6.

Graenje mostova

6. Graenje mostova
6.1 UVOD
Graenje mostova predstavlja poseban inenjerski izazov. O pojedinim nainima graenja postoji opsena literatura, a takoer se u svijetu izdaje niz asopisa posveenih toj tematici. ak i openiti prikaz najvanijih naina graenja moe ispuniti itavu jednu knjigu. U ovom poglavlju cilj je prikazati neke postupke graenja koji se najee upotrebljavaju pri gradnji mostova, navodei tek njihove openite prednosti i nedostatke. Jo donedavno masivne konstrukcije mostova gradile su se na skelama, pomonim napravama koje su nosile konstrukciju dok ona nije bila sposobna nositi samu sebe. Ove skele su bile nepokretne, a da bi ih iskoristili na drugom mjestu morali bi ih rastaviti i dio po dio premjestiti. Za neke mostove ove su skele bile unikatne graevine, esto sloenije konstrukcije i od samog mosta. Metalni mostovi izvodili su se spajanjem na licu mjesta - zakivanjem ili pritezanjem vijcima, a da bi se omoguio rad i za njih je bilo potrebno podizati skele. U novije vrijeme, tenjom za brom i jeftinijom izgradnjom, iznaen je niz postupaka kojima se znaajno skrauje vrijeme gradnje mosta, a istovremeno postie i znatna uteda u materijalu i radu. Primarni cilj graditelja mosta je dakle, to lake, to jednostavnije i to jeftinije napraviti prikladnu nosivu konstrukciju u to kraem vremenu. Dakako, da sa stajalita korisnika mosta ovi zadaci uope nisu zanimljivi, stoga se postupci izgradnje moraju ocijeniti i sa stajalita uporabne vrijednosti mosta. Naini izgradnje nisu sami sebi svrha nego su tek put u ostvarivanju konanog cilja - oblikovno vrijedne i svrsishodne graevine - mosta. Stanoviti postupci graenja imaju i obratan utjecaj, tj. direktno utjeu na konstruktivni (statiki) sustav graevine, pa i ope dispozicije mosta. Kod sustava izvedenih na nepokretnim skelama obino se smatralo da u sustavu ne dolazi do znaajnijih naprezanja sve do trenutka otputanja skele, a tu se pretpostavku nastojalo i to bolje ostvariti. Dakle, sustav se posmatrao kao stvoren odjednom bez utjecaja koji su posljedica postupnog graenja. Kod modernih postupaka utjecaj fazne gradnje je vrlo bitan i nesmijemo ga zanemariti. Kod niza postupaka konstrukcija tokom gradnje mijenja vie statikih sustava i esto, tijekom gradnje prima vee sile nego to e ih imati tokom eksploatacije. Kad govorimo o graenju mosta uvijek se daje naglasak na graenju rasponske konstrukcije (ili lukova kod lunih mostova), esto izostavljajui tehnike graenja temelja, upornjaka i stupova mosta. U nekim sluajevima dogaalo se da je sloenije (i dakako skuplje) izvesti temelje nego cijeli most. Kad ocjenjujemo prednosti i nedostatke razliitih postupaka izvoenja, moramo imati u vidu i to da li se odreenim postupkom moe prikladno udovoljiti svim bitnim zahtjevima na most. Ba iz tog razloga neophodno je poznavati to vie uhodanih (uobiajenih) i posebnih (specijalnih) postupaka. Pri tome treba takoer imati na umu da postoje i naroiti mostovi ija vrijednost izlazi izvan zanatskih okvira, pa ih moramo promatrati kao zasebne cjelovite objekte kako u pogledu njihovog graenja, tako i u pogledu svih ostalih zahtjeva koji se postavljaju za takvu graevinu.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

51

6. Graenje mostova

6.2 OPI POSTUPCI GRADNJE

Openito se gradnja mostova moe podijeliti na tri postupka: monolitni, montani, kombinirani. Konkretni odabir postupka gradnje ovisi o vie inilaca, a esto je mjerodavni inilac oprema i tehnologija kojima raspolae firma koja most gradi.

6.3 GRAENJE TEMELJA UPORNJAKA I STUPOVA

Temelji upornjaka i stupova, kao uostalom i drugih graevinskih konstrukcija, mogu se izvoditi kao plitki temelji (kada su uvjeti za temeljenje dobri - kvalitetno tlo), ili kao duboki temelji (piloti, bunari, kesoni) kada uvjeti za temeljenje nisu dobri. Kod plitkih temelja uvijek se nastoji dno temelja osloniti na vrstu stijenu - "zdravicu". Ako to nije mogue potrebno je paziti na mogue potkopavanje ili podlokavanje temelja. Temeljenje na pilotima koristi se u uvjetima kada nije mogue iskopati tlo do vrstog. Naelno se razlikuju zabijani i bueni piloti, pri emu su bueni piloti danas najei. Promjeri im se kreu od 80-300 cm, a ima mnogo razliitih sustava, licenci i patenata. U izrazito loim tlima (mulj, movara i sl.) za izradu temelja se koriste bunari ili kesoni.

