Professional Documents
Culture Documents
Anorganska
Analitika Fizikalna Termokemija Elektrokemija Organska
Biokemija
LITERATURA
OBAVEZNA
Kemijsko raunanje interna skripta Dr.sc.Ljubica umija: Kemijski elementi i spojevi (odabrana poglavlja) Dr.sc.Jelena Manitaevi: Organska kemija (odabrana poglavlja)
Polaganje ispita!!!
1. Uvjet za dobivanje potpisa: odraene vjebe i potpis iz vjebi 2. Ispit se sastoji od tri dijela (opa i anorganska, organska, biokemija). Ispit je pisani. Na usmeni ispit se pozivaju studenti koji su postigli manje od 60, a vie od 50 bodova. 3. Maksimalno je mogue postii 100 bodova, a za prolaz je potrebno 60 bodova. 4. Sumarna ocjena je aritmetika sredina ocjena (bodova) iz pisanog ispita, Ope i anorganske, Organske kemije i Biokemije.
Smjesa tvari oznaava heterogenu grau. npr. buka (vapno, pijesak, voda) mlijeko granit (kremen, glinenac, liskun) TVARI se, prema grai, dijele na homogene i heterogene. Heterogene smjese istih tvari Homogene iste tvari (kemijski elementi i spojevi) otopine (prividno homogeni sustavi)
Granit
Tvari
iste
Smjese
Elementi
Spojevi
Homogene
Heterogene
Homogene tvari elementarne tvari i spojevi svaki njihov i najmanji dio ima isti sastav
Tvar moe biti homogena, a da nije stalnog sastava npr. otopine. Otopine se mogu rastaviti na iste tvari fizikim postupcima: destilacija frakcijska destilacija sublimacija kristalizacija
Sublimacija joda
Kristalizacija soli
iste tvari do kojih se dolo kemijskim ili fizikalnim putem su kemijski spojevi ili elementarne tvari koje imaju karakteristina svojstva:
gustoa vrelite
tvrdoa
talite
topljivost
vodljivost
Elementarne tvari se uobiajenim kemijskim i fizikalnim metodama ne mogu dalje rastaviti. elementarne tvari i spojevi sastavljeni su od atoma kemijskih elemenata atom je najsitnija estica neke tvari koja jo zadrava sva svojstva te tvari
ELEMENTI U PRIRODI
Zemlja r = 6350 km 1. Jezgra BARISFERA (90% Fe, 10% Ni) nife 2. Pirosfera (prijelazna zona) 3. Litosfera vanjski ovoj (10 70 km) sial
LITOSFERA maseni udio elemenata Kisik (O) Silicij (Si) Aluminij (Al) eljezo (Fe) Kalcij (Ca) Natrij (Na) 46,5 % 28 % 8% 5% 3,5 % 3%
Kalij (K)
Magnezij (Mg) Svi ostali elementi
2,5%
2% 1,5 %
MATERIJA i ENERGIJA
Svemir je sastavljen od materije koja je neprestano u gibanju vrste materije tvari svojstva materije: masa i volumen Masa se mjeri teinom tj. privlanom silom kojom Zemlja privlai masu: G=F=mg G = teina m = masa F = sila privlaenja g = akceleracija sile tee
G1:G2 = m1 g : m2 g = m1 : m2
Vaganjem odreujemo masu!!!
Kad bi se tonost Lavoisier -ovog eksperimenta mogla poveati za ~ 1011 puta, njegov zakon ne bi vie vrijedio potpuno i u svim sluajevima. Razlog: gotovo u svim kemijskim reakcijama oslobaa se ili vee energija A.Einstein (1879 1955): Teorija relativnosti (1905.) ZAKON EKVIVALENTNOSTI MASE I ENERGIJE
A.L.Lavoisier
E = m c2
E = energija (J Joule) [1 cal = 4,17 J] m = masa (kg) c = brzina svjetlosti 2,998 108 m/s (3 108 m/s) Prema Einsteinovoj jednadbi ekvivalencije mase i energije, pri svakoj kemijskoj reakciji u kojoj dolazi do promjene energije, mora doi i do odgovarajue promjene mase.
Albert Einstein
ZAKON STALNIH OMJERA MASA odreeni kemijski spoj uvijek sadri iste kemijske elemente spojene u stalnom omjeru masa. Npr. analiza iste vode uvijek pokazuje 88,81% kisika + 11,19% vodika tj. 100g vode 88,81g kisika + 11,19g vodika
1900.g. za odreivanje relativnih atomskih masa kao baza je uzet kisik Ar(O) = 16 1929.g. otkrivena su tri stabilna izotopa kisika s masenim brojevima 16, 17 i 18 pokazalo se da kisik nije pogodan kao baza za odreivanje relativnih atomskih masa
- NUKLIDI: neutralni atomi nekog elementa koji imaju jednake atomske i masene brojeve ISTI SASTAV JEZGRE
Definicije!
Relativna atomska masa elementa (Ar) :
omjer prosjene mase odreenog atoma (ma) i 1/12 mase atoma nuklida 12C.
m m = Mr u
n = m/M
M = m/n molarna masa je omjer mase iste tvari i mnoine tvari
A [g/mol]
M [g/mol]
Mr (H2O) = 2 Ar(H) + 1 Ar(O) = 2 1,007 + 16 = 18,014 Mr (H2O) = 18,014 relativna masa je neimenovani broj M (H2O) = 18,014 g/mol
1 mol (H2) = 2 6,022 1023 atoma vodika 1 mol (O2) = 2 6,022 1023 atoma kisika 1 mol (H2O) = 3 6,022 1023 atoma vodika i kisika Mnoina tvari n = N/L N broj atoma, molekula, iona, tj. jedinki - BROJNOST L Avogadrova konstanta (ili NA) Primjer: Kojoj mnoini odgovara 3,011 1020 atoma vodika? N(H) = 3,011 1020 n (H) =? n = N/L = 3,011 1020/(6,022 1023 mol-1)= 0,5 10-3 mol n = 5 10-4 mol
KEMIJSKE FORMULE
1. 2. EMPIRIJSKA kemijska formula prikazuje najmanji omjer atoma (elemenata) u molekuli. PRAVA kemijska formula prikazuje vrstu i broj atoma koji grade tu formulu.
3.
STRUKTURNA kemijska formula prikazuje kako su atomi meusobno prostorno povezani u molekuli.
C6H6 CH empirijska C6H6 prava strukturna
Npr. Benzen
C6H12O6 - Glukoza
CH2O - empirijska
C6H12O6 - prava
strukturna
D glukoza L - glukoza
Maseni udio (w) elemenata u kemijskom spoju predstavlja omjer mase jednog elementa prema sumi masa svih elemenata u spoju.
Npr. H2O
w(H) = masa vodika/molarna masa vode w(H) = 2A(H)/M(H2O) w(H) = 2 1,007 g/mol/18 g/mol w(H) = 0,112 11,2 % teinskih udjela vodika u vodi
w(O) = masa kisika/molarna masa vode w(O) = 16 g/mol/18 g/mol = 0,888 88,8% teinskih udjela kisika u vodi
0,889g kisika
11,1 % vodika
100 g vode
88,9 % kisika