You are on page 1of 132

BETON

• Beton je umjetni građevni materijal dobiven


miješanjem cementa krupnog i sitnog
agregata s vodom, sa ili bez kemijskih i
mineralnih dodataka, koji očvršćuje
hidratacijom cementa.
CEMENT
Cement je polimorfno anorgansko hidraulično vezivo.
Polimorfno znači da je sastavljeno od više minerala različitog
sastava i kristaliničnosti koji različito utječu na svojstva
gotovog proizvoda.

Anorgansko je jer se sastoji od anorganskih oksida kalcija,


silicija, aluminija i željeza koji su povezani u različitim
molarnim omjerima u C3S, C2S, C3A i C4AF.

Hidraulično je, jer otvrdnjava djelovanjem vode, reakcijama


hidratacije, a nastala kruta masa ne omekša ni pod vodom.

Vezivo je jer pod utjecajem određenih kemijskih reakcija


otvrdne i veže, odnosno povezuje agregat i pijesak u čvrsti
beton.
Podjela prema namjeni :
a. Cementi opće namjene
b. Cementi posebne namjene

Cementi opće namjene prema normi HRN EN


197-1:2003 su:
 CEM I – čisti portland cement
 CEM II – PC s miješanim dodacima
 CEM III – PC sa šljakom visoke peći
 CEM IV – pucolanski cement
 CEM V – miješani cement
b. Cementi posebne namjene su:

 Cementi niske topline hidratacije


 Sulfatno otporni cementi
 Bijeli cementi
 Aluminatni cementi
PROIZVODNJA PORTLAND-CEMENTA

1 Dobivanje sirovina
2 Drobljenje sirovina
3 Sušenje sirovina
4 Mljevenje sirovina
5 Fino miješanje sirovina Joseph Aspdin
6 Pečenje sirovinskog brašna (1779-1855)
7 Hlađenje i uskladištenje PC klinkera
8 Mljevenje klinkera i dodataka
9 Skladištenje i otprema cementa
10 Kontrola kakvoće proizvedenog cementa
 
Vapnenac (VS) Drobilice s čekićima Glina (NS)

Spremnik (VS) Sušara sirovine Spremnik (NS)

Mlin sirovine, odvajač i silos za miješanje Izmjenjivač topline, rotacijska peć i hladnjak

Silosi klinkera i dodataka, drobilica i mlin Silosi cementa i otprema


cementa
MODERAN TEHNOLOŠKI PROCES
PROIZVODNJE CEMENTA
DOBIVANJE SIROVINE
ROTACIJSKA PEĆ

l = 70 m, d = 4,4 m, učin 1500-1700 t/dan


T = 1400-1450 ºC
MLIN SIROVINE

l = 10,75 m, d = 4,2 m, učinak, 150t/h


SILOSI CEMENTA I OTPREMA
MINERALOŠKI SASTAV PORTLAND-
CEMENTA
• Glavni sastojci:
• trikalcijev-silikat, C3S, alit
• dikalcijev-silikat, C2S, belit
• trikalcijev-aluminat, C3A
• tetra kalcijevaluminat-ferit, C4AF, feritna faza

• Sporedni sastojci:
• kalcijev oksid, CaO
• magnezijev oksid, MgO
• alkalijski oksidi, Na2O, i K2O
KRATICE ZA KEMIJSKE
FORMULE OKSIDA

C = CaO M = MgO S = SiO2


A = Al2O3 K = K2O N = Na2O
F = Fe2O3 H = H2O Ŝ = SO3
NASTAJANJE MINETALA PC-
KLINKERA
3 CaO + SiO2 → 3 CaO • SiO2, skraćeno C3S, alit
trikalcijev-silikat
2 CaO + SiO2 → 2 CaO • SiO2, skraćeno C2S, belit
dikalcijev-silikat
3 CaO + Al2O3 → 3 CaO • Al2O3, skraćeno C3A,
trikalcijev-aluminat
4 CaO + Al2O3 + Fe2O3 → 4 CaO • Al2O3 • Fe2O3
tetrakalcijev aluminat-ferit
skraćeno, C4AF
KEMIJSKI I MINERALOŠKI
SASTAV PC KLINKERA
Oksidi Maseni Kratica Minerali Maseni Kratica
udio % udio %
CaO 64,7 C 3 CaO • SiO2 45,7 C 3S
SiO2 21,0 S 2 CaO • SiO2 28,0 C 2S
Al2O3 4,9 A 3 CaO • Al2O3 8,9 C3 A
Fe2O3 2,4 F 4 CaO • Al2O3 • Fe2O3 7,3 C4AF
CaO slo. 2,0 C
MgO 1,1 M
SO3 2,6 Ŝ
K2 O 0,4 K
Na2O 0,2 N
Gubitak 1,4 Gž
žarenjem
MASENI UDIO GLAVNIH
MINERALA PC-KLINKERA
Kemijski naziv Formula Skraćena Maseni
formula udio (%)
Trikalcijev silikat 3 CaO • SiO2 C3S 50
Dikalcijev silikat 2 CaO • SiO2 C2S 25
Trikalcijev aluminat 3 CaO • Al2O3 C3A 12
Tetra kalcijev 4 CaO • Al2O3 • Fe2O3 C4AF 8
aluminat-ferit
Gips CaSO4 • 2 H2O CŜH2 3,5
Ostalo 1,5
BOGUEOVE FORMULE
C3S = 4,07 • CaO – (7,60 • SiO2 + 6,72 •
Al2O3 + 1,43 • Fe2O3 + 2,85 • SO3)

