Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ

Smer : Logistika Seminarski rad

Tema : KLASIFIKACIJA VOZILA I OZNAAVANJE

Nastavnik : dr Perica Gojkovi Asistent : dr Borislav Gojkovi Student : Ljubia eli, eljko Stevi, broj indeksa 326/07 broj indeksa 311/07

Doboj, 2010

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

SADRAJ Uvod .....................................................................................................3 1. Definicija i klasifikacija vozila........................................................4 1.1 Definicija vozila.........................................................................4 1.2 Klasifikacija vozila.....................................................................4 1.3 Klasifikacija vozila prema ECE standardima.............................5 1.4 Kodovi za tip nadgradnje............................................................7 1.5 Klasifikacija vozila prema zakonu o bezbednosti saobraaja.....8 1.6 Dimenzije i ukupna masa vozila................................................10 2. Oznaavanje vozila .........................................................................12 2.1 Obiljeavanje teretnih kola........................................................12 2.2 Obiljeavanje eljeznikih kola.................................................12 2.3 Obiljeavanje brodova...............................................................15 2.4 Oznaavanje kontejnera............................................................16 2.5 Oznaavanje i obiljeavanje vozila............................................18 2.5.1 Oznaavanje.....................................................................18 2.5.2 Obiljeavanje...................................................................19 2.6 Standardi...................................................................................19 2.7 Iskustva okolnih zemalja .........................................................22 3. Registrovanje motornih i prikljunih vozila...................................23 4. Identifikacija vozila........................................................................26 4.1 Struktura VIN oznake...............................................................27 Zakljuak..............................................................................................28 Literatura..............................................................................................29

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

UVOD
Pod saobraajem se podrazumijeva prevoz, prenos i premjetanje objekata i informacija. Imamo vie podjela transporta i to : 1. Na osnovu vida transporta : - Drumski - eljezniki - Vodni - Vazduni - Cijevni - Potanski 2. Na osnovu transporta i proizvodnog procesa : - Spoljani - Unutranji Klasifikacija vozila i oznaavanje ima veoma bitan opti drutveni karakter ali i privatno- bezbjednosni. Unifikacija klasifikacije vozila i oznaavanja je bitan segment u dananjem svijetu globalnih komunikacija, usavravanju i modernizaciji saobraajnih sredstava kao i optoj bezbjednosti graana u smislu zatite line imovine i sl. Dolazi do neodlone potrebe da se u cijelom svijetu, na jedinstven i univerzalan nain, vri klasifikacija i oznaavanja usljed brojnih meunarodnih sporazuma, brisanja granica, slobodne trgovine i protoka ljudi a samim tim i vozila. Pored toga identifikacija je veoma bitna i zbog boljeg korienja vozila u smislu njihove namjene i pogodnosti za pojedine vrste roba, praenja kola i njihovog evidentiranja u cilju efikasnijeg korienja i kontrole rada, kao i lociranje njihovog poloaja i statusa, a vozila su vrlo skupa osnovna sredstva koja zahtijevaju posebnu brigu i nadzor kod odravanja, korienja i upotrebe.

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

1.1 Definicij

Vozila su kopne obavljanje privred

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

1.3 Klasifikacija vozila prema ECE standardima - pravilnik 78

Kategorija L : vozila sa manje od etiri toka, odnosno sa dva i tri toka : oznaka L1 L2 L3 L4 L5 Zapremina motora Max. brzina km/h Dva toka 50 cm3 50 km/h Tri toka 50 cm3 50 km/h Dva toka >50 cm3 >50 km/h Asimetrino tri toka >50 cm3 >50 km/h Asimetrino tri toka u odnosu na >50 cm3 >50 km/h uzdunu osu vozila Dopuna 2005. Godine ( Amandman 4. Anex 7 ) etiri toka ija masa neoptereenog vozila je manja od 350 kg bez baterije etiri toka ija masa neoptereenog vozila je manja od 400 ( 550 kg za vozila za prevoz stvari ) i ne ukljuuje masu baterije kod elektro vozila. 50 cm3 45 km/h ili masa 40 kW Snaga manja od 15 kW

L6 L7

Kategorija M : vozila za prevoz osoba sa najmanje etiri toka Oznaka Broj sjedita ne raunajui sjedite Ukupna teina vozaa M1 8 M2 >8 <5t M3 >8 >5t Vozila kategorije M2 i M3 pripadaju jednoj od tri klase ( I, II, III ) prema Pravilniku ECE 36 i 107 ( velika putnika vozila Large Passanger Vehicle ) : KLASA I : vozilo ima sjedite i prostor za putnike koji stoje koji doputa intezivno kretanje putnika, KLASA II : vozilo konstruisano za putnike koji sjede ami ima mogunost za prevoz putnika koji stoje samo na prolazu izmeu sjedita, KLASA III : vozilo konstruisano iskljuivo za putnike koji sjede, Ili jednoj od dvije klase ( A ili B ) prema Pravilniku ECE 52 ( vozila malog kapaciteta za prevoz do 22 putnika ne raunajui vozaa : KLASA A : vozila projektovana za prevoz putnika koji stoje a imaju i sjedita, KLASA B : vozila nisu projektovana za prevoz putnika koji stoje .

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

Kategorija N - motorna vozila za prevoz tereta sa najmanje etiri ( 4 ) toka ili tri ( 3 ) toka ako im je ukupna teina vea od 1 t Oznaka Ukupna teina Izvoenje N1 3,5 t N2 > 3,5 t 12 t N3 >10 t

Kategorija O sve vrste prikljunih vozila Oznaka Ukupna teina O1 0,75 t O2 >0,753,5 t O3 >3,5 t10 t O4 >10 t

Izvoenje Samo jedna osovinska prikolica Poluprikolica,prikolica, prikolica centralnom osovinom

sa

Specijalna vozila- vozila Sva vozila kategorija M, N, O za prevoz lica ili tereta a koja za posebnu namjenu posjeduju specijalnu konstituisanu nadgradnju ili opremu. Tu spadaju ambulantna vozila, blindirana vozila, vozila za hendikepirana lica, pogrebna vozila, vozila za stanovanje itd. Kategorija T Motorno vozilo sa tokovima ili gusjenicama, koja ima najmanje Poljoprivredni traktori i dvije osovine, ija funkcija zavisi bitno od njegove vune snage i traktori za umarstvo koje je posebno namijenjeno za vuenje, guranje, prevoz tereta ili pokretanje odreenih orua, maina ili prikolica namijenjenih za korienje u poljoprivredi ili umarstvu. Takav traktor mora biti prilagoen za prevoz tereta i rukovaoca. Kategorija G Teretna vozila Off-road Vehicles Sva vozila kategorije M i N koji ispunjavaju zahtjeve ove take i provjerena su prema uslovima definisanim regulativom. Vanputnim vozilima se smatraju vozila kategorija M ili N koja zadovoljavaju odreene zahteve, kao npr.: pogon i prednje i zadnje osovine blokiranje diferencijala mogunost savladavanja odreenog minimalnog uspona minimalne vrednosti prilaznih uglova i rastojanja karoserije od tla i dr.