6.4 GRAENJE UPORNJAKA I STUPOVA

Upornjaci mostova su obino takvi da ih je najpovoljnije graditi na klasian nain. Obino se radi o niskim zidovima i slinim konstrukcijama za koje su postupci graenja analogni onima u visokogradnji. Za izbor pogodnog naina izvoenja stupova vrlo je bitna njihova visina kao i broj stupova na mostu. Ako most ima samo niske stupove tada je redovito postupak njihovog graenja jednostavan. Ako su stupovi visine 10-15 m, moemo ih sagraditi na klasian nain s potpunim oplatama, postavljenim odjednom po itavoj visini stupa. Na takvim visinama mogu se graditi i polumontani i montani stupovi od jednog komada po visini. Ako su stupovi mosta vii, pogotovo ako su vii od 30 m, tada u obzir dolaze segmentni naini gradnje, na licu mjesta ili polumontani postupak. S druge strane, oblik stupova bitno uvjetuje tehniku graenja stupova. Ako su stupovi jednostavnog oblika, vertikalnih ili blago zakoenih ploha, njihova izvedba i u sluaju visokih stupova ne predstavlja znatniju potekou. Meutim, ako su stupovi razgranati, sa isturenim rukama i slino, a pogotovo kada su i visoki, tada je potrebno detaljno razraditi nain graenja stupova. Neki od najeih naina navedeni su u nastavku. 6.4.1 Izvedba stupova na licu mjesta Osnovni nain izvedbe stupova jest izvoenje na licu mjesta, betoniranjem ili zidanjem (kod zidanih stupova). Pri tome se za betoniranje moe koristiti potpuna standardna oplata, sektorska oplata ili klizna oplata.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
52

6. Graenje mostova

6.4.1.1 Potpuna oplata Pod ovim pojmom se podrazumijeva oplata sastavljena za cijelu visinu stupa. Ova oplata moe biti prenosiva ili neprenosiva. Prednost rada u ovim oplatama je to oplate i njihovi sastavci mogu biti izraeni vrlo precizno, to uvjetuje jednoline i precizne plohe, to je za estetsku vrijednost mosta vrlo znaajno. 6.4.1.2 Sektorska oplata Kada su stupovi visoki izraujemo ih u odsjecima od 3-5 m, koje nazivamo sektorima ili katovima. Sektorske oplate moraju biti tako konstruirane da ih je jednostavno premjetati po visini. Oplate i njihovi nosai premjetaju se po visini stupa, uz otputanje od betona prethodnog sektora (kata). Pri napredovanju radova u visinu oplata i ukruenja se oslanjaju na donji, prethodno izvedeni sektor, pri emu je, naravno, potrebno priekati da taj sektor dostigne odgovarajuu vrstou. Sektorske oplate su prikladne za stupove vie od 15 m. Postoji niz razliitih naina premjetanja i detalja spajanja oplate, od kojih su neki patentirani. Osim s jednom, raditi se moe s dvije ili tri sektorske oplate istovremeno. Rad s vie oplata bitno ubrzava cijeli radni proces, a ujedno se moe postii da beton donjeg kata bude jo svje kada se na njega dodaje beton gornjeg kata, to bitno poveava kvalitetu gotove konstrukcije. Rad s jednom i dvije sektorske oplate prikazan je na slici 6.1.

Slika 6.1: Primjer izrade stupa s jednom i dvije sektorske oplate

Premjetanje oplate du stupa moe se vriti dizalicama (fiksne, kabel-kran, plovne ili sl.), moe se potiskivati preama koje se oslanjaju na ve izraene sektore ili se mogu podizati pomou jarbola koji se montira na vrh izraenog sektora (slika 6.2). Oplate se mogu izvesti i na nain da im se dimenzije mogu mijenjati, pa je na taj nain mogue izvoditi i stupove promjenjiva oblika.

Slika 6.2: Primjeri podizanja sektorske oplate MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
53

6. Graenje mostova

Slika 6.3: Sektorska oplata stupa nekog vijadukta

6.4.1.3 Klizna oplata Premjetanje oplata i ureaja moe se odvijati neprekidno stanovitom brzinom, a to mora pratiti i betoniranje. Zato se rad s kliznim oplatama mora organizirati neprekidno, to uvjetuje odreene specifine mjere kod takvih radova. Klizanje oplate vri se brzinama od 15 do 25 cm/sat. Oplata se oslanja na specijalne vodilice (najee ipke profila 32-36), koje se nastavljaju na pogodnim mjestima, a kasnije trajno ostaju zabetonirane u tijelo stupa (slika 6.4). Osim stupova konstantnog poprenog presjeka, kliznim oplatama se mogu izvoditi i stupovi kojima postoji promjena debljine stijenki. Tako su kliznom oplatom izvedeni stupovi "Europa Brcke" kraj Innsbrucka u Austriji, koji su visine 146 m, upljeg poprenog presjeka, a debljina stjenke se mijenja od 55 do 35 cm. Srednja brzina kretanja je bila 5.4 m na dan.