C2S = 2,87 • SiO2 – 0,754 • C3S

C3A = 2,63 • Al2O3 – 1,69 • Fe2O3

C4AF = 3,04 • Fe2O3


RAZVOJ ČVRSTOĆA POJEDINIH
MINERALA PC-KLINKERA
RAZVOJ ČVRSTOĆA PORTLAND-
CEMENTA
HIDRATACIJA PORTLAND-CEMENTA
HIDRATACIJA C3A
a) u odsutnosti sulfata
Trikalcijev-aluminat + voda → kalcijevi-
aluminat-hidrati + toplina
2 C3A + 21 H → C4AH13 + C2AH8 + Q
b) uz dodatak sulfata
Trikalcijev-aluminat + gips + voda → etringit +
toplina (870 kJ kg-1)
C3A +3 C ŜH + 26 H → C3A • 3 C ŜH • H32 + Q
IGLIČASTA GRAĐA
KRISTALA ETRINGITA
HIDRATACIJA ALITA, C3S I
BELITA, C2S
Trikalcijev-silikat + voda → kalcijev-silikat
hidrat + kalcijev hidroksid + toplina
2 C3S + 6 H → C3S2H3 + 3 CH + 500 kJ kg-1

Dikalcijev-silikat + voda → kalcijev-silikat hidrat


+ kalcijev hidroksid + toplina
2 C2S + 4 H → C3S2H3 + CH + 260 kJ kg-1
IGLIČASTAGRAĐA
KALCIJEVOG-SILIKAT HIDRATA
CSH
HIDRATACIJA FERITNE FAZE
C4AF

Feritna faza + gips + voda → etringit +


željezni-aluminijev hidroksid + kalcijev
hidroksid + toplina

C4AF + 3 CŜH2 + 3 H → C6(A,F) ŜH32 +


(A,F)H3 + CH + 420 kJ kg-1
OBUJAMSKI UDJELI
PRODUKATA HIDRATACIJE

• Etringita 15 do 20 vol.%
• Kalcijevog silikat-hidrata C-S-H 50 do 60 vol.%
• Kalcijevog hidroksida 20 do 25 vol.%
• Pora 5 do 6 vol.%
PRORAČUN TOPLINE HIDRATACIJE
• Q0 za C3A = 870 kJ kg-1
• Q0 za C3S = 500 kJ kg-1
• Q0 za C2S = 260 kJ kg-1
• Q0 za C4AF = 420 kJ kg-1

• Q = Σ Q0 • X/100 kJ kg-1
• Q7dana = 75% • Q
X – maseni% udjela pojedinog minerala PC-
klinkera
PRORAČUN TEMPERATURE
SVJEŽE CEMENTNE PASTE
mc ⋅Tc ⋅c c +mv ⋅Tv ⋅c v
Tcp =
mc ⋅c c +mv ⋅c v
Tcp – temperatura cementne paste (°C)
Tc – temperatura cementa (°C)
Tv – temperatura vode (°C)
mc – masa cementa (g)
mv – masa vode (g)
cc – specifični toplinski kapacitet cementa, cc = 0,88 J g-1°C-1
cv – specifični toplinski kapacitet vode, cv = 4,20 J g-1°C-1
ISPITIVANJE FIZIKALNO-
MEHANIČKIH SVOJSTAVA CEMENTA
• Prema normama HRN EN 196-1 do 196-7 propisano
je određivanje:

1 Tlačne čvrstoće
2 Kemijska analiza cementa
3 Vrijeme vezanja i postojanost obujma
4 Kvantitativno određivanje sastojaka
5 Pucolanske aktivnosti
6 Finoće mljevenja
7 Metode uzimanja uzoraka
TROSTRUKI KALUP ZA PRIZME
CEMENTNOG MORTA

1350 g pijeska + 450 g cementa + 225 mL vode


ISPITIVANJE ČVRSTOĆE NA
SAVIJANJE

F – opterećenje na sredini prizme


1,5 ⋅ F ⋅ l −2
pri lomu (N)
Rms = 3
( N mm ) l – razmak između podupirača
b (mm)
b – stranica prizme (40 mm)
ISPITIVANJE TLAČNE ČVRSTOĆE

F −2
Rmt = ( N mm )
A
F – opterećenje pri lomu (N)
A – ploština na koju djeluje sila (40mm · 40 mm = 1600 mm2)
ODREĐIVANJE VREMENA VEZANJA I
POSTOJANOSTI OBUJMA CEMENTA
• Vrijeme vezanja određuje se promatranjem
prodiranja igle u cementnu pastu normirane
konzistencije dok se ne postigne specificirana
vrijednost.
• Postojanost obujma određuje se promatranjem
širenja obujma cementne paste normirane
konzistencije mjerenjem razmaka između dvije igle.
• Cementna pasta normirane konzistencije je ona
cementna pasta koja ima specificirani otpor na
prodiranje normiranog valjka. Masa vode za takvu
pastu određuje se pokusima.
VICATOV UREĐAJ
Louis Joseph Vicat
(1786 – 1861)
ODREĐIVANJE NORMIRANE
KONZISTENCIJE CEM. PASTE
ODREĐIVANJE POČETKA I
KRAJA VEZANJA CEMENTA
Nulto vrijeme je vrijeme završetka dodavanja cementa vodi.
LE CHATELIEROVI PRSTENOVI

d2 – d1< 10 mm
ODREĐIVANJE FINOĆE
MLJEVENJA
• metodom prosijavanja
• metodom propusnosti
zraka po Blaineu

m0 ⋅ 100 (mas.%)
R1 = m
R1 – ostatak na situ (mas.%)
m0 – masa ostatka cementa na situ
m – početna masa uzorka cementa (10 g)
BLAINOV UREĐAJ
SPECIFIČNA PLOŠTINA
CEMENTA
ρ √t S (cm2 g -1)
S= ρ ⋅ ⋅ 0
0 √t0
S – specifična ploština uzorka cementa
S0 – specifična ploština referentnog uzorka
ρ- gustoća uzorka cementa
ρ0 – gustoća referentnog uzorka
t – mjereno vrijeme cementa koji se ispituje
t0 – prosjek triju vremena mjerenih na
referentnom uzorku
VRSTE I RAZREDI CEMENTA
PREMA HRN EN 197-1
• 27 vrsta cementa opće namjene kojima je
dopušteno dodavati 9 različitih vrsta
dodataka i mješavinu dodataka
• 3 razreda cementa: 32,5, 42,5, 52,5
prema 28-dnevnim tlačnim čvrstoćama
• 2 moguće rane čvrstoće: N, normalna i R,
visoka
RAZREDI CEMENTA I
NORMIRANA ČVRSTOĆA
Tlačna čvrstoća (N mm-2) Početno Ispravnost
Razred Rana čvrstoća Normirana vrijeme obujma
cementa čvrstoća vezanja (mm)
(min)
2 dana 7 dana 28 dana
32,5 N ≥ 16 ≥ 32,5 i
32,5 R ≥ 10 ≤ 52,5
≥ 60
42,5 N ≥ 10 ≥ 42,5 i ≤ 10

