P. 1
Povrede i Bolesti Nervnog Sistema

Povrede i Bolesti Nervnog Sistema

|Views: 303|Likes:
Published by Irfan Gljiva

More info:

Published by: Irfan Gljiva on Nov 17, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/26/2014

pdf

text

original

Glavobolja

Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi, trajna, ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna koja zahvaća cijelu glavu ili lokalizirana. Glavobolja je jedan od najčešćih neuroloških simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu. Često je popratni simptom mnogih bolesti. Bol - glavobolja može nastati samo u onim tkivima ili strukturama glave koje imaju osjetne tj. senzitivne završetke za bol, a to su:
     

koža, potkožno tkivo, mišići, aponeuroze periost kosti (pokosnica), oko, zubi, sluznica nosne i usne šupljine velike arterije velike vene i venski sinusi dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i duplikature osjetni moždani živci i korijeni i pripadajući gangliji

Klasifikacija dijeli glavobolje u 14 grupa, od čega su prve četiri grupe primarne glavobolje, grupe od 5-12 sekundarne, dok su neuralgije kranijalnih živaca, centralna i primarna bol lica i ostale glavobolje u zadnje dvije grupe:

Primarne glavobolje: o 1. Migrena o 2. Tenzijska glavobolja o 3. Glavobolja u nakupinama (Cluster glavobolja) o 4. Ostale primarne glavobolje:  Hemicrania continua  Koitalna cefalalgija, engl. New daily persistent headache (NDPH) Sekundarne glavobolje: o 5. Glavobolje povezane sa ozljedom glave i/ili vrata o 6. Glavobolje povezane sa poremedajim krvnih žila glave ili vrata:  Intracerebralno krvarenje  Subarahnoidalno krvarenje  Arteritis orijaških stanica o 7. Glavobolja u vezi s nevaskularnim intrakranijskim poremedajima:  Idiopatska intrakranijalna hipertenzija  Glavobolja nakon punkcije dure  Iktalna glavobolja o 8. Glavobolja uzrokovana tvarima ili prekidom njihova uzimanja:  Lijekovi  Mamurluk o 9. Glavobolja uzrokovana opdim infekcijama:  Meningitis o 10. Glavobolje povezane sa poremedajim homeostaze o 11. Glavobolja ili bol lica uzrokovana poremedajima kranija, vrata, uha, nosa, sinusa ili ostalih struktura lica i kranija o 12. Glavobolja povezana sa psihijatrijskim poremedajima Neuralgije i ostale glavobolje: o 13. Kranijalne neuraligije, centralna i primarna bol lica i ostale glavobolje

centralna ili primarna bol lica Kod psihogenih glavobolja bol nije precizno lokalizovan i traje neprestano. koji sužuje krvne žile. U pravilu nastaje oštećenje djelića moždanog tkiva zbog začepljenja krvne žilice u mozgu ugruškom (trombom). Izazvana je krvarenjem pa se naziva "izljev krvi u mozak" ili cerebralna hemoragija. Ostale glavobolje. odnosi se na gubitak pamćenja neposredno prije traume. Faktor koji neposredno izaziva napad jesre psihičko naprezanje i emotivni šok. mogu postojati i znaci šoka ili kolapsa krvotoka s padom krvnog pritiska. Gubitak svijesti je posljedica povrede moždanog stable i u pravilu ne traje duže od 15 min. CVI . cerebrovaskularni inzult . Osobe koje se oporavljaju od potresa mozga obično imaju prazninu u pamćenju – amneziju. kranijalne neuralgije.. apopleksija mozga) je naglo nastali fokalni neurološki deficit ili katkad globalni gubitak moždanih funkcija uzrokovan cerebrovaskularnom bolešću koji traje duže od 24 sata ili vodi k smrti.o 14. Osim navedenih simptoma. bolesnici pridaju veliku važnost bolesti mozga. a postkomociona ošamućenost ne duže od 1 sata. znojenje i površno disanje. Često se javlja kao simptom depresije. Potres mozga Potres mozga je prolazno oštećenje funkcija mozga koje se karakteriše promjenama svijesti i poremećajima ravnoteže i vida. Podjela mozdanog udara Ishemijski moždani udar  Primarno trombotski Primarno trombotski moždani udar uzrokuje aterosklerotski plak.   Embolijski - Hemodinamski Hemoragijski moždani udar To je druga osnovna vrsta moždanog udara. Traumatska glavobolja se javlja u vidu tupog i difuznog bola. bljedilo. koja se odnosi na period poslije trauma. Migrena predstavlja specijalni vid glavobolje koji se javlja u paroksizmima i obično je jednostrana. koji prekida cirkulaciju ili zbog pucanja krvne žilice s posljedičnim krvarenjem u mozgu. Moždani udar Moždani udar (moždana kap . Najčešći uzrok je psihičke prirode. a nastali tromb može egzulcerirati i uzrokovati emboliju. Postoje dvije vrste amnezije – retrogradna. Najčešće počinje u pubertetu ili adolescenciji. Do njega dolazi kad prsne moždana aneurizma ili kad oslabljena ili upaljena krvna žila u mozgu počne krvariti. a ne sama trauma tj. i anterogradna (posttraumatska). Nakupljanjem krvi . povreda.

