P. 1
Tehnologija Veziva i Kompozitnih Materijala

Tehnologija Veziva i Kompozitnih Materijala

|Views: 7,603|Likes:
Published by meltotman

More info:

Published by: meltotman on Nov 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/16/2013

pdf

text

original

Ova metoda ispitivanja konzistencije odgovara i standardu HRN U.M8.056. Zasniva se na

zbijanju betonske mase vibriranjem, pri čemu se mjeri visina slijeganja, odnosno razlika

visina nezbijenog i zbijenog betona.

Koristi se za beton vlažan kao zemlja, plastični beton i tekući beton.

Ure aj za ispitivanje prikazan je na slici 16., a sastoji se iz:

- posude 200 mm x 200 mmm x 400 mm debljine lima 2 mm. Odstupanje

dimenzija mora biti u okviru ± 1%. Gornja površina posude mora biti otvorena.

- ure aja za zbijanje (nabijanje) betona, tzv. pervibratar

- zidarske lopatice duljine 160 mm i širine vrha oko 100 mm

- čeličnog ravnala s milimetarskom podjelom

75

Sl.16. Ure aj za odre ivanje konzistencije betona po Walz-u

Uzorci svježeg betona čija se konzistencija odre uje, uzimaju se odmah kod pripreme, tj.

poizlasku iz mješalica ili pak na mjestu ugra ivanja neposredno prije ugra ivanja. Uzima se

najmanje tri uzorka iz kojih se moraju prethodno ukloniti zrna agregata veća od 50 mm.

U čisti ure aj, prethodno obrisan vlažnom krpom stavlja se beton pomoću zidarske lopatice i

to tako da pada s visine oko 10 cm u posudu preko duže ivice zidarske lopatice. Kada se

posuda napuni do vrha, višak betona se uklanja čeličnim ravnalom. Nakon toga pristupa se

zbijanju betona pervibratorom sve dok se uočava njegovo slijeganje u ure aju. Kada je

slijeganje završeno vrši se poravnavanje površine betona, ukoliko je to potrebno. Sada se

mjeri visina od gornje ivice Walz-ove posude do površine ugra enog betona u sva četiri kuta

posude s točnošću od 1 mm.

Stupanj slijeganja vibriranjem, kao mjere zbijenosti odre uje se iz izraza:

s

40

40

h

40

V

=

=

gdje je:

V - mjera slijeganja ili koeficijent slijeganja

40 - visina Walz-ove posude, cm

h - visina betona poslije slijeganja, cm, (h = 40 - s)

s - prosječna vrijednost visine slijeganja (srednja vrijednost od 4 mjerenja), tj.

visina od gornje ivice posude do površine betona nakon slijeganja, cm

Na osnovu dobivenih vrijednosti za koeficijent slijeganja vrši se razvrstavanje i definiranje

konzistencije betona prema tablici 3.

76

Tablica 3. Mjera konzistencije prema koeficijentu slijeganja

Vrsta konzistencije

Mjera slijeganja ili koeficijent slijeganja

Beton vlažan, k1

1,45 do 1,26

Plastičan beton, k2

1,25 do 1,11

Tekući beton, k3

1,10 do 1,04

ZADATAK

U pogonu proizvodnje i primjene betona , pripremljenom svježem betonu odrediti

konzistenciju odre ivanjem stupnja slijeganja pomoću Walz-ovog ure aja. Na osnovu

dobivenih rezultata mjerenja stupnja slijeganja razvrstati i definirati konzistenciju betona

ODRE IVANJE KONZISTENCIJE SVJEŽEG BETONA SLIJEGANJEM ILI

"SLUMP" METODOM POMOĆU ABRAMSOVOG KONUSA

Ova metoda za odre ivanje konzistencije svježeg betona prema HRN U.M8.050., zasniva se

na slijeganju betonske mase, do koje dolazi kada se Abramsov konus ukloni s ispitivanog

uzorka betona. Za mjerenje se koristi Abramsov konus čije su dimenzije i oblik prikazani na

sl.17.