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

1.4

Kodovi za tip nadgradnje

AA AB AC AD AE AF Putniki automobili M1 Limuzina Sa zakoenim zadnjim vratima Karavan Kupe Kabriolet Vienamjensko vozilo

Motorna vozila kategorije M2 ili M3 Izvoenje vozila Klasa I Klasa II Klasa III Jedan nivo CA CI CQ Dva nivoa CB CJ CR Zglobno jedan nivo CC CK CS Zglobno dva nivoa CD CL CT Niskopodno jedan nivo CE CM Niskopodno dva nivoa CF CN Zglobno niskopodno jedan nivo CG CO Zglobno niskopodno dva nivoa CH CP Motorna vozila kategorije N BA BB BC BD Sa sandukom Furgon Vuno vozilo- teglja ( iskljuivo za vuu poluprikolica ) Drumsko vuno vozilo ( za vuu prikljunih vozila ) Prikljuno vozilo kategorije O DA DB DC SA SB SC SD SE SF SG Poluprikolica Prikolica Prikolica sa centralnom osom Vozila posebne namjene Vozila za stanovanja Blindirana vozila Vatrogasna vozila Pogrebna vozila Prikolica za stanovanje Autodizalice Druga vozila posebne namjene

Klasa A CU

Klasa B CW

CV

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

1.5 Klasifikacija vozila prema zakonu o bezbjednosti saobraaja Za potrebe Zakona o bezbjednosti saobraaja predloena je sledea klasifikacija vozila, sa terminima koji e se koristiti i njihovim definicijama: Vozilo. Vozilo je svako prevozno sredstvo namenjeno za kretanje po putu, osim pokretnih stolica bez motora za nemona lica i dejih prevoznih sredstava; Vozilo moe da bude: 1. Bicikl. Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva toka i koje se pokree iskljuivo snagom vozaa; 2. Vozilo na motorni pogon. Vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokree snagom sopstvenog motora, osim vozila koja se kreu po inama. Vozilo na motorni pogon moe da bude: 2.1. Bicikl sa motorom. Bicikl sa motorom je vozilo na motorni pogon sa dva ili tri toka, ija radna zapremina motora nije vea od 50 cm3 i koje na ravnom putu ne moe da razvije brzinu veu od 50 km na as (vozilo kategorije L1 po ECE klasifikaciji); 2.2. Motorcikl. Motorcikl je motorno vozilo sa dva toka, sa bonom prikolicom ili bez nje, kao i motorno vozilo na tri toka - ako njegova masa nije vea od 400 kg (kategorija L2 do L5, po ECE, tj. vozilo sa manje od etiri toka). 2.3. Motorno vozilo. Motorno vozilo je takvo vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namenjeno za prevoz lica i stvari na putevima ili koje slui za vuu prikljunih vozila namenjenih za prevoz lica i stvari, osim vozila za prevoz lica i stvari koja se kreu po inama, bicikala sa motorom, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu prvenstveno namenjena za prevoz lica i stvari; Motorno vozilo moe da bude: 2.3.1. Putniko vozilo. Putniko vozilo je motorno vozilo namenjeno za prevoz lica koje, pored sedita za vozaa, ima najvie osam sedita (kategorija M1 po ECE). Ono moe biti: 2.3.1.1. Otvoreno putniko vozilo 2.3.1.1.1. Kupe kabriolet 2.3.1.1.2. Limuzina kabriolet 2.3.1.1.3. Sportsko vozilo 2.3.1.1.4. Vienamensko otvoreno vozilo 2.3.1.2. Zatvoreno vozilo 2.3.1.2.1. Kupe 2.3.1.2.2. Limuzina 2.3.1.2.3. Karavan 2.3.1.2.4. Produena limuzina 2.3.1.2.5. Vienamensko zatvoreno putniko vozilo 2.3.1.2.6. Specijalno zatvoreno putniko vozilo 2.3.2. Autobus. Autobus je motorno vozilo namenjeno za prevoz lica koje, pored sedita za vozaa, ima vie od osam sedita (kategorija M2 i M3 po ECE) 2.3.2.1. Autobus (solo) 2.3.2.2. Zglobni autobus 2.3.3. Trolejbus. Trolejbus je motorno vozilo namenjeno za prevoz lica koje, pored sedita za vozaa, ima vie od osam sedita i koje je, radi napajanja motora elektrinom energijom, vezano za elektrini provodnik; 2.3.3.1. Trolejbus (solo) 2.3.3.2. Zglobni trolejbus 8

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

2.3.4. Teretno vozilo Teretno vozilo je svako motorno vozilo koje je namenjeno za prevoz stvari (kategorija N po ECE), ili da vue poluprikolicu (teglja), 2.3.5. Terensko vozilo. Terensko vozilo je svako motorno vozilo prvenstveno namenjeno za kretanje van puteva, sa karakteristikama saglasnim sa ECE klasifikacijom vozila. 2.3.6. Kombinovano vozilo. Kombinovano vozilo je motorno vozilo namenjeno za istovremeni prevoz lica i stvari, ako njegova sopstvena masa ne prelazi 2.040 kg i ako su ispunjeni sledei uslovi: a) Vozilo ima stalni vrst krov, sa ili bez kliznog krovnog poklopca b) Prostor iza sedita vozaa je: - sa najmanje jednim poprenim redom stalno postavljenih (nepokretnih ili preklapajuih) sedita za dva ili vie putnika, ova sedita moraju da budu na odgovarajui nain oslonjena ili uleitena, sa tapaciranim naslonom za ledja koji je ili vezan za sedite ili je vezan za stranice ili za krov vozila, - pokriven sa svake strane i iza sedita prozorima od stakla ili drugog providnog materijala ija povrina ili ukupna povrina nije manja od 1.850 cm2 sa svake strane i nije manja od 770 cm2 sa zadnje strane. c) Rastojanje izmedju najisturenijeg zadnjeg dela toka upravljaa i naslona za ledja poprenog reda sedita, ili, ako ima vie redova takvih sedita, rastojanje izmedju najisturenijeg zadnjeg dela toka upravljaa i naslona za ledja poslednjeg poprenog reda sedita ne sme, kada su sedita spremna za upotrebu, da bude manje od jedne treine rastojanja najisturenijeg zadnjeg dela toka upravljaa i najudaljenije zadnje take poda vozila. 2.3.7. Radno vozilo. Radno vozilo je svako motorno vozilo ija osnovna namena je vrenje nekog korisnog rada. 2.3.7.1. Traktor. Traktor je vozilo na motorni pogon konstruisano da vue, potiskuje ili nosi izmenljiva orua, odnosno da slui za pogon takvih orua ili za vuu prikljunih vozila. 2.3.7.2. Autodizalica. Autodizalica je motorno vozilo na koje je privrena dizalica, sa svom pripadajuom opremom neophodnom za bezbedno podizanje tereta do nazivne (deklarisane) nosivosti dizalice. 2.3.7.3. Autoradionica. Autoradionica je motorno ili prikljuno vozilo ija nadgradnja je pretvorena u radionicu. 2.3.7.4. Reklamno vozilo. Reklamno vozilo je motorno ili prikljuno vozilo ija nadgradnja je prilagodjena potrebama reklame proizvoda i/ili usluga. 2.3.7.5. Vatrogasno vozilo. Vatrogasno vozilo je vozilo opremljeno za gaenje poara. 2.3.7.6. Komunalno vozilo. Komunalno vozilo je vozilo opremljeno za obavljanje komunalnih poslova, kao to su: iznoenje smea, pranje ulica, ienje kanalizacija, opravka uline rasvete i sl. 2.3.7.7. Ostala radna vozila. Ostala radna vozila su poljoprivredna i umska vozila i druga vozila za vrenje korisnog rada, i dr. 2.3.8. Specijalno vozilo. Specijalno vozilo je vozilo za posebnu namenu, kao to je: 2.3.8.1. Ambulantno vozilo. Ambulantno vozilo je putniko vozilo namenjeno za prevoz bolesnih ili povredjenih ljudi, koje je specijalno opremljeno za tu namenu.

