P. 1
Krivicno Procesno Pravo

Krivicno Procesno Pravo

|Views: 501|Likes:
Published by Mirza Terzic

More info:

Published by: Mirza Terzic on Nov 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/09/2014

pdf

text

original

PREDMET KRIVIČNOG POSTUPKA

Osnovni predmet krivičnog postupka je krivična stvar (krivično djelo). Druga kažnjiva djela (npr. prekršaj) ne mogu biti predmet raspravljanja u krivičnom postupku, jer se o njima raspravlja u posebnom, prekršajnom postupku. Sporedni predmet – imovinskopravni zahtjev, troškovi krivičnog postuka i sl.

MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA OSUMNJIČENOG/OPTUŽENOG I USPJEŠNO VOĐENJE KRIVIČNOG POSTUPKA
(ispitno pitanje: mjere za osiguranje prisustva os/os i uspješno vođenje krivičnog postupka) U krivičnom postupku moraju prisustvovati određeni subjekti. Sudija i tužilac prisustvuju po službenoj dužnosti, a za druge subjekte mogu se koristiti mjere procesne prinude. Mjere za osiguranje prisustva os/op nisu krivičnopravne sankcije, nego se njima nastoji ostvariti uspješno vođenje krivičnog postupka, neometano odvijanje krivičnog postupka i dr. Pri odlučivanju o spomenutim mjerama, zakon inzistira na određenim zahtjevima: • Za svje mjere zakonom su propisani uslovi za primjenu • Poštivanje načela srazmjernosti, koje nalaže da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom. • Mjera se mora ukinuti po službenoj dužnosti kad prestanu razlozi koji su je izazvali ili zamjeniti blažom kad za to nastupe zakonski uslovi • Odluku o primjeni mjera donosi sud • Poziv – u pismemon je obliku, a izuzetno u usmenom. To je naredba koju je izdao tužilac ili sud i kojom se osumnjičenom/optuženom naređuje da se, zbog preduzimanje određene procesne radnje, odazove na poziv i dođe u određeno vrijeme na određeno mjesto. Os/op je dužan da se odazove pozivu ili da opravda svoj izostanak, inače se izlaže upotrebi strožije mjere. Do podizanja optužnice pozivanje vrši tužilac, a poslje podizanja optužnice to vrši sud. U pozivu se mora naznačiti i razlog pozivanja i upozorenje da će zbog neodazivanja biti prinudno priveden. Ovo je najlakša mjera za osiguranje prisustva os/op. Dovođenje – je naredba za lišavanje slobode, ali ne i naredba za zatvaranje. Ovo je mjera teža od poziva i zakonske pretpostavke za izdavanje naredbe dovođenja su: • Ako je donijeto rješenje o pritvoru • Ako uredno pozvani os/op ne dođe, a svoj izostanak ne opravda

Ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti proizilazi da os/op izbjegava primiti poziv Naredbu za dovođenje daje sud. Izuzetno, u hitnim slučajevima, može je dati i tužilac. Ovu naredbu izvršava sudska policija. Izdaje se u pisanom obliku. Mjere zabrane – Ova mjera se odnosi na više različitih, ali i međusobno povezanih zabrana, tj. naredbi koje se mogu odrediti os/op osobi. Tim zabranama i naredbama ograničavaju se određena prava os/op. To su: • Mjere koje se odnose na sprečavanje os/op da pobjegne, da se sakrije ili ode u nepoznato mjesto ili u insotranstvo. Te mjere su: zabrana napuštanja boravišta bez odobrenja suda, privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih, zabrana korištenja lične karte za prelazak državne granice BiH (zabrana putovanja) i dužnost osobe da se povremeno javlja određenom organu. • Mjere koje su namijenjene izbjegavanju konfliktnih situacija, a to su: zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja i zabrana sastajanja sa određenim osobama. • Mjere koje za cilj imaju sprečavanje određene aktivnosti koje bi bile štetne za društvenu zajednicu, a to su: privremeno oduzimanje vozačke dozvole i zabrana preduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti. Mjere mogu biti izrečene zasebno ili kumulativno. Jamstvo – predviđena je mogućnost da se osoba iz pritvora pusti na slobodu, u zavisnosti od garancije pojavljivanja na suđenju. Osoba kojoj se ima odrediti pritvor ili mu je već određen zbog bojazni da će pobjeći, može se pustiti na slobodu ako on lično ili ko drugi za njega položi jamstvo da do kraja krivičnog postupka neće pobjeći i da se neće kriti. Dakle, uz jamstvo je obavezno i obećanje da se osoba neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište. Jamstvo se uvijek određuje u novčanom iznosu, koji se utvrđuje prema težini KD, ličnim i porodičnim prilikama os/op i imovinskom stanju onoga koji daje jamstvo. Jamstvo se određuje po inicijativi op/os ili neke druge osobe. Sud ne može po službenoj dužnosti predložiti ovu mjeru. Ako os/op pobjegne, odredit će se da je vrijednost data kao jamstvo prihod budžeta BiH (jamstvo propada za onog tko ga je dao). (ispitno pitanje – pojam i učinak jamstva) Pritvor – je prinudno zadržavanje os/op na određenom mjestu, koje je obezbjeđeno stražom ili drugom vrstom nadzora uz provođenje određenog režima izvršenja pritvora i postupanja s pritvorenicima. Ovo je najteža mjera od navedenih. (ispitno pitanje: objasnite ustanovu pritvora) Radi zaštite ljudskih prava i sloboda, određeno je da se pritvor može izreći samo pod uslovima propisanim zakonom i samo ako se ista svrha ne može ostvariti nekom drugom mjerom. Razlozi za određivanje pritvora su: 1) Osnovane sumnje da je određena osoba izvršila KD (opći uslov) 2) Ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva (poseban uslov)