42,5 R ≥ 20 ≤ 62,5

52,5 N ≥ 20 ≥ 52,5 ≥ 45
52,5 R ≥ 30
OZNAKE ZA 9 DOPUŠTENIH DODATAKA
I MJEŠAVINU DODATAKA
• zrnata šljaka visoke peći …. S
• elektrofilterski SiO2 prah …. D
• prirodni pucolan …. P
• prirodni pucolan toplinski obrađen .… Q
• leteći pepeo pucolanskih svojstava …. V
• leteći pepeo hidrauličnih svojstava …. W
• škriljevac pečen na 800 °C …. T
• vapnenac s najviše 0,20 % ugljika …. LL
• vapnenac s najviše 0,50 % ugljika …. L
• mješavina navedenih dodataka …. M
MASENI UDJELI DODATAKA
• PC sa 6 do 20 mas.% dodataka oznaka … A
• PC sa 21 do 35 mas.% dodataka oznaka .. B
OZNAKE ZA VRSTE CEMENTA
• CEM I- čisti portland cement …. CEM I – k
• k– je jedan od tri specificirana razreda cementa, 32,5, 42,5 ili
52,5
• CEM II – PC s miješanim dodacima
• PC s dodatkom šljake …. CEM II/A-S k
• …. CEM II/B-S k
• PC s dodatkom SiO2 praha …. CEM II/A-D k
• .... CEM II/B-D k
• PC s dodatkom pucolana …. CEM II/A-P k
• …. CEM II/B-P k
• …. CEM II/A-Q k
• .... CEM II/B-Q k
• PC s dodatkom letećeg pepela …. CEM II/A-V k
• …. CEM II/B-V k
• …. CEM II/A-W k
• …. CEM II/B-W k
• PC s dodatkom pečenog škriljevca …. CEM II/A-T k
• …. CEM II/B-T k
• PC s dodatkom vapnenca …. CEM II/A-L k
• …. CEM II/B-L k
• …. CEM II/A-LL k
• …. CEM II/B-LL k
• PC s miješanim dodacima …. CEM II/A-M k
• …. CEM II/B-M k
• CEM III – PC sa šljakom visoke peći
• metalurški cement sa 35 do 65 % šljake .. CEM III/A – k
• metalurški cement sa 66 do 80 % šljake .. CEM III/B – k
• metalurški cement sa 81 do 95 % šljake .. CEM III/C – k
• CEM IV – pucolanski cement
• pucolanski cement s 11 do 35 % pucolana ..CEM IV/A – k
• pucolanski cement s 36 do 55 % pucolana ..CEM IV/B – k
• CEM V – miješani cement
• miješani cement s 16-35 % šljake i 18-30 % pucolana
• CEM V/A (S-V) - k
• miješani cement s 36-50 % šljake i 31-50 % pucolana
• CEM V/B (S-V) - k
UVJETI USKLAĐENOSTI ZA
TLAČNU ČVRSTOĆU

Xsr – kA · s ≥ L i Xsr + kA · s ≤ U

• xsr – aritmetička sredina svih rezultata


• kA – konstanta prihvatljivosti
• s – standardna devijacija
• L – donja propisana tlačna čvrstoća
• U – gornja propisana tlačna čvrstoća
OVISNOST kA O n I POSTOTKU
ODSTUPANJA OD L I U
Konstanta prihvatljivosti kA
n Pa = 5 % za L Pa = 10 % za U
40 do 49 2,13 1,70
50 do 59 2,07 1,65
60 do 79 2,02 1,61
80 do 99 1,97 1,56
100 do 149 1,93 1,53
150 do 199 1,87 1,48
više od 200 1,84 1,45
DOZVOLJENA ODSTUPANJA

Svojstvo Dozvoljeno odstupanje


Donja granica čvrstoće (L) 28 dana -2,5 N mm-2
2 dana -2,0 N mm-2
(7) dana
Gornja granica čvrstoće (U) odstupanje nije propisano
Vrijeme vezanja -15 min
Postojanost obujma +1 mm
Gubitak žarenjem odstupanje nije propisano
Maseni udio sulfata 0,5 mas.%
Maseni udio klorida 0,01 mas.%
Netopiv ostatak odstupanje nije propisano
Pucolanska aktivnost odstupanje nije propisano
DOKAZ POTVĐENE USKLAĐENOSTI

• XY/Z1Z2Z2
• XY- godina izdanja potvrde o usklađenosti
Z1 Z2 Z3 - oznaka ovlaštene osobe koja je potvrdila usklađenost
Znak CE mora biti otisnut na vrećama cementa ili na otpremnici
GUBITAK ČVRSTOĆE BETONA
ZBOG ODLEŽANOG CEMENTA

Duljina odležavanja Gubitak čvrstoće


(mjeseci) (%)
3 15 – 20
6 20 – 30
12 30 – 40
24 40 – 50
54 50 – 60
CEMENTI POSEBNE NAMJENE
• Cementi vrlo niske topline hidratacije

• Sulfatno-otporni cementi
• C3A ≤ 4 mas.%
• C3A(cement) = C3A(klinker) ⋅ maseni udio klinkera u cementu
• C3A(klinker) = 2,65 ⋅ Al2O3 – 1,69 ⋅ Fe2O3

• Bijeli cementi
• Razredi bjeline: A, B i C

• Aluminatni cementi (AC)