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

2.3.8.2. Blindirano vozilo. Blindirano vozilo - civilno vozilo namenjeno za zatitu putnika i/ili tereta koji se njim prevoze, a koje posebno zadovoljava uslove u pogledu zatite od proboja metkom. 2.3.8.3. Vozilo za hendikepirana lica. Vozilo za hendikepirana lica je vozilo namenjeno hendikepiranoj osobi da se tim vozilom prevozi na bezbedan i razumno udoban nain bilo kao voza ili kao putnik. 2.3.8.4. Pogrebno vozilo. Pogrebno vozilo - motorno vozilo namenjeno za prevoz mrtvaca, koje ima specijalnu opremu za tu namenu. 2.3.8.5. Karavan vozilo. Karavan vozilo - putniko vozilo namenjeno da u njemu mogu da ive ljudi. Oprema ovog vozila je vrsto vezana za prostor u kome se prevoze putnici. Ovakvo vozilo ima sledeu opremu: a. sedita i stolove (koji mogu lako da se pomeraju), b. leajeve koji mogu da nastanu prepravljanjem sedita, c. opremu za kuvanje i d. opremu za smetaj (uvanje) hrane. 2.4. Prikljuno vozilo. Prikljuno vozilo (vozila kategorije O po ECE) je vozilo namenjeno da bude vueno od vozila na motorni pogon. Prikljuno vozilo moe da bude konstruisano kao: 2.4.1. Laka prikolica. Laka prikolica, tj. prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa nije vea od 750 kg (vozilo kategorije .O1. po ECE), 2.4.2. Prikolica. 2.4.3. Prikolica sa centralnom osovinom. 2.4.4. Poluprikolica. Poluprikolica je prikljuno vozilo bez prednje osovine, konstruisano tako da se svojim prednjim delom oslanja na vuno vozilo; 2.5. Zapreno vozilo. Zapreno vozilo je vozilo koje vue upregnuta ivotinja.

1.6 Dimenzije i ukupna masa vozila (Pravilnik o tehnikim uslovima za vozila)

Najvea duina vozila je rastojanje izmeu najisturenijeg prednjeg dela i najisturenijeg zadnjeg dela vozila bez tereta. Najvea irina vozila je rastojanje izmeu najisturenijih bonih delova vozila, bez tereta. Najvea visina vozila je rastojanje izmeu horizontalne podloge i najvieg dela vozila u neoptereenom stanju. Najvea dozvoljena duina vozila iznosi, i to: 1) putnikog automobila - 6 m; 2) autobusa, teretnog vozila, specijalnog vozila i radnog vozila - 12 m; 3) autobusa, specijalnog putnikog vozila i specijalnog teretnog motornog vozila, zglobnog konstruktivnog sastava - 17 m, a autobusa za gradski i prigradski saobraaj i trolejbusa za gradski saobraaj, zglobnog konstruktivnog sastava - 18 m; 4) prikljunog vozila (sa rudom): a) sa jednom osovinom - 6 m; b) sa dve osovine - 10 m; v) sa tri i vie osovine - 12 m; 5) skupa vozila: a) tegljaa sa poluprikolicom - 16,5 m;

10

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

b) vunog vozila sa jednim ili dva prikljuna vozila, osim vozila za prevoz lica u gradskom i prigradskom saobraaju - 18 m; v) autobusa sa prikolicom za gradski i prigradski saobraaj - 20 m; g) putnikog automobila sa prikolicom - 15 m; 6) zaprenog vozila, ukljuujui i zapregu - 10 m. Najvea dozvoljena irina vozila iznosi 2,5 m. irina vozila ne obuhvata prekoraenja koja mogu nastati usled deformacija pneumatika u zoni naleganja na kolovoz, postavljanja lanaca za sneg i ugradnje gabaritnih svetala, pokazivaa pravca skretanja, spoljnjeg ogledala, svetala za osvetljavanje puta, elastinih blatobrana i druge dodatne opreme za vrstu konstrukciju vozila. Svi zglobno ili elastino vezani delovi, kad se preklope uz vrstu konstrukciju vozila, moraju biti unutar propisane najvee dozvoljene irine vozila, a ostali delovi unutar propisane irine uveane za vrednost dozvoljenog odstupanja od najvie 1%. Najvea dozvoljena visina vozila iznosi 4,0 m. Motorna i prikljuna vozila, kao i skupovi vozila, moraju imati takve ureaje da prilikom vonje u kruguod 360 prebrisana povrina kruga, spoljanjeg prenika 24 m, ne bude ira od 6,7 m. Tom prilikom mora biti najisturenija taka vozila voena po krugu prenika 24 m. Prepust na motornim i prikljunim vozilima moe iznositi najvie 50% razmaka izmeu osovina. Izuzetno, na dvoosovinskim motornim vozilima sa kabinom iznad motora i na autobusima, prepust moe iznositi najvie 60% razmaka izmeu osovina, a na autobusima sa motorom iza zadnje osovine i autobusima sa motorom izmeu prednje i zadnje osovine najvie 63% razmaka izmeu osovina. Ove odredbe ne odnose se na radna vozila. Pod razmakom izmeu osovina motornih i prikljunih vozila, podrazumeva se rastojanje izmeu prednje i zadnje osovine. Ako je prednja ili zadnja osovina vozila izvedena kao jednostruka, dvostruka ili trostruka, pod razmakom izmeu osovina podrazumeva se rastojanje izmeu simetrala dvostrukih, odnosno trostrukih osovina i krajnje (prednje ili zadnje) osovine vozila. Za poluprikolice, umesto razmaka izmeu osovina, uzima se rastojanje izmeu vertikalne ose vunog epa obrtnog postolja i simetrale osovina, odnosno zadnje osovine poluprikolice. Najvea dozvoljena masa motornog vozila ili skupa vozila iznosi 40 t, s tim to osovinsko optereenje tog vozila, odnosno skupa vozila - u stanju mirovanja, na horizontalnoj podlozi, ne sme da prelazi, i to: 1) optereenje jedne osovine - 10t; 2) optereenje jednostruke osovine ili vie osovina sa meusobnim rastojanjem manjim od 1 m - 10 t; 3) optereenje dvostruke osovine sa meusobnim rastojanjem od 1 do 2 m - 16 t, pri emu ni jedna osovina ne sme biti optereena preko 10 t; 4) optereenje trostruke osovine sa meusobnim rastojanjem susednih osovina od 1 do 2 m 24t, pri emu ni jedna osovina ne sme biti optereena preko 10 t, a ni dve susedne osovine vie od 16t. Najvea dozvoljena masa vozila sa tokovima bez pneumatika iznosi za vozilo koje ima tokove sa naplacima od metala, pune gume, plastike ili slinog materijala, i to sa: 1) jednom osovinom - 1,2 t; 2) dve osovine - 3,0 t. Naplaci od metala, pune gume, plastike ili slinog materijala moraju biti ravni. Klinci kojima su naplaci prikovani moraju imati ravnu glavu i ne smeju da stre van ravni naplatka.

