You are on page 1of 22

PREDMET KRIVINOG POSTUPKA

Osnovni predmet krivinog postupka je krivina stvar (krivino djelo). Druga kanjiva djela (npr. prekraj) ne mogu biti predmet raspravljanja u krivinom postupku, jer se o njima raspravlja u posebnom, prekrajnom postupku. Sporedni predmet imovinskopravni zahtjev, trokovi krivinog postuka i sl.

MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG/OPTUENOG I USPJENO VOENJE KRIVINOG POSTUPKA


(ispitno pitanje: mjere za osiguranje prisustva os/os i uspjeno voenje krivinog postupka) U krivinom postupku moraju prisustvovati odreeni subjekti. Sudija i tuilac prisustvuju po slubenoj dunosti, a za druge subjekte mogu se koristiti mjere procesne prinude. Mjere za osiguranje prisustva os/op nisu krivinopravne sankcije, nego se njima nastoji ostvariti uspjeno voenje krivinog postupka, neometano odvijanje krivinog postupka i dr. Pri odluivanju o spomenutim mjerama, zakon inzistira na odreenim zahtjevima: Za svje mjere zakonom su propisani uslovi za primjenu Potivanje naela srazmjernosti, koje nalae da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom. Mjera se mora ukinuti po slubenoj dunosti kad prestanu razlozi koji su je izazvali ili zamjeniti blaom kad za to nastupe zakonski uslovi Odluku o primjeni mjera donosi sud Poziv u pismemon je obliku, a izuzetno u usmenom. To je naredba koju je izdao tuilac ili sud i kojom se osumnjienom/optuenom nareuje da se, zbog preduzimanje odreene procesne radnje, odazove na poziv i doe u odreeno vrijeme na odreeno mjesto. Os/op je duan da se odazove pozivu ili da opravda svoj izostanak, inae se izlae upotrebi stroije mjere. Do podizanja optunice pozivanje vri tuilac, a poslje podizanja optunice to vri sud. U pozivu se mora naznaiti i razlog pozivanja i upozorenje da e zbog neodazivanja biti prinudno priveden. Ovo je najlaka mjera za osiguranje prisustva os/op. Dovoenje je naredba za liavanje slobode, ali ne i naredba za zatvaranje. Ovo je mjera tea od poziva i zakonske pretpostavke za izdavanje naredbe dovoenja su: Ako je donijeto rjeenje o pritvoru Ako uredno pozvani os/op ne doe, a svoj izostanak ne opravda

Ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti proizilazi da os/op izbjegava primiti poziv Naredbu za dovoenje daje sud. Izuzetno, u hitnim sluajevima, moe je dati i tuilac. Ovu naredbu izvrava sudska policija. Izdaje se u pisanom obliku. Mjere zabrane Ova mjera se odnosi na vie razliitih, ali i meusobno povezanih zabrana, tj. naredbi koje se mogu odrediti os/op osobi. Tim zabranama i naredbama ograniavaju se odreena prava os/op. To su: Mjere koje se odnose na spreavanje os/op da pobjegne, da se sakrije ili ode u nepoznato mjesto ili u insotranstvo. Te mjere su: zabrana naputanja boravita bez odobrenja suda, privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih, zabrana koritenja line karte za prelazak dravne granice BiH (zabrana putovanja) i dunost osobe da se povremeno javlja odreenom organu. Mjere koje su namijenjene izbjegavanju konfliktnih situacija, a to su: zabrana posjeivanja odreenih mjesta ili podruja i zabrana sastajanja sa odreenim osobama. Mjere koje za cilj imaju spreavanje odreene aktivnosti koje bi bile tetne za drutvenu zajednicu, a to su: privremeno oduzimanje vozake dozvole i zabrana preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili slubenih dunosti. Mjere mogu biti izreene zasebno ili kumulativno. Jamstvo predviena je mogunost da se osoba iz pritvora pusti na slobodu, u zavisnosti od garancije pojavljivanja na suenju. Osoba kojoj se ima odrediti pritvor ili mu je ve odreen zbog bojazni da e pobjei, moe se pustiti na slobodu ako on lino ili ko drugi za njega poloi jamstvo da do kraja krivinog postupka nee pobjei i da se nee kriti. Dakle, uz jamstvo je obavezno i obeanje da se osoba nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite. Jamstvo se uvijek odreuje u novanom iznosu, koji se utvruje prema teini KD, linim i porodinim prilikama os/op i imovinskom stanju onoga koji daje jamstvo. Jamstvo se odreuje po inicijativi op/os ili neke druge osobe. Sud ne moe po slubenoj dunosti predloiti ovu mjeru. Ako os/op pobjegne, odredit e se da je vrijednost data kao jamstvo prihod budeta BiH (jamstvo propada za onog tko ga je dao). (ispitno pitanje pojam i uinak jamstva) Pritvor je prinudno zadravanje os/op na odreenom mjestu, koje je obezbjeeno straom ili drugom vrstom nadzora uz provoenje odreenog reima izvrenja pritvora i postupanja s pritvorenicima. Ovo je najtea mjera od navedenih. (ispitno pitanje: objasnite ustanovu pritvora) Radi zatite ljudskih prava i sloboda, odreeno je da se pritvor moe izrei samo pod uslovima propisanim zakonom i samo ako se ista svrha ne moe ostvariti nekom drugom mjerom. Razlozi za odreivanje pritvora su: 1) Osnovane sumnje da je odreena osoba izvrila KD (opi uslov) 2) Ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva (poseban uslov)

3) Ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za krivini postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak utjecajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae (poseban uslov) 4) Ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti KD, ili da e dovriti pokuano KD, ili da e uiniti KD kojim prijeti, a za ta KD moe se izrei kazna zatvora od 3 godine ili vie (poseban uslov) 5) Ako se radi o KD za koje se moe izrei kazna zatvora od 10 godina ili tea kazna, a koje je posebno teko s obzirom na nain izvrenja ili posljedicu KD, ako bi putanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda (poseban) (ispitno pitanje: navedite ope i posebne razloge za odreivanje pritvora) Odreivanje pritvora je u iskljuivoj nadlenosti sudske instance na prijedlog tuitelja , jer svatko tko je lien slobode mora odmah biti izveden pred sudiju. Svaka osoba ima pravo da pobija odluku o pritvoru albom i time ospori zakonitost svog pritvaranja (rok je 24 sata od primanja rjeenja o pritvoru). O pritvoru sud odluuje u inokosnom sastavu u istrazi to e biti sudija za prethodni postupak, a produit e ga vijee od 3 sudija. Nakon potvrivanja optunice pritvor odreuje sudija za prethodno sasluanje, a produava ga vijee od 3 sudija. Poslje izricanja osuujue presude odreuje se odlukom sudije, odnosno vijea koje je donijelo prvostepenu presudu. Pritvor e se ukinuti ako je optueni osloboen od optube, ak oje optuba odbijena ili ako je proglaen krivim, a osloboen od kazne i sl. Pritvor moe trajati najdue: 1 godinu za KD za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina 1 godina i 6 mj. za KD za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina 2 godine za KD za koje je propisana kazna zatvora preko 10 godina, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora 4 godine u sluaju KD za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora Kontrola opravdanosti pritvora vri se svaka dva mjeseca. Ope pravo zadravanja i liavanje slobode Od pritvora treba razlikovati liavanje slobode koje inae prethodi odreivanju pritvora. Liavanje sloboe, kao kratkotrajna i privremena mjera, predstavlja oduzimanje slobode osobi zbog sumnje da je izvrila KD. Postoje dva oblika liavanja slobode: 1) Ope pravo zadravanja zaticanje na izvrenju KD (in flagranti) nije razlog za odreivanje pritvora, ali jeste razlog za zadravanje. Osobu zateenu na izvrenju KD svatko moe zadrati. Ta se osoba odmah mora predati tuiocu, sudu ili najbliem policijskom organu. 2) Liavanje slobode i zadravanje policijski organ moe izuzetno privremeno oduzeti slobodu osumnjienoj osobi.

RADNJE U KRIVINOM POSTUPKU


Krivinoprocesne radnje su aktivno (davanje iskaza, ulaganje albe), i/ili pasivno (pravo os/op da uti) pravnom normom propisano ponaanje krivinoprocesnog subjekta, koje ima odgovarajue procesnopravne efekte. Krivinoprocesne radnje preduzimaju krivinoprocesni subjekti, tako da se te radnje dijele na radnje suda i stranaka, te procesne radnje ostalih sporednih krivinoprocesnih subjekata. Radnje suda se dijele na radnje odluivanja i radnje voenja postupka . Da bi procesna radnja postigla odreeni rezultat u postupku, ona mora biti preduzeta na nain kako to odreuje zakon (npr. naelo zakonitih dokaza). Kad je rije o registrovanju procesnih radnji u formi zapisnika, potrebno je naglasiti da zakon propisuje da se o svakoj radnji, preduzetoj u toku krivinog postupka, sastavlja zapisnik istovremeno kad se radnja obavlja, a ako to nije mogue onda neposredno poslije toga. Zapisnik pie zapisniar i svrha zapisnika kao pisane isprave je da se procesna radnja sauva od zaborava, te da bude koriten kao dokaz o toj radnji. Mjesto izvrenja radnji u krivinom postupku Po pravilu, sve krivinoprocesne radnje se preduzimaju u sjeditu suda i zgradi suda, tj. organa koji vri radnju, ali se mogu preduzimati i na drugom mjestu npr. ako se u toku suenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe pred sud ili kod obdukcije ili ekshumacije lea, psihijatrijskog pregle i dr. Vrijeme izvrenja radnji u krivinom postupku Krivinoprocesne radnje se moraju izvravati brzo i u odreenom vremenskom preiodu. To se inae vri u okviru radnog vremena suda, tuilatva i drugih organa, ali i izvan radnog vremena ako je to potrebno (istrane radnje koje ne trpe odlaganje i slino). Sadraj radnji u krivinom postupku Procesnopravno dejstvo moe imati samo ona procesna radnja koja je svjesna i voljna (ovo je vezano za silu, prijetnju, prevaru i zabludu). to se tie radnje koja je preduzeta pod uticajem sile ili prijetnje ili drugih sredstava kojim se utie na volju osobe, smatra se da ona ne moe imati procesnopravne efekte. Procesnu radjnu treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog, te da se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstva koja mogu uticati na slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja. Spreavanje i otklanjanje nepravilnih procesnih radnji Postoje :

Procesne radnje koje su usmjerene na popravljanje nepravilnih procesnih radnji Procesne sankcije za radnje koje nisu preduzete u skladu sa unaprijed propisanim zakonskim uslovima

U prvu grupu spadaju: Konsolidacija ili konvalidacija procesne radnje na nain da joj se naknadnim postupanjem daje punovanost, bez uklanjanja njenog nedostatka. Uklanjanjem materijalnih greki kako bi procesna radnja ostala na snazi Preduzeta procesna radnja se opoziva ako je nepravilna Moe biti preinaena, ime se eli postii zakonom propisani cilj Radnje se mogu i ponoviti U drugu grupu spadaju: Prekluzija koja ima posljedicu odbacivanje odreene radnje jer je ona preduzeta nakon proteka roka koji je zakonom odreen. Neupotrebljivost radnje, odnosno njenih rezultata ako se onaj tko je preduzimao radnju nije drao zakonskih uslova i procedure. Nevaljanost u smislu da neke radnje i njihovi rezultati predstavljaju povod za ulaganje pravnih lijekova. Nedopustivost obuhvata one procesne radnje koje su preduzete izvan zakonskih uslova, bez obzira da li su osnovane ili ne (npr. ulaganje albe na odluku protiv koje pravni lijek nije doputen). Nepostojee procesne radnje to su one radnje za koje ne postoje procesne pretpostavke

ODLUKE U KRIVINOM POSTUPKU


Najvanije i najee odluke su vezane za sud jer se sudskom odlukom konano rjeava krivinopravni zahtjev koji je nastao izvrenjem KD. Odluka je izjava volje suda ili drugog dravnog organa u krivinom postupku kojom se primjenjuje zakon na konkretno injenino stanje i ostvaruju pravne posljedice u realnosti. U krivinom postupku odluke se donose u obliku: Presude Rjeenja Naredbe Presuda je najvanija odluka koja se donosi u krivinom postupku i njom se odluuje o osnovnom i sporednim predmetima krivinog postupka. Donoenje presude je u iskljuivoj nadlenosti suda. Postoji: Presuda kojom se optuba odbija Presuda kojom se optueni oslobaa od optube Presudu kojom se optueni proglaava krivim