ALUMINATNI CEMENT (AC)
• AC- 65, AC- 75
• Sirovine: vapnenac (60 mas.%) i boksit (40 mas.%)
• Svojstva:
• brzo očvršćivanje
• visoka vatrootpornost i otpornost na sulfate
• otpornost na slabe kiseline (pH > 4)
• visoka otpornost na abraziju
• može se rabiti na temperaturi – 10 °C
• Područje primjene:
• kada je potrebno brzo očvršćivanje
• betoniranje pri niskim temperaturama
• vatrootporni betoni i opeke
PROIZVOĐAČI CEMENTA

1 NAŠICECEMENT d.d.
2 DALMACIJACEMENT – RCM Group d.d.
3 HOLCIM (Hrvatska) d.o.o. Koromačno
4 ISTRACEMENT d.o.o.
NAŠICECEMENT d.d.
• CEM I 52,5 N/ HRN EN 197 – 1: 2003
• CEM II/B – M (P-S) 32,5 N
• CEM II/A – M (S-V) 42,5 N
• NAMAL MC 5 – zidarski cement
DALMACIJACEMENT – RCM
Group d.d.
• CEM I 42,5 R/HRN EN 197 – 1:2003
• CEM II/A – S 42,5 N
• CEM II/A – S 42,5 R
• CEM II/A –M (S – LL) 42,5 N

• CEM III/B 32,5 N SR - LH


HOLCIM (Hrvatska) d.o.o.
KOROMAČNO
• CEM II/B – S 42,5 N/ HRN EN 197 –1:2003
• CEM II/A – LL 42,5 R
• CEM II/B – M (S –V) 42,5 N

• CEM II/B – M (V-LL) 32,5 R

• CEM I 52,5 N Bijeli


ISTRA CEMENT d.o.o.
AC 75/HRN B. C1. 015 : 1982

AC 75 je aluminatni cement razreda


čvrstoće 75 MPa.
IZBOR CEMENTA
Vrsta cementa i maseni udio odabire se uzimajući u
obzir podatke primjene betona:
• krajnju uporabu betona
• uvjete njegovanja (npr. toplinska obrada)
• dimenzije građevine (razvoj topline hidratacije)
• uvjete okoliša kojima će građevina biti izložena
• potencijalnu reaktivnost agregata prema
alkalijama iz sastojaka
AGREGAT
Agregat je zrnati mineralni materijal pogodan za
uporabu betona, koji se sastoji od skupa
istovrsnih čestica različite veličine.

Dijeli se prema:
• podrijetlu: prirodni, proizveden, recikliran, i
umjetni
• veličini zrna: krupni i sitni
• prema gustoći: obične gustoće, lagan i težak
• Prirodni agregat se dobiva iz prirodnih mineralnih
izvora, prirodnim drobljenjem bez mehaničke obrade.
• Proizvedeni agregat se dobiva mehaničkom
obradom prirodnih mineralnih sirovina.
• Reciklirani agregat se dobiva drobljenjem
građevnog materijala koji je korišten u
građevinarstvu.
• Umjetni agregat je agregat dobiven umjetnim
putem iz prirodnih i umjetnih materijala.
Kao umjetni agregat se upotrebljavaju:
• kristalna, zrnata šljaka visoke peći
• ekspandirana pečena glina
• leteći pepeo termoelektrana
• ekspandirani perlit
• ekspandirani polimerni materijali

• Sitni agregat: veličina zrna od 0 do 4 mm


• Krupni agregat: veličina zrna: od 4 do 125 mm
• Običan agregat, gustoće > 2000 kg m-3 i < 3000 kg m-3
• Lagan agregat, gustoće < 2000 kg m-3
• Teški agregat, gustoće > 3000 kg m-3
PROIZVODNJA KAMENOG
AGREGATA

• drobljenje kamenja u drobilicama


• odvajanje pojedinih frakcija agregata
prosijavanjem na sitima
• skladištenje i otprema frakcija agregata
• kontrola kakvoće proizvedenog agregata
PROIZVODNJA AGREGATA
UPORABA AGREGATA
INDUSTRIJSKI RAZDVOJEN AGREGAT
IDEALNO RAZDVOJEN AGREGAT
RAZDVAJANJE ZRNA
AGREGATA (SEGREGACIJA)
SKLADIŠTENJE AGREGATA
IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU
AGREGATA
• podatke o agregatu za beton, uključivo i
identifikacijsku oznaku
• podatke o proizvođaču
• ime, sjedište, evidencijski broj i oznaku ovlaštenja
ovlaštene pravne osobe koja je provela ispitivanja
• datum uzimanja uzoraka
• podatke o razdoblju u kojem je ispitivanje
provedeno
• rezultate ispitivanja
• broj izvještaja o ispitivanju
VELIČINA ZRNA AGREGATA
Veličina zrna agregata opisuje se:
• granicom najmanjeg otvora sita (d)
• granicom najvećeg otvora sita (D)
Agregat je određen kao:
GC (coarse) – krupni
GF (fine) – sitni agregat
GA (all-in) – miješani (nefrakcionirani) agregat
Zahtijevani maseni postoci prolaza za krupni agregat:
• minimalni mas.% prolaza za D mora biti 90% ili 85%
• maksimalni mas.% prolaza za d mora biti 10%, 15%, 20% ili
35%
• za miješani agregat d je uvijek nula
OZNAČIVANJE FRAKCIJA KRUPNOG
AGREGATA VELIČINE ZRNA 20 mm
PROPISANI RAZREDI AGREGATA
Vrsta Maseni % Razred
agregata Veličina čestica prolaza (G)
D d
D/d ≤ 2 ili D ≤ 11,2 85 do 99 0 do 20 GC 85/20
mm 80 do 99 0 do 20 GC 80/20
Krupan
D/d > 2 i D > 11,2 90 do 99 0 do 15 GC 90/15
mm
Sitan D ≤ 4 mm i d = 0 85 do 99 - GF 85
Prirodni D = 8 mm i d = 0 90 do 99 - GNG 90
Miješani D ≤ 45 mm i d = 0 90 do 99 - GA 90
85 do 99 GA 85
GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA
Granulometrijski sastav agregata • 125 mm
predstavljaju maseni% pojedinih frakcija • 63 mm
• 31,5 mm
• 16 mm
• 8 mm
• 4 mm
• 2 mm
• 1 mm
• 0,5 mm
• 0,25 mm
• 0,125 mm
Normirana serija sita • 0,063 mm
ODREĐIVANJE MASENIH UDJELA
POJEDINIH FRAKCIJA
GRANULOMETRIJSKA KRIVULJA
USTROJ BETONA S
KRUPNOZRNIM AGREGATOM
USTROJ BETONA SA
SITNOZRNIM AGREGATOM
USTROJ S KRUPNIM I SITNIM
ZRNIMA AGREGATA
FULLEROVA KRIVULJA
d
p = 100 ⋅ mas.%
D