. Nakon potvrđivanja optužnice pritvor određuje sudija za prethodno saslušanje. O pritvoru sud odlučuje u inokosnom sastavu – u istrazi to će biti sudija za prethodni postupak. jer svatko tko je lišen slobode mora odmah biti izveden pred sudiju. a produžit će ga vijeće od 3 sudija. a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedicu KD. Pritvor može trajati najduže: • 1 godinu – za KD za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina • 1 godina i 6 mj. sudu ili najbližem policijskom organu. Ta se osoba odmah mora predati tužiocu. ili da će učiniti KD kojim prijeti. a za ta KD može se izreći kazna zatvora od 3 godine ili više (poseban uslov) 5) Ako se radi o KD za koje se može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža kazna. ili da će dovršiti pokušano KD. predstavlja oduzimanje slobode osobi zbog sumnje da je izvršila KD. a produžava ga vijeće od 3 sudija. 2) Lišavanje slobode i zadržavanje – policijski organ može izuzetno privremeno oduzeti slobodu osumnjičenoj osobi.3) Ako postoji osnovana bojazan da će uništiti. kao kratkotrajna i privremena mjera. Osobu zatečenu na izvršenju KD svatko može zadržati. Svaka osoba ima pravo da pobija odluku o pritvoru žalbom i time ospori zakonitost svog pritvaranja (rok je 24 sata od primanja rješenja o pritvoru). Lišavanje sloboe. – za KD za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina • 2 godine – za KD za koje je propisana kazna zatvora preko 10 godina. Opće pravo zadržavanja i lišavanje slobode – Od pritvora treba razlikovati lišavanje slobode koje inače prethodi određivanju pritvora. a oslobođen od kazne i sl. odnosno vijeća koje je donijelo prvostepenu presudu. Postoje dva oblika lišavanja slobode: 1) Opće pravo zadržavanja – zaticanje na izvršenju KD (in flagranti) nije razlog za određivanje pritvora. ak oje optužba odbijena ili ako je proglašen krivim. Pritvor će se ukinuti ako je optuženi oslobođen od optužbe. ali ne i kazna dugotrajnog zatvora • 4 godine – u slučaju KD za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora Kontrola opravdanosti pritvora vrši se svaka dva mjeseca. saučesnike ili prikrivače (poseban uslov) 4) Ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti KD. sakriti. Poslje izricanja osuđujuće presude određuje se odlukom sudije. ali jeste razlog za zadržavanje. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak ili ako naročite okolnosti ukazuju da će ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke. ako bi puštanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda (poseban) (ispitno pitanje: navedite opće i posebne razloge za određivanje pritvora) Određivanje pritvora je u isključivoj nadležnosti sudske instance – na prijedlog tužitelja .

potrebno je naglasiti da zakon propisuje da se o svakoj radnji. te da se ne smije upotrijebiti sila. a ako to nije moguće onda neposredno poslije toga. prevara. te da bude korišten kao dokaz o toj radnji. smatra se da ona ne može imati procesnopravne efekte. sve krivičnoprocesne radnje se preduzimaju u sjedištu suda i zgradi suda. Vrijeme izvršenja radnji u krivičnom postupku Krivičnoprocesne radnje se moraju izvršavati brzo i u određenom vremenskom preiodu. Procesnu radjnu treba vršiti tako da se u punoj mjeri poštuje ličnost osumnjičenog. i/ili pasivno (pravo os/op da šuti) pravnom normom propisano ponašanje krivičnoprocesnog subjekta. narkotici ili druga sredstva koja mogu uticati na slobodu odlučivanja i izražavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja. Sprečavanje i otklanjanje nepravilnih procesnih radnji Postoje : . prijetnju. Radnje suda se dijele na radnje odlučivanja i radnje vođenja postupka . Što se tiče radnje koja je preduzeta pod uticajem sile ili prijetnje ili drugih sredstava kojim se utiče na volju osobe. ali i izvan radnog vremena ako je to potrebno (istražne radnje koje ne trpe odlaganje i slično). Kad je riječ o registrovanju procesnih radnji u formi zapisnika. ako se u toku suđenja sazna da svjedok ili vještak nije u mogućnosti da dođe pred sud ili kod obdukcije ili ekshumacije leša. prijetnja. Krivičnoprocesne radnje preduzimaju krivičnoprocesni subjekti. Sadržaj radnji u krivičnom postupku Procesnopravno dejstvo može imati samo ona procesna radnja koja je svjesna i voljna (ovo je vezano za silu. načelo zakonitih dokaza). tj. sastavlja zapisnik istovremeno kad se radnja obavlja. psihijatrijskog pregle i dr.RADNJE U KRIVIČNOM POSTUPKU Krivičnoprocesne radnje su aktivno (davanje iskaza. ona mora biti preduzeta na način kako to određuje zakon (npr. Zapisnik piše zapisničar i svrha zapisnika kao pisane isprave je da se procesna radnja sačuva od zaborava. organa koji vrši radnju. prevaru i zabludu). preduzetoj u toku krivičnog postupka. tako da se te radnje dijele na radnje suda i stranaka. To se inače vrši u okviru radnog vremena suda. Da bi procesna radnja postigla određeni rezultat u postupku. ulaganje žalbe). tužilaštva i drugih organa. Mjesto izvršenja radnji u krivičnom postupku Po pravilu. koje ima odgovarajuće procesnopravne efekte. ali se mogu preduzimati i na drugom mjestu – npr. te procesne radnje ostalih sporednih krivičnoprocesnih subjekata.

ulaganje žalbe na odluku protiv koje pravni lijek nije dopušten). U krivičnom postupku odluke se donose u obliku: • Presude • Rješenja • Naredbe Presuda je najvažnija odluka koja se donosi u krivičnom postupku i njom se odlučuje o osnovnom i sporednim predmetima krivičnog postupka. Postoji: • Presuda kojom se optužba odbija • Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe • Presudu kojom se optuženi proglašava krivim . odnosno njenih rezultata ako se onaj tko je preduzimao radnju nije držao zakonskih uslova i procedure. bez uklanjanja njenog nedostatka. • Uklanjanjem materijalnih greški kako bi procesna radnja ostala na snazi • Preduzeta procesna radnja se opoziva ako je nepravilna • Može biti preinačena. čime se želi postići zakonom propisani cilj • Radnje se mogu i ponoviti U drugu grupu spadaju: • Prekluzija koja ima posljedicu odbacivanje određene radnje jer je ona preduzeta nakon proteka roka koji je zakonom određen. Donošenje presude je u isključivoj nadležnosti suda. • Neupotrebljivost radnje. • Nedopustivost obuhvata one procesne radnje koje su preduzete izvan zakonskih uslova. • Nevaljanost u smislu da neke radnje i njihovi rezultati predstavljaju povod za ulaganje pravnih lijekova. Odluka je izjava volje suda ili drugog državnog organa u krivičnom postupku kojom se primjenjuje zakon na konkretno činjenično stanje i ostvaruju pravne posljedice u realnosti. bez obzira da li su osnovane ili ne (npr. • Nepostojeće procesne radnje – to su one radnje za koje ne postoje procesne pretpostavke ODLUKE U KRIVIČNOM POSTUPKU Najvažnije i najčešće odluke su vezane za sud jer se sudskom odlukom konačno rješava krivičnopravni zahtjev koji je nastao izvršenjem KD.• • Procesne radnje koje su usmjerene na popravljanje nepravilnih procesnih radnji Procesne sankcije za radnje koje nisu preduzete u skladu sa unaprijed propisanim zakonskim uslovima U prvu grupu spadaju: • Konsolidacija ili konvalidacija procesne radnje na način da joj se naknadnim postupanjem daje punovažnost.