Presuda se donosi na glavnom pretresu, ali je mogue njeno izricanje i u stadiju optuivanja (nakon prihvatanja izjave o priznanju krivnje ili sporazuma o priznanju krivnje) Rjeenjem se ne raspravljaju pitanje KD, njegovog izvrioca i primjene krivinih sankcija, ve odreena druga pitanja koja su vezana uz pravne aspekte krivine stvari i koja se postavljaju u toku postupka (npr. odreivanje pritvora, prekid postupka zbog duevnog oboljenja i sl.) Uz sud, rjeenja mogu donijeti i drugi organi (tuilac). Naredbom se rjeavaju pitanja vezana uz tok krivinog postupka (naredba o provoenju istrage, naredba o obustavi istrage) ili preduzimanje odreenih procesnih radnji (npr. naredba o dovoenju ili pretresanju i sl.) Presuda i rjeenje imaju jasno vidljive dijelove: uvod, izreku ili dispozitiv i obrazloenje naredba nema izraena ova tri dijela. Protiv prvostepene presude alba je uvijek dozvoljena, protiv drugostepene samo u zakonom predvienim sluajevima; protiv rjeenja alba je dozvoljena uvijek kad u zakonu nije izriito zabranjena, dok protiv naredbe alba nije dozvoljena. Donoenje i saopavanje odluka i njihovo dostavljanje Odluke se u krivinom postupku donose u inokosnom i zbornom sastavu. Kod vijea od 3 sudije, odluke se donose veinskim glasanjem. Odluke se saopavaju osobama usmenim objavljivanjem ako su osobe prisutne, a ako su odsutne dostavljanjem ovjerenog prepisa odluke. Pravosnanost odluka (ispitno pitanje: ta je pravosnanost, a ta izvrnost) Specifinost presude i rjeenja (za razliku od naredbe) ogleda se u njihovom stupanju na pravnu snagu. Ove odluke moraju u odreenom trenutku dobiti klauzulu pravosnanosti. Kroz pravosnanost odluka dobiva konaan sadraj, a krivini postupak konaan zavretak. Dakle, pravosnanost sudske odluke znai da je krivinopravni zahtjev o kojem se raspravljalo presuena stvar (res iudicata). Pravosnana odluka proizvodi pravne posljedice i ureuje odreene drutvene i pravne odnose na konaan nain. Pravosnanost je pretpostavka za izvrenje odluke. Presuda postaje pravosnana kada se vie ne moe pobijati albom. Razlikujemo: Formalnu pravosnanost sudsku odluku ne mogu pobijati redovnim pravnim lijekom jer on nije doputen (npr. protiv treestepene presude ili radi proteka roka na albu). Materijalnu pravosnanost znai nemogunost voenja novog krivinog postupka povodom istog KD. Apsolutna - ni jedan procesni subjekt ne moe vie pobijati odluku redovnim pravnim lijekom.

Relativna neki procesni subjekti mogu pobijati sudsku odluku redovnim pravnim lijekom. Potpuna postoji kada je izreka sudske odluke stupila na pravnu snagu u cjeliji. Djelimina jedan dio izreke je stupio na snagu, dok drugi nije.

Izvrnost odluka Mora se obezbjediti da se odluka donesena u krivinom postupku izvri kad su za to ispunjeni zakonski uslovi. Izvrnost predstavlja ostvarivanje krivinopravnog zahtjeva utvrenog tokom suenja i sadranog u pravosnanoj sudskoj odluci. Pravosnanost i izvrnost, po pravilu, nastupaju istovremeno. Sudska odluka ne moe biti izvrna prije nego to stupi na pravnu snagu. U tome se ogleda razlika izmeu pravosnanost i izvrnosti, a to je da pravosnanost predstavlja uslov za izvrenje presude. Presuda se izvrava: Kad je pravosnana Kad je kao takva dostavljena Kad za njeno izvrenje ne postoje zakonske smetnje Presuda se izvrava po slubenoj dunosti i za to je nadlean sud. Izvrava se kad se utvrdi da je izvrna i poto se podnese pismeni nalog o izvravanju.

INJENICE U KRIVINOM POSTUPKU


Da bi se ostvario cilj krivinog postupka, a da se nitko nevin nebi osudio, vano je potpuno utvrditi injenice koje su od znaaja za donoenje zakonite odluke. Dakle, injenice koje se utvruju u krivinom postupku imaju znaaj za konkretni krivini predmet samo onda ako su istinito utvrene. Zakon propisuje da sud, tuilac i drugi organi moraju jednakom panjom ispitivati i utvrivati kako injenice koje terete os/op, tako i one koje im idu u korist. Prema naelu in dubio pro reo, one injenice koje idu na tetu optuenom moraju biti utvrene sa potpunom sigurnou. One injenice koje idu u korist optuenom, one se smatraju utvrenima iako su samo vjerovatne. Dokazivanje, kao nain utvrivanja injenica, ogranieno je u pogledu broja dokaznih sredstava i usmjereno na ona koja su subjektivna (svjedoci). Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu, pri emu je sud duan savjesno ocijeniti svaki dokaz. Sud prilikom odluivanja o meritumu krivinopravnog zahtjeva mora potpuno utvrditi sve injenice vane za presudu, a u sluaju sumnje da li postoji neka injenica na tetu optuenog, sud mora uzeti da ona ne postoji, odnosno ako je to injenica u korist optuenog, mora uzeti da ona postoji.

Vrste injenica koje se utvruju u krivinom postupku (Ispitno pitanje vrste injenica koje se utvruju na KP) U krivinom postupku ne utvruju se sve injenice koje su povezane sa KD, nego samo one na osnovu kojih e se primjeniti materijalno krivino pravo bitno za konkretni krivini dogaaj. U traenju odgovora na pitajna: - da li je u konkretnom sluaju izvreno KD, - da li je osoba prema kojoj je upravljen krivinopravni zahtjev izvrila KD, - da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret i - da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primjeniti krivinopravne sankcije moraju se utvrditi pravno relevantne injenice. One se dijele na: Materijalnopravne relevantne injenice (jer od njih zavisi primjena odredaba opeg i posebnog dijela krivinog zakona) nain izvrenja, krajnja nuda, podstrekavanje, umiljaj, nehat, koje je KD i sl. Procesnopravne (to su one od kojih zavisi primjena procesnog krivinog zakona) Pored pravno relevantnih injenica, u krivinom postupku se utvruju jo i indicije i pomone injenice. Indicije su pravno irelevantne injenice jer od njih ne zavisi primjena pravne norme i jer posredno doprinose utvrivanju pravno relevantne injenice. Vrijedi pravilo da indicije moraju djelovati kao vrst zatvoren krug koji dozvoljava samo jedan zakljuak u odnosu na relevantnu injenicu i objektivno potpuno iskljuuje mogunost drugaijeg zakljuka u odnosu na istu injenicu. Izuzetno, na osnovu jedne indicie se moe zakljuiti o postojanju pravno relevantne injenice i tada je rje o alibiju (ili boravku osumnjienog na drugom mjestu u odnosu na mjesto izvrenja KD). Pomone injenice omoguuju provjeravanje vjerodostojnosti izvora saznanja o pravno relevantnim injenicama ili indicijama. Razlikuju se od indicija po tome to se njima samo provjeravaju druge injenice. Osnovni predmet utvrivanja u krivinom postupku su pravno relevantne injenice, a druge dvije vrste injenica utvruju se samo zbog njihove povezanosti s pravno relevantnim injenicama. Tko utvruje injenice? injenice utvruju organi koji donose odluke, ali i drugi procesni subjekti i to: - Sud (ne samo kad donosi presudu nego i u drugim procesnim situacijama) - Tuilac (npr. kad nareuje dovoenje, obustavlja istragu, ulae albu) - Os/op uz pomo branioca (izjavljivanje albe na rjeenje o pritvoru, isticanje prigovora na optunicu, ulaganje albe na pravostepenu presudu) - Ovlatene slubene osobe (kad pripremaju materijal za donoenje naredbe o provoenju istrage jer podnose izvjetaj nadlenom tuiocu uz kojeg prilau fotografije, izvjetaje i sl.) - Vjetaci

