno paralelno RL kolo i njegovo ekvivalentno kolo vodljivosti, kako je to prikazano na slici broj 4.
Slika broj 4. Realno paralelno RL kolo i ema vodljivosti kola.
Vodljivosti su reciprone vrijednosti otpora (impedansi), tj.: R X 1 1 1 1 YU = Y1 + Y2 = + = + = G R + 2 L 2 j 2 L 2 = G R + G L jB L = Z1 Z 2 R R RL + jX L R L+X L R L + XL = G - jBL [S] Iz prethodnih jednaina moemo izraziti struje u granama kola:
I R = IR= U GR; I L = U Y2 = U (G L jB L ) , odnosno I = I R + I L = U GR + U (G L jBL ) A.
Iz poslijednjih jednaina vidimo da je proraun paralelnih kola jednostavnije raditi pomou vodljivosti (admintanse), nego pomou impedansi (otpora).
Svaki vektor moemo rastaviti na njegove komponente, u ovom sluaju vektor struje kroz zavojnicu razloit emo na njegovu aktivnu i reaktivnu komponentu, kako bismo lake izvrili crtanje vektor-dijagrama struja. Rastavimo vektor struje kroz zavojnicu: I L = I La + I Lr = I cos z j I sin z 2. ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL, z i XL), povezati paralelno sa istoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i prikljuiti na izvor izmjeninog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu u(t) = 2 (2-270) sin(314t + 0) V, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), struje kroz zavojnicu (IL) i struje izvora (I). c) Izraunati: struju kroz omski otpor (IR), omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, ukupnu impedansu kola (ZU), ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU), ugao izmeu struje i napona izvora (u) i faktor snage kola (cos U). d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona izvora [u(t)] i struja [iR(t), iL(t) i i(t)]. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 2 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Formule za izraunavanje traenih i potrebnih podataka za rjeenje zadatka: IR= U GR; X R 1 1 [S]; BL= 2 L 2 [S]; GL= 2 L 2 [S]; Z U = [ ]; URL= IL RL; GR = RR YU RL + X L RL + X L
81

2
UL= U 2 U RL ; I L = I La + I Lr = I L coc z j I L sin z ;
R X 1 1 1 1 + = + = G R + 2 L 2 j 2 L 2 = G R + G L jB L Z1 Z 2 R R RL + jX L R L+X L R L + XL G R B L ; cos= i YU = (G R ) 2 + (BL ) 2 . - U = arctg YU G R YU = Y1 + Y2 =

Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih podataka.
Poznato Izmjereno Struja kroz omski otpor Struja zavojnice Padovi napona na zavojnici Izraunato Komponente struje zavojnice ILa[mA] 82 ILr[mA] Reaktivna provodnost Ukupna provodnost Ukupna impedansa Ugao izmeu struje i napona Faktor snage kola YU[ S] G[S] BL[ S] cosU ZU[ ] U[0]
Napon izvora
Struja izvora
Omski otpor
Frekvencija
GR[S]
Prije nego to ponemo sa crtanjem vektor-dijagrama, treba da usvojimo odgovarajue razmjere. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili mikrosimensa, tj. 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... S .
&& Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. Napon izvora ( U& ), 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa naponom je struja kroz omski otpor ( I R ), struju kroz zavojnicu rastavimo na njenu aktivnu ( I La ) i reaktivnu komponentu ( I Lr ).
Aktivna komponenta ( I La ) je u fazi sa naponom i nju crtamo u nastavku struje kroz omski otpor ( I R ). Reaktivnu komponentu struje zavojnice ( I Lr ), crtamo na negativnoj imaginarnoj osi (-j). Sabiranjem ovih struja po pravilu palalelograma dobit emo struju izvora ( &&& ), koja I kasni za naponom izvora za ugao -U . Vektor-dijagram struja, napona i vodljivosti treba da bude slian dijagramima, koji su nacrtani na slici broj 3. pod a) i b). Izrazi za trenutne vrijednosti treba da budu slini slijedeim izrazima: i(t)= 2 sin(314t U); u(t)= 2 sin(314t + 0); iR(t)= 2 sin(314t + 0) i iL(t)= 2 sin(314t Z). 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ova vjebe?)!!!
GL[S]
IR[mA]
URL[V]
IL[mA]
RR[ ]
RL[ ]
XL[ ]
I[mA]
UL[V]
f[Hz]
Z[ ]
U[V]
Aktivne provodnosti
Parametri Zavojnice
Vjeba broj 16:
Izraunavanje gubitaka u dielektriku kondenzatora (tg). Paralelna veza omskog otpora velike otpornosti (RP 50 XC) i kondenzatora u kolu izmjenine struje.
1. UVOD Svaki realni kondenzator moemo predstaviti njegovom paralelnom ili serijskom ekvivalentnom emom. Kod paralelne ekvivalentne eme omski otpor (RP) ima veliku vrijednost, priblino pedeset puta veu od reaktivnog otpora (XC). Dok, kod serijske ekvivalentne eme omski otpor ima relativno malu vrijednost [najee deset do dvadesetpet posto od ukupne vrijednosti impedanse kondenzatora (ZC)]. Razmotrimo odnose napona i struja kod paralelne veze idealnog kondenzatora poznatog kapaciteta (C) i istoomskog otpora poznate otpornosti (R), u kolu izmjenine struje, kako je to prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Idealno paralelno RC kolo.
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu: u(t) = Umsint V, ovaj napon e protjerati struje u granama kola ije trenutne vrijednosti glase: iR(t) = 2 IR sin(t + 0) A ) A. Struja kondenzatora 2 prednjai naponu izvora za 900, a struja kroz otpornik je u fazi sa naponom izvora. Na slici broj 2. prikazan je fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RC kola. i iC(t) = 2 IC sin(t +
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RC kola.
83

0
0
Kompleksne vrijednosti struja bit e: I R = I R e j 0 A i I C = I C e + j 90 A, odnosno I = I R + I C , iji je vektor- dijagram prikazan na slici broj 3. pod a).
Slika broj 3. Vektor-dijagram struja i napona pod a) i vodljivosti pod b) paralelnog RC kola.
Kompleksni dijagram vodljivosti (admintanse) dobijemo kad vektor-dijagram struja podijelimo sa naponom, koji je prikazan na slici broj 3. pod b).
I I I = R + C = G R + BC = G R + jBC = YU ; pri emu je: U U U

GR aktivna provodnost ili konduktansa [S], BC reaktivna provodnost ili susceptansa [S]. Sa slike broj 3. pod b), moemo izraunati fazni pomak izmeu struje i napona izvora:
BC 1 1 , takoe moemo izraunati vodljivosti: BC= [S] i GR= [S]. R GR XC Sa vektor-dijagrama struja vidimo da je kod kondenzatora sa nesavrenim dielektrikom i kod veih frekvencija fazni pomak () manji od 900, za neki ugao (). Ugao () pro-porcionalan je veliini aktivnih gubitaka u dielektriku, a komplementaran je uglu faznog pomaka do 900 .
U = arctg
Znai, to su vei gubici u dielektriku (manji je omski otpor - R, odnosno vea je struja IR), manji je fazni pomak , a vei ugao , kojeg nazivamo uglom gubitaka.
U IR 1 Sa vektor-dijagrama nalazimo: tg = , odavdje nalazimo omski otpor: = R = U IC RC 1 C

R= Toplotni gubici snage iznose: P = UIR =
1 . tg C
U2 , ako prethodni izraz za otpor uvrstimo u izraz R za snagu, dobit emo novi izraz za gubitke snage u dielektriku: P = U2C tg, poto je
84
tangens malih uglova priblino jednak tim uglovima (tg ), moemo napisati konaan izraz za gubitke snage u dielektriku: P = U2C [W]; pri emu je [rad]. Podsjetimo se da je: 2 rad = 3600 1 rad = 2. ZADACI: a) Kondenzator poznatog kapaciteta (preporuujem kondenzator sa slijedeim parametrima: C = 16 F; nazivnog napona 500 V; nazivne frekvencije 50 Hz), povezati paralelno sa istoomskim otporom poznate otpornosti (preporuujem:RR 10 000 ) i prikljuiti ih na izvor izmjeninog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu, u(t)= 2 (2-270)sin(314t +0) V, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), struje kroz kondenzator (IC) i struje izvora (I). c) Izraunati: struju kroz omski otpor (IR), ukupnu impedansu kola (ZU), ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU), ugao izmeu struje i napona izvora (u), faktor snage kola (cos U), ugao gubitaka u dielektriku tg, ugao , ugaonu uestanost struje () i snagu gubitaka na otporu (u dielektriku kondenzatora) P. d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni. 3. ISPITNA OPREMA: Gredska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetri kao ampermetari................................................................kom. 2 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
360 = 57,30 . 6,28
4. EMA SPOJA:
85
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Formule za izraunavanje traenih i potrebnih podataka za rjeenje zadatka: IR= U GR;
I I I = R + C = G R + BC = G R + jBC = YU ; P = U2C [W]; [rad]; U[V]; U U U B G 1 0 2 2 0 0 ; U = arctg C ; cos= R ; YU = G R + BC ; = 90 - U[ ]; ZU = [ ]; [rad] = 0 GR YU YU 57,3 1 1 1 BC= [S]; GR= [S]; XC= [ ]; C[F]; =2f [rad/s] i [rad/s]. XC RR C
[]

Poznato Kapacitet kondenzatora Napon izvora Omski otpor Frekvencija Izmjereno Kruna uestanost struje Kapacitivni otpor kondenzatora Tangens ugla gubitaka Struja izvora Struja kroz kondenzator Aktivna provodnost Struja kroz otpornik Izraunato Kapacitivna provodnost Ukupna provodnost kola Ukupna impedansa kola Ugao izmeu struje i napona Faktor snage kola Snaga gubitaka P[W] Ugao gubitaka Ugao gubitaka
[rad/s]
BC [ S]
YU[ S]
GR[S]
C[[ F]
IR[mA]
IC[mA]
cosU
[rad]
XC [ ]
RR[ ]
I[mA]
U[ ]
f[Hz]
U[V]
Prije nego to ponemo sa crtanjem vektor-dijagrama, treba da usvojimo odgovarajue razmjere. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili mikrosimensa, tj. 1 cm ...V; 1cm ... mA : 1 cm ... S .
&& Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. Napon izvora ( U& ), 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa naponom je struja kroz omski otpor && ( I R ), struja kroz kondenzator ( I C ), prednjai naponu izvora ( U& ) za 900 (poklapa se sa pozitivnom imaginarnom osom (+j). Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit I emo struju izvora ( &&& ), koja prednjai naponu izvora za ugao U. Dijagram vodljivosti crtamo analogno dijagramu struja, jer dijagram vodljivosti dobijemo kad dijagram struja podijelimo sa naponom.
Vektor-dijagrami struja i vodljivosti treba da budu slini dijagramima koji su prikazani na slici broj 3. Samo to e ugao U biti znatno vei (preko 880), a ugao znatno manji u odnosu na uglove koji su prikazani na slici broj 3. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
ZU [
tg
[0]
86
Vjeba broj 17: 1. UVOD
Snaga u kolu izmjenine struje, bilans snage kod serijske veze istoomskog otpora, realne zavojnice i realnog kondenzatora.
U prvoj godini upoznali smo se sa snagom jednosmjerne struje, koju smo definisali kao proizvod visine napona koji vlada na prikljucima troila i jaine struje koja protie kroz posmatrano troilo. Odnosno: P = U I [W] ... (1). Ova definicija vrijedi u pravilu i za izmjeninu struju. Meutim, izmjenina struja pored aktivnog rada ispoljava i transformaciju energije u vidu elektrinog ili magnetnog polja, to je posljedica njenog promjenljivog karaktera. ta e se deavati u kolu izmjenine struje, da li koristan rad ili vriti proces transformacija ili oboje iskljuivo zavisi od parametara kola!? To jest, da li se u kolu nalazi omsko troilo ili induktivno ili kapacitivno, ili troilo sa sve tri osobine. Razmotrimo sva tri karakteristina sluaja: Kolo sa istoomskim otporom U prethodnim vjebama rekli smo da su napon i struja u kolu izmjenine struje sa istoomskim otporom u fazi, tj. istovremeno imaju svoje maksimalne i nulte vrijednosti, te da se cijelokupna energija pretvara u toplotnu. Polazei od definicije snage, moemo napisati izraz za trenutnu aktivnu snagu izmjenine struje: p(t) = u(t) i(t) = Umsint Imsint = Um Im sin2 t.... (2) ili p(t)=i2(t) R ... (2. a). Na osnovu jednaina (2) i (2. a) na slici broj 1. nacrtani su razvijeni dijagrami snage, struje i napona. Sa dijagrama trenutnih vrijednosti napona, struje i snage (slika br. 1.), uoavamo: dijagram snage je za cijeli period u pozitivnom podruju i ima dvostruku frekvenciju u odnosu na napon i struju i u trenutku kad su napon i struja jednaki nuli, tada je i snaga jednaka nuli.
Za nas je znaajna srednja snaga izmjenine struje (predstavljena isprekidanom linijom i znakom x na slici broj 1.), i ona je jednaka polovini maksimalne snage (Pm/2). Da bismo doli do konanog izraza za odreivanje srednje snage izmjenine struje, jednainu (2) emo transformisati, odnosno zamjenit emo sin2 t = (1- cos2t)/2, pa emo dobiti jednainu:
Pm I m U m I m cos 2t (3); srednja vrijednost drugog lana jednaine (3) jednaka je 2 2 nuli za vrijeme jedne periode, pa konaan izraz za srednju snagu izmjenine struje bit U I e: P = m m (4), jer povrine (1), (2), (3) i (4) sa slike broj 1., se poklapaju 2 nadoknauju nedostajue dijelove na pravougaoniku [(Pm/2) x t ] ili ako snagu izrazimo U 2I 2 preko efektivnih vrijednosti napona i struje, tj. P = = U I [W](5). 2
p=
87
Slika broj 1. Dijagram napona, struje i snage za kolo koje sadri samo istoomski otpor.
Na osnovu svega iznesenog u prethodnom izlaganju zakljuujemo: da je srednja snaga u kolu izmjenine struje koje sadri istoomski otpor jednaka proizvodu efektivne vrijednosti prikljuenog napona i efektivne vrijednosti struje u kolu, tj. onih vrijednosti to nam pokau ampermetar i voltmetar. Kolo sa istoinduktivnim otporom U dosadanjm izlaganjima kazali smo, da zavojnicu kod koje je XL>>RL moemo aproksimirati kao idealnu. Takoe smo rekli da struja idealne zavojnice kasni za naponom za 900. Odnosno, ako se prikljuna struja mijenja po zakonu: i(t) = Im sint, tada e izraz za trenutnu vrijednost napona glasiti: u(t) = Umsin(t + / 2). Uvrtavanjem ovih izraza u izraz za trenutnu snagu idealne zavojnice, imajui u vidu da je: cost = sin(t + /2) i 2sint cost = sin2t, imat emo izraz za aktivnu snagu idealne zavojnice: pL(t)= u(t) * i(t)= Imsint Um sin(t + /2) =Um Im sintcost =(1/2)*(UmImsin2t) (6). Nacrtajmo dijagram trenutnih vrijednosti napona, struje i snage. Na osnovu prethodnih jednaina oni e izgledati kao na slici broj 2. Na osnovu dobijenog obrasca (6) i dijagrama trenutne snage, struje i napona idealne zavojnice uoavamo: da snaga ne sadri konstantne - aktivne komponente ve se mijenja po zakonu sinusa sa dvostrukom frekvencijom u odnosu na frekvenciju napona i struje, da je srednja snaga jednaka nuli, da u toku prve i tree etvrtine ima pozitivan znak (izgrauju se magnetna polja, zavojnica uzima energiju od izvora), u toku druge i etvrte etvrtine ima negativan znak (razgrauju se magnetna polja, zavojnica daje energiju izvoru).
Da zakljuimo, u elektrinom kolu sa istoinduktivnim otporom, elektrina energija osciluje izmeu izvora i magnetnog polja zavojnice dvostrukom frekvencijom struje izvora.
Slika broj 2. Dijagram snage, struje i napona idealne zavojnice.
Kolo koje sadri istokapacitivni otpor U dosadanjm izlaganjima kazali smo, da kondenzator kod kojeg je XC>>RC moemo aproksimirati kao idealni. Takoe smo rekli da struja idealnog kondentatora prednjai naponu za 900. Odnosno ako se prikljuni napon mijenja po zakonu: u(t) = Um sint, tada e izraz za trenutnu vrijednost struje glasiti: i(t) = Imsin(t + /2). Uvrtavanjem ovih izraza za trenutnu snagu: pC(t) = u(t) *i(t) = Um sint Imsin(t +/2) = Um Im sint cost = ()*(UmImsin2t) (7). Vidimo da je jednaina (7) identina jednaini (6) pa e vrijediti svi zakljuci koje smo izvukli za kolo sa istoinduktivnim otporom. Na slici broj 3. predstavljen je razvijeni dijagram snage, napona i struje idealnog kondenzatora. Poreenjem ovog dijagrama sa dijagramom prikazanim na slici broj 2. uoavamo da su oni slini i da je dijagram snage isti , ali da su struja i napon meusobno zamijenili trenutne poloaje.
Slika broj 3. Dijagram snage, struje i napona idealnog kondenzatora.
89
Kolo sa istoomskim otporom, realnom zavojnicom i realnim kondenzatorom Realna zavojnica i realni kondenzator, imaju pored reaktivnog induktivnog i reaktivnog kapacitivnog i omske otpore. Ovi otpori kod serijske ekvivalentne eme su relativno mali, ali ih u tanim proraunima ne moemo i ne smijemo zanemariti. U tom sluaju provodimo analizu kola tako to sve omske otpore skoncentriemo u jedan (RR + RL + RC = RU), a kapacitivni i induktivni otpor skoncentriemo posebno kako je to prikazano na slici broj 4.
Slika br. 4. Realno serijsko RLC kolo.
Predpostavimo da je poetna faza napona jednaka nuli (U = 0) i da se napon mijenja po kosinusnom zakonu: u(t) = Um cos(t + 0), a da struja kasni za naponom za izvjestan ugao (-), te da se i ona mijenja takoe po kosinusnom zakonu: i(t) = Imcos(t - ). Tad je trenutna snaga kola data izrazom: p(t) = u(t) * i(t) = Um cost * Imcos(t- ) ... (8), imajui u vidu, da je cos (t- ) = cost cos + sint sin, snagu moemo pisati u vidu: p(t) = UmIm cos2t cos + UmIm sin sint cost, poto je cos2 =(1/2)(1+cos2) i sin cos=(1/2)(sin2), dobit emo konaan izraz za snagu kola sa RLC elementima. p(t) =(1/2)* [UmIm cos (1 + cos2t)] +(1/2) * (UmIm sin sin2t) ... (9). Vrijednost prvog lana jednaine (9) kree se u granicama od nule do UmIm cos, koji je stalno pozitivan ili nula on ustvari predstavlja aktivnu snagu koju uzima omski otpor iz izvora i koja se pretvara u toplotu. Pa je aktivna srednja snaga: P = () * (UmIm cos) = U I cos [W] ... (10) Drugi lan jednaine (9) periodino mjenja znak i vrijednost, ovaj lan opisuje razmjenu energije-snage izmeu troila i izvora. Ovu komponentu nazivamo reaktivna snaga troila, tj.: Q =() * (UmIm sin) = U I sin ... (11), jedinica za ovu snagu je voltamperreaktivni [Var]. Vektor-dijagrami napona, struje i otpora realnog serijskog RLC kola, za sluaj kad je XL > XC prikazani su na slici broj 5. pod a) i pod b). Dijagram snage ili trokut snage dobijemo kad trokut napona pomnoimo sa efektivnom vrijednosti struje. Na slici broj 6. prikazan je trokut snaga serijskog RLC kola, za sluaj kad je XL > XC.
Slika br. 5. Vektor-dijagrami napona istruje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola, za sluaj kad je XL > XC .
Slika broj 6. Trokut snaga serijskog realnog RLC kola, za sluaj kad je XL > XC .
Na osnovu trokuta snaga moemo napisati izraze za: aktivne, reaktivne i prividnu snagu serijskog RLC kola, koji glase: PU=(PRL+ PRC + PR) [W]; QU = QL- QC [VAr]; S=
P 2 + (QL QC ) 2 [VA]; PU=S cos =UI cos; QU = S sin = UI sin ;
cos=
Q PU ; = arctg U [0]; QC= I2 XC ; QL=I2XL; PRL= I2 RL; PRC= I2 RC i PR= I2 RR. S PU
2. ZADACI: a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti ih na izvor izmjenine struje koja se mjenja po sinusnom zakonu i(t)= Imsin(314t+0) mA, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pad napona na zavojnici (UZ), pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR). c) Izraunati: omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC), impedansu kondenzatora (ZC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), ugao izmeu struje i napona zavojnice (Z), ugao izmeu struje i napona kondenzatora (C), faktor snage kola (cosU), ukupnu aktivnu (PU) snagu, reaktivnu induktivnu (QL) snagu, reaktivnu kapacitivnu (QC) snagu i prividnu (S) snagu. d) U odgovarajuoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni nacrtati trokut snaga. e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t),uZ(t), uC(t) i uRR(t)] i struje [(i(t)].
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri. .....................................................................kom. 4 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Formule za izraunavanje traenih podataka: ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + ( X L X C ) 2 ; PRL= I2 RL; PRC= I2 RC; PR= I2 RR ; cosU= PU= PR+ PRC+ PRL; QC= I2 XC ; QL=I2XL;
U = arctg
QL QC ; PRC + PR + PRL
P PRL + PRc + PR = ; S S
Q = QL - QC; XC=
S = ( PR + PRL + PRC ) 2 + (Q L QC ) 2 ; RC= Z C X 2 C ; Z = arctg

2
=2f [rad/s];
U 1 ; ZC= c ; C I
XL X i C = arctg C , RL RC
Dijagram snaga treba da bude slian onom, koji je nacrtan na slici broj 6. Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase: u(t) = 2 ... sin(314t+U); uC(t) = 2 ... sin(314t C), uRR(t)= 2 ...sin(314t +0), uZ(t) = 2 ... sin(314t +Z) i i(t) = 2 ...sin(314t+0).
92
Tabela za upisivanje poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara.