Slika 6.5: Skica ureaja za rad klizanjem MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
54

6. Graenje mostova

Jo neke napomene Radovi sa sektorskim i kliznim oplatama uzrokuju neke specifine probleme, od kojih e se navesti samo neki: Armaturu stupa je potrebno uskladiti s visinom sektora, jer ipke nije mogue voditi cijelom visinom stupa. Poto se rad odvija esto na velikim visinama, potrebno je osigurati nain komotnog i laganog prilaza platformi za rad, a takoer i tu platformu prikladno osigurati. U projektu graenja potrebno je rijeiti problem demontiranja i sputanja oplate. Kod rada sa sektorskim i kliznim oplatama valjalo bi izbjegavati naglavnice, jer one znatno kompliciraju zavretke stupova. Uz navedene prednosti i nedostatke ovih postupaka, korisno je istaknuti da se ovim nainima dobivaju monolitni stupovi koji se mogu prikladno zatititi od propadanja zbog prodiranja vlage i vode u unutranjost betona. 6.4.2 Izvedba polumontanih i montanih stupova Stupovi (i upornjaci) mogu biti izvedeni od komada koji su izraeni izvan mosta te pomou odreenih naprava dopremljeni i montirani u konani poloaj. Stupovi, ako su kratki mogu se u potpunosti izraditi u pogonu, dopremiti na gradilite i montirati. Visoke stupove je potrebno montirati u komadima, no poto su stupovi preteno tlano optereeni elementi, za njih je i pogodno sastavljanje od komada manjeg presjeka, jer to znaajno smanjuje masu komada i omoguava laki rad. U svakom sluaju, pri izboru montanog postupka graenja mostova uvijek je pogodno izabrati komad onolike mase koliku je mogue podii jarbolima ili derik dizalicama, tako da visina stupa ne bude prepreka podizanju komada. Na slici 6.5 prikazana je montaa dijela pothodnika, a na 6.6 skica montanog naina gradnje pomou derik krana. Kod montanog postupka, montani komadi su uglavnom potpuno gotovi i potrebno je samo izvriti monolitizaciju. Kod polumontanog postupka, montani komad najee slui kao izgubljena oplata u kojoj se betonira monolitni dio stupa.

Slika 6.6: Postavljanje dijela pothodnika MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

55

6. Graenje mostova

Slika 6.7: Montani nain gradnje uz pomo derik krana

6.5 GRAENJE LUKOVA I RASPONSKE KONSTRUKCIJE

6.5.1 Openito Rasponske konstrukcije masivnih mostova se mogu izraivati na etiri osnovna naina: betoniranje dugih odsjeaka na mjestu gradnje, betoniranje kratkih odsjeaka na mjestu gradnje, postavljanje prefabriciranih dugih elemenata, postavljanje prefabriciranih kratkih elemenata.

Kod svakog od ovih postupaka vrlo bitni su naini obrade radnih (spojnih) reki. Kod betoniranja na mjestu gradnje dugih odsjeaka, meka armatura se nastavlja preklapanjem ili varom, a prednapeti kablovi specijalnim spojnicama. Kod betoniranja na mjestu gradnje kratkih odsjeaka (npr. balansni postupak), odreeni broj kabela se sidri, a ostali prolaze skroz, a nastavlja se samo meka armatura. U oba sluaja presjek se moe djelomino prednapinjati. Spajanje prefabriciranih dugih i kratkih elemenata uvijek se vri prednaprezanjem. Radna reka se moe ispuniti betonom (obinim, mikrobetonom, epoksidnim mortom ili cementnim mortom), a moe ostati i neispunjena. U nekim sluajevima moe se vriti i lijepljenje segmenata epoksidnim premazima. Prefabricirani elementi uvijek moraju biti potpuno prednapregnuti da pri punom optereenju ne doe do razdvajanja reki. 6.5.2 Izvedba mostova na nepokretnim skelama Tehnika izvedbe mostova na nepokretnim skelama spada u betoniranje na licu mjesta dugih odsjeaka i do nedavno (sredina 20. stoljea) se gotovo iskljuivo koristila za izradu mostova. Domiljatost inenjera u konstruiranju i postavljanju, a i u otputanju skele je dala trajni peat nekim mostovima, tako da su sami mostovi potisnuti u drugi plan. Poznat je i niz projektanata koji su se specijalizirali samo za skele (npr. R. Coray).

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

56

6. Graenje mostova

Nepokretne skele masivnih mostova obino su se izraivale od drveta. Drvo je izrazito prikladan materijal jer trajnost nije bitna (skele izraujemo samo za kratko vrijeme), a pogodno je da su takve konstrukcije lagane i da se gradivo moe lako obraditi te dijelovi lako rastavljati i sastavljati. eline skele su pogodne kod mostova koji imaju vie jednakih otvora ili ako moramo izgraditi vie jednakih mostova, dakle u svim sluajevima kad ih moemo iskoristiti vie puta bez veih izmjena. Kod manjih mostova kao skela i oplata mogu se koristiti standardne montane oplate koje se koriste u visokogradnji. eline skele su osjetljivije na utjecaj temperature od drvenih skela, dok su drvene osjetljivije na promjenu vlanosti. Po namjeni se razlikuju skele grednih i lunih mostova. 6.5.3 Dijelovi skele Skela predstavlja jednu prostornu reetkastu konstrukciju koja prima optereenja od konstrukcije i prenosi ih na tlo. U principu se smatra da sve sile konstrukcije, sve do trenutka otputanja skele, prenosi sama skela, i na takve sile je potrebno dimenzionirati skelu. Skele obino dijelimo na gornji i donji dio. Gornji dio predstavljaju svi dijelovi koji se nalaze iznad otpusnih naprava, koje slue da se cijela skela moe spustiti za odreenu visinu te tako osloboditi konstrukciju. Gornji dio skele sainjavaju:

Slika 6.8: Primjer potpune drvene skele s oznakama njenih dijelova

Oplata ili kalup (1) je dio na kojem se ugrauje beton (ili zida konstrukcija kod zidanih mostova) Obluila (2) su nosai na kojima lei oplata. Oni slijede liniju mosta, odnosnu liniju donjeg ruba glavnih nosaa ili luka/svoda. Kosnici i stupovi (3) su tapovi preko kojih se optereenje s obluila prenosi na donje vorove skele, tj. na oslonce skele. Vjetrovni spregovi (4) su nosai koji osiguravaju horizontalnu stabilnost skele tj. osiguravaju stabilnost skele kao prostorne cjeline. Ukruenja skele i tapova skele (5) je sekundarna konstrukcija koja slui za smanjenje duine izvijanja (stabilizaciju) kosnika i stupova, kao i ostalih dijelova skele. Pragovi (6) su podnoni dijelovi gornjeg kata skele, odnosno donji pojasevi sustava vezaa. Donji dio skele sainjavaju svi dijelovi ispod otpusnih naprava (otputaljki). U mnogim sluajevima donji dio se izvodi na potpuno istovjetan nain kako se izvodi donji ustroj drvenih mostova. U donji dio skele spadaju: Otpusne naprave ili otputaljke (7) su uloci izmeu gornjeg i donjeg dijela skele kojima moemo mijenjati visinu i na taj nain podii skelu da bi postigli traenu visinu konstrukcije, tj. spustiti skelu kada je potrebno konstrukciju osloboditi. Stupovi skele (8) su obino drveni jarmovi ili sloenija stupita, a mogu se sastojati od: pilota ili ipova skele, klijeta ili krieva za stabilizaciju te temelja skele koji su obino od betona.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
57

6. Graenje mostova

6.5.4 Tipovi skela Drvene i metalne skele izvode se kao tapaste (reetkaste) konstrukcije koje mogu sainjavati razliite statike sustave. Izbor tipa skele i njenog naina oslanjanja bitno ovisi o nizu imbenika, kao npr. prikladnost tla za temeljenje, oblik uvale, potreba za slobodnim prolazom ispod skele za vrijeme gradnje i sl. Openito, prema broju otvora nepokretne skele moemo podijeliti na dva tipa: Skele na dva oslonca (slobodne skele) - koje je openito tee izraditi i montirati (esto je potrebna pomona skela za izradu same skele), no lake je proraunati i otpustiti, a openito i zahtjeva manje grae; Skele na vie oslonaca (poduprte skele) - koje je openito lake izraditi i montirati, no zahtijevaju vie grae i tee ih je proraunati i otpustiti. Skele na vie oslonaca takoer zahtijevaju i plitke uvale i dobro tlo za temeljenje du cijelog poteza mosta.

Slika 6.9: Primjer skele na dva oslonca: skela mosta preko rijeke Inn, Cinuskel, vicarska (1911 god.), raspon luka 47 m, visina uvale 50 m

Slika 6.10: Primjer skele na vie oslonaca za neki gredni sklop

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

58

6. Graenje mostova

Slika 6.11: Primjer skele na vie oslonaca - skela mosta preko Korane u Slunju

Prema obliku, skele moemo podijeliti na niz tipova, kao to su na primjer: radijalne skele, lepezaste skele, skele na stupcima i sl. Takoer postoje i mjeoviti tipovi. Prema materijalu izrade, skele dijelimo na eline, drvene te kombinirane skele. U zadnje vrijeme sve ee su u upotrebi i aluminijske skele. U nastavku e biti prikazane neke skele te kratko komentirane njihove karakteristike. 6.5.4.1 Drvene skele Na slikama 6.11-6.19 prikazane su neke tipine drvene skele mostova graenih krajem 19. i poetkom 20. stoljea.

Slika 6.12: Skela mosta na rijeci Limmat u Badenu (Njemaka); Raspon svoda 72 m, a visina 26 m.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

59

6. Graenje mostova

Slika 6.13: Kombinirana skela od lunog dijela koji slijedi intrados i dviju lepezastih podupora. Pri donjem dijelu lepeze dodani su kosnici za osiguranje poprene stabilnosti.

Slika 6.14: Skela cestovnog mosta Bezergues, Tarn, Francuska; luk raspona 82 m, a strelica 16 m

Slika 6.15: Primjer slobodne razuporne skele za vrijeme njezine izgradnje Most preko rijeke Like u Kosinju, Hrvatska

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

60

6. Graenje mostova

Slika 6.16: Skela za svod mosta Pont de la Caile (1930.) otvor svoda 137 m, raspon luka skele 125 m

Slika 6.17: Skela mosta na Tari, Crna Gora projektant Trojanovi, skela Coray

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

61

6. Graenje mostova

Slika 6.18: Skela vijadukta Wiesener; primjer tzv. skele na katove

Slika 6.19: Most Perolles na rijeci Saane, Freiburg (1920.-1922.)