a šta izvršnost) Specifičnost presude i rješenja (za razliku od naredbe) ogleda se u njihovom stupanju na pravnu snagu. Dakle. Naredbom se rješavaju pitanja vezana uz tok krivičnog postupka (naredba o provođenju istrage. Presuda postaje pravosnažna kada se više ne može pobijati žalbom. pravosnažnost sudske odluke znači da je krivičnopravni zahtjev o kojem se raspravljalo – presuđena stvar (res iudicata). dok protiv naredbe žalba nije dozvoljena. Razlikujemo: • Formalnu pravosnažnost – sudsku odluku ne mogu pobijati redovnim pravnim lijekom jer on nije dopušten (npr. odluke se donose većinskim glasanjem. prekid postupka zbog duševnog oboljenja i sl. a krivični postupak konačan završetak. Pravosnažna odluka proizvodi pravne posljedice i uređuje određene društvene i pravne odnose na konačan način. protiv rješenja žalba je dozvoljena uvijek kad u zakonu nije izričito zabranjena. • Apsolutna . ali je moguće njeno izricanje i u stadiju optuživanja (nakon prihvatanja izjave o priznanju krivnje ili sporazuma o priznanju krivnje) Rješenjem se ne raspravljaju pitanje KD.ni jedan procesni subjekt ne može više pobijati odluku redovnim pravnim lijekom. .) Uz sud. • Materijalnu pravosnažnost – znači nemogućnost vođenja novog krivičnog postupka povodom istog KD. naredba o dovođenju ili pretresanju i sl. Pravosnažnost odluka (ispitno pitanje: šta je pravosnažnost. naredba o obustavi istrage) ili preduzimanje određenih procesnih radnji (npr. Kroz pravosnažnost odluka dobiva konačan sadržaj. Donošenje i saopćavanje odluka i njihovo dostavljanje Odluke se u krivičnom postupku donose u inokosnom i zbornom sastavu. protiv trećestepene presude ili radi proteka roka na žalbu). određivanje pritvora. izreku ili dispozitiv i obrazloženje – naredba nema izražena ova tri dijela. Ove odluke moraju u određenom trenutku dobiti klauzulu pravosnažnosti. njegovog izvršioca i primjene krivičnih sankcija. već određena druga pitanja koja su vezana uz pravne aspekte krivične stvari i koja se postavljaju u toku postupka (npr.Presuda se donosi na glavnom pretresu. a ako su odsutne dostavljanjem ovjerenog prepisa odluke.) Presuda i rješenje imaju jasno vidljive dijelove: uvod. Kod vijeća od 3 sudije. Pravosnažnost je pretpostavka za izvršenje odluke. Protiv prvostepene presude žalba je uvijek dozvoljena. Odluke se saopćavaju osobama usmenim objavljivanjem ako su osobe prisutne. protiv drugostepene samo u zakonom predviđenim slučajevima. rješenja mogu donijeti i drugi organi (tužilac).

. po pravilu. nastupaju istovremeno. One činjenice koje idu u korist optuženom. važno je potpuno utvrditi činjenice koje su od značaja za donošenje zakonite odluke. ograničeno je u pogledu broja dokaznih sredstava i usmjereno na ona koja su subjektivna (svjedoci). pri čemu je sud dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz. one se smatraju utvrđenima iako su samo vjerovatne. mora uzeti da ona postoji. sud mora uzeti da ona ne postoji. Dakle. Zakon propisuje da sud. Dokazivanje. U tome se ogleda razlika između pravosnažnost i izvršnosti. Izvršnost predstavlja ostvarivanje krivičnopravnog zahtjeva utvrđenog tokom suđenja i sadržanog u pravosnažnoj sudskoj odluci. one činjenice koje idu na štetu optuženom moraju biti utvrđene sa potpunom sigurnošću. Izvršava se kad se utvrdi da je izvršna i pošto se podnese pismeni nalog o izvršavanju. ČINJENICE U KRIVIČNOM POSTUPKU Da bi se ostvario cilj krivičnog postupka. tužilac i drugi organi moraju jednakom pažnjom ispitivati i utvrđivati kako činjenice koje terete os/op. Sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. Djelimična – jedan dio izreke je stupio na snagu. Prema načelu in dubio pro reo. Pravosnažnost i izvršnost. a da se nitko nevin nebi osudio. činjenice koje se utvrđuju u krivičnom postupku imaju značaj za konkretni krivični predmet samo onda ako su istinito utvrđene. kao način utvrđivanja činjenica. Sud prilikom odlučivanja o meritumu krivičnopravnog zahtjeva mora potpuno utvrditi sve činjenice važne za presudu.• • • Relativna – neki procesni subjekti mogu pobijati sudsku odluku redovnim pravnim lijekom. Sudska odluka ne može biti izvršna prije nego što stupi na pravnu snagu. a u slučaju sumnje da li postoji neka činjenica na štetu optuženog. a to je da pravosnažnost predstavlja uslov za izvršenje presude. dok drugi nije. odnosno ako je to činjenica u korist optuženog. Presuda se izvršava: • Kad je pravosnažna • Kad je kao takva dostavljena • Kad za njeno izvršenje ne postoje zakonske smetnje Presuda se izvršava po službenoj dužnosti i za to je nadležan sud. Potpuna – postoji kada je izreka sudske odluke stupila na pravnu snagu u cjeliji. tako i one koje im idu u korist. Izvršnost odluka Mora se obezbjediti da se odluka donesena u krivičnom postupku izvrši kad su za to ispunjeni zakonski uslovi.

nehat. isticanje prigovora na optužnicu. Razlikuju se od indicija po tome što se njima samo provjeravaju druge činjenice.Vještaci . Osnovni predmet utvrđivanja u krivičnom postupku su pravno relevantne činjenice. izvještaje i sl. krajnja nužda. kad naređuje dovođenje. U traženju odgovora na pitajna: .da li se u smislu materijalnog krivičnog prava mogu primjeniti krivičnopravne sankcije moraju se utvrditi pravno relevantne činjenice. u krivičnom postupku se utvrđuju još i indicije i pomoćne činjenice. ulaganje žalbe na pravostepenu presudu) .da li je u konkretnom slučaju izvršeno KD. podstrekavanje. obustavlja istragu. na osnovu jedne indicie se može zaključiti o postojanju pravno relevantne činjenice i tada je rječ o alibiju (ili boravku osumnjičenog na “drugom mjestu” u odnosu na mjesto izvršenja KD). Tko utvrđuje činjenice? Činjenice utvrđuju organi koji donose odluke. umišljaj. a druge dvije vrste činjenica utvrđuju se samo zbog njihove povezanosti s pravno relevantnim činjenicama. koje je KD i sl. .Ovlaštene službene osobe (kad pripremaju materijal za donošenje naredbe o provođenju istrage jer podnose izvještaj nadležnom tužiocu uz kojeg prilažu fotografije. • Procesnopravne (to su one od kojih zavisi primjena procesnog krivičnog zakona) Pored pravno relevantnih činjenica.da li je osoba prema kojoj je upravljen krivičnopravni zahtjev izvršila KD.da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret i . . Indicije su pravno irelevantne činjenice jer od njih ne zavisi primjena pravne norme i jer posredno doprinose utvrđivanju pravno relevantne činjenice. ulaže žalbu) .Tužilac (npr. Vrijedi pravilo da indicije moraju djelovati kao čvrst zatvoren krug koji dozvoljava samo jedan zaključak u odnosu na relevantnu činjenicu i objektivno potpuno isključuje mogućnost drugačijeg zaključka u odnosu na istu činjenicu. nego samo one na osnovu kojih će se primjeniti materijalno krivično pravo bitno za konkretni krivični događaj.Sud (ne samo kad donosi presudu nego i u drugim procesnim situacijama) . ali i drugi procesni subjekti i to: .Vrste činjenica koje se utvrđuju u krivičnom postupku (Ispitno pitanje – vrste činjenica koje se utvrđuju na KP) U krivičnom postupku ne utvrđuju se sve činjenice koje su povezane sa KD. Pomoćne činjenice omogućuju provjeravanje vjerodostojnosti izvora saznanja o pravno relevantnim činjenicama ili indicijama. Izuzetno. One se dijele na: • Materijalnopravne relevantne činjenice (jer od njih zavisi primjena odredaba općeg i posebnog dijela krivičnog zakona) – način izvršenja.) .Os/op uz pomoć branioca (izjavljivanje žalbe na rješenje o pritvoru.