injenice koje se ne utvruju u krivinom postupku injenice koje se ne utvruju dijele se na: - injenice koje se ne treba utvrivati (to su oite injenice, opepoznate injenice, pretpostavljene injenice) - injenice koje se ne smije utvrivati (injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedilo naelo zabrane reformatio in peius: da pravni lijek koji je izjavljen u korist optuenoga ne moe prouzroiti za njega nepovoljnu odluku suda, nego se uzima da je nikad nije izjavio; injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedio identitet presude i optube i sl.) Nain utvrivanja injenica u postupku Vlastitim opaanjem organa krivinog postupka Utvrivanje injenica putem iskaza os/op, svjedoka ili vjetaka Utvrivanje pomou isprava Koritenje tehnikih snimaka

O dokazima i dokazivanju (ispitno pitanje: pojam dokaza i dokazivanja) Dokaz je najei izvor saznanja o injenici koja je predmet utvrivajna u krivinom postupku. Dokazivanje je sredstvo za utvrivanje injenica o KD i njegovom izvriocu. Dokazivanje obuhvata sve injenice za koje sud smatra da su potrebne za donoenje pravilne i zakonite odluke. Dokaz obuhvata sljedee elemente: 1) Predmet dokaza - to je injenica koju treba dokazati 2) Dokazni osnov (ili razlog) to je injenica koja je ve utvrena i iz koje se izvodi zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice koja se dokazuje 3) Dokazno sredstvo je izvor iz koga se dobiva injenica koja je dokazni osnov, to je izvor iz kojeg se dobiva dokazni osnov 4) Dokaz = predmet + osnov + sredstvo
(ta, da li je) (iz ega, iskaz) (svjedok)

Klasifikacija dokaza: (ispitno pitanje: vrste dokaza u krivinom postupku) Materijalni (ili stvarni) - pomou njih se utvruju injenice u krivinom postupku (snimci, isprave, tragovi) Lini (ili personalni) - dokazi koji se sastoje u iskazima osoba koje se javljaju kao dokazna sredstva One kojima se pravno relevantne injenice utvruju neposredno One kojima se pravno relevantne injenice utvruju posredno Dokazi optube (na tetu optuenog) Dokazi odbrane (u korist optuenog) Primarni dokazi (uviaj lica mjersa ili materijalni dokazi) Sekundarni dokazi (iskaz svjedoka po uvenju) Teret dokazivanja je dunost procesnog subjekta da podnosi dokaze kojima se utvruju odlune injenice. Teret dokazivanja je na tuiocu. Polazei od presumpcije nevinosti, teret dokazivanja je na onome tko tvrdi suprotno. Os/op ima pravo u toku cijelog krivinog postupka iznositi dokaze ukoliko to eli radi odbrane.

Po naelu zakonitosti, sud ne smije zasnivati svoju odluku na nezakonitim dokazima. O zakonitosti dokaza sud je duan voditi panju tokom cijelog postupka. Sudska odluka se ne smije zasnivati na: (ispitno pitanje: ta su nezakoniti dokazi) 1) Dokazima pribavljenima na zakonom zabranjen nain 2) Dokazima koji su pribavljeni povredama osnovnih ljudskih prava i sloboda 3) Dokazima koji su pribavljeni na dozvoljen nain, ali se za te dokaze saznalo iz dokaza koji su izvorno pribavljeni na nezakonit nain (fruit of the poisonous tree) Dakle, nezakoniti dokazi su dokazi pribavljeni na 3 navedena naina.

PRETRESANJE STANA, PROSTORIJA, POKRETNIH STVARI I OSOBA


Pretresanje stana, prostorija, pokretnih stvari i osoba su este procesne radnje kojima se injenice utvruju vlastitim opaanjem organa krivinog postupka. Ovime se pokuavaju pronai tragovi KD i predmeti vani za krivini postupak. Pretresanje je materijalno istraivanje nad osobama i stvarima koje se preduzima s ciljem pronalaenja tragova KD ili predmeta vanih za krivinim postupak ili s ciljem hvatanja izvrioca KD. Ovo su, po pravilu, hitne istrane radnje, ali se mogu preduzeti i u kasnijim stadijima krivinog postupka. Poto pretresanje stana predstavlja povredu privatnosti, razlozi za pretresanje moraju biti relevantni i odgovarajui. Objekt pretresanja moe biti stan, druge prostorije, pokretne stvari ili osobe. Pretresanje se moe preduzeti ne samo kod osobe za koju se sumnja da je izvrila KD, nego i kod osoba za koje ne postoji ta sumnja, pa i kod osoba koje su zbog srodstva ili neke druge veze sa os/op osloboeni dunosti svjedoenja. Pretresanje osoba se odnosi kako na osumnjienog, tako i na svaku drugu osobu koja nije izvrilac KD, ako je vjerovatno da se kod te osobe nalaze predmeti ili tragovi vani za krivini postupak. Pravila koja se primjenjuju u toku pretresanja razlikuju: - Redovno pretresanje ili pretresanje s prethodnom predajom naredbe za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje - Pretresanje kod kojeg se osoba ne obavjetava o razlozima pretresanja, te se pretresanje obavlja bez prethodne najave - Pretresanje sa sudskom naredbom - Pretresaje bez naredbe suda Od pretresanja treba razlikovati uviaj koji (kao i pretresanje) predstavlja utvrivanje injenica vlastitim opaanjem organa krivinog postupka. Utvrivanje injenica vrenjem uviaja ne podlijee zakonom predvienim uslovima koji se trae za pretresanje. Zbog toga preduzimanje uviaja predstavlja pribavljanje dokaza na nezakonit nain.