poremćajem svijesti.povećava se tlak koji može ubiti tkiva ili uništiti stanice ometajući normalno protjecanje krvi kroz zahvaćena područja. povraćanjem. Napadaji su podijeljeni u 4 kategorije: -Generalizirani napadaji Karakterizirani su izbijanjem u širem području mozga. ugrize se za jezik. Često mu prethode simptomi i znaci zbog malih krvarenja ili rasta same aneurizme. prestaje disati.. mučninom. -Parcijalni napadaji . kratkotrajno je odsutan i zagledan u neki predmet.najčešće se javlja u dječjoj dobi. Ovo je najdramatičniji oblik epileptičkih napadaja. - Arteriovenske malformacije Moždani udar izazvan krvarenjem iz arteriovenskih malformacija.s poremečajem svijesti. To je poremedaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa. Bolesnik grčevito diše. mokri bez kontrole i izgubi svijest. Bolesnik prekida svoju aktivnost. Manifestuje se kao epilepsijski napad. Ova vrsta moždanog udara smrtonosna je u 80% slučajeva. Hipertenzivna intracelebralna hemoragija (ICH) - Subarahnoidalna hemoragija (SAH) Najčešće nastaje zbog rupture aneurizme. izmjena i poremećaja svijesti. uroĎenog spleta previše izraslih krvnih žila mozga. Ima nagli početak s jakom glavoboljom. Značajno remete koncentraciju. b) apsans ili mali napadaj . fotofobijom. Ovakvi se napadaji mogu ponavljati nekoliko puta na dan. koji može biti u vidu konvulzija. glava mu klone. Generalizirani napadaji mogu biti: a) toničko-klinički ili grand mal .. predmeti ispadaju iz ruke.karakteriziran je padom bolesnika na pod i tipičnim grčenjem mišića. govoriti. nadražajnih fenomena od strane pojedinih dijelova mozga ili kao kombinacija ovih poremećaja. - Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) Epilepsija Epilepsija je naglo nastali i prolazni poremećaj funkcije mozga koji prestaje naglo i ima tendenciju za ponavljanjem. bez lokaliziranog početka.a karakteriziraju ga nagli i kratkotrajni poremećaj svijesti bez pada na pod.