Sl.17. Shema i slika Abramsovog konusa za odre ivanje slijeganja betona, "slump

metoda"

77

Ovaj krnji stožac postavlja se na ravnu podlogu širim krajem prema dolje, kao na sl.16.. Faze

punjenja i nabijanja svježeg betona u Abramsovu konusu prikazane su na slici 18.

a) Punjenje i nabijanje betona u Abramsov konus

b) Poravnavanje gornjeg ruba c) Podizanje i uklanjanje

betona u konusu Abramsovog konusa

Sl.18. Faze punjenja Abramsovog konusa svježim betonom kod odre ivanja slijeganja

ili "slumpa"

Abramsov konus se puni svježim betonom u tri sloja. Svaki sloj se nabija i probija metalnom

šipkom promjera 16 mm odre eni broj puta (25 udaraca).

Kada se napuni Abramsov konus betonom, vrh se poravna, zatim se okomito podiže sam

stožac. Uklanjanjem Abramsovog konusa, konična masa betona se deformira i sliježe, kao na

slici 19.

78

a) beton bez b) normalno c) neravnomjerno d) gubitak slijeganja
slijeganja slijeganje slijeganje gubitak"slumpa"

Sl.19. Slika slijeganja ili "slumpa" za različite svježe pripremljene betone

Nakon uklanjanja Abramsovog konusa, i nakon što je betonska masa zauzela konačni oblik,

mjeri se njeno slijeganje, usporedbom visine (razlike visine) Abramsovog konusa i betonske

mase, kao na slici 20.

Sl.20. Mjerenje slijeganja ili "slumpa" - betona

Ako je visina Abramsovog konusa h = 300 mmm, a visina betonske mase nakon uklanjanja

konusa h1, tada se slijeganje ili "slump" može izraziti, u cm,. kao:

S = ∆∆∆∆h = h - h1

odnosno:

S = 30 - h1

Primjena ove metode je jednostavna, a koristi se samo za plastične betone koji se ugra uju

nabijanjem, a ne vibriranjem.

79

Slump, ili slijeganje koje se dobije uspore uje se s vrijednostima koje odgovaraju

standardnim konzistencijama betona, za koje vrijede iznosi slijeganja ili slumpa, S:

S = 0 do 5 cm vlažan beton

S = 5 do 18 cm plastičan beton

S > 18 cm tekući beton

Ova metoda ne daje uvijek sigurne rezultate zbog toga što se krnji stožac betona ne slegne

uvijek pravilno (kao što se vidi i na slici 18.), zbog čega je otežano pravilno i točno očitavanje

slijeganja, S.

ZADATAK

U pogonu proizvodnje i primjene betona , pripremljenom svježem betonu odrediti

konzistenciju odre ivanjem slijeganja ili "slumpa" Abramsovog konusa. Na osnovu dobivenih

rezultata mjerenja slijeganja razvrstati i definirati konzistenciju betona

ISPITIVANJE I ODRE IVANJE KONZISTENCIJE SVJEŽEG BETONA

ZBIJANJEM, VeBe METODA

Ova metoda prema HRN U.M8.054., koristi se za betone kod kojih je slijeganje odre eno

Abramsovim konusom neznatno. Mjerenja se izvode pomoću VeBe aparature koja je

prikazana na slici 21. ( VeBe ili V-B prema Victor Bährner).