Od pretresanja osoba treba razlikovati tjelesni pregled koji se preduzima bez pristanka osobe koja se pregleda. Uslovi za pretresanje: 1) Ako ima dovoljno osnova za sumnju da e se prilikom pretresanja: - pronai izvrilac KD ili njegov sauesnik - otkriti tragovi KD - pronai predmeti vani za KD 2) Mora kumulativno postojati vjerovatnost da je izvreno KD U pogledu pretresanja stana i ostalih prostorija osoba koje uivaju pravo imuniteta po meunarodnom pravu primjenjuju se pravila MP, koja zabranjuju ili ograniavaju pretresanje u odnosu na odreene osobe, prostorije ili stvari. Meunarodno obiajno pravo iskljuuje pretresanje uvijek kad je iskljuena krivina jurisdikcija (npr. strani ratni brod). Dozvoljeno je pretresanje stana i ostalih prostorija osobe koja uiva imunitet po unutranjem pravu kako bi se prikupili dokazi o KD ili KO. Zakonski uslovi za pretresanje osobe su sljedei: 1) Kad je vjerovatno da je odreena osoba izvrila KD pretresanje osumnjienog 2) Kad je vjerovatno da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak pretresanje ostalih osoba U prvom sluaju vano je da postoji vjerovatnost da je ta osoba koja je izvrila KD, a u drugom da se kod tih osoba nalaze predmeti ili tragovi vani za krivini postupak. Pravni osnov i postupak pretresanja, zapisnik o pretresanju Pravni osnov za pretresanje je sudska naredba koja mora biti pismena i obrazloena. Da bi sud mogao donijeti naredbu o pretresanju potreban je zahtjev tuioca ili zahtjev ovlatene slubene osobe, koja je dobila odobrenje od tuioca da postavlja takav zahtjev. Zahtjev se moe podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Usmena forma se moe koristiti samo ako postoji opasnost od odlaganja. Sudska naredba za pretresanje mora sadravati: - Da sud izdaje naredbu - Tko je zahtjevao izdavanje naredbe - Svrha pretresanja sa opisom stvari i osoba kod kojih se ili nad kojima se treba preduzeti pretresanje - Uputstvo o vremenu izvrenja naredbe - Izriito ovlatenje na pretresanje bez prethodne najave - Uputstvo da se oduzeti predmeti donesu u sud - Pouka o pravu branioca Ova naredba se mora izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja, nakon ega se mora vratiti sudu. Prije poetka pretresanja ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i razlog dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje. Ako je nakon toga slubenoj osobi pristup uskraen,

moe se upotrijebiti sila u skladu sa zakonom. Ukoliko se radi o pretresanju bez prethodne najave, nije potrebno davati obavjetenje. Da bi se osigurala pravilnost obavljanja pretresanja je prisustvo odreenih osoba. Korisnik stana e biti pozvan da prisustvuje pretresanju, to je njegovo pravo i dunost ovlatene osobe da ga pozove. Odbijanje prisustvovanja ne spreava pretresanje. Osim navedene osobe, pretresanju stana moraju prisustvovati i 2 punoljetna graanina kao svjedoci. O svakom pretresanju, sastavlja se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna. Zapisuju se i predmeti koji se oduzimaju. Pretresanje bez sudske naredbe Ovo je izuzetno pretresanje kad se radi o hitnom pretresanju bez sudske naredba, bez svjedoka i to u sluaju: - Ako stanar tog stana to eli - Ako netko zove u pomo - Ako je potrebno uhvatiti izvrioca KD koji je na djelu zateen - Radi sigurnosti ljudi i imovine - Ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koju po naredbi suda treba pritvoriti - Ako je u pitanju osoba koja se mora prinudno dovesti - Ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se tu sklonila od gonjenja Odmah poslje izvrenog pretresa bez sudske naredbe, ovlatena slubena osoba mora podnijeti izvjetaj tuiocu koji e o tome obavjestiti sudiju za prethodni postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge ovakvog pretresanja.

PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE


Privremeno oduzimanje predmeta i imovine je mjera procesne prinude kojom se: - Pribavljaju dokazi vani za voenje krivinog postupka i donoenje sudske odluke - Obezbjeuje sigurnost ljudi i imovine spreavanjem vrenja KD - Omoguavanje efikasno odvijanje krivinog postupka Ova procesna radnja specifina je za istragu, ali je mogua i prije zapoinjanja istrage, kao hitne istrane radnje. Ova se radnja preduzima u okviru pretresanja. Privremeno oduzimanje predmeta i imovine moe se pojaviti kao: - Privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZBiH imaju oduzeti

Privremeno oduzimanje predmeta koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku Prikupljanje podataka pohranjenih u PC-u ili sl. Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki Privremeno oduzimanje dokumentacije Privremeno obustavljanje izvrenja odreene financijske transakcije Privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja Naredba operateru telekomunikacija

Zakon je propisao opa pravila za privremeno oduzimanje: - Pravni osnov oduzimanja se utvruje zakonom - Nareuje ga sud na prijelog tuioca - Odluka kojom se nareuje oduzimanje je pismena - Osoba od koje se neto privremeno oduzima ima pravo albe Pismenu naredbu sa propisanim sadrajem za privremeno oduzimanje predmeta izdaje sud na prijedlog tuioca ili na prijedlog ovlatene slubene osobe koja je dobila ovlatenje od tuioca. Povremeno se predmeti mogu oduzeti i bez sudske naredbe ako postoji opasnost od odlaganja. Oduzeti predmeti predaju se sudu na uvanje. O privremenom oduzimanju predmeta mora se sastaviti zapisnik i izdati potvrda za oduzete predmete. Kod oduzimanja pisama i poiljaka, mjera moe trajati najdue tri mjeseca. Samo iz vanih razloga sud moe produiti primjenu mjere zadravanja i predaje pisama, telegrama i drugih poiljki za jo tri mjeseca. Kada tuilac otvara poiljke moraju prisustvovati dva svjedoka. O otvaranju se sastavlja zapisnik . Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba izvrila KD koje je povezano sa dobivanjem imovinske koristi, sud moe, na prijedlog tuioca, narediti banci ili drugoj pravnoj osobi koja vri financijsko poslovanje, da dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim financijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao i imena osoba za koje se osnovano vjeruje da su ukljuene u te financijske transakcije ili poslove osumnjienog. Privremeno oduzimanje imovine se vri radi onemoguavanja njenog budueg koritenja ili otuenja.

ISKAZ OSUMNJIENOG, ODNOSNO OPTUENOG


Iskaz os/op slui kao dokaz u krivinom postupku. Sadraj tog iskaza moe biti priznanje, poricanje onog to mu se tubom stavlja na teret ili neka druga izjava kojom pristaje na tvrdnje optube o postojanju injenjica na njegovu tetu. Os/op nije duan dati iskaz, niti odgovarati na postavljena pitanja. Takoer, nije duan da govori istinu tj. ima mogunost davanja iskaza.