Činjenice koje se ne smije utvrđivati (činjenice čijim bi se utvrđivanjem povrijedilo načelo zabrane reformatio in peius: da pravni lijek koji je izjavljen u korist optuženoga ne može prouzročiti za njega nepovoljnu odluku suda.pomoću njih se utvrđuju činjenice u krivičnom postupku (snimci. svjedoka ili vještaka Utvrđivanje pomoću isprava Korištenje tehničkih snimaka O dokazima i dokazivanju (ispitno pitanje: pojam dokaza i dokazivanja) Dokaz je najčešči izvor saznanja o činjenici koja je predmet utvrđivajna u krivičnom postupku. Teret dokazivanja je na tužiocu. Dokaz obuhvata sljedeće elemente: 1) Predmet dokaza . da li je) (iz čega.to je činjenica koju treba dokazati 2) Dokazni osnov (ili razlog) – to je činjenica koja je već utvrđena i iz koje se izvodi zaključak o postojanju ili nepostojanju činjenice koja se dokazuje 3) Dokazno sredstvo – je izvor iz koga se dobiva činjenica koja je dokazni osnov.) Način utvrđivanja činjenica u postupku Vlastitim opažanjem organa krivičnog postupka Utvrđivanje činjenica putem iskaza os/op. . Dokazivanje obuhvata sve činjenice za koje sud smatra da su potrebne za donošenje pravilne i zakonite odluke. Polazeći od presumpcije nevinosti. teret dokazivanja je na onome tko tvrdi suprotno. isprave. to je izvor iz kojeg se dobiva dokazni osnov 4) Dokaz = predmet + osnov + sredstvo (šta.Činjenice koje se ne treba utvrđivati (to su očite činjenice. općepoznate činjenice. činjenice čijim bi se utvrđivanjem povrijedio identitet presude i optužbe i sl. Dokazivanje je sredstvo za utvrđivanje činjenica o KD i njegovom izvršiocu.Činjenice koje se ne utvrđuju u krivičnom postupku Činjenice koje se ne utvrđuju dijele se na: . Os/op ima pravo u toku cijelog krivičnog postupka iznositi dokaze ukoliko to želi radi odbrane. nego se uzima da je nikad nije izjavio.dokazi koji se sastoje u iskazima osoba koje se javljaju kao dokazna sredstva • One kojima se pravno relevantne činjenice utvrđuju neposredno • One kojima se pravno relevantne činjenice utvrđuju posredno • Dokazi optužbe (na štetu optuženog) • Dokazi odbrane (u korist optuženog) • Primarni dokazi (uviđaj lica mjersa ili materijalni dokazi) • Sekundarni dokazi (iskaz svjedoka po čuvenju) Teret dokazivanja je dužnost procesnog subjekta da podnosi dokaze kojima se utvrđuju odlučne činjenice. iskaz) (svjedok) Klasifikacija dokaza: (ispitno pitanje: vrste dokaza u krivičnom postupku) • Materijalni (ili stvarni) . tragovi) • Lični (ili personalni) . pretpostavljene činjenice) .

ali se mogu preduzeti i u kasnijim stadijima krivičnog postupka. ako je vjerovatno da se kod te osobe nalaze predmeti ili tragovi važni za krivični postupak. Ovime se pokušavaju pronaći tragovi KD i predmeti važni za krivični postupak. druge prostorije. pokretnih stvari i osoba su česte procesne radnje kojima se činjenice utvrđuju vlastitim opažanjem organa krivičnog postupka. Pravila koja se primjenjuju u toku pretresanja razlikuju: . Ovo su.Pretresanje kod kojeg se osoba ne obavještava o razlozima pretresanja. . Pretresanje je materijalno istraživanje nad osobama i stvarima koje se preduzima s ciljem pronalaženja tragova KD ili predmeta važnih za krivičnim postupak ili s ciljem hvatanja izvršioca KD. hitne istražne radnje.Pretresaje bez naredbe suda Od pretresanja treba razlikovati uviđaj koji (kao i pretresanje) predstavlja utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem organa krivičnog postupka. tako i na svaku drugu osobu koja nije izvršilac KD. Objekt pretresanja može biti stan. O zakonitosti dokaza sud je dužan voditi pažnju tokom cijelog postupka. nezakoniti dokazi su dokazi pribavljeni na 3 navedena načina. Sudska odluka se ne smije zasnivati na: (ispitno pitanje: šta su nezakoniti dokazi) 1) Dokazima pribavljenima na zakonom zabranjen način 2) Dokazima koji su pribavljeni povredama osnovnih ljudskih prava i sloboda 3) Dokazima koji su pribavljeni na dozvoljen način. Zbog toga preduzimanje uviđaja predstavlja pribavljanje dokaza na nezakonit način. prostorija. Pretresanje se može preduzeti ne samo kod osobe za koju se sumnja da je izvršila KD. Utvrđivanje činjenica vršenjem uviđaja ne podliježe zakonom predviđenim uslovima koji se traže za pretresanje.Redovno pretresanje ili pretresanje s prethodnom predajom naredbe za pretresanje osobi kod koje će se ili na kojoj će se izvršiti pretresanje . ali se za te dokaze saznalo iz dokaza koji su izvorno pribavljeni na nezakonit način (fruit of the poisonous tree) Dakle. PRETRESANJE STANA. Pošto pretresanje stana predstavlja povredu privatnosti. nego i kod osoba za koje ne postoji ta sumnja. razlozi za pretresanje moraju biti relevantni i odgovarajući.Pretresanje sa sudskom naredbom . sud ne smije zasnivati svoju odluku na nezakonitim dokazima. te se pretresanje obavlja bez prethodne najave . pokretne stvari ili osobe.Po načelu zakonitosti. pa i kod osoba koje su zbog srodstva ili neke druge veze sa os/op oslobođeni dužnosti svjedočenja. PROSTORIJA. POKRETNIH STVARI I OSOBA Pretresanje stana. po pravilu. Pretresanje osoba se odnosi kako na osumnjičenog.