11

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

Odnos bruto-snage motora izraene u kilovatima i najvee dozvoljene mase vozila izraene u tonama mora biti, i to za: 1) putnike automobile, kombinovana vozila i motocikle - najmanje 14,72 kW/t; 2) autobuse, osim autobusa zglobnog konstruktivnog sastava - najmanje 8,83 kW/t; 3) teretna vozila - najmanje 7,36 kW/t; 4) autobuse zglobnog konstruktivnog sastava - najmanje 5,88 kW/t; 5) radna i specijalna vozila namenjena za obavljanje komunalnih usluga, teretna vozila namenjena za obavljanje transporta u poljoprivredi, umarstvu, graevinarstvu i rudarstvu, kao i za skupove motornih i prikljunih vozila - najmanje 4,41 kW/t; 6) vozila sa elektropogonom: a) sa napajanjem iz mree - primenjuju se odredbe t. 2 do 4 ovog stava; b) sa napajanjem iz sopstvenog izvora elektrine energije: - za vozila namenjena prevozu lica - najmanje 5 kW/t, osim za bicikle sa elektromotorom; za vozila namenjena prevozu tereta - najmanje 3 kW/t. Na pogonske tokove putnikih automobila, autobusa, trolejbusa i motocikla, ako je vozilo optereeno i u mirovanju na horizontalnoj ravni, mora otpadati najmanje jedna treina najvee dozvoljene mase vozila, odnosno skupa vozila, a na pogonske tokove teretnih i vunih vozila - najmanje jedna etvrtina najvee dozvoljene mase vozila, odnosno skupa vozila. Ukupna masa prikolice ne sme biti vea od ukupne mase vunog vozila za vie od 50%.

2. OZNAAVANJE VOZILA 2.1 Obiljeavanje teretnih kola

-vano je zbog : - Boljeg korienja vozila u smislu njihove namjene i pogodnosti za pojedine vrste roba, - Praenja kola i njihovog evidentrianja u cilju efikasnijeg korienja i kontrole rada, kao i lociranje njihovog poloaja i statusa, - Kola su vrlo skupa osnovna sredstva koja zahtijevaju posebnu brigu i nadzor kod odravanja, korienja i upotrebe.

2.2 Obiljeavanje eljeznikih kola:

PUTNIM NAZIVIMA ILI SKRAENICAMA, i to latinicom, na jeziku eljeznike uprave, gdje se nalazi vlasnik kola i regulatornog odnosno registracionog tijela. SIMBOLIMA, BROJEVIMA.

12

Seminarski rad TA JE INDIVIDUALNI BROJ KOLA :

Osnovni vidovi transporta 2

21
21 RIV Reim razmjene

72 3 13 1409 - 2 RIV J K

72 J 3 K 13 1 409 2

Oznaka sopstvenosti Oznaka serije Oznaka podserije Redni broj Kontrolni broj

Brojana i slovna oznaka vagona Na svakom vagonu istaknuti su brojani i slovni natpisi kojima se oznaavaju njegove tehnike i upotrebne karakteristike, reim razmjene i vlasnik. Oblik, mjesto, veliina i boja obaveznih natpisa jesu tano propisani meunarodnim eljeznikim propisima. Neobavezni natpisi pridonose tome da rad s vagonima bude jednostavniji i bri.

21 RIV 78 H
eljeznikoga vlasnitva

---------- Brojana i slovna oznaka reima razmjene ------------- Kodni broj i oznaka
upotrebne karakteristike (224 5) redni broj (023) i kontrolni broj (5)

224 5 023 5 ----- Broj vagona: Hbis-z

13

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

slovna serija slovne podserije ima runu ili zaustavnu konicu za vozove koji voze brzinom do 100 km/h s pominim bonim stranicama korisna duina od 12 do 14 m, utovarni prostor najmanje 70 m3 zatvoreni vagon posebne izvedbe nosivost od 25 do 28 t Vlasnikov naziv na svakom vagonu napisan je slovnim i brojanim oznakama. Brojani kod Slovna kratica eljezniko prevozno preduzee (eljeznice) 10 VR Finske eljeznice 20 RD Ruske eljeznice* 21 BC Bjeloruske eljeznice* 22 U Ukrajinskeeljeznice* 23 CFM Moldavske eljeznice* 24 LG Litavskeeljeznice 25 LD Latvijske eljeznice* 26 EVR Estonske dravne eljeznice* 27 KZH Kazake eljeznice* 28 GR Gruzijske eljeznice* 29 SA Srednjoazijske eljeznice* 30 KR eljeznice Demokratske Nar. Rep. Koreje* 31 MT eljeznice Narodne Republike Mongolije* 32 DSVN eljeznice Demokratske Republike Vijetnam* 33 KD eljeznice Narodne Republike Kine* 41 HSH Albanske eljeznice 43 GySEV eljeznica Rabb-Oedenburg-Ebenfurt 44 RS eljeznice Republike Srpske 50 FBH eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine 51 PKP Poljske dravne eljeznice 52 BD Bugarske dravne eljeznice 53 CFR Rumunjske dravne eljeznice 54 D eke eljeznice 55 MAV Maarske dravne eljeznice 56 SSK (SR) Slovako eljezniko drutvo 57 AZ Azerbejdanske eljeznice* 62 SP Zajednica teretnih vagona vajc. privatnih elj.* 63 BLS eljeznice Ltschberg d.d. 64 FNME eljeznice Nord-Milano Esercizio 65 M (CFARYM) eljeznice bive jugoslovenske rep.Makedonije 68 AAE eljeznica Ahaus-Alsttte 70 EWS Engleski, velki i kotski me.eljezniki prevoz 71 RENFE panske dravne eljeznice 72 J Zajednica Jugoslovenskih eljeznica 73 CH Grke eljeznice d.d. 74 GC (SJ) Green Cargo d.d. 75 TCDD Turske dravne eljeznice