Ispitivanje osumjienog u istrazi se razlikuje od ispitivanja optuenog na glavnom pretresu. U istrazi tuitelj ima pravo da ispituje osumnjienog koji ima pravo da zna za koje se KD tereti i nije duan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na pitanja i sl. Na glavnom pretresu se ispitivanje odvija kroz kontradiktorno pribavljanje iskaza, preko direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja. Ispitivanje osumnjienog Ispitivanje osumnjienog je obaveza za organe krivinog postupka, a za osumnjienog to je njegovo pravo. S ciljem da ispitaju osumnjienog, organi krivinog postupka su ovlateni da ga pozivaju, pa i da ga prinudno dovedu na roite odreeno za ispitivanje ukoliko se dobrovoljno ne odazove pozivu. Osumnjieni je obavezan da se odazove pozivu, pa i onda kad odlui da ne daje iskaz u postupku. Postoje procesne garancije koje se moraju potivati prilikom ispitivanja osumnjienog. Polazei od njih, ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog. Ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstva koja mogu uticati na slobodu odluivanja i izraavanja tokom davanja izjave ili priznanja. Iskaz koji je pribavljen na zabranjen nain ne moe se zasnivati sudska odluka. Osumnjieni ima pravo na odbranu i pravino suenje i s tim u vezi: Osumnjienom e se saopiti za koje KD se tereti i osnovne sumnje protiv njega Potrebno je osigurati osumnjieno da se izjasni o djelu koje mu se stavlja na teret i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist Osumnjieni nije duan iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati na postavljena pitanja Na poetku ispitivanja osumnjieni se mora pouiti da ima pravo na branioca prema izboru i da branilac moe prisustvovati njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branioca bez naknade u zakonom predvienim sluajevima Osumnjieni ima pravo razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage Ima pravo na blesplatne usluge prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja U toku istrage, osumnjienog ispituje tuilac ili ovlatena slubena osoba. Ispitivanje osumnjienog poinje nakon prikupljanja linih podataka i davanja pouka o pravima odbrane. Na glavnom pretresu optueni e biti informiran da moe iznositi injenice i predlagati dokaze u svoju korist, da moe postavljati pitanja saoptuenim, svjedocima i vjetacima i da moe davati obrazloenja u vezi s njihovim iskazima. Nakon to je optueni iznio svoju odbranu i tako se izjasnio o injenicama i dokazima , branilac moe pristupiti direktnom ispitivanju. Zatim tuilac pristupa unakrsnom ispitivanju, a onda slijedi dodatno ispitivanje branioca. Sudija i lanovi vijea takoer mogu ispitati optuenog.

U toku ispitivanja optuenog, optueni ima pravo da uskrati odgovor na bilo koje pitanje postavljeno od stane branioca, tuioca ili suda. Optueni moe biti i sasluan kao svjedok i tada e biti podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju.

SVJEDOCI
(Ispitno pitanje: svjedoci) Svjedok je nezamjenjima i od os/op razliita osoba koja na poziv organa krivinog postupka svjedoi o injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku i o kojima ima ulna zapaanja. Svjedoenje je, kao procesna radnje izvoenja dokaza, zakonom regulirano iskazivanje pred sudom, tuiocem i i drugim organom koji uestvuje u postupku o ulnom opaanju injenica koje su predmet utvrivanja u krivinom postupku. Svjedoci se sasluavaju kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati obavijesti o KD, izvriocu i drugim vanim okolnostima. Kao svjedok se moe pojaviti svaka osoba. Razlikuju se: 1) Svjedoci koji su neposredno, na temelju vlastitog ulnog zapaanja stekli saznanja o injenicama koje su predmet utvrivanja u krivinom postupku (svjedoci-oevici ili dokaz prve ruke) 2) Svjedoci koji su na posredan nain saznali injenice koje su predmet utvrivanja u krivinom postupku (svjedok-neoevidac ili svjedok po uvenju) 3) Svjedok djela ili glavni svjedok 4) Dodatni ili sporedni svjedok 5) Dobronamjerni i oni koji daju lane iskaze 6) Svjedoci koje poziva tuitelj (svjedoci optube) i svjedoci koje poziva optueni/njegov branilac (svjedoci odbrane) Funkcija svjedoka je nespojiva sa drugim procesnim funkcijama. Takoer, za vjetaka se nee uzeti osoba koja je sasluana kao svjedok. Dunosti svjedoka Glavne: Dunost svjedoka da se odazove na poziv. Krenje dunosti ima sankciju NK do 5.000KM ili prinudno dovoenje (svjedoci koji ne mogu doi radi bolesti i sl. mogu biti sasluani u svom stanu ili dr.). Dunost svjedoenja postoji za sve osobe osim za one koje ne mogu biti svjedoci, tj. one moje mogu odbiti svjedoenje. Odbijanje svjedoenja povlai sankciju od NK 30.000KM ako i poslje toga odbije svjedoenje moe se zatvoriti na 30 dana max. Dunost govorenja istine, a davanje lanog iskaza je KD. Svjedoci na glavnom pretresu polau zakletvu ili daju izjavu prije svjedoenja. Ako se odbije polaganje zakletve ili davanje izjave, za to nema procesne sankcije. Ne smiju se zaklinjati/davati izjavu osobe koje nisu punoljetne, za koje postoji osnovana sumnja da su izvrile ili uestvovale u KD zbog kojeg se sasluaju ilizbog svog duevnog stanja.

Sporedne: Obavijestiti sud, tuioca o promjeni adrese ili boravita O svom iskazu ne smije razgovarati sa drugim svjedocima uvati kao tajnu odreene injenice ili podatke koje je saznao u toku sprovoenja krivinog postupka Podvrgavanje tjelesnom pregledu ako se mora utvrditi da li se na njegovom tijelu nalazi odreeni trag ili posljedica KD Mora pristati da mu uzmu krv i druge lijenike potrebne radnje Potvianje suda, reda i discipline Prava svjedoka Human i zakonit odnos pri sasluanju Upotreba svog jezika Nadoknada trokova Zatita u sluaju svjedoenja pred sudom druge drave Zatita od vrijeana, prijetnji i napada Osloboenje od dunosti svjedoenja Iskljuenje i osloboenje od dunosti svjedoenja i osloboenje od dunosti davanja odgovora na pojedina pitanja Postoje osobe koje se ne mogu sasluati kao svjedoci u odreenim krivinim predmetima (iskljuenje od dunosti svjedoenja) i one koje su osloboene od dunosti svjedoenja u konkretnoj krivinoj stvari (osloboenje od dunosti svjedoenja). Nije doputeno sasluati kao svjedoka: Onoga tko bi svojim iskazom povrijedo dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne Branioca os/op u pogledu injenica koje su mu postale poznate u ulozi branioca Osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja profesionalne tajne (svjerski slubenik, ispovjednik, novinar, advokat, biljenik, lijenik, babica i sl.) Maloljetnu osobu koja nije sposobna shvatiti znaaj prava da mora svjedoiti Svjedoenje mogu odbiti: Brani/vanbrani drug os/op Roditelji ili dijete, usvojitelji ili usvojenik os/op Osoba koja je osloboenja dunosti svjedoenja uiva privilegiju nesvjedoenja, ali se mora odazvati na poziv za svjedoenje. Organ koji vodi postupak duan je tu osobu prije sasluanja upozoriti na pravo da moe odbiti svjedoenje. Ako privilegirani svjedok odlui dati iskaz, ima dunosti i prava kao i svaki drugi svjedok. Pored iskljuenja i osloboenja od dunosti svjedoenja, postoji i oslobaanje svjedoka od dunosti da odgovara na pojedina pitanja. Ovim institutom zakonodavac pokuava ublaiti sukob interesa svjedoka tako to e preutjeti takve