Pravni osnov i postupak pretresanja. nakon čega se mora vratiti sudu. Uslovi za pretresanje: 1) Ako ima dovoljno osnova za sumnju da će se prilikom pretresanja: .Uputstvo da se oduzeti predmeti donesu u sud .Da sud izdaje naredbu . Dozvoljeno je pretresanje stana i ostalih prostorija osobe koja uživa imunitet po unutrašnjem pravu kako bi se prikupili dokazi o KD ili KO. a u drugom da se kod tih osoba nalaze predmeti ili tragovi važni za krivični postupak. .Tko je zahtjevao izdavanje naredbe .pronaći predmeti važni za KD 2) Mora kumulativno postojati vjerovatnost da je izvršeno KD U pogledu pretresanja stana i ostalih prostorija osoba koje uživaju pravo imuniteta po međunarodnom pravu primjenjuju se pravila MP.Izričito ovlaštenje na pretresanje bez prethodne najave . Sudska naredba za pretresanje mora sadržavati: .Pouka o pravu branioca Ova naredba se mora izvršiti najkasnije 15 dana od izdavanja.pronaći izvršilac KD ili njegov saučesnik . prostorije ili stvari. Prije početka pretresanja ovlaštena službena osoba mora dati obavještenje o svojoj funkciji i razlog dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje će se ili na kojoj će se izvršiti pretresanje. koja zabranjuju ili ograničavaju pretresanje u odnosu na određene osobe. zapisnik o pretresanju Pravni osnov za pretresanje je sudska naredba koja mora biti pismena i obrazložena.Uputstvo o vremenu izvršenja naredbe . strani ratni brod). Međunarodno običajno pravo isključuje pretresanje uvijek kad je isključena krivična jurisdikcija (npr. Zahtjev se može podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Usmena forma se može koristiti samo ako postoji opasnost od odlaganja. Zakonski uslovi za pretresanje osobe su sljedeći: 1) Kad je vjerovatno da je određena osoba izvršila KD – pretresanje osumnjičenog 2) Kad je vjerovatno da će se pretresanjem pronaći predmeti ili tragovi važni za krivični postupak – pretresanje ostalih osoba U prvom slučaju važno je da postoji vjerovatnost da je ta osoba koja je izvršila KD. koja je dobila odobrenje od tužioca da postavlja takav zahtjev.Svrha pretresanja sa opisom stvari i osoba kod kojih se ili nad kojima se treba preduzeti pretresanje . Da bi sud mogao donijeti naredbu o pretresanju potreban je zahtjev tužioca ili zahtjev ovlaštene službene osobe.otkriti tragovi KD . Ako je nakon toga službenoj osobi pristup uskraćen.Od pretresanja osoba treba razlikovati tjelesni pregled koji se preduzima bez pristanka osobe koja se pregleda.

Da bi se osigurala pravilnost obavljanja pretresanja je prisustvo određenih osoba. sastavlja se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vrši pretresanje i osobe čija je prisutnost obavezna. što je njegovo pravo i dužnost ovlaštene osobe da ga pozove. Ova se radnja preduzima u okviru pretresanja. Privremeno oduzimanje predmeta i imovine može se pojaviti kao: .Pribavljaju dokazi važni za vođenje krivičnog postupka i donošenje sudske odluke . nije potrebno davati obavještenje.Omogućavanje efikasno odvijanje krivičnog postupka Ova procesna radnja specifična je za istragu.Radi sigurnosti ljudi i imovine . Osim navedene osobe.Ako netko zove u pomoć .Ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se tu sklonila od gonjenja Odmah poslje izvršenog pretresa bez sudske naredbe. O svakom pretresanju.Privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZBiH imaju oduzeti .Ako stanar tog stana to želi .Obezbjeđuje sigurnost ljudi i imovine sprečavanjem vršenja KD . kao hitne istražne radnje. bez svjedoka i to u slučaju: .može se upotrijebiti sila u skladu sa zakonom. Pretresanje bez sudske naredbe Ovo je izuzetno pretresanje kad se radi o hitnom pretresanju bez sudske naredba. Odbijanje prisustvovanja ne sprečava pretresanje.Ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koju po naredbi suda treba pritvoriti . Izvještaj mora sadržavati razloge ovakvog pretresanja.Ako je potrebno uhvatiti izvršioca KD koji je na djelu zatečen . ovlaštena službena osoba mora podnijeti izvještaj tužiocu koji će o tome obavjestiti sudiju za prethodni postupak. Korisnik stana će biti pozvan da prisustvuje pretresanju. Zapisuju se i predmeti koji se oduzimaju. ali je moguća i prije započinjanja istrage. Ukoliko se radi o pretresanju bez prethodne najave. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE Privremeno oduzimanje predmeta i imovine je mjera procesne prinude kojom se: .Ako je u pitanju osoba koja se mora prinudno dovesti . pretresanju stana moraju prisustvovati i 2 punoljetna građanina kao svjedoci.

Kada tužilac otvara pošiljke moraju prisustvovati dva svjedoka.Pravni osnov oduzimanja se utvrđuje zakonom . mjera može trajati najduže tri mjeseca. nije dužan da govori istinu tj. O otvaranju se sastavlja zapisnik . na prijedlog tužioca. Privremeno oduzimanje pisama. kao i imena osoba za koje se osnovano vjeruje da su uključene u te financijske transakcije ili poslove osumnjičenog. narediti banci ili drugoj pravnoj osobi koja vrši financijsko poslovanje. ima mogućnost davanja iskaza. Privremeno oduzimanje imovine se vrši radi onemogućavanja njenog budućeg korištenja ili otuđenja. Os/op nije dužan dati iskaz.Naređuje ga sud na prijelog tužioca . ODNOSNO OPTUŽENOG Iskaz os/op služi kao dokaz u krivičnom postupku. Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba izvršila KD koje je povezano sa dobivanjem imovinske koristi. ISKAZ OSUMNJIČENOG. Sadržaj tog iskaza može biti priznanje. niti odgovarati na postavljena pitanja.Odluka kojom se naređuje oduzimanje je pismena . Oduzeti predmeti predaju se sudu na čuvanje. telegrama i drugih pošiljki za još tri mjeseca. telegrama i drugih pošiljki Privremeno oduzimanje dokumentacije Privremeno obustavljanje izvršenja određene financijske transakcije Privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja Naredba operateru telekomunikacija Zakon je propisao opća pravila za privremeno oduzimanje: . sud može. O privremenom oduzimanju predmeta mora se sastaviti zapisnik i izdati potvrda za oduzete predmete.- Privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku Prikupljanje podataka pohranjenih u PC-u ili sl. . poricanje onog što mu se tužbom stavlja na teret ili neka druga izjava kojom pristaje na tvrdnje optužbe o postojanju činjenjica na njegovu štetu. da dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim financijskim transakcijama i poslovima te osobe. Povremeno se predmeti mogu oduzeti i bez sudske naredbe ako postoji opasnost od odlaganja. Također.Osoba od koje se nešto privremeno oduzima ima pravo žalbe Pismenu naredbu sa propisanim sadržajem za privremeno oduzimanje predmeta izdaje sud na prijedlog tužioca ili na prijedlog ovlaštene službene osobe koja je dobila ovlaštenje od tužioca. Kod oduzimanja pisama i pošiljaka. Samo iz važnih razloga sud može produžiti primjenu mjere zadržavanja i predaje pisama.