14

Seminarski rad 76 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 94 96 97 99 C (NSB) H S DB BB CFL FS NS SBB (CFF) DSB SNCF B CP RAI CFS IRR

Osnovni vidovi transporta 2 Cargonet (Norveke dravne eljeznice) Hrvatske eljeznice Slovenske eljeznice Njemaka eljeznica d.d. Austrijske savezne eljeznice Luksemburke dravne eljeznice Trenitalia S.P.A. (Talijanske dravne eljeznice) Railion Benelux N.V. (Holandske eljeznice d.d.) vajcarske savezne eljeznice Railion Denmark (Danske dravne eljeznice) Francuske dravne eljeznice Belgijske dravne eljeznice / B-Cargo Portugalske eljeznice Iranske dravne eljeznice Sirijske eljeznice Irake eljeznice

* Nije lan Saveza RIV

2.3 Obiljeavanje brodova

Dnevni znakovi su crne boje i istiu se samo danju i to na naistaknutijem mjestu na brodu, a sainjavaju ih: -unj sa vrhom prema dolje -dolje dvounj spojen sa vrhovima -dvounj spojen sa bazama -koara -valjak Plovila koja se ne kreu: (1) Usidreni brod obavezan je istaknuti jednu crnu kuglu na pramanom dijelu bez obzira na svoju duljinu (2)Brod nesposoban za manevriranje mora istaknuti dvije crne kugle u okomici jednu iznad druge (3)Nasukani brod e istaknuti tri crne kugle u okomici jednu iznad druge Plovila u pokretu: (4)Brod ograniene sposobnosti manevriranja istaknuti tri signalna crna tijela u okomici jedno iznad drugog i to kugla romb kugla, na mjestu gdje se najbolje moe vidjeti (5) A ako je krai od 20m moe samo istaknuti znak oblika koare i to na mjestu gdje ga se moe najbolje vidjeti, (6)Brod zauzet bilo kojom vrstom ribolova dui od 20m duan je istaknuti crni dvounj spojen s vrhovima. (7)ako je ribarska sprava dua od 150m mora postaviti i trokut koji pokazuje njen smjer. Peljarski brod u slubi danju e istaknuti zastavicu H Meunarodnom signalnom kodeksu. (8)Danju e teglja i tegljeni objekt istaknuti jedan crni dvounj sapojen sa bazama. Samo ako je duina teglja vea od 200 m. (9)Motorni jedrenjak e kada plovi istaknuti unj sa vrhom prema dolje. (10)Brod ogranien svojim gazom pokazuje jedan crni cilindar (valjak) Brod koji isti mine istaknuti e tri crne kugle postavljene u krst. 15

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

2.4. Oznaavanje kontejnera

Oznake na kontejneru se dele na: - Identifikacione oznake - Eksploatacione oznake - Ostale oznake (npr. uputstva za rukovanje, manipulisanje kontejnerima) Oznake mogu biti: - Obavezne - moraju da se nalaze na svakom kontejneru - Neobavezne - slue za bolje razumevanje

Identifikacione oznake Obavezne oznake za identifikaciju: - kod vlasnika (owners code) - kod grupe robe (product group code) - serijski broj (registration number) - kontrolni broj (check digit) Kod vlasnika: - Sastoji se od tri slova latinice. Kod mora da bude registrovan u Meunarodnom birou za kontejnere direktno ili preko nacionalnih organa za registraciju. Kod grupe robe: - Sastoji se od jednog od tri slova latinice: U - oznaka za sve kontejnere J - dodatna oprema za kontejnere Z- trejleri i asije 16

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

Serijski broj: - Sastoji se od est arapskih brojeva, a u sluaju da ima manje od est cifara dodaju se nule ispred postojeeg broja Kontrolni broj: - Sastoji se od jednog arapskog broja i slui za proveru ispravnosti koda vlasnika, koda grupe robe i serijskog broja kontejnera. Mogu da se ispisuju horizontalno i vertikalno.

Neobavezne oznake za identifikaciju: - kod zemlje (country code) - kod veliine i tipa kontejnera (size and type code)

Kod zemlje: - Sastoji se od dva latinina slova i utvren je standardima ISO 3166 Kod veliine i tipa kontejnera: - Sastoji se od etiri arapska broja - prva dvase odnose na veliinu, a druga dva na tip kontejnera.

17

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

Neobavezne identifikacione oznake ispisuju se ispod obaveznih identifikacionih oznaka.

2.5 Oznaavanje i obiljeavanje vozila

Pod znakovima podrazumijevamo ploe opasnosti, a pod obiljejima listice opasnosti.

2.5.1 Oznaavanje
Transportne jedinice za prijevoz opasnih tereta moraju biti obiljeene s dvije pravougle, reflektujue i narandasto obojene ploe baze (irine) 40 cm i najmanje visine 30 cm, a smjetene u vertikalnoj ravnini. Ploe moraju imati crne ivice ne ire od 15 mm. Jedna od njih mora biti smjetena na prednji, a druga na stranji dio transportne jedinice, obje vertikalno na uzdunu osu transportne jedinice. Ploe moraju biti jasno vidljive.

18

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

Ako je veliina i konstrukcija vozila takva da je raspoloiva povrina za narandaste ploe nedovoljnih dimenzija, tada ploe smiju biti smanjenih dimenzija i to do 300 mm baze (irine), 120 mm visine i 10 mm crnog obruba.

2.5.2 Obiljeavanje (klasa 1)

Transportne jedinice koje prevoze pakovanja ili predmete obiljeene listicama Br. 1, 1.4, 1.5 ili 1.6 moraju biti obiljeene s istim takvim listicama s obje bone strane i odostraga. Kompatibilne skupine ne moraju biti naznaene na listicama ukoliko transportna jedinica prevozi materije i predmete koji pripadaju razliitim kompatibilnim skupinama.

Transportne jedinice za prevoz materija ili predmeta razliitih grupa moraju biti obiljeene samo s listicama najopasnije grupe, po sledeem redosledu opasnosti: 1.1 (najopasnija), 1.5, 1.2, 1.3, 1.6, 1.4 ( najmanje opasna ). Kada se prevoze materije grupe 48 s tvarima ili predmetima grupe 1.2, transportne jedinice moraju biti obiljeene kao grupa 1.1.