Poznato Izmjereno Impedansa, kapacitivni i omski otpor kondenzatora Izraunato Aktivne, reaktivne i prividna snaga kola.
PU[W] QC[VAr] QL[VAr] S[VA]
URR[V]
Kad smo izraunali sve traene parametre kola, pristupamo crtanju dijagrama snaga. Usvojimo odgovarajue razmjere: R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko voltampera, vati ili voltamperareaktivnih, tj. 1 cm ...VA; 1cm W; 1 cm ... VAr . Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, zatim, crtamo na pozitivnoj (+r) osi (fazni ugao 00), aktivne snage: P= PRL+ PRC + PR, nakon toga u pozitivnom pravcu imaginarne (+j) ose nacrtamo reaktivnu induktivnu snagu (QL), u negativnom pravcu imaginarne (-j) ose nacrtamo reaktivnu kapacitivnu snagu (QC), sabiranjem ovih snaga po pravilu paralelograma dobit emo prividnu snagu kola (S). Kompleksna snaga, definie se kao proizvod kvadrata efektivne vrijednosti struje i kompleksne impedanse kola: S = I 2 ef Z [VA] ili kao proizvod kompleksnog napona i konjugovanokompleksne struje. S = U I [VA] ; pri emu je konjugovanokompleksna struja jednaka kompleksnoj struji sa promjenjenim znakom u imaginarnom dijelu kompleksnog broja, odnosno promjena predznaka u argumentu - uglu kompleksne veliine struje izraene u eksponencijalnom obliku. Kompleksna snaga se moe napisati u slijedeem obliku: S = P+j(QL-QC)= P jQ. Primjer konjugovanokompleksne struje:
I = 10 e j 45 , I = 10 e j 45 ; I =10+j10; I = 10 j10 .
0 0
50
cosu
93
RR[ ]
RC[ ] C[0] Z[0] U[0]
C[F]
XC [ ]
UZ[V] UC[V]
ZC[ ]
ZU[ ]
RL[ ]
U[V] I[mA]
XL[ ]
f[Hz]
Faktor snage kola
Frekvencija struje
Impedansa kola
Napon izvora
Struja izvora
Parametri Zavojnice
Vjeba broj 18:
Popravak faktora snage - paralelna veza kondenzatora i realne zavojnice u kolu izmjenine struje.
1. UVOD Analizirajui kola sa mjeovitim parametrima, uoili smo da ih karakterie oscilovanje reaktivne energije, pri emu izvor daje reaktivnu snagu. U elektrotehnikoj praksi, troila su preteno induktivnog karaktera - motori i transformatori, to izaziva veliki faktor induktivnosti mree. Faktor snage (cos) asinhronih motora kree se od 0,7 (za motore malih snaga) pa sve do 0,92 (za motore velikih snaga), ako su kontuirano optereeni. Meutim, u praksi imamo veliki broj asinhronih motora koji nisu stalno optereeni nazivnim momentom, pa rade sa smanjenom aktivnom snagom, to ima za posljedicu smanjenje faktora snage (cos), odnosno poveanje faktora reaktivnosti (sin) a samim tim i poveanja reaktivnih jalovih struja koje optereuju vodove, a ne stvaraju nikakav uinak. Da bismo poveali efikasnost koritenja elektrine energije, u praksi se preduzimaju mjere za popravljanje faktora snage (cos), tj. vri se kompenzacija reaktivne energije. Popravkom faktora snage - kompenzacijom u mrei, postiemo: rastereenje izvora - generatora, prenosnih vodova i transformatora reaktivne struje, ime se poveava njihova sposobnost proizvodnje i prenosa aktivne snage i smanjenje gubitaka energije i pada napona u vodovima, a time i ekonominiju proizvodnju, prenos i distribuciju elektrine energije.
U praksi kompenzacija se izvodi na vie naina, a najee pomou sinhronih kompenzatora ili kondenzatorskih baterija, koje se veu paralelno sa mreom, odnosno troilom. Primjena kondenzatora je ekonominija, pa se ovaj nain u veini sluajeva koristi. Elektromotore (kako trofazne tako i monofazne) predstavljamo kao serijsku vezu njihovog omskog i induktivnog otpora. Ako paralelno motoru koji je prikljuen na mreu dodamo kondenzator, onda emo imati kombinaciju serijske veze RL-a sa kojom je paralelno povezan kondenzator kapaciteta C. Razmotrimo stanje u ovakvom kolu prije i poslije prikljuka kondenzatora: Elektromotor je elektrina maina koja elektrinu energiju pretvara u mehaniki rad, za to uzima aktivnu energiju iz mree, a namotaji induktiviteta L imaju zadatak da formiraju magnetnu energiju neophodnu za stvaranje magnetnog polja. Za stvaranje magnetnog polja potrebna je reaktivna struja, odnosno reaktivna energija koju obezbjeuje izvor, preko prenosnih vodova i transformatora.
94
a) prije prikljuka kondenzatora, kolo je prikazano na slici broj 1. pod a).
Slika broj 1. ema monofaznog motora prije kompenzacije slika a) i poslije kompenzacije slika b).
Sa slike broj 1. pod a) moemo izraziti struju u kolu ( I ), ako su nam poznati napon, snaga i ostali parametri kola, odnosno motora, a jesu, jer se nalaze na natpisnoj ploici motora:
I=
P U , odnosno,I = = U cos Z
U R + (L)
2 2
e j Z ... (1),
XL ... (2). RL
pri emu je: U =U, a ugao izmeu struje i napona zavojnice Z = arctg
b) nakon paralelnog prikljuka kondenzatora sa motorom - slika broj 1. pod b). Ako motoru paralelno prikljuimo kondenzator kako je to prikazano na slici broj 1. pod b). Struja kroz motor ostaje ista, jer se prikljuni napon i parametri motora nisu promjenili. Struju kroz kondenzator moemo izraunati pomou Omovog zakona, tj.:
IC = U = XC U j = j U C ... (3).
1 C
Ukupna struja u dovodnom vodu moe se izraziti pomou I Kirhofovog zakona u kompleksnom obliku, tj.: I 1 = I + I C ... (4), ako ove struje predstavimo u Gausovoj kompleksnoj ravni, imat emo vektor - dijagram prikazan na slici broj 2. pod a). Sa dijagrama na slici broj 2. pod a) vidimo da je nakon kompenzacije reaktivna induktivna struja smanjena za vrijednost struje IC, a samim tim smanjena je dovodna struja (I) i ugao faznog pomaka izmeu struje u kolu (I1) i napona izvora (U) sa na 1. Smanjenjem ugla faznog pomaka poveao se faktor snage (sa cos na cos1), a struja izvora je smanjena sa I na I1. Kapacitet kondenzatora moemo izraunati iz jednaine (3), tj: C = IC / (U) ... (5).
Slika broj 2. Vektor - dijagram struja: pod a) nakon popravka faktora snage (sa cos na cos1) bez razlaganja na komponente i pod b) struje razloene na aktivne i reaktivne komponente.
Sa slike broj 2. pod b) moemo izraziti struju kondenzatora koja je jednaka razlici reaktivnih struja prije i poslije kompenzacije, tj.: IC = IsinZ - I1sin1 ... (6). Uvrtavanjem jednaine (6) u jednainu (5), dobit emo novi izraz za kapacitet kondenzatora, tj: C=
1 ( I sin Z I1 sin 1 ) ...(7). U
Ako poznajemo aktivnu snagu motora (ona je data na natpisnoj ploici motora) P, tad je struja prije kompenzacije I = P / (UcosZ), a sa dijagrama struja vidimo da su aktivne komponente struja jednake u oba sluaja, tj. IcosZ = I1cos1, to znai da se aktivna snaga motora nee promjeniti nakon kompenzacije. Nakon uvrtavanja izraza za struju u jednainu (7), dobili smo konaan izraz za odreivanje kapaciteta kondenzatora, tj.: C=
P (tg tg1 ) ... (8). U

2
Ako jednainu (8) pomnoimo sa U2 , dobit emo izraz za odreivanje kapacitivne snage kondenzatora: QC = P (tg-tg1)...(9). Ova analiza je izvedena kako se u praksi radi, tj. izvrena je djelimina kompenzacija. U praksi se izbjegava potpuna kompenzacija jer nastaje paralelna ili strujna rezonansa, to dovodi do nestabilnosti sistema i kapacitivnog optereenja mree. 2. ZADACI: 1. Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), koja predstavlja statorski namotaj jednofaznog asinhronog motora, prikljuiti na izvor izmjeninog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu: u(t) = 2 (2 - 270) sin(314t + 0) V. a) Izvriti mjerenje: napona (U) i struje (I) izvora. b) Izraunati: Impedansu zavojnice (ZZ), faktor snage zavojnice (cosZ), ugao izmeu struje i napona izvora (Z), aktivnu (P), reaktivnu (QL) i prividnu snagu (S) koju zavojnica uzima iz mree,
2. kondenzator poznatog kapaciteta (C) i nazivnog napona, povezati paralelno sa zavojnicom iz zadatka pod 1) i prikljuiti na istu efektivnu vrijednost napona kao i u prvom sluaju. a) Izvriti mjerenje: struje kroz kondenzator (IC) i struje izvora (I1). b) Izraunati: ukupnu impedansu kola (ZU), aktivnu vodljivost (GL), induktivnu vodljivost (BL), kapacitivnu vodljivost (BC), ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU), ugao izmeu struje i napona izvora (1), faktor snage kola (cos 1), aktivnu (P), reaktivnu snagu kondenzatora (QC), ukupnu reaktivnu snagu (QU) i prividnu snagu (S) koju zavojnica uzima iz mree nakon kompenzacije i c) u odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja u Gausovoj kompleksnoj ravni. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 3 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA: pod 1) prije kompenzacije i pod 2) za vrijeme kompenzacije:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih podataka za rjeenje zadatka pod 1):
Poznato Parametri zavojnice RL[ ] XL[ ] Frekvencija struje f[Hz] Izmjereno Napon i struja izvora U[V] I[mA] Parametri zavojnice ZZ[ ] Z[0] cos Z P[W] Izraunato Snage QL[VAr] S[VA]
97
Tabela za upis podataka za rjeenje zadatka pod 2):

Poznato Snage zavojnice Struja zavojnice Kapacitet kondenzatora Napon izvora Izmjereno Struja kondenzatora Struja izvora Vodljivosti Izraunato Ugao izmeu struje i napona Faktor snage S1[VA] cos 1 1[ ]
0
Frekvencija
QU[Var]
QC[Var]
QL[Var]
GL[ S]
BC[ S]
YU[ S]
BL[ S]
cos Z
IC[mA]
C[ F]
I1[mA]
RL[ ]
S[VA]
Formule za izraunavanje traenih podataka:

YU = Y1 + Y2 = X R 1 1 1 1 + = + = jBC + 2 L 2 j 2 L 2 = G L j ( BL BC ) ; X C Z Z jX C RL + jX L R L+X L R L + XL
BC= YU=
R ( BL BC ) X 1 1 [S]; XC= [ ]; BL= 2 L 2 [S]; GL= 2 L 2 [S]; 1 = arctg ; XC C GL RL + X L RL + X L G 2 L + ( B L BC ) 2 ;

ZU=
1 ; YU
Z = arctg
XL G ; cos1 = L ; S = U I [VA]; RL YU RL ; ZZ
2
I = I a + I r = I cos z j I sin z ;
I 1 = I 1a + I 1r = I 1 cos 1 j I 1 sin 1 ; =2f[rad/s];
P=PRL = I2 RL [W]; QC= IC2 XC [VAr]; QL=I2XL [VAr]; QU = QL- QC [VAr]; cosZ= S1 =
2
P 2 + (QL QC ) 2 [VA]; P=S cos = S1 cos1 ; S1= U I1 [VA] i Z Z = R L + X L .
Prije nego to ponemo sa crtanjem vektor- dijagrama, treba da usvojimo odgovarajuu razmjeru. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko miliampera, tj. 1cm ...mA.
&& Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. Napon izvora ( U& ), 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa naponom je aktivna komponenta struje ( I a = I 1a ), reaktivne komponente struja ( I r i I 1r ), crtamo na negativnoj imaginarnoj
osi (-j), a struju kondenzatora ( I C ) crtamo u pravcu pozitivne imaginarne ose (+j), tj. orijentiemo je u suprotnom pravcu na reaktivnu struju zavojnice ( I r ). Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit emo struju izvora ( I 1 ) koja kasni za naponom izvora za ugao 1. Vektor - dijagram struja treba da bude slian dijagramima, koji su nacrtani na slici broj 2. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
ZU [ ]
XL[ ]
ZZ[ ]
I[mA]
P[W]
f[Hz]
Z[0]
U[V]
Ukupna impedansa
Parametri Zavojnice
Snage
Vjeba broj 19: 1. UVOD
Sloena kola izmjenine struje, serijska veza dvije realne zavojnice.
U elektrotehnikoj praksi, a naroito kod izrade elektrinih maina, susreemo se sa serijskom vezom dva ili vie namota (zavojnica) u kolu izmjenine struje. Razmotrit emo sluaj serijske veze tri realne zavojnice, kako je to prikazano na slici br.1.
Slika broj 1. Sloena kola, serijska veza tri realne zavojnice
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu, i(t) = Imsint, prolaskom struje kroz zavojnice, ona e izazvati padove napona na zavojnicama koji e se suprostavljati naponu izvora. Trenutne vrijednosti napona na zavojnicama imat e slijedei oblik: u1(t) = U1msin(t + Z1); u2(t) = U2msin(t + Z2); u3(t) = U3msin(t + Z3), a napon izvora u(t) = Umsin(t + U). Napiimo izraz za trenutnu vrijednost napona izvora: u(t) = u1(t) + u2(t) + u3(t), ili u kompleksnom obliku:
U = U 1 + U 2 + U 3 , odnosno, U 1 = I Z 1 ; U 2 = I Z 2 ; U 3 = I Z 3 ; pa je napon izvora U = I Z1 +
+ I Z 2 + I Z 3 = I [(RL1+jXL1)+ (RL2+jXL2)+ (RL3+jXL3)]= I Z U Iz prethodnih jednaina vidimo da se javljaju dvije komponente padova napona, i to: aktivne: URL1 = IRL1; URL2 = IRL2; URL3 = IRL3 i reaktivne: UL1= I XL1; UL2= I XL2; UL3= I XL3.
Ve smo nauili da prilikom crtanja vektor-dijagrama napona, za kola sa induktivnim karakterom, u Gausovoj kompleksnoj ravni, omske padove napona crtamo u fazi sa strujom, dok induktivni padovi napona prednjae struji za 900. Takoe smo ranije konstatovali da dijagram otpora dobijemo kad dijagram napona podijelimo sa strujom UR= URL1 + URL2+ URL3 , odnosno UL= UL1 + UL2+ UL3, pa je: U2 =U2 RL + U2 L ili U= U 2 RL + U 2 L . Konaan izraz za ukupnu impedansu ZU= R 2 L + X 2 L ; pri emu je; RL= RL1 + RL2+ RL3 , odnosno X= XL1 + XL2+ XL3.
99
Iz predhodnih jednaina moemo zakljuiti: 1. ukupni omski pad napona serijske veze vie zavojnica jednak je algebarskoj sumi padova napona na pojedinim omskim otporima, 2. ukupni induktivnii pad napona serijske veze vie zavojnica jednak je algebarskoj sumi padova napona na pojedinim induktivnim otporima, 3. ukupni omski otpor serijske veze vie zavojnica jednak je algebarskoj sumi omskih otpora pojedinih zavojnica, 4. ukupni induktivni otpor serijske veze vie zavojnica jednak je algebarskoj sumi induktivnih otpora pojedinih zavojnica i 5. ukupna impedansa serijske veze vie zavojnica nije jednaka algebarskoj sumi impedansi pojedinih zavojnica. Nacrtajmo vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni, koji su prikazani na slikama broj 2. i broj 3.
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje sloenog serijskog kola sa tri realne zavojnice.
_____________________________________________________________________________________________ 100 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole
Slika broj 3. Dijagram otpora sloenog serijskog kola sa tri realne zavojnice.
2. ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju i prikljuiti na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) A, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), padova napona na zavojnicama (UZ1 i UZ2) i struje izvora (I). c) Izraunati: omske padove napona (URL1 i URL2) i induktivne padove napona (UL1 i UL2) na zavojnicama, ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), uglove izmeu struje i napona pojedinih zavojnica (Z1 i Z2 ), faktor snage kola (cos U), ukupnu aktivnu (PU), ukupnu reaktivnu (QLU) i ukupnu prividnu snagu (SU) kola. d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i struje, trokut otpora i trokut snaga u Gausovoj kompleksnoj ravni. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri. .....................................................................kom. 3 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
Poznato Izmjereno Izraunato
Ukupni padovi napona na zavojnicama
Uglovi izmeu struje i napona na zavojnicama
Frekvencija struje izvora
Ukupna impedansa kola
Ugao izmeu struje i napona izvora
Omski i induktivni padovi napona na zavojnicama
QLU[VAr]
URL1[V]
URL2[V]
SU[VA]
RL1[ ]
RL2[ ]
UZ1[V]
UZ2[V]
XL1[ ]
XL2[ ]
UL1[V]
UL2[V]
PU[W]
Formule za izraunavanje traenih podataka:
ZU = ( R L1 + RL 2 ) 2 + ( X L1 + X L 2 ) 2 : URL1=IRL1; URL2=IRL2; UL1= U 2 Z 1 U 2 RL1 ; UL2= U 2 Z 2 U 2 RL 2 ; P1 + P2 ( X + X L2 ) Q + QL 2 X U = arctg L1 = arc tg L1 cosU= ; Z 1 = arctg L1 : ( R L1 + RL 2 ) P1 + P2 SU RL1 X Z 2 = arctg L 2 ; SU= ( P1 + P2 ) 2 + (Q L1 + Q L 2 ) 2 [VA] ; P1= I2 RL1[W]; P2= I2 RL2[W]; RL 2 QL1= I2 XL1[VAr] ; QL2= I2 XL2[VAr]; QLU= QL1+ QL2 i PU= P1+ P2.
50
cosu
ZU[ ]
Z1[0]
Z2[ ]
I[mA]
U[0]
f[Hz]
U[V]
Faktor snage kola
Ukupna aktivna, reaktivna i prividna snaga kola.
Parametri zavojnica, omski i induktivni otpori zavojnica
Napon izvora
Struja izvora
Slika broj 4. Priblian izgled vektor-dijagrama napona i struje za nae kolo.
Slika broj 5. Priblian izgled dijagrama otpora za nae kolo.
Slika broj 6. Priblian izgled dijagrama snaga za nae kolo.
Kada smo izraunali sve traene parametre kola, pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona i struje, trokut otpora i snaga u Gausovoj kompleksnoj ravni. Postupak crtanja dijagrama opisali smo u prethodnim vjebama. Trokut snaga dobijemo kad dijagram (trokut) napona pomnoimo sa efektivnom jainom struje. Usvojimo odgovarajue razmjere: R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, vati, voltampera , voltamperareaktivnih ili oma, tj. 1 cm ...V; 1cm ...mA ; 1 cm ... ; 1cm ...VA; 1cm ...VAr; 1cm ...W. Dijagrami koje mi treba da nacrtamo trebaju biti slini dijagramima koji su prikazani na slikama broj: 4, 5 i 6.
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
Vjeba broj 20: Sloena kola izmjenine struje, paralelna veza dvije realne zavojnice. 1. UVOD U elektrotehnikoj praksi, a naroito kod elektromotora, susreemo se sa vezom dva ili vie namota (zavojnica) povezanih paralelno na elektrinu mreu. Elektromotori i druge elektrine maine, konstruisani su da normalno rade pri konstantnom naponu sa odstupanjima 5%. Zbog toga se veu paralelno na elektrinu mreu. Razmotrit emo sluaj paralelne veze tri realne zavojnice, na izvor izmjenine struje, kako je to prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Paralelna veza tri realne zavojnice.
Ako zavojnice prikljuimo na izmjenini napon koji se mjenja po sinusnom zakonu u(t) = Umsint V, ovaj napon e kroz zavojnice protjerati izmjenine struje: i1 ;i2 i i3 iste krune frekvencije kao to je ima i napon. Njihove trenutne vrijednosti imat e slijedei oblik: i1(t) = 2 I1 sin(t - Z1) A; i2(t) = 2 I2 sin(t - Z2 ) A i i3(t) = 2 I3 sin (t - Z3) A. Struja izvora bit e jednaka zbiru njihovih trenutnih ili kompleksnih vrijednosti: i(t) = i1(t) + i2(t) + i3(t), odnosno, njihov kompleksni oblik: I = I 1 + I 2 + I 3 , ako struje podijelimo sa naponom dobit emo vodljivosti admintase kola: I I I I = 1 + 2 + 3 = YU = Y1 + Y2 + Y3 = (GL1+ GL2+ GL3) - j(BL1+ BL2+ BL3); U U U U BL1 RL1 X 1 1 Y1 = = = j 2 L1 2 = G L1 jB L1 ; Z 1 = arctg ; 2 2 Z1 RL1 + jX L1 R L1 + X L1 G L1 R L1 + X L1
Y2 = Y3 = BL 2 RL 2 X 1 1 = = j 2 L2 = G L 2 jBL 2 ; Z 2 = arctg ; 2 2 2 GL 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 R L 2 + X L 2 R L2 + X L2
RL3 X BL 3 1 1 = = j 2 L 3 2 = G L 3 jB L 3 ; Z 3 = arctg ; 2 2 Z 3 RL 3 + jX L 3 RL 3 + X L 3 GL3 R L3 + X L3 B L . Yu = GL - jBL = (G L ) 2 + (BL ) 2 e jU i U = 123 = arctg G L

Na slci broj 2. nacrtan je vektor-dijagram struja i napona pod a) i admintansi pod b) u Gausovoj kompleksnoj ravni.
Slika broj 2. Vektor-dijagram struja i napona slika pod a) i admintansi - vodljivosti slika pod b) za paralelnu vezu tri realne zavojnice u Gausovoj kompleksnoj ravni.
Svaki vektor moemo razloiti na njegove komponente (jedna komponenta koja se poklapa sa realnom osom - aktivna komponenta, a druga sa imaginarnom osom - reaktivna komponenta), kako slijedi: I 1 = I 1a + I 1r ; I 2 = I 2 a + I 2 r ; I 3 = I 3a + I 3r ; poto se sve aktivne i reaktivne komponente slau po smjeru i pravcu, onda ih moemo algebarski sabrati, kako slijedi: Ia = I1a+ I2a+ I3a, odnosno Ir = I1r+ I2r+ I3r, ili Ia = I cos, a Ir = I sin , G L B (U = 123); cosU = , sinU = L , pa je intenzitet struje izvora: I = (I a ) 2 + (I r ) . YU YU Na slian nain dolazimo do dijagrama vodljivosti, kako je to na slici broj 2. pod b) prikazano.
2. ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL), povezati paralelno i prikljuiti ih na izvor izmjeninog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu, u(t) = 2 (2-270) sin (314t + 0) V, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), struje izvora (I) i struje u grani dva (IL2). c) Izraunati: struju kroz granu jedan (IL1), vodljivosti u granama kola (Y1 i Y2), ukupnu vodljivost kola (YU=Y12) faktore snage zavojnica (cos Z1 i cos Z2), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U =12), faktor snage kola (cos U), ukupnu aktivnu (PU) snagu, ukupnu reaktivnu (QLU) snagu i prividnu snagu (SU) kola. d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i napona i vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni.
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 2 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Formule za izraunavanje traenih podataka: IL1 = U Y1; Z 1 = arctg
BL1 B L1 BL ; Z 2 = arctg ; U = 12 = arctg ; G L1 GL 2 G L
Y1 =
RL1 G L X 1 1 = = j 2 L1 2 = G L1 jB L1 ; cos12=cos U= , 2 2 Z1 RL1 + jX L1 R L1 + X L1 YU R L1 + X L1 RL 2 X 1 1 = = j 2 L2 = G L 2 jBL 2 ;Y1= 2 2 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 R L 2 + X L 2 R L2 + X L2 G L 2 + BL 2 ; cos Z1 =

2 2
Y2 =
G L1 + BL1 ;
2 2
Y2= ZU=
G L1 G , cos Z2 = L 2 ,YU= (G L ) 2 + (B L ) 2 ; Y1 Y2
1 ; P1= U IL1 cos Z1=I2 L1 RL1 [W ];P2= U IL2 cos Z2=I2 L2 RL2 [W ]; YU
QL1= U IL1 sinZ1=I2 L1XL1 [VAr ];QL2= U IL2 sinZ2=I2 L2XL2 [VAr ]; QLu= QL1 + QL2 [VAr ]; SU= S1+ S2;S1=U IL1[VA]; S2=U IL2[VA]; SU= (P ) 2 + (Q L ) 2 i PU= P1+ P2.

