P. 1
KEMIJA 1 (kemijski zakoni)2011

KEMIJA 1 (kemijski zakoni)2011

|Views: 362|Likes:
Published by Kristina Tomić

More info:

Published by: Kristina Tomić on Nov 15, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/08/2014

pdf

text

original

KEMIJA S OSNOVAMA BIOKEMIJE

Prof.dr.sc. Marija Bujan Doc.dr.sc. Marko Vinceković Opća

Anorganska
Analitička Fizikalna Termokemija Elektrokemija Organska

Biokemija

LITERATURA
• OBAVEZNA
Kemijsko računanje – interna skripta Dr.sc.Ljubica Đumija: Kemijski elementi i spojevi (odabrana poglavlja) Dr.sc.Jelena Manitašević: Organska kemija (odabrana poglavlja)

• DODATNA (po izboru)
M.Sikirica: Stehiometrija I.Filipović i S. Lipanović: Opća i anorganska kemija I, II L.Stryer: Biokemija (odabrana poglavlja)

Polaganje ispita!!!
1. Uvjet za dobivanje potpisa: odraĎene vježbe i potpis iz vježbi 2. Ispit se sastoji od tri dijela (opća i anorganska, organska, biokemija). Ispit je pisani. Na usmeni ispit se pozivaju studenti koji su postigli manje od 60, a više od 50 bodova. 3. Maksimalno je moguće postići 100 bodova, a za prolaz je potrebno 60 bodova. 4. Sumarna ocjena je aritmetička sredina ocjena (bodova) iz pisanog ispita, Opće i anorganske, Organske kemije i Biokemije.

TVARI I PROMJENE TVARI
Pojam TVAR govori o homogenosti graĎe tijela. • Homogene tvari su npr. zlato, natrijev klorid, otopina modre galice
Otopina modre galice

• Smjesa tvari označava heterogenu graĎu. npr. – žbuka (vapno, pijesak, voda) – mlijeko – granit (kremen, glinenac, liskun) TVARI se, prema graĎi, dijele na homogene i heterogene. Heterogene – smjese čistih tvari Homogene – čiste tvari (kemijski elementi i spojevi) – otopine (prividno homogeni sustavi)

Granit

Tvari

Čiste

Smjese

Elementi

Spojevi

Homogene

Heterogene

Heterogene tvari – mogu se fizičkim postupcima rastaviti na sastojke
npr. sedimentacija, centrifugiranje, filtracija, prosijavanje, izmuljivanje, ispiranje, kromatografija na papiru

Homogene tvari – elementarne tvari i spojevi – svaki njihov i najmanji dio ima isti sastav

Tvar može biti homogena, a da nije stalnog sastava npr. otopine. Otopine se mogu rastaviti na čiste tvari fizičkim postupcima: • destilacija • frakcijska destilacija • sublimacija • kristalizacija

Sublimacija joda

Kristalizacija soli

Glavni tipovi kemijskih promjena
• • • • Sinteza: 2Mg(s)+O2(g) 2MgO(s) Analiza: 2HgO(s) 2Hg(l)+O2(g) Jednostruka zamjena: Zn(s)+H2SO4(aq) ZnSO4(aq)+H2(g) Dvostruka zamjena: Na2SO4(aq)+BaCl2(aq) BaSO4(s)+2NaCl(aq)

Čiste tvari do kojih se došlo kemijskim ili fizikalnim putem su kemijski spojevi ili elementarne tvari koje imaju karakteristična svojstva:
• gustoća • vrelište

• tvrdoća
• talište

• topljivost
• vodljivost

Elementarne tvari se uobičajenim kemijskim i fizikalnim metodama ne mogu dalje rastaviti. – elementarne tvari i spojevi sastavljeni su od atoma kemijskih elemenata – atom je najsitnija čestica neke tvari koja još zadržava sva svojstva te tvari

ELEMENTI U PRIRODI
Zemlja r = 6350 km 1. Jezgra – BARISFERA (90% Fe, 10% Ni) “nife” 2. Pirosfera (prijelazna zona) 3. Litosfera – vanjski ovoj (10 – 70 km) “sial”

LITOSFERA – maseni udio elemenata Kisik (O) Silicij (Si) Aluminij (Al) Željezo (Fe) Kalcij (Ca) Natrij (Na) 46,5 % 28 % 8% 5% 3,5 % 3%

Kalij (K)
Magnezij (Mg) Svi ostali elementi

2,5%
2% 1,5 %

MATERIJA i ENERGIJA
Svemir je sastavljen od materije koja je neprestano u gibanju – vrste materije → tvari – svojstva materije: masa i volumen Masa se mjeri težinom tj. privlačnom silom kojom Zemlja privlači masu: G=F=m·g G = težina m = masa F = sila privlačenja g = akceleracija sile teže

G1:G2 = m1 g : m2 g = m1 : m2
Vaganjem odreĎujemo masu!!!

TEMELJNI KEMIJSKI ZAKON A.L.Lavoisier (18.st.)

Zakon o održanju mase – pri kemijskoj reakciji ukupna
masa tvari koje reagiraju ostaje nepromijenjena
– pokus: - zagrijavanje kositra u zatvorenoj posudi - nakon reakcije kositra s kisikom masa reakcijske smjese je ista

A.L.Lavoisier u svom Laboratoriju

Kad bi se točnost Lavoisier -ovog eksperimenta mogla povećati za ~ 1011 puta, njegov zakon ne bi više vrijedio potpuno i u svim slučajevima. Razlog: gotovo u svim kemijskim reakcijama oslobaĎa se ili veže energija A.Einstein (1879 – 1955): Teorija relativnosti (1905.) ZAKON EKVIVALENTNOSTI MASE I ENERGIJE

A.L.Lavoisier

E = m · c2
E = energija (J – Joule) [1 cal = 4,17 J] m = masa (kg) c = brzina svjetlosti 2,998 · 108 m/s (3 · 108 m/s) Prema Einsteinovoj jednadžbi ekvivalencije mase i energije, pri svakoj kemijskoj reakciji u kojoj dolazi do promjene energije, mora doći i do odgovarajuće promjene mase.

Albert Einstein

Dakle, materija se u odreĎenim okolnostima pojavljuje u obliku: – tvari – energije
ZAKON O ODRŽANJU MATERIJE – objedinjuje oba zakona (Zakon o održanju mase i Zakon o održanju energije) Izvanredno velika energija odgovara izvanredno maloj masi! Gubitak mase je u stvarnosti zanemarivo malen, no osloboĎena energija je uvijek velika (ovo je neobično važno kod nuklearnih reakcija - eksplozija atomske bombe).

Joseph Proust (18 st.)
– francuski kemičar

ZAKON STALNIH OMJERA MASA – odreĎeni kemijski spoj uvijek sadrži iste kemijske elemente spojene u stalnom omjeru masa. Npr. analiza čiste vode uvijek pokazuje 88,81% kisika + 11,19% vodika tj. 100g vode  88,81g kisika + 11,19g vodika

John Dalton (19 st.)
– engleski kemičar
ZAKON UMOŽENIH OMJERA MASA – “kad dva elementa tvore više nego jedan kemijski spoj, onda su mase jednog elementa u jednostavnim umnoženim omjerima (1:2:3 …) s masom drugog elementa” Primjer : 5 dušikovih oksida – N2O 57 g kisika 100 g dušika NO 114 g kisika 100 g dušika N2O3 171 g kisika 100 g dušika NO2 228 g kisika 100 g dušika N2O5 285 g kisika 100 g dušika 1:2:3:4:5

J.B.Richter (18 st.) – njemački kemičar
ZAKON SPOJNIH MASA – “Mase dviju elementarnih tvari koje reagiraju s nekom trećom elementarnom tvari, iste mase reagiraju i meĎusobno, a isto tako i s nekom četvrtom tvari jednake i odreĎene mase”. Npr. 1 g vodika spaja se s 3 g ugljika u metan, a s 8 g kisika u vodu. Dakle, 3 g ugljika moraju reagirati s 8 g kisika. Stvarno, tako nastaje CO2!
Mase elementarnih tvari koje ulaze u meĎusobne kemijske reakcije nazivaju se spojnim masama (ili ekvivalentnim masama). - uveo je naziv STEHIOMETRIJA

Daltonova teorija atoma
• Atomi – vrlo sitne, nedjeljive čestice (grč. Atomos = nedjeljiv) [Leukip i Demokrit] • Otkriće zakona kemijskog spajanja (početkom 19 st.) omogućilo je Daltonu da postavi teoriju atoma kao realnih čestica materije

Postavke Daltonove atomističke teorije
1. Atomi su realne najsitnije čestice elementa koje mogu sudjelovati u kemijskoj reakciji i dalje se ne mogu dijeliti 2. Atomi jednog te istog elementa imaju istu masu i ista svojstva (još nisu bili poznati izotopi) 3. Atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite su mase 4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma elemenata u omjeru malih cijelih brojeva ( 1:1, 1:2, …).

Relativna atomska i molekulska masa
• Dalton, 1808. god. • na osnovi atomske teorije pokušao je odrediti relativne atomske mase • voda – spoj kisika i vodika • uzeo je vodik kao jedinicu i prema njoj odreĎivao relativnu atomsku masu kisika i ostalih elemenata • dobivene vrijednosti Dalton je nazvao “atomske težine” • budući da su mase elemenata odreĎivane prema vodiku kao najlakšem elementu: relativne atomske (Ar) mase relativne molekulske (Mr) mase

• 1900.g. za odreĎivanje relativnih atomskih masa kao baza je uzet kisik Ar(O) = 16 • 1929.g. otkrivena su tri stabilna izotopa kisika s masenim brojevima 16, 17 i 18 – pokazalo se da kisik nije pogodan kao baza za odreĎivanje relativnih atomskih masa

IUPAC – meĎunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju
- izabrana je nova baza za odreĎivanje relativnih atomskih masa: nuklid
12C

- NUKLIDI: neutralni atomi nekog elementa koji imaju jednake atomske i masene brojeve – ISTI SASTAV JEZGRE

Definicije!
Relativna atomska masa elementa (Ar) :
omjer prosječne mase odreĎenog atoma (ma) i 1/12 mase atoma nuklida 12C.

Relativna molekulska masa spoja (Mr):
pokazuje koliko je puta masa odreĎene molekule veća od 1/12 mase atoma nuklida 12C.

Unificirana atomska jedinica mase (u):
masa koja odgovara 1/12 mase atoma 12C - iznosi u=1/(12ma12C)=1,6605 · 10-27kg
Ar = ma (prosječna masa atoma) / (1/12 m12C) (jedinica atomske mase u = 1,6605 · 10-27kg)

APSOLUTNA MASA ATOMA ma = Ar · u

APSOLUTNA MASA MOLEKULE

m m = Mr · u

MOL – jedinica za množinu (količinu) tvari
Mol je ona količina (množina) definirane kemijske formule koja sadrži toliko jedinki koliko ih sadrži 0,012 kg 12C.

n = m/M
M = m/n – molarna masa je omjer mase čiste tvari i množine tvari

A [g/mol]

M [g/mol]

Ar (H) = 1,007 A (H) = 1,007 g/mol

neimenovani broj 1 mol atoma vodika

Mr (H2O) = 2 Ar(H) + 1 Ar(O) = 2 · 1,007 + 16 = 18,014 Mr (H2O) = 18,014 – relativna masa je neimenovani broj M (H2O) = 18,014 g/mol

ma(H) = Ar · u = 1,007 · 1,66 · 10-27
ma = 1,674 · 10-27kg mm(H2O) = Mr (H2O) · u = 18,014 · 1,66 · 10-27kg

mm(H2O) = 29,90 · 10-27kg

6,022 · 1023 AVOGADROV BROJ: 6,022 · 1023

AVOGADROVA KONSTANTA: 6,022 · 1023mol-1
-Avogadrov broj čestica u 1 molu tvari 1 mol kisika - n(O) 1 mol vodika - n(H) 6,022 · 1023 atoma Amadeo Avogadro

1 mol bakra - n(Cu)
1 mol kisika - n(O2)

1 mol vodika - n(H2)
1 mol vode - n(H2O)

6,022 · 1023 molekula

1 mol (H2) = 2 · 6,022 · 1023 atoma vodika 1 mol (O2) = 2 · 6,022 · 1023 atoma kisika 1 mol (H2O) = 3 · 6,022 · 1023 atoma vodika i kisika Množina tvari – n = N/L N – broj atoma, molekula, iona, tj. jedinki - BROJNOST L – Avogadrova konstanta (ili NA) Primjer: Kojoj množini odgovara 3,011 · 1020 atoma vodika? N(H) = 3,011 · 1020 n (H) =? n = N/L = 3,011 · 1020/(6,022 · 1023 mol-1)= 0,5 · 10-3 mol n = 5 · 10-4 mol

KEMIJSKE FORMULE
1. 2. EMPIRIJSKA kemijska formula – prikazuje najmanji omjer atoma (elemenata) u molekuli. PRAVA kemijska formula – prikazuje vrstu i broj atoma koji grade tu formulu.

3.

STRUKTURNA kemijska formula – prikazuje kako su atomi meĎusobno prostorno povezani u molekuli.
C6H6 CH – empirijska C6H6 – prava – strukturna

Npr. Benzen

C6H12O6 - Glukoza
CH2O - empirijska

C6H12O6 - prava

strukturna
D – glukoza L - glukoza

Maseni udio (w) – elemenata u kemijskom spoju predstavlja omjer mase jednog elementa prema sumi masa svih elemenata u spoju.
Npr. H2O

w(H) = masa vodika/molarna masa vode w(H) = 2A(H)/M(H2O) w(H) = 2 · 1,007 g/mol/18 g/mol w(H) = 0,112 11,2 % težinskih udjela vodika u vodi

w(O) = masa kisika/molarna masa vode w(O) = 16 g/mol/18 g/mol = 0,888 88,8% težinskih udjela kisika u vodi

0,111g vodika 1 g vode

0,889g kisika

11,1 % vodika
100 g vode

88,9 % kisika

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->