Ne smije se upotrijebiti sila. Nakon što je optuženi iznio svoju odbranu i tako se izjasnio o činjenicama i dokazima . Zatim tužilac pristupa unakrsnom ispitivanju. ispitivanje treba vršiti tako da se u punoj mjeri poštuje ličnost osumnjičenog. Na glavnom pretresu optuženi će biti informiran da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju korist. S ciljem da ispitaju osumnjičenog. narkotici ili druga sredstva koja mogu uticati na slobodu odlučivanja i izražavanja tokom davanja izjave ili priznanja. prevara. prijetnja.Ispitivanje osumjičenog u istrazi se razlikuje od ispitivanja optuženog na glavnom pretresu. U istrazi tužitelj ima pravo da ispituje osumnjičenog koji ima pravo da zna za koje se KD tereti i nije dužan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na pitanja i sl. svjedocima i vještacima i da može davati obrazloženja u vezi s njihovim iskazima. Ispitivanje osumnjičenog počinje nakon prikupljanja ličnih podataka i davanja pouka o pravima odbrane. Postoje procesne garancije koje se moraju poštivati prilikom ispitivanja osumnjičenog. a za osumnjičenog to je njegovo pravo. pa i onda kad odluči da ne daje iskaz u postupku. Polazeći od njih. organi krivičnog postupka su ovlašteni da ga pozivaju. da može postavljati pitanja saoptuženim. unakrsnog i dodatnog ispitivanja. preko direktnog. osim ako je riječ o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage • Ima pravo na blesplatne usluge prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja U toku istrage. Sudija i članovi vijeća također mogu ispitati optuženog. Osumnjičeni ima pravo na odbranu i pravično suđenje i s tim u vezi: • Osumnjičenom će se saopćiti za koje KD se tereti i osnovne sumnje protiv njega • Potrebno je osigurati osumnjičeno da se izjasni o djelu koje mu se stavlja na teret i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist • Osumnjičeni nije dužan iznijeti svoju odbranu. Osumnjičeni je obavezan da se odazove pozivu. Ispitivanje osumnjičenog Ispitivanje osumnjičenog je obaveza za organe krivičnog postupka. osumnjičenog ispituje tužilac ili ovlaštena službena osoba. pa i da ga prinudno dovedu na ročište određeno za ispitivanje ukoliko se dobrovoljno ne odazove pozivu. . branilac može pristupiti direktnom ispitivanju. Na glavnom pretresu se ispitivanje odvija kroz kontradiktorno pribavljanje iskaza. niti odgovarati na postavljena pitanja • Na početku ispitivanja osumnjičeni se mora poučiti da ima pravo na branioca prema izboru i da branilac može prisustvovati njegovom ispitivanju. Iskaz koji je pribavljen na zabranjen način ne može se zasnivati sudska odluka. kao i da ima pravo na branioca bez naknade u zakonom predviđenim slučajevima • Osumnjičeni ima pravo razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist. a onda slijedi dodatno ispitivanje branioca.

za koje postoji osnovana sumnja da su izvršile ili učestvovale u KD zbog kojeg se saslušaju ilizbog svog duševnog stanja. kao procesna radnje izvođenja dokaza. SVJEDOCI (Ispitno pitanje: svjedoci) Svjedok je nezamjenjima i od os/op različita osoba koja na poziv organa krivičnog postupka svjedoči o činjenicama koje su predmet utvrđivanja u postupku i o kojima ima čulna zapažanja. • Dužnost svjedočenja postoji za sve osobe osim za one koje ne mogu biti svjedoci.U toku ispitivanja optuženog. tj. Razlikuju se: 1) Svjedoci koji su neposredno. tužiocem i i drugim organom koji učestvuje u postupku o čulnom opažanju činjenica koje su predmet utvrđivanja u krivičnom postupku. za to nema procesne sankcije. Svjedočenje je. • Svjedoci na glavnom pretresu polažu zakletvu ili daju izjavu prije svjedočenja. Ne smiju se zaklinjati/davati izjavu osobe koje nisu punoljetne. Također. • Dužnost govorenja istine.000KM – ako i poslje toga odbije svjedočenje može se zatvoriti na 30 dana max. . za vještaka se neće uzeti osoba koja je saslušana kao svjedok. Svjedoci se saslušavaju kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati obavijesti o KD.000KM ili prinudno dovođenje (svjedoci koji ne mogu doći radi bolesti i sl. optuženi ima pravo da uskrati odgovor na bilo koje pitanje postavljeno od stane branioca. izvršiocu i drugim važnim okolnostima. Odbijanje svjedočenja povlači sankciju od NK 30. Kao svjedok se može pojaviti svaka osoba. one moje mogu odbiti svjedočenje. na temelju vlastitog čulnog zapažanja stekli saznanja o činjenicama koje su predmet utvrđivanja u krivičnom postupku (svjedoci-očevici ili dokaz “prve ruke”) 2) Svjedoci koji su na posredan način saznali činjenice koje su predmet utvrđivanja u krivičnom postupku (svjedok-neočevidac ili “svjedok po čuvenju”) 3) Svjedok djela ili glavni svjedok 4) Dodatni ili sporedni svjedok 5) Dobronamjerni i oni koji daju lažne iskaze 6) Svjedoci koje poziva tužitelj (svjedoci optužbe) i svjedoci koje poziva optuženi/njegov branilac (svjedoci odbrane) Funkcija svjedoka je nespojiva sa drugim procesnim funkcijama. Kršenje dužnosti ima sankciju NK do 5. zakonom regulirano iskazivanje pred sudom. Ako se odbije polaganje zakletve ili davanje izjave.). tužioca ili suda. a davanje lažnog iskaza je KD. Optuženi može biti i saslušan kao svjedok i tada će biti podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju. Dužnosti svjedoka Glavne: • Dužnost svjedoka da se odazove na poziv. mogu biti saslušani u svom stanu ili dr.

vojne ili službene tajne • Branioca os/op u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u ulozi branioca • Osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (svjerski službenik. postoji i oslobađanje svjedoka od dužnosti da odgovara na pojedina pitanja. Ako privilegirani svjedok odluči dati iskaz. usvojitelji ili usvojenik os/op Osoba koja je oslobođenja dužnosti svjedočenja uživa privilegiju nesvjedočenja. novinar. liječnik. Organ koji vodi postupak dužan je tu osobu prije saslušanja upozoriti na pravo da može odbiti svjedočenje. tužioca o promjeni adrese ili boravišta • O svom iskazu ne smije razgovarati sa drugim svjedocima • Čuvati kao tajnu određene činjenice ili podatke koje je saznao u toku sprovođenja krivičnog postupka • Podvrgavanje tjelesnom pregledu ako se mora utvrditi da li se na njegovom tijelu nalazi određeni trag ili posljedica KD • Mora pristati da mu uzmu krv i druge liječničke potrebne radnje • Poštvianje suda. Nije dopušteno saslušati kao svjedoka: • Onoga tko bi svojim iskazom povrijedo dužnost čuvanja državne. prijetnji i napada • Oslobođenje od dužnosti svjedočenja Isključenje i oslobođenje od dužnosti svjedočenja i oslobođenje od dužnosti davanja odgovora na pojedina pitanja Postoje osobe koje se ne mogu saslušati kao svjedoci u određenim krivičnim predmetima (isključenje od dužnosti svjedočenja) i one koje su oslobođene od dužnosti svjedočenja u konkretnoj krivičnoj stvari (oslobođenje od dužnosti svjedočenja). Pored isključenja i oslobođenja od dužnosti svjedočenja. ispovjednik. advokat. babica i sl. reda i discipline Prava svjedoka • Human i zakonit odnos pri saslušanju • Upotreba svog jezika • Nadoknada troškova • Zaštita u slučaju svjedočenja pred sudom druge države • Zaštita od vrijeđana. bilježnik. ali se mora odazvati na poziv za svjedočenje. ima dužnosti i prava kao i svaki drugi svjedok.Sporedne: • Obavijestiti sud.) • Maloljetnu osobu koja nije sposobna shvatiti značaj prava da mora svjedočiti Svjedočenje mogu odbiti: • Bračni/vanbračni drug os/op • Roditelji ili dijete. Ovim institutom zakonodavac pokušava ublažiti sukob interesa svjedoka tako što će prešutjeti takve .