Poznato Parametri zavojnice, omski i induktivni otpori zavojnica Frekvencija struje Izmjereno Faktori snage zavojnica Struja zavojnice jedan Struja zavojnice dva Aktivne provodnosti Izraunato Ukupna aktivna, reaktivna i prividna snaga kola Ukupna provodnost kola Ukupna impedansa kola Reaktivne provodnosti Ugao izmeu struje i napona izvora Faktor snage kola Ukupna reaktivna provodnost kola
Ukupna aktivna provodnost kola
Napon izvora
Struja izvora
U= 12 [0]
PU [W] QLu [VAr]
GL[S]
Suma aktivnih komponenti struja iznosi: ILa = IL1a+ IL2a, odnosno, suma reaktivnih komponenti struja iznosi ILr = IL1r+ IL2r, pri emu je: IL1a = IL1 cosZ1, IL2a = IL2 cosZ2 odnosno, IL1r = IL1 sinZ1; IL2r = IL2 sinZ2 i struja izvora I= (I La ) 2 + (I Lr ) . Suma aktivnih komponenti vodljivosti iznosi: GL = GL1+ GL2 , odnosno, suma reaktivnih komponenti vodljivosti iznosi BL = BL1+ BL2. Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i pristupamo crtanju vektor-dijagrama. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili mikrosimensa; 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... S .
&& Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. Napon izvora ( U& ), 0 crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa naponom su aktivne komponente struja( I L1a i I L 2 a ), reaktivne komponente struja ( I L1r i I L 2 r ) crtamo na negativnoj imaginarnoj osi (-j), jer one kasne za naponom za 900. Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit emo struju izvora ( &&& ), koja kasni za naponom izvora za ugao U= 12. I Analogno dijagramu struja crtamo dijagram vodljivosti, postupak je slian. Umjesto aktivnih struja na pozitivnu realnu osu (+r) nanosimo aktivne vodljivosti (GL), a na negativnu imaginarnu osu (-j) nanosimo reaktivne induktivne vodljivosti (-jBL), sabiranjem ovih vektora po pravilu paralelograma dobijamo ukupnu vodljivost kola (YU = Y12).
Vektor-dijagrami treba da budu slini dijagramima prikazanim na slikama broj 3. i broj 4.
50
SU[ VA]
BL1[ S]
BL2[ S]
BL[S]
GL1[S]
GL2[S]
YU[ S]
CosZ2
CosZ1
IL2[mA]
IL1[mA]
RL1[ ]
RL2[ ]
XL1[ ]
XL2[ ]
cosU
ZU [ ]
I[mA]
f[Hz]
U[V]
Slika broj 3. Vektor-dijagram struja i napona u Gausovoj kompleksnoj ravni za paralelnu vezu dvije realne zavojnice.
Slika broj 4. Dijagram vodljivosti u Gausovoj kompleksnoj ravni za paralelnu vezu dvije realne zavojnice.
Vjeba broj 21:
Sloena kola izmjenine struje, mjeovita veza troila u kolu izmjenine struje, serijska veza omskog otpora sa paralelnom vezom dvije realne zavojnice.
1. UVOD U elektrotehnikoj praksi se rijetko sreemo sa ovakvom kombinacijom, ali odluio sam da izvrimo analizu ovog kola, jer je analiza dosta jednostavna. Sloenije kombinacije se rjeavaju jednom od metoda koje smo upoznali u prvoj godini u Osnovama elektrotehnike, kada smo prouavali kola sa jednosmjernim izvorima struje, odnosno direktnom primjenom Kirhofovih pravila, primjenom Metode konturnih struja, Metode napona vorova ili transformacijom kola na osnovno kolo, to emo i mi uiniti u naem zadatku. Razmotrit emo sluaj paralelne veze dvije realne zavojnice, koje su povezane u seriju sa istoomskim otporom i prikljuene na izvor izmjeninog napona, sa transformacijom kola na jednostavno kolo, kako je to prikazano na slikama broj 1. i broj 2.
Slika broj 1. Mjeovita veza omskog otpora i dvije realne zavojnice.
Slika broj 2. Postupak svoenja sloenog mjeovitog kola na jednostavno kolo.
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona u (t) = Umsint, tad e u kolu protei struje: i(t); i1(t) i i2(t), kako je to prikazano na slici broj jedan, iji je zbir: i(t)= i1(t) + i2(t)...(1). Na slici broj dva, sa slikama a); b); c) i d), prikazan je postupak svoenja sloenog mjeovitog kola na jednostavno kolo. Na osnovu slike broj 2. moemo napisati jednaine za otpornosti i vodljivosti sa njihovim argumentima, jer emo analizu kola izvesti svoenjem kola na prosto kolo.
Z12 =
( R L1 + jX L1 ) ( RL 2 + jX L 2 ) Z1 Z 2 ...(2); Z U = R R + Z 12 = RR + .....(3) Z1 + Z 2 RL1 + jX L1 + R L 2 + jX L 2 RL1 X 1 1 = = j 2 L1 2 = G L1 jB L1 ..(4) 2 2 Z 1 RL1 + jX L1 RL1 + X L1 R L1 + X L1
Y1 =
Y2 =
RL 2 X 1 1 = = j 2 L2 = G L 2 jBL 2 ..(5). 2 2 2 Z 2 RL 2 + jX L 2 RL 2 + X L 2 R L2 + X L2 Y12 = GL-jBL= (G L ) 2 + (B L ) 2 e j12 ...(6).
Z12 =
BL1 BL 2 BL12 1 ...(6a); Z 1 = arctg ...(7): Z 2 = arctg ...(8) i 12 = arctg (9). G L1 GL 2 G L12 Y12
Sad moemo napisati izraze za napone i struje u kompleksnom obliku, sa njihovim argumentima i faktore snage:
U = I Z U = I ( R R + Z12 ) (10) ; I =
I 1 = U 12 Y1 =
U ..(10a); U 12 = U U R = U I R R (10b); ZU
U 12 U X L (11); I 2 = U 12 Y2 = 12 (11a); U = arctg (12); Z1 Z2 R G G R cosU= (12 a) ; cos Z1 = L1 (12 b), cos Z2 = L 2 (12 c). Zu Y1 Y2
Izrazi za snage imat e slijedee oblike: P1 = I2 1 RL1 = U12 I1 cosZ1 [W](13); P2=I2 2 RL2=U12 I2 cosZ2 [W](13a); PR=I2 RR=
UR 2 = U R G R [W](13b); QL1=I2 1 XL1=U12 I1 sinZ1 [VAr](13c); RR
QL2=I2 2 XL2=U12 I2 sinZ2 [VAr](13d); PU=P 1 +P2 + PR = U I cosU [W](13e), QU=Q L1 +QL2 = U I sinU [VAr](13f) i SU= U I =
(PU ) 2 + (QU ) 2 [VA](13g).
2. ZADACI: a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL), povezati paralelno, a zatim ih povezati u seriju sa istoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i prikljuiti na izvor izmjeninog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu u(t) = 2 (2 - 270) sin(314t + 0) V, frekvencije 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), pada napona na omskom otporu (UR), pada napona na zavojnicama (U12), struje izvora (I) i struje u grani jedan (I1). c) Izraunati: struju kroz granu dva (I2), vodljivosti u granama kola (Y1 i Y2), impedansu grana jedan i dva (Z12), faktore snage zavojnica (cos Z1 i cos Z2), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), faktor snage kola (cos U), ukupnu aktivnu (PU) snagu, ukupnu reaktivnu (QU) snagu i prividnu snagu (SU) kola. d) U eljenoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni nacrtati trokut snaga kola.
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 2 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 3 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
RL1[ ] XL1[ ] RL2[ ] XL2[ ] RR[ ] f[Hz] U[V] UR[V] Izmjereno U12[V] I[mA] I1[mA] cosZ2 cosZ1 I2[mA] GL1[S] GL2[S] Y1[S] U[ ] Y12[ S] ZU[ ] Y2[S] Z12[ ] cosU BL1[ S] BL2[ S] Faktor snage kola Reaktivne provodnosti Vodljivost grane dva Impedansa grana jedan i dva Ukupna impedansa kola Ukupna provodnost grana jedan i dva
0
Parametri zavojnica, omski i induktivni otpori zavojnica i otpornost omskog otpornika Poznato Frekvencija struje Napon izvora Pad napona na omskom otporu Pad napona na zavojnicama Struja izvora Struja zavojnice jedan Faktori snage zavojnica Struja zavojnice dva Aktivne provodnosti Vodljivost grane jedan Ugao izmeu struje i napona izvora Izraunato Slika broj 3. Trokut snaga mjeovitog RL kola.
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA:
50
Trokut snaga treba biti slian onom sa slike broj 3. PU [W] QLu [VAr] SU[ VA]
Ukupna aktivna, reaktivna i prividna snaga kola
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe)!!! Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih vrijednosti.
Za izraunavanje traenih podataka sluiti se jednainama koje su navedene u uvodu, tj. od (2) do (13g).
Vjeba broj 22: Rukovanje osciloskopom 7KD1011 Siemens - mjerenje izmjeninog napona. 1. UVOD Osciloskop je elektronski mjerni instrument opte namjene i jedan je od najee koritenih instrumenata, jer ima mogunost vizuelnog prikazivanja mjerenih veliina. Pored vizuelnog prikazivanja, osciloskop posjeduje jo dvije vane mogunosti: prikazivanje brzo promjenjljivih veliina i mjerenje veliina nepravilnog talasnog oblika. Glavni djelovi osciloskopa su: Katodna cijev, Vertikalni (y) pojaava, Horizontalni (x) pojaava, Generator vremenske baze, Sklop za sinhronizaciju i Izvor za napajanje. BLOK EMA OSCILOSKOPA
Vertikalni (y) pojaava Izvor za napajanje
Katod. cijev
Niski napon
Visoki napon
Sklop za sinhronizaciju
Generator vremenske baze
Horizontalni (x) pojaava
Simensov osciloskop 7KD1011 je dvokanalni osciloskop iji je napon napajanja 220V 10%, 240V 10% i 110V 10%, frekvencije 45 65 Hz, snage P = 35 W, zatitne klase I (mora biti nulovan ili uzemljen). Maksimalni ulazni napon jednosmjerne struje je 400 V DC ili 400 V izmjenine struje AC (amplitude max) i ulazne otpornosti 1 M/25pF. PREGLED ELEMENATA ZA KORITENJE RUKOVANJE SA OSCILOSKOPOM 1. Pritisni alter mree, ukljueno iskljueno (0/I). 2. Zelena LED dioda svijetli prisutan mreni napon. 3. Podeavanje osvjetljenja.
4. Podeavanje otrine slike FOCUS. 5. BUKSNA pravouglog - izlaznog signala. 6. Podeavanje okretanja. Kanal 1 (CH1) 11. Buksna ulaznog mjerenog signala kanala 1. (CH1) (max 400 V DC i 400 V ACamplituda). 12. Preklopnik za vrstu mjerenog signala na kanalu 1. ( 0 ). 13. Preklopka za slabljenje ulaznog (Y) signala (faktor ky pri mjerenju napona). 14. Fino podeavanje pojaanja Y signala. 15. Podeavanje mjesta, pozicije Y signala na katodnoj cjevi za kanal 1. CH1. 16. Pritisni alter za invertovanje (okretanje) mjerenog signala. 17. Buksna za vezu mase uzemljenja. Kanal 2 (CH2) 21. Buksna ulaznog mjerenog signala za kanal 2. (CH2). 22. Preklopnik za vrstu mjerenog signala na kanalu 2. ( 0 ). 23. Preklopnik za slabljenje ulaznog napona na kanalu 2. CH2 (faktor ky). 24. Fino podeavanje pojaanja (Y- pojaava). 25. Podeavanje mjesta pozicije Y signala. 26. Pritisni alter za invertovanje (okretanje) mjerenog signala. Vertikal - mode prekopavanje - prebacivanje kanala 28. Pregibne sklopke kanal 1. (CH 1); kanal 2. (CH 2) ili oba kanala (BOTH). 29. Pregibna sklopka za namjetanje kanala (ALT - oba kanala, CHOP - prekopavanje signala i ADD - sabiranje signala). Glavna vremenska baza A (TIME A) 31. Pritisni alter razvlaenja - irenja x10, mogue u 10. dijelova. 32. Zelena LED dioda, vremensko podruje - dimenzije ms/cm (milisekundi/cm). 33. Zelena LED dioda, vremensko podruje - dimenzija s/cm (mikrosekundi/cm). 34. Lanac zelenih LED dioda vrijednosti vremenskog podruja od 0,5 200. 35. Pritisni alter X / Y pogon. 36. Fino podeavanje glavne vremenske baze (CAL). 37.Crvena LED dioda pokazuje automatsko podeenje vremenskog podruja (AUTO). 38. Podeavanje izbora vremenskog podruja glavne baze A (AUTO i RANGE A ). 39. Podeava vremena ekanja (HOLD OFF) (norm, max). 40. Podeavanje mjesta poloaja X zraka na ekranu katodne cijevi. Usporavanje vremenske baze B (TIME B) 41. Okretna preklopka izbora vremenskog podruja, od 0,5 s/cm -2 ms/cm. 42. Podeavanje usporavanje (DELAY) vremenske baze B. Izbor vremenske baze (TIME BASE) 43. Pregibni (poluni) alter za izbor vremenske baze (vremensko skretanje slijedi glavnu vremensku bazu A, samo kod oslabljenja vremenske baze B i pripadajuih isjeaka).
Okidanje vremenske baze A ( TRIGGER A) 44. Pritisni alter polariteta strane (razvuen negativna strana, ugaen - pozitivna strana okinuta). 45. Podeava okidnog nivoa (47 mora biti na NORM podruje namjetenja 6 cm na slici ekrana). 46.Zeleni LED dioda pokazivai pokazuju okidni pogon glavne vremenske baze A 47. Vrsta okidnog signala (treba da stoji na NORM). 48. Preklopka okidaa (treba da stoji AC pri ~ signalima). 49. Preklopke za izbor izvora okidaa. 50. Buksne za dovod vanjskog okidnog signala (EXT - TRIG). Okidanje usporene - razvuene vremenske baze B 51. Pregibni alter izbora okidanja vremenske baze B. Zadnja strana 52. Providni prozor za podeavanje mrenog napona. 53. Buksna za ulaz svjetlosne modulacije (INTENS - MOD). 54. Tabela za prekopavanje mrenog napona. 55. Ulaz mrenog kabla sa utikaem. Kratko upustvo: Priprema, sve pregibne sklopke postaviti u gornji poloaj ili na CAL, NORM ili na srednji poloaj: 12. - 22. klizne altere postaviti naO. 1. Ukljuiti glavnu sklopku. 2. Zelena LED dioda svjetli, prisutan mreni napon. 3. Podesiti osvjetljenje na katodnoj cijevi. 4. Podesiti otrinu slike (FOCUS). 6. Podeava okretanja, podesiti u paralelan i pravilan raster. Kanal 1 (CH1) 12. Kanalni alter podesiti prema vrsti mjerenog signala, tj. na ili . 28. Pregibni alter prebaciti u poloaj CH1. 5. Buksna pravougli signal izlazni, izjednaiti sa tasterom glave djelitelja. 11. Preko buksne i kabla dovesti mjereni signal na osciloskop. 13. Podesiti (Y) oslabljiva. 15. Podesiti poloaj snopa (Y) zraka. Prekontrolisati osnovna podeenja. 47. na AUTO, 48. na DC ili AC, 49. na CH1, 43., A. Kanal 2 (CH). 15. = 25. Prekontrolisati 47, 48, 49. i 43. , 49., na CH2. DVOKANALNI POGON - DVA ULAZA 28. Pregibni alter na BOTH, 29. pregibni alter dvokanalni prikaz ALT. podeenje kanala (isto kao svaki posebno osim BOTH). Prekontrolisati
PODEAVANJE OKIDANJA: 49. CH1 pri okidanju signala kanala 1. isto CH2 - kanala 2.
2. ZADACI: a) Serijski povezati istoomski otpor i realnu zavojnicu, te ih prikljuiti na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnim zakonu: i(t) = Im sin(314 t + 0) A. b) Pomou osciloskopa na kanalu 1. izvriti mjerenje pada napona na omskom otporu. c) Pomou osciloskopa na kanalu 2. izvriti mjerenje pada napona na realnoj zavojnici i d) Sa ekrana osciloskopa precrtati njihove valne (talasne) oblike. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 osciloskop typ 7 KD 1011 Siemens...............................................................kom. 1 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
Kod svih mjerenja napona moraju se regulatori 14. i 24. nalaziti u lijevom poloaju, kod namjetanja rastera sa tano definisanim pomjeranjem (na poetku ekrana) i koeficijentima [V/cm], sa preklopkama 13. i 23. Mjerenje izvodimo slijedeim redoslijedom: Sve pregibne preklopke prebacimo u gornji poloaj ili na CAL, NORM, preklopku broj 12. (izbor vrste mjernog signala) postavimo u krajnji lijevi poloaj (~). Ukljuimo glavnu sklopku broj 1. , zelena LED dioda broj 2. svijetli to je znak da je prisutan mreni napon. Pomou okretnog potenciometra broj 3. podesimo osvjetljenje katodne cijevi, zatim, pomou okretnog potenciometra broj 4. podesimo otrinu slike (FOCUS). Okrettnim potenciometrom broj 15. podesiti snop Y zraka na poetak ekrana. Okretnim potenciometrom broj 40. podesiti X zrake na sredinu ekrana. Preklopku broj 28. prebacimo na kanal 1. (CH 1). Preklopku broj 48. prebaciti na AC. Originalni kabal sa buksnom na jednom kraju i dva banana deka na drugom kraju, koristimo za dovod mjernog signala na osciloskop.
Buksnu kabla prikljuimo na ulaz osciloskopa broj 11. , a banana dekove na krajeve otpornika, odnosno realne zavojnice ije napone elimo mjeriti. Okretnu preklopku broj 13. stavimo u maksimalan poloaj, tj. na 20 V/cm, nakon toga dovodimo napone na osciloskop i vrimo pojedinano njihova mjerenja. 5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Valni oblici padova napona na omskom otporu [slika pod a)] i realnoj zavojnici [slika pod b)], koje mjerimo trebaju biti slini onima koji su prikazani na slici broj 1.
Slika broj 1. Mogui valni oblici pada napona na omskom otporu, slika pod a) i na realnoj zavojnici slika pod b).
Izraunavanje izmjerenog napona, na osnovu prikaza njegove trenutne vrijednosti na katodnoj cijevi osciloskopa, vrimo prema slijedeim jednainama:
U m = kY Um
Y V cm = V ....(1) i 2 cm
....(2) ; pri emu je:
U=
Um maksimalna vrijednost napona iju vrijednost oitamo sa ekrana osciloskopa, U efektivna vrijednost mjerenog napona (ona vrijednost to je pokazuje voltmetar).
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe)!!!
Prednja strana osciloskopa
Zadnja strana osciloskopa
Vjeba broj 23: Snimanje strujno-naponske karakteristike I = f (U), diode typ .......... u propusnom - direktnom i nepropusnom - inverznom smjeru. 1. UVOD Poluprovodnike diode su elementi sa dvije elektrode koje nazivamo anoda (A) i katoda (K). Imaju osobinu da u jednom smjeru proputaju struju i to kad je anoda na pozitivnijem potencijalu u odnosu na katodu. U ovom sluaju kaemo da je dioda propusno ili direktno polarizovana. Kada je katoda na veem potencijalu u odnosu na anodu, tada dioda ne vodi struju ili vodi veoma, veoma, malu struju pa kaemo da je dioda nepropusno ili inverzno polarizovana. Diode se najee izrauju od silicijuma (Si) ili germanijuma (Ge), dioda je ustvari P - N spoj silicija ili germanija. Silicij i germanij su etvorovalentni elementi i imaju vrlo malo slobodnih nosilaca elektriciteta na sobnoj temperaturi i nazivaju se poluprovodnici. Zbog toga im se dodaju primjese, koje poveavaju broj slobodnih nosilaca elektriciteta. Primjese mogu biti takve da se povea broj slobodnih elektrona (peterovalentni elementi: fosfor, antimon, arsen). Poto su elektroni nosioci negativnog naelektrisanja ovakav poluprovodnik nazivamo N-tip. Dodavanjem trovalentnih elemenata istom poluprovodniku (bor, galijum, indij) u strukturi poluprovodnika nastaje manjak elektrona to se manifestuje kao viak pozitivnog naelektrisanja, koje nazivamo upljinama. Poto upljina ima karakter pozitivnog naelektrisanja, ovakav poluprovodnik nazivamo P - tip. Spajanjem P i N - tipa poluprovodnika nastaje PN-spoj. U okolini mjesta dodira P i N poluprovodnika stvara se barijera, tj. dolazi do meusobnog ponitavanja naboja elektrona i upljina. To podruje je osiromaeno slobodnim nosiocima naelektrisanja te kroz PN-spoj ne tee struja, slika broj 1. pod a).
Slika broj 1. a) nepolarizovan PN spoj, b) inverzno polarizovan PN spoj i c) direktno polarizovan PN spoj.
Prikljukom negativnog napona na anodu u odnosu prema katodi [slika broj 1. pod b)], PN-spoj postaje nepropusno polarizovan. Barijera se poveava i praktiki kroz PN-spoj ne tee nikakva struja. Ukoliko se inverzni napon povea preko odreene granice dolazi do proboja diode i njenog unitenja. Prikljukom pozitivnog napona na P kraj PN-spoja [slika broj 1. pod c)] u odnosu na N kraj (katodu) PN-spoj se propusno polarizuje, smanjuje se podruje osiromaeno nosiocima elektriciteta. Elektroni i upljine, pod uticajem vanjskog prikljunog napona kreu se kroz PN-spoj, tj. kroz diodu tee struja. Potrebna visina napona da se PN-spoj propusno polarizuje iznosi oko 0,6 V za silicijeve i oko 0,3 V za germanijeve diode. Na slici broj 2. prikazani su tipini izgledi dioda koje susreemo u praksi.
Slika broj 2. Izgledi poluprovodnikih dioda koje susreemo u elektrotehnikoj praksi.
Slika broj 3. Strujno - naponska karakteristika Si i Ge dioda u direktnom i inverznom smjeru.
Na slici broj 3. prikazana je strujno-naponska karakteristika Si i Ge dioda, bez probojnog napona inverzne polarizacije. Najvanije karakteristine veliine dioda su: UR najvea vrijednost napona inverzne polarizacije, na koji se smije prikljuiti dioda a da ne doe do njenog proboja, IF dozvoljena jaina struje pri direktnoj polarizaciji, P dozvoljeni utroak snage diode i TA dozvoljena temperatura ambijenta (okoline) u kojem se dioda nalazi. Dozvoljeni inverzni naponi za silicijumske diode iznose nekoliko desetaka volti, pa sve do hiljadu i vie volti. Dozvoljene struje iznose nekoliko desetaka miliampera, pa sve do nekoliko stotina ampera. Porast temperature negativno utie na diodu, jer joj se smanjuje otpor, raste struja, jer dolazi do porasta broja slobodnih nosilaca elektriciteta.
Ispitivanje ispravnosti dioda Ispitivanje dioda mogue je jednostavno izvrti pomou analognog ommetra, kako je to prikazano na slici broj 4. ili pomou digitalnog multimetra.
Slika broj 4. Ispitivanje ispravnosti diode pomou ommetra.
Dioda u propusnom smjeru [slika broj 4. pod a)] ima veoma mali omski otpor, reda nekoliko desetaka oma, dok u nepropusnom smjeru [slika broj 4. pod b)] ima otpor nekoliko stotina kilooma. Pri ovom ispitivanju moramo znati polaritet ommetra. Neispravna dioda pokazuje isti otpor u oba smjera, veliki ako je u prekidu, odnosno mali otpor ako je u kratkom spoju. Pomou digitalnog multimetra diodu ispitujemo tako to preklopku instrumenta prebacimo u poloaj znak diode, diodu spojimo na prikljune provodnike instrumenta, ako je dioda pravilno prikljuena i ako je ispravna na displeju instrumenta e se pojaviti trocifren broj koji pokazuje visinu napona praga voenja diode u milivoltima. A ako je dioda neispravna ili pogreno prikljuena na displeju e ostati broj jedan (1), to je znak za prekid ili tri nule to je znak za kratki spoj diode. 2. ZADACI: a) Analognim i digitalnim ommetrima ispitati ispravnost diode typ BYT 71 i izmjeriti njene otpore u propusnom - direktnom (RDD) i nepropusnom-inverznom (RDI) smjeru. b) Postepeno poveavati prikljuni napon, te izvriti mjerenje jaine struje diode (ID) u direktnom smjeru i visine napona na njenim prikljucima (UDD). c) Postepeno poveavati prikljuni napon, te izvriti mjerenje jaine struje diode (II) u inverznom smjeru i visine napona na njenim prikljucima (UDI). d) Na osnovu rezultata mjerenja u odgovartajuoj razmjeri nacrtati strujno-naponsku karakteristiku diode I = f (U) u direktnom i inverznom smjeru. e) Rezultate mjerenja srediti tabelarno. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, diodama, tranzistorima, potenciometrima i prikljunim klemama .............................. kompl. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS/WZ, .........................kom. 1 analogni multimetar kao ampermetar..............................................................kom. 1 analogni multimetar kao voltmetar ..................................................................kom. 1 digitalnini multimetar kao voltmetar ................................................................kom. 1 digitalnini multimetar kao ommetar..................................................................kom. 1 poluprovodnika dioda tip BYT 71...................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4a. EMA SPOJA ZA DIREKTNU POLARIZACIJU DIODE:
4b. EMA SPOJA ZA INVERZNU POLARIZACIJU DIODE:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upis izmjerenih podataka za direktnu polarizaciju diode.
Izmjereno Broj mjerenja Napon izvora Napon diode u direktnom smjeru kV[mV/pod] ili kV[V/pod ] V [ pod] UDD[mV] Struja diode u direktnom smjeru kA [mA/pod] ili kA [A/pod] A [pod] ID[mA]
n 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
UI[v]
Tabela za upis izmjerenih podataka za inverznu polarizaciju diode.

Izmjereno Broj mjerenja Napon izvora Inverzni napon diode kV[V/pod ] V [ pod] UDI[V] Inverzna struja diode kA [A/pod] A [pod] II[A]
n 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
UI[v]
Tabela za upis podataka o izvrenom mjerenju otpora diode u direktnom i smjeru.