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

62

6. Graenje mostova

Slika 6.20: Pogled na skelu mosta Salginatobel

Na slikama 6.20 i 6.21 prikazani su neki projekti drvenih skela.

Slika 6.21: Projekt skele mosta preko rijeke Korane kod Plitvikih jezera

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

63

6. Graenje mostova

Slika 6.22: Detaljni crte drvene lune skele mosta Aare, Bern, vicarska

6.5.4.2 eline skele eline skele su sredinom 20. stoljea poele istiskivati drvene skele iz upotrebe, no nain postavljanja i uvrivanja skela ostao je manje-vie nepromijenjen. Najee eline skele su cijevne skele koje se lako montiraju i demontiraju te ih se moe koristiti mnogo puta. Meutim, ovisno o zadatku kojeg moramo obaviti, elina konstrukcija skele moe biti i unikatna konstrukcija. Na slikama 6.22-6.25 prikazane su neke eline skele.

Slika 6.23: Primjer skele od elinih cijevi predviene za gredni sklop

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

64

6. Graenje mostova

Slika 6.24: Primjer lepezaste skele od elinih cijevi

Slika 6.25: Primjer skele od standardnih reetkastih elinih nosaa

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

65

6. Graenje mostova

Slika 6.26 - Primjer eline skele izgraene od standardnih dijelova

6.5.5 Izvedba mostova na pokretnim skelama Pokretnim skelama nazivamo klasine nosive skele koje se bez rastavljanja mogu premjetati uzdu i/ili poprijeko na most. Kod grednih mostova ovakve su skele pogodne ako je tlo ispod mosta ravno i dobro nosivo, ako most nije uzdignut visoko iznad tla i ako ima vie polja. I lune skele se mogu premjetati, kao to je npr. napravio Freyssinet na mostu Plougastel (vidi sliku 6.26). Slian primjer je i most Gladesville u Australiji (slika 6.27)

Slika 6.27: Premjetanje drvene lune skele na mostu Plougastel

Slika 6.28: Primjer eline skele za jedan prsten luka mosta Gladesville

Pokretne eline skele, za betoniranje dugih odsjeaka na licu mjesta mogu se koristiti i u modernim postupcima izgradnje. Na slikama 6.28 i 6.29 prikazani su primjeri za to.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

66

6. Graenje mostova

Slika 6.29: elina reetkasta skela za betoniranje dugih odsjeaka na licu mjesta

Slika 6.30: Prikaz faza graenja pomou pokretne skele

6.5.6 Izvedba mostova pomou lansirnih skela Gredni mostovi velikih duina, kad je tlo neravno, a most visoko uzdignut iznad tla, izvode se pomou elinih lansirnih skela betoniranjem polje po polje. Ovim postupkom izvode se mostovi do cca 50 m raspona, jer s poveanjem raspona znatno raste cijena lansirnih skela. Lansirne se skele oslanjaju u pravilu samo na stupove mosta, a iznimno se u jednom veem rasponu mogu osloniti i na privremeni stup. U svijetu je razvijen i patentiran veliki broj razliitih sustava lansirnih skela, ali se svi openito zasnivaju na dva principa rada: skela se u slijedee polje premjeta (lansira) u dijelovima, skela se u slijedee polje lansira odjednom. Na slikama 6.31 i 6.32 prikazana je skela koja se u naredno polje premjeta u dijelovima (princip "ibera"). Ova skela se sastoji od: dva vanjska nosaa sanduasta presjeka, duine 50 m, i jednog srednjeg nosaa, takoer sanduastog presjeka, duine 98 m, koji slui i za premjetanje skele, jednog okvira koji sprijeda povezuje vanjske nosae,
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
67

6. Graenje mostova

prednjih kolica za prijevoz vanjskih nosaa, stranjih kolica kojima se prevoze vanjski nosai i koja preuzimaju ukupno optereenje od sva tri nosaa, skupa s betonom, dvije leajne konzole, koje optereenje od vanjskih nosaa predaju na konzole. Izrada jednog polja obino traje dva tjedna. Prednost rebrastih poprenih presjeka naspram sanduastih, je u tome da se itava oplata moe premjestiti skupa sa skelom, dok se kod sanduka unutranja oplata mora posebno transportirati, ime se znaajno poveavaju trokovi. Na slici 6.30 prikazana je lansirna skela koja se u susjedno polje premjeta odjednom. Prostor za izvedbu jednog polja je zatvoren, pa se radovi mogu izvoditi i po loim vremenskim uvjetima.