ili dijete i maloljetnik. Tok saslušanja svjedoka: nakon opominjana o dužnosti govorenja istine i da svjedok ne smije ništa prešutjeti. zanimanju i sl.ispitivanje svjedoka pripada suprostavljenoj strani. kao rezultat prijetnji. Nakon ovoga. direktnog i dodatnog ispitivanja. Poučit će se da nije dužan odgovoriti na pojedina pitanja ako će se time izložiti krivičnom gonjenju. Svjedoci daju odgovore usmeno. unakrsnom i dodatnom ispitivanju. . Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok čija je lična sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog učešća u postupku. upozorava se o tome da je davanje lažnog iskaza KD.činjenice čijim bi saopćavanjem bila narušena ili ugrožena njegova osnovna prava i interesi. bez prisustva stranaka i branioca. Svjedoci se saslušavaju jedan po jedan i u odsustvu drugih svjedoka.svjedoka ponovno ispituje ona strana koja je prethodno direktno ispitala tog svjedoka. zastrašivanja ili sličnih radnji koje su vezane za njegovo svjedočenje. on se ne ispituje na glavnom pretresu po pravilima o direktnom. Imunitet svjedoka (Ispitno pitanje: pojam imuniteta svjedoka) Naše procesno pravo poznaje mogućnost davanja imuniteta svjedoku onda kada svjedok pristaje da odgovara na pitanja na koja ima prava da uskrati odgovore. Zaštita svjedoka Nije uređena našim ZKP-om nego posebnim zakonima o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. Ugroženi svjedok je svjedok koji je ozbiljno tjelesno ili duševno povrijeđen okolnostima pod kojima je KD izvršeno ili koji pati od ozbiljnih duševnih poremećaja koji ga čine izuzetno osjetljivim. Kada svjedok dobije status zaštićenog svjedoka. nego ga ispituje vijeće sastavljeno od trojice sudija. Radi se o svjedoku koji pristaje na saradnju sa tužiocem jer će mu on dati imunitet. jer će ga istiniti odgovori izložiti krivičnom gonjenju. poziva se da iznese sve što mu je poznato o predmetu. ili svjedok koji smatra da postoji razumna osnova za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog svjedočenja. Direktno ispitivanje . Poslje općih pitanja o identitetu. Ponovno/dodatno ispitivanje . Unaksrno ispitivanje . Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedočio neće se krivično goniti osim za davanje lažnog iskaza. Zabranjeno je ispitivanje oštećenog krivičnim djelom o njegovom seksualnom životu prije izvršenog KD.kad pitanja svjedoku neposredno postavlja ona stana načiji je prijedlog svjedok pozvan na glavni pretres. svjedoku se mogu postavljati pitanja radi dopune i razjašnjavanja putem unaksrnog. Sugestivna pitanja su zabranjena U ISTRAZI – NA GLAVNOM PRETRESU SU DOZVOLJENA. Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju.

Rekonstrukcija se ne smije vršiti tako da se njome vrijeđa javni red i moral ili se dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi. Ciljevi uviđaja su: .Provjeravanje odbrane os/op i svjedoka Uviđaj se može obavljati u istrazi i tada ga preduzima tužilac ili ovlaštena službena osoba (o čemu mora obavjestiti tužioca).Proučavanje mogućih načina izvršenja KD na osnovu misaone rekonstrukcije događaja koji su bili osnov za nastanak zabranjene posljedice . Uviđaju mogu prisustvovati određeni krivičnoprocesni subjekti. organ koji vodi postupak može odrediti rekonstrukciju događaja koja se vrši tako što će se ponoviti radnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima događaj odigrao. odnosno sudija.Traženje. s tim što ovu radnju u istrazi vrši tužioc. Uviđaj se preduzima kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno neposredno opažanje. U kasnijim stadijima. iako tužilac / ovlaštena službena osoba nisu obavezni obavijestiti os + njegovog branioca o vršenju uviđaja. Rekonstrukciji događaja može se pristupiti u toku cijelog postupka. optuženi i njegov branilac. Može prisustvovati i oštećeni. O rekonstrukciji se mora sastaviti zapisnik. VJEŠTAČENJE . koja se sastoji u naknadnom ponavljanju radnji ili situacija u uslovima pod kojima se krivični događaj odigrao. kad uviđaj vrši sud.Sastavljanje i provjeravanje moguće verzije o KD i njegovom izvršiocu . Rekonstrukcija događaja je posebna vrsta uviđaja. Na glavnom pretresu uviđaj vrši raspravno vijeće. a dalje to čini sud. otkrivanje i osiguranje tragova KD . U istrazi mogu prisustvovati osumnjičeni i njegov branilac. obavezno je da se o uviđaju obavijesti tužilac. Rekonstrukcija događaja – radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrđivanja činjenica koje su od značaja za razjašnjenje stvari. Uviđaj se može preduzeti prije naredbe o sprovođenju istrage (najčešće se vrši u predistražnom postupku).UVIĐAJ I REKONSTRUKCIJA DOGAĐAJA (Ispitno pitanje: objasnite uviđaj i rekonstrukciju) Uviđaj je procesna radnja kojom organ krivičnog postupka vlastitim opažsnjrm utvrđuje važne činjenice i rezultat utvrđivanja unosi u zapisnik o uviđaju.