Izmjereno analognim multimetrom Otpor diode u direktnom smjeru k [ /pod ] [pod] RDD[ ]
inverznom
Izmjereno digitalnim multimetrom Otpor diode u inverznom smjeru Poloaj preklopke Pokazivanje na displeju instrumenta [M ] instrumenta RDI [M ]
Kad smo sve podatke sredili tabelarno i usvojili odgovarajue razmjere, pristupamo crtanju strujno-naponske karakteristike diode u direktnom i inverznom smjeru, koji treba da budu slini dijagramima nacrtanim na slici broj 3. Preporuujem slijedee razmjere: za direktnu polarizaciju: 1 cm 100 mV; 1mm 100 A, za inverznu polarizaciju: 1 cm 1 A; 1 cm 2 V .
Vjeba broj 24: Snimanje izlaznih karakteristika tranzistora typ.......... u spoju sa zajednikim emiterom. 1. UVOD Osobine i graa bipolarnih tranzistora. Tranzistor je poluprovodniki elektroniki element sa tri prikljuka (elektrode). Sastoji se od tri poluprovodnika sloja na koje su prikljuene metalne ice (elektrode). Slojevi i elektrode nazivaju se kolektor (C), baza (B) i emiter (E). Tranzistor je smjeten u metalno ili plastino kuite, sa izvedenim elektrodama za vezu tranzistora u strujno kolo. Obzirom na meusobno spajanje poluprovodnikih elemenata, tranzistori mogu biti NPN ili PNP strukture. Na slikama broj 1. i 2. prikazani su graa i izgled tranzistora.
Slika broj 1. Graa PNP tranzistora - slika a) i graa NPN tranzistora - slika b).
Slika broj 2. Izgledi bipolarnih tranzistora koje najee susreemo u praksi.
Tranzistor ima tri elektrode, jedna se koristi kao ulazna, druga kao izlazna a trea je zajednika za ulazni i izlazni strujni krug. Svaka elektroda moe biti zajednika, pa se prema zajednikoj elektrodi naziva spoj tranzistora: zajedniki emiter, zajednika baza i zajedniki kolektor. U praksi se najee koristi spoj sa zajednikim emiterom, kako je to prikazano na slici broj 3. pod a).
Slika broj 3. Propusno polarizovan bipolarni tranzistor - tok elektrona slika a) i zakoen tranzistor (UBE=0) slika b).
Prema slici broj 3. pod a), naponski izvor UBE propusno polarizuje spoj baza emiter. Elektroni iz N - sloja prelaze u uski sloj baze. Sloj baze ima malo primjesa, pa u njemu ima malo slobodnih nosilaca naboja, tj. upljina. Zbog toga se u bazi mali dio elektrona spaja sa upljinama. Ove upljine nadoknauje izvor UBE, zbog ega u sloju baze tee mala struja baze IB. Preostali dio elektrona 92 - 99%, zbog tankog sloja baze bude privuen pozitivnim potencijalom kolektora, prolaze kroz bazu u N-sloj kolektora i teku dalje prema izvoru UCE i predstavljaju tok elektrona kolektora. Iz toka elektrona, koji se kreu u suprotnom smjeru od tehnikog smjera struje, vidljivo je da je struja emitera IE jednaka zbiru struja baze i kolektora, tj.: IE = IB + IC ....(1). Poto je struja baze veoma mala, struja emitera praktiki je jednaka struji kolektora. Odnos struje kolektora i struje baze predstavlja statiko - jednosmjerno strujno pojaanje tranzistora: hFE = IC/IB ...(2), koje je prikazano na slici broj 4.
Slika broj 4. Statiko strujno pojaanje bipolarnog tranzistora IC= f (IB).
Izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora Izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora u spoju sa zajednikim emiterom prikazuju ovisnost kolektorske struje [IC = f(UCE)] o naponu izmeu kolektora i emitera i struje baze. Na slici broj 5. prikazane su izlazne karakteristike tranzistora BC 108.
Slika broj 5. Izlazna karakteristika bipolarnog tranzistora BC 108, IC = f (UCE).
Iz karakteristika sa slike broj 5. je vidljivo da se za male napone UCE , koji iznose nekoliko stotina milivolti struja kolektora naglo mijenja. To je podruje zasienja. Daljim poveanjem napona UCE dolazi do malih promjena struje IC. To je aktivno podruje rada tranzistora. Poveanje kolektorskog napona preko odreene granice dovodi do naglog rasta kolektorske struje. Tranzistor se prekomjerno zagrijava i dolazi do njegovog proboja unitenja. Izlazne karakteristike pokazuju da je struja kolektora IC jako ovisna o struji baze. Kad je struja baze priblino jednaka nuli (IB = 0) kroz tranzistor tee veoma mala struja kolektora, koja se pri sobnim temperaturama moe zanemariti i kaemo da je tranzistor u zakoenom stanju. Odnos promjene struje kolektora, prema promjeni struje baze, koja je uzrokovala promjenu kolektorske struje, uz konstantan napon kolektora naziva se faktor strujnog pojaanja bipolarnog tranzistora, uz konstantan napon UCE, to jest.: hfe = IC / IB ... (3) 2. ZADACI: a) Mjenjanjem i mjerenjem jaine struje baze (IB) i visine napona izmeu baze i emitera (UBE), te visine napona izmeu kolektora i emitera (UCE) i struje kolektora (IC), za tranzistor typ BF 291 u spoju sa zajednikim emiterom. b) Izraunati: faktor jednosmjernog strujnog pojaanja tranzistora hFE. c) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: izlazne karakteristike IC = f (UCE i IB) tranzistora. d) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno.
3. ISPITNA OPREMA: - Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, - ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, diodama, tranzistorima, potenciometrima i prikljunim klemama .............................. kompl. 1 - stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS/WZ, .........................kom. 1 - analogni multimetri kao ampermetri................................................................kom. 2 - regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 - adapter 220/15 V; AC / DC ............................................................................ kom. 1 - digitalni multimetri kao voltmetri.. ...................................................................kom. 2 - regulacioni otpornik 100 ; 2 A.......................................................................kom. 1 - spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje. 4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: IB= 0;

Broj mjerenja
UBE= 0
Napon kol.emiter Jednosmjerno pojaanje Broj mjerenja
IB= ...A;
UBE= ...mV
Napon kol.emiter Jednosmjerno pojaanje
UCE
Struja kolektora
Struja kolektora
N 1 2 3 4 5
kA [A/pod]
A[pod]
IC[A]
UCE
[V]
hFE
n 1 2 3 4 5
kA [mA/pod]
A[pod]
IC[mA]
[V]
hFE
IB= ...A;
Broj mjerenja
UBE= ...mV
IB= ...A;
UBE= ...mV
UCE
Struja kolektora
Struja kolektora
N 1 2 3 4 5
kA [mA/pod]
A[pod]
IC[mA]
UCE
[V]
hFE
n 1 2 3 4 5
kA [mA/pod]
A[pod]
IC[mA]
[V]
hFE
IB= ...A;
Broj mjerenja
UBE= ...mV
IB= ...A;
UBE= ...mV
Napon kol.emiter Jednosmjerno pojaanje [V]
UCE
Struja kolektora
Struja kolektora
N 1 2 3 4 5
kA [mA/pod]
A[pod]
IC[mA]
UCE
[V]
hFE
n 1 2 3 4 5
kA [mA/pod]
A[pod]
IC[mA]
hFE
IB=...A;
Broj mjerenja
UBE=...mV
IB=...A;
UBE=...mV
UCE
Struja kolektora
Struja kolektora
N 1 2 3 4 5
kA [mA/pod]
A[pod]
IC[mA]
UCE
[V]
hFE
n 1 2 3 4 5
kA [mA/pod]
A[pod]
IC[mA]
[V]
hFE
Kad smo izvrili potreban broj mjerenja, izraunamo jednosmjerno pojaanje tranzistora hFE. Usvojimo odgovarajue razmjere i nacrtamo izlazne karakteristike tranzistora IC = f (UCE) pri konstantnoj struji baze, koju za svaku tabelu mjenjamo. Izlazna karakteristika treba da bude slina, karakteristici koja je nacrtana na slici broj 5. Jednosmjerno strujno pojaanje raunamo po formuli: hFE = IC / IB . Preporuujem razmjeru R: 1 cm 2,5 V; 1 cm 0,5 - 1 mA.
6. KOMENTAR-ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!!
Vjeba broj 25: Snimanje ulazne karakteristike NPN tranzistora typ .......... IB = f(UBE), UCE = constant. 1. UVOD Tranzistori su troslojni poluprovodniki elementi sa tri elektrode, koje se polarizuju u propusnom smjeru, a vode struju u direktnom i inverznom smjeru, kako je to prikazano na slikama broj 1 i broj 2.
Slika broj 1. Graa, simboli i tokovi struja NPN i PNP tranzistora.
Pojednostavljen prikaz rada tranzistora, tok elektrona i struja prikazan je na slici broj 2.
Slika broj 2. Tok elektrona i struje u NPN tranzistoru.
Sa slike broj 2 vidi se da elektroni prolaze kroz spoj baza emiter i nastavljaju kroz N-sloj kolektora prema naponskom izvoru kolektor-emiter UCE (crne strelice). A da struje (IB i IC) imaju suprotne smjerove u odnosu na tok elektrona, koje su ucrtane crvenim strelicama. Tranzistor predstavlja dva PN-spoja, kod kojeg su dvije diode suprotno spojene u seriju, to se vidi sa slike broj 1. Ispitivanje ispravnosti tranzistora Brzo i jednostavno ispitivanje ispravnosti tranzistora moemo izvesti ommetrom ili digitalnim multimetrom. Ispitivanje pomou ommetra, vrimo tako to tranzistor posmatramo kao dvije diode suprotno spojene u seriju. Pri ispitivanju NPN tranzistora pozitivni pol ommetra prikljuujemo na bazu a negativni na emiter, odnosno kolektor. U ovom sluaju obje diode su propusno polarizirane i kod ispravnog tranzistora ommetar pokazuje mali otpor. Prikljukom minus pola ommetra na bazu oba PN-spoja se inverzno polarizuju i ommetar pokazuje veliki otpor. Ispitivanje tranzistora pod uslovima koji su blii radnim vri se pomou dva ommetra. Plus pol jednog ommetra prikljuuje se na kolektor a minus na emiter, ovaj ommetar mora pokazivati veliki otpor, kako je to prikazano na slici broj 3. pod a). Zatim, plus pol drugog ommetra prikljuimo na bazu a minus pol na emiter, ime smo tranzistor propusno polarizovali, tada e potei struja kroz tranzistor, te se smanjiti otpor izmeu kolektora i emitera, to se manifestuje na prvom ommetru, jer on sada pokazuje veoma mali otpor, kako je to prikazano na slici broj 3. pod b). Ispitivanje tranzistora pomou digitalnog multimetra vri se veoma brzo i jednostavno. Preklopku multimetra prebacimo u poloaj hFE, prikljune elektrode tranzistora postavimo u odgovarajue otvore na instrumentu za NPN ili PNP tranzistora, sa oznakama b, e i c, ako smo pravilno postavili tranzistor i pravilno ga polarizovali i ako je tranzistor ispravan, na displeju e se pojaviti dvije cifre koje oznaavaju statiko-jednosmjerno strujno pojaanje tranzistora (hFE) u trenutnim uslovima. Ako na displeju ostane broj jedan, onda je tranzistor neispravan ili ga nismo pravilno prikljuili-polarizovali.
Slika broj 3. Ispitivanje ispravnosti tranzistora pomou dva analogna ommetra.
Ulazne karakteristike tranzistora Ulazne karakteristike tranzistora pokazuju ovisnost struje baze IB i napona izmeu baze i emitera UBE uz konstantan napon izmeu kolektora i emitera UCE. Tipina ulazna karakteristika bipolarnog tranzistora prikazana je na slici broj 4.
Slika broj 4. Ulazna karakteristika bipolarnog silicijevog tranzistora IB = f (UBE).
Sa karakteristike je vidljivo da struja baze poinje tei tek kad napon baze UBE dostigne odreeni iznos, tj. 0,5 V za Si i 0,1 V za Ge tranzistore. Promjena napona kolektor-emiter UCE veoma malo utie na struju baze. Odnos napona baza-emiter UBE i struje baze IB, predstavlja istosmjerni otpor izmeu baze i emitera [RBE = (UBE / IB)] (1), kojeg treba razlikovati od dinamikog otpora, kojeg dobijemo kao odnos promjene napona baza emiter UBE i promjene struje baze IB, tj.: rd = hie = h11 = (UBE / IB) (2) Na ulazne i izlazne karakteristike utiu: svjetlost, radioaktivno zraenje i temperatura. Poto je struja baze veoma mala, struja emitera, praktiki je jednaka struji kolektora. Odnos struje kolektora i struje baze predstavlja statiko-jednosmjerno strujno pojaanje tranzistora: hFE = IC / IB ... (3). Na slici broj 5. prikazana je struja kolektora u funkciji struje baze, tj.: IC = f (IB).
Slika broj 5. Ovisnost struje kolektora o struje baze, IC = f (IB), bipolarnog tranzistora u spoju sa zajednikim emiterom.
2. ZADACI: a) b) c) d) Izvriti mjenjanje i mjerenje jaine struje baze (IB) i visine napona izmeu baze i emitera (UBE), te struje kolektora (IC), za tranzistor typ BF 291 u spoju sa zajednikim emiterom, Izraunati: istosmjerni otpor baza emiter (RBE), dinamiki otpor baza emiter rd = hie = h11 = (UBE / IB) i statiko strujno pojaanje hFE = (IC / IB), U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: ulaznu karakteristiku tranzistora IB = f (UBE), za dvije razliite vrijednosti napona UCE = constant. i dijagram promjene struje kolektora u funkciji promjene struje baze IC = f (IB) i Rezulata mjerenja srediti tabelarno.
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, diodama, tranzistorima, potenciometrima i prikljunim klemama .............................. kompl. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS/WZ, .........................kom. 1 analogni multimetri kao ampermetri.................................................................kom. 2 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1 adapter 220/15 V; AC / DC ............................................................................ kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri.. ...................................................................kom. 2 regulacioni otpornik 100 ; 2 A.......................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: a) UCE = .V
Promjena napona baze
Jednosmjerno strujno pojaanje
Broj mjerenja
Struja baze
Struja kolektora
kAB [A/pod]
AB[pod]
kAC [A /pod] ili [mA/pod]
AC[pod]
IC[A] ili [mA]
UBE[mV]
IB[A]
Napon baza - emiter
hFE
IB [A] -
UBE [mV] -
RBE [k ]
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Tabela za upis izmjerenih i izraunatih podataka. Formule za proraun traenih parametara: dinamiki otpor baza emiter rd = hie = h11 = (UBE / IB); statiko strujno pojaanje hFE = (IC / IB), istosmjerni otpor baza emiter RBE = (UBE / IB), promjena struje baze IB2 = IB2-IB1 itd i promjena napona baza-emiter UBE = UB2 UB1 itd.
rd [k ] -
Dinamiki otpor baza-emiter
Jednosmjerni otpor baza-emiter
Promjena struje baze
b) UCE=.V
Promjena napona baze
Jednosmjerno strujno pojaanje
Struja baze
Struja kolektora
kAB [A/pod]
AB[pod]
AC[pod]
[mA/pod]
IC[A] ili [mA]
UBE[mV]
IB[A]
kAC [A/pod] ili
Napon baza - emiter
Broj mjerenja
hFE
IB [A] -
UBE [mV] -
RBE [k ]
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Tabela za upis izmjerenih i izraunatih podataka. Kada smo izraunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajuih razmjera i crtanju traenih dijagrama. Razmjera, tj. R: 1 cm ...mV; 1 cm ... A, za ulaznu karakteristiku preporuujem razmjeru: 1 mm 0,5 A, 1mm 5 mV, a za pravu IC = f (IB) usvojite razmjeru koju elite. Ulazne karakteristike treba da budu sline karakteristici koja je nacrtana na slici broj 4. , a prava IC = f (IB) treba da bude slina dijagramu na slici broj 5.
6. KOMENTAR-ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!!
rd [k ] -
Dinamiki otpor baza-emiter
Jednosmjerni otpor baza-emiter
Promjena struje baze
Vjeba broj 26: Tranzistorsko pojaalo, radna taka i radna prava, izbor elemenata pojaala sa jednim izvorom napajanja u spoju sa zajednikim emiterom. 1. UVOD U elektronskim sklopovima tranzistor obavlja funkciju pojaala ili sklopke. U pojaavau tranzistor radi u dinamikom reimu, moe biti vezan sa uzemljenim (zajednikim) emiterom, sa uzemljenim kolektorom i sa uzemljenom bazom. U praksi za pojaanje snage i napona najee se koristi spoj sa zajednikim emiterom, kako je to prikazano na slici broj 1. pod a) i pod b).
Slika broj 1. Tranzistorsko pojaalo pod a) u dinamikom reimu rada i pod b) u statikom reimu rada.
Za pravilan rad tranzistora potrebno je na njegove prikljuke (elektrode) dovesti napon odgovarajueg polariteta i iznosa, te osigurati da kroz tranzistor teku struje odreene jaine. Jaine struja kroz tranzistor i visina napona izmeu njegovih elektroda ine elemente radne take tranzistora. Visinom jednosmjernog napona izvora iz kojeg se tranzistor napaja i spajanjem otpora u ulazni i izlazni krug moe se pravilno izabrati radna taka tranzistora, odnosno iznosi struja i napona meu elektrodama. Ako hoemo da tranzistor radi kao pojaalo, radna taka tranzistora mora biti u aktivnom podruju rada tranzistora, tj. izmeu zasienja i zakoenja (vidi sliku broj 5. iz vjebe broj 24.strana 127). Radne uslove odreuju otpornici RB1 i RB2, odnosno napon izmeu baze i emitera, kojeg obezbjeuje napon napajanja UCC i otpornik RC u krugu kolektora, kako je to prikazano na slici broj 1. pod b). Izraunavanje struje baze i napona baza emiter izvrit emo Teveninovom teoremom, kako bismo mogli na osnovu izlaznih karakteristika nacrtati radnu pravu i na njoj nai radnu taku pojaala.
Slika broj 2. Transformacija pojaala pod a), radna prava i radna taka pojaala pod b).
Za razumjevanje rada pojaala i izbora elemenata radne take pogodno je koristiti grafiku metodu analize rada sklopa. Napon napajanja UCC, koji tjera struju kolektora IC kroz kolektorski otpornik RC i tranzistor, dijeli se na pad napona na tranzistoru UCE i pad napona na otporniku kolektora UC=IC x RC. Meusobni odnos padova napona na ta dva elementa
dobije se crtanjem njihovih karakteristika. Za tranzistor su to izlazne karakteristike a za otpornik RC to je prava koja je odreena jednainom: UCC=UCE + ICRC...(1). Da bismo ovu pravu ucrtali na izlazne karakteristike tranzistora, potrebno je poznavati dvije take ili jednu taku i nagib prave. Poto nije poznata vrijednost struje niti napona u radnoj taki, potrebno je uzeti one take gdje su veliine poznate. To su take na osama koordinatnog sistema. Ako je struja kolektora jednaka nuli (IC=0), tad je napon izmeu kolektora i emitera jednak naponu izvora (UCE=UCC), tj. kad ne tee struja kolektorskim krugom sav prikljuni napon izvora vlada izmeu kolektora i emitera tranzistora. To je jedna taka radne prave. Ako je napon izmeu kolektora i emitera jednak nuli (UCE=0), sav prikljuni napon vlada na kolektorskom otporniku (RC) pa je struja kolektora: IC=(UCC/RC)...(2), i to je druga taka radne prave. Ako je struja baze jednaka nuli (IB=0), radna taka tranzistora je u podruju zakoenja i kroz tranzistor praktiki ne tee struja. Kad kroz tranzistor tee veoma velika struja on je u zasienju. Da bi tranzistor radio kao pojaalo, potrebno je da radna taka bude u sredini aktivnog podruja, tj. da tee odgovarajua struja baze to se postie naponom ET i otpornikom RT, tj. : IB=
ET U BE ...(3). RT
Napon UBE obino iznosi oko 0, 7 V za silicijske tranzistore. Moramo imati na umu da su radna prava i radna taka odreene bez prisustva izmjeninog signala koji pojaavamo, nazivaju se statika radna prava i statika radna taka. Ako se na ulaz pojaala prikljui izmjenini signal [slika broj 1. pod a)] on e izazvati promjenu struje baze, koju e tranzistor pojaati i izazvati znatno veu struju u kolektorskom krugu i napon izmeu kolektora i emitera. Radna taka e se kretati oko poloaja statike radne take u ritmu izmjeninog signala. Iz odnosa izlazne struje, odnosno napona, prema ulaznoj struji, odnosno naponu, vidljivo je da je ostvareno strujno i naponsko pojaanje. Ulazni i izlazni signali su u protufazi, tj. rastua promjena napona na ulazu izaziva padajuu promjenu na izlazu i obrnuto. Iznos strujnog pojaanja zavisi od veliine faktora strujnog pojaanja tranzistora hfe. to je faktor hfe vei bit e i vee strujno pojaanje pojaala. Stvarno strujno pojaanje je uvijek manje od teorijskog strujnog pojaanja hfe jer na pojaanje utiu:ulazni otpor tranzistora h11, izlazni otpor tranzistora 1/hoe, otpor baznog kruga RB i otpor kolektorskog kruga RC. Naponsko pojaanje pojaala zavisi od faktora strujnog pojaanja tranzistora hfe, ulaznog otpora tranzistora i otpora u kolektorskom krugu pojaala RC (za vee naponsko pojaanje povoljnija je vea vrijednost RC-a). Imajui u vidu rasipanje karakteristika tranzistora, te njihovu ovisnost o temperaturi i mogunost neeljene promjene visine napona napajanja, lako je mogue da doe do pomicanja poloaja radne take pojaala i bez prisustva signala na ulazu. U praksi se vri stabilizacija radne take ubacivanjem otpornika u emiterski krug RE, kako je to na slici broj 3. prikazano. Ovim problemom mi se neemo baviti samo da imamo na umu kako se to u praksi ini.
Slika broj 3. Stabilizacija radne take pojaala ubacivanjem otpornika i kondenzatora u emiterski krug.
2. ZADACI: a) Sastaviti tranzistorsko pojaalo, sa jednim naponskim izvorom (UCC), otporima u baznom krugu (RB2 i RB1) za polarizaciju spoja baza-emiter, otporom u kolektroskom krugu , veznim kondenzatorima (CV1 i CV2) na ulazu i izlazu pojaala i RC=1000 visokofrekventnim tranzistorom typ BF 291 u spoju sa zajednikim emiterom. b) Izvriti proraun: struja i napona u statikom reimu pojaala, te izbor baznih otpornika uz uslov da maksimalna kolektorska struja moe iznositi ICmax=10 mA i napon napajanja pojaala UCC=10 V. c) U statikom reimu rada izvriti mjerenje: bazne (IB) i kolektorske (IC) struje, napona spoja baza-emiter (UBE) i napona spoja kolektor - emiter (UCE). U odgovarajuoj razmjeri nacrtati radnu pravu i radnu taku, za statiki reim rada pojaala, d) Kao pobudni izmjenini signal koristiti indukovani napon u statoru monofaznog asinhronog motora koji se dobije runim okretanjem rotora motora , koji je posljedica zaostalog (remanentnog) magnetizma u jezgri rotora motora. e) U dinamikom reimu rada pojaala izvriti mjerenje:jaine struja baze (ib) i kolektora (ic), visinu pobudnog - ulaznog napona (uul) i visinu izlaznog napona (uiz), te izraunati naponsko pojaanje pojaala [Au=( uizl/uul)] i promjene napona na ulazu i izlazu pojaala pratiti osciloskopom. 3. RJEENJE ZADATKA:
Slika broj 4. Transformacija pojaala po Teveninovoj teoremi.
Da bismo izvrili polarizaciju spoja baza-emiter pojaala sa jednim izvorom napajanja potrebno je da otpori u baznom krugu (RB1 i RB2) budu tako izabrani da obezbijede dovoljno jaku struju baze koja e obezbijediti struju kolektora koja e biti priblino na sredini izlaznih karakteristika tranzistora.
Na osnovu slike broj 4. pod a) usvojit u vrijednosti otpora u baznom krugu tako da uz statiko strujno pojaanje tranzistora hFE=75 obezbijedim struju kolektora oko 5 mA, tj.: IC=5 mA, odnosno da struja baze bude jednaka IB=(IC/75)=(5/75)=0,06666 mA ili IB oko 60 A , to e nam biti osnova za izbor vrijednosti otpora u baznom krugu. RB2= 77 k , a za RB1=12 k , pa u izvriti proraun struje u baznom krugu, kako slijedi: R R 77 10 3 12 10 3 RT= B1 B 2 = = 9333,33 ; RB1 + RB 2 77 10 3 + 12 10 3
U CC E U BE 1,21 0,7 12 10 3 RB1 = 10 = 1,21 V; IB= T = =55 A. 3 RT 9333,33 R B1 + R B 2 99 10 Struja baze od priblino 55 A, izazvat e takoe priblino, jednosmjernu struju kolektora IC= hFE IB= 75 x 55 A=4,125 mA. Mada ova struja moe biti neznatno manja ili vea, zbog otpora u kolektorskom krugu, koji iznosi RC= 1000 . Maksimalna kolektorska struja tranzistora moe iznositi 100 mA, a napon kolektor emiter 70 V, iz ega moemo zakljuiti da u naim uslovima rada tranzistor nee biti ugroen od prevelike struje i napona, jer ulazni napon ne moe prei vrijednost od 100 mV.
ET=I RB1= 4. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, diodama, tranzistorima, potenciometrima, i prikljunim klemama ............................. kompl. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS/WZ, .........................kom. 1 analogni multimetar kao ampermetar..............................................................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri.. ....................................................................kom. 2 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 2 regulacioni otpornik 100 ; 2 A.........................................................................kom.1 monofazni asinhroni motor 220 V ; 50 Hz; 1100 W..........................................kom.1 dvokanalni osciloskop tip 7 KD 1011 Siemens...............................................kom.1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
5. EME SPOJEVA: a) za statiki reim rada pojaala:
b) za dinamiki reim rada pojaala:
6. OBRADA REZULTATA MJERENJA: Tabela za upis izmjerenih parametara u statikom reimu rada pojaala [ema spoja pod a)].
Izmjereno Struje IB[A] IC[mA] UCC[V] Naponi UCE[V] UBE[mV]
Tabela za upis izmjerenih i izraunatih parametara za dinamiki reim rada pojaala [ema spoja pod b)].
Izmjereno Struje Naponi Izraunato Pojaanje napona
ib[A]
ic[mA]
uul.[mV]
uizl.[V]
A[-]
Crtanje radne prave i radne take zapoinjemo nakon to usvojimo odgovarajue razmjere. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili mikroampera; 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... A. Prvo naemo taku maksimalne struje, a nju emo dobiti kad je tranzistor u zasienju, tj kad je napon izmeu kolektora i emitera jednak nuli (UCE=0). Tad je maksimalna struja kolektora jednaka ICmax=(UCC/RC)=(10/1000)=10 mA. Drugo, naemo taku maksimalnog napona, nju nalazimo kad je tranzistor zakoen, to jest kad je struja kolektora jednaka nuli, tad je maksimalni napon spoja kolektor-emiter jednak naponu izvora (UCE=UCC =10 V). Tad na radnoj pravoj naznaimo taku koja odgovara izmjerenoj visini napona izmeu kolektora i emitera (UCE) i izmjerenoj jaini struje kolektora (IC), kako je to na slici broj 2. pod b) nacrtano. Pojaanje napona izraunati prema jednaini:Au=(uizl./uul.). 7. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe!?)!!
Vjeba broj 27: Izbor elemenata i sastavljanje tranzistorske sklopke, sa fotootporom u baznom krugu i zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu. 1. UVOD Iz dosadanjih prouavanja tranzistora, a posebno izlaznih karakteristika tranzistora, saznali smo da tranzistor ima tri stabilna podruja. A to su: podruje zasienja, aktivno podruje i podruje zakoenja. U kom ili u kojima e podrujima tranzistor raditi zavisi od funkcije koju on obavlja u elektronskim sklopovima. U elektronskim sklopovima tranzistor obavlja funkciju pojaala ili funkciju sklopke. Na slici broj 1. prikazan je tranzistorski sklop koji moe obavljati funkciju sklopke.
Slika broj 1. Tranzistorski sklop koji moe obavljati funkciju sklopke, radna prava i radne take tranzistora, kad je tranzistorska sklopka ukljuena (Uklj.) i kad je tranzistorska sklopka iskljuena (Isklj.).
Kada je struja baze jednaka nuli (IB = 0), radna taka tranzistora je u zakoenom podruju. U tom sluaju kroz tranzistor teku veoma male struje koje se praktiki mogu zanemariti. Tranzistor tada predstavlja otvorenu sklopku i na njegovom izlazu vlada napon kolektorskog izvora UCC (npr. 12 V). Ovo postiemo dovoenjem na ulaz tranzistora negativanog napona ili iskljuimo napon na ulazu (UBE = 0 V), a kod Si tranzistora ovaj napon moe biti i pozitivan, ali ne vei od 0,5 V (UBE < + 0,5 V). Kako je to prikazano na slici broj 2.
Slika broj 2. Tranzistor kao otvorena sklopka, pri naponu UCC = 12 V.
Ako na ulaz tranzistora dovedemo pozitivan napon ve od 0,7 0,8 V za Si tranzistore i 0,3 V za Ge tranzistore, kroz tranzistor e potei dovoljno jaka struja baze IBzas koja e radnu taku tranzistora odvesti u podruje zasienja. U tom sluaju kroz kolektorski krug tee velika struja ICzas. Ova struja e stvoriti veliki pad napona (URC) na otporniku (RC) u kolektorskom strujnom krugu. Izlazni napon je veoma mali UCEzas , koji iznosi za Si tranzistore izmeu 0,1 - 0,3 V, a za Ge tranzistore do 0,1 V. Tranzistor u ovom sluaju predstavlja zatvorenu sklopku, kako je to na slici broj 3 prikazano.
Slika broj 3. Tranzistorska sklopka u ukljuenom stanju, pri naponima UBE i UCC = 12 V.
Da bi tranzistor proveo ili prestao voditi struju potrebno je odreeno vrijeme. To vrijeme se kree, za prelaz u stanje voenja, kod brzih tranzistora oko jedne nanosekunde. Prelaz iz zasienja u zakoenje je dui i iznosi nekoliko desetaka nanosekundi za najbre tranzistore. Postoji niz izvedbi tranzistorskih sklopki, na zadatak je da sastavimo tranzistorsku sklopku sa fotootporom u baznom krugu i elektromagnetnom zavojnicom u kolektorskom krugu, koja ima funkciju izvrnog elementa u elektronskom sklopu. Na slici broj 4. predstavljena je tranzistorska sklopka sa elektromagnetnom zavojnicom u kolektorskom krugu i njena radna kriva.
Slika broj 4. Tranzistorska sklopka sa elektromagnetom - zavojnicom u kolektorskom krugu i njena radna kriva.
Sa slike broj 4. vidimo da se javljaju veliki naponi u trenutku prestanka voenja tranzistora, zbog naglog prestanka protjecanja struje kroz zavojnicu, u zavojnici se indukuje veliki napon. Taj napon moe unititi tranzistor ukoliko pree najvei napon UCE. Da bismo zatitili tranzistor od proboja spajamo paralelno zavojnici diodu. Njom se usporavaju promjene struje kroz zavojnicu i na taj nain otklanja visoki napon sa tranzistora.
Slika broj 5. Odreivanje radne prave i radne take tranzistora u spoju sa zajednikim emiterom.
Za pravilno dimenzionisanje elektronske sklopke potrebno je pravilno odabrati radnu pravu na kojoj se nalaze tri karakteristine take, zasienja, zakoenja i pojaanja u aktivnom podruju, kako je to prikazano na slici broj 5. 2. ZADACI: A) Sastaviti tranzistorsku sklopku, sa jednim naponskim izvorom (UCC), fotootporom u baznom krugu (RB2), iji se otpor mijenja u granicama od 20 k kad je osvjetljen dnevnom svjetlou pa sve do 40 M kad je zatamnjen, zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu iji su podaci: omski otpor iznosi RC = 500 , nazivni napon je U = 7,5 V i snaga P = 100 mW i visokofrekventnim tranzistorom typ BF 291 u spoju sa zajednikim emiterom. B) Izvriti proraun: struja i napona kad je fotootpor neosvjetljen (RB2 = 40 M ), odnosno kad je osvjetljen dnevnom svjetlou (R*B2 = 20 k ), uz napon izvora UCC = 8 V i otpor drugog baznog otpornika RB1 = 47 k . Kad je fotootpor neosvjetljen (RB2 = 40 M ), provjeriti da li e tranzistor biti u zakoenom stanju, tj. da li kroz bazu tranzistora tee veoma mala struja ili je ista negativna tranzistor se ponaa kao otvorena sklopka. Zatim, kad je fotootpor osvjetljen (R*B2 = 20 k ), provjeriti da li e tranzistor biti u podruju zasienja, tj. da li kroz tranzistor teku velike struje koje e ga odvesti u podruje zasienja - tranzistor se ponaa kao zatvorena sklopka. Izvriti simulaciju rada sklopke osvjetljavanjem i zatamnjivanjem fotootpora, uz pomjeranje brojanika elektromehanikog brojaa, iji je elektromagnet spojen u kolektorski krug sklopke. C) Izvriti mjerenje: bazne (IB) i kolektorske (IC) struje, napona spoja baza-emiter (UBE) i spoja kolektor - emiter (UCE) u zakoenom (sklopka iskljuena) i zasienom (sklopka ukljuena) stanju tranzistora. D) Na ranije snimljenim izlaznim karakteristikama tranzistora BF 291, u eljenoj razmjeri nacrtati radnu pravu tranzistora i na njoj oznaiti take zasienja i zakoenja tranzistora. E) Rezultate mjerenja srediti tabelarno.
A) RJEENJE ZADATKA: Sastavimo sklopku sa jednim izvorom napajanja, kako je to prikazano na slici broj 6. pod a).
Slika broj 6. Tranzistorska sklopka sa jednim izvorom napajanja, fotootporom u baznom krugu i elektromagnetom u kolektorskom krugu [slika a)] i transformacija sklopke po Teveninovoj teoremi [slika b)].
B) Podaci za proraun: a) kad je fotootpor zatamnjen, imat emo: RB2 = 40 M , RB1= 47 k , UCC = 8 V i RC = 500 . Da bismo pojednostavili proraun kolo emo transformisati prema slici broj 6. pod b), tj. primjenit emo Teveninov teorem, prema R R 40 10 6 47 10 3 kom je ekvivalentni otpor: RT = B1 B 2 = = 46,95 k , a ekvivalentni RB1 + RB 2 40 10 6 + 47 10 3 napon bit e: ET = I RB1=
U CC 47 10 3 RB1 = 8 = 9,44mV . RB1 + RB 2 40,047 10 6 Struju baze izraunat emo primjenom Drugog Kirhofovog zakona za bazni krug, kako E U BE 0,0094 0,6 = = 12,5A , slijedi: IB1 RT +UBE = ET; odavdje je struja baze IB1 = T RT 46944 dakle, tranzistor e sigurno biti zakoen - sklopka otvorena.
b) kad je fotootpor osvjetljen, imat emo: R*B2 = 20 k , RB1 = 47 k , UCC = 8 V i RC = 500 . R R* B2 20 10 3 47 10 3 Ekvivalentni otpor bit e: RT = B1 = = 14029 , a ekvivalentni napon RB1 + R * B 2 20 10 3 + 47 10 3
U CC 47 10 3 R* B2 = 8 = 5,61V . RB1 + R * B 2 67 10 3 Struju baze izraunat emo primjenom Drugog Kirhofovog zakona za bazni krug, kako E U BE 5,61 0,6 = = +350A , dakle, slijedi: IB2 RT + UBE = ET; odavdje je struja baze IB2= T RT 14029 tranzistor e sigurno biti u podruju zasienja - sklopka zatvorena. Kroz kolektorski krug moe protei maksimalna struja:
bit e: ET= I RB2 =
ICmax = (UCC/RC) = (8 / 500) =16 mA, pa je strujno pojaanje tranzistora za ovu struju hFE=(IC/IB)=(16 10-3/350 10-6)=45,7. Iz katalokih podataka o tranzistoru znamo da ja njegova maksimalna kolektorska struja ICmax = 100 mA, to znai da smo dobro dimenzionisali sklopku i da e ona
besprijekorno funkcionisati kad elektromagnetu paralelno (minus - katodu diode veemo na plus pol izvora UCC) prikljuimo ispravljaku diodu BY 234. 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, diodama, tranzistorima, potenciometrima, i prikljunim klemama ............................. kompl. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS/WZ, .........................kom. 1 analogni multimetri kao ampermetri.................................................................kom. 2 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 3 regulacioni otpornik 100 ; 2 A........................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA: a) Fotootpornik zatamnjen (RB2 = 40 M ).