injenice ijim bi saopavanjem bila naruena ili ugroena njegova osnovna prava i interesi. Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. Tok sasluanja svjedoka: nakon opominjana o dunosti govorenja istine i da svjedok ne smije nita preutjeti, upozorava se o tome da je davanje lanog iskaza KD. Pouit e se da nije duan odgovoriti na pojedina pitanja ako e se time izloiti krivinom gonjenju. Svjedoci se sasluavaju jedan po jedan i u odsustvu drugih svjedoka. Svjedoci daju odgovore usmeno. Poslje opih pitanja o identitetu, zanimanju i sl. poziva se da iznese sve to mu je poznato o predmetu. Nakon ovoga, svjedoku se mogu postavljati pitanja radi dopune i razjanjavanja putem unaksrnog, direktnog i dodatnog ispitivanja. Sugestivna pitanja su zabranjena U ISTRAZI NA GLAVNOM PRETRESU SU DOZVOLJENA. Direktno ispitivanje - kad pitanja svjedoku neposredno postavlja ona stana naiji je prijedlog svjedok pozvan na glavni pretres. Unaksrno ispitivanje - ispitivanje svjedoka pripada suprostavljenoj strani. Ponovno/dodatno ispitivanje - svjedoka ponovno ispituje ona strana koja je prethodno direktno ispitala tog svjedoka. Zabranjeno je ispitivanje oteenog krivinim djelom o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog KD. Imunitet svjedoka (Ispitno pitanje: pojam imuniteta svjedoka) Nae procesno pravo poznaje mogunost davanja imuniteta svjedoku onda kada svjedok pristaje da odgovara na pitanja na koja ima prava da uskrati odgovore, jer e ga istiniti odgovori izloiti krivinom gonjenju. Radi se o svjedoku koji pristaje na saradnju sa tuiocem jer e mu on dati imunitet. Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedoio nee se krivino goniti osim za davanje lanog iskaza. Zatita svjedoka Nije ureena naim ZKP-om nego posebnim zakonima o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka. Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok ija je lina sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog uea u postupku, kao rezultat prijetnji, zastraivanja ili slinih radnji koje su vezane za njegovo svjedoenje, ili svjedok koji smatra da postoji razumna osnova za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog svjedoenja. Ugroeni svjedok je svjedok koji je ozbiljno tjelesno ili duevno povrijeen okolnostima pod kojima je KD izvreno ili koji pati od ozbiljnih duevnih poremeaja koji ga ine izuzetno osjetljivim, ili dijete i maloljetnik. Kada svjedok dobije status zatienog svjedoka, on se ne ispituje na glavnom pretresu po pravilima o direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju, nego ga ispituje vijee sastavljeno od trojice sudija, bez prisustva stranaka i branioca.

UVIAJ I REKONSTRUKCIJA DOGAAJA


(Ispitno pitanje: objasnite uviaj i rekonstrukciju) Uviaj je procesna radnja kojom organ krivinog postupka vlastitim opasnjrm utvruje vane injenice i rezultat utvrivanja unosi u zapisnik o uviaju. Uviaj se preduzima kada je za utvrivanje neke vane injenice u postupku potrebno neposredno opaanje. Ciljevi uviaja su: - Traenje, otkrivanje i osiguranje tragova KD - Prouavanje moguih naina izvrenja KD na osnovu misaone rekonstrukcije dogaaja koji su bili osnov za nastanak zabranjene posljedice - Sastavljanje i provjeravanje mogue verzije o KD i njegovom izvriocu - Provjeravanje odbrane os/op i svjedoka Uviaj se moe obavljati u istrazi i tada ga preduzima tuilac ili ovlatena slubena osoba (o emu mora obavjestiti tuioca). Uviaj se moe preduzeti prije naredbe o sprovoenju istrage (najee se vri u predistranom postupku). Na glavnom pretresu uviaj vri raspravno vijee, odnosno sudija. Uviaju mogu prisustvovati odreeni krivinoprocesni subjekti. U istrazi mogu prisustvovati osumnjieni i njegov branilac, iako tuilac / ovlatena slubena osoba nisu obavezni obavijestiti os + njegovog branioca o vrenju uviaja. Moe prisustvovati i oteeni. U kasnijim stadijima, kad uviaj vri sud, obavezno je da se o uviaju obavijesti tuilac, optueni i njegov branilac. Rekonstrukcija dogaaja radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari, organ koji vodi postupak moe odrediti rekonstrukciju dogaaja koja se vri tako to e se ponoviti radnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj odigrao. Rekonstrukcija dogaaja je posebna vrsta uviaja, koja se sastoji u naknadnom ponavljanju radnji ili situacija u uslovima pod kojima se krivini dogaaj odigrao. Rekonstrukciji dogaaja moe se pristupiti u toku cijelog postupka, s tim to ovu radnju u istrazi vri tuioc, a dalje to ini sud. O rekonstrukciji se mora sastaviti zapisnik. Rekonstrukcija se ne smije vriti tako da se njome vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi.