Ukoliko je konstrukcija vozila takva da je nedovoljan prostor za postavljanje listice, doputeno je upotrebiti listice smanjenih dimenzija stranica na 100 mm.

2.6 Standardi
Da bi se obezbedila jedinstvenost u oznaavanju vozila, meunarodna zajednica je preko ovlaenih meunarodnih institucija (ISO, SAE) utvrdila standarde koji reguliu ovu oblast i njihovu obaveznu primenu za zemlje potpisnice. Meunarodni standardi koji reguliu ovu oblast su sledei: -ISO 3779, Road vehicles Vehicle identification number (VIN), Content and structure, -ISO 3780, Road vehicles World manufacturer identifier (WMI) code -ISO 4030, Road vehicles Vehicle identification number (VIN), Location and attachment, -ISO 3833, Road vehicles Terms, definitions and classification. Srbija (kao naslednica Jugoslavije) je potpisnica ovih meunarodnih standarda, sa obaveznom primenom od 19

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

03.01.1990. godine i ovu oblast je regulisala sledeim nacionalnim stanadardima: -JUS M.N2.210, Drumska vozila Identifikacioni broj vozila (VIN), Sadrina i struktura, -JUS M.N2.211, Drumska vozila Identifikacioni broj vozila (VIN), Mesto i nain postavljanja -JUS M.N2.212, Drumska vozila Meunarodna identifikaciona ifra proizvoaa vozila (WMI), Sadrina i struktura Treba napomenuti i JUS M.N2.212 3780, respektivno. da su nacionalni standardi JUS M.N2.210, JUS M.N2.211 identini meunarodnim standaradima ISO 3779, ISO 4030 i ISO

Poetak standardizacije identifikacione oznake vozila (VIN-vehicle identification number t.j. broj asije vozila) je ostvaren pojavom ISO standarada 3779, a to se desilo u februaru 1977. godine. Tokom narednih godina ovaj standard doivljava vie izmena tako da svoju konanu formu dobija 1983. godine. U veini zemalja se zahteva da drumska vozila ( putnika vozila, teretna vozila, motocikli, prikljuna vozila) poseduju identifikacionu oznaku vozila. Standardom ISO 3779 je definisana struktura i sadraj VIN-a. Oznaka se sastoji od 17 brojano- slovnih karaktera. U tu svrhu se mogu upotrebiti arapski brojevi (1,2,3,4,5,6,7,8,9,0) i sva velika latinina slova, izuzev slova I, O i Q. VIN se sastoji iz tri dela, i to: WMI- World Manufacturer Identifier, koji identifikuje proizvoaa vozila. Zauzima prva tri karaktera VIN-a, osim za sluaj kada proizvoa proizvodi manje od 500 vozila godinje to je u VIN-u oznaeno sa brojem 9 na treem mestu a karakteri na 12., 13. i 14. mestu predstavljaju drugi deo WMI-a (ime je blie odreen proizvoa vozila). Detaljan opis WMI-a je dat u standardu ISO 3780. Prvi karakter definie geografski region.Drugi karakter definie zemlju u tom regionu, dok se trei karakter direktno vezuje za proizvoaa vozila. Tanije reeno kombinacija prvog i drugog karaktera odreuje zemlju proizvoaa, dok kombinacija drugog i treeg karaktera odreuje proizvoaa vozila (tabele 1. i 2.). VDS- Vehicle Descriptor Section, predstavlja opisni deo VIN-a. Obuhvata karaktere od 4. do 9. mesta i u ovom delu proizvoa predstavlja karakteristike vozila po sopstvenom nahoenju. Tu se uglavnom definie oblik karoserije, model, tip menjaa, motor i slino. Svaki proizvoa ima originalni sistem ispune VDS-a. Izuzetak su amerika vozila kod kojih je 9. mesto rezervisano za kontrolni karakter-check digit koji je jedinstven za svako pojedino vozilo t.j. za svaki broj asije.

VIS (Vehicle Indicator Section) - Identifikacioni deo oznake: sadri fabriki broj vozila i informacije o fabrici gde je vozilo napravljeno i godini proizvodnje.

20

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

Tabela 1. Kodovi regiona i drava Kod regiona- Region A-H AA-AH J-R J KL-KR L MA-ME MF-MK ML-MR PA-PE PL-PR S-Z SA-SM SN-ST, W SU-SZ TA -TH TJ-TP TR-TV VA-VE VF-VR VS-VW VX-V2 X3-X0 YA-YE YF-YK YS-YW ZA-ZR 1-5 1, 4, 5 2 3 6-7 6A-6W 7A-7E 8,9,0 8A-8E 8F-8J 8X-82 93-99 9F-9J Kod drave Afrika South Africa Azija Japan South Korea China India Indonesia Thailand Philippines Malaysia Evropa United Kingdom Germany Poland Switzerland Czech Republic Hungary Austria France Spain Yugoslavia Russia Belgium Finland Sweden Italy Severna Amerika United States Canada Mexico Okeanija Australia New Zealand Juna Amerika Argentina Chile Venezuela Brazil Colombia

21

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

Tabela 2. Kodovi godine proizvodnje Kod *godina kod *godina ko d *godina

A B C D E F G H J K

1980, 2010 1981, 2011 1982, 2012 1983, 2013 1984, 2014 1985, 2001 1986, 2016 1987, 2017 1988, 2018 1989, 2019

L M N P R S T V W X

1990, 2020 1991, 2021 1992, 2022 1993, 2023 1994, 2024 1995, 2025 1996, 2026 1997, 2027 1998, 2028 1999, 2029

Y 1 2 3 4 5 6 7 8 9

2000, 2030 2001, 2031 2002, 2032 2003, 2033 2004, 2034 2005, 2035 2006, 2036 2007, 2037 2008, 2038 2009, 2039

* - kalendarska godina u toku koje je vozilo proizvedeno ili modelarna godina t.j. godina kada je utvren model vozila od strane proizvoaa - matrica oznaavanja godine se ponavlja svakih 30 godina - pored zabranjenih slova I, O, Q za kod godine se ne koriste jo U i Z i broj 0

2.7 Iskustva okolnih zemalja

Raspadom SSSR-a zapoinju procesi slobodnijeg protoka ljudi i roba u svim zemljama istonog bloka. Liberalizacija sa sobom donosi i negativne posledice, a u prvom redu porast kriminala svih vrsta. Izmeu ostalog, u ovim zemljama dolazi do drastinog porasta broja ukradenih i krivotvorenih vozila. U cilju reavanja problema nelegalnih vozila u nekim zemljama se uvode preventivne mere radi spreavanja ovih negativnih pojava. Trenutno se u zemljama kao to su eka, Slovaka, Maarska, Litvanija, Rumunija,Bugarska itd., vre obavezni pregledi regularnosti vozila. Logino je oekivati da e se i u Srbiji u skorijoj budunosti uvesti obavezni pregledi identifikacije vozila posebno kada se radi o polovnim vozilima iz uvoza. Falsifikatori su razvili razne tehnike krivotvorenja oznaka na vozilima. Uglavnom se falsifikuju glavne identifikacione oznake vozila, broj motora i broj

22

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

asije. Praksa je pokazala da su, u pomenutim zemljama (verovatno je i kod nas slina situacija), najinteresantnija vozila za krivotvorenje vozila marke Volkswagen, Audi, BMW i Mercedes. Na slici 1. je prikazan primer otkrivenog falsifikata broja asije.