kAB[A/pod] AB[pod] IB1 [A] Izmjereno UBE[mV] kAC[A/pod ] AC[pod] IC1 [A ] UCE[V]
b) Fotootpornik osvjetljen dnevnim svjetlom (R*B2 = 20 k ).

kAB[A/pod] AB[pod] IB2 [A] Izmjereno UBE[mV ] kAC[mA/pod ] AC[pod] IC2 [mA ] UCE[V]
Kada smo izraunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajue razmjere i crtanju traenog dijagrama. Razmjera, tj. R: 1 cm ...V; 1 cm ... mA, nakon toga crtamo radnu pravu i na njoj odreujemo karakteristine take (ICmax, UCEmax, UCEmin, ICmin,UCEnom i ICnom) . Dijagram treba biti slian dijagramu koji je prikazan na slici broj 1. 6. KOMENTAR - ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
Vjeba broj 28: Izrada modela statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora, sa 24 ljeba (utora), sa dva para polova i dva ljeba (utora) po polu i fazi.
1. UVOD Trofazni sinhroni generator sastoji se od: statora na koji su namotana tri nezavisna namota, koji su prostorno rasporeeni po obimu statora tako da su sredine ose namota razmaknute jedna od druge za 1200, kako je to prikazano na slici broj 1. i rotora na kojem se nalazi pobudni namot, na rotor se preko dva klizna prstena i etkica dovodi jednosmjerna struja, koja stvara magnetno polje koje ima konstantan intenzitet i smjer.
Slika broj 1. Principijelna izvedba trofaznog sinhronog generatora.
Obrtanjem rotora konstantnom ugaonom brzinom , obrtae se i magnetno polje rotora, ije e silnice probadati statorske namotaje u kojima e se inducirati tri elektromotorne sile (napona) e1 (u1), e2 (u2) i e3 (u3), koje su prostorno i vremenski pomaknute za po 1200 elektrinih (elektrini stepeni mogu, a ne moraju biti jednaki geometrijskim stepenima), kako je to prikazano na slici broj 2. Statorski namoti generatora mogu se spajati u zvijezdu i u trokut. Pri spajanju namota u zvijezdu stvaramo tri kruga, od kojih svaki obilazi u smjeru od poetka prema kraju faznog namota i od kraja prema poetku drugog faznog namota, npr. U (A)-X-Y-V (B) ili U (A)-X-ZW (C) ili konano V (B)-Y-Z-W (C). Prema tome linijski inducirani napon EL1 jednak je vektorskoj razlici bilo koja dva fazna napona, na primjer E AB = E A1 E B1 . Da bismo oduzeli vektor EB1 od vektora EA1, moramo vektor EB1 zakrenuti za 1800 (-EB1) i zatim ga nadovezati od kraja vektora EA1. Analogno dobijamo vektore napona EBC i ECA, kako je to prikazano na slici broj 3. Ako se na statorske
namote prikljue troila ili ureaji, naponi e protjerati struje kroz troila i fazne namote generatora (i1, i2 i i3) i struje su takoe prostorno i vremenski meusobno pomaknute za po 1200 stepeni.
Slika broj 2. Inducirani naponi u statorskim namotajima trofaznog sinhronog generatora.
Slika broj 3. Spoj statorskih namota generatora u zvijezdu slika a) i zvijezda faznih i linijskih indukovanih napona, slika b).
2. ZADACI: a) nacrtati zvijezdu utorskih induciranih napona statorskog trofaznog (m = 3), dvopolnog (2p = 4), namota sa po dva utora po polu i fazi (q = 2), jednoslojnog dvoetanog sa punim korakom (y = ). Spoj faznih namota je zvijezda. Iz podataka nalazimo broj utora (ljebova): Z = 2pmq = 4*3*2 = 24 utora. Na jedan par polova dolazi 12. utora. Ugao pomaka meu susjednim utorima (u elektrinim stepenima) je: = (3600 / 12) = 300 elektrinih. b) nacrtati razvijenu emu trofaznog namota prema podacima iz zadatka pod a). c) na osnovu razvijene eme, na drvenoj ploi izbuiti otvore (rupe) koje predstavljaju utore (ljebove) statora, te od izolovanih ica razliitih boja izolacije izraditi model namotaja statora trofaznog sinhronog generatora i spojiti ga u zvijezdu. 3. RJEENJE ZADATKA: a) zvijezda utorskih namota prikazana je na slici broj 4.
Slika broj 4. Zvijezda utorskih induciranih napona za trofazni namot sa 24 utora.
Postavimo vektor napon utora 1. u bilo koji smjer, npr. horizontalno ulijevo (pretpostavljamo da se u posmatranom trenutku utor 1. nalazi u geometrijskoj neutrali). Pri vrtnji polova sa lijeva na desno inducirani napon utora 2. zaostajat e za induciranim naponom utora 1. za 300, suprotno od smjera vrtnje vektora. Za utorskim naponom 2. zaostaje za 300 inducirani napon utora 3. i tako dalje. Kad nanesemo 12. vektora napona prvih 12. utora, koji pripadaju prvom paru polova, vidjet emo da se vektor utora 13. podudara po veliini i pravcu sa vektorom utora 1. Analogno tome vektor utora 14. podudara se sa vektorom 2. i tako dalje.
b) razvijena ema namotaja prikazana je na slici broj 5. Da bismo izradili namot sa punim korakom (y = ) i q = 2, izaberimo za poetak prve faze U (A) - X pod prvim parom polova susjedne utore 1 i 2 i oznaimo vektore zvijezde 1 i 2, koji njima pripadaju, slovom A. Tada se krajevi tih svitaka moraju nalaziti u utorama 7 i 8, koji su u odnosu na utore 1 i 2 pomaknuti za 6 utora, tj. za 1800; 7 i 8, vektore zvijezde napona koji pripadaju tim utorima, oznaimo slovom X. Pod drugim parom polova imamo utore 13, 14 i 19, 20. Na taj nain u prvu fazu U (A)-X ulaze utori: 1-2-7-8 i 13-14-19-20, koji su oznaeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajuim slovima A i X. Druga faza V (B)-Y mora biti pomaknuta u odnosu na prvu fazu U (A)-X za 1200, tj. za 4 utora. U drugu fazu V(B)-Y ulaze utori: 5-6-11-12 i 17-18-23-24, oznaeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajuim slovima B i Y. Trea faza W (C)-Z mora biti pomaknuta u odnosu na drugu fazu V (B)-Y za 1200, tj. za 4 utora. U fazu W (C)-Z ulaze utori: 9-10-3-4 i 21-22-15-16, oznaeni na zvijezdi induciranih napona odgovarajuim slovima C i Z . Da bismo serijski spojili grupe svitaka jedne faze ispod oba para polova, moramo spojiti kraj prve grupe sa poetkom druge grupe. Poetke U (A), V (B) i W (C) ostavimo slobodne, a njihove krajeve X, Y i Z spojimo u jednu taku koju nazivamo zvijezditem.
Slika broj 5. Razvijena ema trofaznog jednoslojnog statorskog namota sa punim korakom sa 24. utora.
c) plan buenja drvene ploe, izrada utora (ljebova) prikazan je na slici broj 6. Prije poetka buenja drvene ploe za izradu utora (ljebova), na ploi moramo nacrtati krug poluprenika 14 cm (to emo izvesti tako to emo na sredini ploe zakucati mali ekser, na koji emo zakaiti komad konca na ijem se drugom kraju nalazi grafitna olovka, pomou koje emo opisati krug eljnog poluprenika). Krug emo podijeliti na 24 dijela [isjeka (3600 / 24) = 150], koji su meusobno pomjereni po 150 geometrijskih (vidi sliku broj 6.). Na mjestu presjeka linija isjeaka i krunice izbuit emo otvore (rupe) promjera 4 mm, koje predstavljaju utore statora, kako je to prikazano na slici broj 6. d) potrebna oprema i materijal za izvoenje vjebe:
drvena ploa dimenzija 30x30x2 cmkom. 1. elektrina runa builica kom. 1. borer za buenje drveta ili metala 4 mm.kom. 1. provodnik P 1 x 0,75 1 mm2 u tri boje (3 x 1,5 m)m 4,5. vijci za drvo 4 x 25 mm (koji predstavljaju prikljune kleme)kom. 6.
Slika broj 6. Plan buenja drvene ploe za izradu modela trofaznog statorskog namota.
4. IZRADA NAMOTAJA: a) Prve faze, uzmimo icu crvene boje, provuemo je kroz utor (otvor) broj 1. (ovo je poetak namotaja prve faze, koji je oznaen na razvijenoj emi namotaja sa A), zatim, nastavimo provlaenje i namotavanje ice slijedeim redoslijedom:1-7;-2-8;-14-20;-13-19, pri emu utor broj 19. predstavlja kraj namotaja prve faze (X) i njega spajamo u zvjezdite namotaja generatora zajedno sa krajevima druge i tree faze, b) Druge faze, uzmimo icu plave boje, provuemo je kroz utor (otvor) broj 5. (ovo je poetak namotaja druge faze, koji je oznaen na razvijenoj emi namotaja sa B), zatim, nastavimo provlaenje i namotavanje ice slijedeim redoslijedom:5-11;-6-12;-18-24;-17-23, pri emu utor broj 23. predstavlja kraj namotaja druge faze (Y) i njega spajamo u zvjezdite namotaja generatora zajedno sa krajevima prve i tree faze, c) Tree faze, uzmimo icu zelene boje, provuemo je kroz utor (otvor) broj 9. (ovo je poetak namotaja tree faze, koji je oznaen na razvijenoj emi namotaja sa C), zatim, nastavimo provlaenje i namotavanje ice slijedeim redoslijedom:9-15;-10-16;-22-4;-21-3, pri emu utor broj 3. predstavlja kraj namotaja tree faze (Z) i njega spajamo u zvjezdite namotaja generatora zajedno sa krajevima druge i prve faze. ime je namotavanje zavreno. 5. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
Vjeba broj 29:
Veza generatora i troila u trofaznu simetrinu (uravnoteenu) zvijezdu
1. UVOD Sa vezom statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora u zvijezdu, upoznali smo se prilikom izrade modela statorskih namota trofaznog sinhronog generatora sa 24. utora. Rekli smo da se spoj zvijezda izvodi, tako to se sva tri kraja faznih namota generatora (X; Y i Z) ili impedansi troila poveu elektriki u jedno zajedniko vorite koje nazivamo zvjezditem, a oznaavamo ga 0 (nula). Slobodni krajevi (poetci namotaja) generatora (oznaeni sa slovima: U; V i W, ili A; B i C) povezuju se na linijske provodnike (oznaeni brojevima: 1; 2 i 3), a preko njih sa odgovarajuim slobodnim krajevima impedansi trofaznih troila (oznaeni brojevima: 1*; 2* i 3*.), kako je to na slici broj 1. prikazano. Sa slike broj 1. lako uoavamo da je svaki fazni namot generatora sa pripadajuim linijskim provodnikom i impedansom toila povezan u seriju. Takoe sa slike broj 1. uoavamo da su struje u linijskim provodnicima potpuno jednake strujama u pripadajuim faznim namotima sa ijih poetaka polaze linijski provodnici i spajaju se na drugom kraju sa troilima.
Slika broj 1. ematski prikaz trofaznog trovodnog simetrinog sistema u spoju zvijezda.
Da zaljuimo, kod trofaznog sistema u spoju zvijezda, struja koja prolazi kroz fazne namotaje jedne faze generatora (fazna struja) jednaka je struji u pripadajuem linijskom provodniku (linijskoj struji), ili iskazano matematiki jednainom: I1f = I1l ... (1). Ako su prividni otpori u sve tri faze meusobno jednaki ( Z1 = Z 2 = Z 3 ), tad vrijedi opte pravilo za simetrine trofazne sisteme da je vektorski zbir svih struja u svakom trenutku jednak nuli, to moemo matematiki izraziti slijedeom jednainom:
I1 + I 2 + I 3 = 0 ... (2).
Kod trofaznih simetrinih sistema u spoju zvijezda nije potreban povratni provodnik izmeu zvjezdita generatora i troila, jer nema nikakvu funkciju, pa se isti i ne upotrebljava. Na slici broj 2. prikazan je vektor-dijagram struja i induciranih napona trofaznog generatora sa simetrinim optereenjem i induktivnim faznim pomakom od 300 (struje kasne za faznim naponima za 300) za spoj zvijezda, uz zanemarivanje unutranjih padova napona na namotajima generatora i prikljunim provodnicima. Kompleksne vrijednosti induciranih fazni napona date su jednainom (3.1).
Slika broj 2. Vekto-dijagram struja i induciranih napona trofaznog generatora 0 sa simetrinim optereenjem i faznim pomakom od 30 za spoj zvijezda, uz zanemarivanje unutranjih padova napona na namotajima generatora.
E A1 = U1 f = U1 f e j 0 ;
E B1 = U 2 f = U 2 f e j120 ; E C 1 = U
3 f
= U
3 f
j 240
... (3.1).
Sa slike broj 1. uoavamo da svaka dva fazna namotaja generatora ine meusobno serijsku vezu, to nas upuuje na zakljuak da kod trofaznog generatora spojenog u zvijezdu postoji razlika izmeu napona jednog faznog namotaja (fazni napon) i napona izmeu krajeva dva fazna namotaja (meufazni ili linijski napon). Na osnovu slika broj 1. i broj 2., te opte definicije za napon (napon je razlika dva ili vie potencijala, u naem sluaju to su po dva potencijala), imajui na umu da su fazni naponi meusobno pomjereni za po 1200 (vidi sliku broj 2. i jednainu 3.1), moemo napisati sistem jednaina, u kompleksnom obliku koje glase:
E AB = E A1 E B1 = U 12 = U 1 f U 2 f ... (3.2);
E BC = E B1 E C1 = U 23 = U 2 f U 3 f ... (3.3) i E CA = E C1 E A1 = U 31 = U 3 f U 1 f ... (3.4).
Na osnovu jednaina (3.1) do (3.4) i slike broj 2. moemo nacrtati vektorski dijagram faznih i linijskih napona kod spoja generatora u zvijezdu i nai stalnu vezu izmeu njih. Vektordijagram smo nacrtali na slijedei nain: prvo smo nacrtali tri fazna napona (U1f ; U2f i U3f, ili EA1 ; EB1 i EC1) koji su meusobno pomjereni za po 1200. Zatim, smo nacrtali linijski napon (U12=EAB) i to tako to smo na kraj vektora U1 f = E A1 dodali poetak zaokrenutog vektora (EB1 = - U 2 f ) za 1800 i na taj nain dobili smo vektor meufaznog-linijskog napona U12 = E AB .
Slika broj 3.Vektor-dijagram faznih i linijskih napona trofaznog simetrinog sistema u spoju zvijezda.
Ponavljanjem postupka za preostale dvije faze dolazimo do vektora linijskih napona U 23 = EBC , odnosno U 31 = ECA , kako je to na slici broj 3. prikazano. Da vidimo kakva je veza izmeu faznih i linijskih napona u trofaznom simetrinom sistemu u spoju zvijezda!? Posmatrajmo trokut 0, B, D, koji je jednakokraki sa otrim uglovima od po 300 i tupim uglom od 1200. Iz vrha B spustimo visinu "h" (na crteu oznaena isprekidano) na osnovicu trokuta 0D, na ijoj polovini smo dobili taku F. Visina "h" dijeli trokut 0, B, D na dva pravougla trokuta. Posmatrajmo novi pravougli trokut O, B, F, i napiimo izraz za cos 300. U 23 3 U 23 cos300 = 2 = = ...(4). U2f 2 2U 2 f Iz jednaine (4) nalazimo da su linijski naponi za korijen iz tri puta vei od faznih napona u trofaznom simetrinom sistemu kod spoja faznih namota u zvijezdu, ili matematiki iskazano: Ul= 3 Uf ... (5).
Snaga trofaznih troila u trofaznom sistemu Trofazna troila (prijemnici) su u sutini specijalne veze jednofaznih troila tj. prijemnika sa dva kraja. Trenutna snga cijelog troila se dobija kao zbir trenutnih snaga jednofaznih troila koja obrazuju trofazno troilo. Na ovaj nain se odreuje trenutna i srednja snaga trofaznog troila. Polazei od definicije aktivne snage u kolu izmjenine struje (koju smo ranije definisali), dolazimo do izraza za trenutnu snagu troila u trofaznom sistemu, koji glasi: pu(t) = p1(t) + p2(t) + p3(t) = u1t(t) i1t(t) + u2t(t) i2t(t) + u3t(t) it3(t) (6), pri emu je: pu - ukupna trenutna snaga trofaznog troila [W]; p1 ; p2 i p3 - trenutne snage pojedinih faza trofaznog troila [W] i u1t ; u2t ; u3t ; i1t ; i2t i i3t trenutne vrijednosti faznih napona i struja koje teku kroz faze troila [V] i [A]. Ako sa trenutnih vrijednosti napona i struja preemo na efektivne vrijednosti, uz poznavanje faznih pomaka (1; 2 i 3), moemo napisati slijedee jednaine: P1 = Ut1 It1 cos 1[W]; P2 = Ut2 It2 cos 2[W] i P3 = Ut3 It3 cos 3[W] (7)., Pod predpostavkom da je 1= 2= 3= , te da je sistem simetrian, tad je aktivna snaga cijelog trofaznog troila jednaka zbiru aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno troilo, tj. : Pu = 3 Ut It cos [W] (8). Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu i prividnu snagu trofaznog troila. Qu = 3 Ut It sin [VAr] (9) i Su = 3 Ut It [VA] (10). Prilikom projektovanja elektrinih mrea i elektrinih instalacija nas zanimaju linijske struje i naponi, koje optereuju vodove, odnosno vladaju izmeu linija (faza) mree ili instalacije. Mi smo u prethodnom dijelu rekli da su kod trofaznog simetrinog sistema u spoju zvijezda, fazne (troila) struje i linijske struje meusobno jednake [jednaina (1)- If = Il]. Dok je linijski napon za korijen iz 3. puta vei od faznog napona [jednaina (5) - Ul = 3 Uf]. Uvrtavanjem ovih izraza u jednaine (8); (9) i (10), dolazimo do konanih jednaina za snage koje simetrina troila uzimaju iz trofazne simetrine mree u spoju zvijezda. Pu = 3
Ul
3
Il cos=3
3 3 Ul I l cos = 3 Ul Il cos = 3 3 3
3 Ul Il cos [W](11),
Qu= 3 Ul Il sin [VAr] (12) i Su= 3 Ul I l [VA] (13).
2. ZADACI: a) Na ispitni pano zvijezda prikljuiti tri sijalice ije su nazivne snage P1 = P2 = P3 = ... [W]; 220 V; 50 Hz, zatim, na ispitni pano zvijezda dovesti trofazni sistem napona 3 x 380 V; 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: Linijskih napona (U12, U23 i U31) i struja (I1f; I2f i I3f) i eventualni napon zvijezdita (U0-0*), koji se moe pojaviti zbog konstrukcione razlike arnih niti sijalica iste nazivne snage ali razliitih proizvoaa ili zbog nesimetrinog optereenja gradske mree (razliite vrijednosti faznih i linijskih napona), koju koristimo kao izvor struje. c) Izraunati:stvarne snage (P1; P2 i P3) koje sijalce vuku iz mree i fazne napone (U1f, U2f i U3f). d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih). 3. ISPITNA OPREMA: gradska mrea 3 x 380/220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano zvijezda sa 3. kom. grla E 27, 3. kom. sijalica snage: P =... W i prikljunim klemama....................................................................................kompl. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 3 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 3 analogni multimetar kao voltmetar ..................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
Poznato Fazne linijske struje Izmjereno Izraunato Snage koje sijalice vuku iz izvora Izmjereno Napon zvijezdita U0-0*[V] P3[W]
Nazivne snage sijalica
Linijski Naponi
Fazni naponi
I1f[mA]
I2f[mA]
I3f[mA]
U12[V]
U23[V]
U31[V]
P1[W]
P2[W]
P3[W]
P1[W]
Formule za izraunavanje traenih parametara: Napomena: faktor snage sijalica sa arnom niti iznosi jedan (cos=1), pa izrazi za snage koje sijalice vuku iz mree glase: P1= U1f x I1 [Vx A=W]; P2= U2f x I2[Vx A=W]; P3= U3f x I3[Vx A=W]; a izrazi za fazne napone su: U1f=
U 12
3
[V];
U2f=
U 23
3
U 31
[V];
U3f=
[V];
Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i tad pristupamo crtanju vektor-dijagrama. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, odnosno toliko i toliko miliampera, tj. 1 cm ...V; 1cm ... mA.
P2[W]
U1f[V]
U2f[V]
U3f[V]
Vektor-dijagram crtamo tako to prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona, koji su meusobno pomaknuti za po 1200, vidi jednaine (3.1), nakon toga primjenjujui jednaine (3.2), (3.3) i (3.4) nacrtamo linijske napone, koji prednjae faznim za 300 . I na kraju nacrtamo struje, pri emu su fazne struje jednake linijskim strujama, a koje su u fazi sa faznim naponima, kako je to na slici broj 4. prikazano.
Slika broj 4. Mogui izgled vektor-dijagrama struja i napona (faznih i linijskih), koji treba nacrtati nakon obrade rezultata mjerenja i raunanja.
Vjeba broj 30:
Veza generatora i troila preteno induktivnog karaktera u trofaznu nesimetrinu (neuravnoteenu) zvijezdu.
1. UVOD Trofazni trovodni sistem primjenjuje se na visokonaponskim prenosnim i srednjenaponskim distributivnim mreama. Za raspodjelu elektrine energije na niskom naponu do krajnjih potroaa, koristi se trofazni etvorovodni sistem (3L + PEN), a u nekim sluajevima i petorovodni sistem (3L + N + PE). Znai, naponski izvor (sekundar transformatora) vee se u zvijezdu ili izlomljenu zvijezdu, ije se zvjezdite obavezno povezuje na uzemljeiva. Sa zvjezdita naponskog izvora izvodi se jedan (u nekim sluajevima dva) provodnik kojeg nazivamo nultim, jer se nalazi na nultom potencijalu daleke zemlje. Na slici broj 1. prikazan je trofazni etvorovodni sistem. Nulti provodnik u trofaznom sistemu ima vie funkcija, najznaajnije su; obezbjeenje pristupa faznom naponu za prikljuak troila manje snage, povrat struja nesimetrije koje nastaju kao posljedica prikljuka troila razliitih snaga na pojedine faze i za zatitu troila od previsokog indirektnog napona dodira (primjenjuje se u sistemu za zatitu od previsokog indirektnog napona dodira, kojeg nazivamo automatsko iskljuivanje napajanja mjesta kvara raniji naziv nulovanje). Znai, u nesimetrinom trofaznom sistemu vektorski zbir faznih struja nee biti jednak nuli, nego e imati odreenu vrijednost (I0) koja e se preko nultog (PEN) provodnika vraati ka zvijezditu transformatora.
Slika broj 1. Trofazni etvorovodni sistem.
Ako impedanse troila imaju razliite vrijednosti ( Z1 Z 2 Z 3 ), uz iste fazne napone izvora kroz linije e proticati linijske struje, ije efektivne vrijednosti nisu jednake, a samim tim i njihove vektorske vrijednosti, pa njihov vektorski zbir nije jednak nuli, odnosno njih moemo matematiki izraziti:
I1 =
Uf Z1
; I2 =
Uf Z2
; I3 =
Uf Z3
...(1),
I1 + I 2 + I 3 = I 0 ...(2).
Na slici broj 2. nacrtan je vektor-dijagram struja trofaznog nesimetrinog etvorovodnog sistema. Struja kroz nulti provodnik I0 je vektorski zbir struja koje teku kroz fazne i linijske provodnike, a 0 je ugao to ga zatvara struja nesimetrije I0 sa faznom osom.
Slika broj 2. Vektor-dijagram struja trofaznog nesimetrinog etvorovodnog sistema.
Struju u nultom provodniku moemo izraunati primjenom Omovog zakona, ukoliko nam je poznat napon koji vlada izmeu zvijezdita naponskog izvora [(transformatora) 0] i zvijezdita troila (0*), to jest napon U00* i ako nam je poznata impedansa nultog voda, tj. Z0, pa je struja kroz nulti provodnik :
I0 = U 00* ...(3). Z0
Poto je struja kroz nulti provodnik I0 , manja od faznih struja, tada moemo popreni presjek nultog provodnika smanjiti do (1/2) u odnosu na popreni presjek faznih provodnika, za vodove iji provodnici imaju velike presjeke. Dok, provodnici manjh poprenih presjeka, moraju imati iste poprene presjeke nultih i faznih provodnika. Snaga trofaznih troila u nesimetrinom trofaznom sistemu Kad smo obraivali trofaznu simetrinu zvijezdu, rekli smo da je trenutna snaga cijelog troila jednaka zbiru trenutnih snaga jednofaznih troila koja obrazuju trofazno troilo. Matematiki ovu konstataciju izraavamo slijedeim jednainama: pu(t) = p1(t) + p2(t) + p3(t) = u1t(t) i1t(t) + u2t(t) i2t(t) + u3t(t) it3(t) (4), pri emu je: pu - ukupna trenutna snaga trofaznog troila [W]; p1 ; p2 i p2 - trenutne snage pojedinih faza trofaznog troila [W] i u1t ; u2t ; u3t ; i1t ; i2t i i3t trenutne vrijednosti faznih napona koji vladaju na prikljucima troila i struja koje teku kroz troilo [V] i [A]. Ako sa trenutnih vrijednosti napona i struje preemo na efektivne vrijednosti, uz poznavanje faznih pomaka (1; 2 i 3;), moemo napisati jednaine za pojedinane snage svakog troila i fazne pomake (n): P1 = Ut1 It1 cos 1 [W]; P2 = Ut2 It2 cos 2 [W] i P3 = Ut3 It3 cos 3 [W] (5). Pri emu su struje i naponi troila jednaki faznim vrijednostima, tj.: It = If i Ut = Uf.
pa je aktivna snaga cijelog trofaznog troila jednaka zbiru pojedinih aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno troilo, tj.: Pu= P1 + P2 + P3 [W](6). Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu snagu trofaznog troila. Q1= Ut1 It1 sin 1 [VAr]; Q2= Ut2 It2 sin 2 [VAr]; Q3= Ut3 It3 sin 3[VAr](7), Qu= Q1+ Q2+ Q3(8), i prividnu snagu trofaznog troila. S1= Ut1 It1 [VA]; S2= Ut2 It2 [VA] i S3= Ut3 It3 [VA] (9) i Su= S1+ S2+ S3 [VA](10). Fazne pomake odreuju parametri zavojnica, koje izraunavamo po nama ve poznatim formulama: X X X 1=arctg L1 ; 2=arctg L 2 i 3=arctg L 3 (11). RL1 RL 2 RL 3 2. ZADACI: a) Na ispitni pano zvijezda prikljuiti tri zavojnice velikih induktivnih otpora, iji su parametari poznati (RL1; XL1; RL2; XL2; RL3 i XL3), kao i njihovi nazivni naponi koji iznose 220 V; 50 Hz. Zatim, na ispitni pano zvijezda dovesti trofazni sistem napona 3x380/220 V; 50 Hz. Izvriti mjerenje: Linijskih i faznih napona (U12, U23 , U31 , U1f; U2f i U3f) i faznih struja i struje kroz nulti provodnik (I1f; I2f , I3f i I0). Izraunati: aktivne snage (P1; P2 i P3), reaktivne induktivne snage (Q1; Q2 i Q3) i prividne snage (S1; S2 i S3), ukupnu prividnu, aktivnu i reaktivnu snagu koje zavojnice vuku iz mree i fazne pomake (1; 2 i 3). U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih).
b) c) d)
3. ISPITNA OPREMA: gradska mrea 3 x 380/220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano zvijezda, sa zavojnicama koje imaju velike induktivne otpore, poznatih parametara (RL i XL) i prikljunim klemama........................kompl. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 4 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 6 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabele za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara I tabela:
Poznato Parametri zavojnica RL1[ ] RL2[ ] RL3[ ] I0[mA] XL1[ ] XL2[ ] XL3[ ] Struje I1f[mA] I2f[mA] I3f[mA] U1f[V] Izmjereno Naponi fazni i linijski U12[V] U23[V] U31[V] U2f[V] U3f[V] Izraunato Ugloviargumenti 1[0] 2[ ] 3[ ]
0 0
II tabela:
Aktivne snage Izraunato Reaktivne- jalove snage Prividne snage
Q1[mVAr]
Q2[mVAr]
Q3[mVAr]
Qu[mVAr]
S1[mVA]
S2[mVA]
S3[mVA]
Su[mVA]
P1[mW]
P2[mW]
P3[mW]
Pu[mW]
Formule za izraunavanje traenih parametara: P1= U1f x I1 cos 1[W]; P2= U2f x I2 cos 2 [W]; P3= U3f x I3 cos 3 [W];
Pu= P1+ P2+ P3 [W]: Q1= U1f x I1 sin 1[VAr]; Q2= U2f x I2 sin 2[VAr]; Q3= U3f x I3 sin 3[VAr]; Qu= Q1+ Q2+ Q3 [VAr]: S1= U1f x I1[VA]; S2= U2f x I2 [VA]; S3= U3f x I3 [VA] i Su= S1+ S2+ S3 [VA]. 1=arctg
X L1 ; RL1
2=arctg
X L2 RL 2
3=arctg
X L3 . RL 3
Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i pristupamo crtanju vektor-dijagrama. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, odnosno toliko i toliko miliampera, tj. 1 cm ...V; 1cm .. mA. Vektor-dijagram crtamo tako to prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona, koji su meusobno pomaknuti za po 1200, nakon toga nacrtamo linijske napone, koji prednjae faznim za 300. Zatim, nacrtamo fazne struje koje zaostaju za faznim naponima za vrijednosti argumenata;1; 2 i 3. I na kraju nacrtamo povratnu struju kroz nulti vod (I0), kao vektorski zbir faznih struja, kako je to na slici broj 3. prikazano.
Slika broj 3. Vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih), nesimetrine zvijezde sa preteno induktivnim karakterom (struje znatno zaostaju za faznim naponima).
Vjeba broj 31:
Ispad (prekid) prve dovodne faze troilu, kod veze generatora i troila u trofaznu simetrnu (uravnoteenu) zvijezdu
1. UVOD Zbog uteda u izradi sinhronih generatora, izolacija njihovih namotaja se konstruie za fazni napon, to zahtijeva manje izolacionog materijala, a samim tim i jeftiniji generator. Izolacija namotaja koja moe podnijeti samo elektrina naprezanja koja izaziva fazni napon, ima za posljedicu da se namotaji generatora mogu vezati samo u zvijezdu. Ovako se u praksi najee postupa pri konstrukciji generatora, generator je obino u blok-spoju sa transformatorom (izmeu generatora i transformatora obino nema nikakvih prekidaa niti zatite), preko kojeg se generator vee na troinu visokonaponsku mreu koja slui za prenos elektrine energije do potroaa. Impedanse troila se mogu vezati i u trokut i u zvijezdu, mada ee u zvijezdu zbog pristupa faznom naponu. U praksi se nastoji obezbjediti pravilna raspodjela optereenja po fazama, kako bismo imali simetrian (uravnoteen) sistem, koji ima niz prednosti u odnosu na nesimetrian sistem. Prenosni vodovi visokog napona prolaze kroz podruja sa razliitim klimatskim uslovima, te se obino izvode sa golim vodiima koji su izloeni mehanikim naprezanjima to moe dovesti do njihovog pojedinanog prekidanja.
Slika broj 1. ematski prikaz ispada (prekida) prve dovodne faze troilu u trofaznom simetrinom sistemu u spoju zvijezda i generatora i troila.
Na slici broj 1. ematski je prikazan ispad (prekid) prve dovodne faze, to je prikazano sa otvorenim kontaktom K. Predpostavimo da su impedanse jednake i da je: Z1 = Z2 = Z3 = Z = (3 + j4) i da je linijski napon U23 = 380 V. Nakon prekida prve faze, preko neoteenih faza troilu se dovodi linijski napon U23=380 V, koji se uravnoteuje sa padovima napona U*2 i U*3, dok je zvjezdite troila 0* u odnosu na prvu fazu na naponu (potencijalu) U*1, kako je to na slici broj 2. prikazano.
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona simetrine zvijezde prilikom ispada (prekida) prve dovodne faze troilu.
Sa slike broj 2. vidimo da se zvijezdite troila 0* nalazi na sredini vektora linijskog napona U23. Poto du 00* prestavlja katetu trougla 0, 0*, U3, odnosno trougla 0, 0*, U2*, koja lei naspram ugla od 300, naponska razlika zvijezdita troila u odnosu na zvijezdite izvora iznosi: U0 = U00* = Uf sin 300 =
Ul sin 300 = 220 x (1/2) =110 V. 3
Poto se fazni naponi izvora U 1 f , U 2 f i U 3 f , ne mijenjaju kad nastupi ispad (prekid) prve dovodne faze za napone na troilu se dobija:
U *1 = U 0 + U1 = 110 + 220 = 330 V, a naponi U *2 = U 3 =