Sl. 21 . Shema i slika VeBe aparature za odre ivanje konzistencije svježeg betona

80

Aparatura se sastoji iz dvije posude, jedne čelične s dnom čija je visina 200 mm, a promjer

240 mm (5) i druge koju čini krnji stožac (Abramsov konus bez repera ili graničnika na

dnu)(6), kružne ploče od stakla ili "pleksiglasa"(7). Lonac (5) je učvršćen za vibracijski stol

(2) kojega pokreće vibrator (4) . U lonac, čeličnu posudu (5) centrično se postavi krnji stožac,

konus, (kao na sl.) i puni uzorkom svježeg betona u tri približno jednaka sloja. Svaki sloj se

nabija čeličnom šipkom (13) s po 25 udaraca, pri čemu šipka svaki put mora proći kroz taj

sloj betona i ući u sljedeći ispod njega. Nakon punjenja i nabijanja betona u krnji stožac,

betonsku masu se poravna zidarskom lopaticom i višak betona odstrani.

Trideset sekundi nakon završenog nabijanja svježe betonske mase podigne se i ukloni metalni

krnji stožac (6), a u loncu (5) ostane uzorak svježeg betona u obliku krnjeg stošca. Na vrh

toga "betonskog" stošca oprezno se postavi i učvrsti kružna ploča (7), koja svojoj masom i

masom šipke (8) tlači uzorak svježeg betona. Tada se istovremeno uključi vibrator (4) i sat

(štoperica). Vibrator (4) potresa vibracijski stol (2) , a s njim i lonac (5) zajedno s uzorkom

svježeg betona. Zbog djelovanja vibracija i tlačne sile kružne ploče (7) sa šipkom (8) uzorak

svježeg betona se zbija i iz oblika krnjeg stošca prelazi u valjak promjera lonca (5).

Shema pojedinih faza ispitivanja konzistencije betona zbijanjem prikazana je ne slici.22.

a) punjenje kalupa b) nabijanje slojeva c) podizanje kalupa d) postavljanje kružne
betonom u tri betona s po sa zbijenog na površinu
sloja 25 udaraca betona betona

e) uključivanje vibracijskog f) vibriranje g) isključivanje vibratora i
stola i sata ("štoperica") betona sata te očitavanje t i V1

Sl.22. Faze odre ivanja konzistencije svježeg betona sabijanjem po metodi VeBe

81

Kada beton u potpunosti postigne oblik valjka tj. popuni lonac do odre ene visine, pri kojoj

kružna ploča po čitavoj svojoj površini leži na svježem betonu, smatra se da je zbijanje

završeno. Tada se isključi vibrator, zabilježi proteklo vrijeme u sekundama te na skali

ugraviranoj na šipki (8) očita volumen V1 u dm3

zbijenog svježeg betona na dnu lonca (5).

Ako na šipki nema skale, tada se volumen V1 odre uje iz dimenzija valjka koji je nastao u

loncu nakon zbijanja.

Konzistencija svježeg betona, kao VeBe-ov stupanj sabijenosti, N, odre uje se iz izraza:

N =

t

V

V

0

1

gdje je:

Vo - volumen betona prije zbijanja (volumen krnjeg stošca Vo = 5.5 dm3

)

V1 - volumen betona nakon zbijanja, dm3

t - vrijeme zbijanja ili vrijeme vibriranja, s

Prema dobivenim vrijednostima VeBe-ovog stupnja zbijenosti, te usporedbe s podacima za

pojedine vrijednosti konzistencije betona prikazanih u tablici, zaključuje se o konzistenciji

ispitivanog betona.

Tablica 4. Klasifikacija konzistencije betona prema VeBe stupnjevima

Vrsta konzistencije

VeBe-ov stupanj

Jako plastični ili tekući beton

3

Plastičan beton

3 - 6

Slabo plastičan beton

6 - 11

Beton vlažan kao zemlja

11 - 23

Slabo vlažan beton suh kao zemlja

23 - 49

Ova metoda je pogodna za betone čija veličina zrna agregata ne prelazi 31.5 mm.

ZADATAK

U pogonu proizvodnje i primjene betona , pripremljenom svježem betonu odrediti

konzistenciju odre ivanjem stupnja zbijenosti primjenom VeBe aparature. Na osnovu

dobivenih rezultata mjerenja VeBe- ovog stupnja zbijenosti razvrstati i definirati

konzistenciju betona.