EMPA KRIVULJA
d d 
p = 50 ⋅  +  mas.%
D D 
p – maseni postotak prolaza pojedine frakcije
d – veličina otvora sita
D – najveće zrno agregata
GRANULOMETRIJSKE
KRIVULJE FULLERA I EMPA

100 100
Prolaz kroz sito mas.%

90
80
70 71.2
60 61
50 50.4
40
F E
35.6 37.9
30
25.2 24.2
20 17.8 15.8
10 11.3 10.5
5.6 8 6.3
3 4.3
0
0,1 0,2 0,4 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5
Otvori sita d, mm
DOBAR GRANULOMETRIJSKI
SASTAV AGREGATA
Prolaz kroz sito mas.%

100
90
80
70
60
50
F E
40
30
20
10
0
0,1 0,2 0,4 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5

Otvori sita d, mm
AGREGAT S PREVIŠE SITNIH ZRNA
I PREVIŠE KRUPNIH ZRNA
Prolaz kroz sito mas.%

100
90
80
70
60
50
40 F E
30
20
10
0
0,1 0,2 0,4 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5
Otvori sita d, mm
NAŠ NACIONALNI STANDARD
100 100
Prolaz %

90
80 80
70
60 62 62
50 47
40 37 38
30 28
20 23
18 14
10 8 8
2 4
0
0,125 0,25 0,5 1 2 4 8 16 31,5
Otvori sita d, mm log d
MODUL FINOĆE ZRNATOSTI
D po – maseni postotak ostatka na situ
∑p o
pp – maseni postotak prolaza na situ
MF = 0 ,125

100 D – najveće zrno agregata


n – broj sita

∑p p

K= 0 ,125
= n − MF
100
PRORAČUN MODULA FINOĆE
ZRNATOSTI (MF) I KOEFICIJENTA
ZRNATOSTI (K) D = 4 mm
Sito (mm) Ostatak maseni Prolaz maseni
(%) (%) 338
MF = = 3 ,38
4 6 94 100
2 29 71
1 52 48
0,5 71 29 262
0,25 85 15 K= = 2,62
100
0,125 95 5
ukupno 338 262
GRANICE MODULA FINOĆE (MF)
• Sitnozrni agregat od 0 do 4 mm
MF = 2,3 do 3,6 (2,5 do 3)
• Agregat od 0 do 8 mm
MF = 3,7 do 4,3
• Agregat s najvećim zrnom do 31,5 mm
MF = 5,5 do 6,2
OBUJAMSKI OMJER OBLIKA
ZRNA PO FAURYJU
zrno Vs
C=
najmanja Vk
opisana kugla

C=
∑V s

∑V k
Vk = L3 ⋅ π/6

Vs – stvarni obujam zrna


Vk – obujam najmanje opisane kugle oko zrna
PRORAČUN GRANULOMETRIJSKE
KRIVULJE PROSIJAVANJA
Otvor sita Ostatak na Prolaz kroz Postotak Postotak
d(mm) situ mo (g) sito mp (g) prolaza (%) ostatka (%)
31,5 517 21138 100,0 0,0
16,0 9458 11680 55,3 44,7
8,0 3125 8555 40,5 59,5
4,0 3259 5260 24,9 75,1
2,0 1182 4078 19,3 80,7
1,0 1074 3004 14,2 85,8
0,5 956 2048 9,7 90,3
0,25 851 1197 5,7 94,3
0,125 392 805 3,8 96,2

Dno 805 0,0 0,0 100,0


Zbroj 21655
1 m = 21750 g
2 gubitak mase = 21750 – 21655 = 95 g
3 mu = Σmo – 31,5 mo = 21655 – 517 = 21138
4 nmp = n+1mp – nmo; 16mp = 31,5mp - 16mo = 21138 –
9458 = 11680
n mp
5 n pp = ⋅ 100 ( mas .%)
mu

16 mp 11680
16 pp = ⋅ 100 = ⋅ 100 = 55,3 mas.%
mu 21138

6 po = 100 - pp
GRANULOMETRIJSKA KRIVULJA
PROSIJAVANJA
ISPITIVANJE KAKVOĆE AGREGATA
HRN EN 1097-1 DO 1097 –10:1998
1 Otpornost na trošenje (mikro-Deval metoda)
2 Otpornost na lomljenje (metoda Los Angeles)
3 Nasipna gustoća i udio šupljina u rastresitom stanju
4 Udio šupljina sitnog agregata u zbijenom stanju
5 Maseni udio površinske vode
6 Gustoća čestica i upijanje vode
7 Gustoća sitnog agregata pomoću piknometra
9 Otpornost na trošenje abrazijom gumama
10 Visina upijanja vode
ODREĐIVANJE OTPORNOSTI NA
TROŠENJE KRUPNOG AGREGATA
• bubanj promjera 200 mm
• čelične kuglice 9,5 mm
• mu = 500 g
• 2,5 L vode + 500 g kuglica
• Brzina okretaja 100 okr./min
• Ukupno 12.000 okretaja
• Prosijavanje na situ d = 1,60
mm
RAZREDI OTPORNOSTI KRUPNOG
AGREGATA NA TROŠENJE
micro-Devalov koeficijent Razredi
MDE
≤ 10 MDE10
≤ 15 MDE15
≤ 20 MDE20
≤ 25 MDE25
≤ 35
MDE35
Nema zahtjeva MDENR
ODREĐIVANJE OTPORNOSTI KRUPNOG
AGREGATA NA LOMLJENJE