*
U 23 = 190 V. 2
Da vidimo ta je sa strujama? Prije toga moramo nai modul impedanse, koji izraunavamo po formuli: Z= 32 + 42 =5 . Oigledno je da je struja I1=0, dok su struje I2 i I3 jednake, odnosno iznose: I2 = I3 =
U2 U 190 = 38 A, = 3 = Z Z 5 X 4 = arctg = 53,130 . R 3
a ugao impedanse izraunavamo po obrascu: = arctg
Na osnovu izloenog moemo izvui nekoliko zakljuaka! Kao prvo, ispadom jedne faze na troilu imamo umjesto tri linijska napona, samo jedan linijski napon. Drugo, na "zdravim" fazama troila vlada znatno nii napon od nazivnog faznog. Slijedee, napon izmeu mjesta prekida prve faze (U1*) i pomjerenog zvjezdita je znatno vei od nazivnog faznog napona. Napon pomaknutog zvijezdita (U0) je jednak polovini faznog napona i tako dalje.
Snaga koju impedanse uzimaju iz izvora moe se izraziti slijedeim jednainama: P3* = P2* = I2xU2*x cos 53,130 = 38x190x0,6 = 4332 W, ukupna aktivna snaga P jednaka je zbiru pojedinanih snaga na impedansama, tj. Pu = P*1 + P*2 = 4332 + 4332 = 8664 W 2. ZADACI: a) Na ispitni pano zvijezda prikljuiti dvije sijalice ije su nazivne snage P2 = P3 = ... [W]; 220 V; 50Hz, mjesto u prvoj fazi gdje treba prikljuiti ampermetar za mjerenje jaine struje ostaviti otvoreno (na taj nain simuliramo prekid-ispad prve faze), na prvu prikljunu klemu gdje prikljuujemo ampermetar, prikljuiti jedan kraj votmetra a drugi na zvijezdite (0*), kako bismo mogli izmjeriti napon U*1. Zatim, na ispitni pano zvijezda dovesti trofazni sistem napona 3x380/220 V; 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: Linijskih napona (U12, U23 i U31), faznih napona (U*1f ; U*2f i U*3f) i struja (I*2f i I*3f). c) Izraunati: stvarne snage (P*2 i P*3) koje sijalice vuku iz mree i fazne napone izvora (U1f ; U2f i U3f), odnosno mree. d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram napona (faznih i linijskih). 3. ISPITNA OPREMA: gradska mrea 3 x 380/220 V; 50 Hz, kao izvor struje, i ispitni pano zvijezda sa 3. kom. grla E 27, 2. kom. sijalica snage: P =... W i prikljunim klemama....................................................................................kompl. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 2 digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 5 analogni multimetar kao voltmetar ..................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Formule za proraun traenih parametara: P2 = U*2f If2 x 1 [W] i P3=U*3f If3 x 1 [W] (1) i Pu= P2 + P3 [W] (2). Snage pojedinih faza izraunati prema jednaini (1), a ukupnu snagu prema jednaini (2), s tim da je faktor snage cos sijalica jednak jedinici, to je i upisano u jednainu (1). U1f =
U 12
; U2f =
U 23
i U3f =
U 31
(3).
Fazne napone izvora (mree) izraunat emo prema jednaini (3). Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara:
Poznato Nazivne snage sijalica Linijski naponi Izmjereno Fazne struje Fazni naponi Fazni naponi izvora (mree) Izraunato Snage koje sijalice vuku iz mree Ukupna snaga P*u[W]
P*2[W]
Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i tek tada pristupamo crtanju vektor-dijagrama. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, tj. 1cm ... V. Vektor-dijagram crtamo tako to prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona izvora (mree U1f ; U2f i U3f), koji su meusobno pomaknuti za po 1200 , vidi sliku broj 2., nakon toga, nacrtamo linijski napon U23, koji spaja vrhove vektora faznih napona izvora U2 i U3, sa kojim su paralelni naponi U*2 i U*3 i koji su jednaki polovini napona U23, novo zvjezdite 0* lei na sredini vektora meufaznog napona U23. Vektor-dijagram koji mi treba da nacrtamo, treba biti slian onom koji je prikazan na slici broj 2. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
P*3[W]
I2f[mA]
I3f[mA]
U*1f[V]
U*3f[V]
U*2f[v]
U12[V]
U23[V]
U31[V]
P2[W]
P3[W]
U1f[V]
U3f[V]
U2f[v]
Vjeba broj 32: Veza generatora i troila u trofazni simetrini (uravnoteeni) trokut 1. UVOD Iz dosadanjih prouavanja trofaznog sistema, nauili smo da se fazni namotaji generatora i troila mogu vezivati u zvijezdu ili trokut. Veza namotaja u trokut izvodi se tako to se namotaji triju faza spoje serijski u zatvoreni sistem, i to tako da se kraj prvog namotaja (X) povee sa poetkom treeg namotaja (W ili C), a kraj treeg namotaja (Z) se povee sa poetkom drugog namotaja (V ili B) i na kraju , kraj drugog namotaja (Y) se povee sa poetkom prvog namotaja (A ili U), kako je to prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Veza namotaja generatora i troila u trokut.
I pored toga to su fazni naponi generatora spojeni u zatvoreno kolo, u njemu nee tei struja kad generator nije optereen nekim troilom. Ovo proizlazi iz injenice da je vektorski zbir induciranih faznih napona jednak nuli, tj. U i1 f + U i 2 f + U i 3 f = 0 , jer su vektori induciranog napona istog intenziteta i prostorno meusobno pomaknuti za po 1200 , tako da ako ih saberemo dobijemo rezultantni vektor koji je jednak nuli. Sa slike broj 1. lako uoavamo da su fazni naponi jednaki linijskim, to neemo dokazivati. Ovu oiglednu tvrdnju moemo matematiki izraziti slijedeim jednainama: U1f = U13; U2f = U21; U3f = U32 ... (1), ili uopteno Uf = Ul ... (2). Predpostavimo da su prividni otpori troila u sve tri faze meusobno jednaki ( Z1 = Z 2 = Z 3 ), i da su spojeni u trokut, kao i namotaji generatora, to nije uslov. Kad prikljuimo troilo, kroz namotaje generatora i impedanse troila Z tei e fazne struje I1f; I2f i I3f., dok e kroz provodnike koji spajaju generator i troilo protjecati linijske struje I1l; I2l i I3l. Na slici broj 1. naznaeni su smjerovi faznih struja koji se poklapaju sa smjerovima pripadajuih faznih napona, dok su smjerovi linijskih struja u prikljunim provodnicima usmjereni od generatora prema troilu. Imajui u vidu da je rije o izmjeninim veliinama, naznaeni smjerovi imaju trenutni karakter,
Ako primjenimo I Kirhofov zakon za vorita: A-1; B-2 i C-3, namotaja generatora i prikljunih provodnika, moemo napisati slijedee jednaine: 1) za vorite A-1, I1l I1 f + I 2 f = 0 , odavdje slijedi I1l = I1 f I 2 f ; 2) za vorite B-2, I 2l I 2 f + I 3 f = 0 , odavdje slijedi I 2l = I 2 f I 3 f i 3) za vorite C-3, I 3l I 3 f + I 1 f = 0 , odavdje slijedi I 3l = I 3 f I1 f ...(3)
Ako su impedanse troila meusobno jednake: Z 1 = Z 2 = Z 3 = Z , imat emo simetrian sistem , pa vektori faznih struja: I 1 f ; I 2 f i I 3 f i vektori linijskih struja: I 1l ; I 2l i I 3l ; ine simetrine vektor-dijagrame sa faznim pomacima od po 1200 , kako je to prikazano na slici broj 2.
Slika broj 2. Vektor-dijagram faznih i linijskih struja kod veze faznih namota generatora i simetrinih impedansi troila u trokut.
Sa slike broj 2. vidimo da linijske struje prednjae faznim strujama za 300. Takoe sa slike broj 2. moemo odrediti odnos izmeu efektivnih vrijednosti linijske i fazne struje. Posmatrajmo trokut 0,A,D, koji je jednakokraki sa tupim uglom u tjemenu "A" od 1200 i otrim uglovima od po 300. Ako iz tjemena "A" spustimo visinu "h" na osnovicu 0D, koja je polovi na dva jednaka dijela, dobit emo novi pravougli trokut 0, A, E , iji je jedan otri ugao od 300 i jedna kateta ija je duina jednaka polovini duine vektora linijske struje I1l, dok mu je hipotenuza jednaka duini vektora fazne struje I1f. Ako izrazimo kosinus ugla od 300, nai emo stalnu vezu izmeu faznih i linijskih struja kod veze namotaja generatora i simetrinog trofaznog troila u trokut.
I 1l I 3 cos 300 = = 2 = 1l I 1l = 3 I 1 f 2 I1 f 2 I1 f
ili uopteno Il = 3 If ... (4).
Snaga trofaznih troila u trofaznom sistemu Ako su nam poznate efektivne vrijednosti napona i struje i ako nam je poznat ugao faznog pomaka () izmeu faznih napona i faznih struja, te ako je troilo simetrino, moemo napisati slijedee jednaine: P1 = Uf1 I1f cos 1 [W]; P2 = Uf2 I2f cos 2 [W] i P3 = Uf3 I3f cos 3 [W] (5), pa je aktivna snaga cijelog trofaznog troila jednaka zbiru aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno trofazno troilo, tj.: Pu = 3 Uf If cos [W] (6). Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu i prividnu snagu trofaznog troila. Qu = 3 Uf If sin [VAr] (7) i Su = 3 Uf If [VA](8). Prilikom projektovanja elektrinih mrea i elektrinih instalacija nas zanimaju linijske struje i naponi, koje optereuju vodove, odnosno vladaju izmeu linija (faza) mree ili instalacije. Mi smo u prethodnom dijelu rekli da su kod trofaznog simetrinog sistema u spoju trokut fazni i linijski naponi meusobno jednaki [jednaina (2) - Uf = Ul]. Dok je linijska struja za korijen iz 3 puta vei od fazne [jednaina (4) - Il = 3 If ]. Uvrtavanjem ovih izraza u jednaine (6); (7) i (8), dolazimo do konanih jednaina za snage koje simetrina troila uzimaju iz trofazne simetrine mree u spoju trokut. I 3 3 Il Pu=3 l Ul cos = 3 U l cos = 3 Ul Il cos = 3 Ul Il cos [W](9), 3 3 3 3 Qu = 3 Ul Il sin [VAr] (10) i Su= 3 Ul I l [VA] (11). 2. ZADACI: a) Na ispitni pano trokut, koji se sastoji od est instalacionih grla E 27, od kojih su po dva spojena u seriju i predstavljaju prikljuke troila (sijalica) jedne faze, te je formirana veza trokut za prikljuak trofaznih linijskih napona. U instalaciona grla uvrnuti-prikljuiti est sijalica ije su nazivne snage 3 x P1=... [W]; i 3 x P2=...[W] ; 220 V; 50Hz, kako bismo formirali simetrian trokut. Zatim, na ispitni pano trokut dovesti trofazni sistem napona 3x380 V; 50 Hz. b) Izvriti mjerenje: Linijskih napona (U12, U23 i U31, koji su jednaki faznim U1f, U2f i U3f), te linijskih i faznih struja (I1f; I2f i I3f; I1l; I2l i I3l). c) Izraunati: stvarne snage svake faze (P1; P2 i P3) koje sijalce vuku iz mree. d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram faznih i linijskih i struja. 3. ISPITNA OPREMA: gradska mrea 3 x 380/220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano trokut sa 6 komada grla E 27, sijalicama 3 x P1 i 3 x P2 = ..... W, i prikljunim klemama.....................................................................................kompl. 1 digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 4 digitalni multimetri kao voltmetri.. ....................................................................kom. 3 analogni multimetri kao ampermetri.................................................................kom. 2 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
Poznato Nazivne snage sijalica P1[W] P2[W] Izmjereno Fazni-linijski naponi U12[V] U23[V] U31[V] Fazne struje Linijske struje Izraunato Snage koje Snaga sijalice sistema vuku iz mree Pf1[W] Pu[W] Pf2[W] Pf3[W]
I1f[mA]
I2f[mA]
I3f[mA]
I1l[mA]
I2l[mA]
Snage pojedinih faza izraunati prema modifikovanoj jednaini (5*), a ukupnu snagu prema modifikovanoj jednaini (6*), s tim da je cos sijalica jednak jedinici, modifikovane jednaine glase: Pf1 = U12 I1f x 1 [W]; Pf2 = U23 I2f x 1 [W] i Pf3 = U31 I3f x 1 [W] ...(5*), Pu = Pf1 + Pf2 + Pf3 [W]...(6*). Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i tek tada pristupamo crtanju vektor-dijagrama. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko miliampera, tj. ... mA. 1cm
Vektor-dijagram crtamo tako to prvo nacrtamo zvijezdu faznih struja, koje su meusobno pomaknute za po 1200 , vidi sliku broj 2., nakon toga primjenjujui jednaine (3), nacrtamo linijske struje, koje prednjae faznim za 300, kako je to na slici broj 2. prikazano. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
I3l[mA]
Vjeba broj 33:
Snimanje promjene napona i struje kondenzatora, za vrijeme punjenja i pranjenja u kolu jednosmjerne struje.
1. UVOD Punjenje kondenzatora Na zadatak je da upoznamo proces promjene elektrinih veliina (struje i napona) pri ukljuivanju serijske veze otpornika i kondenzatora na izvor jednosmjernog napona. Znai, razmatrat emo karakter promjene napona i struje u linearnom RC krugu, u vremenskom intervalu izmeu dva stacionarna stanja, tj. u trenutku ukljuenja (t = 0) struje u kolu pa sve do uspostave naponske ravnotee napona na kondenzatoru i izvoru (uC = Uge), odnosno od trenutka kad napunjen kondenzator (uC = Uge) prikljuimo da se isprazni preko omskog otpora otpornosti R. Sastavimo strujno kolo kao na slici broj 1. pod a).
Slika broj 1. ema spoja punjenja kondenzatora [slika pod a)] i dijagram promjene struje i napona na elementima kola [slika pod b)].
U trenutku (t = 0) prebacivanja preklopke (P) u poloaj 1. [slika br. 1. pod a)], ampermetar e pokazati kratkotrajno proticanje struje (strujni udarac), a voltmetar V1, e takoe pokazati maksimalan pad napona na omskom otporu koji je jednak naponu izvora (uR = Uge). Znai, izvor je dao odreenu koliinu energije, od koje se jedan dio akumulira u dielektriku kondenzatora, a drugi dio se pretvorio u toplotu na omskom otporu otpornosti R. U procesu punjenja kondenzatora, na elektrodi koja je prikljuena na pozitivan pol izvora (+) stvarat e se manjak elektrona, a na elektrodi koja je prikljuena na negativan pol izvora (-) viak elektrona. Posljedica gomilanja raznoimenog naelektrisanja na elektrodama kondenzatora je stvaranje potencijalne razlike-napona izmeu elektroda, koji moemo izraziti jednainom: uC = q / C (1), pri emu je: uC - napon kondenzatora [V], q - elektrini naboj na oblogama kondenzatora [C] i C - kapacitet kondenzatora [F]. Proces izdvajanja naelektrisanja, odnosno porasta napona na kondenzatoru trajat e sve dok se ovaj napon ne izjednai sa naponom izvora (uC = Uge). Vrijeme trajanja ovog procesa, ili punjenje kondenzatora, zavisit e o jaini struje u kolu, koja je definirana naponom izvora (Uge) i parametara kola, tj. omskog otpora (R) i kapaciteta kondenzatora (C).
Da zakljuimo, pri ukljuenju RC kruga na izvor jednosmjernog napona, naponska ravnotea ne moe trenutno nastati. Vremenski period od trenutka ukljuenja RC kruga, do trenutka izjednaavanja napona (uC) na kondenzatoru sa naponom izvora (Uge) nazivamo prelaznom pojavom. Promjene struje i napona na elementima za vrijeme punjenja kondenzatora, prikazane su na slici broj 1. pod b). Za vrijeme punjenja kondenzatora, naponu izvora suprostavlja e se padovi napona na elementim kola (uC i uR), tj.: Uge= uC + uR (2), pri emu je: uC - napon kondenzatora [V], uR pad napona na omskom otporu [V], pri emu je uR: uR= iC R [V](3). Iz jednaine (2) izrazimo napon na otporu a zatim, iz jednaine (3) struju kondenzatora: iC =
U ge u c R
(4).
Ako je u trenutku ukljuenja (t = 0) kondenzator bio prazan (uC = 0), struja (iC) bit e ograniena omskim otporom (R), i imat e maksimalnu vrijednost, tj. nastat e strujni udar. Znai, u trenutku (t = 0) ukljuenja RC elemenata na izvor jednosmjernog napona struja kondenzatora imat e maksimalnu vrijednost, to jest.: iC = I0 = Uge / R (5). Naponu izvora u trenutku ukljuenja (t = 0), suprostavljat e se samo pad napona na omskom otporu (uR ), koji je jednak naponu generatora (Uge = uR). Proticanjem vremena, na elektrodama kondenzatora gomilat e se naelektrisanje, koje e stvarati potencijalnu razlikunapon (uC) izmeu elektroda kondenzatora, koji postepeno raste po eksponencijalnom zakonu. Porastom napona na kondenzatoru (uC), smanjivat e se struja u kolu i pad napona na omskom otporu (uR) po istom zakonu, tj. ampermetar i voltmetar (V1) pokazivat e sve manje i manje vrijednosti sve do nule. Predstavimo matematiki promjenu napona i struje za vrijeme punjenja kondenzatora. To emo izvesti definisanjem brzine zdvajanja naelektrisanja na elektrodama kondenzatora, tj.: iC = q / t (6) Napon kondenzatora (uC) e rasti proporcionalno sa prirastom naelektrisanja na elektrodama kondenzatora, koje definiemo izrazom: q = C u (7). Uvrtavanjem jednaina (5), (6) i (7) u jednainu (2), dobit emo jednainu koja opisuje promjenu napona u kolu za vrijeme punjenja kondenzatora: Uge = uC + RC (uC / t) (8).
Kad je izraz (uC/ t) beskonano mali on prerasta u diferencijal (duC / dt), pa izraz za promjenu napona glasi: Uge = uC + RC (duC / dt) (9). Rjeenjem ove diferencijalne jednaine (mi je neemo rjeavati nego emo usvojiti konano rjeenje), dobije se konaan izraz za promjenu napona na kondenzatoru za vrijeme punjenja.
u C = U ge (1 e )
(10).
Konani izrazi za opisivanje promjene pada napona na omskom otporu i struje u kolu za vrijeme punjenja kondenzatora glase: t t iC=I0 ...(11), uR=Uge ...(12) .
Da zakljuimo, vrijeme punjenja kondenzatora bit e utoliko due ukoliko su parametri kola [(R) i (C)] vei. Ukoliko je omski otpor (R) vei struja e biti manja, vrijeme punjenja due (q =iC t). Isto vrijedi i za kapacitet kondenzatora, to je kapacitet vei vrijeme punjenja kondenzatora bit e due. Razmotrimo uticaj vremenske konstante = R * C [ As/V= S s=s], koja ima dimenziju sekunde, na promjene napona i struje kondenzatora za vrijeme punjenja. Na slici broj 2. prikazana je promjena napona za period od pet vremenskih konstanti (tau). Sa slike broj 2. vidimo da za vrijeme od samo jedne vremenske konstante (tau) napon poraste na 63% od napona generatora (izvora), a da za vrijeme od pet vremenskih konstanti napon kondenzatora (uC) dostigne 99% napona izvora (Uge), praktiki kondenzator se napunio, jer su naponi praktiki jednaki (uC= Uge). Sa dijagrama sa slike broj 2. pod a) takoe uoavamo da je u poetku (za vrijeme jedne vremenske konstante) porast napona na kondenzatoru najvei, nakon toga napon sve sporije i sporije raste, dok se ne izjednai sa naponom izvora kad je proces punjenja zavren. Da vidimo kako se struja mjenja, odnosno opada sa protokom vremena. Na slici broj 2. pod b) predstavljena je promjena (opadanje) struje za vrijeme punjenja kondenzatora. Sa slike broj 2. pod b) vidimo da struja veoma brzo opada, a naroito u poetku, za vrijeme jedne vremenske konstante opadne vie od 60% od svoje poetne vrijednosti. A nakon pet vremenskih konstanti opadne za 99% od svoje poetne vrijednosti i praktiki postane jednaka nuli (iC=0).