82

ODRE IVANJE KONZISTENCIJE SVJEŽEG BETONA METODOM POTRESNOG

STOLA ILI POTRESNE PLOČE

Ispitivanje konzistencije svježeg betona ovom metodom prema HRN U.M8.052., temelji se na

rasprostiranju betonske mase potresanjem i mjerenjem promjera "pogače" ili "kolača"

betonske mase. Naime, mjerenja se provode na potresnom stolu, koji se sastoji iz dvije ploče

odre enih dimenzija, kao na slici 23.

Sl. 23. Potresni stol i krnji stožac s fazama rada kod odre ivanja konzistencije svježeg

betona rasprostiranjem

Krnji stožac sa svojim širim dijelom postavi se na potresnu ploču, točno na ucrtani krug.

Nogama se pritisnu reperi (papuče) krnjeg stošca koji se puni svježe pripremljenim betonom.

Punjenje se vrši u dva približno jednaka sloja. Svaki sloj se nabija s po deset udaraca drvenom

letvom 4x4 cm. Vrh napunjenog stošca se poravna zidarskom žlicom. Pola minute (30

sekundi) nakon završenog punjenja, podigne se metalni stožac pri čemu zaostane krnji stožac

svježeg betona na potresnoj ploči stola. Nakon 15 udaraca potresanja svježa betonska masa se

rasprostre po površini potresne ploče u obliku "pogače" ili "kolača". Novonastali promjer

"pogače" svježeg betona mjerodavan je za ocjenu konzistencije. Što je promjer pogače veći

83

konzistencija je mekša i obrnuto, što je promjer pogače manji konzistencija je kruća.

promjera. Uzima se prosjek, zaokružen na cijeli iznos u cm. Za svako pojedinačno ispitivanje

uzima se aritimetička sredina dva me usobno okomita očitavanja vrijednosti promjera kolača

ili pogače, tj.

dI =

2

d

d

2

1 +

Konačna vrijednost promjera kolača d, koja definira konzistenciju svježeg betona dobije se

kao srednja vrijednost iz tri ponovljena mjerenja, tj.

d =

3

d

d

d

III

II

I

+

+

Na osnovu dobivenih vrijednosti "d" betoni se klasificiraju prema konzistenciji koja iznosi

za:

- plastični beton 36 - 50 cm

- tekući beton 50 - 65 cm

Ova metoda se primjennjuje za plastične betone s agregatom veličine zrna do 30 mm.

ZADATAK

U pogonu proizvodnje i primjene betona , na osnovu mjerenja promjera nastalog "kolača"

betonske mase, pripremljenom svježem betonu odrediti konzistenciju odre ivanjem

rasprostiranja primjenom potresnog stola. Na osnovu dobivenih rezultata rasprostiranja,

razvrstati i definirati konzistenciju pripremljenog svježeg betona.

ODRE IVANJE SADRŽAJA UVUČENOG ZRAKA U SVJEŽEM BETONU

Ovo odre ivanje prema HRN U. M1. 031., vrši se u cilju utvr ivanja sadržaja zraka uvučenog

u svježi beton, posebno kada se pripremaju betoni otporni na niske temeprature i zale ivanje,

tj. kada se pripremaju aditivi tipa aeranta. Postupak se zasniva na stlačljivosti plinskih

mjehurića, tj. primjeni Boyle-Mariottovog zakona. Shema aparature može se prikazati kao na

slici 24.a ili b.

84

Sl. 24. Shema aparature za odre ivanje sadržaja uvučenog zraka u betonsku masu

Osnovni djelovi aparatura su:

1-glavna komora ili posuda za uzorak svježeg betona

2- poklopac ure aja

2a - pretkomora s ventilima i ure ajima za mjerenje tlaka

3 - ručna pumpa za zrak

3a - staklena cijev sa skalom

4 - manometar

5 - ventil za izjednačavanje tlaka

6 - prelazni ventil

7 - isputni ventil

8 - ventil za uvo enje i ispust vode na ili sa uzorka betona

Postupak mjerenja i samo mjerenje svode se na registriranje i odre ivanje promjene volumena

uzoraka za iznos volumena kojega zauzimaju zračni mjehurići u svježoj betonskoj masi kada

su izloženi tlačnoj sili vode s kojom se sabija zrak u kapilarnom sustavu svježeg betona.