Slika 6.31: Lansirna skela koja se premjeta odjednom - most land

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

68

6. Graenje mostova

Slika 6.32: Lansirna skela koja se premjeta po dijelovima - princip rada

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

69

6. Graenje mostova

Slika 6.33: Lansirna skela koja se premjeta po dijelovima - princip rada

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

70

6. Graenje mostova

6.5.7 Izvedba mostova pomou dizalica Postavljanje polumontanih i montanih rasponskih nosaa moe se vrlo jednostavno izvesti raznim vrstama dizalica. Najjednostavniji tehnoloki proces predstavlja montiranje nosaa s tla, ali se on moe provesti samo u sluaju kada most ima nisku niveletu i kad je tlo pod mostom ravno (vidi sliku 6.33). Uporabom dvije ili vie dizalica koje simultano diu rasponske nosae nije ograniena veliina ni teina nosaa, iako je, dakako, znatno lake raditi s manjim i lakim nego s velikim i tekim nosaima.

Slika 6.34: Postavljanje montanih nosaa nekog grednog nadvonjaka uz pomo dviju auto dizalica

Slika 6.35: Prikaz postavljanja montanih nosaa s pomou dizalice koja se kree po mostu. Rasponi mosta oko 13 m

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

71

6. Graenje mostova

Ako za montiranje nosaa koristimo dizalicu koja se kree po mostu, tj. onom dijelu mosta koji je izgraen, tada postupak montae ne ovisi o dubini uvale koja se premouje. No ovakvim se nainom mogu graditi samo mostovi manjih otvora, jer je duina kraka dizalice, kao i njena nosivost ograniena (slika 6.34). Kada se most gradi nad vodom (rijeka, jezero, more), a visina uzdizanja mosta nad vodom nije velika, tada se za montiranje nosaa mogu koristiti i plovne dizalice (slika 6.35).

Slika 6.36: Postavljenje gotovih rasponskih dijelova na stupove koji su prije dovreni. Rad pomou plovne dizalice velike nosivosti.

Takoer vrlo esto se rabe kombinirani postupci s vie dizalica, ili postupci kojima se polumontani komadi dopremaju na lice mjesta maonama, a zatim podiu i montiraju dizalicama s mosta (Dubrovaki most). 6.5.8 Izvedba mostova pomou lansirnih prenosila Jedan od vrlo esto koritenih naina montiranja prefabriciranih rasponskih nosaa koji seu od jednog do drugog stupa mosta je montaa pomou lansirnih prenosila - lansirki. Ovaj postupak je naroito pogodan za izradu mostova kojima je glavni nosai prednapregnuti rebrasti nosai. Lansirke su najee reetkaste konstrukcije, ukupne duine vee od dva polja mosta. Na njima se nalaze elektrina vitla pomou kojih se element pomie uzdu lansirke. Princip rada jednog lansirnog prenosila skiciran je na slici 6.36. Kod ovog prenosila izmeu dva stupa je ostavljena upljina kroz koju se podie montani dio, koji se zatim prenosi uzdu prenosila i montira u konani poloaj.

Slika 6.37: Princip rada lansirnog prenosila.

Na slici 6.37 prikazan je slian ureaj, koji prima dio dopremljen po gotovom dijelu konstrukcije. Dio se prihvaa ureajem te uzduno transportira nad otvor mosta u kojem se trenutno montiraju nosai. Kad stigne nad otvor prihvaaju ga vjealjke za popreno smjetanje. Takvim ureajem dostupan je svaki poloaj na mostu, a itav proces radova odvija se na vrhovima stupova te tako ne ovisimo o prilikama ispod mosta.
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
72

6. Graenje mostova

Ovakav sustav prenosila danas se smatra najsuvremenijim i postoje prenosila koja mogu prenijeti nosae mase i do 400 t. Na ovaj nain su montirani rasponski nosai Krkog mosta, Maslenikog mosta i novog apljinskog mosta.

Slika 6.38: Prikaz rada nekog lansirnog prenosila

Slinih postupaka u praksi graenja mostova ima mnogo i razlikuju se vie u formama pomonih ureaja nego u postupcima. Stanovite razlike meu njima odnose se na nain prihvaanja elementa, kako se element prenosi du prenosila, da li je ureaj irok koliko i rasponski sklop ili je uzak, pa se moe premjetati u poprenom smjeru i sl. Na slikama 6.38 - 6.40 prikazani su jo neki primjeri rada lansirnih prenosila za montau potpunih rasponskih nosaa.

Slika 6.39: Postavljanje montanih dijelova rasponskog sklopa pomou posebnog prenosila, uz popreno razmjetanje dijelova na njihova mjesta MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
73

6. Graenje mostova

Slika 6.40: Neke lansirne reetke u pogledu sa strane

Slika 6.41: Jo neke lansirne reetke

6.5.9 Izvedba mostova konzolnim postupkom Konzolni postupak se, prema njemakom izvorniku: "Freivorbau", naziva jo i slobodnom gradnjom. Za graenje nosivih sklopova po ovom postupku koriste se jedna ili vie pokretnih radionica u kojima se izrauje dio po dio konstrukcije. Pri tome se moe graditi betoniranjem na licu mjesta ili postavljanjem kratkih montanih komada. Ovim nainom mogu se graditi i lukovi i grede. Kod konzolnog naina gradnje izrazito dugih vijadukata razvile su se i specijalne radionice koje napreduju po vrhovima stupova i izrauju dio po dio, ili cjelovitu rasponsku konstrukciju izmeu stupova. Takve pokretne radionice mogu biti zatvorene, tako da je rad neovisan o vremenskim prilikama. Jedan takav ureaj prikazan je na slici 6.41.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

74

6. Graenje mostova

Slika 6.42: Pokretni ureaj tipa Maurer u radu. Rasponi mosta do 65 m.