kao osoba koja raspolaže posebnim naučnim ili stručnim znanjem i umijećem. a nikada prilikom odlučivanja o primjeni pravne norme. osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja ili oštećeni. dok svjedoku takvo znanje nije potrebno. (Ispitno pitanje: pojam vještačenja) Vještak je nezainteresovana osoba koja raspolaže posebnim stručnim znanjem i koju je tužilac ili sud pozvao da mu pomogne prilikom utvrđivanja važnih činjenica u krivičnom postupku. Vještak treba pomagati organu krivičnog postupka isključivo u utvrđivanju činjenica. unakrsno i dodatno ispitivanje vještaka. Dužnosti vještaka su: • Odazvati se pozivu (uz sankciju od 5. vještine i medote na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja. Svjedok svjedoči o činjenicama koje je opazio u prošlosti.000KM) • Dužan je tužiocu. Pismeni nalaz i mišljenje vještaka bit će prihvaćeno kao dokazni materijal samo ako je vještak svjedočio na glavnom pretresu. Može se preduzeti i kao hitna istražna radnja. Ako je vještačenje naređeno na inicijativu suda – vještaku prvo pitanja postavlja sud. Vještačenje se preduzima: . primjenjuje naučna i stručna znanja. Na glavnom pretresu vještake mogu angažirati stranke.U predistražnom postupku .U okviru sudskog obezbjeđenja dokaza u toku istrage i postupka istraživanja .Na glavnom pretresu Vještak ne može biti osoba koja se odredila kao svjedok. Kad se vještačenje obavlja odmah u istrazi. Tu se preduzima direktno. Vještačenje se sastoji iz 2 dijela: 1) Nalaz – neposredno čulno opažanje ili posmatranje predmeta vještačenja 2) Mišljenje – izvođenje zaključaka prema pravilima struke ili nauke iz utvrđenih činjenica Svjedok i vještak nisu isto.Vještačenje je procesna radnja u okviru koje vještak. tužioc će odrediti ročište na kome će vještak pregledati predmet vještačenja i nakon toga dati nalaz i mišljenje. odnosno sudu dostaviti svoj izvještaj • Dužan je dati istinit nalaz i mišljenje (lažno vještačenje je KD) • Mora prije svjedočenja na glavnom pretresu položiti zakletvu ili dati izjavu . Tom ročištu može prisustvovati osumnjičeni i njegov branilac (tužioc ih nije dužan o tome obavjestiti). a vještak daje nalaz i mišljenje opažajući činjenice u sadašnjosti tj. Pismenu naredbu za vještačenje izdaje tužilac ili sud. branilac i sud. i tada vještačenje naređuje ovlaštena službena osoba.U istrazi . Vještak posjeduje posebnu stručnu spremu i znanje. za vrijeme postupka.

To su: • Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija • Pristup kompjuterskim sistemima • Nadzor i tehničko snimanje prostorija • Tajno praćenje i tehničko snimanje osoba.Prava • • • • • • vještaka su: Sloboda iskaza (nedopušten je pritisak na vještaka ili iznuđivanje iskaza) Pravo na upotrebu svog jezika Pravo da se upozna sa predmetom vještačenja i podacima koji su potrebni za davanje nalaza i mišljenja Pravo na nagradu Pravo na nadoknadu troškova Pravo na zaštitu u slučajom svjedočenja pred sudom druge države (Ispitno pitanje: obavezne vrste vještačenja) Vrste vještačenja • • • • • • • Vještačenje u slučaju sumnjive smrti ili sudsko medicinsko vještačenje Toksikološko vještačenje ili vještačenje u slučaju sumnje na trovanje Vještačenje tjelesnih povreda Tjelesni pregled i druge radnje Psihijatrijsko vještačenje u slučaju sumnje na isključenje ili smanjenje uračunjivosti Knjigovodstveno vještačenje ili vještačenje poslovnih knjiga Obavljanje DNA analize O obaveznom vještačenju se govori kada je po zakonu obavezno preduzeti vještačenje. Obavezna vještačenja su: 1) U slučaju sumnje da je smrt prouzrokovana KD (sudskomedicinsko vještačenje) 2) Sumnje na trovanje (toksikološko) 3) Tjelesne povrede (vještačenje tjelesnih povreda) 4) Sumnje u uračunjivost os/op (psihijatrijsko vještačenje) Sud ne mora prihvatiti nalaz i mišljenje vještaka i tada uvijek može tražiti novo vještačenje. POSEBNE ISTRAŽNE RADNJE (Ispitno pitanje: posebne istražne radnje) Posebne istražne radnje su specifične mjere kojima se za potrebe suzbijanja složenih oblika kriminaliteta privremeno ograničavaju osnovna prava i slobode čovjeka. transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa njima • Korištenje prikrivenih istražitelja i informatora • Simulirani i kontrolisani otkup predmeta i simulirano davanja potkupnine .

Tužitelj ima pravo i dužan je da: a) Odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno KD preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovođenja istrage. i van.) h) Obavlja i druge poslove određene zakonom • Zakonski razlozi za donošenje oslobađađajuće presude Po čl. krajnja nužda) b) Ako postoje okolnosti koje isključuju KO optuženog – neuračunjivost . KZBiH Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe (raspravlja se o glavnoj stvari): a) Ako djelo za koje se optuženi optužuje nije zakonom propisano kao KD (nužna odbrana.. rukovođenja i nadzora nad istragom. Osnovno pravo i osnovna dužnost tužitelja je otkrivanje i gonjenje učinitelja KD koja su u nadležnosti suda 2. preduzeća. pravnih i fizičkih osoba u BiH e) Izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom f) Podiže i zastupa optužnicu pred sudom g) Podnosi pravne lijekove (red. b) Sprovede istragu u skladu sa zakonom c) Daje imunitet u skladu sa zakonom d) Zahtjeva dostavljanje informacija od strane državnih organa. 35 ZKP: 1. pronalaženje osumnjičenog.• Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta KD Navedene istražne radnje: • Moraju se uvijek propisati zakonom • Primjenjuju se samo onda kada se na drugi način ne mogu prikupiti dokazi • Primjenjuju se samo uz postojanje određenog stepena sumnje da je osoba izvršila KD propisane težine • Primjenjuju se uz prethodnu saglasnost suda i pod njegovim nadzorom • Moraju se vremenski ograničiti Razlozi za primjenu posebnih istražnih radnji (ispitno pitanje) • Protiv osobe za koju postoji osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobama učestovala ili učestvuje u izvršenju KD • Nemogućnost pribavljanja dokaza na bilo koji drugi način • Za KD za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna • Na osnovu naredbe sudije za prethodni postupak • Predviđeni su rokovi za preduzimanje posebnih istražnih radnji DOPUNE (3 ispitna pitanja): • Dužnost i prava tužioca po čl. 284.

kojom se optuženi oslobađa od optužbe i presudu kojom se optuženi proglašava krivim. postupka. Donosi je isključivo sud. rješenja i naredbe Presuda – najvažnija odluka koja se donosi u k. postupku i njom se odlučuje o osnovnim i sporednim predmetima k. Rješenje – se ne raspravljaju pitanja KD. njegovog izvršioca i primjene krivičnopravnih sankcija. već druga pitanja koja su vezana za tu krivičnu stvar. Naredba – njom se rješavaju pitanja vezana uz tok krivičnog postupka ili preduzimanje određenih procesnih radnji . tužioc) . rješenja i naredbe mogu donijeti i drugi organi koji učestvuju u k. Postoji presuda kojom se optužba odbija.c) Ako nije dokazano da je optuženi počinio KD za koje se optužuje – nema dokaza • Razlika između presude. postupku (npr. Uz sud.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->