VJETAENJE

Vjetaenje je procesna radnja u okviru koje vjetak, kao osoba koja raspolae posebnim naunim ili strunim znanjem i umijeem, primjenjuje nauna i struna znanja, vjetine i medote na injenice koje predstavljaju predmet vjetaenja. (Ispitno pitanje: pojam vjetaenja) Vjetak je nezainteresovana osoba koja raspolae posebnim strunim znanjem i koju je tuilac ili sud pozvao da mu pomogne prilikom utvrivanja vanih injenica u krivinom postupku. Vjetak treba pomagati organu krivinog postupka iskljuivo u utvrivanju injenica, a nikada prilikom odluivanja o primjeni pravne norme. Vjetaenje se sastoji iz 2 dijela: 1) Nalaz neposredno ulno opaanje ili posmatranje predmeta vjetaenja 2) Miljenje izvoenje zakljuaka prema pravilima struke ili nauke iz utvrenih injenica Svjedok i vjetak nisu isto. Svjedok svjedoi o injenicama koje je opazio u prolosti, a vjetak daje nalaz i miljenje opaajui injenice u sadanjosti tj. za vrijeme postupka. Vjetak posjeduje posebnu strunu spremu i znanje, dok svjedoku takvo znanje nije potrebno. Pismenu naredbu za vjetaenje izdaje tuilac ili sud. Moe se preduzeti i kao hitna istrana radnja, i tada vjetaenje nareuje ovlatena slubena osoba. Vjetaenje se preduzima: - U predistranom postupku - U istrazi - U okviru sudskog obezbjeenja dokaza u toku istrage i postupka istraivanja - Na glavnom pretresu Vjetak ne moe biti osoba koja se odredila kao svjedok, osoba koja je osloboena dunosti svjedoenja ili oteeni. Kad se vjetaenje obavlja odmah u istrazi, tuioc e odrediti roite na kome e vjetak pregledati predmet vjetaenja i nakon toga dati nalaz i miljenje. Tom roitu moe prisustvovati osumnjieni i njegov branilac (tuioc ih nije duan o tome obavjestiti). Na glavnom pretresu vjetake mogu angairati stranke, branilac i sud. Tu se preduzima direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje vjetaka. Ako je vjetaenje nareeno na inicijativu suda vjetaku prvo pitanja postavlja sud. Pismeni nalaz i miljenje vjetaka bit e prihvaeno kao dokazni materijal samo ako je vjetak svjedoio na glavnom pretresu. Dunosti vjetaka su: Odazvati se pozivu (uz sankciju od 5.000KM) Duan je tuiocu, odnosno sudu dostaviti svoj izvjetaj Duan je dati istinit nalaz i miljenje (lano vjetaenje je KD) Mora prije svjedoenja na glavnom pretresu poloiti zakletvu ili dati izjavu

Prava

vjetaka su: Sloboda iskaza (nedoputen je pritisak na vjetaka ili iznuivanje iskaza) Pravo na upotrebu svog jezika Pravo da se upozna sa predmetom vjetaenja i podacima koji su potrebni za davanje nalaza i miljenja Pravo na nagradu Pravo na nadoknadu trokova Pravo na zatitu u sluajom svjedoenja pred sudom druge drave (Ispitno pitanje: obavezne vrste vjetaenja)

Vrste vjetaenja

Vjetaenje u sluaju sumnjive smrti ili sudsko medicinsko vjetaenje Toksikoloko vjetaenje ili vjetaenje u sluaju sumnje na trovanje Vjetaenje tjelesnih povreda Tjelesni pregled i druge radnje Psihijatrijsko vjetaenje u sluaju sumnje na iskljuenje ili smanjenje uraunjivosti Knjigovodstveno vjetaenje ili vjetaenje poslovnih knjiga Obavljanje DNA analize

O obaveznom vjetaenju se govori kada je po zakonu obavezno preduzeti vjetaenje. Obavezna vjetaenja su: 1) U sluaju sumnje da je smrt prouzrokovana KD (sudskomedicinsko vjetaenje) 2) Sumnje na trovanje (toksikoloko) 3) Tjelesne povrede (vjetaenje tjelesnih povreda) 4) Sumnje u uraunjivost os/op (psihijatrijsko vjetaenje) Sud ne mora prihvatiti nalaz i miljenje vjetaka i tada uvijek moe traiti novo vjetaenje.

POSEBNE ISTRANE RADNJE


(Ispitno pitanje: posebne istrane radnje) Posebne istrane radnje su specifine mjere kojima se za potrebe suzbijanja sloenih oblika kriminaliteta privremeno ograniavaju osnovna prava i slobode ovjeka. To su: Nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija Pristup kompjuterskim sistemima Nadzor i tehniko snimanje prostorija Tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa njima Koritenje prikrivenih istraitelja i informatora Simulirani i kontrolisani otkup predmeta i simulirano davanja potkupnine

Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta KD

Navedene istrane radnje: Moraju se uvijek propisati zakonom Primjenjuju se samo onda kada se na drugi nain ne mogu prikupiti dokazi Primjenjuju se samo uz postojanje odreenog stepena sumnje da je osoba izvrila KD propisane teine Primjenjuju se uz prethodnu saglasnost suda i pod njegovim nadzorom Moraju se vremenski ograniiti

Razlozi za primjenu posebnih istranih radnji (ispitno pitanje) Protiv osobe za koju postoji osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobama uestovala ili uestvuje u izvrenju KD Nemogunost pribavljanja dokaza na bilo koji drugi nain Za KD za koja se moe izrei kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna Na osnovu naredbe sudije za prethodni postupak Predvieni su rokovi za preduzimanje posebnih istranih radnji DOPUNE (3 ispitna pitanja): Dunost i prava tuioca po l. 35 ZKP: 1. Osnovno pravo i osnovna dunost tuitelja je otkrivanje i gonjenje uinitelja KD koja su u nadlenosti suda 2. Tuitelj ima pravo i duan je da: a) Odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je poinjeno KD preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovoenja istrage, pronalaenje osumnjienog, rukovoenja i nadzora nad istragom.. b) Sprovede istragu u skladu sa zakonom c) Daje imunitet u skladu sa zakonom d) Zahtjeva dostavljanje informacija od strane dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba u BiH e) Izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom f) Podie i zastupa optunicu pred sudom g) Podnosi pravne lijekove (red. i van.) h) Obavlja i druge poslove odreene zakonom Zakonski razlozi za donoenje oslobaaajue presude

Po l. 284. KZBiH Presuda kojom se optueni oslobaa od optube (raspravlja se o glavnoj stvari): a) Ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao KD (nuna odbrana, krajnja nuda) b) Ako postoje okolnosti koje iskljuuju KO optuenog neuraunjivost

c) Ako nije dokazano da je optueni poinio KD za koje se optuuje nema dokaza Razlika izmeu presude, rjeenja i naredbe

Presuda najvanija odluka koja se donosi u k. postupku i njom se odluuje o osnovnim i sporednim predmetima k. postupka. Donosi je iskljuivo sud. Postoji presuda kojom se optuba odbija, kojom se optueni oslobaa od optube i presudu kojom se optueni proglaava krivim. Rjeenje se ne raspravljaju pitanja KD, njegovog izvrioca i primjene krivinopravnih sankcija, ve druga pitanja koja su vezana za tu krivinu stvar. Naredba njom se rjeavaju pitanja vezana uz tok krivinog postupka ili preduzimanje odreenih procesnih radnji . Uz sud, rjeenja i naredbe mogu donijeti i drugi organi koji uestvuju u k. postupku (npr. tuioc)

You might also like