Slika 1. primer falsifikovanog broja asije

3. REGISTROVANJE MOTORNIH I PRIKLJUNIH VOZILA

lan 207. (1) Motorna i prikljuna vozila koja uestvuju u saobraaju na putu moraju biti registrovana, o emu se vodi evidencija,u skladu s odgovarajuim zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, ne moraju biti egistrovana motorna i prikljuna vozila koja su prepravljena ili popravljena i kojima se obavlja probna vonja radi ispitivanja i prikazivanja njihovih karakteristika ili koja se kreu od mjesta proizvodnje do skladita, kao i motorna i prikljuna vozila koja se kreu od mjesta u kojem su preuzeta neregistrovana do mjesta u kojem e biti registrovana, pod uslovom da su oznaena probnim tablicama (3) Za vozila iz stava (2) ovog lana izdaje se potvrda o koritenju probnih tablica lan 208. (1) Registrovati se mogu motorna i prikljuna vozila za koja se na tehnikom pregledu utvrdi da su ispravna. (2) Za registrovano vozilo izdaju se: registarsketablice, potvrda o registraciji, privremena potvrda o registraciji, potvrda o vlasnitvu vozila i stiker naljepnica. (3) Potvrda o registraciji izdaje se s rokom vaenja od jedne godine. (4) Vlasnik vozila, ako ne produi registraciju vozila u roku od 30 dana od dana isticanja vaenja potvrde o registraciji, duan je vratiti registarske tablice nadlenom organu u roku od osam dana. (5) Vlasnik vozila duan je odjaviti vozilo ako je prodano, uniteno ili otpisano i ako je vlasnik promijenio stalno prebivalite, odnosno sjedite, u roku od 15 dana. U istom roku

23

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

vlasnik vozila duan je prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u potvrdi o registraciji i potvrdi o vlasnitvu vozila. lan 209. (1) Za vozila koja se registruju u Bosni i Hercegovini izdaje se jedna od sljedeih registarskih tablica : 1) registarske tablice za motorna vozila; 2) registarske tablice za prikljuna vozila; 3) registarske tablice za motocikle; 4) registarske tablice za motorna i prikljuna vozila diplomatskih i konzularnih predstavnitava i misija stranih drava i predstavnitava meunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja; 5) registarske tablice za vozila koja se izvoze iz Bosne i Hercegovine i registrovat e se u inostranstvu; 6) tablice za privremeno registrovana vozila i 7) probne tablice (2) Oznake na registarskim tablicama sastoje se od odreenih slova i brojeva. (3) Vozilo registrovano u Bosni i Hercegovini ne moe napustiti teritorij Bosne i Hercegovine ako ne nosi istaknutu meunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (4) Zabranjeno je isticanje meunarodne oznake druge drave na vozilima registrovanim u Bosni i Hercegovini. lan 210. (1) Motorna vozila, osim motocikala, u saobraaju na putu moraju imati po dvije registarske tablice, a laki motocikli,motocikli i prikljuna vozila po jednu registarsk tablicu. (2) Registarske tablice na vozilu moraju biti postavljenetako da su dobro vidljive i itljive, od kojih je jedna na prednjoj, a druga na zadnjoj strani, a kod lakog motocikla, motocikla i prikljunih vozila na zadnjoj strani. lan 211. (1) Kad upravlja motornim i prikljunim vozilom, voza mora imati kod sebe vaeu potvrdu o registraciji izdanu za to vozilo, kao i polisu obaveznog osiguranja, a motorna i prikljuna vozila registrovana u stranoj zemlji i meunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja vai na podruju Bosne i Hercegovine i duan je da je pokae na zahtjev policajca ili drugog ovlatenog lica. (2) Kad upravlja vozilom koje je oznaeno probnim tablicama voza mora imati kod sebe vaeu potvrdu i duan ju je pokazati na zahtjev ovlatenog lica. lan 212. Motorna i prikljuna vozila registrovana u stranoj zemlji mogu uestvovati u saobraaju na teritoriju Bosne i Hercegovine samo ako imaju vaeu potvrdu o registraciji vozila i registarske tablice koje je izdao nadleni organ zemlje u kojoj je vozilo registrovano, kao i meunarodnu oznaku zemlje registracije. lan 213. (1) Motorna i prikljuna vozila diplomatskih i konzularnih predstavnitava i misija stranih drava i predstavnitava meunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja, stranih trgovakih, saobraajnih, kulturnih i drugih predstavnitava, stranih dopisnitava i stalnih stranih dopisnika, odnosno stranaca, stalnih slubenika stranih dopisnitava i motorna i prikljuna vozila stranaca kojima je radi kolovanja, specijalizacije, naunih istraivanja, zapoljavanja ili obavljanja profesionalne djelatnosti, pruanja azila ili priznavanja statusa izbjeglog lica izdano odobrenje za privremeni boravak dui od est mjeseci ili za stalno nastanjenje u Bosni i Hercegovini, kao i motorna i prikljuna vozila dravljana Bosne i