Slika broj 2. Promjena napona i struje kondenzatora za vrijeme punjenja. _____________________________________________________________________________________________ 173 Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole
Pranjenje kondenzatora
Slika broj 3. Pranjenje kondenzatora:a) ema spoja i b) promjene struje i napona pri pranjenju kondenzatora.
Poto je kondenzator napunjen, prebacimo preklopku P u poloaj 2. kako je to prikazano na slici broj 3. pod a). U trenutku prebacivanja preklopke ampermetar e pokazati maksimalnu struju, koja sad ima suprotan smijer i koja se postepeno smanjuje. Napon kondenzatora e se postepeno smanjivati od stacionarne vrijednosti (UC = Uge) do nule. Proporcinalno sa smanjivanjem napona smanjivat e se i struja u kolu od poetne vrijednosti IC = (UC / R) do nule. Promjene napona na kondenzatoru (uC), omskom otporu (uR) i istruje u kolu (iC) prikazane su na slici broj 3. pod b), moemo ih matematiki izraziti jednainama: (13); (14) i (15). t t t ... (13) ; iC = - IC0 ... (14) i uR = - Uge ... (15) . uC = Uge
2. ZADACI:
1. Elektrolitski kondenzator poznatog kapaciteta (C = 47000F) povezati u seriju sa istoomskim otporom poznate otpornosti (R = 1000 ) i prikljuiti ih na izvor jednosmjernog napona. Podesiti napon izvora na konstantnu vrijednost, a zatim, preklopku P prebaciti u poloaj 1. tj. zatvoriti strujni krug, te vriti oitanje jaine struje u kolu i visine napona na prikljucima kondenzatora svakih 10. sekundi i iste zapisivati. U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: a) dijagram promjene napona na kondenzatoru uC = f (t), b) dijagram promjene struje kondenzatora iC = f (t) i c) dijagram promjene napona na omskom otporu uR = f (t) = Uge- uC, za vrijeme punjenja. 2. Napunjen kondenzator prazniti preko omskog otpora, tj. preklopku P prebaciti u poloaj 2. uz istovremeno oitavanje i zapisivanje jaine struje i visine napona na kondenzatoru, i to svakih 10. sekundi. U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: a) dijagrame promjene napona na kondenzatoru uC = f (t), b) dijagram promjene struje kondenzatora iC = f (t) i c) dijagram promjene napona na omskom otporu uR = f (t) = Uge- uC, za vrijeme pranjenja. 3. Pomou osciloskopa pratiti promjene napona na kondenzatoru za vrijeme punjenja i pranjenja.
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, diodama, tranzistorima, potenciometrima, i prikljunim klemama ............................. kompl. 1 stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS/WZ, .........................kom. 1 digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1 analogni multimetar kao voltmetar ................................................................ kom. 1 digitalni multimetar kao ampermetar ...............................................................kom. 1 elektrolitski kondezator 47000 F; 63 V DC....................................................kom. 1 otpornik 1000 ; 7 W.......................................................................................kom. 1 dvokanalni osciloskop tip 7 Kd 1011 Siemens..............................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4a. EMA SPOJA ZA VRIJEME PUNJENJA KONDENZATORA:
4b. EMA SPOJA ZA VRIJEME PRANJENJA KONDENZATORA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: a) Tabela za upis poznatih, izmerenih i izraunatih podataka za vrijeme punjenja. Napon izvora (generatora) u trenutku prikljuka kondenzatora na izvor (t=0): Uge=U0=... V. Struja u kolu u trenutku prikljuka kondenzatora na izvor (t=0): I0=IC0=[(U0=Uge)/R]=... mA. Izmjereno
Struja u kolu Napon na kondenzatoru uC[V] Vrijeme punjenja t[s] Omski otpor R[ ]
Poznato
Kapacitet kondenzatora C[F]
Izraunato
Vremenska konstanta Pad napona na otporu uR=Uge - uc [V]
Broj mjerenja
[mA]
i=iC
[s]
n
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300
1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000
47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000
47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47
Formule za izraunavanje traenih podataka: Pad napona na omskom otporu uR=Uge uC [V];vremenska konstanta - =R C=1000 * 47*10-6 = 47 [s].
b) Tabela za upis poznatih, izmerenih i izraunatih podataka za vrijeme pranjenja. Napon kondenzatora na poetku pranjenja kondenzatora (t=0): Uge= UC = ... V. Struja u kolu na poetku pranjenja kondenzatora (t=0): I0=IC0=[(UC=Uge)/R] =... mA. Izmjereno
Struja u kolu Napon na kondenzatoru uC[V] Vrijeme punjenja t[s] Omski otpor R[ ]
Poznato
Kapacitet kondenzatora C[F]
Izraunato
Vremenska konstanta Pad napona na otporu uR= - uc [V]
Broj mjerenja
[mA]
i=iC
[s]
n
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300
1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000
47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000 47000
47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47 47
Prije nego to zaponemo crtanje dijagrama potrebno je usvojiti odgovarajuu razmjeru. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, tj. 1 cm ...V; 1cm mA. Dijagrami treba da budu slini dijagramima koji su nacrtani na slici broj 1. pod b), za punjenje, odnosno na slici broj 3. pod b) za pranjenje. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe)!!!
Vjeba broj 34:
Izrada modela serijskog i paralelnog sistema razvoda RTV instalacije.
1. UVOD Jo od vremena kad je Nikola Tesla poeo sa eksperimentima bezinog prenosa signala, inenjeri i tehniari nastoje da usavre ovaj sistem. ta ini osnovu ovog komunikacionog sistema? Prije svega visokofrekventni emiter (HF- emiter) i njegova antena sa prikljunim vodovima. Zatim, visokofrekventni prijemnik (HF-prijemnik) i njegova antena sa prikljunim vodovima, kako je to ematski na slici broj 1. prikazano.
Slika broj 1. ematski prikaz emitiranja, prenosa i prijema elektromagnetnih valova (RTV signala).
Valovi na svom putu nailaze na smetnje ili reflektore kako je to na slici broj 2. prikazano.
Slika broj 2. Smetnje i priguenje zbog vegetacije i reflektovanje valova zbog pokretnih i nepokretnih metalnih dijelova na zemlji i u zraku.
Sa slike broj 1. vidimo da signali koji se dovode na antenu emitera imaju drugaiji oblik u neposrednoj blizini antene emitera, jer se u neposrednoj blizini ove antene vri promjena tipa (oblika) signala. Zatim, valovi se prostiru kroz tzv. prostor slobodnih valova, pri emu valovi slabe i putuju do antene prijemnika. U neposrednoj blizini antene prijemnika oni nailaze na prostor u kom se ponovo vri izmjena tipa valova. Antena prijemnika ih prima, oni su slinog oblika kao na samom emiteru, ali znatno oslabljeni u odnosu na svom izvoru. Valovi na svom putu od antene emitera do antene prijemnika nailaze na smetnje i priguenje zbog vegetacije i reflektovanja valova zbog pokretnih i nepokretnih metalnih dijelova na zemlji i u zraku, kako je to na slici broj 2. prikazano. ZEMALJSKA MREA ZA PRENOS AUDIO I VIDEO SIGNALA Za prenos radio signala (programa), na zemaljskoj mrei koristili su se, ili jo uvijek koriste: dugi valovi (talasi) iji su frekventni opsezi 150 285 kHz, srednji valovi iji su frekventni opsezi 525 1600 kHz, kratki valovi iji su frekventni opsezi 20 200 MHz i ultrakratki valovi (UKV) iji su frekventni opsezi 80 110 MHz, odnosno za digitalni radio 111 125 MHz. Danas se u razvijenim zemljama gotovo iskljuivo radio program emituje putem mree UKV predajnika, pa i kod nas u Bosni i Hercegovini. Za prenos video signala na zemaljskoj TV mrei koristimo: vrlo visoke frekvencije (VHF) i to na podruju F I (poznatu kod nas kao I program) od 47 68 MHz, na podruju F III od 177 230 MHz i ultravisoke frekvencije (UHF) na podruju F IV / V (poznatu kod nas kao II program) na podruju od 230 - 430 MHz. Pored zemaljskog prenosa valova, danas se sve vie koristi satelitski sistem prenosa kako je to ematski na slici broj 3 prikazano.
Slika broj 3. Principijelni prikaz emitovanja i prenosa satelitskog prenosa signala.
Za prenos video signala putem satelita koriste se frekvencije iznad 10 GHz (giga herca). Antene za prijem zemaljskih signala Prijem audio i video signala vri se pomou antena, koje mogu biti konstruisane za pojedinani i zajedniki prijem. Za pojedinani prijem, obino se koristi samo jedna antena za jedan prijemnik i mi se ovom problematikom neemo baviti. Zajedniki antenski sistem moe biti izveden: za prijem samo zemaljskih signala ili za istovremeni prijem i zemaljskih i satelitskih signala, to se danas najee izvodi. Na slici broj 4. prikazan je antenski sistem za prijem radio valova (dugih - D, srednjih - S, kratkih - K i ultrakratkih - UKV) i TV signala (VHF - vrlo visoke, tj. I program i UHF - ultra visoke frekvencije, tj. II program) na zemaljskoj mrei, i to onako kako se to u praksi radilo ili jo uvijek radi. Nosa (cijev) antena mora biti direktno uzemljen (Cu provodnikom presjeka najmanje 16 mm2 ), kako je to na slici broj 4. prikazano.
Slika broj 4. Sistem antena za prijem radio valova (dugih-D, srednjih-S, kratkih-K i ultrakratkih-UK) i TV signala (VHF-vrlovisoke, tj. I program i UHF-ultravisoke frekvencije, tj. II program) na zemaljskoj mrei.
Antene za prijem satelitskih signala Na slici broj 5. prikazana je parabolina satelitska antena [sika pod b)] i sa svojim isjekom [slika pod a)].
Slika broj 5. Pod a) isjeak paraboline antene sa ematskim prikazom prelamanja i koncentracije elektromagnetnih valova i pod b) stvarna parabolina antena sa LNB(C)-om.
Slika broj 6. Usmjeravanje satelitske antene.
Na slici broj 6. prikazan je nain usmjeravanja satelitske antene. Ureaji za obradu zemaljskih signala Signali koje prihvate antene su veoma slabi i esto puta deformisani pa ih je prije proslijeivanja u instalacione vodove potrebno pojaati i obraditi (pretvoriti u pogodne frekvencije) i prenijeti preko instalacionih koaksijalnih kablova do RTV prijemnika. Ureaji za obradu RTV signala u svom sastavu obino imaju: predpojaala ili irokopojasna pojaala, napojnu jedinicu, frekventne pretvarae i dovoljan broj razvodnika. Veza koaksijalnih kablova u RTV pojaalu mora se izvoditi pomou utikaa i utinica fabrike izrade kako bi se izbjegle dodatne smetnje. Na slici broj 7. prikazan je izgled utikaa i utinica za spajanje koaksijalnih kablova.
Slika broj 7. Izgled utikaa i utinica za spajanje koaksijalnih kablova u RTV pojaalu.
Ureaji za obradu satelitskih signala Satelitski signal prima satelitska antena, ovaj signal se fokusira na niskoumei pretvaraconvertor (LNB) ili (LNC), zatim, se ovaj signal putem koaksijalnog kabla proslijeuje na satelitski prijemnik (receiver), a sa ovog na TV prijemnik. Ako se jednim sistemom prenosi i zemaljski i satelitski signal, onda se satelitski signal poslije LNB-a spaja ili spree u spreniku sa zemaljskim signalom i proslijeuje na satelitski prijemnik.
Tipovi instalacionih razvoda:a) serijski i b) paralelni razvod
Slika broj 8. Pod a) ema serijskog sistema razvoda zemaljskog RTV signala i pod b) ema paralelnog sistema razvoda zemaljskog RTV signala.
Serijskim sistemom moemo razvoditi samo zemaljske signale, dok je satelitski signal, praktiki nemogue razvoditi na ovaj nain, uzrok je veliko priguenje-smetnje zbog ultraultra visokih frekvencija. Paralelni sistem omoguava jednim koaksijalnim kablom voenje i zemaljskog i satelitskog signala. Meutim, danas se sve vie koristi takozvani direktni ili radijalni sistem, koji se izvodi tako da se svka RTV prikljunica direktno vee na pojaalo sa brojem svieva-prekidaa koliko imamo TV utinica. Ovaj sistem se primjenjuje u manjim objektim, dok u veim i razgranatijim instalacijama koristi se kombinovani sistem sa 7 do 10 koaksijalnih vodova koji se paraleluju do svakog RTV prijemnika. Na slici broj 9. prikazan je sistem za razvod i satelitskog i zemaljskog signala za individualni objekat sa jednim prikljukom.
Slika broj 9. Individualni antenski sistem za satelitsku i zemaljsku mreu.
Instalacioni pribor Instalaciju za razvod RTV signala sainjavaju: instalacione cijevi (PVC, PNT - SPN) sa priborom, kanalice, razvodne i montene kutije, koaksijalni kablovi, RTV prikljunice, razdjelnici, uzemljenja itd. Kablovi se ugrauju u zid ili na zid i uvlae u cijevi sa odgovarajuim priborom.
Slika broj 9. Pod a) razdjelnici za spajanje koaksialnih kablova, pod b) koaksialni kablovi i pod c) RTV prikljunice za zemaljske i satelitske signale.
Na slici broj 9. prikazan je pribor za izvoenje RTV instalacija, i to pod a) razdjelnici za spajanje koaksialnih kablova, pod b) koaksialni kablovi i pod c) RTV prikljunice za zemaljske i satelitske signale. 1. ZADACI: Na instalacionom panou uraditi modele: a) serijskog instalacionog razvoda RTV signala sa dvije vertikale za 4. etae sa po 2. RTV prikljunice po etai i
b) paralelnog instalacionog razvoda sa jednom verikalom za 4. etae sa po 2. RTV prikljunice po etai, za razvod signala zemaljske mree. 2. POTREBNA OPREMA I PRIBOR: instalacioni pano sa cijevima, razvodnim i montanim kutijama..komplet 1 koaksijalni kabal typ H-125 ili slian, koji se uvlai u cijevi....m 20 prolazne RTV prikljunice za montau u zid.....kom. 6 zavrne RTV prikljunice za montau u zid........kom. 10 RTV razvodnici sa tri grane..kom. 4 elektriarski alat...kompl. 1
3. JEDNOPOLNA EMA PANOA:
4. ZAKLJUCI - KOMENTAR (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?!!)
Vjeba broj 35: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri ampermetra. 1. UVOD Aktivnu snagu jednofazne izmjenine struje moemo mjeriti na vie naina, najee mjerenje izvodimo pomou vatmetra, pomou tri ampermetra ili pomou tri voltmetra. Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri ampermetra izvodimo na slijedei nain:paralelno sa troilom, snage P, veemo istoomski otpor poznate otpornosti R, iju jainu struje mjerimo ampermetrom A0, zatim, u seriju sa troilom spojimo ampermetar A, kojim mjerimo jainu struje koju troilo uzima iz izvora, struju koju iz izvora vue cijelo strujno kolo mjerimo ampermetrom A1 i na kraju cijelo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona efektivne vrijednosti U, kako je to na slici broj 1. pod a) prikazano.
Slika broj 1. Mjerenje aktivne snage izmjenine struje pomou tri ampermetra slika a) i vektor-dijagram za strujno kolo slika b).
Na slici broj 1. pod b) prikazan je vektor-dijagram struja i napona elektrinog kola sa slike broj 1. pod a). Struja I0 koja tee kroz istoomski otpornik je u fazi sa naponom izvora U. Fazni pomak struje troila I zavisi od karakteristika troila. Ukupna struja kola I1 je vektorski zbir struja, tj.: I 1 = I 0 + I ...(1); Intenzitet struje I1 moemo izraunati pomou kosinusne teoreme, prema slici broj 1. pod b) moemo napisati slijedeu jednainu: I21=I20 + I2 2 * I0 * I* cos(180 - )....(2). Budui da je cos(180 - ) =cos 180 * cos +sin 180 * sin = (-1) * cos + 0 * sin = = - cos , tad jednaina (2) prelazi u oblik: I21=I20 + I2 + 2 * I0 * I * cos ....(3). Struju I0 moemo izraziti pomou Omovog zakona, tj.: U I0= ....(4). R Snagu izraavamo po nama ve poznatom obrascu: P= U * I *cos ....(5). Iz jednaine (3) moemo izraziti faktor snage cos :
I 21 I 2 I 2 0 ....(6). 2 I0 I Iz jednaine (4) moemo napisati izraz za napon izvora:
cos =
U = I0 * R. Uvrtavanjem izraza za napon U i faktor snage cos u jednainu (5) dobit emo konaan izraz pomou kojeg moemo izraunati aktivnu snagu jednofaznog troila, koji glasi:
2 2 2 2 2 2 P= I0 * R * I * I 1 I 0 I = I 1 I 0 I R ...(7). 2 2 I I0
Pomou jednaine (7) izraunavamo snagu monofaznog troila P, dok, pomou jednaine (6) izraunavamo faktor snage cos . Tanost metode zavisi od vrijednosti omskog otpora R. Najtanije rezultate dobivamo ako je otpor troila priblino jednak omskom otporu R. Poterebno je, da unutranji otpori ampermetara budu to manji u odnosu na otpor troila, to znai da je ova metoda podesna za mjerenje snage troila relativno velikog otpora. 2. ZADACI: a) Zavojnicu nepoznatih parametara (RL i XL) i istoomski otpornik poznate otpornosti (R) povezati paralelno i prikljuiti na izvor jednofaznog napona izmjenine struje, ija trenutna vrijednost glasi:u = 2 (2 270) sin (314 t + 0) V, b) Izmjeriti: jainu struje (I0) koja tee kroz istoomski otpornik R, jainu struje izvora (I1) i jainu struje troila (I), c) Izraunati: aktivnu snagu (P) koju troilo (zavojnica) uzima iz izvora i faktor snage (cos) troila (zavojnice) i d) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno i izvui odgovarajue zakljuke.
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, i prikljunim klemama..................................................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,...............................kom. 1 digitalni multimetri kao ampermetri...............................................................kom. 3 digitalni multimetar kao voltmetar ................................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA: Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara:
Poznato Otpor omskog otpornika R[ ] Izmjereno Struja kroz omski otpornik I0[mA] Izraunato Aktivna snaga Faktor snage troila troila (zavojnice) (zavojnice) P[mW] cos Broj mjerenja n 1. 2. 3. 4. 5.
Struja izvora I1[mA]
Struja troila I[mA]
Formule za izraunavanje traenih parametara: za izraunavanje aktivne snage jednofaznog troila:

2 2 2 2 2 2 P= I0 * R * I * I 1 I 0 I = I 1 I 0 I R [W] i 2 2 I I0
za izraunavanje faktora snage jednofaznog troila: cos =

I 21 I 2 I 2 0 . 2 I0 I
Napomena:struje treba pretvoriti u ampere pa onda izvriti naznaene operacije na izraunavanju snage, koja je izraena u vatima i na kraju je pretvoriti u milivate i upisati izraunate vrijednosti u tabelu. 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
Vjeba broj 36: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri voltmetra. 1. UVOD Aktivnu snagu jednofazne izmjenine struje moemo mjeriti na vie naina, najee mjerenje izvodimo pomou vatmetra, pomou tri ampermetra ili pomou tri voltmetra. Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri voltmetra izvodimo na slijedei nain: u seriju sa troilom, snage P, veemo istoomski otpor poznate otpornosti R, iji pad napona mjerimo voltmetrom V0, zatim, paralelno sa troilom spojimo voltmetar V, kojim mjerimo visinu napona koji vlada na prikljunim stezaljkama troila, napon izvora mjerimo voltmetrtom V1 i na kraju cijelo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona efektivne vrijednosti U1, kako je to na slici broj 1. pod a) prikazano.
Slika broj 1. Mjerenje aktivne snage izmjenine struje pomou tri voltmetra slika a) i vektordijagram za strujno kolo slika b).
Na slici broj 1. pod b) prikazan je vektor-dijagram struje i napona elektrinog kola sa slike broj 1. pod a). Napon U0 koji vlada na prikljucima istoomskog otpornika R, je u fazi sa strujom izvora I. Fazni pomak struje troila I (koja je jednaka struji izvora), u odnosu na napon troila U, zavisi od karakteristika troila. Napon izvora U1 je vektorski zbir napona, tj.: U 1 = U 0 + U ...(1); Intenzitet-efektivnu vrijednost napona izvora U1 moemo izraunati pomou kosinusne teoreme, prema slici broj 1 pod b) imat emo: U21=U20 + U2 2 * U0 * U * cos(180 - )....(2). Budui da je cos(180 - ) =cos 180 * cos +sin 180 * sin = (-1) * cos + 0 * sin = = - cos , tad jednaina (2) prelazi u oblik: U21=U20 + U2 + 2 * U0 * U * cos ....(3). Napon U0 moemo izraziti pomou Omovog zakona, tj.: U0=I * R....(4). Snagu jednofaznog troila izraavamo po nama ve poznatom obrascu: P= U * I *cos ....(5). Iz jednaine (3) moemo izraziti faktor snage cos :
U 21 U 2 U 2 0 ....(6), 2 U 0 U Iz jednaine (4) moemo napisati izraz za struju troila:

cos = I=
U0 . R
Uvrtavanjem izraza za struju troila I i faktor snage cos u jednainu (5), dobit emo konaan izraz pomou kojeg moemo izraunati aktivnu snagu jednofaznog troila, koji glasi: P= U *
U0 R
*
U 21 U 2 0 U 2 U 21 U 2 0 U 2 ...(7). = 2R 2 U U 0
Pomou jednaine (7) izraunavamo aktivnu snagu jednofaznog troila P, dok, pomou jednaine (6) izraunavamo faktor snage troila cos, ako primjenjujemo metodu tri voltmetra. Tanost metode zavisi od vrijednosti omskog otpora R. Najtanije rezultate dobivamo ako je otpor troila priblino jednak omskom otporu R. Poterebno je, da unutranji otpori voltmetra budu to vei u odnosu na poznati otpor R i na otpor troila, to znai da je ova metoda podesna za mjerenje aktivne snage troila relativno malog otpora. 2. ZADACI: a) Zavojnicu nepoznatih parametara (RL i XL) i istoomski otpornik poznate otpornosti (R) povezati u seriju i prikljuiti na izvor jednofaznog izmjeninog napona, ija trenutna vrijednost glasi:u = 2 (2 270) sin (314 t + 0) V, b) Izmjeriti: pad napona (U0) koji vlada na prikljucima istoomskog otpornika R, napon izvora (U1) i visinu napona koji vlada na prikljucima troila (U), c) Izraunati: aktivnu snagu (P) koju troilo (zavojnica) uzima iz izvora i faktor snage (cos) troila (zavojnice) i d) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno i izvui odgovarajue zakljuke.
3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, i prikljunim klemama............................................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,.........................kom. 1 digitalni multimetri kao voltmetri..............................................................kom. 3 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
Poznato Otpor omskog otpornika R[ ] Napon izvora U1[V] Izmjereno Pad napona na omskom otporniku U0[V] Napon koji vlada na troilu U[V] Izraunato Faktor Aktivna snaga snage troila troila (zavojnice) (zavojnice) P[mW] cos
Broj mjerenja n 1. 2. 3. 4. 5.
Formule za izraunavanje traenih parametara: za izraunavanje aktivne snage monofaznog troila:

U 0 U 2 1 U 2 0 U 2 U 21 U 2 0 U 2 = * R 2 R 2 U U 0 za izraunavanje faktora snage monofaznog troila:
P= U *
cos =
U 21 U 2 U 2 0 . 2 U 0 U V2 = W/1000 = mW], treba pretvoriti u
Napomena:snagu koja se izrauna u vatima [ milivate, te upisati u tabelu.

Vjeba broj 37:Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje vatmetrom. 1. UVOD Aktivnu snagu (P) jednofazne izmjenine struje moemo mjeriti: a) direktno pomou vatmetra i b) indirektno pomou: - voltmetra, ampernetra i fazometra, - tri ampermetra i - tri voltnetra. Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje niskih frekvencija vri se elektrodinamikim vatmetrima. U elektroenergetici, jer ona spada u podruje niskih frekvencija, aktivna snaga jednofaznih troila uglavnom se mjeri elektrodinamikim vatmetrima. Koji mogu biti kompenzirani ili nekompenzirani. Zbog kontrole jaine struje i visine napona, redovno se prikljuuju u strujno kolo, jo ampermetar i voltmetar kako je to na slici broj 1. pod a) i b) prikazano.
Slika broj 1. Mjerenje snage vatmetrom, pod a) naponska grana na strani troila i pod b) naponska grana na strani izvora.
Pri mjerenju manjih snaga potrebno je izvriti korekcije rezultata, zbog potronje instrumenata, korekcija se vri prema slici broj 1. pod a) i pod b). Znaenje oznaka na slici broj 1: RA - unutranji otpor ampermetra; RV - unutranji otpor voltmetra; RWU - unutranji otpor naponske grane vatmetra; RWI - unutranji otpor strujne grane vatmetra; Ig - struja generatora; It - struja troila; Ug - napon generatora i Ut - napon troila. Korekciju rezultata za utroak mjernih instrumenata: - za spoj prema slici broj 1. pod a) imat emo: snaga generatora Pg=PW+I2g(RWI+RA); snaga troila Pt = PW
Ut U t2 -( + )...(1), Rv RWU
- za spoj prema slici broj 1. pod b) imat emo: 2 2 Ug Ug snaga generatora - Pg = PW + + ; snaga troila Pt = PW - I2t(RWI+RA)...(2). Rv RWU Otpori ampermetara i strujne grane vatmetra esto nisu poznati, a i ovisni su o temperaturi, pa izbjegavamo spojeve kod kojih je potrebna korekcija zbog njihove potrunje. Zbog toga upotrebljavamo tzv. kompenzirane vatmetre kod kojih nije potrebna korekcija zbog potronje naponske grane, jer imaju jo jedan dodatni pomoni namot s kojim se otklanja utjecaj te potronje. Pomoni namot (p) ima isto toliko namota koliko i nepomini strujni svitak vatmetra, te je uz njega namotan, kako je to prikazano na slici broj 2.
Slika broj 2. Kompenzirani vatmetar slika a) i vektor-dijagram struje IW u naponskoj grani vatmetra, te struje i napona troila slika b).
Djelovanje kompenzacionog svitka najlake je objasniti na slijedei nain: kad je vatmetar prikljuen na napon izvora, a nije optereen. Vatmetar koji nema kompenzacioni svitak tada bi napravio stanoviti otklon, jer kroz strujnu i naponsku granu tee struja, ovisna o otporu naponske grane. Zato e snaga oitana na vatmetru oznaavati gubitke naponske grane. U vatmetru koji ima kompenzacioni svitak tei e, takoer, kroz strujni svitak struja naponske grane, ali e ta ista struja tei u suprotnom smjeru kroz pomoni svitak naponske grane, pa je jaina rezultantnog magnetnog polja strujnog i pomonog naponskog svitka jednaka nuli. Zbog toga se pomini svitak vatmetra nee otkloniti, a to nam je i bio cilj jer optereenje nije prikljueno. Vidimo da kroz kompenzacioni svitak tee samo struja naponske grane vatmetra, pa on moe biti izraen od ice znatno manjeg poprenog presjeka u odnosu na strujni svitak. Da bi elektrodinamiki vatmetar mjerio snagu, potrebno je da struja IW njegove naponske grane bude tano u fazi sa naponom U u naponskoj grani. Predpostavimo da zbog induktiviteta naponskog svitka postoji mala fazna razlika () izmeu struje IW i napona U. Tada vatmetar nee mjeriti stvarnu snagu tereta: P=U I cos, ve e zbog faznog pomaka pokazati: P = U I cos( - )....(3). Na ovaj nain nastaje greka mjerenja (p ) koju u svakodnevnim mjerenjima snage moemo zanemariti izuzev veoma preciznih laboratorijskih mjerenja. Greku moemo izraziti u procentima: P P U I cos( ) U I cos 100 = 100 ....(4). p = W P U I cos Znamo da je cos( - ) = cos cos + sin sin, te da je sin i cos 1, za praktiki uvjek neznatne iznose , dobivamo: p 100 tg...(5). Ako fazni pomak izrazimo u minutama dobit emo novi izraz za greku vatmetra: , tg ....(6). p 108 U praksi susreemo analogne i digitalne vatmetre. Digitalni vatmetri se sve ee primjenjuju u praksi, jer je njihova cijena sasvim prihvatljiva, naime, razvojem novih elektronikih komponenti koje nisu vie tako skupe, mogue je izraditi veoma precizne digitalne vatmetre. Dakle, na ampermetru i voltmetru postoje dvije prikljune stezaljke, a na elektrodinamikom vatmetru postoje etiri prikljune stezaljke, kao to je prikazano na slici broj 3.
Savremenim digitalni vatmetrima moemo mjeriti snagu jednosmjerne struje, aktivnu i reaktivnu snagu jednofazne i trofazne izmjenine struje. Zato ovi vatmetri imaju znatno vie prikljunih stezaljki od analognih vatmetara.
Slika broj 3 a) i b). Najei naini prikljuka elektrodinamikih vatmetara u kolo jednofazne izmjenine struje.
2. ZADACI: a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL) prikljuiti na izvor izmjeninog napona, koji se mjenja po sinusnom zakonu u = 2 (2,5 - 270) sin( 314t + 0) V. b) Izvriti mjenje: jaine struje izvora (I), jaine struje koja tee kroz zavojnicu (IZ), napona izvora (U), napona na prikljucima zavojnice (UZ) i snagu koju zavojnica uzima iz izvora. c) UI metodom izraunati:snagu koju zavojnica uzima od izvora (PZ), kao i ukupnu snagu kola (PU), UI metodom utvrditi kolika je razlika snage koju daje izvor i snage koju prima zavojnica (P = PU - PZ), tj. kolika je potronja vatmetra. Izraunati faktor snage zavojnice (kola) cosZ. d) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno i izvui odgovarajue zakljuke! 3. ISPITNA OPREMA: Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje, ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, transformatorom prikljunim klemama......................................................kompl. 1 regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,...............................kom. 1 digitalni multimetri kao ampermetri...............................................................kom. 2 digitalni multimetri kao voltmetri... ................................................................kom. 2 elektrodinamiki vatmetar tip PsLL Metra...................................................kom. 1 spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
4. EMA SPOJA:
Poznato Induktivni otpor zavojnice Izmjereno Snaga koju pokazuje vatmetar Izraunato Ukupna snaga kola Aktivna snaga zavojnice Razlika snage Faktor snage zavojnice cos
Omski otpor Zavojnice
RL[ ]
XL[ ]
I[mA]
IZ[mA] U[V]
UZ[V]
PW[mW ] PZ[mW] PU[mW]
P[mW ]
Formule za izraunavanje snaga, faktora snage i impedanse zavojnice: PZ = UZ IZ cosZ [V*mA = mW]; PU = U I cosZ [V*mA = mW] ; P = PU - PZ [mW]; R 2 2 cosZ = L ; ZZ = RL + X L . ZZ 6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
Broj mjerenja N 1. 2. 3. 4. 5.
Struje u kolu
Naponi u kolu
LITERATURA
1. Dr Branko Popovi, Osnovi elektrotehnike 2 Graevinska knjiga Beograd, 1990. 2. Prof. in. Viktor Pinter, Osnove elektrotehnike knjiga prva ITP Tehnika knjiga D.D.- Zagreb 1994. 3. W. Bieneck, H. Haibal; P. Kieffer, Prfungsbuch fr Elektroberufe-Energietechnik 8. Auflage Best. Nr. 465 Holand+Josenhans Verlag Stuttgart 1994. 4. L. M. Piotrovskij, Elektriki strojevi tree izdanje Tehnika knjiga Zagreb 1974. 5. Dr. Ejup Hot redovni profesor Elektrotehnikog fakulteta u Sarajevu i Dr. Izudin Kapetanovi redovni profesor Fakulteta elektrotehnike i mainstva u Tuzli, Osnovi elektrotehnike knjiga trea Elita Sarajevo 1997. 6. Ivan Bolf, Zvonimir Erceg, Rozalija Filipovi-Baljak i Ivan Kacian, Zatita na radu, opi dio tree izdanje, Otvoreno sveuilite, 1995. Zagreb. 7. emsudin Mai, Elektrini strojevi, Elektrotehniki fakultet u Sarajevu, 2006. 8. Pero Cigi, Osnovi elektrotehnike II. razred elektrotehnike kole, Izdavaka kua Ljiljan, Sarajevo, 1997. 9. Miodrag Hamovi, Osnove elektrotehnike za 1. razred osnove elektrotehnike struke Svijetlost OOUR Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1983. 10. Gerhard Brechmann, Cremlingen; Werner Dzieia, Rodgau; Ernst Hrhnemann, Heiden; Heinrich Hbscher, Lneburg; Dieter Jagla, Neuwied, Jurgen Klaue, Roxheim, westermann Auflge, G. Brechmann, W. Dzieia, E. Hrhnemann, H. Hbscher, D. Jagla, J. Klaue. 2006. 11. Jugoslovenski standardi: JUS N.B2. 730 1984. ; JUS N.B2. 741 1989. ; JUS N.B2. 751 1988.; JUS N.B2. 754 1988. 12. Senad eti, Boo Ljuboja i ivko Marijanovi, Osnovi elektronike telekomunikacija i automatike, Svjetlost OOUR Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1983. 13. Stanko Paunovi, Laboratorijske vjebe iz osnova elektronike, Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja za elektroniku, preciznu mehaniku i optiku Ruer Bokovo Zagreb, 1980. 14. Dr. ing. Vojislav Bego, Mjerenja u elektrotehnici, Tehnika knjiga Zagreb 1988. 15. Internet stranica: http://www. iskra-tela.si/si. 16. Internet stranica: http://de.wikipedia.org/wiki/Drehstrom.

Udzbenik Komplet

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Udzbenik Komplet

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Huri evko prof.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO SADRAJ Strana

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika broj 1. Distributivni TN-S sistem.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika broj 2. Distributivni TN-C-S sistem.

Slika broj 3. Distributivni TN - C sistem.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Na slici broj 4. prikazan je T T distributivni sistem.

Slika broj 4. Distributivni T T sistem.

Na slici broj 5. prikazan je IT distributivni sistem.

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

c) Prikljuak trofaznog asinhronog motora na T T distributivni sistem.

5. ZAKLJUCI - KOMENTAR (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?!)

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika 1. Karakteristini sluajevi u kojima ovjek najee dolazi u strujno kolo.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika broj 6. Traume izazvane mehanikim dejstvom elektrine struje.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Slika broj 7. Podruja djelovanja struje prema IEC-u.

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Huri evko, profesor elektrotehnike

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

_____________________________________________________________________________________________ Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole