You are on page 1of 79

KONTEJNERSKI TERMINALI

Tehniko-tehnoloka obiljeja kontejnerskih terminala j j j Luki kontejnerski terminali eljezniki kontejnerski i huckepack terminali j j p Robno transportni centri

Tehniko tehnoloka obiljeja kontejnerskih terminala


Kontejnerizacija kao transportni sustav predstavlja skup odreenog broja uzajamno povezanih i meusobno zavisnih elemenata koji ine relativno samostalnu cjelinu. j Kontejnerizacija je integralni transportni sustav koji prua mogunost prijevoza od vrata do vrata ili od p g p j terminala do terminala u kombiniranom kopnenom, pomorskom i zranom transportu. Kao slubeni poetak razvoja kontejnerizacije uzima se 1966. godina, kada je ameriki brod Fairland s prvim teretom u kontejnerima uplovio u luku Bremenhaven.

Elementi kontejnerskoga transportnog lanca Rijeka Zagreb Z b

Kontejneri su posebni spremnici (transportni sanduci, cisterne, savitljivo sloene posude itd.) koji su dovoljno otporni da mogu osigurati viestruku upotrebu. Kontejneri l k K t j i olakavaju prijevoz robe k it j j ij b koritenjem jednog ili vie prijevoznih sredstava i transportnih puteva a ujedno su opremljeni ureajima za lake rukovanje pri prekrcaju iz jednog transportnog sredstva u drugo. Definicija Meunarodne organizacije za D fi i ij M d i ij standardizaciju (ISO) glasi: Kontejner je transportni sud (spremite) pravokutnog presjeka sljedeih obiljeja: a) trajnog je oblika, otporan za viestruku upotrebu, b) konstruiran je tako da omoguava prijevoz robe s jednim ili vie transportnih sredstava bez pretovara svog sadraja, sadraja

c) opremljen je ureajima za lako i brzo rukovanje, d) lako se puni i prazni prazni, e) zapremnine je najmanje 1 m3. Prednosti k t j P d ti kontejnerizacije su viestruke, j i ij i t k jer kontejneri u prijevozu pruaju niz pogodnosti kao to je: smanjenje oteenja robe uteda robe, pakiranja, bri i jeftiniji prekrcaj, manja mogunost krae, smanjenje broja prijevoznih isprava i carinskih formalnosti, uteda radne snage, mogunost upotrebe kontejnera kao pri remenog skladinog prostora i dr privremenog dr. Primjena kontejnera utjee i na brzinu transporta, jer se roba praktiki pojavljuje u postupku prekrcaja samo dvaput i to na poetku (ukrcaj) i na kraju transportnog procesa (iskrcaj). Time se j p g p ( j) postie i vea sigurnost pri rukovanju s teretom, te smanjuju lomovi i oteenja robe.

Poboljanjem brzine ukrcaja i iskrcaja tereta smanjuje se vrijeme obrta prijevoznih sredstava i vrijeme boravka broda u luci. Primjena kontejnerizacije omoguuje i veu iskoristivost prijevoznih sredstava, te znatno veu sigurnost prijevoza i prekrcaja (smanjuju se rizici od loma, vlage, krae itd.) Kontejneri se prema namjeni dijele u dvije osnovne skupine: k i 1. univerzalni kontejneri namijenjeni prijevozu ambalairanog tereta, 2. specijalni kontejneri namijenjeni prijevozu jednog ili nekoliko i t k lik istovrsnih t t za k ji se moraju osigurati ih tereta koji j i ti posebni uvjeti prijevoza.

Presjek kontejnerskog broda

Kontejneri se prema materijalu od kojeg su izraeni dijele na: eline drvene gumene plastine eline, drvene, gumene, plastine, aluminijske, olovne i kontejnere izraene od legura. Prema korisnoj nosivosti razlikuju se: 1. laki kontejneri (mali i srednji). Mali kontejneri su zapremnine od 1 m3 do 3 m3 (nosivosti 1-3 tone) a p ( ) srednji volumena od 3 m3 do 10 m3 (nosivosti 5-30 tona), 2. teki kontejneri obuhvaaju sve jedinice volumena iznad 10 m3 (nosivosti 5-30 tona). Meunarodna organizacija za standardizaciju - ISO utvrdila je tehnike uvjete za gradnju kontejnera. Te uvjete prihvatila je i Meunarodna eljeznika unija UIC. Prema tim uvjetima kontejneri se svrstavaju u p etiri skupine.

Izmjere kontejnera prema ISO - standardima


Kategorija
duljina

Dimenzije (metara)
irina

Nosivost visina (tona) 10 20 25 30

10 stopa 20 stopa 30 stopa 40 stopa t

3,06 6,09 9,12 12,19 12 19

2,44 2,44 2,44 2,44 2 44

2,44 2,44 2,44 2,44 2 44

Razliite izvedbe kontejnera

Prema konstrukciji kontejneri se dijele na: 1. sklopive, 1 sklopive 2. nesklopive i 3. 3 kontejnere sa ili bez ureaja za samoiskrcaj samoiskrcaj. Prema mjestu koritenja kontejneri se mogu razvrstati na: 1. kontejneri za unutranji transport 2. kontejneri za l k l i transport, 2 k j i lokalni 3. kontejneri za meunarodni transport. Prema vrsti tereta koji se prevozi razlikuju se: 1. univerzalni zatvoreni kontejneri sa vratima na elu ili na boku b k za prijevoz pakiranog k ij ki komadnog ili paletiziranog t t d l ti i tereta, 2. kontejneri s krovom koji se mogu otvarati s vratima na elu i boku za prijevoz tereta u pakiranom ili rasutom stanju razliite granulacije,

3. otvoreni kontejneri s pokrivaem ili bez njega ("open top ) top") za prijevoz ugljena, ljunka, koksa, granuliranog kamena, raznih prozvoda metalne industrije i ostale robe koja podnosi atmosferske promjene, 4. kontejneri cisterne za prijevoz tekuina, tekueg plina itd. itd 5. kontejneri za prijevoz prakastih materijala i ostale sitnozrnaste robe robe, 6. kontejneri sa niskim stranicama za prijevoz tekih vozila i koleta koleta, 7. kontejneri platforme za prijevoz vangabaritnih tereta, 8. 8 kontejneri za prijevoz stoke stoke.

Svi tipovi kontejnera koji se koriste u pomorskom transportu mogu se razvrstati u est skupina: g p 1. kontejneri za prijevoz generalnog tereta, u koje se svrstavaju zatvoreni k t j i s vratima s j d ili s obje strane, k t j i t i kontejneri ti jedne bj t kontejneri s otvorenim krovom i stranicama, skeletni kontejneri, kontejneri sa pola visine i kontejneri sa prirodnom ventilacijom, 2. "temperaturni" kontejneri koji se dijele na: izolacijske, rashladne (frigo) i grijane kontejnere, 3. tank 3 "tank" kontejneri ili kontejneri cisterne za tekuine i komprimirane plinove, 4. "bulk" kontejneri ili kontejneri za prijevoz rasutih tereta (ukrcaj pod tlakom ili slobodnim padom), 5. kontejneri platforme tzv. "flat containers" koji imaju samo podlogu ili temelj, 6. kontejneri specijalne namjene koji se dijele u dvije skupine: kontejneri za prijevoz stoke i sklopivi kontejneri.

imbenici koji utjeu na izbor vrste kontejnera su: - fizika i kemijska svojstva tereta, - veliina, dimenzije i volumen tereta i - teina tereta. Na svakom kontejneru nalaze sljedee oznake i podaci: - naziv zemlje k j j i d l potvrdu o sigurnosti, i lj koja je izdala d i i - datum izrade kontejnera, - identifikacijski broj, - najvea brutto teina i - doputena teina pri slaganju.

Luki kontejnerski terminali


Luki kontejnerski terminal dio je lukog sustava sustava, koji predstavlja posebno izgraen i opremljen objekt namijenjen prekrcaju kontejnera izravnim ili j j p j j posrednim rukovanjem izmeu morskih brodova i kopnenih prijevoznih sredstava. Kontejnerski terminal povezuje najmanje d j j j dva prometna sustava a za t t uspjeno odvijanje procesa upotrebljavaju se specijalizirana prekrcajna sredstava sredstava. Posredno rukovanje koje prevladava na lukim kontejnerskim terminalima zbog sve veeg raskoraka u veliini kapaciteta broda i kopnenih vozila, ali i mogunosti uinkovite organizacije tehnolokog procesa.

Kontejnerski terminal Brajdica

Grafiki prikaz prekrcajnog procesa na lukome kontejnerskom terminalu primjenom posrednog prekrcaja

Luki su se kontejnerski terminali razvijali pod izravnim utjecajem promjena u morskom brodarstvu. brodarstvu Razvitak kontejnerskog RO-RO prometa i prometa ostalog unitiziranog tereta zahtijevao je s obzirom na svoja ekonomska (trokovi) i tehnoloka (bri obrt broda) obiljeja novi p ) j j prometno-tehnoloki proces p prekrcaja tereta u luci. U poetku su se kontejneri prevozili u konvencionalnim brodovima esto prilagoavanim za prijevoz kontejnera, da bi se odmah zatim poeli diti j ij l k t j ki ti graditi najprije polukontejnerski, a zatim i specijalizirani kontejnerski i celularni kontejnerski brodovi. brodovi Kontejnerski brodovi, iji je razvoj bio vrlo intenzivan i j g j danas doivljava ve VI. generaciju.

Razvitak kontejnerskih brodova

Generacija

Nosivost (t)

Nosivost u TEU

Snaga stroja (kW)

Brzina u vorovima (v) do 23

I.

15000 - 30000

500 1300

do 23500

II.

15000 - 35000

1000 2000

2 29500

do 26

III.

35000 - 45000

1500 3000

2 36750

19 22

IV.

35000 - 55000

2500 - 4000

2 44000

do 33

U razvitku pomorskog prometa kontejnera vanu ulogu imale su razliite vrste brodova koji se u osnovi mogu podijeliti u tri skupine: a) LO-LO brodovi (Lift in-Lift off, podigni-spusti) ) ( p g p ) b) RO-RO brodovi (Roll on-Roll off, odkotrljaj-dokotrljaj) c) FLO-FLO brodovi (Float on-Float off, doplutaj-odplutaj). Ukrcaj i iskrcaj kontejnera moe se izvoditi brodskom ili lukom kontejnerskom dizalicom koja ima specijalni hvata - spreder pomou kojeg se kontejneri ukrcavaju u brod ili iskrcavaju iz broda na obalu. Prednosti kontejnerskih brodova u odnosu na klasine linijske brodove za generalne terete ogledaju se prije svega u injenici to kontejnerski brodovi zahtijevaju znatno krae vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta u luci to ih ini efikasnijim i ekonomski i tehnoloki savrenijim.

Usporedba prosjenih tehnolokih vremena kontejnerskog i klasinoga li ij k broda (%) kl i linijskog b d

Vrsta broda

Prosjeni boravak Prosjeni boravak j j u lukama u plovidbi

Klasini linijski brod Kontejnerski brod

47 %

53 %

32 %

68 %

Eksploatacijski trokovi velikih kontejnerskih brodova su takvi da ne postoji ekonomska opravdanost pristajanja u manjim lukim kontejnerskim terminalima, pa je stoga razvitak terminala potrebno zasnivati na odnosu glavne i pomonih kontejnerskih luka. Prema toj koncepciji raspodjele pomorskog prometa kontejnera, danas u svijetu postoji manji broj glavnih luka (Mother port) koje imaju jedan (ili vie likih) l i terminal (M th t i l (Mother terminal) i k j se i l) iz kojeg velikih) glavni t promet disperzira u vei broj pomonih luka, koje imaju terminale manjeg kapaciteta (Feeder terminals).

Odnos glavne i pomonih kontejnerskih luka

Planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminala ima svoja posebna obiljeja iz dosadanjeg razvitka obiljeja, lukih kontenerskih terminala mogu se uoiti izvjesne pravilnosti koje se ponavljaju:
a) u poetnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kao specijalizirani dijelovi luke; b) nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom i opremanjem vienamjenskog terminala sa dijelom specijalizirane kontejnerske opreme; c) poveanjem prometa kontejnera koji prema procjenama UNCTAD-a treba iznositi 30000 do 50000 kontejnera u prve tri godine, pristupa se izgradnji, opremanju i uoj specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog lukog kontejnerskog terminala terminala.

Komponente koje ine tipian kontejnerski terminal jesu: pristan, obalne kontejnerske dizalice, parkiralina povrina, skladite za punjenje kontejnera, skladite otpreme, skladina prekrcajna mehanizacija, mehanizacija radionica za popravak i inspekciju kontejnera, prostor za ulaz na terminal s operativnom zgradom i dr.

Luki kontejnerski terminal

Pristan za kontejnerske brodove dui je od konvencionalnih pristana jer su i kontejnerski brodovi vei. Duljina pristana ovisi o veliini brodova koji se oekuju, a prema iskustvenim podacima ne bi smjela biti manja od 260 m. Pristan bi trebao biti smjeten na "marginalnoj" obali. Zahtjevi za poveanjem povrine kontejnerskog terminala stalno rastu Dok se nekad govorilo o rastu. potrebnih 5-8 ha po pristanu danas su zahtjevi 20 ha i vie po pristanu. To je iz razloga to je slaganje u visinu bolje izbjegavati, ako je mogue, jer na terminalu postoje potrebe za premjetanjem kontejnera radi selekcioniranja po odreditu, po teini, pravcu kretanja (iskrcaj/ukrcaj), tipu, brodskoj liniji, liniji a posebno se odjeljuju prazni kontejneri kontejneri.

Zadravanje kontejnera na kontejnerskom terminalu na temelju provedenih istraivanja tijekom 80 tih 80-tih godina dali su sljedee rezultate: 1. 1 kontejneri s uvoznim teretom - 7 dana dana, 2. kontejneri s izvoznim teretom - 5 dana, 3. 3 prazni kontejneri - 20 dana dana. Pri planiranju kontejnerskog terminala esto ima pogrenih procjena u predvianju njihove produktivnosti, a naroito broja i kapaciteta prekrcajnih sredstava. p j S jedne strane postoji prekapacitiranost kojoj pogoduje i nepovoljna ekonomska situacija u kojoj je promet manji, a s druge strane postoji neefikasnost kao posljedica slabog planiranja, slabog koritenja opreme i ope poslovne politike politike.

Jedan od osnovnih problema je neizbalansiranost raznih podsustava unutar terminala i neusklaenost s kopnenim prometnim sustavom. Najee je situacija takva da je prekrcajni sustav (iskrcaj i ukrcaj kontejnera) bri od samog rukovanja na terminalu tj. slaganja, skupljanja i otpreme. Potrebno je najprije odrediti veliinu onih dijelova terminala za koje se unaprijed zna da iziskuju veu povrinu, a to je ponajprije povrina operativne i j j ij i i obale i povrina slagalita. P i operativne obale za jedan pristan i ti b l j d i t iznosi oko i k Povrina 35.000 m2, a na improviziranim kontejnerskim pristanima oko 15 000 m2. Prostor kontejnerskog 15.000 pristana obuhvaa tri zone: p prekrcaj irine 30-50 m na kojem su j j - prostor za p kontejnerske obalne dizalice i kolosijeci, koji zauzima 10% ukupne povrine pristana,

- prostor za skladitenje, na koji se odnosi oko 55% ukupne povrine pristana, a namijenjen je za pristana skladitenja kontejnera (kod straddle sustava oko 0,1 ha za 1000 t kontejnera) I - prostor za primanje i otpremu kopnenih transportnih sredstava koji je udaljen od obale i sastoji se od pristupnih cesta i manipulativnog prostora, a obuhvaa 23% ukupne povrine pristana. Prijemno-otpremne povrine slue za ukrcaj i iskrcaj k t j i j k i i t kontejnera, a zauzimaju oko 7% povrine pristana. Prostor za servisne funkcije sastoji se od parkiralita osobnih automobila, garaa, radnikih trgovina, skladita alata i opreme, inspekcije, carine, ambulante i uredskih prostorija, a obuhvaa oko 5% povrine pristana

Pristani za kontejnerske brodove i prostori za skladitenje kontejnera na terminalu Brajdica

Operativna povrina kontejnerskog terminala

Najmanje potrebne povrine ovisno o vrsti kontejnerskih brodova iznose: - kontejnerski brodovi prve generacije od 600 do 1300 TEU: 1 ha - kontejnerski brodovi druge generacije od 2000 TEU: 3 ha - kontejnerski brodovi tree generacije od 3000 TEU: 4 ha i vie - kontejnerski brodovi etvrte generacije od 4000 TEU: oko 5,5 ha - kontejnerski brodovi pete generacije od 6400 TEU: oko 7 ha Za planiranje povrine slagalita kao najvanijeg dijela kontejnerskog terminala moe se upotrijebiti dijagram.

Procjena potrebne povrine slagalita kontejnerskog terminala t i l

Visina slaganja kontejnera i zauzetost povrine ovisno o vrsti upotrijebljenoga prekrcajnog sredstva ti t ij blj k j dt
Visina slaganja (u kontejnerima) Prikolice Kontejnerski prijenosnika K t j ki ij ik (straddle carrier) Kontejnerski prijenosnik (strdadle carrier) Kontejnerski prijenosnik (strdadle carrier) Portalni prijenosnik (transtainer) Portalni prijenosnik (transtainer) Portalni prijenosnik (transtainer) 1 1 2 3 2 3 4 Povrina za TEU (u m2) 65 30 15 10 15 10 7,5

Kontejnerski terminal zahtijeva odgovarajue prostore za: - raniranje eljeznikih vagona - parkiranje cestovnih vozila ki j t ih il - eljezniki i cestovni pristup - upravne zgrade d - carinu - pregled i popravak oteenih k l d k ih kontejnera j - rashladne kapacitete - radionice za odravanje vozila i prekrcajnih sredstava - postrojenja za vaganje t j j j - prostor za opasni teret - prostor za vozae itd t itd.

