P. 1
Kontejnerski Term

Kontejnerski Term

|Views: 1,321|Likes:
Published by Ivana Bičić

More info:

Published by: Ivana Bičić on Nov 23, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/29/2013

pdf

text

original

KONTEJNERSKI TERMINALI

Tehničko-tehnološka obilježja kontejnerskih terminala j j j Lučki kontejnerski terminali Željeznički kontejnerski i huckepack terminali j j p Robno – transportni centri

Tehničko – tehnološka obilježja kontejnerskih terminala
Kontejnerizacija kao transportni sustav predstavlja skup određenog broja uzajamno povezanih i međusobno zavisnih elemenata koji čine relativno samostalnu cjelinu. j Kontejnerizacija je integralni transportni sustav koji pruža mogućnost prijevoza od “vrata do vrata“ ili od p g p j “terminala do terminala” u kombiniranom kopnenom, pomorskom i zračnom transportu. Kao službeni početak razvoja kontejnerizacije uzima se 1966. godina, kada je američki brod Fairland s prvim teretom u kontejnerima uplovio u luku Bremenhaven.

Elementi kontejnerskoga transportnog lanca Rijeka Zagreb Z b

Kontejneri l kš K t j i olakšavaju prijevoz robe k išt j j ij b korištenjem jednog ili više prijevoznih sredstava i transportnih puteva a ujedno su opremljeni uređajima za lakše rukovanje pri prekrcaju iz jednog transportnog sredstva u drugo. otporan za višestruku upotrebu.Kontejneri su posebni spremnici (transportni sanduci. Definicija Međunarodne organizacije za D fi i ij M đ d i ij standardizaciju (ISO) glasi: Kontejner je transportni sud (spremište) pravokutnog presjeka sljedećih obilježja: a) trajnog je oblika. b) konstruiran je tako da omogućava prijevoz robe s jednim ili više transportnih sredstava bez pretovara svog sadržaja.) koji su dovoljno otporni da mogu osigurati višestruku upotrebu. cisterne. sadržaja . savitljivo složene posude itd.

. ušteda radne snage.c) opremljen je uređajima za lako i brzo rukovanje. d) lako se puni i prazni prazni. jer se roba praktički pojavljuje u postupku prekrcaja samo dvaput i to na početku (ukrcaj) i na kraju transportnog procesa (iskrcaj). te smanjuju lomovi i oštećenja robe. manja mogućnost krađe. Primjena kontejnera utječe i na brzinu transporta. Time se j p g p ( j) postiže i veća sigurnost pri rukovanju s teretom. mogućnost upotrebe kontejnera kao pri remenog skladišnog prostora i dr privremenog dr. pakiranja. smanjenje broja prijevoznih isprava i carinskih formalnosti. e) zapremnine je najmanje 1 m3. j i ij iš t k jer kontejneri u prijevozu pružaju niz pogodnosti kao što je: smanjenje oštećenja robe ušteda robe. Prednosti k t j P d ti kontejnerizacije su višestruke. brži i jeftiniji prekrcaj.

) Kontejneri se prema namjeni dijele u dvije osnovne skupine: k i 1. 2.Poboljšanjem brzine ukrcaja i iskrcaja tereta smanjuje se vrijeme obrta prijevoznih sredstava i vrijeme boravka broda u luci. te znatno veću sigurnost prijevoza i prekrcaja (smanjuju se rizici od loma. krađe itd. . specijalni kontejneri namijenjeni prijevozu jednog ili nekoliko i t k lik istovrsnih t t za k ji se moraju osigurati ih tereta koji j i ti posebni uvjeti prijevoza. Primjena kontejnerizacije omogućuje i veću iskoristivost prijevoznih sredstava. univerzalni kontejneri namijenjeni prijevozu ambalažiranog tereta. vlage.

Presjek kontejnerskog broda .

drvene.ISO utvrdila je tehničke uvjete za gradnju kontejnera. Prema korisnoj nosivosti razlikuju se: 1. . olovne i kontejnere izrađene od legura. gumene. Međunarodna organizacija za standardizaciju . teški kontejneri obuhvaćaju sve jedinice volumena iznad 10 m3 (nosivosti 5-30 tona). Prema tim uvjetima kontejneri se svrstavaju u p četiri skupine. 2. Te uvjete prihvatila je i Međunarodna željeznička unija UIC. plastične. Mali kontejneri su zapremnine od 1 m3 do 3 m3 (nosivosti 1-3 tone) a p ( ) srednji volumena od 3 m3 do 10 m3 (nosivosti 5-30 tona).Kontejneri se prema materijalu od kojeg su izrađeni dijele na: čelične drvene gumene plastične čelične. laki kontejneri (mali i srednji). aluminijske.

.

44 2.19 12 19 2.44 2.44 2.44 2 44 .44 2.09 9.44 2.12 12.Izmjere kontejnera prema ISO .44 2.44 2 44 2.standardima Kategorija duljina Dimenzije (metara) širina Nosivost visina (tona) 10 20 25 30 10 stopa 20 stopa 30 stopa 40 stopa t 3.06 6.

Različite izvedbe kontejnera .

kontejneri s krovom koji se mogu otvarati s vratima na čelu i boku za prijevoz tereta u pakiranom ili rasutom stanju različite granulacije. 2 k j i lokalni 3. sklopive.Prema konstrukciji kontejneri se dijele na: 1. kontejneri za unutrašnji transport 2. Prema vrsti tereta koji se prevozi razlikuju se: 1. univerzalni zatvoreni kontejneri sa vratima na čelu ili na boku b k za prijevoz pakiranog k ij ki komadnog ili paletiziranog t t d l ti i tereta. nesklopive i 3. . Prema mjestu korištenja kontejneri se mogu razvrstati na: 1. 1 sklopive 2. 2. 3 kontejnere sa ili bez uređaja za samoiskrcaj samoiskrcaj. kontejneri za l k l i transport. kontejneri za međunarodni transport.

3. raznih prozvoda metalne industrije i ostale robe koja podnosi atmosferske promjene. kontejneri cisterne za prijevoz tekućina. šljunka. kontejneri za prijevoz praškastih materijala i ostale sitnozrnaste robe robe. 6. koksa. 7. 4. kontejneri sa niskim stranicama za prijevoz teških vozila i koleta koleta. itd 5. tekućeg plina itd. kontejneri platforme za prijevoz vangabaritnih tereta. otvoreni kontejneri s pokrivačem ili bez njega ("open top ) top") za prijevoz ugljena. granuliranog kamena. 8 kontejneri za prijevoz stoke stoke. 8. .

4. "bulk" kontejneri ili kontejneri za prijevoz rasutih tereta (ukrcaj pod tlakom ili slobodnim padom). skeletni kontejneri. kontejneri za prijevoz generalnog tereta. 6. tank 3 "tank" kontejneri ili kontejneri cisterne za tekućine i komprimirane plinove. rashladne (frigo) i grijane kontejnere. u koje se svrstavaju zatvoreni k t j i s vratima s j d ili s obje strane. kontejneri platforme tzv.Svi tipovi kontejnera koji se koriste u pomorskom transportu mogu se razvrstati u šest skupina: g p 1. 5. kontejneri sa pola visine i kontejneri sa prirodnom ventilacijom. kontejneri specijalne namjene koji se dijele u dvije skupine: kontejneri za prijevoz stoke i sklopivi kontejneri. "temperaturni" kontejneri koji se dijele na: izolacijske. k t j i t i kontejneri ti jedne bj t kontejneri s otvorenim krovom i stranicama. 2. . "flat containers" koji imaju samo podlogu ili temelj. 3.

i lj koja je izdala d i i . .Čimbenici koji utječu na izbor vrste kontejnera su: .identifikacijski broj.težina tereta. . dimenzije i volumen tereta i .fizička i kemijska svojstva tereta.datum izrade kontejnera. .dopuštena težina pri slaganju.najveća brutto težina i . . Na svakom kontejneru nalaze sljedeće oznake i podaci: .veličina.naziv zemlje k j j i d l potvrdu o sigurnosti.

Posredno rukovanje koje prevladava na lučkim kontejnerskim terminalima zbog sve većeg raskoraka u veličini kapaciteta broda i kopnenih vozila. .Lučki kontejnerski terminali Lučki kontejnerski terminal dio je lučkog sustava sustava. koji predstavlja posebno izgrađen i opremljen objekt namijenjen prekrcaju kontejnera izravnim ili j j p j j posrednim rukovanjem između morskih brodova i kopnenih prijevoznih sredstava. ali i mogućnosti učinkovite organizacije tehnološkog procesa. Kontejnerski terminal povezuje najmanje d j j j dva prometna sustava a za t t uspješno odvijanje procesa upotrebljavaju se specijalizirana prekrcajna sredstava sredstava.

Kontejnerski terminal Brajdica .

Grafički prikaz prekrcajnog procesa na lučkome kontejnerskom terminalu primjenom posrednog prekrcaja .

Lučki su se kontejnerski terminali razvijali pod izravnim utjecajem promjena u morskom brodarstvu. brodovi Kontejnerski brodovi. generaciju. čiji je razvoj bio vrlo intenzivan i j g j danas doživljava već VI. brodarstvu Razvitak kontejnerskog RO-RO prometa i prometa ostalog unitiziranog tereta zahtijevao je s obzirom na svoja ekonomska (troškovi) i tehnološka (brži obrt broda) obilježja novi p ) j j prometno-tehnološki proces p prekrcaja tereta u luci. a zatim i specijalizirani kontejnerski i celularni kontejnerski brodovi. U početku su se kontejneri prevozili u konvencionalnim brodovima često prilagođavanim za prijevoz kontejnera. . da bi se odmah zatim počeli diti j ij l k t j ki ti graditi najprije polukontejnerski.

30000 500 – 1300 do 23500 II. 35000 . 15000 . 35000 .4000 2 × 44000 do 33 .35000 1000 – 2000 2 × 29500 do 26 III.Razvitak kontejnerskih brodova Generacija Nosivost (t) Nosivost u TEU Snaga stroja (kW) Brzina u čvorovima (čv) do 23 I. 15000 .45000 1500 – 3000 2 × 36750 19 – 22 IV.55000 2500 .

doplutaj-odplutaj).U razvitku pomorskog prometa kontejnera važnu ulogu imale su različite vrste brodova koji se u osnovi mogu podijeliti u tri skupine: a) LO-LO brodovi (Lift in-Lift off. podigni-spusti) ) ( p g p ) b) RO-RO brodovi (Roll on-Roll off. Prednosti kontejnerskih brodova u odnosu na klasične linijske brodove za generalne terete ogledaju se prije svega u činjenici što kontejnerski brodovi zahtijevaju znatno kraće vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta u luci što ih čini efikasnijim i ekonomski i tehnološki savršenijim. . odkotrljaj-dokotrljaj) c) FLO-FLO brodovi (Float on-Float off. Ukrcaj i iskrcaj kontejnera može se izvoditi brodskom ili lučkom kontejnerskom dizalicom koja ima specijalni hvatač .spreder pomoću kojeg se kontejneri ukrcavaju u brod ili iskrcavaju iz broda na obalu.

Usporedba prosječnih tehnoloških vremena kontejnerskog i klasičnoga li ij k broda (%) kl ič linijskog b d Vrsta broda Prosječni boravak Prosječni boravak j j u lukama u plovidbi Klasični linijski brod Kontejnerski brod 47 % 53 % 32 % 68 % .

pa je stoga razvitak terminala potrebno zasnivati na odnosu glavne i pomoćnih kontejnerskih luka. Prema toj koncepciji raspodjele pomorskog prometa kontejnera.Eksploatacijski troškovi velikih kontejnerskih brodova su takvi da ne postoji ekonomska opravdanost pristajanja u manjim lučkim kontejnerskim terminalima. . koje imaju terminale manjeg kapaciteta (Feeder terminals). danas u svijetu postoji manji broj glavnih luka (Mother port) koje imaju jedan (ili više likih) l i terminal (M th t i l (Mother terminal) i k j se i l) iz kojeg velikih) glavni t promet disperzira u veći broj pomoćnih luka.

Odnos glavne i pomoćnih kontejnerskih luka .

skladište otpreme. prostor za ulaz na terminal s operativnom zgradom i dr. Komponente koje čine tipičan kontejnerski terminal jesu: pristan. mehanizacija radionica za popravak i inspekciju kontejnera. b) nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom i opremanjem višenamjenskog terminala sa dijelom specijalizirane kontejnerske opreme. parkirališna površina. skladišna prekrcajna mehanizacija. c) povećanjem prometa kontejnera koji prema procjenama UNCTAD-a treba iznositi 30000 do 50000 kontejnera u prve tri godine. obalne kontejnerske dizalice. lučkih kontenerskih terminala mogu se uočiti izvjesne pravilnosti koje se ponavljaju: a) u početnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kao specijalizirani dijelovi luke. opremanju i užoj specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog lučkog kontejnerskog terminala terminala. . pristupa se izgradnji.Planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminala ima svoja posebna obilježja iz dosadašnjeg razvitka obilježja. skladište za punjenje kontejnera.

Lučki kontejnerski terminal .

To je iz razloga što je slaganje u visinu bolje izbjegavati. a prema iskustvenim podacima ne bi smjela biti manja od 260 m. Pristan bi trebao biti smješten na "marginalnoj" obali. ako je moguće. pravcu kretanja (iskrcaj/ukrcaj). Zahtjevi za povećanjem površine kontejnerskog terminala stalno rastu Dok se nekad govorilo o rastu. brodskoj liniji. potrebnih 5-8 ha po pristanu danas su zahtjevi 20 ha i više po pristanu. liniji a posebno se odjeljuju prazni kontejneri kontejneri. tipu. po težini. jer na terminalu postoje potrebe za premještanjem kontejnera radi selekcioniranja po odredištu. Duljina pristana ovisi o veličini brodova koji se očekuju. .Pristan za kontejnerske brodove duži je od konvencionalnih pristana jer su i kontejnerski brodovi veći.

a naročito broja i kapaciteta prekrcajnih sredstava.20 dana dana. Pri planiranju kontejnerskog terminala često ima pogrešnih procjena u predviđanju njihove produktivnosti. 2.Zadržavanje kontejnera na kontejnerskom terminalu na temelju provedenih istraživanja tijekom 80 tih 80-tih godina dali su sljedeće rezultate: 1. p j S jedne strane postoji prekapacitiranost kojoj pogoduje i nepovoljna ekonomska situacija u kojoj je promet manji.5 dana. slabog korištenja opreme i opće poslovne politike politike. a s druge strane postoji neefikasnost kao posljedica slabog planiranja. kontejneri s izvoznim teretom . 1 kontejneri s uvoznim teretom . 3 prazni kontejneri . .7 dana dana. 3.

Prostor kontejnerskog 15. .Jedan od osnovnih problema je neizbalansiranost raznih podsustava unutar terminala i neusklađenost s kopnenim prometnim sustavom.000 pristana obuhvaća tri zone: p prekrcaj širine 30-50 m na kojem su j j . slaganja. Najčešće je situacija takva da je prekrcajni sustav (iskrcaj i ukrcaj kontejnera) brži od samog rukovanja na terminalu tj. a to je ponajprije površina operativne ši j j ij ši i obale i površina slagališta. skupljanja i otpreme. P ši operativne obale za jedan pristan i ti b l j d i t iznosi oko i k Površina 35.prostor za p kontejnerske obalne dizalice i kolosijeci. Potrebno je najprije odrediti veličinu onih dijelova terminala za koje se unaprijed zna da iziskuju veću površinu.000 m2. a na improviziranim kontejnerskim pristanima oko 15 000 m2. koji zauzima 10% ukupne površine pristana.

garaža. Prijemno-otpremne površine služe za ukrcaj i iskrcaj k t j i j k ši i t kontejnera. skladišta alata i opreme.prostor za primanje i otpremu kopnenih transportnih sredstava koji je udaljen od obale i sastoji se od pristupnih cesta i manipulativnog prostora. inspekcije. a zauzimaju oko 7% površine pristana. na koji se odnosi oko 55% ukupne površine pristana. ambulante i uredskih prostorija.prostor za skladištenje.1 ha za 1000 t kontejnera) I . a namijenjen je za pristana skladištenja kontejnera (kod straddle sustava oko 0. carine.. a obuhvaća 23% ukupne površine pristana. a obuhvaća oko 5% površine pristana . radničkih trgovina. Prostor za servisne funkcije sastoji se od parkirališta osobnih automobila.

Pristani za kontejnerske brodove i prostori za skladištenje kontejnera na terminalu Brajdica .

Operativna površina kontejnerskog terminala .

kontejnerski brodovi pete generacije od 6400 TEU: oko 7 ha Za planiranje površine slagališta kao najvažnijeg dijela kontejnerskog terminala može se upotrijebiti dijagram.kontejnerski brodovi četvrte generacije od 4000 TEU: oko 5.kontejnerski brodovi treće generacije od 3000 TEU: 4 ha i više .5 ha . .kontejnerski brodovi prve generacije od 600 do 1300 TEU: 1 ha .kontejnerski brodovi druge generacije od 2000 TEU: 3 ha .Najmanje potrebne površine ovisno o vrsti kontejnerskih brodova iznose: .

Procjena potrebne površine slagališta kontejnerskog terminala t i l .

5 .Visina slaganja kontejnera i zauzetost površine ovisno o vrsti upotrijebljenoga prekrcajnog sredstva ti t ij blj k j dt Visina slaganja (u kontejnerima) Prikolice Kontejnerski prijenosnika K t j ki ij ik (straddle carrier) Kontejnerski prijenosnik (strdadle carrier) Kontejnerski prijenosnik (strdadle carrier) Portalni prijenosnik (transtainer) Portalni prijenosnik (transtainer) Portalni prijenosnik (transtainer) 1 1 2 3 2 3 4 Površina za TEU (u m2) 65 30 15 10 15 10 7.

pregled i popravak oštećenih k l d k š ć ih kontejnera j .ranžiranje željezničkih vagona .parkiranje cestovnih vozila ki j t ih il .željeznički i cestovni pristup .upravne zgrade d .rashladne kapacitete .prostor za opasni teret .Kontejnerski terminal zahtijeva odgovarajuće prostore za: .radionice za održavanje vozila i prekrcajnih sredstava . .carinu .prostor za vozače itd t č itd.postrojenja za vaganje t j j j .

Na operativnoj obali nalaze se specijalne obalne kontejnerske di li za i k j i ukrcaj k k j k dizalice iskrcaj k j kontejnera u j brodove. Na skladištu se nalaze prekrcajna sredstva (pokretna kontejnerska mehanizacija) za prijenos i slaganje kontejnera. primopredajne i servisne zone terminala. Tehnologija kretanja p gj j prekrcajnih sredstava na kontejnerskom terminalu unaprijed je točno definirana sustavom jednosmjernih putova. To su LO-LO (vertikalni) sustav koji prevladava u zoni operativne površine luke. Prekrcajna sredstva poslužuju i p j prijemno otpremnu zonu.Kontejnerski terminali se opremaju sa dva osnovna sustava u tri verzije rukovanja iz kojih proizlaze načini prekrcaja i skladištenja kontejnera. RO-RO (horizontalni) sustav i kombinirani LO-RO sustav koji prevladavaju u zoni skladišne. t .

). Sigurno usmjeravanje signala u programirane upravljače. Automatizacijom rada kontejnerskih dizalica prekrcajni učinak povećan je na 30 do 50 kontejnera na sat. Provedenim postupkom automatizacije znatno se poboljšala i sigurnost rada kontejnerskih dizalica što pretpostavlja: 1. udara vjetra. pa se često nazivaju i kontejnerskim prekrcajnim mostovima. Nosivost suvremenih k t j N i t ih kontejnerskih mostova i kih t iznosi od i d 300-500 kN.Obalne kontejnerske dizalice najčešće se konstrukcijski izvode u obliku prekrcajnih mostova. d ) . s dohvatom od 45 i više metara. p j . isključivanje u slučaju preopterećenja. 2. i dr. Specijalan tretman za slučaj opasnosti (npr.

Obalne kontejnerske dizalice kreću se po tračnicama. a za zahvat i prijenos kontejnera upotrebljavaju kruti ili podesivi h t č k t j d i i hvatač kontejnera (spreder).3. odbojnici. Mjerenje mogućih negativnih utjecaja. 6. dizalice .). Sinhronizirana kontrola rada pomoću analognih i p g digitalnih uređaja. hidraulična kliješta i dr. k ji se ( d ) koji pomiče zajedno sa voznim kolicima duž mosta dizalice. 4. 5. kao što su jačina i smjer vjetra opasnost od neželjenih udara vjetra. Zaštita od preopterećenja (mjerenje težine i torzionih momenata). Bilježenje raznih interferencija i grešaka u radu pomoću monitora sa video displeyom i/ili printerom. (senzori.

Radni ciklus kontejnerske dizalice pri ukrcajuiskrcaju broda b d .

Elementi transportnog sustava kontejnerskog terminala .

b i vožnje k li ( brzina ž j kolica (voznog vitla) itl ) .Panamax . Veličina dohvata prema moru u suvremenim j V liči d h i je uvjetima osnovno mjerilo dimenzija odnosno veličine kontejnerskih dizalica prema kojem se razlikuju dizalica. sljedeći tipovi dizalica: .veličina dohvata ispod 44 m od obalne tračnice .nosivost ispod hvatača (spredera) . .Standard Post Panamax .Tehnička obilježja koja determiniraju rad obalne kontejnerske dizalice jesu: .dohvat veći od 48 m.d h t prema moru ( d obalne t č i ) dohvat (od b l tračnice) .dohvat od 44 do 48 m .visina podizanja tereta .Extra Post-Panamax .brzina podizanja tereta.

i vrijeme trajanja ciklusa. Kako se kod kontejnerskih terminala promet izražava u TEU-ima. Učinak Q bi se tako mogao izraziti kao produkt broja g p j ciklusa na sat i koeficijenta k koji predstavlja TEU za određeni tip kontejnera. a to se postiže ako se uzme ukupan godišnji kontejnerski promet na terminalu.Prilikom kvantificiranja učinka obalnih kontejnerskih dizalica potrebno je uzeti u obzir stvarne prekrcajne učinke. odnos ukupan broj TEU-a. Za izračunavanje učinka dizalica potrebno je uzeti u razmatranje još dva bitna elementa a to su: prosječno vrijeme rada di li ( tj d ) i odnos i ij d dizalica (na tjedan) d između 20 i đ 40 stopnih kontejnera u ukupnom prometu kontejnera za pojedinu luku luku. i učinak bi trebalo računati stavljajući u TEU ima. Q = nc ⋅ k (TEU/h) .

broj ciklusa na sat može se izračunati na osnovi formule: nc = Q / Σ ki ⋅ pi gdje je: Q – učinak izražen u TEU-ima po satu.25 TEU 28 FT 1.20 TEU 45 FT 2.65 TEU 40 FT 2 00 TEU 2.40 TEU 30 FT 1.vrijednost TEU-a za pojedinu vrstu kontejnera. pi .Vrijednosti su koeficijenta k za pojedine veličine kontejnera sljedeće: j 20 FT 1.postotni udio pojedine vrste kontejnera u ukupnom prometu terminala.50 TEU 53 FT 2.15 TEU 24 FT 1.00 TEU 43 FT 2. terminala .40 TEU 48 FT 2. p ki .00 Ako je p j poznat učinak u TEU-ima po satu i udio p j p pojedine vrste kontejnera.

Kriteriji vrednovanja transportnog puta kontejnera na kontejnerskom terminalu .

. Za rukovanje kontejnerima u lučkim i kopnenim terminalima upotrebljava se posebna pokretna h i ij mehanizacija. Fleksibilnost i mogućnost primjene lučke mobilne dizalice u različitim segmentima lučko-transportnog rada rezultat je njene neograničene horizontalne pokretljivosti.Lučke mobilne dizalice su prekrcajna sredstva univerzalne namjene koja se često upotrebljavaju za ukrcaj i iskrcaj broda na višenamjenskim i kontejnerskim terminalima.

Radno područje lučke mobilne dizalice .

Pokretna mehanizacija na kontejnerskom terminalu .

. traktori i tegljači za vuču prikolica ili poluprikolica i ostala prijevozno-prekrcajna sredstva prijevozno prekrcajna sredstva. prijevoz kontejnera do servisnih radionica i dr. transport kontejnera do broda. portalni prijenosnici s bočnim rukovanjem 3. vagona ili kamiona. portalni p j p prijenosnici s čeonim rukovanjem ( j (s frontalnim slaganjem i razlaganjem) 2. Pokretna mehanizacija upotrebljava se za izvršavanje sljedećih tehnoloških operacija: prihvat kontejnera. t di li 5 autodizalice 6.U tehnološkom procesu rada kontejnerskih terminala primjenjuju se prijevozno-prekrcajna sredstva koja se mogu svrstati u sljedeće skupine: 1. utovar i istovar kontejnera iz vagona i cestovnih prikolica. prijenos kontejnera na terminalu. bočni viličari 4. prikolice. čeoni viličari 5. slaganje kontejnera na skladištu terminala.

350 kN ili 400 kN.7 do 6 minuta. što omogućuje prekrcajni učinak od 980 tona/h sa 10 do 35 radnih ciklusa u satu. P t lT t i ž titi d d Portal Transtainera može premostiti 5 do 15 redova kontejnera složenih u 3 do 4 reda u visinu.Portalni prijenosnik velikog raspona (transtainer) Portalni prijenosnici velikog raspona koji se često p j g p j nazivaju i mosnim dizalicama mogu se kretati na gumenim kotačima (RTG dizalice) ili po tračnicama (RMG dizalice). dizalice) Portalni prijenosnici velikog raspona (slika 36) konstrukcijski su izvedeni u obliku p j portala p čijem se po j gornjem dijelu kreće vozno vitlo sa hvatačem za kontejnere. Radni ciklus pri prekrcaju jednog kontejnera iznosi 1. Nosivost portalnih prijenosnika velikog raspona najčešće je 305 kN. .

"blok-sustavu". . Nedostaci su u potrebi za kretanjem isključivo po ravnim površinama. selektivnost. Prednost im je i u izvanrednom korištenju skladišne površine za slaganje kontejnera. većoj mogućnosti oštećenja kontejnera i češćim potrebama održavanja hidrauličkog sustava.Prednost posebno dolazi do izražaja pri slaganju kontejnera po tzv "blok sustavu" kada nije nužna tzv.

Portalni prijenosnik velikog raspona (transtainer) .

te može rukovati s bilo kojom duljinom kontejnera i prići kontejneru s bilo koje strane. Postoje uglavnom tri različita tipa: a) portalni nosač (portal frame straddle carrier) kod kojeg vozač kontrolira vožnju i ukrcaj. a omogućuje dizanje i učvršćivanje kontejnera. c) portalni teleskopski nosač koji ima teleskopski postroj. a omogućuje dizanje i učvršćivanje kontejnera.Portalni prijenosnik malog raspona (straddle carrier) Prijenosnici ovog tipa specijalizirani su prijenosnici za kontejnere za rad na suvremenim kontejnerskim terminalima. Duljina kontejnera ograničena je otvorom postroja prijenosnika. b) portalni nosač otvoren na vrhu (open top portal frame straddle carrier) koji ima otvor na vrhu. bez obzira na duljinu i prilaz. .

Kreću se na gumenim kotačima koji se mogu zakretati pod kutom od 360o.Osnovno im je tehničko obilježje velika radna brzina. transport kontejnera od broda do slagališta i obratno. a uglavnom se upotrebljavaju za rad na kraćim udaljenostima npr. Najčešće prenose samo jedan kontejner. . Nedostatak portalnih prijenosnika malog raspona je slabo korištenje prostora i duže vrijeme provedeno u održa anj održavanju. što uzrokuje kratko trajanje radnog ciklusa i velike radne učinke.

Portalni prijenosnik malog raspona (straddle carrier) .

Pogoni se najčešće motorom SUI sa hidrauličkim prijenosom i uređajem za dizanje. iskrcavati i prenositi kontejnere sa strane bočno. p j ukrcavati. Prednost bočnih prijenosnika malog raspona je jednostavno rukovanje i velika manevarska sposobnost. te ih po potrebi slagati u tri visine. .Bočni prijenosnik (side loader) Ova vrsta prijevozno-prekrcajnih sredstava može .

Bočni portalni prijenosnik “Belotti” B67b .

. prostora te može manipulirati teretom po dužini u smjeru kretanja.Bočni viličar Kontejnerima rukuje pomoću hvatača koji se nalazi paralelno s uzdužnom osi sredstva. jer ima uređaj koji se može bočno izvući. Bočni viličar omogućuje veću iskoristivost skladišnog prostora. dok se čeoni viličar za utovar i istovar tereta mora okrenuti u radnom prostoru kako bi se postavio okomito u odnosu na teret.

Bočni viličar za prekrcaj kontejnera .

Većina kontejnera za tu s u ima ug ađe e o o e u eć a o ej e a a u svrhu a ugrađene otvore dnu u koje ulaze vilice viličara. . Za d Z rad na k t j kontejnerskim t ki terminalima upotrebljavaju i li t blj j se viličari nosivosti 300 do 500 kN koji mogu s obzirom na izvedbu teleskopa i broj vodilica slagati do 5 kontejnera u visinu.Čeoni viličar (fork lift) Čeoni viličari imaju veoma značajnu ulogu u unutarnjem transportu luka i terminala.

Primjena čeonog viličara i autodizalice pri prekrcaju i slaganju kontejnera l j k t j .

. te prekrcavati raznovrsne teške jedinične terete terete. koje rade sa posebnim h t č b i hvatačem k t j kontejnera ( (sprederom).Autodizalice Za raznovrsne namjene u lukama se p je juju i a a o s e a je e u a a primjenjuju različite vrste i tipovi autodizalica nosivosti 25 do 1000 kN. Pri prekrcaju kontejnera upotrebljavaju se autodizalice nosivosti 300 do 500 kN. a po d ) potrebi mogu raditi i sa kukom. Prednosti upotrebe autodizalice ogledaju se prije svega u njenoj izuzetnoj mobilnosti i višestrukoj namjeni.

U tablici je prikazana primjena portalnih prijenosnika i mosnih dizalica (RTG i RMG) prema udjelu u osnovnim operacijama na slagalištu.Dva osnovna tehnološka procesa na slagalištu jesu slaganje i prekrcaj kontejnera na cestovna vozila i željezničke vagone. .

.

Prometno-tehnološki na lučkome kontejnerskom terminalu Teret s broda može biti upućen na tri alternativna načina kroz obalni prekrcajni sustav, pa se tako razlikuje: - direktan sustav prekrcaja - poludirektan sustav prekrcaja - indirektan sustav prekrcaja Metode rukovanja kontejnera na kontejnerskom terminalu mogu se razvrstati na: 1. slaganje kontejnera pomoću poluprikolice - šasije 2. 2 slaganje kontejnera pomoću portalnog prijenosnika (straddle-carrier) 3. slaganje kontejnera p g j j pomoću pokretne mosne p kontejnerske dizalice 4. kombinirane metode.

Moduli slaganja kontejnera - tlocrt

Skladišta za kontejnere Skladišta Skl dišt su i izgrađeni objekti ili pripremljeni prostori đ i bj kti i lj i t i na smještaj i čuvanje kontejnera od trenutka preuzimanja do vremena njihove otpreme. Skladišta za kontejnere dijele se u dvije skupine: g 1. Otvorena skladišta - slagališta 2. Zatvorena skladišta Slagalište kontejnera kao posebna vrsta skladišta, služi za prihvat tereta koji nije osjetljiv na vremenske utjecaje. Zauzima najveći dio površine suvremenih kontejnerskih terminala To je posebna vrsta terminala. otvorenog skladišta na koje se slaže većina kontejnera koji se zadržavaju na području terminala, osim onih k t j i ih kontejnera k ji su na popravku ili pod koji k d posebnim režimom održavanja. Suvremeni kontejnerski terminali imaju osigurane obrađene (asfaltirane) površine uz brodski pristan od oko 100.000 do 200.000 m2

Kontejneri se slažu u odnosu na smjer operativne obale: paralelno. brodskim linijama. a u skladu s odabranim kriterijima planu kriterijima. vremenu otpreme. . okomito i pod kutem od 45o u obliku "riblje kosti" " iblj k ti" .Slaganje kontejnera obavlja se prema unaprijed utvrđenom planu. vrsti kontejnera. Odvojeno se uvijek slažu kondicionirani kontejneri čiji uređaji za proizvodnju mikroklime trebaju biti priključeni na električnu mrežu. vanjskom stanju i po tome da li su puni ili prazni. od kojih su najčešći prema: vlasnicima kontejnera.

Slagalište kontejnera .

pregled. lagane konstrukcije. Takav sustav zahtijeva p j j kontejnera u luci. u punjenje j j odlasku iz luke. . snabdjevene s uređajima za konstrukcije vaganje robe. i pražnjenje pri dolasku u luku.Zatvorena skladišta za kontejnere su prizemne. carinsku kontrolu i punjenje kontejnera (sustav Ladomat). Zatvorena skladišta na kontejnerskim terminalima izgrađuju se u uvjetima kada takav terminal radi po sustavu "od luke do luke" (Pier to Pier).

Silos za uskladištenje i punjenje kontejnera .

prikupljanje informacija na vrijeme i na vjerodostojan način .mogućnost primjene na manjim terminalima .obrada i brza usporedba velikog broja podataka .bolja organizacija prikupljenih podataka .Upravljačko-informacijski sustavi kontejnerskih terminala Prednosti uvođenja sustava elektroničke obrade podataka na kontejnerskim terminalima su: .jednostavno razotkrivanje podataka u praktičnom i prihvatljivom obliku .manji broj pogrešaka na dokumentima (koje su česte kod ručne obrade podataka) .manjenje količine papirnate dokumentacije i broja službenika u uredima .mogućnost prijema novih informacija u kratkom vremenu .

. Tehnologija multimodalnog transporta očituje se u prijevozu jednog transportnog sredstva drugim. p . počele su prihvaćati kontejnere i p j razvijati kopnene kontejnerske terminale. bez obzira koja se tehnika primjenjuje.Željeznički kontejnerski i huckepack terminali Kopnene prometne grane kao logičan nastavak p pomorskog p g prometa.

j ) j g . slično kao i kontejnera. kontejnera Horizontalna tehnologija ukrcaja i iskrcaja podrazumijeva horizontalno prevlačenje (ili p povlačenje) tereta smještenog na kotačima. U osnovi postoje dva načina ukrcaja cestovnih vozila na željezničke vagone i iskrcaja s njih: vertikalni i horizontalni. cestovni prijevoznici i željeznica 1969.A B i C A. Vertikalni način podrazumijeva ukrcaj i iskrcaj najčešće kamionskih sanduka (prikolica i poluprikolica) pokretnom dizalicom. C.Na poticaj vlade. godine osnovali su društvo "Kombiverkehr" koje je razvilo "Hucke-pack" sustav s tri tehnike . špediteri. Kod svih ovih tehnologija radi se o prijevozu cestovnih vozila zajedno s njihovim teretom na željezničkim vagonima.

Huckepack-tehnologije: A. B i C .

2) industrijsku.Robno . osigurati brzu. skladištenja. uz realizaciju osnovnih i pratećih operacija k j nastaju u području k t j materijalnih d b t j d čj kretanja t ij l ih dobara. koje Robno transportni centri imaju četiri osnovne funkcije: 1) prometnu. 4) zbirno-distribucijsku. skladištenja prerade i distribucije robe sa svim osnovnim i dopunskim sadržajima koji moraju g . kvalitetnu i ekonomičnu dostavu robe od izvora sirovina do proizvodnje i od proizvođača do potrošača. odnosno mjesta prikupljanja. 3) javno-skladišnu. zbirno distribucijsku .transportni centri Robno-transportni centri (RTC) predstavljaju tehnološke karike transportnog lanca i t h l šk k ik t t l između makro i đ k mikrodistribucije.

izvršavanje robnih operacija (ukrcaj.djelomično iznajmljivanje vlastitog skladišnog prostora trećim osobama. pakiranje. . etiketiranje. konsignacijske robe. .U primarnu funkciju rada RTC-a svrstava se: . carinske i j j .zbirno-distribucijski promet temeljen na koncentraciji i okrupnjavanju pošiljaka za potrebe izvoznog prometa.obrada dorada.skladištenje i distribucija domaće. prostora RTC-a. . razvrstavanje.eksploatacija i plasman sirovina. dorada razvrstavanje pakiranje prepakiranje. paletiziranje i kontejnerizacija robe. obrada. prometa . iskrcaj i prekrcaj) prvenstveno na vlastitoj lokaciji ali i izvan lokaciji. . .

itd. servisiranje i opskrbljivanje cestovnih teretnih vozila.Sekundarne funkcije obuhvaćaju sljedeće poslove: . . te prihvat voznog i pratećeg osoblja vozila (motel. otpremničkih i posredničkih usluga. radionice).pakiranje.vođenje zastupničkih. . . l .ugostiteljske usluge.priprema robe i dokumentacije za carinsko posredovanje pri izvozu i tranzitu robe robe.

Sudionici i funkcije robno-transportnog centra .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->