ekstremiteta i vrata. Specijalist neurolog ili neuropedijatar odrediti de adekvatnu terapiju antiepileptičkim lijekovima. 3. 4. Bolesnici nisu svjesni svog ponašanja. zbunjeni i žale se na glavobolju. Osoba može osjetiti neobične mirise. zvukove i okuse. Ovaj oblik epilepsije ne narušava inteligenciju i mišljenje. žvakanja. Parcijalni napadaji mogu biti: a)jednostavni parcijalni napadaji-tijekom ovog napada osoba ostaje pri svijesti. Obično se opisuje kao dio West sindroma. ali se mogu proširiti i na cijeli mozak. Privremena klonulost ili paraliza jedne strane tijela mogu uslijediti nakon napadaja. Ponekad se u terapiji koristi kombinacija više lijekova. česti su automatizmi poput različitih grimasa. nakon čega slijedi poremećaj svijesti. Lennox-Gastaut sindrom-najteži oblik epilepsije. ponavljanja riječi. Epilepsiju je potrebno liječiti od samog početka tj.iznenadni kratki napadaji koje karakterizira tipični spazam struka. Često započinje karakterističnim predosječajem tzv. a šaka. U 2/3 bolesnika terapijom se može potpuno kontrolirati napadaje.. javlja se u ranom djetinjstvu uz mentalnu retardaciju. 2. juvenilna mioklona epilepsija . mljackanja. Odgovor na terapiju antiepileptičkim lijekovima nije zadovoljavajući. Ovakvi napadaji traju oko 3 min. Bolesnici mogu izgledati kao da su budni. obično traje cijeli život i dobro reagira na terapiju. glava i oči mogu se okrenuti na jednu stranu. atonički napadaji . ruka i jedna strana lica mogu se trzati ili osoba može u nekim od tih dijelova osjetiti trnce. aurom. te se nakon određenog vremana terapija mora izmjeniti.karakterizirani su naglim gubitkom mišićnog tonusa što rezultira trenutnim padom i ozljedama lica i drugih dijelova tijela.Započinju u jednom dijelu mozga. nakon napada često su pospani. ali gube kontakt s okolinom. od postavljanja dijagnoze.često je neprepoznata. Napadaji su miješanog tipa. javljaju se i preko dana i preko noći.. -Specijalni epileptički sindromi     1. -Složeni ili kompleksni parcijalni napadaji Najčešći su kod odraslih i najteže se kontroliraju terapijom. U terapiju su uključeni specijalist neurolog ili neuropedijatar. a rijetko donje ekstremitete. obično se javlja u pubertetu i predstavlja nasljedni poremećaj u inače neurološki zdravog djeteta. te mnogi drugi specijalisti. . infantilni spazmi . Karakterizirana je kombinacijom toničkih i kloničkih napadaja koji se javljaju nekoliko sati nakon buĎenja i zahvaćaju obično samo gornje.