Vrlo je korisno konzolni postupak vriti istodobno (simetrino) s obje strane stupa. Za takav postupak gradnje je uvrijeeni naziv "balansni postupak". Shematski prikaz napredovanja gradnje u konzolnom postupku (balansnom postupku) prikazan je na slici 6.42 na primjeru mosta u Koblenzu.

Slika 6.43: Balansni postupak gradnje - primjer most u Koblenzu

6.5.9.1 Betoniranje sektora na licu mjesta Pri tom konzolnom postupku graenje poima na unaprijed dovrenim stupovima, tako da postupno nastaju konzolni dijelovi prikladno privreni za stup. Upeta veza grede i stupa moe ostati trajno, ali se i veza sa stupom, kada je most gotov moe pretvoriti u leaj, pomini ili nepomini. Prema tome, konani sustav nosaa moe biti i kontinuirana greda. Dakle, radovi teku sljedeim slijedom. Na vrh stupa se postavi skela i oplata za jedan krai sektor, taj sektor se betonira i pritegne prednapetim kablovima. Na taj leajni sektor nastavljaju se, konzolno s obje strane stupa kratka postolja u kojima se postupak ponavlja s odreenom oplatom. Konzolni sektori veu se meusobno mekom armaturom i prednapetim kablovima, a eventualno lijepljenjem epoksidnim malterima (slika 6.43).

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

75

6. Graenje mostova

Slika 6.44 - Prikaz nastajanja konzolnog sklopa

Graenje e biti jednostavno ako ja popreni presjek konstrukcije jednak du itavog mosta. Meutim, moderni postupci konzolnog graenja tako su prilagoeni da i promjenjivi presjeci ne predstavljaju veliki problem. Neki shematski primjeri skela i oplate za konzolno graenje betoniranjem na licu mjesta prikazani su na slici 6.44.

Slika 6.45 - Shematski prikaz konstrukcija pokretnih postolja za konzolno graenje

6.5.9.2 Montiranje konzolnih sektora Pojedini dijelovi rasponskog sklopa ili luka mogu se izraditi izvan mosta te konzolno ugraditi na svoja mjesta u mostu. Veza takvih komada obino se vri potpunim unutarnjim ili vanjskim prednaprezanjem. Na slikama 6.45 - 6.49 prikazani su neki konzolni postupci.

Slika 6.46 - Montani ureaj sa gradnje mosta na rijeci Don u Rostovu

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

76

6. Graenje mostova

Slika 6.47 - Jedan primjer izgradnje montiranjem konzolnog sklopa uz pomo potrebnog ureaja

Slika 6.48 - Postavljanje konzolnog sklopa uz pomo derrick dizalice

Slika 6.49 - Prikaz montiranja reetkastog konzolnog sklopa uz pomo plovne dizalice

Slika 6.50 - Prikaz postavljanja montanih komada pomou posebnog prenosila MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature
77

6. Graenje mostova

6.5.9.3 Statika razmatranja Prilikom konzolne izvedbe nosa prolazi kroz razne statike faze. Tokom graenja je ista konzola (to je statiki izrazito nepovoljno), dok u konanici prelazi u gredni ili okvirni sustav (to predstavlja statiki povoljnije stanje). Zbog toga se prilikom gradnje nastoji ublaiti statiki nepovoljne utjecaje, pa se vri pridravanje cjelokupnog sustava. Pridravanje sustava moe se vriti postavljanjem kosih zatega preko privremenog stupa (slika 6.51). Ovakav sustav primijenjen je na ibenskom mostu (slika 6.50), te na Pakom mostu gdje je koriten za izradu luka. Lukovi su bili betonirani na licu mjesta u jednakim odsjecima, na elinoj skeli koja je s jedne strane pridravana za ovrsli dio betonske konstrukcije, a s druge strane zategama. elina skela bila je mase 70 t, a premjetana je plovnom dizalicom.

Slika 6.51 - Konzolni postupak s kosim zategama primijenjen na ibenskom mostu

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

78

6. Graenje mostova

Slika 6.52 - Konzolni postupak s kosim zategama preko pomonog stupa

Pridravanje sustava takoer se moe vriti obrazovanjem privremene reetke. Ovaj postupak vue porijeklo iz graenja elinih mostova, a primjenjuje se za izgradnju lunih mostova najveih raspona. Kod nas se koristio pri izgradnji Krkog mosta (slika 6.52). Gornji pojas i dijagonale reetke su vlani elementi (sastoje se od krutih elinih profila i prednapetih kabela) i sidre se u stijenu prednapetim sidrima. Luk i stupovi predstavljaju tlane elemente.