• prosijavanje na situ d = 1,7


mm
• propisani broj čeličnih kugli
• brzina okretaja = 30 do 33
okr./min
• ukupno 500 okretaja
• ponovno prosijavanje na situ
d = 1,7 mm
RAZREDI OTPORNOSTI KRUPNOG
AGREGATA NA DROBLJENJE
Los Angeles koeficijent Razred (LA)
≤ 15 LA15
≤ 20 LA20
≤ 25 LA25
≤ 30 LA30
≤ 35
LA35
≤40
LA40
≤ 50
Nema zahtjeva LA50
LANR
• LA35 za betone opće namjene
• LA30 za betone razreda izloženosti XF1 do XF4
ODREĐIVANJE NASIPNE GUSTOĆE I
OBUJAMSKOG UDJELA ŠUPLJINA U
RASTRESITOM STANJU
m2 − m1
ρr = (kg dm-3)
V

∀ ρr – gustoća agregata u rastresitom


stanju (kg dm-3)
• m2 – masa posude i agregata (kg)
• m1 – masa prazne posude (kg)
• V – obujam posude (dm3)
Najveće zrno Obujam posude
agregata (D) mm (dm3)
do 4 1,0
do 16 5,0
do 31,5 10
do 63 20
ρa − ρr
Vš = ρ · 100 (vol.%)
a

Vš – obujamski udio šupljina (%)


ρr – nasipna gustoća (kg dm-3)
ρa – gustoća osušenog uzorka određena piknometrom
ODREĐIVANJE UDJELA
ŠUPLJINA U ZBIJENOM STANJU
 4 ⋅ 10 3
⋅ m 
V Š = 1 − 2 
⋅ 100 (vol.%)
 π ⋅α ⋅ ρ ⋅ h 
2
 f 

Vš – obujamski udio šupljina (vol.%)


m2 – masa zbijenog sitnog agregata
α- unutarnji promjer cilindra (mm)
ρf – gustoća sitnog agregata (g cm-3)
h – visina zbijenog uzorka (mm)
ODREĐIVANJE MASENOG UDJELA
POVRŠINSKE VLAŽNOSTI (Asm)
Voda se u agregatu nalazi u dva oblika:
• voda na površini zrna je površinska vlažnost agregata
• voda u porama je upijena voda
mw − m ZPS  Awm 
Asm = ⋅ 100 ( mas.%) m w − md ⋅ 1 +
md  100 
Asm = ⋅ 100 ( mas.%)
md

Asm – maseni udio površinske vlažnosti


Awm – maseni udio upijene vode
mw – masa vlažnog uzorka, md – masa suhog uzorka
mZPS – masa uzorka zasićenog vodom ali površinski suhog
ODREĐIVANJE MASENOG
UDJELA UPIJENE VODE (Awm)
m ZPS − md
Awm = ⋅ 100 ( mas.%)
md
Awm – maseni udio upijene vode
mZPS – mase vode zasićenog površinski suhog uzorka
md masa suhog uzorka
ODREĐIVANJE GUSTOĆE I UPIJENE
VODE

m4 m4
ρad = ρ a = m 4 −( m2 −m3 )
m1 − ( m 2 − m3 ) (g cm ) (g cm-3)
-3

ρw ρw

m1 m1 − m4
ρ ZPS = m1 − (m 2 − m3 ) (g cm -3
) WA24 = ⋅ 100 mas.%
m4
ρw

ρ a – gustoća agregata (g cm-3) m3 – masa žičane košare (g)


ρ ad – gustoća suhog agregata (g cm-3) m4 – masa agregata osušenog do stalne
ρ ZPS – gustoća suhog agregata (g cm-3) mase
m1 – masa agregata vodom zasićenog površinski suhog (g)
m2 – masa agregata i žičane košare (g) WA24 – maseni postotak upijene
ODREĐIVANJE GUSTOĆE SITNOG
AGREGATA POMOĆU PIKNOMETRA
m1 − m0
ρf = ( g cm −3 )
m2 − m1
V −
ρl
ρf – gustoća sitnog agregata kod 25 ºC (g cm-3)
m1 – masa piknometra sa sitnim agregatom (g)
m0 – masa praznog piknometra s čepom (g)
m2 – masa piknometra s agregatom i tekućinom (g)
V – obujam piknometra ( 50 cm-3)
ρl – gustoća korištene tekućine kod 25 ºC (g cm-3)
OSTALA ISPITIVANJA
• Ispitivanje masenog udjela sitnih čestica
• Ispitivanje indeksa oblika zrna krupnog agregata
• Ispitivanje masenog udjela sulfata topljivog u
kiselini
• Ispitivanje masenog udjela ukupnog sumpora
• Ispitivanje masenog udjela klorida
• Ispitivanje otpornosti na smrzavanje
• Ispitivanje površinske abrazije
• Ispitivanje masenog udjela školjaka
• Ispitivanje skupljanja uslijed sušenja
MASENI UDIO SITNIH ČESTICA
Maseni udio sitnih čestica ispitan prema HRN EN 933-1 mora
zadovoljiti razrede prema HRN EN 12620
Agregat Maseni % prolaza, sito 0,063 mm Razred (f)
Krupni ≤ 1,5 f1,5
≤4 f4
≤3 f3
Prirodni 0/8 mm ≤ 10 f10
≤ 16 f16
Miješani ≤3 f3
≤ 11 f11
≤3 f3
Sitni ≤ 10 f10
≤ 16 f16
≤ 22 f22
Nema zahtjeva fNR
INDEKS OBLIKA ZRNA (SI)
Oblik zrna krupnog agregata (SI) zadaje se prema
HRN EN 12620 razredom indeksa oblika
ispitanog prema HRN EN 933-4.
M2
SI = ⋅ 100 (mas.%)
M1

M2 - masa zrna kojima je omjer L/E > 3 (g)


M1 - ukupna masa zrna agregata (g)
L - duljina zrna (mm)
E - debljina zrna (mm)
RAZREDI INDEKSA OBLIKA
ZRNA KRUPNOG AGREGATA
Indeks oblika Razred (SI)
≤ 15 SI15
≤ 20 SI20
≤ 40 SI40
≤ 55 SI55
Nema zahtjeva SINR

SI40 – za betone do uključivo razreda tlačne čvrstoće 12/15


SI20 – za ostale betone
MASENI UDIO SULFATA TOPLJIV
U KISELINI (AS)
Ispitan prema HRN EN 1744-1 mora zadovoljavati
razrede prema HRN EN 12620.

