You are on page 1of 339

Lijeenje na Gersonov nain

Pobijedite rak i druge kronine bolesti

Charlotte Gerson i Beata Bishop

TELEdisk, 2010.

SADRAJ

Popis tablica Zahvale Vana poruka itatelju Uvod


P R V I DIO

11 13 15 17
21

- Zdravlje i lijeenje u bolesnom svijetu

1. poglavlje - Pria poinje 2. poglavlje - Terapija ide dalje Ekstrakt sjemenki grejpa Tahebo, pau d'arco ili lapacho Selen Tretman glukoza-kalij-inzulin Kromov pikolinat Saetak 3. poglavlje - Upoznajmo neprijatelja Zatrovanost Nedostaci hranjivih tvari 4. poglavlje - Obrane tijela Imunoloki sustav Enzimski sustav Hormonski sustav Vani organi Ravnotea minerala 5. poglavlje - Slom obrane tijela Kemijska poljoprivreda

23 30 32 32 32 .....33 33 33 34 34 36 38 38 39 40 41 41 43 44

Lijekovi Prehrambeni aditivi Aspartam Mononatrijev glutamat Izmijenjena hrana Transmasti Fluorid Nikotin i alkohol Kozmetika Imunizacija - cijepljenje Elektromagnetska polja Stres: unutarnji neprijatelj 6. poglavlje - Bolesti moderne civilizacije Pobijedimo ubojice Rak ..., Bolesti srca i cirkulacije Uloga kolesterola u sranim bolestima Hipertenzija (povien krvni tlak) Dijabetes Suoavanje s kroninim stanjima Kronine imunodeficijencijske bolesti Kolagenske bolesti Razni neprijatelji zdravlja Ogranienja Bolesti koje se teko lijee Gersonovom terapijom Bolesti koje nisu izljeive Gersonovom terapijom Saetak 7. poglavlje - Obnavljanje obrane tijela Hiperalimentacija Detoksikacija 8. poglavlje - Zato Gersonova terapija djeluje
D R U G I DIO

46 48 -48 49 50 50 51 53 53 55 56 57 66 67 67 70 71 73 74 .77 77 81 84 101 101 103 105 110 111 111 113
119

- Potpuni vodi za primjenu Gersonove terapije

9. poglavlje - Gersonovo domainstvo

121

Hladnjak Sokovnici tednjak i penica: elektrini ili plinski? Lonci i posue . Destilatori Sredstva za ienje Kemijsko ienje Aerosoli i sprejevi Zahod Prostor za boravak Lienje cijele kue Sredstva za prskanje vrta/poljoprivredni pesticidi 10. poglavlje - Zabranjena hrana Zabranjena hrana i ostale stvari Privremeno zabranjena hrana dok ju ne odobri Gersonov lijenik Zabranjeni predmeti za domainstvo i osobnu upotrebu 11. poglavlje-Hrana sree 12. poglavlje - Priprema hrane i sokova - osnovna pravila Nezamjenjivi sokovi Dnevna rutina Osnovni recepti za poetak 13. poglavlje - Sve o klistirima Osnove i kako ih koristiti Koliko puta? Koliko esto? Mogui problemi Tretman ricinusovim uljem ienje opreme 14. poglavlje - Lijekovi Kalijeva smjesa titnjaa i Lugolova otopina Niacin Kapsule jetre i Injekcije sirove jetre s dodatnim B12

121 122 123 124 125 126 127 127 127 127 128 128 130 .....131 133 133 135 137 138 139 140 142 144 146 146 148 150 151 ...151 152 152 153 153

Pankreatin Acidol pepsin Govea u u prahu Laneno ulje Koenzim Q10 15. poglavlje - Kontrola bolova bez lijekova Oblozi od ricinusovog ulja Oblozi od gline Hipertermija (hidroterapija) Tretman kisikom Skakutanje Trijada 16. poglavlje - Razumijevanje reakcije ozdravljenja Munina Bolovi ! Depresija Potekoe s kavenim klistirima Vruica Saetak 17. poglavlje - Puna terapija 18. poglavlje - Prilagodba terapije kemo-tretiranim i jako oslabljenim pacijentima 19. poglavlje - Gersonova terapija za nemaligne bolesti 20. poglavlje - Stvari koje treba zapamtiti Ortodoksni tretmani za rak Kirurgija Dijagnostika kirurgija Zraenje Kemoterapija Implantati za dojke Pomo u domainstvu Problem sa Sunevom svjetlou Komplementarne terapije i

153 154 154 154 154 156 156 157 157 158 159 159 160 161 162 163 163 163 163 166 169 173 175 175 175 .176 177 178 179 180 181 182

21. poglavlje - Oprez: zamke na putu! tedite svoju energiju! Zaobilaenje pravila Ustrajte, unato prijateljima Ustrajte, unato dobronamjernim lijenicima Rasplamsavanja i promjene raspoloenja Upozorenje u vezi s vodom Pazite to itate Pokuaji tednje RS 22. poglavlje - esto postavljana pitanja 23. poglavlje - ivot nakon Gersona Kako pametno jesti Umijee odravanja dobrog zdravlja
TREI DIO

185 185 186 187 187 188 188 189 189 190 191 200 201 202
203

- Neizostavni dodaci

24. poglavlje - Psiholoka podrka Gersonovom pacijentu Strah je neprijatelj Uloga stresa Prva pomo za um Svladavanje prve prepreke Pomo dolazi od tijela Problemi na putu 25. poglavlje - Prevladavanje stresa i napetosti Pazite na tijelo Pitanja uma 26. poglavlje - Objanjenje Gersonovih laboratorijskih testova 27. poglavlje - Povijesti sluajeva oporavljenih pacijenata Agresivni limfom Endometrioza koja prelazi u rak cerviksa Rak dojke

205 206 208 209 210 211 212 215 215 217 220 240 241 242 243

Rak dojke s metastazama na jetri Recidiv raka dojke nakon kemoterapije i zraenja Melanom , Recidiv melanoma Kolorektalni rak s metastazama na jetri Rak guterae ! Rak prostate Rak prostate i kostiju te sluaj raka plua Astrocitom Ovisnost o nikotinu Rak jednjaka Oporavak cijele obitelji: Rak dojke i prostate te pleuritis Ewingov sarkom 28. poglavlje - Recepti Posebne napomene Kruh Jogurt Sladila Pranje voa i povra Peenje Vrijeme kuhanja/broj porcija Posebna juha ili Hipokratova juha Recepti Umaci Predjela Preljevi Salate Juhe Povre i krumpiri Deserti Popis izvora Gersonovih materijala Dodatna literatura

243 ....244 244 245 245 246 247 247 248 248 249 250 251 252 252 252 253 253 253 253 253 253 254 254 255 .259 263 280 288 330 337 343

Popis tablica
Tablica 17-1 Raspored iz sata u sat za tipinog pacijenta s rakom Tablica 17-2 Godinji raspored za tipinog pacijenta s rakom Tablica 18-1 Raspored iz sata u sat za kemo-tretiranog ili oslabljenog pacijenta Tablica 19-1 Raspored za nemalignog pacijenta Tablica 26-1 Vrijednosti triglicerida Tablica 26-2 Normalan krvni serum Tablica 26-3 Normalno eljezo u serumu i ukupna sposobnost vezanja eljeza Tablica 26-4 Normalne vrijednosti hemoglobina Tablica 26-5 Vrijednosti bijelih krvnih zrnaca ; 167

168

171

173

231

231

234

235

239

11

Zahvale

va je knjiga prije svega priznanje mom ocu, dr. Maxu Gersonu. On nije bio samo lijenik, nego i pravi iscjelitelj. Posjedovao je duboko razumijevanje temeljne organizacije tog nevjerojatno kompleksnog i divnog organizma koji je ljudsko tijelo i kroz svoju je genijalnost nauio kako obnoviti i izlijeiti one ije je zdravlje propadalo. Nije samo iscjeljivao, ve se nadao da e donijeti zdravlje cijelom svijetu, okonati bolest i patnje. Oslanjajui se na njegovo golemo znanje i iskustvo, esto smo bili u stanju donijeti potpuno izljeenje te povratak ivota i zdravlja onima koji su nekada bili proglaeni neizljeivima i suoavali se sa smru ili dugim godinama patnji. U ovoj knjizi elimo iznijeti detalje njegovog pristupa onima koji e ih iskoristiti kako bi se vratili sretnom i produktivnom ivotu. Tijekom proteklih 30 godina svijet se promijenio, uvjeti su se pogorali, a znanje o lijeenju trebalo je prilagoditi tim promjenama. Za postizanje te prilagodbe bilo je potrebno mnogo ljudi od znanja, iskustva i mudrosti. Trebalo je mnogo vie ljudi da nam pomognu da zabiljeimo neizmjerne detalje Gersonovog tretmana. Doslovno je nemogue poimence zahvaliti svima koji su bili ukljueni u pripremu ove knjige. To su lijenici obueni za lijeenje Gersonovom metodom, medicinske sestre i pomagai koji svakog sata pripremaju sokove - i, iznimno bitni, predani njegovatelji koji provode dnevnu rutinu potrebnu za lijeenje. Nai su junaci i pacijenti, disciplinirani i ustrajni u svom pridravanju terapije. Pomogli su i oni prijatelji, poznanici i lanovi obitelji koji su ohrabrivali pacijente da ostanu na putu i ne odustaju samo zato to im je njihov prvotni lijenik iznio smrtnu presudu. Moj sin, Howard Straus, doprinio je ovoj knjizi nebrojenim satima potrage za izvorima, idejama i prijedlozima, objavljivao je informacije na World Wide Webu i drao predavanja u SAD-u, Kanadi i Aziji; pomogla je i moja ki, Margaret Straus, ija su predavanja, seminari i lanci predstavili Gersonovu terapiju Engleskoj i Italiji te ija su pomo i ohrabrivanje pacijenata nadahnuli jedan od naih najslavnijih uspjeha: sluaj moje drage prijateljice Beate Bishop. Beata, koja je prvo bila predana pacijentica, nagraena dramatinim oporavkom, posvetila je beskrajno vrijeme i energiju pisanju i ureivanju ove knjige. Njena vlastita

13

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

knjiga, A Time to Heal (Vrijeme za lijeenje), u kojoj je opisala svoju po ivot opasnu bolest i potpun oporavak na Gersonovoj terapiji, prevedena je na osam jezika i vjerojatno je spasila mnoge ivote irom svijeta. Prije dvadeset godina dovela je Gersonovu terapiju u Maarsku, gdje je danas sve vie oporavljenih pacijenata. U Maarskoj je osnovala Gersonovu grupu za podrku, koja sada ima vlastiti centar za smjetaj, pod vodstvom obuenog Gersonovog terapeuta uz podrku suosjeajnih lijenika. Beata je 1993. bila jedan od osnivaa britanske Gersonove grupe za podrku, iji je i dalje aktivni lan. Takoer smo vrlo zahvalni toj grupi to nam je dopustila da iskoristimo veinu recepata iz njihove publikacije Gerson Gourmet (Gersonov sladokusac). Poglavlju s receptima takoer su doprinijele Yvonne Nienstdt, Susan DeSimone i nekoliko oporavljenih Gersonovih pacijenata. Bili su potrebni jo mnogi, mnogi drugi, previe brojni da svima navedem imena, da nam pomau, hrabre nas i podravaju, psiholoki i esto financijski, kako bi ovaj projekt urodio plodom. Svim predanim podupiraima koji nastavljaju iscjeljujui rad dr. Gersona - posveujem ovu knjigu s najveom zahvalnou. -Charlotte Gerson Bonita, Kalifornija Oujak2009.

14

Vana poruka itatelju

njiga koju drite u ruci moe biti najdragocjenije sredstvo za odravanje i poboljanje vaeg zdravlja ako ste u formi i zdravi, ili za njegovo vraanje ako ste bolesni. Nai ete svo vodstvo koje vam je potrebno za obje svrhe, ali ima nekoliko stvari koje treba naglasiti ako izaberete Gersonovu metodu za vae lijeenje. Molim vas da ih, u vaem interesu, shvatite ozbiljno i imate na umu. Gersonova terapija je fino podeen precizan instrument, iji svaki element ima vanu ulogu i utjee na sve druge dijelove. Mora se provoditi u potpunosti, bez izostavljanja ijednog detalja. Drugaije postupanje ne samo to naruava iscjeljujuu mo terapije, nego moe uzrokovati i dodatne zdravstvene probleme. Nemojte zapoinjati s Gersonovom terapijom iz elje za eksperimentiranjem, mislei da uvijek moete odustati ako otkrijete da vam je program prezahtjevan. Program jesi zahtjevan, intenzivan i dugotrajan - nimalo nalik instant-lijeenju gutanjem pilula koje nudi konvencionalna medicina. Umjesto suzbijanja simptoma, on moe stvarno izlijeiti i ponuditi zdravu budunost. Izbor je na vama. Prouite ovu knjigu i otkrijte to tono znai krenuti s terapijom. Molim vas, u vaem najboljem interesu, da s njome zaponete samo ako ste vrsto odluili pridravati je se dok ne budete potpuno i istinski zdravi. irom svijeta ima ljudi koji su uinili upravo to, i vratili se iz po ivot opasne bolesti u blistavo zdravlje i bogatiji ivot. Slobodno im se pridruite. itajui ovu knjigu esto ete vidjeti da se spominje epohalno djelo dr. Maxa Gersona, Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva,1 koje je prvi put objavljeno 1958., godinu dana prije autorove smrti. Sad je u estom izdanju i prevedeno je na etiri jezika. U godinama od njegovog nastanka, medicinska tehnologija i istraivanja postigli su ogroman napredak, nudei mogunosti koje bi u vrijeme dr. Gersona bilo teko zamisliti. Iz tog razloga dananjem se itatelju dijelovi Terapije.za rak mogu initi zastarjelima ili nerelevantnima. Meutim, ono to je ostalo aktualno i relevantnije nego ikad jest zapanjujue originalan pristup dr. Gersona uzrocima, tretiranju i lijeenju raka koji se potpuno razlikuje od trenutne onkoloke prakse. Slom zakona i reda u organizmu na staninoj razini, koji dovodi do raka, danas je isti kakav je uvijek bio, a sposobnost Gersonove terapije da rjeava taj slom takoer ostaje nepromijenjena. Takoer treba zapamtiti da je dr. Gerson, osim to je bio aktivan lijenik, takoer bio

15

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

ugledan znanstvenik, duboko ukljuen u raspravu u Kongresu SAD-a o metodama lijeenja raka i da mu je dobitnik Nobelove nagrade, dr. Albert Schweitzer, odao priznanje za njegovu briljantnost. Njegovi su radovi ispunili sve tradicionalne zahtjeve za medicinu temeljenu na dokazima; dananji moderni znanstveni pristupi poeli su rasvjetljavati zato je i kako njegova terapija djelovala.
BILJEKE

1 Gerson, M. A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje, San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.

16

Uvod
ivimo u kljunim vremenima, proivljavajui dosad nevien napad na zdravlje; kako nas samih, tako i naeg planeta. To dvoje povezano je i ne moe se razdvojiti. Ovo je kriza za koju ne moemo optuiti vanjske sile - sami smo se u nju doveli. Oigledno je da smo tijekom mnogih stoljea zlostavljali Zemlju, na jedini dom, brutalno je iskoritavajui, kao da je beivotna gruda dragocjenih sirovina koje moemo troiti. Danas, i prilino prekasno, shvatili smo da je na planet zapravo kompleksan ivi organizam s ogromnom, ali ne i beskonanom sposobnou samoregulacije - i da nam se moe osvetiti na dramatine naine odu li ljudske aktivnosti predaleko. Danas je potrebno biti izvanredno slijep da se ne vidi kako je taj proces ve zapoeo. Sve nas to izravno pogaa. Ne potujui prirodu otuili smo se od nje, i globalno i u naim pojedinanim ivotima. Bljetavilo visoke tehnologije, elektronika uda, svemirska putovanja, neograniena raunalna snaga i sve udobnosti potroakog drutva uinili su da zaboravimo osnove ljudskog postojanja, odnosno da:

Sav ivot na zemlji ovisi o oko 25 cm plodnog povrinskog sloja tla, sposobnog prehranjivati biljni ivot, koji pak prehranjuje ivotinje i ljude. Ta se dragocjena tvar rapidno gubi irom svijeta kroz poplave, eroziju, intenzivne poljoprivredne metode, deforestaciju i druge destruktivne postupke. Nastavi li se to razaranje, nikakva nas visoka tehnologija nee biti u stanju prehraniti. Mi smo dijelovi prirode, tisuljeima smo se razvijali zajedno s drugim oblicima ivota, tako da nai organizmi mogu biti zdravi samo uz prirodnu hranu, svje zrak, istu vodu i okoli bez otrova. Naalost, u razvijenom svijetu ne ivimo tako. Usprkos visokom ivotnom standardu, dobroj higijeni, udima moderne medicine i rastuem prosperitetu, ope zdravlje stanovnitva je slabo i pogorava se. Istina, ljudi ive due, ali dui ivotni vijek beskoristan je ako stari ljudi svoje dodatne godine provode trpei bolesti u rasponu od onesposobljavajueg artritisa, slabe pokretnosti, loe probave i, to je jo gore, odravajui se na ivotu gomilama lijekova. Na drugom kraju dobnog raspona, djeca u sve ranijoj dobi obolijevaju od kroninih degenerativnih bolesti koje su, ne tako davno, pogaale samo sredovjene i starije ljude. Pretilost, sa svojim tekim posljedicama po zdravlje, sve je tea epidemija meu svim dobnim grupama. S obzirom na

17

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

astronomske svote koje se troe na medicinska istraivanja i zdravstvenu skrb, opa je slika prilino turobna. Ironino, u zemljama u razvoju gdje se tradicionalan nain ivota, ukljuujui poljoprivredne metode, uglavnom odrao, i usprkos raznim razinama siromatva, ljudi su openito zdraviji. Nisu se rastali od svojih korijena u prirodi, a poinju obolijevati tek kad se prebace na na zapadni nain ivota za kojim - zavedeni - ude. Jasno je da moramo promijeniti nae obiaje. Vratimo se prirodi!, predloio je francuski filozof Rousseau u 18. stoljeu, i to je upravo ono to trebamo uiniti. Moramo pronai put natrag u nepatvoren prirodni nain ivota i nauiti kako obnoviti nae zdravlje rjeavajui uzroke, a ne samo simptome naih problema. Gersonov nain lijeenja, to je tema ove knjige, omoguava nam da to napravimo - bilo da moramo izlijeiti neku od bezbrojnih kroninih degenerativnih bolesti ili elimo, iz stanja nespecifinog slabog zdravlja (s njegovim brojnim manjim simptomima) doi u energijom ispunjenu formu i dobrobit. Osnovni je princip ovog programa cjelovitost (takoer poznata kao holizam). To znai uzimanje u obzir itavog organizma i rjeavanje svih njegovih problema i slabosti, a ne koncentriranje na samo jedan simptom ili organ, kao da su oni neovisni o ostatku tijela. To takoer znai uzimanje u obzir okruenje i fizike uvjete svakodnevnog ivota osobe, ili njen posao i nain ivota. Taj se pristup znatno razlikuje od onoga konvencionalne alopatske medicine, za koju je karakteristina sve vea specijalizacija, koncentriranje na simptome, traenje jednog uzroka za njih i pokuaji njihovog suzbijanja lijekovima. esto se kae da je moderna alopatska medicina jedina vea znanost koja je jo zaostala u eri prije Einsteina. Zaista, ona jo djeluje u duhu Louisa Pasteura, francuskog znanstvenika iz 19. stoljea i takozvanog oca teorije klica. Pasteur je itav svoj ivot tvrdio da su bolesti uzrokovane klicama (koje je on prvi identificirao) i da se izljeenje postie unitavanjem klica (bakterija). Za razliku od svog suvremenika i protivnika, Antoinea Bechampa, koji je tvrdio da nije vana klica nego stanje organizma koji je napala, Pasteur se drao svoje dogme do samog kraja. Tek je na svojoj samrtnikoj postelji priznao kako klica nije nita, podloga je sve.1 Naalost, ta kasna promjena miljenja ostala je uglavnom nepoznata, ostavljajui modernu medicinu u zamci teorije o klicama, zanemarivanju podloge i neumoljivoj specijalizaciji. Gersonov program ide suprotnim putem. Njegova je metoda lijeenja nespecifina, to objanjava zato je u stanju rjeavati irok raspon stanja: Nastoji obnoviti podlogu (tj. itav organizam), koji onda postaje sposoban izlijeiti samoga sebe. Zadivljujua sposobnost samoizljeenja koju posjeduje tijelo, potpuno iskoritena u ovom programu, u alopatskoj se medicini naalost zapostavlja, pa ak i ignorira. Naravno, neselektivnost (suprotnost specijalizaciji) anatema je za konvencionalno kolovane

18

UVOD

lijenike. To je vrijedilo i za mladog dr. Maxa Gersona kada je otkrio da se moe rijeiti svojih estih iscrpljujuih napada migrene prihvaanjem niskomasne vegetarijanske prehrane bez soli. To je pokrenulo proces koji je na kraju doveo dr. Gersona do spoznaje da njegova prehrana lijei itav organizam, ne samo odreene tegobe, i da stoga praktino nema granica njene iscjeljujue moi. Zadivljujua, gotovo 80 godina duga povijest uspjeha terapije dokazuje da je bio u pravu. Danas, kada je svijet neusporedivo zatrovaniji a zapadna prehrana daleko tetnija nego za ivota dr. Gersona, njegova terapija jo uvijek postie izvanredne rezultate, mada je rad na lijeenju tei i zahtijeva vie vremena. Meutim, mora se naglasiti da Gersonov nain lijeenja nije ni univerzalna panaceja ni aroban lijek, i moe biti neuspjean iz raznih razloga (npr. ako pacijent doe do njega prekasno, nakon to itav raspon konvencionalnih tretmana nije uspio dovesti do remisije; ako se ne pridrava pravila; ili ako mu je izvaen neki od neophodnih organa). Ostavimo li po strani takve sluajeve, stopa uspjeha Gersonovog programa s uznapredovalim rakom i mnogim drugim tekim degenerativnim bolestima daleko nadmauje onu konvencionalnih tretmana. Sljedea poglavlja detaljno e objasniti zato i kako on djeluje. BILJEKE 1 Klica nije nita, podloga je sve, Claude Bernard (1817.-1878.). Iako je Pasteur ustrajao u svom stavu do kraja svog ivota, na samrtnikoj je postelji priznao da je Claude Bernard bio u pravu. Claude Bernard je imao pravo, priznao je Pasteur. Mikrob je nita, podloga je sve. Louis Pasteur (1822.-1895.). Izjava Louisa Pasteura, Valery-Radot, reenica izreena na njegovoj samrtnikoj postelji (www.originalquinton.com/history.php).

19

PRVI DIO

Zdravlje i lijeenje u bolesnom svijetu


nanje je mo. Pomae nam da naemo put kroz nepoznat teritorij, kao to je Gersonov put do lijeenja i zdravlja. Prvi dio ove knjige prua vam sve to trebate znati o pozadini i strogo znanstvenoj teoriji o ovoj metodi. Teorija moe zvuati suhoparno; u ovom sluaju, upravo je suprotno. Ona predstavlja tmurne zdravstvene probleme moderne civilizacije iz zapanjujue originalnog revolucionarnog kuta. Prije negoli ih uzmognemo popraviti, moramo saznati to ne valja s naim ivotima. Molim vas da paljivo proitate sljedea poglavlja. Ona su va klju za vrata koja vode do okrepljujue, iscjeljujue prakse utemeljene na teoriji. Sve u svemu, ono to nauite osposobit e vas da preuzmete odgovornost za vae zdravlje i dobrobit - i uvate ih umjesto da se bavite kontrolom tete i popravljanjem.

1. POGLAVLJE

Pria poinje
Veliki duhovi uvijek su nailazili na estok otpor mediokritetnih umova. - Albert Einstein

eka od najveih znanstvenih otkria bila su rezultat iznenadnih uvida ili nadahnua koja su dola neoekivano, poput groma iz vedra neba. Druga su postignuta nakon dugih godina strpljivog, pomnog rada. Najfascinantnija postignua su ona koja su bila plod prividnih sluajnosti, to bi dovodilo do zapanjujueg ishoda. Gersonova terapija spada u ovu zadnju kategoriju. Nastala je zato to je jedan izuzetan ovjek, dr. Max Gerson, lijenik rodom iz Njemake, imao sposobnost postaviti prava pitanja u pravo vrijeme i traiti odgovore krajnjom znanstvenom strogou. Njegova pria pomae nam razumjeti kako je nastala spasonosna terapija koja nosi njegovo ime. Max Gerson je kao mali djeak pokazivao odreenu znanstvenu radoznalost. Volio se igrati u vrtu svoje bake koja je uzgajala cvijee, kao i voe i povre za svoju trpezu. Jednom prilikom, kad je odluila isprobati neko novo umjetno gnojivo koje je navodno davalo vee i bolje prinose, Max je sa zaprepatenjem vidio kako gliste naputaju gredice tretirane novom kemikalijom i odlaze na gredice tretirane starom, provjerenom prirodnom tvari. Mladi Max zakljuio je da je u novoj kemikaliji moralo biti neto tetno i ometajue to gliste nisu podnosile i to ih je natjeralo da pobjegnu u prirodnu sredinu. To rano iskustvo nikada nije zaboravio. Nakon srednjokolske mature Max je odluio postati lijenik i kasnije je studirao na sveuilitima u Wroclawu, Wuerzburgu, Berlinu i Freiburgu. Tijekom svojih studija i do kraja svog ivota ostao je vjeno znatieljan, stalno se igrajui s mogunostima i pitajui se: to bi se dogodilo kad bi...? Kao mlad lijenik, radei kao asistent profesora Ottfrieda Foerstera u Wroclawu, naruio je najbolje grmove rua iz Nizozemske, posadio ih i promijenio njihovo gnojivo, njihovu hranu i - ugradivi filtere za

23

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

svjetlo - ak i koliinu Suneve svjetlosti koju su primali. Pomou tih metoda uspio je promijeniti boju rua. To g a j e nauilo da hranjive tvari i svjetlost mogu izmijeniti metabolizam ive biljke, ali nije znao kako bi to otkrie mogao primijeniti na ljudima, a kamoli za njihovo lijeenje. Na kraju mu je njegov vlastiti ozbiljan zdravstveni problem - njegove opetovane i teke migrene - pokazao put naprijed. Migrene su bile toliko nepodnoljive i javljale su se tako esto da je oajniki elio neto poduzeti. Njegovi uitelji i profesori, s kojima se savjetovao, nisu znali kako bi mu pomogli. Rekli su mu da e se osjeati bolje kada doe u srednje pedesete, ali mladi lijenik nije mogao zamisliti ivot s takvim migrenama kroz narednih 30 godina. Ponekad su ga drale vezanim uz krevet u zamraenoj sobi, uz estoke bolove i muninu, dva ili tri dana u tjednu! Moralo je postojati bolje rjeenje, i vrsto je odluio pronai ga. Za poetak svog istraivanja proitao je sve naizgled relevantno do ega je mogao doi. Nije otkrio nita pozitivno. Posjetio je mnoge profesore kao pacijent, ali pomo ondje nije naao. Jednog je dana sluajno (ako vjerujemo u sluajnosti) naiao na studiju u kojoj je pisalo kako je jednoj eni koja je bolovala od migrena pomogla promjena prehrane. Prehrana! Nitko ga nije nauio nita o prehrani, niti su njegovi uitelji ikada spomenuli mogunost da bi neka kronina bolest mogla biti povezana s prehranom. Kao i uvijek, bio je spreman eksperimentirati, ak i koristiti sebe kao pokusnog kunia. Odustao je od svog uobiajenog izbora hrane i isprobao nekoliko razliitih naina prehrane. Trebalo mu je neko vrijeme i nekoliko promaaja dok nije utvrdio da ga vegetarijanska prehrana bez soli oslobaa od migrenskih bolova i munina. Tada je poeo koristiti prehrambeni tretman u svojoj praksi. Kad bi pacijenti doli u njegovu ordinaciju u Bielefeldu bolujui od migrene, otvoreno bi im rekao da, prema svim medicinskim tekstovima, za taj problem nema lijeka. Takoer bi im rekao da je i on bolovao od migrene dok mu promjena prehrane nije donijela olakanje te je pacijentima predloio da isprobaju istu metodu. Kad bi se ti pacijenti vratili da ga vide tri ili etiri tjedna kasnije, redovno bi ispriali da su se oslobodili glavobolja - sve dok su se pridravali strogih prehrambenih pravila i nisu varali. To iskustvo potaknulo je dr. Gersona da svoju metodu zove prehrana za migrenu, kao konkretni tretman za konkretni zdravstveni problem, kako propisuje konvencionalna medicina, dok se nije dogodilo neto to je promijenilo njegova gledita. Jednog se dana bolesnik s migrenom posavjetovao s dr. Gersonom i dobio preporuku da prihvati prehranu za migrenu, to je i uinio. Kad se vratio otprilike mjesec dana kasnije, imao je za ispriati neto izvanredno. Njegove su migrene nestale, a njegova tuberkuloza koe (Lupus vulgaris) od koje je bolovao takoer se povlaila. Dr. Gerson je bio skeptian. Ne, nije mogue da ste imali lupus. Sigurno je bilo neto drugo.

24

r. P O G L A V L J E :PRIA P O I N J E

Lupus je neizljeiv, ustvrdio je. Pacijent je pokazao rezultate laboratorijskih testova, koji su dokazali da su u tkivima njegovih rana zaista bili prisutni uzronici tuberkuloze. Dr. Gerson je bio zapanjen. Nije mogao vidjeti vezu izmeu migrene i lupusa, pa zato su onda obje bolesti bile izlijeene? To je bio jo jedan presudan trenutak u njegovom ivotu kad je morao postaviti pitanje i pronai odgovor. Za poetak, pitao je svog pacijenta poznaje li jo kojeg bolesnika s lupusom i, ako poznaje, hoe li ih poslati k njemu na besplatan tretman. Neki su doli i ozdravili su. Dr. Gerson je morao prihvatiti da ta prehrana za migrenu takoer moe izlijeiti navodno neizljeivu tuberkulozu koe. Njegovi izvanredni rezultati doprli su do uiju slavnog specijalista za tuberkulozu plua, Ferdinanda Sauerbrucha iz Miinchena u Njemakoj. On je 450 svojih pacijenata s neizljeivim lupusom podvrgao prehrani dr. Gersona, rekavi da ako Gerson uspije zaustaviti napredovanje bolesti kod jednog jedinog pacijenta, povjerovat e sve to mladi lijenik tvrdi. Gersonova prehrana ne samo to je zaustavila proces bolesti, nego je stvarno izlijeila 446 od tih teko bolesnih pacijenata. Sauerbruchova reakcija bila je ta d a j e svoje rezultate objavio u brojnim znanstvenim radovima. 1 No, dr. Gerson nije bio zadovoljan. Razmiljao je o tome da ako tuberkuloza koe pozitivno reagira na prehranu, ne bi li bilo tako i s drugim oblicima tuberkuloze? to je s ubojitom plunom tuberkulozom? to je s bubrenim, kotanim, encefalitikim i drugim oblicima tuberkuloze? Poeo je i takve pacijente tretirati svojom prehranom - meu njima i suprugu dr. Alberta Schweitzera - i otkrio da su se i oni oporavili. to je jo vanije, mnogi od tih pacijenata imali su i druge probleme pored tuberkuloze: visok ili nizak krvni tlak, alergije, astmu, bolesti bubrega i drugo. Te su bolesti takoer nestale uz prehranu za migrenu! U toj je fazi Gersonu postalo sasvim jasno da vie nije lijeio bolesti promjenama prehrane; reagirao je metabolizam i imunoloki sustav pacijenata, to je znailo da je lijeio cijelo tijelo. To je otvorilo vrata za lijeenje svih neizljeivih kroninih bolesti. Od tog ga je trenutka njegov put vodio u potpuno drugom smjeru od ortodoksne medicine. Njegovi su pacijenti sada bili izlijeeni, a ne pod lijekovima. Prvi veliki korak prema lijeenju raka dogodio se 1928. kada ga je jedna gospoa pozvala uz svoj bolesniki krevet. Prema rijeima samog dr. Gersona, Pitao sam ju to nije u redu, ali nije mi htjela rei preko telefona.2 Kad je stigao u njen dom, pacijentica mu je rekla da je bila operirana zbog raka uovoda; sad je imala uticu, bila je u groznici i trebala joj je pomo. Dr. Gerson joj je rekao da ne zna lijeiti rak, ali ona je inzistirala, spominjui njegov uspjeh sa sluajevima tuberkuloze. Zatim je zatraila od njega da pogleda u veliku knjigu koja je bila na njenom stolu, otvorena na poglavlju pod naslovom Lijeenje raka. U toj knjizi o narodnoj medicini, sjeao se dr. Gerson, bilo je neto o Hipokratu koji je ivio 425 godina prije Krista...

25

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

On je smatrao da pacijenta treba detoksicirati posebnom juhom i nekim klistirima. 3 Jo jednom je rekao pacijentici da ju nije u stanju lijeiti ali, na njeno nagovaranje, pristao je pokuati. Zapisao joj je plan lijeenja - u osnovi isti kao njegov tretman za tuberkulozu. Kako je zapisao, Pokuao sam - i oko est mjeseci kasnije pacijentica je bila izlijeena! Hodala je bez pomoi i bila je u najboljem stanju. Poslala mi je jo dvoje oboljelih od raka. Jedan je imao metastazirane lijezde oko eluca - takoer je ozdravio! Trea osoba s rakom takoer je ozdravila! U sva tri sluaja dolo je do izljeenja!4 Kasnije, u Beu, pokuao je opet, tretirajui est sluajeva, ali je svih est bilo neuspjeno. Bio je okiran i obeshrabren, ali ...sad kad je to bilo u mojoj glavi i mojim rukama i mom srcu, vie se nisam mogao odvojiti od tog problema. 5 Nekoliko godina kasnije Gerson je doselio u SAD. Kako bi dobio dozvolu za rad, prvo je morao proi medicinski pregled; nakon toga nije mogao nai bolnicu u kojoj bi mogao lijeiti pacijente. Nisam prestajao misliti na prva tri sluaja. Stalno sam razmiljao: 'To mora biti mogue. Bilo bi zloin ne uiniti to.'6 Prouavao je svu medicinsku literaturu i istraivake materijale koje je mogao nai i otkrio je da postoji razlika izmeu kronino bolesnih pacijenata i onih koji boluju od raka. Kasnije je opisao tu razliku objasnivi da kronino bolestan pacijent ima slabu, oteenu jetru; pacijent s rakom ima zatrovanu jetru.7 Gerson je takoer otkrio da pacijenti s rakom ne mogu u potpunosti probaviti i asimilirati masti i ulja. Te neprobavljene ostatke apsorbirala su tumorska tkiva te su na njima rasla i bujala. Nakon vie godina pokuaja i pogreaka, prikupljajui izravna iskustva uz bolesnike postelje, razvio je izvanredno uinkovit tretman koji je djelovao - ak i kod terminalno bolesnih pacijenata. Gersonove iznenaujue originalne ideje i nove metode nisu se uklapale u sustav alopatske medicine. Napisao je brojne lanke o svom radu te o rezultatima kod pacijenata i poslao ih u nekoliko medicinskih asopisa; svi su bili odbijeni s razliitim izgovorima. Kasnije, pacijentima koji su se raspitivali o Gersonu u Amerikom lijenikom udruenju, govorili su da je njegova metoda tajna, jer ju je odbijao objaviti.8 Cenzorski odbor Njujorkog lijenikog udruenja pet je puta pisao dr. Gersonu, traei od njega da preda dokumente koji dokazuju njegov rad. 9 Pet je puta strpljivo prikupio jo svojih dokumenata a povremeno je ak i predstavljao neke od svojih izlijeenih pacijenata. Njegov jedini zahtjev bio je da odbor objavi svoje zakljuke; nikad to nisu uinili. Kako bi osigurao nastavak svog rada, dr. Gerson je arko elio obuavati druge lijenike i/ili asistente o provoenju svoje terapije. U nekoliko prilika mladi lijenici, jo neafirmirani u praksi, pristupili su Gersonu i traili da ih prihvati kao asistente kako bi nauili tretman. Uvijek spreman prenijeti svoje iskustvo zainteresiranim mladim kolegama, takve je ponude spremno prihvaao.

26

r .P O G L A V L J E :P R I AP O I N J E

Asistiranje nikada ne bi potrajalo due od etiri ili pet dana. Nakon tog vremena mladi bi lijenici posramljeno objasnili dr. Gersonu da su dobili ozbiljne prijetnje te da e im, nastave li raditi s njim, biti zabranjen pristup bolnicama, da im nijedan drugi lijenik nee slati pacijente i da nee biti u stanju raditi. Kako su na leima imali velike dugove od kolovanja, mladi lijenici nisu si mogli dopustiti da ih gurnu u takvu situaciju te su, naalost, morali odustati od rada s dr. Gersonom. (Sline situacije dogaaju se i u dananje vrijeme, kada neki nedovoljno afirmirani lijenik poeli posjetiti Gersonovu kliniku u Meksiku kako bi prouio terapiju, a njegovi mu nadreeni objasne da bi takav potez ugrozio razvoj njegove karijere. To objanjava zato ima tako malo lijenika obuenih za Gersonov protokol.) Nezaplaen svim preprekama, dr. Gerson nastavio je sa svojim radom, usavravajui svoj tretman u hodu. Kako je, usprkos svim svojim naporima, bio sprijeen u objavljivanju svoga rada u medicinskim asopisima, na kraju je prikupio svoje materijale i objavio ih u svojoj posljednjoj knjizi, koja je takoer njegova trajna medicinska oporuka. Prije nekoliko godina primili smo zadivljujue informacije od jednog poznatog njujorkog autora i publicista na temu zdravlja. On je prikupljao materijale za svoj rad i elio je objaviti svjedoenje dr. Gersona iznijeto 1946. pred Kongresnim odborom, 10 pod pokroviteljstvom senatora Claudea Peppera. Taj je istraiva otputovao u Washington kako bi potraio izvjetaj o svjedoenju u Kongresnom zapisniku koji, kao slubeni dokument vlade SAD-a, ne bi smio biti mijenjan ili prepravljan. Znao je da je svjedoenje obuhvaalo nekoliko stranica, ukljuujui odgovore dr. Gersona na brojna pitanja o njegovom radu i njegovo predstavljanje petero od njegovih izlijeenih pacijenata, koji su izvorno bili poslani kui da umru od terminalnog raka. Istraiva je pretraio Kongresni zapisnik i pod datumom gdje je trebalo biti svjedoenje pronaao samo prazan prostor. Protiv svih pravila, ono je bilo uklonjeno bez objanjenja. Ortodoksna znanstvena medicina rutinski odbacuje studije koje se temelje na malom broju (manje od 250) subjekata, bez obzira na njihovu vrijednost. Evo jednog relevantnog citata, koji ima dodirnih toaka s priom o dr. Gersonu: Zbog malog broja koritenih subjekata studija je bila izvrgnuta ruglu kojim se medicinska znanost koristi preko sto godina u napadima na eksperimente koji se ne uklapaju u njene predodbe. 'Kakva je bila kontrolna grupa?' 'Gdje su statistike?' 'Kako znate da pacijenti nisu ozdravili zbog neeg drugog?' 'Statistiki, matematika ne stoji.' 'Jesu li zaista kontrolirali sve varijable?' 'Kako znate da lijekovi nisu jednako djelotvorni?' 'Pacemakeri djeluju jednako dobro.' 'Ono to ve imamo dovoljno je dobro ako se pravilno koristi.'11

27

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

BILJEKE

1 Ferdinand Sauerbruch, A Surgeons Life (London: Andre Deutsch, 1953); takoer pogledati Howard Straus, Dr. Max Gerson: Healing the Hopeless (Carmel, CA: Totality Books, 2002). 2 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999), Dodatak II. 3 Na istom mjestu 4 Na istom mjestu 5 Na istom mjestu str. 403-405 6 Margaret Gerson, Dr. Max Gerson: A Life Without Fear (New York: neobjavljeni rukopis, 1968-1969). 7 Biljeka 2 (Gerson), gore. 8 Patricia Spain Ward, History of the Gerson Therapy, pod ugovorom za Kongresni ured SAD-a za procjenu tehnologija: U usporedbi s Mileyevim svjedoenjem, Gersonovo je bilo nevino, koncentrirano na povijesti bolesti pacijenata koje je doveo sa sobom i na vjerojatne mehanizme kojima je njegova prehrana uzrokovala povlaenje tumora i izljeenje. Tek je pod pritiskom senatora Peppera Gerson izjavio da je oko 30% onih koje je lijeio pokazalo povoljnu reakciju (Kongres SAD-a, 1946,115). Usprkos tome, JAMA je posvetila dvije stranice ruenju Gersonova integriteta (JAMA, 1946). Ne pokazujui bilo kakvo suzdravanje kad se radilo o Gersonu, Fishbein je, suprotno injenicama, tvrdio da uspjehe postignute prehranom Gerson-Sauerbruch-Hermannsdorfer 'drugi promatrai, kako se ini, nisu uspjeli ponoviti'. On je takoer lano ustvrdio da je Gerson nekoliko puta odbio AMA-i podnijeti pojedinosti o nainu prehrane. (Fishbain je rekao da ih je mogao objaviti u ovom lanku samo zato to mu je 'preko jednog potencijalnog pacijenta bila na raspolaganju tablica prehrane za njegov tretman.) Fishbain je, bez komentara, naglasio Gersonov oprez u vezi s upotrebom drugih lijekova, posebno anestetika, zato to su izazivali opasno jake reakcije u pojaano alerginom stanju njegovih pacijenata koji su najjae reagirali. Ta se izjava nalazila u uvodnom lanku Morrisa Fishbeina, kako je gore citirao Ward. Gerson's Cancer Treatment', uvodni lanak, Journal of American Medical Association 132 (16. studenog 1946.):645-646. 9 S. J. Haught, Censured for Curing Cancer: The American Experience of Dr. Max Gerson (San Diego: Gerson Institute, 1991). 10 Na istom mjestu. Takoer pogledati transkript svjedoenja dr. Gersona pred Pepper-Neeleyevim pododborom. Cancer Research, Hearings before a Subcommittee of the Committee on Foreign Relations, United States Senate, Seventy-Ninth Congress, Second Session on S. 1875, A Bill to Authorize and Request the President

28

r .P O G L A V L J E :P R I AP O I N J E

to Undertake to Mobilize at Some Convenient Place in the United States an Adequate Number of the World's Outstanding Experts, and Coordinate and Utilize Their Services in a Supreme Endeavor to Discover a Means of Curing and Preventing cancer. 1,2. i 3. srpnja 1946. (Washington, DC: United States Printing Office, 1946). 11 R. J. Glasser, The Body Is the Hero (New York: Random House, 1976), str. 242.

29

1. POGLAVLJE

Terapija ide dalje

ni koji se tek poinju upoznavati s Gersonovim nainom lijeenja ponekad izraavaju gledite da terapija koja je razvijena prije ezdesetak godina i otad ostala nepromijenjena sigurno mora biti zastarjela. Napokon, medicina je ostvarila ogroman napredak od smrti dr. Gersona 1959. godine. Ta je kritika u svakom pogledu pogrena. Ljudska fiziologija i priroda kroninih bolesti nisu se promijenile, stoga Gersonov pristup nije zastario. Naprotiv, rezultati nedavnih istraivanja iz cijelog svijeta potvruju i opravdavaju Gersonov izbor metoda i materijala.1 Daleko od toga d a j e terapija tijekom godina stagnirala i ostala nepromijenjena. Obogauje se paljivo odabranim dodacima, u duhu dr. Gersona, koji nikada nije bio zadovoljan rezultatima koje je dobivao ma koliko da su bili izvrsni i dramatini. Smatrao je da ih se uvijek moe poboljati. Od njegove smrti, rad na lijeenju postaje sve tei. Zrak, tlo i voda globalno su zagaeni; hrana uzgojena na osiromaenom tlu izgubila je vei dio svoje prehrambene vrijednosti, pored toga to je visoko preraena, izmijenjena i oneiena kemijskim aditivima. to je jo gore, upotreba lijekova, kako receptnih tako i onih bez recepta, drastino se poveala. Odreene autodestruktivne navike (npr. puenje, zloupotreba alkohola i takozvane rekreacijske droge) postali su dio modernog naina ivota. Kao rezultat toga, ljudi su sve tee zatrovani i njihova su tijela oteenija. U skladu s time, u Gersonovoj klinici u Meksiku rano smo primijetili da rezultati dobiveni strogom Gersonovom terapijom nisu bili tako dobri i dramatini kao oni koje je on zabiljeio. Osim toga, neki od izvornih lijekova bili su izmijenjeni, dok se drugi vie nisu mogli nabaviti ili nisu bili upotrebljivi. Na primjer, dr. Gerson je koristio ekstrakt sirove jetre (Lilly) za jaanje funkcije jetre kod svojih pacijenata. Danas je ekstrakt jetre daleko rafiniraniji i vjerojatno nije toliko djelotvoran. On je takoer koristio svjee pripremljen sok telee jetre kako bi pomogao popraviti tetu na jetri pacijenata izazvanu pesticidima. To se vie ne moe primjenjivati jer je utvreno da su ak i mlade jetre iz najboljih dostupnih izvora zagaene Campylobacterom - bakterijom koja moe uzrokovati proljev, bolove u trbuhu, vruicu, muninu i povraanje.

30

2 . P O G L A V L J E : T E R A P I J A IDED A L J E

Kako bi se nadoknadili nastali nedostaci, Gersonovom protokolu dodano je nekoliko novih elemenata i procedura. Jedan od njih je koenzim Q10, koji zamjenjuje dio sastava soka sirove jetre, jaa imunoloki sustav i omoguuje tijelu da se odupre odreenim infekcijama i tipovima raka. Drugi je odmaeni kolostrum, prva tekuina koja se lui u majinim grudima (ili ekvivalentnim lijezdama svih sisavaca) kako bi nahranila novu bebu. Taj dragocjeni materijal pomae u uspostavljanju i organiziranju imunolokog sustava novog dojeneta i takoer jaa oslabljeni imunoloki sustav imunodeficijentnih pacijenata. Od samog poetka, enzimi guterae bili su iznimno bitan lijek. Dr. Gerson koristio ih je za napadanje, razgradnju i probavljanje tumorskog tkiva. Kako bi pomogla dananjim teko oslabljenim pacijentima, terapija je pojaana veim koliinama pankreatina u viim koncentracijama. Korisnima su se pokazale i tablete Wobe-Mugos, sa spektrom tvari koje podravaju imunoloki sustav i djeluju protiv tumora. Jedna je od funkcija tog lijeka da unitava vanjski sloj stanica raka, tako da ih mogu prepoznati i unititi precizno ciljani elementi terapije. Lijenici koji primjenjuju Gersonovu metodu takoer koriste tretman umjetno izazvanom vruicom (hipertermija) za poboljanje imunoloke funkcije i ubrzanje reakcija ozdravljenja. Taj tretman ukljuuje upotrebu laetrila (takoer poznatog kao vitamin B1?), dobivenog iz jezgri marelica. Laetril, kojeg je razvio dr. med. Ernst Krebs stariji, sa svojim sinom Ernstom Krebsom mlaim, sadri cijanidni dio koji je u stanju napasti i unititi stanice raka bez ozljeivanja zdravih stanica. Takoer je utvreno da intravenozna injekcija laetrila podie temperaturu tumorskog tkiva za jedan puni stupanj - to je veliki bonus, budui da tumorsko tkivo ne moe preivjeti na povienim temperaturama koje normalna tjelesna tkiva lako toleriraju. Radi pojaanja tog uinka pacijenta se uranja u vruu kupku (hipertermija) koja dodatno podie ukupnu tjelesnu temperaturu, uzrokujui u pacijenta vruicu. Ukupno uzevi, ovaj tretman potie unitavanje tumora, ublaavanje bolova i bolju dobrobit. (Naravno, itav tumor ne biva uniten jednim tretmanom!) Napomena: Iako laetril moe biti koristan za smanjenje mase tumora i bolova - posebno bolova u kostima - on ne obnavlja tjelesne sustave i organe i ne pomae u odnoenju otrova. On je koristan dodatak terapiji, ali nije lijek. Jo jedan koristan dodatak Gersonovom protokolu je ozon (koristi se putem rektalne insuflacije) ili peroksid (koristi se za utrljavanje u kou). U skladu s time, dostupan je u dva oblika: kao vodikov peroksid ili plinoviti ozon. U oba sluaja ubija klice i viruse, unitava kancerozno tkivo, oksigenira krvotok - a time i sve sustave organa - te pretvara tetne slobodne radikale u izluive tvari. Vodikov peroksid, utekuem obliku s koncentracijom od 3% ili manjom, kakav se prodaje u ljekarnama, utrljava se po cijelom tijelu pacijenta jednom ili dvaput dnevno, kako bi se apsorbirao u sustav kroz pore. Ako je vodikov peroksid dostupan samo u veim koncentracijama, mora se razrijediti na 3% ili manje. Nikad se ne smije koristiti interno.

31

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Sobni generatori ozona rutinski se koriste u Gersonovim klinikama i preporuuju pacijentima koji ive na veim nadmorskim visinama (iznad 1000 m) i/ili na podrujima na kojima se raspruju otrovne tvari, ili tamo gdje ima mnogo industrijskog zagaenja zraka. Udisanje ozoniranog zraka osvjeava i energizira, a popravlja ak i raspoloenje pacijenata. Inovacija na podruju prehrane tie se odreenih pacijenata koji ne podnose glukozu (tj. ne mogu podnijeti odmaene i razgraene mlijene bjelanevine, kao to su jogurt i mladi sir, koje se obino dodaju protokolu nakon est do deset tjedana). U tim se sluajevima koriste vegetarijanski, bjelanevinama bogati materijali, kao to je spirulina. EKSTRAKT SJEMENKI GREJPA Budui da je imunoloka sposobnost pacijenata openito niska, velika panja posveuje se njihovoj zatiti od prehlada ili, jo gore, gripe. Ekstrakt sjemenki grejpa, koji ima protuvirusna i protubakterijska svojstva, nedavno je dodan programu i vrlo je koristan. Kada se uzima oralno i koristi za grgljanje, moe zatititi od prehlade ako se uzme odmah kod prve sumnje na problem. Jo jedan izvrstan pripravak je homeopatsko rjeenje z;a gripu koje proizvodi Dolisos America, Inc. (www.dolisosamerica.com). TAHEBO, PAU D'ARCO ILI LAPACHO Tahebo (taheebo) ili pau d'arco unutarnja je kora jedne vrste bora s Anda, koju su mnoga plemena s junoamerikih Anda tradicionalno koristila u svrhu lijeenja. Od njega pripremljen aj koristi se, uz Gersonov tretman, na mnogim pacijentima koji ga smatraju vrijednim dodatkom jer pomae njihovoj dobrobiti, a pomae ak i u smanjivanju tumora. Tahebo se sastoji od sitnog drvenastog iverja koje se treba namakati pet do deset minuta u vodi koja tiho vrije i procijediti prije posluivanja. Budui da taj lijek koriste mnoga plemena, poznat je kao tahebo, pau d'arco ili lapacho. SELEN Nekoliko istraivaa - ukljuujui profesora Gerharda N. Schrauzera s Kalifornijskog sveuilita u La Jolli2 i profesora Harolda D. Fostera iz Victorije u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija3 - otkrilo je da je ovaj kemijski element vaan stimulator imunolokog sustava. Iz tog razloga ukljuen je u lijeenje mnogih pacijenata Gersonovom metodom. TRETMAN GLUKOZOM-KALIJEM-INZULINOM Intravenozno davanje glukoze, kalija i inzulina razvio je slavni specijalist za srce dr. med. Demetrio Sodi-Pallares. Glukoza i inzulin pruaju energiju potrebnu za prije32

2. P O G L A V L J E : T E R A P I J AIDED A L J E

nos kalija kroz staninu membranu u tkiva. Budui da je Gersonov protokol bogat i glukozom i kalijem iz sokova i kalijevih soli, koristi se samo mala koliina inzulina (3-5 jedinica) koja se daje supkutano (tj. ubrizgava se pod kou). KROMOV PIKOLINAT Utvreno je da krom, u obliku pikolinata, stimulira stvaranje inzulina u guterai. Kapsule ili tablete od 200 mcg ove tvari dodane su protokolu, posebno za dijabetiare, kao pomo u ublaavanju njihovog nedostatka. SAETAK Ovo su samo neki od elemenata koji su u novije vrijeme dodani osnovnom Gersonovom protokolu kako bi se poveala njegova djelotvornost. Oigledno, potrebno je da su dokazano netoksine. Testiranjem obeavajuih inovacija i moguih dodataka s najveim oprezom, moe se osigurati da Gersonova terapija dobro obavi svoj posao pod sve teim dananjim okolnostima.
BILJEKE

1 Carmen Wheatley, u Michael Gearin-Tosh, Living Proof: A Medical Mutiny (London: Simon & Schuster, 2002.), dodatak. 2 L. Olmsted, Gerhard N. Schrauzer, M. Flores-Arce i J. Dowd, Selenium supplementation of symptomatic human immunodeficiency virus infected patients, 1: Biol Trace Elem Res. (travanj/svibanj 1989.); 20 (1-2): 59-65. Katedra za obiteljsku medicinu, Medicinski fakultet Kalifornijskog sveuilita u San Diegu, La Jolla. Prosjene razine selena u punoj krvi kod mukih pacijenata u San Diegu, CA, sa steenim sindromom gubitka imuniteta (AIDS) su 0,123 0,030 ng/mL (n=24), i 0,1260,038 ng/mL (n=26) kod pacijenata s kompleksom vezanim uz AIDS (ARC), u usporedbi sa 0,1950,020 |ig/mL (=28) kod zdravih kontrola (mukaraca) iz San Diega. Kako bi se utvrdilo da li je crijevna apsorpcija selena iz hrane oslabljena kod AIDS-a ili ARC-a, provedeno je istraivanje suplementacije u kojem je 19 simptomatinih HlV-pozitivnih pacijenata s AIDS-om ili ARC-om uzimalo 400 (ig selena dnevno u obliku kvasca obogaenog selenom do 70 dana. Prosjene razine selena u punoj krvi porasle su na 0,28+0,08 (ig/mL nakon 70 dana suplementacije, a dodaci sa selenom bili su dobro tolerirani. Predlae se opravdanje za davanje dodatnog selena simptomatinim i asimptomatinim nosiocima HIV-a. PMID-.2484402 [PubMed - indeksirano za MEDLINE]. 3 Harold D. Foster, dr. sc., What really causes AIDS (Victoria, BC: Trafford Publishing, 2002.).

33

1. POGLAVLJE

Upoznajmo neprijatelja

ersonov pristup zdravlju i bolesti toliko je razliit od uobiajenih medicinskih procedura da je vano potpuno razumjeti njegove osnovne principe. Kad se to dogodi, teorija i praksa terapije postaju sasvim jasne i pokazuju svoju duboku logiku. U stvari, mnogi oporavljeni pacijenti priznaju da su izabrali Gersonov program usred zdravstvene krize koja je prijetila njihovom ivotu zato to je imao smisla i zato to je uvjerljivo obeavao da ih moe izlijeiti. Cilj terapije je rijeiti uzrok bolesti, a ne njene simptome. Fokusirana je na ono to vidi kao dva najvea neprijatelja zdravlja: zatrovanost i nedostatke hranjivih tvari. Oboje su rezultat dananjeg neprirodnog, umjetnog naina ivota; oboje su, do neke mjere, povezani s dananjom zapadnom prehranom i naim zagaenim okoliem. Razmotrimo ih poblie. ZATROVANOST Zrak koji udiemo - apsolutno neophodan za ivot - zagaen je ispunim plinovima cestovnog prometa, siunim nevidljivim esticama koje odlete s guma i ugnijezde se u naim pluima, ostacima avionskog goriva koji padaju s neba i otrovnim isparenjima to ih rigaju tvorniki dimnjaci ili kemijske istionice iz susjedstva. Voda - jo jedna osnovna ivotna potreba - jednako je loa, zagaena klorom i fluorom i s ostacima irokog raspona lijekova, koji se opiru svim postojeim tehnikama proiavanja (osim destilacije). Industrijske i poljoprivredne otpadne tekuine zagauju rijeke i jezera. Najnoviji doprinos zagaenju okolia je elektrosmog, nevidljiva, ali sve gua elektromagnetska polja koja nas okruuju gdje god bili. U kui, stvaraju ih televizori, mikrovalne penice i mobilni telefoni. Ometajui prirodna elektromagnetska polja ljudskog tijela, vre tetan utjecaj na zdravlje.1 Izvan kue, odailjai mobilnih mrea uzrokuju veliku zabrinutost: grupiranje bolesti, uglavnom raka, utvreno je u blizini novih odailjaa.2 (Pogledati 5. poglavlje, Slom obrane tijela)

34

3 .P O G L A V L J E :U P O Z N A J M ON E P R I J A T E L J A

Zatrovanost zapoinje u tlu i u biljkama koje na njemu rastu. Vrlo otrovni pesticidi, fungicidi, herbicidi i druge kemikalije koje se koriste u komercijalnoj poljoprivredi, esto do dana berbe ili etve, ostavljaju ostatke (rezidue) na biljkama koje postaju naa hrana. Mnogi su od tih otrova sistemski (tj. proimaju voe i povre i ne mogu se ukloniti pranjem). Ako ne jedemo iskljuivo ekoloki uzgojenu hranu, na je dnevni unos obilno zagaen koktelom agrokemikalija iji kumulativni uinak nikada nije bio testiran. Tijekom obrade hrane dodaje se ogroman broj kemijskih aditiva, od kojih su mnogi opasni.3 Njihova je svrha da gotovo neogranieno produe vijek trajanja, uine izgled proizvoda privlanijim a nedostajue prirodne arome zamijene umjetnima. Kozmetika za hranu, kako je ironino zovu, iskljuivo slui profitu okrenutim interesima proizvoaa i nema nikakve veze sa zdravom prehranom. Meutim, opasnosti od prehrambenih aditiva ne bi nam trebali skrenuti panju s injenice d a j e prvi veliki krivac uobiajene moderne prehrane sol (natrij) - upravo ona tvar koju je najtee izbjegavati. Usprkos slubenim upozorenjima na njenu pretjeranu upotrebu, 4 potronja soli u zapadnom svijetu alarmantno je visoka, zbog ega tijelo zadrava vodu u stanicama, tOrvodi do edema. Sol takoer nepotrebno optereuje bubrege, podie krvni tlak, umrtvljuje okusne pupoljke tako da ju je potrebno uzimati sve vie i vie za postizanje istog uinka, te ometa proces probave. Sol, kao to emo vidjeti kasnije, takoer ima opasnu ulogu u staninim procesima koji vode do raka. Budui da je meso cijenjeni osnovni element moderne prehrane, moe zvuati iznenaujue da se suvine ivotinjske bjelanevine mogu ponaati kao otrov u tijelu, injenica je da ljudski organizam, sa svojim dugim crijevnim traktom, nije prilagoen prehrani bogatoj ivotinjskim bjelanevinama. (Nasuprot tome, crijevni trakt mesojeda, kao to su lavovi i druge velike make, kratak je - zato se otpadni produkti probavljenog mesa brzo uklanjaju.) Idealna prehrana za ljude trebala bi se temeljiti preteno na biljkama, s minimumom ivotinjskih bjelanevina; danas imamo suprotno. Kako idemo kroz ivot, postajemo sve manje sposobni probavljati ivotinjske bjelanevine. Ti slabo probavljeni, nepotpuno razgraeni dijelovi zadravaju se u tijelu kao otrovi. ivotinjske masti koje se nalaze u gotovo svim mesnim, peradarskim i mlijenim proizvodima takoer se nedovoljno probavljaju kako tijelo stari i njegovi enzimi vie nisu tako djelotvorni. ivotinje za hranu uzgajaju se na nezdravom tlu tretiranom hormonima, antibioticima i sintetikim stimulatorima rasta. Sve to su prisiljene pojesti ostaje u mesu, jajima i mlijenim proizvodima koji na kraju dolaze na na stol, poveavajui ionako veliku koliinu otrova koju i ne znajui nosimo u sebi. Tijelo se pokuava osloboditi svih tih tetnih tvari kako bi se zatitilo. Naalost, pored golemog tereta otrova s kojim se treba nositi, takoer se suoava s problemom nedostataka.

35

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

NEDOSTACI HRANJIVIH TVARI Ba kao i zatrovanost, ovaj neprijatelj dobrog zdravlja takoer zapoinje u tlu. Ve preko 150 godina umjetna se gnojiva sve vie koriste u komercijalnoj poljoprivredi, opskrbljujui tlo trima najvanijim mineralima: duikom, fosforom i kalijem. Ona ne pruaju pedesetak minerala i elemenata u tragovima nunih za odravanje tla zdravim, plodnim i bogatim enzimima i mikroorganizmima koji su karakteristini za prirodno gnojena, humusom bogata tla. Kao rezultat toga, osiromaena tla mogu davati samo neishranjene, hranjivim tvarima siromane biljke, koje postaju naa jednako siromana svakodnevna hrana. Ona se jo vie osiromauje preradom. Sva hrana koja je u konzervama, teglama, kutijama, dimljena, ukiseljena, flairana i na druge naine konzervirana, liena je svojih malobrojnih preostalih hranjivih tvari i oteena visokom temperaturom i konzervansima. Nedostaje joj vitamina i enzima. Ovi potonji, vitalno vani za dobru probavu, unitavaju se na temperaturama iznad 60 C i mogu se unijeti u tijelo samo svjeim voem i salatama. Meutim, malo je ljudi koji ih jedu dovoljno da dobiju odgovarajuu koliinu enzima potrebnih za zdrav sustav. Dosad bi trebalo biti jasno da dva glavna neprijatelja dobrog zdravlja - zatrovanost i nedostatak hranjivih tvari, kojima se Gersonov protokol nastoji baviti kao glavnim prioritetom - vode do jednog zaaranog kruga. Kad bi naa hrana bila stvarno hranjiva, naa bi tijela bila sposobnija nositi se sa zatrovanou, ali nije. Kao rezultat toga, prije ili kasnije javljaju se degenerativni procesi, otvarajui vrata ozbiljnim kroninim bolestima. Oigledno, potrebno je ukloniti oba neprijatelja zdravija kako bi se pokrenulo ozdravljenje i obnovile prirodne zatite tijela. To je tema sljedeih poglavlja.
BILJEKE

1 Robert O. Becker, dr. med., citirano u magazinu Icon u lanku Eileen O'Connor, predsjednice Zaklade za EM zraenje,. Mobile Phone Mast Radiation and Breast Cancer: Eileen O'Connor's Personal Story, The Interdisciplinary Centre for Obesity, Nutrition and Health (ICON-Health), University of Leeds (UK), br. 34 (zima 2006.); Gerson Healing Newsletter (San Diego: Gerson Institute, oujak/travanj 2007.); Joseph Mercola, dr. med., Are EMFs Hazarduous to Our Health? (www.mercola.com/article/emf/emf_dangers.htm). . 2 Biljeka 1 (Becker), gore, vidi takoer Ronni Wolf i Danny Wolf, Increased Incidence of Cancer near a Cell-Phone Transmitter Station, International Journal of Cancer Prevention 1 (2) (travanj 2004.).

36

3 .P O G L A V L J E :U P O Z N A J M ON E P R I J A T E L J A

3 Sally Fallon, Dirty Secrets of the Food Processing Industry, izlaganje odrano na godinjoj konferenciji kanadskog Consumer Healtha (oujak 2002.) (www.westonaprice.org/modernfood/dirty-secrets.html). 4 Excessive Sodium is One of the Greatest Health Threats in Foods, izvjetaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sa sastanka u Parizu u listopadu 2006., u sklopu implementacije SZO-ove Globalne strategije prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravlja.

37

1. POGLAVLJE

Obrane tijela
udsko je tijelo udesan ivi precizan instrument iji je svaki dio usko povezan sa svim drugim dijelovima. Svaka od njegovih bilijun stanica ima vlastitu inteligenciju, funkciju i mjesto u ukupnom sustavu. Nije pretjerano rei da je tijelo ivo udo i da smo jo daleko od toga da u potpunosti razumijemo njegove mogunosti. Usprkos brzom razvoju istraivanja visoke tehnologije, znanstvenici tek poinju odgonetati ogromnu sloenost ivota na staninoj razini. Tijelo, preputeno samo sebi i uz prave uvjete, funkcionira kako bi preivjelo i ostalo u stanju homeostaze (stanju dinamike ravnotee). U tom stanju ljudski organizam odrava stabilnost i prilagoava se promjenjivim uvjetima. im ta stabilnost postane ugroena, nekoliko ugraenih sustava obrane kree u akciju. Pa, pogledajmo poblie te sofisticirane sustave. IMUNOLOKI SUSTAV irom itave prirode milijuni ivih organizama napadaju jedni druge. To takoer vrijedi za ljudsko tijelo koje je svakodnevno izloeno napadima klica, virusa i parazita koji nose bolesti. Njegov je glavni zatitnik imunoloki sustav, koji je u novije vrijeme dobio odreeno priznanje u iroj javnosti, uglavnom kroz reklame koje nude pripravke za jaanje imunolokog sustava. Bez obzira djeluju li oni ili ne, ljudi ih kupuju ne znajui nita o imunolokom sustavu - od ega se sastoji ili gdje je smjeten - premda ta tema zasluuje veu panju. Imunoloki sustav nije jedan organ ili jedna lijezda; njegovi dijelovi rasporeeni su po cijelom tijelu. Nekoliko organa (npr. jetra, mozak i guteraa) toliko je vano da imaju vlastite imunoloke mehanizme - retikuloendotelijski sustav - koji im daje dodatnu zatitu. Postoji takoer i limfni sustav, koji prenosi suvinu tekuinu iz tjelesnih tkiva u krvotok. Sama limfa je tekuina boje slame i sadri stanice koje se bore protiv infekcije. Sustav se sastoji od oko 700 vorova kod normalne osobe, rasporeenih po cijelom

38

5 .P O G L A V L J E :S L O MO B R A N ET I J E L A

tijelu. Za razliku od krvotoka, koji cirkulira zahvaljujui pumpanju srca, limfa se kree tijelom zahvaljujui radu miia. Meutim, glavna osnovna komponenta sustava smjetena je u kotanoj sri, gdje se stvaraju bijela krvna zrnca. Kad se oslobode, ona nisu potpuna. Neka doplove do grudne lijezde, gdje budu dovrena i osloboena kao T-limfociti; druga doplove do slezene i limfnog sustava i sazriju u B-limfocite. Svi oni gutaju klice, viruse, maligne stanice ili otrovne tvari, ubijajui ih ili neutralizirajui na druge naine. Kao i svi drugi dijelovi organizma, imunoloki sustav sastoji se od stanica koje je potrebno hraniti. One zahtijevaju punu ishranu mineralima, enzimima i vitaminima u njihovom prirodnom obliku koji se lako asimilira. Pilule i lijekovi ne mogu zadovoljiti tu potrebu; ponekad se uope ne apsorbiraju. Ovdje, kao i u ostatku tijela, potrebne su svjee, ive, organske tvari koje e hraniti i odravati taj neophodan sustav za odravanje ivota. ENZIMSKI SUSTAV Laici esto slabo razumiju enzime. Prema jednoj strunoj definiciji, oni su kompleksne bjelanevine koje su u stanju izazivati kemijske promjene u drugim tvarima a da se pritom same ne mijenjaju.1 Sve to se dogaa u tijelu - od udisaja kako bismo krv opskrbili kisikom, do probavljanja hrane i zatim kombiniranja probavljene hrane s kisikom kako bismo stvarah energiju - stotine takvih procesa zahtijevaju enzimsku aktivnost. Tijelo mora stvarati vlastite enzime, budui da ne moe koristiti one koji se nalaze u sirovoj hrani ili ivotinjskim proizvodima. Kako bi proizvodilo stotine potrebnih enzima, sustavi organa zahtijevaju odreene minerale kao katalizatore. (Katalizatori su tvari koje ubrzavaju reakciju i pritom se sami ne mijenjaju.) Istraivai Dixon i Webb2 obavili su detaljnu studiju o tome kako tijelo stvara enzime. Utvrdili su da, kod veine enzima koje su prouili, tijelo treba kalij kao katalizator, dok natrij djeluje kao enzimski inhibitor (tj. tvar koja blokira). Budui da enzime unitava temperatura iznad 60 C, tijelo ne dobiva enzime iz kuhane ili preraene hrane. Ako ne dobiva svjee, ive hranjive tvari, poput onih koje prua Gersonova terapija, javljaju se ozbiljne potekoe. To posebno vrijedi za pacijente koji se ve suoavaju s teim zdravstvenim problemima kao to su loa probava, slab apetit, opstipacija, dijareja i bolni plinovi. Enzimi guterae ne rade svoj posao napadanja tumorskih tkiva i oksidativni enzimi ne stvaraju odgovarajuu energiju, da spomenemo samo neke od nedostataka. Razlog zato su enzimi, posebno oni iz guterae, u stanju napadati i unitavati tumorska tkiva dok probavljaju hranu u tome je to oni prepoznaju stanice tumora kao strane stanice koje treba eliminirati. Meutim, osnovna je funkcija tih istih enzi-

39

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

ma probavljanje bjelanevina. Budui da je prosjena prehrana bogata ivotinjskim bjelanevinama, veina enzima guterae koristi se za probavu, a malo - ili nimalo - dostupno je za unitavanje tumorskih tkiva, to tim tkivima omoguava da rastu i ire se. Oigledno, neodgovarajua enzimska aktivnost jedan je od glavnih problema s kojima se bolesni ljudi, posebno pacijenti s rakom, moraju boriti. Odgovor lei u pruanju svjee, ekoloki uzgojene hrane bez toksina i ubrzanju njihove intenzivne detoksikacije pomou kavenih klistira. Osim toga, pruanje dodatnih doza probavnih enzima i enzima guterae integralan je dio Gersonovog protokola, zajedno sa svjeim sokovima i njihovim visokim sadrajem kisika. HORMONSKI SUSTAV Hormoni su tvari koje odreene lijezde proizvode i oslobaaju izravno u krvotok, pa se one zato zovu endokrine lijezde (tj. lijezde s unutarnjim izluivanjem). Veina ljudi povezuje hormone posebno sa seksualnom funkcijom, no ima i mnogo drugih koji igraju vane uloge u tijelu (npr. inzulin, tiroksin i adrenalin). Hormoni, posebno tiroksin i adrenalin, reguliraju itav metabolizam. titna lijezda zasluuje posebnu panju jer je vaan dio imunolokog sustava. Meu brojnim svojim funkcijama ona regulira tjelesnu temperaturu, ukljuujui vruicu. Ako i kada organizam napadnu klice ili virusi, imunoloki sustav reagira stvarajui suvinu toplinu, odnosno vruicu. Moramo imati na umu da veina klica i virusa, pa ak i tumorsko tkivo, ne podnosi poviene temperature, koje zdrave stanice mogu lako podnijeti. Zato titna lijezda koja dobro radi pomae kod obnavljanja zdravlja ako ju opskrbljujemo jodom, koji joj je potreban za stvaranje njenog vitalno vanog hormona - tiroksina. Naalost, ovih se dana jod teko nalazi. Klor iz vode za pie u stanju ga je izbaciti iz titne lijezde. Fluor, koji je opasan otrov,3 jo snanije blokira taj vaan element. Pored toga, kao posljedica komercijalnih poljoprivrednih metoda, tlo sadri premalo joda i tako daje jodom siromanu biljnu hranu. Uviajui to, vlade mnogih zemalja uvele su obavezno jodiranje kuhinjske soli smatrajui da e, budui da javnost ve koristi velike koliine soli, tako s njom s vjerojatno dobivati neto joda. S druge strane, sada je poznato da je velika potronja soli nezdrava, i zapravo se slubeno na preporuuje, 4 to dovodi do ozbiljnog manjka joda ak i kod ljudi koji se dobro hrane. Meu druge inhibitore enzima spadaju prehrambeni aditivi kao to su konzervansi, emulgatori, boje, umjetni okusi i brojna druga takozvana kozmetika za hranu, pored pesticida i drugih poljoprivrednih otrova u naoj hrani. Utvreno je da neki ostaci pesticida ak inhibiraju stvaranje sperme kod mukaraca. 5 Hormonski sustav, vaan dio obrane tijela, i sam je pod jakim napadom.

40

4.

POGLAVLJE:

OBRANE

TIJELA

VANI ORGANI Za odreene organe (npr. jetru, guterau, plua, bubrege, srce i mozak) kae se da su vani (vitalni). Iako oni svakako zasluuju to ime, netko bi mogao pretpostaviti da, na primjer, debelo crijevo nije vano! Isto vrijedi za tanko crijevo, kotanu sr, slezenu ak i slijepo crijevo, koji je dio imunolokog sustava. Ustvari, u tijelu je sve vano. Stoga je tijekom lijeenja izuzetno vano poklanjati panju svim tjelesnim sustavima. Budui da jetra ima vanu ulogu u lijeenju tijela, Gersonova terapija posveuje posebnu panju obnavljanju njenog rada to je mogue bre i temeljitije. Jetra je zadivljuju organ. To je jedini organ u tijelu koji je u stanju regenerirati se i ponovno stvoriti svoje dijelove, ako se oni uklone. Ukljuena je u veinu procesa u tijelu; sve fizioloke aktivnosti poinju i zavravaju u njoj. esto ju se opisuje kao organ za detoksikaciju, to ona svakako jest, ali ima i mnoge druge funkcije - desetke, ako ne i stotine - koje ak ni visokotehnoloka sredstva suvremene medicine nisu u stanju utvrditi. Prema dr. Gersonu, za stvaranje svake nove generacije stanica jetre potrebno je oko pet tjedana. On je pretpostavio da bi trebalo 12 do 15 generacija novih stanica da se formira potpuno nova, zdrava jetra. Utvrdio je da je ak i kod pacijenata s uznapredovalim rakom 18 mjeseci ono razdoblje koje je potrebno da jetra potpuno ozdravi i obnovi se, a s njome i cijeli organizam. Naalost, taj model vie ne vrijedi. Tijekom proteklih pedesetak godina, zbog pogoranja okolia i izvora hrane, zdravlje ljudi postalo je mnogo ozbiljnije narueno nego kod ljudi koje je tretirao dr. Gerson. to je jo ozbiljnije, odreen postotak pacijenata koji izaberu Gersonovu terapiju bio je prethodno tretiran kemoterapijom, to znai jo vee tete na njihovim sustavima. U dananje vrijeme potrebne su dvije godine - a ne 18 mjeseci - za potpun oporavak; onima koji su bili tretirani kemoterapijom moe trebati i vie za detoksikaciju i ozdravljenje. RAVNOTEA MINERALA Kako bi dobro funkcioniralo i odravalo jaku obranu, tijelo treba velik broj minerala - njih oko 52. Na Gersonovoj terapiji tu potrebu obilno namiruju velike koliine svjeih ekolokih sokova dobivenih iz plodova uzgojenih na bogatom tlu. Meutim, dr. Gerson je takoer utvrdio da su u stvaranje neravnotee minerala u tijelu uglavnom ukljuena dva minerala: natrij i kalij. Ljudsko je tijelo tijekom tisuljea razvilo velike potrebe za kalijem, i potrebno mu je oko 90% kalija prema 10% natrija u njegovoj prehrani - to je priblino postotak koji se moe nai u prirodnoj, svjeoj, ekoloki uzgojenoj vegetarijanskoj hrani. Ipak, u dananje vrijeme prosjena moderna prehrana nije ni blizu tim omjerima; umjesto toga, pretrpana je natrijem, koji tijelo mora izluivati. Suvian natrij je inhibitor enzi-

41

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

ma, kao to su opisali Dixon i Webb.6 Takoer je dokazano da stimulira rast tumora i izaziva edeme, 7 jer ga tijelo vee s vodom kako bi smanjilo njegovu toksinost. Radi ispravljanja te situacije dr. Gerson je u prehranu pacijenata uveo velike koliine kalija - do 40 ajnih liica 10-postotne otopine dnevno tijekom prva dva do tri tjedna, pored prirodno kalijem bogate prehrane. To je rezultiralo trenutnim splanjavanjem edema, ascitesa i bolova. On je takoer primijetio da dodavanje bilo kojeg drugog minerala, poput magnezija, kalcija ili eljeza, naruava pacijentovu mineralnu ravnoteu i uzrokuje tetu. Najvie je upozoravao da se prehrani ne dodaje kalcij. Zajedno sa svojim bliskim prijateljem, vrhunskim biokemiarem Rudolfom Kellerom8, otkrio je da kalcij pripada natrijevoj grupi minerala i potie rast tumora. ak i u sluajevima tekog razaranja kostiju tumorskim tkivom, ili kod osteoporoze, Gersonov tretman - sa svojom visokom razinom dobro uravnoteenih minerala - u stanju je postii obnavljanje kostiju. U svjetlu svega toga, lako je vidjeti zato je ravnotea minerala vana komponenta obrane tijela.
BILJEKE

1 Tabers Cyclopedic Medical Dictionary (Philadelphia: F. A. Davis Company, 1993.). 2 Malcolm Dixon i Edwin C. Webb, Enzymes (New York: Academic Press, Inc., 1964.). 3 John Yiamouyiannis, Fluoride: The Aging Factor (Delaware, OH: Health Action Press, 1986.). 4 Excessive Sodium is One of the Greatest Health Threats in Foods, izvjetaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sa sastanka u Parizu u listopadu 2006., u sklopu provedbe SZO-ove Globalne strategije za prehranu, tjelesnu aktivnost i zdravlje. 5 D. Whorton, R. M. Krauss, S. Marshall i T. H. Milby, Infertility in male pesticide workers, The Lancet 2 (8051) (1977.): 1259-1261. 6 Biljeka 2 (Dixon/Webb), gore. 7 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), str. 210. 8 Rudolf Keller, citirano u biljeci 7 (Gerson), gore, str. 64.

42

1. POGLAVLJE

Slom obrane tijela

prethodnim poglavljima istraili smo viestruke obrane tijela koje mu, pod idealnim okolnostima, omoguavaju da odrava svoju dinamiku ravnoteu poznatu kao homeostaza. Meutim, uzmemo li u obzir dananje visoke razine loeg zdravlja u razvijenom svijetu, postaje jasno da ti sofisticirani sustavi obrane nisu u stanju obavljati svoj posao i da se homeostaza vie ne moe smatrati neim to se samo po sebi podrazumijeva. Kako bismo razumjeli zato se to dogodilo, trebamo razmotriti problem iz ire perspektive. Kao to je ranije spomenuto, ljudski organizam evoluirao je tijekom milijuna godina kao dio prirode, zajedno s biljkama i ivotinjama. Bio je izloen samo prirodnim tvarima; okoli, hrana i sklonite nisu sadravali nita umjetno ili strano. ivoti naih najdaljih predaka nesumnjivo su bili teki i kratki, ali njihova je spora evolucija bila potpuno prirodna i dobro prilagoena svijetu u kojem su ivjeli. S civilizacijom su se poele dogaati promjene, ali one su postale drastine i brze tek nakon dolaska industrijske revolucije krajem 18. stoljea. Drugi val jo drastinijih inovacija u zapadnom je svijetu uslijedio nakon Drugog svjetskog rata, mijenjajui svakodnevni ivot ljudi, radnu rutinu, uvjete ivota i, iznad svega, njihovu prehranu - najvaniji faktor koji djeluje na sve nas. Ogroman razvoj komercijalne poljoprivrede i naizgled bezgranina ekspanzija prehrambene industrije izmijenili su kruh na svagdanji gotovo do neprepoznatljivosti. Meutim - a to je glavna stvar - neizmjerno kompleksan ljudski organizam nije imao vremena izmijeniti se i prilagoditi tim temeljnim promjenama, pa se zato njegovi sustavi obrane ne mogu nositi s viestrukim kunjama s kojima se suoavaju. Oni se bore kako bi normalno funkcionirali, ali, narueni zagaenim zrakom, vodom i pogrenom hranom, prije ili kasnije se slome. Naalost, sa svakom novom generacijom, do sloma sada dolazi sve ranije. U ovom poglavlju detaljnije emo analizirati uzroke tog sloma.

43

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

KEMIJSKA POLJOPRIVREDA

Upotreba umjetnih gnojiva poveava se ve preko 150 godina, oteujui i osiromaujui tlo i mikroorganizme o kojima zdravlje tla i ivota na cijelom planetu ovisi. Biljke su, pak, hrana ivotinjama i ljudima, i njihova smanjena prehrambena vrijednost ima dalekosene uinke. Dr. Gerson je bio jedan od rijetkih vizionarskih znanstvenika koji su rano shvatili da postoji jasna veza izmeu manjkave prehrane i bolesti - te izmeu bolesti i oboljelog, osiromaenog tla. Napisao je: Postoje vanjski i unutarnji metabolizam o kojima ovisi sav ivot: oba su meusobno usko i nerazmrsivo povezana; osim toga, njihove rezerve nisu neiscrpne. 1 Nakon to su iscrpljene rezerve tla, poele su obolijevati i biljke. Kad im je poelo nedostajati hranjivih tvari, izgubile su velik dio svojih obrana protiv tetoina, re, gljivica i mnogih drugih napadaa. Zato su razvijeni fungicidi, pesticidi i druge otrovne kemikalije za svladavanje napadaa. Naravno, pretpostavljalo se da su te agrokemikalije bezopasne ako se koriste prema uputama; naalost, nije bilo tako. Teki pesticidi - posebno DDT (diklor ifenil trikloretan) - poeli su se distribuirati u drugoj polovini Drugog svjetskog rata, oko 1943. godine. Kao to je dr. Gerson iznio u svojoj knjizi, 2 taj i drugi toksini materijali pronaeni su u mesu, maslacu, mlijeku, pa ak i u majinom mlijeku unutar 18 mjeseci! Nakon toga je postalo jasno da toksine agrokemikalije takoer prodiru u tlo i podzemne vode. Ti se rezultati danas mogu vidjeti na nekoliko podruja u Kaliforniji, svake godine tretiranih golemim koliinama pesticida, gdje su voda i tlo toliko zatrovani da je epidemija primarnog raka jetre pogodila djecu koja su se igrala na otvorenom. 3 Situacija je postajala sve gora. Nakon to je neko vrijeme koriten DDT, tetni kukci postali su otporni na nj, pa je bilo potrebno proizvesti tee, jo otrovnije materijale kao to je dieldrin. Istovremeno, pokazalo se da ljudsko tijelo nije u stanju razviti otpornost na te otrove. Njegov utjecaj na odrasle osobe dovoljno je lo; na nesreu, embriji, bebe i mala djeca sa svojom osjetljivom konstitucijom trpe jo tea oteenja na svojim tijelima koja se razvijaju. Valja se zamisliti nad injenicom da rak, koji je nekada bio degenerativna bolest starijih ljudi, sada pogaa djecu. Oigledno, uestalost raka meu irim stanovnitvom poveava se mnogo bre. Da bismo ilustrirali razmjere i brzinu poveanja, vrijedi se prisjetiti da su 1937. godine, kad je obitelj Gerson tek bila doselila u SAD, posteri na uglovima ulica objavljivali da od raka umre jedna osoba na njih 14. Predsjednik Nixon je 1971. objavio rat protiv raka, uvjeravajui javnost da e lijek za rak biti pronaen ako se dovoljno novca potroi na istraivanja. 4 Te je godine oko 215.000 ljudi umrlo od raka5; 25 godina kasnije, 1996., U.S. News & World Report objavio je rezultate istraivanja: nakon potroenih 29 milijardi dolara, oekivalo se da e te godine od raka umrijeti 555.000

44

5. P O G L A V L J E : SLOM O B R A N E TIJELA

ljudi.6 Voena su istraivanja kemikalija, sve otrovnijih i otrovnijih kemoterapijskih lijekova - ali ne i prehrane. Zanimljivo je da se danas oekuje da vie od dvije na svakih pet osoba dobiju rak 7 a, prema kanadskim procjenama, 8 taj se omjer kree prema jednoj na dvije osobe. tetne uinke agrokemikalija u hrani vremenom smo bolje upoznali. Jedna vedska studija9 pruila je dokaze koji pokazuju da je non-Hodgkinov limfom (NHL) povezan s pesticidima. (Jedna ranija studija iz 1981. je kao krivce posebno navela fenoksi herbicide.10) Jo jedan herbicid umijean u poveanu uestalost NHL-a je glifosat, koji Monsanto reklamira pod zatienim imenom Roundup'. Alarmantno je to je otpornost na taj otrov sada ugraena u genetski izmijenjeno sjeme koje proizvodi Monsanto, to omoguava koritenje veih koliina pesticida bez smrtonosnih uinaka po samu biljku.11 Ranija studija iste vedske grupe otkrila je umijeanost Roundupa u izazivanje leukemije vlasastih stanica,12 dok su studije na ivotinjama pokazale da Roundup moe uzrokovati mutacije gena i kromosomske aberacije.13 Poznato je da pesticid DDE (diklor difenil dikloretilen), nusprodukt razgradnje DDT-a, ometa muki spolni razvoj deaktiviranjem mukog spolnih hormona testosterona.14 irom Europe, muka plodnost - mjerena prebrojavanjem spermija - u stanju je opadanja 15 (najvei broj spermija pronaen je kod danskih ekolokih poljoprivrednika koji nemaju dodira s otrovnim agrokemikalijama. 16 ) Jednako je alarmantno irenje raka dojke meu enama svih dobnih skupina. Svakoga tjedna u Ujedinjenom Kraljevstvu oko 250 ena umre od te bolesti,17 a novih dijagnosticiranih sluajeva bude barem 850.18 Iako drugi faktori takoer doprinose tom trendu, uinci agrokemikalija ne mogu se odbaciti. Kao da borba s postojeim problemima uzrokovanim agrokemikalijama nije dovoljna, ljudsko zdravlje suoava se s novom prijetnjom koju predstavlja genetski modificirana (GM) hrana. To je podruje u kojem je sukob izmeu monih poslovnih interesa i javnog zdravlja izaao na vidjelo, usprkos najveim naporima GM proizvoaa Monsanta da zataka podatke koji izazivaju ozbiljne sumnje u sigurnost GM hrane za ljudsku konzumaciju.19 To je u skladu s normalnom rutinom proizvoaa agrokemikalija koji bez razlike nastoje dokazati sigurnost ovog ih onog njihovog proizvoda. Meutim, bilo tko na prosjenoj modernoj prehrani prisiljen je konzumirati ostatke nekoliko toksinih tvari sadranih u vou i povru, pa ipak nitko nikada nije istraio kumulativan uinak te vrste toksinog koktela. Slika je mrana, ali ipak nije sve izgubljeno. Od skromnih poetaka, proizvodnja ekoloki uzgojenog povra i voa eksponencijalno je rasla posljednjih godina, omoguivi prosvijeenom potroau da ivi na plodovima bez otrova. Ekoloka hrana, uzgojena na tradicionalno gnojenom tlu, ima dodatnu prednost jer sadri sve minerale, elemente u tragovima, enzime i vitamine potrebne za dobro zdravlje. To je razlog zato, da bi postigli

45

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

izljeenje, Gersonovi pacijenti moraju koristiti iskljuivo ekoloki uzgojeno voe i povre. Reeno je dovoljno da postane jasan zaarani krug u kojem su zarobljeni ljudi na prosjenoj modernoj prehrani. S vremenom, ljudi koji ive na toksinima bogatoj, ali prehrambenim tvarima siromanoj hrani - posebno brzoj hrani - ponu bolovati od glavobolja, artritisa, nesanice, depresije, estih prehlada, infekcija, probavnih problema i drugog. Koriste bezreceptne lijekove, a lijenici im prepisuju dodatne analgetike, tablete za spavanje, antidepresive i druge lijekove za suzbijanje simptoma, koji ne rjeavaju temeljne probleme. Budui da su svi lijekovi dugorono toksini,20 tjelesni sustavi obrane slabe i s vremenom se slamaju. Veza izmeu bolesnog tla i bolesnih ljudskih bia bolno je oigledna. LIJEKOVI Jedna od prvih dunosti lijenika jest pouiti mase da ne uzimaju lijekove. - Sir William Osler, 1849.-1919., povjesniar medicine, zvan najutjecajnijim lijenikom svoga doba Polovicu dananjih lijekova mogli bismo slobodno baciti kroz prozor, samo to bi ih onda mogle pojesti ptice. - Dr. med. M. H. Fischer U izreci Tableta za svaku bolest saeta je ekstremna ovisnost o lijekovima koja je postala integralan dio dananjeg naina ivota. Potrebno je samo ukljuiti televizor ili radio kako bismo uli beskrajno recitiranje reklama o najnovijim lijekovima za koje se tvrdi da mogu pobijediti sve vrste ljudskih bolesti. Takoer se na brzaka izrecitiraju nedovoljno naglaeni popisi mnogih tetnih nuspojava svakog od njih. To negiranje rizika nije uvijek uspjeno: pogledajte skandal koji je krajem 2004. izbio oko farmaceutskog diva Merck & Co., Inc., u vezi s njihovim lijekom za artritis VIOXX*.21 U poetku je Merck javno priznao da je 16.000 ljudi irom svijeta umrlo od nuspojava tog lijeka u dvije ili tri prethodne godine te je povukao VIOXX s trita. Nevjerojatno je to je Merck neko vrijeme objavljivao po ivot opasne nuspojave i upozorenja u vezi s ovim lijekom u priruniku Physicians' Desk Reference (PDR).22 Kako se istraga irila, Merck je na kraju morao priznati da je oko 55.000 ljudi umrlo od nuspojava lijeka koji su uzimali kako bi ublaili bolove od artritisa. Stvarno je skandalozna injenica da je amerika Uprava za hranu i lijekove (FDA) pozvala Merck da vrati smrtonosni lijek na trite, tvrdei da su koristi od njega vee od rizika.23 Drugi pretjerano koriteni lijek koji se naao pod povealom javnosti je Ritalin', koji se rutinski prepisuje djeci oboljeloj od takozvanog poremeaja panje s hiperakivno-

46

5. P O G L A V L J E : SLOM O B R A N E TIJELA

u. PDR, koji nabraja i opisuje sve lijekove na tritu koje lijenici mogu koristiti, posebno navodi da se ne bi smio koristiti na djeci mlaoj od est godina, i navodi sljedee nuspojave: usporeni rast, gubitak apetita, bolove u trbuhu, gubitak teine, nesanicu i poremeaje vida.24 (Ne spominje mnoge dokumentirane sluajeve25 samoubojstva i neizazvanih ubojstava koja su poinile mlade osobe na Ritalinu.) Usprkos upozorenjima, poznati su sluajevi da se djeci od samo dvije ili etiri godine daje taj lijek koji takoer izaziva jaku ovisnost i teke simptome kod odvikavanja. Dr. med. Peter R. Breggin, direktor Meunarodnog centra za prouavanje psihijatrije i psihologije, objavio je knjigu pod naslovom TalkingBack to Ritalin (Odbrusite Ritalinu), u kojoj je naveo brojne znanstvene studije koje zagovornici Ritalina ignoriraju. On pie: Ritalin ne ispravlja biokemijske neravnotee - on ih uzrokuje. Postoje odreeni dokazi da moe uzrokovati trajno oteenje djejeg mozga i njegove funkcije.26 Nije teko zamisliti to ini cijelom djejem organizmu u razvoju i jo nezrelim prirodnim obranama. U vrijeme pisanja ove knjige, preko pet milijuna amerike djece bilo je na Ritalinu.27 U kakvom e stanju biti njihovo zdravlje za, recimo, 15 godina? (Pogledati Hiperaktivnost u 6. poglavlju, Bolesti moderne civilizacije) Gledajui prekomjernu upotrebu lijekova openito, pravi je problem to to oni samo suzbijaju simptome i omoguuju ljudima da nastave sa svojim svakodnevnim ivotima, barem jo neko vrijeme. Meutim, oni nikada ne izlijee ili rijee temeljni uzrok boli ili poremeaja rada. Problem se nastavlja i postaje sve gori; prikrivenog lijekom, tee ga je dijagnosticirati. Budui da je tijelo nedjeljiva cjelina, toksinost lijeka ne utjee samo na jetru - takoer trpe i srce, plua, bubrezi i probavni sustav - a, shodno tome, slabe i obrane tijela. Budui da su praktino svi farmaceutski lijekovi toksini,28 Gersonovim pacijentima savjetuje se da se dre podalje od njih. Meutim, iznimka su antibiotici. Iako je njihova pretjerana upotreba u opoj medicinskoj praksi oslabila imunoloki sustav ljudi i ojaala bakterije uinivi ih otpornima, Gersonovi pacijenti povremeno ih trebaju koristiti. Moramo zapamtiti da pacijenti s rakom imaju teko oslabljen imunoloki sustav, u suprotnom ne bi ni imali rak! Budui da se imunoloki sustav ne moe dovesti u normalno stanje za par tjedana ili ak mjeseci (moe biti potrebno devet do 12 mjeseci), u sluaju akutne infekcije antibiotici su nuni. Kod popravaka zuba treba slijediti preporuke stomatologa. Antibiotici se takoer koriste kao pomo u borbi protiv prehlada i sluajeva gripe. Naravno, antibiotici ne ubijaju viruse; meutim, pomau kontrolirati infekcije - oportunistike uzronike infekcija koji se nasele zbog oslabljenog stanja tijela. Kod borbe protiv prehlada koriste se najmanje toksini antibiotici, tonije penicilin, ako pacijent nije alergian na nj. U drugim sluajevima, odgovarajui antibiotici moraju se koristiti za odreene infekcije. U svim se sluajevima djelotvornost antibiotika moe uvelike po-

47

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

jaati, bez poveanja doza, tako da ga se uzima s jednim aspirinom, jednom tabletom od 500 mg vitamina C i 50 mg niacina. Kada shvatimo teku, sveobuhvatnu tetu koju uzrokuje pretjerana upotreba lijekova, postaje jasno zato su takozvane rekreacijske droge takva prijetnja. Kada ih mladi ljudi - i oni ne tako mladi - koriste leerno kao da su bomboni, te droge mogu s vremenom dovesti do ovisnosti koja unitava ivote. Pored svih ostalih tetnih komponenata modernog naina ivota, te droge, koje se uzimaju iz zabave, mogu biti kap koja prelijeva au tjelesnih obrana. PREHRAMBENI ADITIVI Jedna vrsta zdrave prehrane koja se zove dijeta kamenog doba kae: Jedite samo namirnice iz kojih nita nije uklonjeno, kojima nita nije dodano, i koje bi se pokvarile kad ih ne biste odmah pojeli.29 Namuili biste se kad biste pokuali pronai takve namirnice u bilo kojem supermarketu na svijetu. Ono to ti hramovi prehrambene industrije prodaju - osim ako nemaju iroku ponudu ekolokog voa i povra - suta je suprotnost navedenog pravila. Sveprisutna upotreba prehrambenih aditiva, iji je broj trenutno iznad 4000,30 slui iskljuivo tome da industrijski proizvedena hrana izgleda bolje, ima bolji okus usprkos injenici da sadri inferiorne sirovine, i da ima dui vijek trajanja kako bi bila profitabilnija. Prehrambena kemija toliko je razvijena da moe oponaati gotovo bilo koji prirodni okus ili miris. Ono to ne moe uiniti je prevariti ljudski organizam da reagira na te imitacije kao da su pravi artikli, i prua samo kemikalije razliite toksinosti umjesto neophodnih hranjivih tvari. Meu aditive koji se najvie upotrebljavaju spadaju natrijev nitrit, saharin, kafein, olestra (zamjena za masnoe), umjetne boje i okusi, antioksidanti, emulgatori, pojaivai okusa, zgunjivai, aspartam, transmasti i mononatrijev glutamat - uz nezdrave koliine eera, soli i masnoa. Mogu uzrokovati mnoge alergijske reakcije, kao to su umor, problemi s ponaanjem, promjene raspoloenja te, nakon dugotrajne upotrebe, mogu dovesti ak i do bolesti srca i raka. Aspartam Aspartam - koji se prodaje kao NutraSweet", Spoonful", neotam i Ganderel* - zasluuje da mu posvetimo posebnu panju zato to je prisutan u preko 5000 prehrambenih artikala31, ukljuujui gazirana pia, marmelade, itarice za doruak, vitamine te dijetalnu i hranu za dijabetiare. Ne sadri kalorije pa je zato privlaan ljudima koji paze na teinu i vole slatko. Nakon to je otkriven u SAD-u, prvotno razvijen kao lijek za ir, FDA ga je osam godina odbijala odobriti, smatrajui ga nesigurnim za

48

5. POGLAVLJE:SLOMOBRANETIJELA

ljudsku konzumaciju. 32 Meutim, nakon osam godina lobiranja od strane proizvoaa, poetkom 1980-ih, usprkos zabrinutostima znanstvenika,33 aspartam je slubeno odobren kao prehrambeni aditiv. Aspartam sadri oko est kemijskih tvari, ukljuujui metanol (drvni alkohol), kumulativni otrov koji se pretvara u formaldehid, poznatu kancerogenu tvar;34 DKP (diketopiperazin), koji je u pokusima na ivotinjama izazivao tumore mozga;35 i fenilalanin, koji moe izazvati teke neuroloke probleme.36 to se tie tvrdnji da ljudima pomae kontrolirati teinu, epidemija ljudi s prekomjernom teinom i pretilou irom SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i drugdje proturjei toj tvrdnji. Jo je alarmantnije to to reakcije meu potroaima velikih koliina aspartama u, primjerice, dijetalnim bezalkoholnim piima, mogu biti sline stanjima kao to su multipla skleroza, depresija, dijabetes, limfom, artritis, Alzheimerova bolest, napadi panike, epilepsija/napadaji, Parkinsonova bolest i hipotireoza. Specijalist za dijabetes H. J. Roberts, dr. med. iz Instituta za medicinska istraivanja Palm Beach, skovao je izraz aspartamska bolest37 koji se odnosi na brojna patoloka stanja meu njegovim pacijentima. Gotovo dvije treine njegovih pacijenata oporavilo se im su izbacili aspartam iz svoje prehrane. Mononatrijev glutamat Pojaiva okusa MNG (mononatrijev glutamat), koji je sam po sebi bez okusa, razvio je jedan japanski prehrambeni kemiar 1907. godine. U svom izvornom obliku.bio je sol prirodne aminokiseline zvane glutamat, este tvari koja se nalazi u svim biljnim i ivotinjskim vrstama. S vremenom je postao MNG, naao se u gotovo svim vrstama gotovih jela - od juha, konzerviranog umaka za peenje, salatnih preljeva, smrznutih gotovih jela do ipsa, te u jelima koja se posluuju u lancima restorana brze hrane rairenih po cijelom svijetu. (Na etiketama na hrani esto se skriva iza imena hidrolizirana biljna bjelanevina.) Razlog za tu obilnu upotrebu MNG-a otkrio je John E. Erb, asistent na Sveuilitu u Waterloou, Ontario, Kanada, kad je shvatio da laboratorijskim mievima i takorima, koji se koriste za studije na pretilim ivotinjama, treba ubrizgati MNG ubrzo nakon roenja kako bi postali debeli.38 Pod prirodnim okolnostima, glodavci nikada ne postaju pretili. Takvi postanu samo kada ubrizgani MNG utrostrui koliinu inzulina koji stvara njihova guteraa. Kada postanu debeli, poznati su kao MNG-tretirani takori. Izvan istraivakih laboratorija MNG se dodaje ljudskoj hrani zbog svog uinka izazivanja ovisnosti. Jo je 1978. znanstveno dokazano da izaziva ovisnost.39 Budui da lobi proizvoaa hrane otvoreno kae da je svrha MNG-a da natjera ljude da jedu vie,40 taj aditiv oigledno ima vanu ulogu u trenutnoj epidemiji pretilosti. Ogroman

49

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

broj ljudi trpi ozbiljne nuspojave MNG-a, koje ukljuuju glavobolje, lupanje srca, povraanje, muninu, utrnulost, bolove u grudima, pospanost, pritisak u licu i slabost. Neke od tih nuspojava poznate su i kao Efekt kineskog restorana. John E. Erb saeo je svoja otkria u The Slow Poisoning of America (Polagano trovanje Amerike),41 svojoj knjizi o tetnim uincima industrije prehrambenih aditiva. Iako su opasnosti od MNG-a opepoznate ve desetljeima, FDA nije odredila nikakve doputene granice za njegovu koliinu u hrani. IZMIJENJENA H R A N A Transmasti Ti sveprisutni sastojci hrane, koje opisuju kao najnezdraviju hranu na svijetu i/ili srani udar u kutiji, proizvode se hidrogeniranjem biljnih ulja kako bi tekuina postala kruta tvar. Za transmasti ili hidrogenirana biljna ulja poznato je da poveavaju razine LDL-a (lipoproteina niske gustoe) ili loeg kolesterola, smanjujui razine HDL-a (lipoproteina visoke gustoe), dobre vrste. One ostavljaju masne naslage na arterijama, uzrokuju probavne poremeaje i smanjuju stupanj apsorpcije nunih vitamina i minerala. Transmasti nastaju zagrijavanjem biljnih ulja do vrlo visokih temperatura, to ih skrutnjava kako bi se mogle koristiti u margarinu, tijestu, pitama, sladoledu, slasticama i bezbrojnim gotovim jelima. (Neinformirani kupci esto padaju na reklame koje tvrde da je margarin, proizveden od suncokretovog ulja, zdraviji za srce od, primjerice, maslaca; ne pitaju se kako je tekue zlatnouta ulje postalo snjenobijelo i kruto.) Hidrogenirana ulja su jeftina, nemaju okusa i svakom proizvodu osiguravaju dug rok trajanja, i to je ono to ih ini popularnima u prehrambenoj industriji. Meutim, novi dokazi pokazuju da umjesto da tite srce, transmasti ga zapravo oteuju, praktino su toksine, uzrokuju pretilost, a ak su i povezane s nekim oblicima raka. Dugotrajna studija provedena na Fakultetu za javno zdravlje Sveuilita Harvard na 18.555 zdravih ena koje su pokuavale zatrudnjeti pokazala je da se za svakih 2% poveanja koliine kalorija koje su ene dobivale od transmasti, njihov rizik od neplodnosti poveavao za 73%.42 Britanski strunjak za transmasti dr. med. Alex Richardson komentirao je: Transmasti ne bi smjele biti u naoj prehrani. Toksine su, nemaju nikakve poznate koristi za zdravlje i imaju mnoge poznate rizike za zdravlje.43 Godine 2003. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporuila je da se unos transmasti ogranii na manje od 1% ukupnog unosa energije44, a u Britaniji su se svi vodei lanci supermarketa obvezali da e izbaciti hidrogenirana ulja iz svojih marki proizvoda i pia to je prije mogue.45

50

5. P O G L A V L J E :SLOM OBRANE TIJELA

Fakultet za javno zdravlje Sveuilita Harvard procijenio je da barem 30.000 ljudi _ vjerojatno 100.000 - svake godine u SAD-u umre od kardiovaskularnih bolesti uzrokovanih konzumiranjem hidrogeniranih biljnih ulja koja se nalaze u veini gotove hrane.46 Amerika nutricionistica Mary Enig izjavila je da transmasti naruavaju staninu funkciju tijela, slabei njegovu sposobnost izbacivanja otpadnih tvari i toksina.47 To stvara uvjete za bolesti srca, dijabetes, rak, slab imunitet i pretilost. Dobra je vijest da od sijenja 2006., prema propisima vlade SAD-a, proizvoai hrane moraju navesti koliinu transmasti u njihovim proizvodima.48 Neki su ve poeli izbacivati transmasti iz svojih proizvoda. Britansko drutvo za tlo, predvodnik pokreta ekolokog uzgoja u Ujedinjenom Kraljevstvu, nedavno je objavilo da su svi aditivi, ukljuujui transmasti, MSG i aspartam, odsad apsolutno zabranjeni u svim ekolokim proizvodima.49 Jedini je nain da te i bezbrojne druge tetne aditive izbacite iz prehrane taj da izbjegavate svu industrijsku hranu; krenete vremenski zahtjevnijim, ali iscjeljujuim putem jedenja samo svjeih, ekoloki uzgojenih prirodnih namirnica; i ograniite obroke u restoranima na rijetke prilike. Junk-food prepun aditiva ne samo da teti tijelu nego i snano potie na antisocijalno ponaanje. Istraivai iz Kalifornije i Engleske proveli su eksperimente u zatvorima s mladim mukim kriminalcima, dajui im dodatke s vitaminima, mineralima i esencijalnim masnim kiselinama tijekom nekoliko mjeseci te su pratili njihovo ponaanje. U obje zemlje uetalost manjih prekraja opala je za 33%, a uestalost onih tei, ukljuujui nasilje, pala je za 37 do 38%.50 Kada uzmete u obzir te rezultate dobivene u zatvoru, postaje oigledno da se velik dio antisocijalnog ponaanja u drutvu moe izravno pripisati tetnim toksinim prehrambenim aditivima - to je jo jedan uvjerljiv argument za izbjegavanje junk-fooda svih vrsta. FLUORID Meu faktorima koji naruavaju tjelesne obrane fluorid zasluuje posebnu panju. Dok interesne skupine iznose nerazumne tvrdnje o koristi od fluorida za zdravlje zuba, on je zapravo opasan otrov, industrijski otpad koji sadri male koliine olova, ive, berilija i arsena.51 Slubeni razlog zato se vlada SAD-a zalae za obavezno dodavanje fluorida vodi za pie je poboljanje zdravlja zuba kod djece, koje, kao to govori zdrav razum, nije narueno nedostatkom fluorida, nego nezdravom prehranom, nedovoljnom zubnom higijenom i prevelikom koliinom slatkia. Prema nekim strunjacima, 52 fluorid titi djeje zube samo do dobi od pet godina. Budui da ta dobna grupa ini tek mali postotak stanovnitva, ini se neobranjivim silom nametati tu krajnje kontroverznu kemikaliju svima, bez obzira na njihovu dob i stanje zuba.

51

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Osim toga, postoje dokazi53 koji pokazuju da fluoridacija ne uzrokuje trajno pobolja^ nje zdravlja zuba kod djece. S druge strane, uzrokuje fluorozu kod jednog djeteta na njih osmero, dovodei do pojave arenih, obojenih zuba.54 Prema podacima objavljenim za 2003, u SAD-u je usprkos fluoridaciji preko polovica djece u dobi od est do osam godina i dvije treine svih petnaestogodinjaka imalo zubni karijes.55 Takoer postoje tvrdnje da dugotrajan unos fluorida moe biti povezan s poveanim rizikom od raka, lomova kuka, osteoporoze, problema s bubrezima, pa ak i uroenih defekata.56 Pokojni dr. med. Dean Burk, koji je preko 30 godina radio kao glavni kemiar u amerikom Nacionalnom institutu za rak (NCI), izjavio je: Fluorid uzrokuje vie ljudskih smrti od raka, i uzrokuje ih bre nego bilo koja druga kemikalija.57 Nakon 17-godinje studije NCI je utvrdio da se, s poveanjem fluoridacije, kod mladih mukaraca poveavao i broj sluajeva oralnog raka i osteosarkoma, rijetkog oblika raka kostiju.58 Porast oralnog raka i osteosarkoma primijeen u prolom desetljeu u skladu je s otkriem statistiki znaajnih odnosa izmeu fluoridacije vodovodne vode i zubne paste i kancerogenosti natrijevog fluorida kod ta dva raka.59 Usprkos zakljucima NCI-ijeve studije, tabor zagovornika fluoridacije ini sve to moe da sakrije i negira tetne uinke te kemikalije. Jedan takav pokuaj doveo je 2006. do uzbune meu znanstvenicima kada se saznalo da je profesor Chester Douglass sa Stomatolokog fakulteta Sveuilita Harvard etiri godine drao u tajnosti otkria svoje poslijediplomske studentice Elise B. Bassin. Bassin je u svojoj doktorskoj disertaciji 2001. raspravljala o vezi izmeu fluorida i raka, posebno osteosarkoma - raka kostiju - kod mladih mukaraca. Kad su njena otkria konano objavljena u svibnju 2006, i kad je istina izala na vidjelo na ope zaprepatenje istraivaa, Harvard je profesora Douglassa oslobodio svake odgovornosti za prijestup i sukob interesa, iako je opepoznato da je on plaeni savjetnik industrije paste za zube, koja koristi goleme koliine fluorida.60 ak 500 prosvjednih pisama poslano je g. Boku, ravnatelja Harvarda, meu kojima i otro pismo profesora Samuela Epsteina, predsjednika Koalicije za prevenciju raka, koji je zahtijevao puno i besprijekorno objanjenje tog neuvenog postupka. 61 U vrijeme pisanja ove knjige to pitanje jo nije bilo rijeeno. Ova je pria samo jedan od brojnih primjera koji pokazuju koliko se marljivo interesne skupine bore kako bi zatitile svoje profitabilne proizvode, ak i po cijenu ugroavanja javnog zdravlja. Kako bismo naslutili istinu o navodnoj bezopasnosti fluorida, dovoljno je da proitamo upozorenje na bilo kojoj tubi komercijalne paste za zube: Drati dalje od dohvata djece mlae od est godina. Kod sluajnog gutanja koliine vee od one koja je dovoljna za pranje zuba odmah potraiti medicinsku pomo ili kontaktirati Centar za trovanja. Djeca u dobi izmeu dvije i est godina: koristiti koliinu veliine zrna graka i nadzirati djetetovo pranje zuba i ispiranje usta kako bi se gutanje svelo na najmanju mjeru.

52

5. P O G L A V L J E : SLOM O B R A N E TIJELA

Mnoge marke zubnih pasti, mlijene hrane za dojenad i komercijalnih gotovih pia ukljuuju fluoridiranu fodu. Njihovom potpunom izbjegavanju treba posvetiti veliku panju. NIKOTIN I ALKOHOL Ve je dugo vremena poznato da puenje unitava zdravlje, pa ipak se ta navika i dalje zadrala. Puai koriste cigarete ili kao stimulans ili kao pomo kod oputanja. U svakom sluaju, eljeni se uinak brzo izgubi i treba ga obnoviti, i od toga potjee autodestruktivna rutina puenja cigarete za cigaretom. Glavni aktivni sastojak duhana je nikotin, koji strunjaci opisuju kao jedan od najtoksinijih i najadiktivnijih otrova koji djeluje jednako brzo kao cijanid,62 pa ipak duhan nije jedini otrovan produkt puenja. Katran koji nastaje u procesu izgaranja oblae plua i s vremenom uzrokuje emfizem i rak.63 Puai su skloni pretpostavljati da oteuju samo svoja plua. Meutim, otrovi koji se nalaze u cigaretama prodiru u cijeli organizam, oteujui sve organe. Rak mokranog mjehura, na primjer, ee se javlja meu puaima nego nepuaima.64 Tu je takoer i tetan uinak dobro dokumentiranog pasivnog puenja na puaevu obitelj i kolege na poslu.65 Ono to mnogima - ak i danas - moe izgledati kao prihvatljiva drutvena navika zapravo je teak napad na nae prirodne obrane. Isto vrijedi za alkohol, koji bi idealno trebalo konzumirati povremeno i u malim koliinama. Ako se previe pije, alkohol moe dovesti do kroninog alkoholizma. Otrovan je za mozak i jo otrovniji za jetru te moe uzrokovati gastritis, pankreatitis, epileptine napade i delirij. U ekstremnim sluajevima, vodi do ciroze jetre i smrti.66 Budui da je jetra kljuni organ, lako je vidjeti kako njeno unitenje nekontroliranim pijenjem naruava cijeli organizam. KOZMETIKA U usporedbi s vrlo toksinim tvarima kao to su nikotin i alkohol, moe se initi da kozmetici ba i nije mjesto na naoj crnoj listi. Napokon, koristi se za poveanje ljepote i glamura ve tisuama godina; arheolozi su pronali mnoge ostatke dragocjenih pomasti, losiona i druge kozmetike u drevnim kraljevskim lokacijama i hramovima. Meutim, dananja kozmetika uvelike se razlikuje od prirodnih tvari koje su se koristile u drevnom Babilonu i Egiptu. Ona sadri zapanjuju broj sastojaka, od kojih su mnogi (npr. irok raspon parabena) otrovni. U njoj nalazimo i natrijev lauril sulfat (koji se koristi za ienje podova garaa i odmaivanje motora), dioksini (za koje se sumnja da su kancerogeni) i formaldehid (izrazito nadraujua toksina tvar). Budui da svi toksini doprinose slamanju tjelesnih obrana, razumljivo je da sve izvore toksinosti

53

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

treba izbaciti iz naih svakodnevnih ivota, to ukljuuje i toksinima bogatu kozmetiku. injenica je da se 60% svih tvari koje rasprivanjem nanesemo na kou ili utrljamo u nju odmah apsorbira i ode ravno u krvotok. Ortodoksna medicina to koristi kod primjene raznih flastera koji oslobaaju tvari, uglavnom analgetike, u krvotok. Na slian nain puderi, kreme, masti, sprejevi i parfemi takoer brzo ulaze u organizam. Prema nekim procjenama ene apsorbiraju oko 2 kg kemikalija kroz sredstva za kozmetiku i higijenu svake godine.67 to je jo gore, sve to se apsorbira kroz kou zaobilazi normalan metaboliki sustav tijela i ne biva razgraeno i neutralizirano, ukljuujui kancerogene tvari. (Naim pacijenticama uvijek govorimo, Ako neto ne biste pojele ili popile, ne stavljajte to na vau kou ili usne! Meutim, pravimo jedan sitan ustupak: doputene su olovke za obrve.) Jedna od najriskantnijih tvari za njegu su deodoranti za pazuh. Gotovo sve marke sadre aluminij, koji je ozbiljno tetan,68 posebno kad se sjetimo da se na podruju pazuha nalazi mnogo limfnih lijezda, koje proputaju apsorbirane toksine u limfni sustav. ak i one kreme i stickove koji su zaista bez toksinih materijala i tvrde da su ekoloki treba izbjegavati zato to ometaju pokuaje tijela da ukloni otrove jednostavnim inom znojenja! Pacijenti na intenzivnoj terapiji esto doivljavaju nona znojenja, koja predstavljaju napore tijela da se detoksicira za vrijeme odmora. Pranjem mozga uvjereni da znojenje nije lijepo, mogu posegnuti za deodorantom u kremi, spreju ili sticku; zdravi ljudi koji se znoje za vrueg dana ili prilikom tjelesnih aktivnosti mogu poeljeti uiniti isto. U oba sluaja, to bi bila ozbiljna greka. Kad se tijelo pokuava detoksicirati kroz znojne lijezde, proces se ne smije zaustavljati ili ometati. Blokiranje kanala pod pazuhom pomou deodoranta prisilit e toksine da se vrate u limfni sustav oko grudi i ramena i poveaju rizik od raka dojke, ak i kod mukaraca. 69 Otkad su sredstva za njegu mukaraca ula u iroku upotrebu, uestalost raka grudi kod mukaraca raste. Moemo pretpostaviti da je za taj trend velikim dijelom odgovorna rutinska upotreba deodoranata za pazuh meu mukarcima. Kako bismo, onda, trebali rjeavati problem znojenja? Prvo je pravilo izbjegavati toksinu (tj. neekoloku) hranu i pia da tijelo ne bi moralo naporno raditi kako bi se oslobodilo ostataka otrovnih tvari. Sapun i voda najbolji su za ienje. Zdrav znoj nema mirisa i nisu potrebna kemijska oruja za njegovo uklanjanje. Talk bi takoer trebalo zabraniti. Osim to zaepljuje pore, dokazano je da uzrokuje rak plua kod beba kad se udie70 i rak jajnika kod ena koje ga primjenjuju na genitalnom podruju. 71 Jo jedna vrlo toksina tvar koju koriste i mukarci i ene je irok raspon boja za kosu. Koa glave snano je vaskulirana (tj. bogata je krvnim ilama blizu povrine), tako se sve to se na nju nanese brzo upija u krvotok. Veina boja za kosu vrlo je

54

J.

POGLAVLJE:

SLOM

OBRANE

TIJELA

toksina.72ak i novije vrste, koje sadre preteno netoksine biljne materijale, unose strane tvari u organizam. To je razlog zato Gersonovim pacijentima nije doputeno da koriste boje za kosu bilo koje vrste i smiju koristiti samo najblae ampone. Takoer im se savjetuje da izbjegavaju parfeme, koji sadre sintetike arome, ali mogu koristiti razrijeeni isti glicerin (bez raine vode) za hidrataciju suhe koe. Muki se pacijenti pak moraju odrei losiona poslije brijanja i aerosolnih krema za brijanje. Na tritu postoje blaga, netoksina kozmetika i higijenska sredstva, izraena od prirodnih sirovina, koje mogu koristiti oporavljeni pacijenti i osobe koje nisu na terapiji. Moda ete morati marljivo traiti i itati sitna slova na kutijama prije nego to ih kupite, ali kad se radi o uvanju vaeg zdravlja nijedan napor nije prevelik.
IMUNIZACIJA - CIJEPLJENJE

Cjepiva mogu spaavati ivote; takoer mogu biti smrtonosna. Njihova pria zapoinje radom britanskog lijenika dr. med. Edwarda Jennera (1749.-1823.). On je primijetio da bi mljekarice koje bi se zarazile kravljim boginjama pretrpjele samo blai oblik bolesti i kasnije bile imune na velike boginje. Iz toga je zakljuio da je blai oblik bolesti izazivao imunitet na smrtonosniji oblik.73 Pretpostavka je bila tona, ali u kasnijim pokuajima dobivanja istih rezultata nije uzeto u obzir da su mljekarice bile mlade i vjerojatno zdrave; zato je njihov imunoloki sustav bio u stanju reagirati. Otada su mnoge generacije djece bile cijepljene protiv velikih boginja; 1980-ih su zdravstvene organizacije objavile da su velike boginje iskorijenjene. 74 Meutim, godinama su amerika djeca primala DTP (difterija-pertusis-tetanus) cjepivo u sve mlaoj dobi. Pokojni dr. med. Robert S. Mendelsohn (1926.-1988.), nekadanji direktor Amerikog pedijatrijskog drutva, nikada nije prestao upozoravati na opasnosti od cijepljenja beba, piui o brojnoj djeci ije je zdravlje bilo trajno narueno, ukljuujui sluajeve tekog oteenja mozga. Istaknuo je da je dr. William Torch s Medicinskog fakulteta u Renou Sveuilita u Nevadi izvijestio d a j e dvije treine od 103 djece koja su umrla od sindroma iznenadne dojenake smrti (SIDS) bila imunizirana DTP cjepivom unutar tri tjedna prije njihove smrti, a mnoga su umrla unutar jednog dana nakon primanja cjepiva.75 Jedna studija iz 1994. utvrdila je da djeca s dijagnosticiranom astmom (bolest dinog sustava koja ima slinosti sa SIDS-om) imaju pet puta veu vjerojatnost da su primila cjepivo za hripavac (pertusis) nego da nisu. Druga studija utvrdila je da bebe imaju osam puta veu smrtnost od uobiajene unutar tri dana nakon dobivanja DTP cjepiva.76 Kad je Japan zabranio cijepljenje djece mlae od dvije godine, njihov problem sa SIDS-om praktino je nestao.77 Amerika je vlada morala poeti jamiti za sigurnost DTP injekcija, budui da su se farmaceutske kompanije koje su ih proizvodile suoavale s brojnim tubama zbog naruenog zdravlja i smrti izazvanih cjepivima.78

55

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

DTP cjepiva i dalje se koriste u SAD-u. Njihova je upotreba zapravo neznanstvena, budui da mala beba jo nema svoj imunoloki sustav i zato nije u stanju reagirati na nj. Beba se raa s majinim imunitetom koji traje oko est mjeseci, pa ipak pedijatri i dalje zapoinju s cijepljenjem beba DTP cjepivom u dobi od dva do tri mjeseca. Oigledno, to ometa prirodan razvoj djetetovog imunolokog sustava u kasnijoj lai. U Britaniji bjesni kontroverza oko sigurnosti cjepiva protiv ospica, zaunjaka i rubeole, koje se rutinski daje bebama, i za koje neki lijenici tvrde da moe izazvati autizam i bolest crijeva79 - to zdravstvene vlasti odluno odbacuju. 80 U SAD-u je prisutnost timerosala (etil ive) u cjepivima davanim bebama i maloj djeci uzrokovala estoku raspravu, u kojoj se otrovna iva povezuje s mnogim sluajevima autizma, kanjenja s govorom i tikova kod djece te doprinoenja mentalnim i imunolokim poremeajima kod znaajnog postotka stanovnitva.81 Danas se sva pedijatrijska cjepiva koja se rutinski primjenjuju proizvode ih u obliku bez timerosala ili sa smanjenom koliinom timerosala. Sve u svemu, mnoga pitanja u vezi s rutinskim cijepljenjem ostaju nerijeena. Preesto se za ono to izgleda kao vrijedna medicinska inovacija pokae da ima zna ajne nedostatke. Openito govorei, jake kemijske intervencije - bilo prehrambenim aditivima, lijekovima ili toksinima iz okolia - slabe prirodne obrane tijela i tako otvaraju put ozbiljnim bolestima, i odatle potreba da ih se obnovi na Gersonov nain, kao to emo izloiti u narednim poglavljima.
ELEKTROMAGNETSKA POLJA

Svako ivo bie okrueno je vlastitim elektromagnetskim poljem - nevidljivim, ali mjerljivim slojem zraee energije. Milijunima godina ta su polja postojala neometana. Krajem 19. stoljea izmiljena je prva arulja sa arnom niti, prvo u Britaniji, a kasnije i u Americi. S tim je izumom struja postala neizbjean dio svakodnevnog ivota, a njena upotreba eksponencijalno raste. Danas je itavo stanovnitvo Zemlje izloeno razliitim stupnjevima elektromagnetskih polja. Svjetiljke, televizori, radioaparati, hladnjaci, obine i mikrovalne penice, raunala te, u novije vrijeme, mobilni telefoni emitiraju nevidljive elektromagnetske frekvencije. Dodamo li naim kuanskim ureajima prirodna geopatogena zraenja, nije pretjerano rei da ivimo u elektronikoj kai i savim je logino pretpostaviti da to mora imati tetan utjecaj na ljudsko zdravlje i dobrobit. Kako raste upotreba mobilnih telefona irom svijeta, podie se sve vie i vie odailjaa kako bi im sluili. Slubena tijela zasad tvrde da ti odailjai ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi koji ive u njihovoj blizini, 82 ali zabrinuti pojedinci priaju drugu priu, izvjetavajui o poveanoj uestalosti bolesti, uglavnom raka, s epicentrima u blizini nedavno podignutih odailjaa. 83 Poremeaji spavanja, gla-

56

5. P O G L A V L J E :SLOM OBRANETIJELA

vobolje, osipi, lupanje srca i vrtoglavica takoer su se pojavili u istom razdoblju. 84 Neki znanstvenici dijele zabrinutost laike, ire javnosti. Na primjer, dr. med. Robert O. Becker, dvaput nominiran za Nobelovu nagradu, nazvao je porast broja elektromagnetskih polja najveim zagaujuim elementom u Zemljinom okoliu.851 SZO i Europski parlament odrali su rasprave o utjecaju elektromagnetskih polja na okoli.86 Primjenjujui princip opreza, Ako postoji sumnja, nemoj to koristiti, moramo initi sve to je mogue da ograniimo rizike od sveprisutnog elektronikog smoga. Upotreba mobilnih telefona mora se svesti na minimum, potrebno ih je iskljuiti odmah nakon upotrebe, i ne smije ih se nositi uz tijelo ak ni kad su iskljueni. Ako je mogue, treba koristiti ureaj za slobodne ruke kako bi telefoni bih to dalje od glave i tijela. Osim telefona, pametno je sve elektronike ureaje drati dalje od kreveta kako osobe koje spavaju ne bi bile izloene zraenju tijekom cijele noi. Elektronsku opremu treba iskljuivati kad se ne koristi, ne ostavljati je u pripravnosti (stand-by). Neke este sobne biljke (npr. Spatiphyllum) navodno apsorbiraju tetno zraenje87 i trebalo bi ih drati u kui u velikom broju. STRES: UNUTARNJI NEPRIJATELJ Pored tetnih utjecaja koji napadaju tijelo izvana, u obzir trebamo uzeti jo jedan unutarnji koji sami stvaramo, tonije stres. Stres uglavnom prihvaamo kao neto to se podrazumijeva u dananjem ubrzanom i nemirnom nainu ivota, pa ipak nije bio ni prepoznat, a kamoli istraen, sve do prve polovine 20. stoljea. Tada je ugledni endokrinolog rodom iz Maarske, dr. med. Hans Selye (1907.-1982.), prvi poeo razmiljati o tome zato tako mnogo ljudi pati od onoga to je on zvao sub-zdravlje: stanje ni bolesti ni zdravlja, uz nedostatak vitalnosti. Na kraju je kao uzrok identificirao stres, koji je definirao sljedeim rijeima: Stres je nespecifina reakcija tijela na bilo koji zahtjev, bilo da je uzrokovan, ili rezultira, ugodnim ili neugodnim uvjetima. Nain kako ga podnosite odreuje moete li se uspjeno prilagoavati promjenama. 88 Drugim rijeima, stres sam po sebi nije lo. Naprotiv, da opet citiram Selyea, Openito se vjeruje da bioloki organizmi zahtijevaju odreenu koliinu stresa za odravanje svoje dobrobiti. Meutim,... suvian stres kojeg sustav ne moe podnijeti stvara patoloke promjene.89 Problem je u tome to dananja ljudska bia reagiraju na stvarnu ili zamiljenu opasnost istim trenutnim biolokim promjenama kao i nai najdalji preci kad su se suoavali s napadom mamuta ih s kremenom sjekirom neprijatelja: ukljuuje se reakcija borba ili bijeg, dajui organizmu navalu energije za borbu protiv napadaa ili bijeg natprosjenom brzinom. Reakcija uzbune uzrokuje da sustav hipofize i nadbubrenih lijezda reagira stvaranjem hormona nunih za borbu ih bijeg. Srani ritam se ubrzava, razina

57

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

eera u krvi raste, zjenice se ire kako bismo bolje vidjeli, a probava se usporava kako bi se energija preusmjerila u udove. U sustav ulazi bujica adrenalina i kortizola. Sve te promjene nestaju kad se situacija rijei, bilo borbom protiv neprijatelja ili bijegom na sigiu no U dananje vrijeme prijetnje su uglavnom nenasilne, a izazovi obino uzrokuju frustracije, tiho kljuanje bijesa ili potisnutu napetost, koji nemaju oduka. Napokon, ne moemo se pohrvati s prekritinim efom ili pobjei od izluujue prometne guve, zbog ega organizam ostaje u neprirodno uzbuenom stanju. Ba poput naih spiljskih predaka, moderni ljudi takoer prolaze kroz tri faze uzbunjenosti, otpora i, konano, iscrpljenosti S vremenom, stresom izazvane hormonske promjene mogu dovesti do irokog raspona bolesti, ukljuujui hipertenziju, koronarnu trombozu,90krvarenja na mozgu, ir na elucu ili dvanaesniku,91 aterosklerozu,92 artritis, bolest bubrega i alergijske reakcije.'" I najvanije od svega, imunoloki sustav je oslabljen, a znamo koliko je to opasno. Gotovo nitko ne proivi svoj ivot a da ne proe kroz razdoblja velikog stresa. Poslovni neuspjesi, financijski problemi, ozbiljni dugovi, razvod, bolest u obitelji ili gubitak posla popis je dug. Ljudi esto reagiraju tako da vie rade, ive od junk-fooda i nezdravih grickalica, uzimaju lijekove za spavanje kako bi pobijedili nesanicu i lijekove za buenje kako bi se mogli nositi s novim danom, piju vie kave i alkohola i pue vie cigareta - to sve ubrzava propadanje zdravlja. Meutim, njihova je reakcija na stres - a ne sam stres - ono to uzrokuje nevolje. Stres i njegove posljedice mogu djelovati kao poslovina kap koja prelijeva au, posebno ako imamo posla s nekim od Selyeovih sub-zdravih pojedinaca ija je jetra ve u jadnom stanju, a ostatak organizma zatrovan i pothranjen. Stres treba ukljuiti meu faktore koji slabe tjelesne obrane i s njim se moramo nositi razumno. Tehnike oputanja, joga, vjebe disanja i struni savjeti pomau u reprogramiranju naih spontanih, vrlo tetnih reakcija na neizbjena ivotna previranja. (Pogledati 25. poglavlje, Prevladavanje stresa i napetosti) U kombinaciji s optimalnom prehranom, to moe dovesti do idealnog stanja koje je opisao dr. Selye kad je preporuio, Stres bez muke.94 BILJEKE 1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izd. (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.). 2 Ibid., str. 145-173. 3 B. P. Baker, Charles M. Benbrook, E. Groth III i K. Lutz Benbrook, "Pesticide residues in conventional, integrated pest management (IPM)-grown and organic foods: insights from three US data sets," Taylor and Francis Ltd., Food Additives and Contaminants 19 (5) (svibanj 2002.): 427-446(20). 4 Govor o stanju nacije predsjednika Richarda M. Nixona (1970.),

58

5 .P O G L A V L J E :S L O M O B R A N E T I J E L A

koji je doveo do Nacionalnog zakona o raku iz 1971. 5 Dopisi iz "War on Cancer, Special Report," U.S. News & World Report (5. veljae 1995.). 6 Ibid. 7 "Probability of Developing Invasive Cancers Over Selected Age Intervals by Sex, US, 2001 to 2003," Ameriko drutvo za rak, Surveillance Research (2007.) (www.cancer.org/downloads/stt/CFF2007ProbDevellnvCancer.pdt). 8 "Chasing the cancer answer," Canadian Broadcasting Corporation broadcast (5. oujka 2006.). 9 L. Hardell i M. Erikson, "A case-control study of non-Hodgkin lymphoma and exposure to pesticides," Cancer 85 (6) (1999.): 1353-1360. 10 L. Hardell, "Relation of soft-tissue sarcoma, malignant lymphoma and colon cancer to phenoxy acids, chlorophenols and other agents," Scandinavian Journal of Work, Environment, and Health 7 (2) (1981.): 119130. 11 Charles M. Benbrook, dr. med., "Evidence of the Magnitude and Consequences of the Roundup Ready Soybean Yield Drag from University-Based Varietal Trials in 1998," Ag BioTech InfoNet Technical Paper, No. 1 (13. srpnja 1999.). 12 "Occupational exposures, animal exposure, and smoking as risk factors for hairy cell leukaemia evaluated in a case-control study," British Journal of Cancer 77 (1998.): 2048-2052. 13 Caroline Fox, "Glyphosate Factsheet," Journal of Pesticide Reform 108 (3) (jesen 1998.). 14 Gina M. Solomon, dr. med., "Breast Cancer and the Environment," Medicinski fakultet Sveuilita u Kaliforniji, San Francisco, i Vijee za obranu prirodnih resursa (izmijenjeno u travnju 2003.) (www.healthandenvironment.org/breast-cancer/peer-reviewed). 15 Elizabeth Carlsen, et al., "Evidence for decreasing quality of semen during the past 50 years," British Medical Journal 305 (1992.): 609-613. 16 Annette Abell, et al., "High sperm density among members of organic farmers' association," The Lancet 343 (11. lipnja 1994.): 1498. 17 "UK Breast Cancer statistics," Centar za istraivanje raka UK, (http://info.cancerresearchuk.org/cancerstats/types/breast/). 18 Ibid. 19 G. Lean, "Revealed: health fears over secret study into GM food, The Independent on Sunday (London) (22. svibnja 2005.). 20 Carolyn Dean, dr. med, Death by Modern Medicine (Belleville, Ontario: Matrix Vrit, Inc., 2005.); Carolyn Dean, dr. med., i Gary Null, "Death by Medicine" (www.healthe-livingnews.com/articles/death-by-medicine-part - I.html). Za njihove statistike o broju i godinjoj cijeni smrti od negativnih reakcija na lijekove pogledati

59

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

takoer J. Lazarou, B. Pomeranz i P. Corey, "Incidence of adverse drug reactions in hospitalized patients," Journal of the American Medical Association 279 (1998.): 1200-1205; D. C. Suh, B. S. Woodall, S. K. Shin i E. R. Hermes-De Santis, "Clinical and economic impact of adverse drug reactions in hospitalized patients," Annals of Pharmacotherapy 34 (12) (prosinac 2000.): 1373-9; Abram Hoffer, dr. med., "Over the counter drugs," Journal of Orthomolecular Medicine (Ontario, Canada) (svibanj 2003.). Objavljeno u Death by Modern Medicine (gore), Dodatak C, str. 349-58. 21 "News Release: Merck Announces Voluntary Worldwide Withdrawal of VIOXX1 (Whitehouse Station, NJ: Merck & Co., Inc., 30. rujna 2004.), 22 Biljeka 20 (Dean), gore, str. 182. (FDA se zatitila rekavi Mercku da ispravi svoje upute o lijeku za Vioxx tako da ukljuuju oprez kod kardiovaskularnih bolesti, ali s druge strane su dopustili da se lijek i dalje masovno reklamira u medijima.) 23 Mike Adams, "Health freedom action alert: FDA attempting to regulate Supplements, herbs and juices as 'drugs,'" NewsTarget/Truth Publishing (Tuscon) (11. travnja 2007.). 24 PDR, informacije o lijeku RITALIN" HYDROCHLORIDE (Novartis) (methylphenidate hydrochloride) tablete USP RITALIN-SR (methylphenidate hydrochloride) USP tablete sa sporim oslobaanjem (www.ritalindeath.com/Ritalin-PDR.htm). 25 "Learning and Learning Disabilities: Ritalin Side Effects," Audiblox (www.audiblox2000.com/learning disabilities/ritalin.htm). 26 Peter R. Breggin, Talking Back to Ritalin (Monroe, ME: Common Courage Press, 1998.). 27 "Ritalin: Keeping Kids Cool and in School" ("Procjenjuje se da je na tom lijeku trenutno 5 milijuna djece kolske dobi. Smatra se da je jo 2 milijuna djece na drugim psihijatrijskim lijekovima kao to su Adderall i Dexedrine. Proizvodnja tih lijekova narasla je 2000%, prema Agenciji za kontrolu droga") (http://social.jrank.org/ pages/1011/Special-Needs-Gifts-Issues-Ritalin-Keeping-Kids-Cool-in-School.html). 28 Biljeka 20 (Dean/Nuli), gore. Za njihove statistike o broju i godinjoj cijeni smrti od negativnih reakcija na lijekove pogledati takoer J. Lazarou, B. Pomeranz i P. Corey, "Incidence of adverse drug reactions in hospitalized patients," Journal of the American Medical Association 279 (1998.):1200-1205; D. C. Suh, B. S. Woodall, S. K. Shin i E. R. Hermes-De Santis, "Clinical and economic impact of adverse drug reactions in hospitalized patients," Annals of Pharmacotherapy 34 (12) (prosinac 2000.): 1373-9 29 Richard Mackarness, Eat Fat and Grow Slim (London: Harvill Press, 1958.; London: Fontana/Collins, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, 1975.). 30 Tuula E. Tuormaa, "The Adverse Effects of Food Additives on Health," Journal of Orthomolecular Medicine 9 (4) (1994.): 225-243. 31 The Nutrasweet Co. (www.nutrasweet.com).

60

5 .P O G L A V L J E :S L O M O B R A N E T I J E L A

32 "Aspartame, Decision of the Public Board of Inquiry" (30. rujna, 1980.), Ministarstvo zdravstva i socijalnih slubi, Uprava za hranu i lijekove [broj spisa 75F-0355] (www.sweetpoison.com/articles/pdfs/fdapetition.pdf). 33 Ibid. Biljeka 20 (Dean), gore. 34 Betty Martini, dr. med, "Aspartame: No Hoax, Crime of the Century (Front Groups in Violation of Title 18, Section 1001 When They Lie About the Aspartame Issue and Stumble Others)" (Duluth, GA), Mission Possible International (18. srpnja 2004.) (www.wnho.net/aspartame_no_hoax.htm). 35 Luis Elsas svjedoi pred Kongresom. ivotinje su dobile tumore na mozgu: pogledati takoer Biljeka 34 (Martini), gore. 36 Ibid. 37 H. J. Roberts, dr. med., Defense against Alzheimers Disease (West Palm Beach, FL: Sunshine Sentinel Press, sijeanj 1995.); pogledati takoer Biljeka 20 (Dean), gore. 38 John E. i T. M. Erb, The Slow Poisoning of America (dostupno on-line na https://www.spofamerica.com). 39 Ibid. 40 Biljeka 34 (Martini), gore. 41 Biljeka 38 (Erb), gore. 42 J. E. Chavarro, J. W. Rick-Edwards, B. A. Rosner i W. C. Willett, "Dietary fatty acid intake and the risk of ovulatory infertility," American Journal of Clinical Nutrition 85 (1) (sijeanj 2007.): 231-237. 43 Alex Richardson, dr. med., "Brain food: Why the Government wants your child to take Omega-3, the fish oil supplement," Pood and Behaviour Research (11. lipnja 2006.) (www.fabresearch.org/view_item.aspx?item_id=956). 44 "Diet, Nutrition and the Prevention of Chronic Diseases," Svjetska zdravstvena organizacija, izvjetaj sa zajednikog strunog savjetovanja SZO-a i FAO-a, Serija tehnikih izvjetaja SZO-a 916 (2003.). 45 Jeremy Laurence, urednik za zdravlje, "Should trans fats be banned?," The Independent (17. studenog, 2006.). 46 D. Mozaffarian, et al., "Trans Fatty Acids and Cardiovascular Disease," New England Journal of Medicine 15 (354) (13. travnja 2006.): 1601-1613; takoer pogledati "Trans Fatty Acids and Coronary Heart Disease" (U dopunjenoj analizi veze izmeu trans-masti i bolesti srca istraivai HSPH-a utvrdili su da bi uklanjanje trans-masti iz industrijske hrane moglo sprijeiti desetke tisua sranih udara i smrti od srca svake godine u SAD-u. Zakljuci su objavljeni u asopisu New England Journal of Medicine od 13. travnja 2006.... Trans masti su takoer povezane s poveanim rizikom od koronarne bolesti srca u epidemiolokim studijama.4... Na temelju dostupnih metabolikih studija, u izvjetaju iz 1994. procijenili smo da se otprilike 30.000 prijevremenih smrti od

61

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

koronarne bolesti srca godinje moe pripisati konzumiranju trans-masnih kiselina.4 Biljeka 4: W. C. Willett, A. Ascherio, "Trans fatty acids: Are the effects only marginal?," Am J Public Health 1994.; 84: 722-724.) (www.hsph.harvard.edu/reviews/transfats.html) 47 Intervju s Richardom A. Passwaterom, "Health Risks from Processed Foods and the Dangers of Trans Fats." 48 "Food Labeling: Trans Fatty Acids in Nutrition Labeling... ameriko Ministarstvo zdravlja i socijalnih slubi, FDA 21 CFR Part 101, Savezni registar (11. srpnja 2003.), str. 41434. 49 What we can say - the quality and benefits of organic food," Informacijski letak Britanskog udruenja za tlo, 4. verzija (24. studenog 2005.). 50 B. Gesch, londonska konferencija za tisak, Royal College of Psychiatrists (25. lipnja 2002.); S. Schoenthaler, Anti-Ageing Medical Publications, Vol. III. (Marina del Rey, CA: Health Quest Publications, 1999.). 51 Emma Young, "Trace arsenic in water raises cancer risk," New Scientist (14. rujna 2001.). 52 J. A. Brunette i J. P. Carlos, "Recent Trends in Dental Caries in U.S. Children and the Effect of Water Fluoridation," Journal of Dental Research 69 (posebno izdanje, veljaa 1990.): 723-727. 53 Ibid. 54 M. A. Awad, J. A. Hargreaves, i G. W. Thompson, "Dental Caries and Fluorosis in 7-9 and 11-14 Year Old Children Who Received Fluoride Supplements from Birth," Journal of the Canadian Dental Association 60 (4) (1991.): 318-322. 55 C. H. Shiboski, et al "The association of early childhood caries and race/ethnicity among California preschool children," Journal of Public Health Dentistry 63 (1) (2003.): 38-46. 56 Flise B. Bassin, D. Wypij, R. B. Davis i M. A. Mittleman, "Age-specific fluoride exposure in drinking water and osteosarcoma (United States)," Cancer Causes and Control 17 (2006.): 421-428. 57 Dean Burk, dr. med., Congressional Record (21. srpnja 1976.). 58 Perry D. Cohn, "A Brief Report on the Association of Drinking Water Fluoridation and the Incidence of Osteosarcoma Among Young Males," Sluba za zdravlje okolia, Odjel za zdravlje New Jerseya (8. studenog 1992.). Odjel za zdravlje drave New Jersey objavio je 1992. g. rezultate studije koja je otkrila est puta ei rak kostiju meu mukarcima mlaim od 20 godina koji su ivjeli u zajednicama s fluoridiranom vodom. 59 K. H. Gelberg, E. F. Fitzgerald, S. Hwang i R. Dubrow, "Fluoride exposure and childhood osteosarcoma a case control study, American Journal of Public Health 85 (1995.): 1678-1683; pogledati takoer J. K. Maurer, M. C. Cheng, B. G. Boysen i R. I. Anderson, "Two-year carcinogenicity study of sodium

62

5 .P O G L A V L J E : S L O M O B R A N E T I J E L A

fluoride in rats," Journal, National Cancer Institute 82 (1990.): 1118-1126. 60 Juliet Eilperin, "Professor at Harvard Is Being Investigated, Fluoride-Cancer Link May Have Been Hidden," The Washington Post (13. srpnja 2005.), str. A03. 61 Pismo profesora Samuela Epsteina predsjedniku Sveuilita Harvard, Dereku C. Boku (31. kolovoza 2006.). 62 Taber's Cyclopedic Medical Dictionary (Philadelphia: F. A. Davis Company, 1993.). 63 "Questions About Smoking, Tobacco, and Health," Ameriko drutvo za rak (www.cancer.org/docroot/PED/content/ PED-102x-Questions-About-Smoking_Tobacco-and-Health.asp). 64 "Detailed Guide: Bladder Cancer, What Are the Risk Factors for Bladder Cancer,?" Ameriko drutvo za rak (www.cancer.org/docroot/cri/content/ cri_2_4_2x_what_are_the_risk_factors_for_biadder_cancer_44.asp). 65 "Secondhand Smoke-It Takes Your Breath Away: Secondhand Smoke is unhealthy..." Odjel za zdravlje drave New York (www.health.state.ny.us/prevention/tobacco_control/second/second.htm). 66 Howard J. Worman, dr. med., "Alcoholic Liver Disease," Medicinski fakultet Sveuilita Columbia (http://cpmcnet.coIumbia.edu/dept/gi/alcohol.html). 67 "Is make-up making you sick? The hidden dangers on your bathroom shelf," The Telegraph (UK) (18. oujka 2005.). 68 M. S. Petrik, M. C. Wong, R. C. Tabata, R. F. Garry i C. A. Shaw, "Aluminum adjuvant linked to gulf war illness induces motor neuron death in mice," Neuromolecular Medicine 9 (1) (2007.): 83-100. 69 P. D. Darbre, et al., "Chemical Used in Deodorant Found in Breast Cancer Tissue," Journal of Applied Toxicology 24 (1) (2004.). 70 M. A. Hollinger, "Pulmonary toxicity of inhaled and intravenous talc," Toxicology Letters 52 (1990.): 121-127. 71 B. L. Harlow, D. W. Cramer, D. A. Bell i W. R. Welch, "Perineal exposure to talc and ovarian cancer risk," Obstetrics & Gynecology 80 (1992.): 19-26. 72 F. N. Marzulli, S. Green i H. K. Haibach, "Hair dye toxicity - a review," Journal of Environmental Pathology, Toxicology and Oncology 1 (4) (oujak-travanj 1978.): 509-30. 73 John Baron i H. Colburn, "The life of Edward Jenner," s ilustracijama njegovih doktrina i izborom iz njegove korespondencije (London, 1838.). 74 What You Should Know About a Smallpox Outbreak," Ministarstvo zdravstva i socijalnih slubi, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (www.bt.cdc.gov/agent/smallpox/basics/outbreak.asp). 75 Robert S. Mendelsohn, dr. med., "The Medical Time Bomb Of Immunization Against Disease," East West Journal (studeni 1984.) (www.whale.to/vaccines/mendelsohn.html). 76 Shirley's Wellness Cafe (www.shirleys-wellness-cafe.com/vaccine_sids.htm)

63

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

77 Osobna komunikacija sa Charlotte Gerson profesora Takahoa Watayoa, dr. med., poddirektora tokijske bolnice Ohtsuka (rujan 2006.). 78 Nacionalni program za naknadu teta od cijepljenja (1. listopada 1988.). 79 Bill Parish, "MMR Vaccine and Subsequent Cases of Autism Suspected," Sightings, Parish s& Company (23. svibnja 2000.), FreeRepublic. com (www.freerepublic.com/forum/a3931156bidee.htm). 80 "Frequently asked questions about Measles Vaccine and Inflammatory Bowel Disease (IBD)," Ministarstvo zdravstva i socijalnih slubi, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (www.cdc.gov/nip/vacsafe/ concerns/autism/ibd.htm). 81 James F. i Phyllis A. Balch, Prescription For Dietary Wellness: Using Foods to Heal, 2. izd. (New York: Avery (Penguin Group), 26. svibnja 2003.). 82 "Cell Phone Facts: Consumer Information on Wireless Phones," Amerika dravna uprava za hranu i lij ekove (www.fda.gov/cellphones/qa.html#4). 83 "Cancer clusters at phone masts," The London Sunday Times (22. travnja 2007.). 84 Eileen O'Connor, "EMF Discussion Group at the Health Protection Agency for Radiation Protection (HPA-RPD) on 2nd March 2006" (listopad 2006.), Mobile Phone/Mast Radiation (www.mast-victims.org/ index.php?content=journal&action=view&type=journal&id= 111). "est drugih kratkotrajnih studija o odailjaima mobilnih mrea takoer je utvrdilo znaajne uinke kao to su glavobolje, vrtoglavica, depresija, umor, poremeaj spavanja, potekoe s koncentracijom i kardiovaskularni problemi: "1) H-P Hutter, H Moshammer, P Wallner i M Kundi (http://oem.bmjjournals.com/cgi/ content/abstract/63/5/307) Subjektivni simptomi, problemi sa spavanjem i kognitivnim sposobnostima kod subjekata koji ive blizu baznih stanica mobilnih mrea: Zakljuak: Usprkos vrlo niskom izlaganju EMP-u visokih frekvencija, uinci na dobrobit i sposobnosti ne mogu se iskljuiti, kao to pokazuju nedavno dobiveni eksperimentalni rezultati; meutim, mehanizmi djelovanja na tim niskim razinama nisu poznati... "2) Santini et. al. (Pariz) [Pathologic Biologic (Pariz)] 2002. (http://www.emrnetworlc.org/position/santini_hearing_march6_02.pdf) "3) Nizozemska ministarstva ekonomskih poslova, stanovanja, prostornog planiranja, okolia, zddravlja i sporta. (TNO) 2003. (http:// www.unizh.ch/phar/sleep/handy/tnoabstractE.htm) "4) Sindrom mikrovalne penice - dodatni aspekti panjolske studije - Oberfeld Gerd. Meunarodna konferencija za tisak u Kosu (Grka), 2004. (http://www. mindfully.org/Technology/2004/Microwave-SyndroillcOberfeldlmay04.htm) "5) Austrijski znanstvenik dr. Gerd Oberfeld objavio je priopenje za tisak 1. svibnja 2005. s ovim izvjetajem: 'Studija provedena u Austriji prouila je zraenje iz odailjaa mobilne mree na udaljenosti od 80 metara; EEG testovi 12 elektrosenzitivnih osoba dokazali su znaajne promjene u elektrinim strujama
64

5. P O G L A V L J E : SLOM OBRANE TIJELA

mozga. Dobrovoljci za test prijavili su simptome poput zujanja u glavi, lupanja srca, slabosti, vrtoglavice, tjeskobe, zadihanosti, respiratornih problema, razdraljivosti, agitacije, glavobolja, tinitusa, osjeaja vruine i depresije. "6) Bamberg, Njemaka, 26. travnja 2005. dr. C Waldmann-Selsam, dr. U. Saeger, Bamberg, Oberfranken analizirali su zdravstvene tegobe 356 ljudi koji su imali dugotrajno izlaganje zraenju u svojim domovima od pulsirajuih magnetskih polja visoke frekvencije (izmeu ostalog, od baznih stanica mobilnih telefona, beinih DECT telefona)." Pogledati takoer Warren Brodey, dr. med., "Radiation and Health," Oslo, Norveka (13. rujna 2006.), str. 14 (www.computer-clear.com/radiation_and_health.pdf). 85 Linda Moulton Howe, "British Cell Phone Safety Alert and An Interview with Robert O. Becker, MD," Vijee za utjecaje beinih tehnologija (www.energyfields.org/science/becker.html). 86 "Minutes of the Seventh International Advisory Committee Meeting," The International EMF Project (eneva), Svjetska zdravstvena organizacija (6.-7. lipnja 2002.) (www.who.int/peh-emf/pubIications/IAC_minutes_2002MR_update.pdf). 87 Mary Lambert, Clearing the Clutter for Good Feng Shui (New York: Michael Friedman Publishing Group, 1. sijenja. 2001.). Lambert smatra da su sljedee biljke posebno dobre za apsorbiranje elektromagnetskih zraenja iz raunala i druge elektronike: spatililum, peperomije, Cirrus peruvianus (kaktus) i patuljasta banana. Studije koje je provela Nacionalna agencija za svemir i aeronautiku pokazale su da su one posebno djelotvorne u apsorbiranju formaldehida, ksilena, benzena i ugljinog monoksida iz zraka u domovima i uredima. 88 Hans Selye, dr. med., The Stress of Life (New York: McGraw-Hill, 1956.). 89 Hans Selye, dr. med., "The stress concept and some of its implications," u Vernon Hamilton i David M. Warburton, Human Stress and Cognition: An Information Processing Approach (New York: John Wiley and Sons Ltd., 1979.). 90 Vijay Sood i R. N. Chakravarti, "Systemic stress in the production of cardiac thrombosis in hypercholesterolaemic rats," Research in Experimental Medicine 167 (1) (veljaa 1976.): 31-45. 91 "Digestive Disorders: Stomach and Duodenal Ulcers (Peptic Ulcers)," Medicinski centar Sveuilita Maryland (www.umm.edu/digest/ulcers.htm). 92 E. C. Lattime i H. R. Strausser, "Arteriosclerosis: is stress-induced immune suppression a risk factor?" Science 198 (4314) (21. listopada 1977.): 302-303. 93 M. Lekander, "The immune system is affected by psychological factors. High stress levels can change susceptibility to infection and allergy," Lakartidningen 96 (44) (3. studenog 1999.): 4807-11. 94 Hans Selye, dr. med., Stress Without Distress (Philadelphia, PA: Lippincott, 1974.).

65

1. POGLAVLJE

Bolesti moderne civilizacije

apanjujua je injenica 21. stoljea da, umjesto da uivaju u dobrom zdravlju i kondiciji, tako mnogo ljudi u razvijenom svijetu podnosi mnoge tegobe i bolesti koje su prije par generacija bile mnogo manje rairene. to je jo gore, ta stanja vie nisu ograniena na sredovjene i starije osobe nego napadaju sve mlae generacije. Zato to su se pojavile relativno nedavno, esto ih zovemo bolesti moderne civilizacije. To zvui kao neka vrsta opravdanja, kao da su one cijena koju moramo platiti za dosad nevien stupanj tehnolokog razvoja, komfora i potroakog izbora; drugim rijeima, one su izravna posljedica dananjeg denaturiranog, preciviliziranog naina ivota. Bilo tako ili ne, ortodoksna medicina te bolesti smatra neizljeivima. Sve to moe ponuditi je tretiranje simptoma, to djeluje samo do odreene toke i ogranieno dugo, uz ozbiljne nuspojave. to je to u modernoj civilizaciji to se moe okriviti za propadanje javnog zdravlja? Prihvaeni krivci su rairena zagaenost zraka, vode i tla; posljedice klimatskih promjena; enormno poveane razine buke, nasilja i ope nesigurnosti; drutvene napetosti; stres; te slom zakona i reda u mnogim podrujima ivota. Sve je to istina i stoji. Ali neobino je to to jedan ogroman faktor koji utjee na svakog ivog ovjeka nije ukljuen na popis tetnih utjecaja: konkretno, ogromne prehrambene promjene koje su se dogodile u razvijenom svijetu tijekom posljednjih stotinjak godina. (Pogledati 3. poglavlje, Upoznajmo neprijatelja) To je zapanjujue uzmemo li u obzir da kvaliteta hrane i pia koje svakodnevno konzumiramo u naim ivotima mora imati snaan utjecaj na stanje naeg zdravlja. No, nije toliko iznenaujue ako se sjetimo da je znanost o prehrani upadljivo nezastupljena u lijenikom obrazovanju. Posljedino neznanje uskrauje im monu, a ipak blagu metodu lijeenja koja je u stanju pretvoriti slubeno neizljeiva stanja u izljeiva. Moemo se samo nadati da e, jednom u budunosti, ta metoda ui u glavnu struju medicine.

66

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

U meuvremenu, sa svojim programom prehrane, Gersonova terapija uspjeno lijei veinu bolesti moderne civilizacije ve nekoliko desetljea. U ovom poglavlju navest emo neke od njih i objasniti kako je i zato je minimalna osnova terapije, tj. ponovna izgradnja imunolokog sustava i obnavljanje svih tjelesnih obrana, u stanju obrnuti razvoj i izlijeiti te bolesti. POBIJEDIMO UBOJICE Rak Od svih bolesti koje emo razmotriti, rak je nesumnjivo ona koja ulijeva najvei strah u veinu srca i umova. Njegova je uestalost u porastu, uinci su mu razorni - kao i nuspojave raspoloivih ortodoksnih tretmana - a stopa smrtnosti visoka. Iznad svega, ostaje naizgled neizljeiv. Gledajui to sve zajedno, nije teko razumjeti da je reakcija veine ljudi na samo spominjanje raka krajnji strah. Razmotrimo malo poblie tu pokoru, koju medicinski rjenik opisuje kao nekontroliran rast stanica nastalih iz normalnih tkiva,1 dodajui da bolest obuhvaa preko 200 razliitih vrsta. To povlai neka pitanja: Zato je rast nekontroliran? Koje su normalne kontrole i zato otkazuju? Zato je rak ubojica? I u takozvanim benignim tumorima moe postojati nekontroliran rast. Oni su neinvazivni (tj. ne ire se), mogu se ukloniti prilino lako i obino se vie ne javljaju. Kako se pretvore u maligne ubojice? Iako benigni tumori nisu rak, oni su izrasline kojima nije mjesto u tijelu i predstavljaju rani slom tjelesnih obrana. Ne moraju se nuno javiti ponovno, ali skloni su vremenom, sa slabljenjem tjelesnih obrana, postati maligni. Tumore identificiramo kao maligne kada napadaju okolna tkiva i oslobaaju tumorske stanice u krvotok. Te stanice krue krvotokom i u stanju su stvoriti nove kolonije, poznate kao metastaze, koje rastu u drugim tkivima. Vremenom napadnu i unite vitalne organe, dovodei do smrti. Tijelo ima obrambeni sustav koji odrava homeostazu, stanje dinamike ravnotee unutarnje sredine. (Pogledati 4. poglavlje, Obrane tijela). Poremeaj te ravnotee pokree proces propadanja stanica, a sam poremeaj moe biti uzrokovan raznim kemikalijama, posebno kancerogenim, zatim virusima, zraenjem, ultraljubiastim zrakama i duhanom. Zanimljivo, takoer moe biti uzrokovan citotoksinim kemikalijama koje se koriste kod tretiranja raka2 i, naravno, pogrenom prehranom. Rak se ne moe dogoditi u tijelu koje normalno funkcionira zato to njegove obrane prepoznaju i unitavaju svaku malignu stanicu koja eventualno nastane ili im ne doputa da se uope razviju. Imunoloki sustav igra vodeu ulogu u grupi obrana. Prepoznaje malignu stanicu kao stranog napadaa i unitava je, kao to bi uinio

67

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

s bilo kojom klicom ili virusom koji prodru u tijelo. Meutim, imunoloki sustav, zajedno s drugim obranama (npr., enzimskim i hormonskim sustavom i pravilnom ravnotenom minerala), sastoji se od organa i lijezda kojima trebaju odgovarajue hranjive tvari i mogu funkcionirati samo ako nisu blokirani otrovima. Kada ti uvjeti nisu ostvareni, obrane nisu u stanju ispunjavati svoju zadau i nema niega to bi sprijeilo preivljavanje i razmnoavanje malignih stanica. Razlog zato se za rak kae da ima preko 200 razliitih tipova u tome je to stanice svakog tipa pod mikroskopom izgledaju drugaije, ovisno o vrsti tkiva iz kojeg potjeu. Ipak, u svim sluajevima, rak u osnovi predstavlja nekontrolirano razmnoavanje stanica. Ta definicija ukljuuje ak i leukemije i mijelome, koji ne spadaju u skupinu krutih tumora, budui da pogaaju kotanu sr gdje se njihove maligne stanice jednako tako razmnoavaju. ? Umjesto da izazivaju krute tumore, neke vrste raka razgrauju tkiva koja napadaju i uzrokuju teke otvorene rane. Njihovi rubovi obino se sastoje od oteklina ispunjenih malignim tkivom koje napada i razgrauje svako ivo tkivo koje dodirne. Ta se vrsta raka takoer razmnoava. Rak se dalje dijeli na dvije vee i nekoliko manjih kategorija, ovisno o tkivu iz kojeg potjee. Oblici raka potekli iz epitelnih tkiva, koja okruuju sve organe, krvne ile i sluznice tijela zovu se karcinomi. Oni predstavljaju najvei broj malignosti. Oni koji potjeu iz vezivnog tkiva, kostiju, krvnih ila i limfnog sustava zovu se sarkomi. Njihovo tretiranje Gersonovom terapijom jednako je djelotvorno za obje kategorije i zahtijeva malu prilagodbu. Najagresivniji oblici raka (npr. melanomi, agresivni limfomi i rak malih stanica plua) najbre reagiraju na Gersonov tretman. To bi moglo biti zato to su najvie izmijenjeni u odnosu na normalne stanice, pa je zato imunoloki sustav koji se poinje oporavljati u stanju lako prepoznati te stanice. Slino tome, izvrsni rezultati postiu se kod raka jajnika, ak i nakon nekih tretmana kemoterapijom. To ne znai da ta metoda ne djeluje kod drugih malignosti. Meutim, kao to je istaknuo dr. Gerson, neke vrste raka lijezda, ukljuujui rak dojke i prostate, smjeteni su u lijezdama iji su ulaz i izlaz zatvoreni tumorskim stanicama. To svjee oksigeniranoj krvi, obogaenoj enzimima i imunolokim tvarima, oteava pristup malignim stanicama i njihovo ubijanje. Vremenom se taj problem rijei, pa budu uniteni i ti tumori. Meutim, time se moe objasniti zato je tumorima prostate i dojke potrebno neto vie vremena da se povuku. Pacijenti moraju razumjeti da, ak i kada njihovi tumori nestanu, oni jo nisu potpuno izlijeeni. Ono u emu se dr. Gerson najoitije razilazio u miljenju s ortodoksnom onkologijom bila je njegova spoznaja da, kod raka, tumor nije bolest, nego samo simptom temeljnog sloma tjelesnih sustava; drugim rijeima, rak nije stvar (tj. tumor) nego proces koji obuhvaa cijeli organizam.

68

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

Stoga je od najvee vanosti to to nestanak tumora znai samo da su reakcije obnovljene do toke uklanjanja prijetnje ivotu pacijenta, ali to nije isto to i izljeenje. Pravo, potpuno izljeenje moe se dogoditi samo kad su svi pacijentovi organi obnovljeni, doslovno ponovno izgraeni, od najbolje ekoloki uzgojene hrane te uz nastavak detoksikacije. Ozdravljenje je gotovo tek kad se oteena i zatrovana jetra oisti i obnovi do to je mogue normalnijeg stanja. Tekoa je u tome to ne postoji nijedan test koji bi pokazao koliko je jetra obnovljena i kako funkcionira. Testovi jetrenih enzima korisni su, ali nepotpuni. Pacijent moe imati normalne rezultate testova ak i ako su malignosti jo uvijek prisutne. Kemijski sastav krvi, krvna slika i analiza urina pokazuju samo da osnovni organi ponovno funkcioniraju u dovoljnoj mjeri da se tijelo moe lijeiti. Pacijent koji se oporavlja moe postati uznemiren ili razoaran kad mu se sve ovo objasni, no potreba da se postigne potpuno izljeenje mora biti iznad svih drugih faktora. Ako u potpunosti ne razumije razlog za ovo, javlja se odreeni rizik. Kada rezultati svih testova postanu normalni, tumori vie nisu vidljivi. Lokalni lijenik, neupoznat s Gersonovim principima, tada kae pacijentu daje, u praktinom pogledu, izlijeen. Oni prekinu s terapijom, dobiju recidiv i umru. Naalost, to se dogodilo vie nego jednom, uzrokujui gubitak mnogo napora, nade i dragocjenih ivota. Povijesti bolesti Zbog duge, uspjene povijesti lijeenja raka Gersonovom terapijom, mogli bismo ukljuiti dovoljno povijesti bolesti da ispunimo cijelu ovu knjigu. Zaista, dostupna je i posebna knjiica u kojoj su zabiljeena izljeenja raznih vrsta raka (pogledati Dodatni bibliografski materijal). Ovdje emo opisati dva sluaja kako bismo ilustrirali kako tijelo mora trpjeti sve vee tete prije nego to se pojavi zloudna bolest. U oba sluaja pacijenti su bili premladi (32 i 42 godina) da bi bolovali od raka povezanog sa starou. D. L. preboljela je upalu plua s tri godine. Godinu dana kasnije izvaeno joj je slijepo crijevo. Tijekom tinejderskih godina imala je manjih zdravstvenih problema i, u svojim ranim dvadesetima, dobila je niz upala mjehura koje su bile lijeene antibioticima. Oni su svladali infekciju, ali se naselila kandida. Lijekovi su uklonili taj problem, no vratila se upala mjehura, koja je opet bila lijeena antibioticima. Time je stvoren ciklus koji je potrajao nekoliko godina. D. L. je pala u depresiju i bila je tretirana antidepresivima. Nakon kontinuiranog tretiranja lijekovima oboljela je od neobino agresivnog limfoma koji, kako joj je reeno, nije reagirao na konvencionalne tretmane. Umjesto toga, ponudili su joj transplantaciju kotane sri. Ona je to odbila i umjesto toga je zapoela s intenzivnom Gersonovom terapijom, koje se ustrajno drala oko tri godine. Na kraju tog razdoblja bila je rijeena svih svojih problema limfoma, upale mjehura, kandide i depresije - i otad je cijelo vrijeme dobro.