Slika 6.53 - Konzolni postupak s obrazovanjem privremene reetke na Krkom mostu

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

79

6. Graenje mostova

Konzolni sustav se dominantno primjenjuje za gradnju viseih i ovjeenih mostova. Pri gradnji se izvedeni konzolni sektori direktno pridravaju kosim uadima ili vjealjkama.

Slika 6.54 Izvedba ovjeenog mosta balansnim (konzolnim) postupkom i usporedno podizanje pilona

6.5.10

Izvedba mostova postupkom navlaenja (potiskivanja)

itavu rasponsku konstrukciju ili pojedine njezine sektore moemo izraditi na obali, a zatim ih uzduno premjetati na njihova konana mjesta na mostu. Takav je postupak uveden pri graenju drvenih i elinih konstrukcija, a jednako se uspjeno primjenjuje i za masivne (betonske) mostove. Ovisno o tome da li se konstrukcija sustavom uadi i vitala navlai, ili se sustavom prea gura na svoje mjesto govorimo o postupku navlaenja ili potiskivanja. Ovi sustavi, dakako iako tehnoloki razliiti, praktino predstavljaju istu stvar. Tehnoloki proces je sljedei: iza upornjaka betonira se dio rasponske konstrukcije duine 10-30 m (l/4 l/2) u posebno konstruiranoj oplati. Nakon otvrdnjavanja betona obavlja se centrino prednaprezanje i potom se konstrukcija preko teflonskih leajeva potiskuje naprijed pomou hidraulikih prea. Na elu prvog odsjeka privren je elini kljun (slika 6.54).

Slika 6.55 Navlaenje gredne konstrukcije vuenjem, uz pomo elinog kljuna

Sljedei odsjeak betonira se izravno na stranje elo prethodnog, a armatura prolazi kroz radnu reku. Postupak se ponavlja po taktovima, koji u pravilu traju tjedan dana. Kad je konstrukcija u konanom poloaju prednapinju se kabeli za uporabno optereenje. Kontinuitet odsjeaka se postie mekanom i prednapetom armaturom.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

80

6. Graenje mostova

Iako je postupak prikladan za gredne sklopove, u praksi je bio primijenjen i za neke drugaije sustave nosaa. Postupak je racionalan za mostove duine vee od 150 m i s najmanje 3 polja. Rasponi se mogu kretati od 30 do 140 m, ali se ne smiju meusobno znatno razlikovati. Ako je razlika u rasponima velika, tada se izvode privremeni stupovi koji se nakon izvedbe cjelokupne konstrukcije rue, ili se na konstrukciji izvodi pomoni stup (pilon) s kosim zategama. Ovaj postupak primjenjiv je, osim za mostove u pravcu i za mostove s konstantnom horizontalnom zakrivljenou (mostovi u krunim krivinama). Iako je najjednostavnije izvoditi mostove konstantnog poprenog presjeka, postoje patenti po kojima se ovim postupkom mogu izvoditi i mostovi promjenjivog poprenog presjeka.

Slika 6.56 Prikaz ureaja za pomicanje rasponskog sklopa smjetenog na jednom stupu

Slika 6.57 Uzduno navlaenje rasponske konstrukcije na Rio Caroni, Venezuela. Navlaenje se vrilo preko stalnih i pomonih stupova

Uzduno premjetanje moe se primijeniti i na mjestima gdje se ispod mosta nalazi voda, tako da konstrukciju oslonimo na plovilo. Tako se mogu prenositi i vrlo teki dijelovi, a mogu se premjetati i cjelokupne konstrukcije (slika 6.57).

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

81

6. Graenje mostova

Slika 6.58 Razne mogunosti uzdunog premjetanja rasponske konstrukcije pomou plovila

6.5.11

Izvedba lukova postupkom zaokretanja

Lukovi mostova mogu se izraditi na obali, ili izvesti na licu mjesta u vertikalnom poloaju, pa se zatim zakretanjem dovesti u definitivni poloaj (slika 6.58).

Slika 6.59 Prikaz postavljanja luka uz zaokretanje u vertikalnoj ravnini

Postupak s vertikalnim zakretanjem pogodan je za mostove s jednim ili vie otvora, nad kojim tada sastavljamo nosivi sklop od polulukova. Poto su polulukovi u fazi montae prihvaeni kao konzole, potrebno ih je ispravno proraunati za tu fazu. Zglob koji slui pri zakretanju u konanici se moe ostaviti (dvo i trozglobni lukovi) ili monolitizirati (upeti lukovi).

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

82

6. Graenje mostova

Slika 6.60 Most na Strom River, Juna Afrika u graenju

6.5.12

Neto na kraju

Dakako da opisanim nainima nisu iscrpljene sve mogunosti graenja mostova. Neki postupci graenja predstavljaju originalna rjeenja koja su iskoritena samo na jednom mostu i nikad vie. Takvi postupci nisu predmet ovih zapisa, i o njima nije bilo rijei. Dakako da nije mogue dati ni najbolji postupak graenja. Za svaki most on je svojstven samo njemu i jedino inenjerska ingenioznost i pravilan nain razmiljanja mogu inenjera dovesti do optimalnog naina gradnje.

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

83

6. Graenje mostova

Slika 6.61 Most Maracaibo, Venezuela, prikaz graenja

MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature

84