Agregat Maseni % sulfata Razred (AS)


topljiv u kiselini
Agregat ili šljaka ≤ 0,2 AS0,2
koja nije hlađena ≤ 0,8 AS0,8
zrakom
Zrakom hlađena ≤ 1,0 AS1,0
šljaka Nema zahtjeva ASNR
• AS0,2 za sve agregate osim sa zrakom hlađene šljake
• AS1,0 za zrakom hlađenu šljaku
MASENI UDJELI OSTALIH
ŠTETNIH SASTOJCI U AGREGATU
Maseni udio ukupnog sumpora ne smije biti veći od:
• 1 mas.% za sve agregate osim zrakom hlađene šljake
• 2 mas.% za šljaku hlađenu zrakom
Maseni udio klorida izraženi kao ion (Cl-) ne smije biti
veći od:
• 0,15 mas.% za nearmirani beton
• 0,06 mas.% za armirani beton
• 0,03 mas.% za prednapeti beton
• Maseni udio školjaka (SC) mora zadovoljiti razred SC10
• Skupljanje agregata uslijed sušenja ne smije biti veće od
0,075 vol. % za betone s posebnim zahtjevima
• Silikatna zrna (alkalno-silikatna reakcija)
ALKALNO-SILIKATNA REAKCIJA

• SiO2 + 2 NaOH → Na2SiO3 + H2O


povećanje obujma
ISPITIVANJE OTPORNOSTI NA
SMRZAVANJE
• smrzavanje-odmrzavanje
• kristalizacija MgSO4 · 7 H2O
md − m p
Gm = ⋅ 100 (mas.%)
md

Gm – gubitak mase u masenim postotcima


md – masa suhe frakcije agregata prije potapanja
mp – masa frakcije agregata nakon n ponovljenih
smrzavanja – odmrzavanja, ili potapanja u MgSO4
OTPORNOST NA
SMRZAVANJE (F) ILI (MS)
Otpornost na smrzavanje krupnog agregata ispitana prema
HRN EN 1367-1 ili 1367-2 mora zadovoljiti razrede
prema HRN EN 12620
Gubitak mase (mas.%) Razred (F)
Smrzavanje-odmrzavanje
≤1 F1
≤2 F2
≤4 F4
Nema zahtjeva FNR
OTPORNOST NA SMRZAVANJE
(MS)
Gubitak mase (mas.%) Razred (MS)
Magnezijev sulfat
≤ 18 MS18
≤ 25 MS25
≤ 35 MS35
Nema zahtjeva MSNR

• FNR ili MSNR – za betone u suhom okruženju


• F2 ili MS25 – za betone razreda izloženosti XF1 i XF3
• F1 ili MS18 – za betone razreda izloženosti XF2 i XF4
MINIMALNA UČESTALOST ISPITIVANJA OPĆIH
SVOJSTAVA AGREGATA ZA BETON
Svojstvo Napomena Metoda ispitivanja Minimalna
učestalost
Granulometrijski HRN EN 933-1 1 puta mjesečno
sastav HRN EN 933-10
Oblik zrna krupnog drobljeni šljunak HRN EN 933-4 1 u 6 mjeseci
agregata 2 u 6 mjeseci

Maseni udio sitnih HRN EN 933-1 1 puta mjesečno


čestica
Kakvoća sitnih Ekvivalent pijeska HRN EN 933-8 1 puta mjesečno
čestica SE, metilensko HRN EN 933-9
modrilo
Nasipna gustoća HRN EN 1097-3 1 puta godišnje
Gustoća zrna i HRN EN 1097-6
upijanje vode
Petrografski opis HRN EN 932-3 1 puta u 2 godine
MINIMALNA UČESTALOST ISPITIVANJA SVOJSTAVA
AGREGATA BITNIH ZA KRAJNU NAMJENU BETONA

Svojstvo Napomena Metoda Minimalna


ispitivanja učestalost
Otpornost na HRN EN 1097-2 2 puta godišnje
drobljenje

Otpornost na Samo za agregate HRN EN 1097-8 1 puta godišnje


abraziju izložene abraziji Dodatak A
Otpornost na HRN EN 1367-1 1 puta godišnje
smrzavanje i ili
odmrzavanje HRN EN 1367-2

Maseni udio HRN EN 1744- 1 puta godišnje


klorida 1,t.7
UZIMANJE UZORAKA ZA
ISPITIVANJE
• Uzimanje uzoraka sa hrpe • pojedinačni uzorak
• • skupni uzorak
• laboratorijski uzorak
DOBIVANJE PROSJEČNOG UZORKA
ČETVRTANJEM
PROIZVOĐAČI AGREGATA
• 1 BETON LUČKO d.o.o.
• 2 KAMEN SIRAČ d.d.
• 3 NEXE GRUPA d.d.
• 4 SARAĐEN d.o.o.

Beton Lučko d.o.o. proizvodi:


• šljunčani agregat za beton i drobljeni dijabaz za asfaltne
frakcije
• Iz eruptivnog kamena dijabaza proizvode se asfaltne frakcije
od 0-2, 2-4, 4-8, 8-11, 11-16 i 60-120 mm.
Kamen Sirač d.d. proizvodi:
• kameni agregat za beton i drobljeni kamen iz dolomita i
vapnenca
• građevni kamen (300-500 mm) i lomljeni kamen (250-600
mm)
• Iz dolomita se proizvode frakcije kamenog agregata za beton od
0-4 mm, 4-8 mm, 8-16 mm, 16-32 mm i frakcija od 16-32 mm, te
drobljeni kamen frakcije od 0-60 mm, 30-60 mm, 60 do 120 mm.
• Iz vapnenca se proizvodi drobljeni kamen frakcije 0-40 mm, 40-
80 mm, 80-120 mm.
Nexe grupa d.d. proizvodi:
• kameni agregat za beton, frakcije 0-4 mm, 4-8 mm, 8-16 mm,
16-32 mm
• prirodni pijesak i lomljeni kamen
Sarađen d.o.o. u kamenolomu Veprštak proizvodi:
• kameni agregat za beton, frakcije 0-4 mm, 4-8 mm, 8-16 mm,
16-32 mm
• lomljeni kamen
ISPITIVANJE KAKVOĆE VODE
HRN EN 1008:2002
Prema podrijetlu razlikuju se:
• pitka voda
• voda iz procesa proizvodnje betona
• voda iz podzemnih izvora
• prirodna površinska voda i industrijska otpadna
voda
• morska voda
• otpadna voda
UVODNA ISPITIVANJA
• ulja i masti, ne više od vidljivih tragova
• deterdženti, pjena mora nestati za 2 min.
• boja, svijetlo žuta ili svjetlija
• suspendirana tvar, najviše 4 mililitra taloga
• miris, bez mirisa
• kiselost, pH > 4
• huminske tvari, nakon dodatka NaOH, boja
žućkasto-smeđa ili svjetlija
KEMIJSKA ISPITIVANJA

Maseni udio ne smije prijeći slijedeće vrijednosti:


Kloridi
• prednapeti beton 500 mg L-1
• armirani beton 1000 mg L-1
• beton bez armature 4500 mg L-1
Sulfati 2000 mg L-1
Alkalijski oksidi 1500 mg L-1
ISPITIVANJA OPASNIH
ONEČIŠĆENJA

• Šećer najviše 100 mg L-1


• Fosfati (kao P2O5) 100 mg L-1
• Nitrati (kao NO3-) 500 mg L-1
• Olovo (kao Pb2+) 100 mg L-1
• Cink (kao Zn2+) 100 mg L-1
DODACI BETONU
Dodaci betonu su kemijski spojevi koji se dodaju betonu radi
poboljšanja nekih njegovih svojstava ili mijenjanja jednog ili više
svojstava radi postizanja željenih učinaka.

DODACI

MINERALNI KEMIJSKI

Tip I Tip II
MINERALNI DODACI
Mineralni dodatak je fino usitnjeni materijal koji se
dodaje betonu radi poboljšanja nekih svojstava ili
dobivanja specijalnih svojstava.

• Tip I: punila, pigmenti, hidraulički neaktivni


dodaci
• Tip II: leteći pepeo, amorfna SiO2 prašina,
hidraulički aktivni dodaci
KEMIJSKI DODACI (ADITIVI)
Kemijski dodatak je materijal koji se dodaje betonu za
vrijeme miješanja u malim masenim udjelima na masu
cementa, radi izmjene svojstava svježeg ili očvrsnulog
betona.
Grupa I:
• aeranti
• plastifikatori
• superplastifikatori
• usporivači vezanja
• dodaci za vodonepropusnost
• Grupa II:
• ubrzivači vezanja i očvršćivanja
• dodaci za betoniranje na niskim temperaturama
AERANTI
• sapuni i deterdženti
• vinsol i vinsolska smola

Najveće zrno agregata Obujamski % zraka


(mm)
16 6–7
31,5 4–5
100 3-4
PLASTIFIKATORI
• smanjuju maseni udio vode u betonskoj mješavini
• poboljšavaju obradivost betonske mješavine

• Ca ili Na soli lignosulfonske kiseline, lignosulfonati


• soli hidroksikarboksilnih kiselina (limunska, vinska,
salicilna)

SUPERPLASTIFIKATORI
• sulfonirani melamin-formaldehidni kondenzati
• sulfonirani naftalen-formaldehidni kondenzati
• sulfonirani lignosulfonati
USPORIVAČI VEZANJA
• modificirani lignosulfonati koji sadrže šećere
• hidrokarboksilne kiseline
• šećeri
S obzirom na stupanj djelovanja:
• plastifikatori-usporivači (1 sat do nekoliko sati)
• čisti usporivači (do 10 sati)
• superusporivači (nekoliko dana)
DODACI ZA VODONEPROPUSNOST
• masne kiseline, stearinska, oleinska
• biljne i životinjske masti i ulja
• emulzije voskova
UBRZIVAČI OČVRŠĆIVANJA
• kalcijev klorid (CaCl2) aluminijev i natrijev klorid
(AlCl3, NaCl)
• aluminati, sulfati, karbonati, nitrati, urea, formaldehid

DODACI ZA BETONIRANJE NA
NISKIM TEMPERATURAMA
• antifrizne tvari (NaCl, CaCl2, K2CO3, urea)
• kombinacija antifriznih tvari i ubrzivača očvršćivanja
PROIZVOĐAČI KEMIJSKIH
DODATAKA (ADITIVA)
1 KEM-GRAD d.o.o. Dugo Selo
2 DEGUSSA COSTRUCTION CHEMICAL
HRVATSKA d.o.o. Ludbreg
3 SICA CROATIA d.o.o. Zagreb-Lučko
Kem-grad d.o.o. proizvodi:
• SUPER MEL-superplastifikator za beton
• LEIQUOL 2000 - superplastifikator nove generacije
• ANTIMRAZIN- dodatak za betoniranje pri niskim
temperaturama
• POL KG-X - dodatak za betoniranje pri niskim
temperaturama i ubrzivač vezanja
• CONCRET L-BV 10 - plastifikator i sredstvo za
vodonepropusnost
• PLASTOAERANT A.E.A.- aerant i plastifikator
• POROCEL C3 -dodatak za pjenobetone
• USPORIVAČ VZ – dodatak za usporavanje vezanja
betona

You might also like