Etiološki faktori koji utiču na razvoj MS 1.Multipla skleroza Multipla skleroza (MS). Rizik oboljevanja od MS je veći meĎu roĎacima osobe sa bolešću nego u općem pučanstvu. Imunološki. Činjenica da jednojajčani blizanci ne oboljevaju u 100% slučajeva. prenošenje impulsa kroz neurone je poremećeno. do potpune oduzetosti. Kod dvojajčanih blizanaca ta vjerovatnost je oko 4%. koji služi kao glavni histokompatibilni kompleks MHC kod ljudi. definisanih kao DR15 i DQ6.(možda nekim od uobičajenih virusa). Nasljedni faktori HLA regija kromozoma 6. od blage ukočenosti i otežanog hodanja. na kojima pojedini dijelovi mijelinskog omotača upalno reagiraju i propadaju. Pored toga najveći rizik od oboljevanja imaju roĎena braća i sestre. Nedavne genetske studije pokazale su postojanje 8 do 10 još neizdvojenih genetskih lokusa. Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja. Najpouzdaniji dokaz za to je povezanost izmeĎu MS i specifičnih genetskih promjena. prisustvo specifičnih gena je povezano sa MS. genetske predispozicije koja se nalazi pod utjecajem više gena. Specifični sastav HLA grupe gena u hromozomu 6. se zna da ima uticaja na vjerovatnoću oboljevanja od MS. kod ovih bolesnika postoji odreĎena nasljedna sklonost. vjerovatnost oboljevanja od multiple skleroze je oko 30%. sljepila. osoba iz te obitelji. epidemiološki i genetski dokazi podržavaju stav da je izloženost genetski predodreĎene osobe čimbeniku ili čimbenicima okoline tijkom djetinjstva. roditelja i djece. Bolest je vrlo promjenljivog tijeka. u pogledu načina razvoja bolesti.(engl. usporeno ili isprekidano. demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije. tzv. mogućeg. . kao što su HLA-C554 i HLA-DRB1-*11. Osim obiteljskih svojebnosti. Multipla skleroza pogaĎa dugačke produžetke stanica neurona. itd. Kad je odreĎeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen. Ova činjenica sugerira na značaj. zbog čega poruke iz mozga dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom. postojanja gena otpornosti. Iako multipla skleroza nije nasljedna bolest. Druga istraživanja su pokazala zaštitno djelovanje pojedinih gena. dok je rizik mnogo manji za njihovo potomstvo. Kod jednojajčanih blizanaca. s vremenom dovodi do imunoposredovane inflamatorne demijelinizacije. (lat. koja se smjenjuju sa naglim poboljšanjim kliničke slike (remisija bolesti). pokazuje da bolest nije isključivo genetski uslovljena. a posebno je izražena kod braće i sestara. ekspresije antigena klase II glavnog histokompatibilnog kompleksa MHC . Zato se danas smatra da je genetska osnova MS rezultat interreakcije izmeĎu brojnih čimbenika (još nedovoljno jasne) povećane osjetljivosti i. a kada je jedan od blizanaca ženskog spola i manja. potencijalnih kandidata za MS. Razlike su u ljudskom leukocitnom antigenu HLA. javlja se neurološkim simptomima i znacima i karakteriziraju je česta pogoršanja različitog stupnja. Sclerosis multiplex) je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno „napada“ bijelu masu središnjeg živčanog sustava. Ukoliko meĎu najbližim roĎacima ima oboljelih od MS. „greškama“ ili ih uopće nema (izostaju). posjeduje 1-3% veću vjerovatnost za dobijanje bolesti. Promjena u ovoj regiji povećava vjerovatnoću oboljevanja od MS. main hystocompatibility complex) na ćelijama u predjelu lezije.

učestalost prijevremenih poroĎaja. odnosno smanjeni rizik ovisno o genetskim uticajima kod udaljenih srodnika. kao što su promjene u riziku oboljevanja. Uvećan rizik od MS je povezan sa smanjenim izlaganjem suncu. Brojna istraživači smatraju da je multipla skleroza autoimuna bolest u kojoj organizam. . stvara odbrambene mehanizme protiv vlastitog tkiva. tijekom djetinjstva bile izložene djelovanju raznih patogenih faktora. su ljudski herpes virusi. Nije se pokazalo u medicinskoj praksi. U slučaju multiple skleroze to je mijelin. kao što su visoka učestalost bolesti u nekim obiteljima. tvrdi da je MS uzrokovana patogenim mikroorganizmima. preko imunog sistema. Potencijalni virusi koji mogu biti povezani sa MS. iz skupine klamidija. Smanjena proizvodnja i manji unos vitamina D glavni su biološki mehanizmi koji objašnjavaju povećan rizik oboljevanja meĎu ljudima koji su manje izloženi sunčevoj svjetlosti Multipla skleroza ne povećava rizik od komplikacija tijkom trudnoće. značajno povećana. Prisustvo ovih patogena u pojedinim područjima je češća pojava kod pojedinaca kod kojih oni uzrokuju asimptomatske. Nezarazni faktori Multipla skleroza je češća kod ljudi koji žive dalje od ekvatora. regijama ili državama. dok su neki virusi otkriveni u nervnom sistemu direktno povezani. može se izazvati demijelinizacija živčanog sustava eksperimentalnih životinja. Tokom istraživanja ove bolesti razvijeni su različiti hipotetski mehanizmi koji pokušavaju objasniti uzroke pojave MS. bi mogao biti virus. kod kojih se s godinama (starenjem). a uzročni faktor („okidač“) iz okruženja. tvrdi da su oboljele osobe od MS. Od ostalih mogućih MS uzročnika.   Higijenska hipoteza. raĎanja nedonoščadi. možda radije povezan sa zajedničkom infekcijom. Nakon eksperimentalno unijete virusne infekcije. 3. ali samo u nekoliko slučajeva i mnogo godina nakon inicijalne infekcije ovi patogeni uzrokuju demijelinizaciju nervnih ćelija i pojavu MS Dokazi koji govore da su neki virusi uzrok MS su sve brojniji. Objašnjenje za ova epidemiološka otkrića može biti u činjenici da je nastanak MS. U mozgu i likvoru većine bolesnika sa MS može se utvrditi prisutnost oligoklonalnih traka (čija je pojava svojebna kod virusnih infekcija). ali ne objašnjava pojavu MS u drugim slučajevima. koji su stimulirali autoimune reakcije u organizmu podložnih pojedinaca. sa demijelinizirajućim encefalomijelitisom kod ljudi. najviše se pažnje daje ljudskim endogenim retrovirusima i klamidofilima. stvorio povećan rizik da njihov organizam reagira na infekciju izazvanu brojnim zaraznim mikroorganizamima Hipoteza prevalence. koji su izazivači pneumonije (Lat Chlamydophila pneumoniae).2. što objašnjava veću učestalost oboljevanja od MS u pojedinim područjima svijeta. Faktori upale Genetska predispozicija može objasniti samo dio epidemioloških razlika u učestalosti MS. da postoji. koji se u likvoru MS bolesnika mogu pronaći u obliku varičela herpes zoster (izazivača vodenih boginja). perzistentne (stalne) infekcije. nego sa nekim rijetkim patogentskim mehanizmom. koje nastaju tjekom migracija pojedinih osoba u ranim godinama života. uroĎenih malformacija ili rane smrti novororoĎenčeta kod trudnica sa MS.

razviti multipla skleroza. teškoće rasuĎivanja i takvi simptomi su često blagi i obično se previĎaju i zanemaruju. tako da ponekad tek nakon drugog ili nekog od narednih napada liječnik od bolesnika saznaje da je pacijent i ranije imao tipične početne simptome ove bolesti koji su nestali nakon nekoliko dana. tremor i vrtoglavica su često prisutne tegobe. na 10. trnci. dok drugi mogu osjećati bolove. Zbog toga plivanje može biti dobro za ljude s multiplom sklerozom. pamćenja. pažnje. Premda mozak i kičmena moždina imaju velik rezervni kapacitet. uključujući i novoroĎenu djecu. Vjerovatnoća neophodnosti carskog reza kod žena sa MS je nešto viša i iznosi 42%. Simptomi i znaci multiple skleroze zavise od lokalizacije promjena i jačine upale mijelinskog omotača neurona. Oko polovine ljudi sa multiplom sklerozom ima kognitivne teškoće poput poremećaja: koncentracije. (mjereno ultrazvukom). svrab kože.Istraživanja koja su provedena kod 18. 2.000 žena sa MS. mješanje crvene i zelene boje ili čak sljepilo na jednom oku. Žene sa MS imale su nižu stopu komplikacija u trudnoći nego žene koje su imale prije trudnoće dijabetes. iako ovaj simptom može poprimiti oblik stalnog umora. kao komplikacija osnovne bolesti. Osobe koje imaju jednu od sljedećih autoimunih poremećaja posjeduju veću vjerovatnost da će se kod njih. zbog kojih oboljela osoba najčešće u početku ne traži medicinsku pomoć niti mišljenje specijaliste. u poreĎenju sa 33% kod drugih žena. Depresija koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajedničko obilježje oboljelih od multiple skleroze. ulcerozni kolitis itd) Rani simptomi i znaci multiple skleroze su obično blagi. Brojni bolesnici imaju simptome kao što su neosjetljivost. Kod 60% oboljelih toplota može uzrokovati privremeno pogoršanje mnogih simptoma multiple skleroze. Oko 10% bolesnika pati od težih psiholoških poremećaja.7% fetusa pokazivalo je znake snižene tjelesne težine-nedonošenost. Neobjašnjivi vidni problemi obično se poboljšavaju tek u višim stadijumima bolesti. (hipertireoza) Dijabetes tip I Upalne bolesti bolesti crijeva (Crohnova bolest.    MeĎu ženama sa MS. To je razlog zbog čega su simptomi multiple skleroze toliko različiti i zašto ih je teško predvidjeti. u poreĎenju sa 1. mnoga .9% fetusa kod drugih žena. a sami simptomi doĎu i proĎu. U tim slučajevima smanjenje toplote eliminiše ove probleme. Početni simptomi multiple skleroze često su dupli vid.8 milijuna roĎene djece u 38 država.    Bolesti štitne žlijezde. otkrila su sljedeće razlike izmeĎu skupine zdravih i žena oboljelih od MS. Umor može biti izazvan fizičkom iscrpljenošću koja se može otkloniti odmaranjem. Kod većine bolesnika sa multiplom sklerozom javlja se i slabost mišića u udovima i problemi sa koordinacijom i ravnotežom u tijeku bolesti. Teškoće govora.