Kontejnerski terminali se opremaju sa dva osnovna sustava u tri verzije rukovanja iz kojih proizlaze naini prekrcaja i skladitenja kontejnera. To su LO-LO (vertikalni) sustav koji prevladava u zoni operativne povrine luke, RO-RO (horizontalni) sustav i kombinirani LO-RO sustav koji prevladavaju u zoni skladine, primopredajne i servisne zone terminala. Na operativnoj obali nalaze se specijalne obalne kontejnerske di li za i k j i ukrcaj k k j k dizalice iskrcaj k j kontejnera u j brodove. Na skladitu se nalaze prekrcajna sredstva (pokretna kontejnerska mehanizacija) za prijenos i slaganje kontejnera. Prekrcajna sredstva posluuju i p j prijemno otpremnu zonu. Tehnologija kretanja p gj j prekrcajnih sredstava na kontejnerskom terminalu unaprijed je tono definirana sustavom jednosmjernih putova. t

Obalne kontejnerske dizalice najee se konstrukcijski izvode u obliku prekrcajnih mostova, pa se esto nazivaju i kontejnerskim prekrcajnim mostovima. Nosivost suvremenih k t j N i t ih kontejnerskih mostova i kih t iznosi od i d 300-500 kN, s dohvatom od 45 i vie metara. Automatizacijom rada kontejnerskih dizalica prekrcajni uinak povean je na 30 do 50 kontejnera na sat. Provedenim postupkom automatizacije znatno se poboljala i sigurnost rada kontejnerskih dizalica to pretpostavlja: 1. Sigurno usmjeravanje signala u programirane upravljae; p j ; 2. Specijalan tretman za sluaj opasnosti (npr. iskljuivanje u sluaju preoptereenja, udara vjetra, i dr.); d )

3. Mjerenje moguih negativnih utjecaja, kao to su jaina i smjer vjetra opasnost od neeljenih udara vjetra, (senzori, odbojnici, hidraulina klijeta i dr.); 4. Zatita od preoptereenja (mjerenje teine i torzionih momenata); 5. Sinhronizirana kontrola rada pomou analognih i p g digitalnih ureaja; 6. Biljeenje raznih interferencija i greaka u radu pomou monitora sa video displeyom i/ili printerom. Obalne kontejnerske dizalice kreu se po tranicama, a za zahvat i prijenos kontejnera upotrebljavaju kruti ili podesivi h t k t j d i i hvata kontejnera (spreder), k ji se ( d ) koji pomie zajedno sa voznim kolicima du mosta dizalice. dizalice

Radni ciklus kontejnerske dizalice pri ukrcajuiskrcaju broda b d

Elementi transportnog sustava kontejnerskog terminala

Tehnika obiljeja koja determiniraju rad obalne kontejnerske dizalice jesu: - nosivost ispod hvataa (spredera) - d h t prema moru ( d obalne t i ) dohvat (od b l tranice) - visina podizanja tereta - b i vonje k li ( brzina j kolica (voznog vitla) itl ) - brzina podizanja tereta. Veliina dohvata prema moru u suvremenim j V lii d h i je uvjetima osnovno mjerilo dimenzija odnosno veliine kontejnerskih dizalica prema kojem se razlikuju dizalica, sljedei tipovi dizalica: - Panamax - veliina dohvata ispod 44 m od obalne tranice - Standard Post Panamax - dohvat od 44 do 48 m - Extra Post-Panamax - dohvat vei od 48 m.

Prilikom kvantificiranja uinka obalnih kontejnerskih dizalica potrebno je uzeti u obzir stvarne prekrcajne uinke, a to se postie ako se uzme ukupan godinji kontejnerski promet na terminalu. Za izraunavanje uinka dizalica potrebno je uzeti u razmatranje jo dva bitna elementa a to su: prosjeno vrijeme rada di li ( tj d ) i odnos i ij d dizalica (na tjedan) d izmeu 20 i 40 stopnih kontejnera u ukupnom prometu kontejnera za pojedinu luku luku. Kako se kod kontejnerskih terminala promet izraava u TEU-ima, i uinak bi trebalo raunati stavljajui u TEU ima, odnos ukupan broj TEU-a, i vrijeme trajanja ciklusa. Uinak Q bi se tako mogao izraziti kao produkt broja g p j ciklusa na sat i koeficijenta k koji predstavlja TEU za odreeni tip kontejnera. Q = nc k (TEU/h)

Vrijednosti su koeficijenta k za pojedine veliine kontejnera sljedee: j 20 FT 1.00 TEU 43 FT 2.15 TEU 24 FT 1.20 TEU 45 FT 2.25 TEU 28 FT 1.40 TEU 48 FT 2.40 TEU 30 FT 1.50 TEU 53 FT 2.65 TEU 40 FT 2 00 TEU 2.00 Ako je p j poznat uinak u TEU-ima po satu i udio p j p pojedine vrste kontejnera, broj ciklusa na sat moe se izraunati na osnovi formule: nc = Q / ki pi gdje je: Q uinak izraen u TEU-ima po satu, p ki - vrijednost TEU-a za pojedinu vrstu kontejnera, pi - postotni udio pojedine vrste kontejnera u ukupnom prometu terminala. terminala

Kriteriji vrednovanja transportnog puta kontejnera na kontejnerskom terminalu

Luke mobilne dizalice su prekrcajna sredstva univerzalne namjene koja se esto upotrebljavaju za ukrcaj i iskrcaj broda na vienamjenskim i kontejnerskim terminalima. Fleksibilnost i mogunost primjene luke mobilne dizalice u razliitim segmentima luko-transportnog rada rezultat je njene neograniene horizontalne pokretljivosti. Za rukovanje kontejnerima u lukim i kopnenim terminalima upotrebljava se posebna pokretna h i ij mehanizacija.

Radno podruje luke mobilne dizalice

Pokretna mehanizacija na kontejnerskom terminalu

U tehnolokom procesu rada kontejnerskih terminala primjenjuju se prijevozno-prekrcajna sredstva koja se mogu svrstati u sljedee skupine: 1. portalni p j p prijenosnici s eonim rukovanjem ( j (s frontalnim slaganjem i razlaganjem) 2. portalni prijenosnici s bonim rukovanjem 3. boni viliari 4. eoni viliari 5. t di li 5 autodizalice 6. prikolice, traktori i tegljai za vuu prikolica ili poluprikolica i ostala prijevozno-prekrcajna sredstva prijevozno prekrcajna sredstva. Pokretna mehanizacija upotrebljava se za izvravanje sljedeih tehnolokih operacija: prihvat kontejnera, transport kontejnera do broda, vagona ili kamiona, slaganje kontejnera na skladitu terminala, utovar i istovar kontejnera iz vagona i cestovnih prikolica, prijenos kontejnera na terminalu, prijevoz kontejnera do servisnih radionica i dr.

Portalni prijenosnik velikog raspona (transtainer) Portalni prijenosnici velikog raspona koji se esto p j g p j nazivaju i mosnim dizalicama mogu se kretati na gumenim kotaima (RTG dizalice) ili po tranicama (RMG dizalice). dizalice) Portalni prijenosnici velikog raspona (slika 36) konstrukcijski su izvedeni u obliku p j portala p ijem se po j gornjem dijelu kree vozno vitlo sa hvataem za kontejnere. P t lT t i titi d d Portal Transtainera moe premostiti 5 do 15 redova kontejnera sloenih u 3 do 4 reda u visinu. Radni ciklus pri prekrcaju jednog kontejnera iznosi 1,7 do 6 minuta, to omoguuje prekrcajni uinak od 980 tona/h sa 10 do 35 radnih ciklusa u satu. Nosivost portalnih prijenosnika velikog raspona najee je 305 kN, 350 kN ili 400 kN.

Prednost posebno dolazi do izraaja pri slaganju kontejnera po tzv "blok sustavu" kada nije nuna tzv. "blok-sustavu", selektivnost. Prednost im je i u izvanrednom koritenju skladine povrine za slaganje kontejnera. Nedostaci su u potrebi za kretanjem iskljuivo po ravnim povrinama, veoj mogunosti oteenja kontejnera i eim potrebama odravanja hidraulikog sustava.

Portalni prijenosnik velikog raspona (transtainer)

Portalni prijenosnik malog raspona (straddle carrier) Prijenosnici ovog tipa specijalizirani su prijenosnici za kontejnere za rad na suvremenim kontejnerskim terminalima. Postoje uglavnom tri razliita tipa: a) portalni nosa (portal frame straddle carrier) kod kojeg voza kontrolira vonju i ukrcaj, te moe rukovati s bilo kojom duljinom kontejnera i prii kontejneru s bilo koje strane; b) portalni nosa otvoren na vrhu (open top portal frame straddle carrier) koji ima otvor na vrhu, a omoguuje dizanje i uvrivanje kontejnera. Duljina kontejnera ograniena je otvorom postroja prijenosnika; c) portalni teleskopski nosa koji ima teleskopski postroj, a omoguuje dizanje i uvrivanje kontejnera, bez obzira na duljinu i prilaz.

Osnovno im je tehniko obiljeje velika radna brzina, to uzrokuje kratko trajanje radnog ciklusa i velike radne uinke. Najee prenose samo jedan kontejner, a uglavnom se upotrebljavaju za rad na kraim udaljenostima npr. transport kontejnera od broda do slagalita i obratno. Kreu se na gumenim kotaima koji se mogu zakretati pod kutom od 360o. Nedostatak portalnih prijenosnika malog raspona je slabo koritenje prostora i due vrijeme provedeno u odra anj odravanju.

Portalni prijenosnik malog raspona (straddle carrier)

Boni prijenosnik (side loader)

Ova vrsta prijevozno-prekrcajnih sredstava moe , p j ukrcavati, iskrcavati i prenositi kontejnere sa strane bono, te ih po potrebi slagati u tri visine. Prednost bonih prijenosnika malog raspona je jednostavno rukovanje i velika manevarska sposobnost. Pogoni se najee motorom SUI sa hidraulikim prijenosom i ureajem za dizanje.

Boni portalni prijenosnik Belotti B67b

Boni viliar

Kontejnerima rukuje pomou hvataa koji se nalazi paralelno s uzdunom osi sredstva. Boni viliar omoguuje veu iskoristivost skladinog prostora, prostora te moe manipulirati teretom po duini u smjeru kretanja, jer ima ureaj koji se moe bono izvui, dok se eoni viliar za utovar i istovar tereta mora okrenuti u radnom prostoru kako bi se postavio okomito u odnosu na teret.

Boni viliar za prekrcaj kontejnera

eoni viliar (fork lift)

eoni viliari imaju veoma znaajnu ulogu u unutarnjem transportu luka i terminala. Za d Z rad na k t j kontejnerskim t ki terminalima upotrebljavaju i li t blj j se viliari nosivosti 300 do 500 kN koji mogu s obzirom na izvedbu teleskopa i broj vodilica slagati do 5 kontejnera u visinu. Veina kontejnera za tu s u ima ug ae e o o e u e a o ej e a a u svrhu a ugraene otvore dnu u koje ulaze vilice viliara.

Primjena eonog viliara i autodizalice pri prekrcaju i slaganju kontejnera l j k t j

Autodizalice Za raznovrsne namjene u lukama se p je juju i a a o s e a je e u a a primjenjuju razliite vrste i tipovi autodizalica nosivosti 25 do 1000 kN. Pri prekrcaju kontejnera upotrebljavaju se autodizalice nosivosti 300 do 500 kN, koje rade sa posebnim h t b i hvataem k t j kontejnera ( (sprederom), a po d ) potrebi mogu raditi i sa kukom, te prekrcavati raznovrsne teke jedinine terete terete. Prednosti upotrebe autodizalice ogledaju se prije svega u njenoj izuzetnoj mobilnosti i viestrukoj namjeni.

Dva osnovna tehnoloka procesa na slagalitu jesu slaganje i prekrcaj kontejnera na cestovna vozila i eljeznike vagone. U tablici je prikazana primjena portalnih prijenosnika i mosnih dizalica (RTG i RMG) prema udjelu u osnovnim operacijama na slagalitu.

Prometno-tehnoloki na lukome kontejnerskom terminalu Teret s broda moe biti upuen na tri alternativna naina kroz obalni prekrcajni sustav, pa se tako razlikuje: - direktan sustav prekrcaja - poludirektan sustav prekrcaja - indirektan sustav prekrcaja Metode rukovanja kontejnera na kontejnerskom terminalu mogu se razvrstati na: 1. slaganje kontejnera pomou poluprikolice - asije 2. 2 slaganje kontejnera pomou portalnog prijenosnika (straddle-carrier) 3. slaganje kontejnera p g j j pomou pokretne mosne p kontejnerske dizalice 4. kombinirane metode.

Moduli slaganja kontejnera - tlocrt

Skladita za kontejnere Skladita Skl dit su i izgraeni objekti ili pripremljeni prostori i bj kti i lj i t i na smjetaj i uvanje kontejnera od trenutka preuzimanja do vremena njihove otpreme. Skladita za kontejnere dijele se u dvije skupine: g 1. Otvorena skladita - slagalita 2. Zatvorena skladita Slagalite kontejnera kao posebna vrsta skladita, slui za prihvat tereta koji nije osjetljiv na vremenske utjecaje. Zauzima najvei dio povrine suvremenih kontejnerskih terminala To je posebna vrsta terminala. otvorenog skladita na koje se slae veina kontejnera koji se zadravaju na podruju terminala, osim onih k t j i ih kontejnera k ji su na popravku ili pod koji k d posebnim reimom odravanja. Suvremeni kontejnerski terminali imaju osigurane obraene (asfaltirane) povrine uz brodski pristan od oko 100.000 do 200.000 m2

Slaganje kontejnera obavlja se prema unaprijed utvrenom planu, a u skladu s odabranim kriterijima planu kriterijima, od kojih su najei prema: vlasnicima kontejnera, brodskim linijama, vremenu otpreme, vrsti kontejnera, vanjskom stanju i po tome da li su puni ili prazni. Odvojeno se uvijek slau kondicionirani kontejneri iji ureaji za proizvodnju mikroklime trebaju biti prikljueni na elektrinu mreu. Kontejneri se slau u odnosu na smjer operativne obale: paralelno, okomito i pod kutem od 45o u obliku "riblje kosti" " iblj k ti" .

Slagalite kontejnera

Zatvorena skladita za kontejnere su prizemne, lagane konstrukcije, snabdjevene s ureajima za konstrukcije vaganje robe, pregled, carinsku kontrolu i punjenje kontejnera (sustav Ladomat). Zatvorena skladita na kontejnerskim terminalima izgrauju se u uvjetima kada takav terminal radi po sustavu "od luke do luke" (Pier to Pier). Takav sustav zahtijeva p j j kontejnera u luci, u punjenje j j odlasku iz luke, i pranjenje pri dolasku u luku.

Silos za uskladitenje i punjenje kontejnera

Upravljako-informacijski sustavi kontejnerskih terminala


Prednosti uvoenja sustava elektronike obrade podataka na kontejnerskim terminalima su: - prikupljanje informacija na vrijeme i na vjerodostojan nain - bolja organizacija prikupljenih podataka - mogunost prijema novih informacija u kratkom vremenu - jednostavno razotkrivanje podataka u praktinom i prihvatljivom obliku - obrada i brza usporedba velikog broja podataka - mogunost primjene na manjim terminalima - manjenje koliine papirnate dokumentacije i broja slubenika u uredima - manji broj pogreaka na dokumentima (koje su este kod rune obrade podataka)

eljezniki kontejnerski i huckepack terminali


Kopnene prometne grane kao logian nastavak p pomorskog p g prometa, p , poele su prihvaati kontejnere i p j razvijati kopnene kontejnerske terminale. Tehnologija multimodalnog transporta oituje se u prijevozu jednog transportnog sredstva drugim, bez obzira koja se tehnika primjenjuje.

Na poticaj vlade, pediteri, cestovni prijevoznici i eljeznica 1969. godine osnovali su drutvo "Kombiverkehr" koje je razvilo "Hucke-pack" sustav s tri tehnike - A B i C A, C. Kod svih ovih tehnologija radi se o prijevozu cestovnih vozila zajedno s njihovim teretom na eljeznikim vagonima. U osnovi postoje dva naina ukrcaja cestovnih vozila na eljeznike vagone i iskrcaja s njih: vertikalni i horizontalni. Vertikalni nain podrazumijeva ukrcaj i iskrcaj najee kamionskih sanduka (prikolica i poluprikolica) pokretnom dizalicom, slino kao i kontejnera. kontejnera Horizontalna tehnologija ukrcaja i iskrcaja podrazumijeva horizontalno prevlaenje (ili p povlaenje) tereta smjetenog na kotaima. j ) j g

Huckepack-tehnologije: A, B i C

Robno - transportni centri


Robno-transportni centri (RTC) predstavljaju tehnoloke karike transportnog lanca i t h l k k ik t t l izmeu makro i k mikrodistribucije, odnosno mjesta prikupljanja, skladitenja, skladitenja prerade i distribucije robe sa svim osnovnim i dopunskim sadrajima koji moraju g , osigurati brzu, kvalitetnu i ekonominu dostavu robe od izvora sirovina do proizvodnje i od proizvoaa do potroaa, uz realizaciju osnovnih i prateih operacija k j nastaju u podruju k t j materijalnih d b t j d j kretanja t ij l ih dobara. koje Robno transportni centri imaju etiri osnovne funkcije: 1) prometnu, 2) industrijsku, 3) javno-skladinu, 4) zbirno-distribucijsku. zbirno distribucijsku

U primarnu funkciju rada RTC-a svrstava se: - izvravanje robnih operacija (ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj) prvenstveno na vlastitoj lokaciji ali i izvan lokaciji, prostora RTC-a, - skladitenje i distribucija domae, carinske i j j , konsignacijske robe, - eksploatacija i plasman sirovina, - djelomino iznajmljivanje vlastitog skladinog prostora treim osobama, - obrada dorada, razvrstavanje, pakiranje, obrada, dorada razvrstavanje pakiranje prepakiranje, etiketiranje, paletiziranje i kontejnerizacija robe, - zbirno-distribucijski promet temeljen na koncentraciji i okrupnjavanju poiljaka za potrebe izvoznog prometa. prometa

Sekundarne funkcije obuhvaaju sljedee poslove: - voenje zastupnikih, otpremnikih i posrednikih usluga, l - priprema robe i dokumentacije za carinsko posredovanje pri izvozu i tranzitu robe robe, - pakiranje, servisiranje i opskrbljivanje cestovnih teretnih vozila, te prihvat voznog i prateeg osoblja vozila (motel, radionice), - ugostiteljske usluge, itd.

Sudionici i funkcije robno-transportnog centra

You might also like