Ako se primjenjuje aparatura prikazana na sl. 24.b, uzorak svježeg betona stavlja se u ure aj

za odre ivanje sadržaja zraka, glavnu komoru ure aja (1). Suvišni materijal se uklanja,

poravnavanjem uzorka. Nakon toga postavlja se poklopac ure aja (2), koji se napuni vodom,

85

tako da voda ispunja prostor izme u gornje površine svježeg betona i poklopca ure aja.

Pomoću ručne pumpe (3) iznad nivoa vode uvodi se i tlači zrak, čiji se tlak registrira na

manometru (4). Zbog povećanja tlaka iznad atmosferskog dolazi do zbijanja betonske mase i

smanjenja volumena zraka u betonu što se očituje u vidu snižavanja nivoa vode u cijevi (3a) .

Ako je skala cijevi (3a), izbaždarena tako, da promjena nivoa vode u njoj izravno odgovara %

smanjenja volumena betonske mase, tada ona odgovara i sadržaju uvučenog zraka kod

pripreme svježeg betona. Kod primjene aparature prikazane shemom na sl. 24.a, ručnom

pumpom (3), u predkomoru (2a), napumpa se toliko zraka da vrijednost na manometru

pokazuje "nulu" ( tada je tlak u pretkomori jednak 1 bar , što se postiže prethodnim

baždarenjem). Kada je to postignuto, nakon nekoliko sekundi , pomoću ventila (5) za

izjednačavanje tlaka u glavnoj komori (1) i pretkomori (2a), očita se na manometru (4)

vrijednost tzv. "porozimetrijskog indeksa " ili % uvučenog zraka u betonu.

Ako je skala manometra baždarena tako da razlike tlaka nastale sabijanjem zraka u betonu

budu izražene izravno u %, tada očitana vrijednost promjene tlaka predstavlja iznos uvučenog

zraka u betonsku masu.

ZADATAK

U pogonu proizvodnje, laboratoriju za kontrolu i primjenu betona, odrediti sadržaj uvučenog

zraka u uzorcima svježe pripremljenog betona, koji je spravljen iz industrijskog portland

cementa sa i bez dodatka aditiva tipa aeranta. Na osnovu dobivenih rezultata i grafičkog

prikaza ovisnosti iznosa uvučenog zraka o iznosu dodanog aditiva, odrediti i procijeniti

optimalni dodatak aditiva te svojstva i karakteristike aeriranog betona. Procijeniti njegovu

stabilnost prema niskim temperaturama.

1. 2. 4. SVOJSTVA STVRDNJAVAJUĆEG I OČVRSLOG BETONA

Procjena kakvoće očvrslog betona je vrlo važan čimbenik, kako s gledišta njegove ciljane

uporabe tako isto i s gledišta njegovog ponašanja na različite utjecajne faktore tijekom njegove

eksploatacije kao graditeljskog ili konstrukcijskog materijala.

Općenito je mišljenje da je čvrstoća njegovo najvažnije svojstvo, premda u praktičnoj primjeni

kao programiranog kompozitnog materijala mogu biti i druga dominantna svojstva važnija od

86

same čvrstoće. Osim čvrstoće kao karakteristične veličine odre uju se i drugi parametri koji

daju mogućnost procjene kakvoće nekog betona, kao što su: volumna masa, kompaktnost,

poroznost, tvrdoća, trošenje (habanje), vodoupojnost, vodonepropusnost, postojanost na niske

temperature, skupljanje i širenje batona, linearna dilatacija, te elastične i plastične deformacije.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->