a neki se simptomi pojavljuju češće u ranoj fazi bolesti. a može biti i neinfektivnog porijekla (npr. Na mjestima nestanka mijelinskog omotača nastaju ožiljci koji se nazivaju skleroza. intelektualnih funkcija itd. poremećaj mokrenja. Meningitis se dijele na: Purulentni (gnojni)  Meningitis cerebrospinalis epidemica  Meningitis izazvan stafilokokima i streptokokima  Meningitis izazvan pneumokokusima Tuberkulozni Virusni  Akutni limfocitni horiomeningitis (aseptički meningitis) Hronični lokalizovani meningitisi Meningitis carcinomatosa - . Nikada jedan bolesnik nema sve simptome. senzorne poremećaje. defekacije i seksualnih funkcija. povišenom temperaturom. protozoe.). povećanog tonusa mišića u nogama.područja upale mijelinskog omotača neće dati nikakve simptome. autoimune bolesti. bakterije. Klinički znaci i simptomi koji se pojavljuju u multiploj sklerozi mogu uzrokovati poremećaje vida. Klinički se očituje glavoboljom. Meningitis mogu uzrokovati virusi. pozitivnim meningealnim sindromom (vidi dolje) i povedanim brojem stanica (pleocitoza) u moždanoj tekudini (cerebrospinalnom likvoru). neki lijekovi itd. dok simptomi otežanog kretanja. plak ili lezija. poremećaje koordinacije pokreta i ravnoteže. Meningitis Meningitis je upala moždanih ovojnica ili meninga. gljivice. smetnje mokrenja i nestabilnost u hodu i stajanju češće nastaju u kasnijoj fazi bolesti. maligne bolesti.

°°–¾¾  ©  °f   9 °°%–°©°%  .34943:8... °°–¾© ½ff¯ f°©°nf¯ °°–f °q¾ q© –f ©¯ ½Á °¯  ¯½ f¯ ½°¯¯ °°– f°¯¾° ¯¯%  © %½ of°¯ © ¯¾f°nf %½ nf%¯ f°© o°%n  ¾½°f°¯% .3: 0 03..:4 .308082594254.89.9/ . °°–¾¯–f¾  f © ½ –©n f¯  ° °€ °–½© f%°½ ¯f–°   ¾ f¯°   ¾ ° ©  %  .  3 3. °°–¾ff°½° ¯¾¯f @ ° I¾°  °¯€n°¯ °°–¾%f¾ ½q¯ °°–¾% °q°ff°¯ °°–¾ ../.:: 0 0:7. .54/7: .8341.  /010. °°–¾ff°¾f€¯f¾ ½¯f  .0808:.93.341.0 8259420 ..31:3.89..3. °°–¾n  ¾½°f¾ ½ ¯nf  . °°–¾nfn°¯f¾f     .24703.08259420 ..2  .82594248054.:5.0447/3.:::2:954807424::744.34 709.3-4083302. .::. 8034730547020 ./.0 .0 547020 .054709.3.3...0 .:34. 54. 82093024703.-3489:4/:89..3490 0 547020 .0.4803..-4089   03398 .30 0/.2.. 203844249.8.20892.9547020 .-4089 /4825942490 .:8074. 5.3089.7.0/.31:3. 39009:.0203844249.3089..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->