24

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

Hercegovine koji se vrate izinostranstva, odnosno dou u Bosnu i Hercegovinu da u njoj stalno ostanu, mogu uestvovati u saobraajuu Bosni i Hercegovini samo ako su registrovana u Bosni i Hercegovini. (2) Uestvovanje vozila meunarodnih oruanih snaga stacioniranih u Bosni i Hercegovini u saobraaju na putevima uBosni i Hercegovini regulisae se posebnim meunarodnim ugovorom. lan 214. (1) Privremeno se mogu registrovati motorna i prikljuna vozila uvezena iz inostranstva ili nabavljena u Bosni i Hercegovini iji su vlasnici stranci koji u Bosni i Hercegovini privremeno borave na osnovi vaeeputne isprave, ili davljani Bosne i Hercegovine koji radi kolovanja, specijalizacije, naunog istraivanja, zapoljavanja ili obavljanja profesionalne djelatnosti privremeno borave u inostranstvu, motorna i prikljuna vozila koja se koriste na osnovi ugovora o poslovnoj saradnji ili ugovora o zakupu zakljuenog izmeu domaeg i stranog prijevoznika, kao i motorna i prikljuna vozila koja se koriste na sajmovima i sportskim takmienjima (2) Vozilo koje u Bosnu i Hercegovinu ue sa stranim registarskim tablicama na kojima oznake i broj nisu u skladu s odredbama meunarodnih ugovora koje je ratifikovala Bosna i Hercegovinamora se privremeno registrovati (3) Privremena registracija vozila vai najdue jednu godinu i njeno vaenje me se, iz opravdanih razloga, produiti najdue za jo jednu godinu. lan 215. (1) Za privremeno registrovano vozilo izdaju se: potvrda o registraciji, potvrda o vlasnitvu vozila, stiker naljepnica i odgovarajue registarsketablice. (2) Kad upravlja privremeno registrovanim vozilom, voza kod sebe mora imati vaeu potvrdu o registraciji vozila i duan ju je pokazati na zahtjev ovlatenog lica. (3) Blie odredbe o postupku i nainu registracije vozila, izgledu i sadraju privremene potvrde o registraciji, potvrde o registraciji, potvrde o vlasnitvu vozila, stiker naljepnice i registarskih tablica, o izgledu meunarodne oznake Bosne i Hercegovine i o dimenzijama, obliku, boji, sadraju, vrsti i kvalitetu materijala registarskih tablica pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadlenim za unutranje poslove. lan 216. (1) Registraciju motornih i prikljunih vozila, te izdavanje registarskih tablica obavljaju organi nadleni za unutranje poslove. (2) Odredbe stava (1) ovog lana odnose se na vlasnike vozila koji imaju prebivalite, a raseljena lica boravite na teritoriju Bosne i Hercegovine.

25

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

4. IDENTIFIKACIJA VOZILA
Podaci koji opisuju vozilo se grubo mogu podeliti na * tehnike podatke ( karakteristike motora, godina proizvodnje, maseni podaci, broj sjedita, oblik karoserije itd.) i * identifikacione podatke-identifikatore (broj asije, broj motora, tipska ploica, produkcioni broj, itd.). Ovu podelu treba shvatiti uslovno jer potpun opis tj. potpuna identifikacija vozila zahteva utvrivanje svih pomenutih podataka. Najsigurniji izvor podataka je samo vozilo. Pregledom vozila direktno utvrujemo podatke o njemu. Stoga, sprovoenje jedne potpune identifikacije vozila podrazumeva: -proveru usaglaenosti podataka na relaciji dokument-vozilo, -utvrivanje vjerodostojnosti-originalnosti dokumenata i vozila.

Identifikacija vozila je prvi korak kod tehnikog pregleda vozila, saobraajnog i tehnikog vetaenja i utvrivanja vlasnitva vozila. Svako vozilo prilikom proizvodnje dobije broj za identifikaciju, tzv. broj asije - VIN (Vehicle Identifications Number). VIN se sastoji od 17 oznaka, kombinacije slova i cifara. VIN oznaka se utiskuje (po pravilu u jednom redu) na integralnom delu nosee konstrukcije vozila ili npr. na karoseriji (na poarnom zidu, unutranjem blatobranu, na podu ispod sedita suvozaa itd.), na vidljivo i pristupano mesto, tako da se ne moe izbrisati, otetiti ili promeniti. Pored toga, VIN oznaka se, zajedno sa drugim podacima, postavlja i na identifikacionoj ploici vozila na trajan nain privrenoj za vozilo.
Sl. 2. Primeri mesta postavljanja identifikacionog broja kod putnikih automobila
Marka Alfa Romeo BMW Citron Daewoo Fiat Ford Mercedes Mitsubishi Opel Peugeot Renault VW/Audi Mesto postavljanja 5, 6, 8 4, 6, 8, 17, 29 1, 3, 4, 5, 7, 8, 10, 15, 17, 19 31 5, 6, 21, 26, 31 1, 7, 13, 18, 32 3, 7 8, 23, 32 3, 14 1, 4, 5, 6, 7, 8, 10, 14, 26 3, 5, 8, 24, 27, 33, 34 8

26

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

4.1 Struktura VIN oznake:

Primer - WDB

201024 1A447874 201024

VDS

WDB
WMI

1A447874
VIS

WMI (World Manufacturer Identifier) - Svetska identifikaciona oznaka proizvoaa: oznaava geografsku zonu, dravu i proizvoaa vozila (tri slova). VDS (Vehicle Description Section) - Opisni deo oznake: prua informacije o optim karakteristikama vozila, kao to su serija, tip karoserije, tip motora, broj osovina, bruto masa i sl. VIS (Vehicle Indicator Section) - Identifikacioni deo oznake: sadri fabriki broj vozila i informacije o fabrici gde je vozilo napravljeno i godini proizvodnje.

A - najvea ukupna dozvoljena masa vozila B - najvea ukupna dozvoljena masa skupa vozila C - najvee dozvoljeno optereenje prednje osovine D - najvee dozvoljeno optereenje zadnje osovine Sl. 3. Identifikacione ploice putnikog (levo) i teretnog automobila (desno) VIN - Vehicle Identification Number

27

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

ZAKLJUAK
Adekvatno reenje problema vezanih za identifikaciju vozila ima opte-drutveni karakter. Njime se tite interesi: 1. drave ima interes u smislu ispravnog kategorisanja vozila radi pravilnije naplate taksi. Takodje otkrivanjem nelegalnih vozila automatski se smanjuje njihov ukupan broj to utie na jaanje ugleda zemlje. 2. gradjana nai gradjani najee dolaze u posjed vozila tako to kupuju polovna vozila. U sluaju da se otkrije da je kupljeno vozilo nelegalno ono biva oduzeto a kupac gradjanin ostaje bez vozila i vrlo esto bez mogunosti da povrati uloena sredstva. 3. osiguravajuih kua - slino dravnom interesu netani podaci za predmetno vozilo dovode do pogrenog odredjivanja visine takse za osiguranje vozila.... Postoji i puno drugih djelatnosti vezanih za vozila gdje netani podaci dovode do greaka u radu ( procena vrijednosti vozila npr. pogrean model vozila, provjera tehnike ispravnosti vozila npr. pogrena masa vozila u postupku ispitivanja konica itd. ).

28

Seminarski rad

Osnovni vidovi transporta 2

LITERATURA
[1]. B. Gojkovi, Vjebe, Saobraajni fakultet Doboj, 2010, [2] R. Perii, Savremene tehnologije transporta 1, Saobraajni fakultet Beograd, 1994, [3] S.Zeevi, Predavanja, Saobraajni fakultet Doboj, 2009 [4] WWW. Google.com ( kljune rijei : klasifikacija vozila, obiljeavanje vozila ), [5] Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima BiH, BIHAMK, Sarajevo, 2007.

29