69

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

D. W. je bolovala od depresije i napada panike kao mlada djevojka i bila je pod antidepresivima tijekom svojih dvadesetih i tridesetih. Usprkos stalnom tretiranju lijekovima njeni napadi panike pogoravali su se do toke kada vie nije mogla biti sama u sobi, izai na ulicu ili druiti se s ljudima. U svojim kasnim tridesetima oboljela je od dijabetesa. U dobi od 42 godine (1995.), trpei jake bolove, prijavila se u bolnicu San Antonio Community Hospital u Uplandu, Kalifornija. Dijagnoza je bila karcinom lijevog jajnika, s metastazama na maternici i desnom jajniku. D. W. su podvrgnuli histerektomiji, s rekonstrukcijom stijenke rektuma. Istovremeno su pronaeni brojni vorii na debelom crijevu i trbunoj stijenci, ali mnogi vorii, kao i presadnice na vaginalnoj stijenci, ostavljeni su na mjestu. Pored toga, MRI pregled (magnetna rezonancija) otkrio je cistu na lijevom bubregu pacijentice. Lijenici su uvjeravali D. W. da smjesta pone s kemoterapijom i ona je dogovorila sastanak. Meutim, dan prije toga, nakon opsenog istraivanja, pronala je informacije o Gersonovoj terapiji, otkazala kemoterapiju i umjesto toga otila u Gersonovu kliniku u Meksiko. D. W. je ostala na Gersonovom protokolu dvije godine i izlijeila se od svih svojih problema. Nisu joj bili potrebni hormoni za kontrolu njene kirurki izazvane menopauze ili lijekovi za kontrolu njenog dijabetesa. Njeni napadi panike prestali su, a cista na bubregu je nestala. Kasnije je D. W. uspjela nai posao, voziti i normalno funkcionirati. Ona kae da su, u vrijeme kad je saznala svoju dijagnozu, tri njene prijateljice takoer saznale da boluju od raka jajnika. D. W. je dosad u izvrsnom zdravlju preivjela 12 godina; naalost, nijedna od njenih prijateljica koje su primale ortodoksan tretman lijekovima nije preivjela vie od est mjeseci. Bolesti srca i cirkulacije Kao to je sluaj s drugim degenerativnim bolestima, uestalost bolesti srca i cirkulacije strahovito se poveala u posljednjih 50 do 75 godina.3 Dr. Paul Dudley White, najslavniji ameriki specijalist za srce 1920-ih i kasnije, izjavio je da je prvi put bio svjedok sranog udara 1921.4 Razlog zato se prije toga nije sreo s nekim sluajem jest to to su konzervirana, flairana i jako zasoljena hrana bile na tritu tek relativno kratko vrijeme; slino tome, kloriranje vodovodne vode takoer je poelo razmjerno nedavno. Zbog toga ta dva faktora jo uvijek nisu bila u stanju uzrokovati metabolike bolesti. Otada su, meutim, i vie nego nadoknadile izgubljeno vrijeme. Kao to se esto tvrdi, prvi simptom bolesti srca kod 40% pacijenata je fatalni srani udar.5 ezdeset godina nakon prvog susreta dr. Whitea sa sranim udarom, 1981., na sastanku kojim je proslavljena stogodinjica roenja dr. Gersona, jedan od govornika bio je slavni specijalist za srce dr. Demetrio Sodi Pallares iz Mexico Citya. Opisujui tretman koji je razvio za svoje pacijente s bolesnim srcem, izjavio je da bolest srca nije lokalna bolest (tj. na srcu), nego metabolika bolest uzrokovana gubitkom kalija iz

70

6.

POGLAVLJE:

BOLESTI

MODERNE

CIVILIZACIJE

tijela i p r o d i r a n j a m n a t r i j a n j e g o v e stanice.6 To je zapaanje gotovo istovjetno fundamentalnoj teoriji i praksi dr. Gersona. Velika razlika bila je u tome to je dr. Sodi koristio svoj tretman iskljuivo kod pacijenata s bolestima srca i cirkulacije, dok je dr. Gerson otkrio da je ta terapija djelotvorna kod veine kroninih bolesti. Dr. Sodi objavio je preko dvanaest knjiga i stotine znanstvenih radova u kojima je opisao svoje uspjene metode lijeenja. Jedna od tehnika koje je razvio, zajedno s francuskim lijenikom dr. Henrijem Laboritom, bilo je intravenozno davanje glukoze, kalija i inzulina (GKI). Jednostavan proces koji su dvojica lijenika izumili bio je koritenje glukoze i
1 v

inzulina za pruanje energije potrebne za prijenos kalija kroz stamenu membranu u tkiva. U meuvremenu, lijenici koji koriste Gersonovu terapiju otkrili su da je GKI rjeenje takoer vrlo korisno za vraanje kalija u iscrpljena tkiva. Meutim, budui da je Gersonov tretman ve bogat glukozom (koju pruaju velike koliine sokova) i kalijem (koji takoer pruaju sokovi i dodane kalijeve soli), trebalo je koristiti samo malu koliinu inzulina. Kao rezultat toga, jedan od dodataka Gersonovom tretmanu siuna je doza (3-5 jedinica) inzulina, koja se daje supkutano (tj. pod kou). to se dogodilo s revolucionarnim tretmanom dr. Sodija za srane bolesti? Jedan odgovor moemo nai u lanku koji je objavio Bucks Country Courier-7 'Odavno naputen tretman za srani udar koji je toliko jednostavan i jeftin da ga ak i bolnice treeg svijeta mogu koristiti, daje nove nade i mogao bi godinje spaavati ivote do 75.000 pacijenata u SAD-u' kau istraivai. ...Studija provedena u 29 bolnica u Latinskoj Americi utvrdila je da su pacijenti kojima je intravenozno dana mjeavina eera, inzulina i kalija unutar 24 sata nakon to su doivjeli srani udar imali upola manju stopu smrtnosti od onih koji nisu primili taj tretman. 'Smanjenje stope smrtnosti je dramatino - najvee smanjenje od svih intervencija koje su isprobane', rekao je dr. Carl S. Apstein, profesor medicine na Bostonskom sveuilitu. 'Noviji tretmani za srani udar, poput lijekova za rastvaranje ugruaka, obino kotaju stotine dolara po pacijentu u usporedbi s manje od 50 dolara za GKI.' Iako je tretman navodno naputen zbog sumnji u njegovu djelotvornost, 8 autor lanka kae kako vjeruje da su sumnje bile uzrokovane injenicom da je tretman bio jeftin i djelotvoran, zbog ega strahovito skupe operacije ugradnje premosnica, angioplastika, transplantacije srca itd. vie ne bi bile potrebne. Zanimljivo je da specijalisti za srce sada koriste izgovor da bi taj tretman mogli koristiti ljudi manjih prihoda i oni koji ive u treem svijetu.9
U l o g a kolesterola u sranim bolestima

U svijesti javnosti kolesterol je maglovito povezan sa sranim i modanim udarima, ali ne znaju svi kako ta veza funkcionira. Kolesterol, mekana, vosku slina tvar koja

71

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

se nalazi meu lipidima (mastima) u krvotoku, prirodno se stvara u jetri. Potreban je za razne vane tjelesne funkcije, kao to su stvaranje hormona, ukljuujui spolne hormone i kortikosteroide. Kolesterol se dijeli na lipoproteine visoke i niske gustoe (LDL odnosno HDL). Smatra se da je HDL nuan i koristan te je u stanju osloboditi krv tetnog LDL-a. Ovaj drugi moe biti genetskog porijekla, ali vjerojatnije je da je uzrokovan prosjenom amerikom prehranom koja je daleko prebogata zasienim mastima - oiglednim izvorom suvinog kolesterola. Prema dr. W. Virgilu Brownu,10 profesoru na Medicinskom fakultetu Mount Sinai u New Yorku, u hranu najbogatiju kolesterolom spadaju hamburgeri, cheeseburgeri, mesne truce, punomasno mlijeko i sir, odresci, hrenovke i jaja. Budui da te namirnice ine velik udio u uobiajenoj amerikoj prehrani, jasno je da unose daleko previe LDL kolesterola u krv. Rezultat je da se lipidi krvi (tj. masti) taloe na stijenkama arterija i stvaraju plak, koji uzrokuje aterosklerozu. Plak smanjuje protok krvi u arterijama, grub je i omoguava lako nakupljanje trombocita, uzrokujui ugruke koji onda potpuno blokiraju arteriju. Ako se to dogodi u koronarnim arterijama koje okruuju i opskrbljuju srce, uzrokovat e srani udar; ako se dogodi u mozgu, rezultat e biti modani udar. Gersonov tretman izvanredno je djelotvoran ne samo za sniavanje tetnog kolesterola, nego i za otapanje plaka i ienje arterija radi normaliziranja protoka krvi. Vieni su sluajevi smanjenja kolesterola za 100 jedinica u samo jednom tjednu. Tom uspjehu uvelike doprinosi prehrana bez mesa, masti, mlijenih proizvoda, jaja itd. Upotreba lanenog ulja jo je jedan vaan faktor. Kako je otkrila dr. med. Johanna Budwig11, hladno preano ulje ekoloki uzgojenih sjemenki lana bogato je vanim omega-3, a siromano omega-6 masnim kiselinama. Taj omjer uzrokuje otapanje vika kolesterola i njegovo odnoenje krvotokom u jetru. (Nasuprot tome, prehrana bogata kolesterolom sadri mnogo omega-6 i ozbiljno joj nedostaju omega-3 masne kiseline.) Kao trenutni rezultat zapoinjanja Gersonove terapije pacijentima se kolesterol poinje normalizirati i u stanju su prestati uzimati statinske lijekove koje su im propisali njihovi lijenici. Ti lijekovi predstavljaju jedno od najveih trita od svih lijekova koji se daju na recept. Oni su otrovni i opasni,12 ali lijenici osjeaju kako ih moraju propisivati kako bi sprijeili srane i modane udare. Pacijenti na Gersonovom programu u stanju su to postii bez statina, ime izbjegavaju jo jedan izvor toksinosti. Sav preostali viak kolesterola lako se ukloni niacinom (vitamin B3)", koji je sastavni dio Gersonovog protokola. Naravno, na terapiji je puenje - jo jedan izvor povienog kolesterola - strogo zabranjeno. Gersonov tretman pomae u ienju arterija od plaka, za to medicina tvrdi da se ne moe postii, a time se izbjegavaju modani udari ili ozbiljniji drugi srani udari. To

72

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

je prirodna metoda prevencije, ak i kod ljudi koji moda imaju genetske predispozicije za srane bolesti. Takoer, pacijentima koji su ve pretrpjeli srani ili modani udar pomae da se oporave, pa ak i povrate neke od izgubljenih funkcija. Povijest bolesti Sljedea povijest bolesti samo je jedna od velikog broja zabiljeenih. U prosincu 1993., 87-godinji otac oporavljene Gersonove pacijentice Margaret W. pretrpio je srani udar. Nakon to ga je vozilo hitne pomoi prebacilo u hitnu slubu, doivio je modani udar. Nakon toga je proveo tri tjedna na odjelu za intenzivnu njegu, ugraen mu je elektrostimulator srca i dobio je veliku koliinu lijekova, a njegovoj su supruzi naposljetku rekli da ga odveze u staraki dom. Meutim, Margaret je uvjerila svoju majku da ga ipak odvede kui te je odmah pourila pridruiti se svojim roditeljima. okirala se vidjevi svog oca, koji je sjedio u pokretnim kolicima, glave nagnute na jednu stranu, sa slinom koja mu je curila iz usta. Radila je s njim dan i no, oprezno ga uvodei u Gersonovu terapiju. U poetku mu je davala par sokova dok je jo uvijek uzimao sve propisane lijekove, a onda je postupno poveavala intenzitet protokola. Nakon tri mjeseca, starom gospodinu vie nisu trebala pokretna kolica. U kolovozu 1994., osam mjeseci nakon sranog i modanog udara, uao je u Odjel za motorna vozila i podnio zahtjev za izdavanje vozake dozvole. [ dobio ju je. Ostao je dobrog zdravlja, proslavio svoj 90. roendan u kolovozu 1996., i umro nekoliko godina kasnije. Hipertenzija (povien krvni tlak) Krvni tlak (tj. pritisak krvi na stijenke arterija) igra vanu ulogu u zdravlju ili bolesti.Prosjean normalan krvni tlak je 120/80. Kad poraste preko 140/90 smatra se nenormalnim i opasnim, povezanim sa sranim bolestima i faktorom koji doprinosi bolesti koronarnih arterija i cerebrovaskularnoj bolesti. Standardna je medicinska reakcija sniavanje tlaka lijekovima, za koje se pacijentima kae da ih moraju uzimati do kraja ivota kako bi spasili svoje bubrege. Poveanje tlaka moe imati mnogo uzroka. Glavni je uzrok suavanje krvnih ila, uglavnom zbog naslaga kolesterola koje tvore plak. Drugi uzroci ukljuuju bolest bubrega, bolest koronarnih arterija i hipertireozu (tj. preveliku aktivnost titne lijezde). Stres, ivana napetost ili uzbuenje mogu uzrokovati privremen porast krvnog tlaka. Standardni tretmani alopatske medicine uglavnom ukljuuju lijekove iz grupe statina. Oni smanjuju krvni tlak, ponekad ak za 25-35 mm Hg (milimetara na ivinoj skali koja se koristi za mjerenje). Meutim, vrlo su toksini.13 Osim toga, lijenici rijetko informiraju svoje muke pacijente o tome da statini uzrokuju impotenciju.14 To

73

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

ne iznenauje ako znamo da ti lijekovi smanjuju pritisak krvi na arterije, ukljuujui pritisak potreban za izazivanje erekcije. Uinci ovih lijekova unitili su mnoge brakove. Budui da se openito vjeruje da hipertenzija reagira samo na tretmane palijativnim lijekovima i ostaje neizljeiva, moda e neke iznenaditi to se moe lako prevladati prehranom na vegetarijanskoj bazi i bez soli, koja je dio Gersonovog programa. Na poetku tretmana pacijent nastavlja uzimati propisane alopatske lijekove, ali treba smanjiti dozu za 50% nakon tri dana terapije, koja tada ve poinje djelovati. estog dana treba potpuno prestati uzimati lijekove budui da je pacijentov krvni tlak postao normalan, a njegovo dodatno sniavanje do nenormalno niske razine mogao bi kod pacijenta uzrokovati nesvjesticu. Povien krvni tlak, zajedno sa sranim bolestima, ubojica je broj 1 meu bolestima u SAD-u.15 Lijeen Gersonovom terapijom, na koju reagira lako i brzo, taj bi poremeaj postao daleko manja prijetnja i svake bi se godine spasili deseci tisua ivota. Povijest bolesti Kad je G. C., kojem su u to vrijeme bile 54 godine, stigao u Gersonovu kliniku u Meksiku, bolovao je od vie tekih zdravstvenih problema, nakon to su mu njegovi lijenici nekoliko tjedana ranije izrekli drugu smrtnu presudu. Pacijent je bolovao od ciroze jetre, refluksa eluane kiseline (tj. vrlo neugodnog vraanja kiseline u jednjak iz eluca), irova na elucu, apneje u snu (tj. privremenog prestanka disanja), opstruktivne bolesti plua, dijabetesa, povienog krvnog tlaka, kroninog umora i depresije. Bio je podvrgnut trostrukoj ugradnji premosnice i probao je Viagru (i udvostruio dozu bez eljenog rezultata). Sedamnaest mjeseci nakon to je zapoeo s Gersonovom terapijom, svi G. C.-ovi nalazi bili su unutar normalnog raspona. Njegov zadnji pregled bio je potpuno metaboliko testiranje, ukljuujui testove njegove jetre, bubrega i svih drugih vanih organa. Izvijestio je da se osjea izvrsno, ima dobru energiju - i vie ne mora ni razmiljati 0 Viagri. Pored toga, pacijentova supruga je na terapiji zajedno s njime. Kao rezultat toga, njene mjesene migrenske glavobolje, zbog kojih je znala zavriti u bolnici s podraajem na povraanje, pa ak i gubitkom svijesti, nestale su. Prestala je puiti, izgleda mlae, ima vie energije i osjea se stvarno dobro. Dijabetes Dijabetes je bolest-ubojica broj 3 meu Amerikancima, nakon bolesti srca i cirkulacije i raka.16 Moramo razlikovati dva razliita tipa bolesti - tip 1 ili juvenilni dijabetes 1 tip 2 - a oba zahtijevaju razliite pristupe, kao to je dolje objanjeno. Openito govorei, moe se rei da je uobiajeni sumnjivac, tj. moderna amerika prehrana sa

74

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

svojim prevelikim koliinama eera i masti, najveim dijelom kriva za eksponencijalan porast sluajeva dijabetesa. Ako zbrojite sav eer koji prosjena odrasla osoba u Americi dnevno pojede u obliku slatkia, keksa, kolaa, gotove hrane, sladoleda, i najgorih krivaca - bezalkoholnih pia - ukupan zbroj prilino je zastrauju. Ljudsko tijelo i njegov najpogoeniji organ, guteraa, ne mogu se nositi s takvim napadom; nakon nekog vremena javlja se dijabetes. Meutim, uzroci juvenilnog dijabetesa druga su pria. Juvenilni dijabetes ili dijabetes tip 1 opisuje se kao ovisan o inzulinu, 17 to je tono, budui da oni koji od njega boluju ne stvaraju dovoljno inzulina za zadovoljenje potreba svoga tijela. Inzulin je hormon koji lue Langerhansovi otoii u guterai. Neophodan je za pravilan metabolizam eera u krvi i odravanje normalne razine eera u krvi. Nedovoljno stvaranje inzulina obino je posljedica ozbiljnog oteenja ili infekcije guterae, to vodi do oteenja ili djelominog unitenja Langerhansovih otoia. Oni koji preostanu nisu u stanju stvarati dovoljno inzulina. U mnogim sluajevima problem poinje u ranom djetinjstvu, od ega potjee ime juvenilni. Djeca su sklona prilino esto obolijevati od prehlade i gripe, a njihovi zabrinuti roditelji vode ih pedijatru koji rutinski propisuje antibiotike. Oni suzbijaju i privremeno uklanjaju simptome, ali obino naruavaju imunoloki sustav djece. Kao rezultat toga, javljaju se nove infekcije sve dok u jednoj fazi prividna gripa ne postane vrlo teka, potraje nekoliko tjedana i konano se povue. Naknadno se pokae da je ta gripa bila pankreatitis (tj. upala guterae). Nedugo nakon toga djetetu dijagnosticiraju dijabetes. U ovom sluaju ne stvara se dovoljno prirodnog inzulina i dijete postaje ovisno o inzulinu te mu svakodnevno treba ubrizgavati nedostajui hormon. Naalost, problem je doivotan, a vremenom se pogorava. Budui da se pacijentu savjetuje da se hrani preteno bjelanevinama, sa to manje ugljikohidrata, vremenom to pone utjecati na bubrege i dovodi do potrebe za dijalizom. Javljaju se nove tekoe, ukljuujui stvaranje plaka i probleme s cirkulacijom, pa ak i gubitak prstiju na nogama i rukama, stopala ili nogu, zbog nedovoljne cirkulacije i gangrene koja se zbog toga javlja. Tijekom adolescencije ta djeca nisu u stanju koncentrirati se i uspjeno uiti te ne rastu jednakom brzinom kao njihovi vrnjaci. Ti viestruki problemi koji se javljaju u mladoj dobi ublaavaju se Gersonovom terapijom. Oigledno, potrebno je modificirati tretman prema posebnim potrebama pacijenata: daje im se manje soka od mrkve i jabuke i vie soka od zelenog lisnatog povra. Krumpir se izbacuje u korist povra i sirove hrane te se daje malo voa, uglavnom jabuka i dinja. Inzulin se i nadalje daje prema potrebi. Meutim, veina pacijenata u stanju je znatno smanjiti dozu. Jedan 12-godinji djeak bio je u stanju smanjiti svoje potrebe za inzulinom za dvije treine u odnosu na izvornu dozu. Postao je izvrstan uenik i ak je rastom uspio su-

75

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

stii svoje vrnjake. Drugim rijeima, njegovo se stanje uvelike popravilo. Meutim, nije mogao biti izlijeen (tj. potpuno osloboen svoje potrebe za inzulinom), jer je bilo nemogue obnoviti unitene Langerhansove otoie, koji su trebali stvarati potreban prirodan inzulin. Gersonovi lijekovi kod tog su djeaka bili pojaani kromovim pikolinatom kako bi s pojaalo njegovo stvaranje inzulina, ali ono se nije vratilo na normalnu razinu. Oprez: Kada pacijent zapone s dijalizom, Gersonova terapija ne moe se koristiti. Dijabetes tip 2 moe se izlijeiti Gersonovom terapijom. Pacijenti s ovom boleu zapravo stvaraju dovoljne koliine inzulina. Problem je u tome to taj inzulin nije u stanju stii do relevantnih receptora unutar stanica jer su blokirani vikom kolesterola.18 to se tie veine pacijenata s dijabetesom, oni imaju koristi od Gersonovog programa koji je, sa svojim iskljuivanjem proizvoda ivotinjskog porijekla, bez kolesterola. to je jo vanije, obnovljena enzimska aktivnost, zajedno s visokim unosom omega-3 iz lanenog ulja, u stanju su oistiti kolesterol iz tjelesnih tkiva. Kod veine pacijenata suvini kolesterol oisti se unutar jednog ili dva tjedna, iako vie ne uzimaju svoje lijekove za sniavanje kolesterola. Potrebno je tek kratko vrijeme da dostupan prirodni inzulin stigne do svog odredita u stanicama; suvina glukoza (eer) u krvotoku smanji se na normalnu razinu tako da vie nema potrebe za uzimanjem dodatnog inzulina. Ti pacijenti na poetku terapije takoer imaju ogranien unos soka od mrkve i jabuke te slatkog voa, ali se vrlo brzo mogu prebaciti na redovnu Gersonovu terapiju s uobiajenim sokovima, krumpirima bogatim obrocima i zobenom kaom s voem za doruak. Njima se takoer daje dodatni kromov pikolinat, ali ga mogu prestati uzimati ako im razina eera u krvi ostane normalna. Povijest bolesti Na najtee bolesni pacijent s dijabetesom bio je 41-godinji mukarac teak preko 136 kg. Njegov eer u krvi bio je iznad 340 (normalno je ispod 120) i nije ga bilo mogue kontrolirati inzulinom i/ili drugim lijekovima. S 38 godina doivio je srani udar, i ostao mu je opasno povien krvni tlak - 240/110 (normalno je 120/80), koji se takoer nije mogao kontrolirati lijekovima. Takoer je bolovao od gihta. Ako bi samo jedan dan propustio uzeti lijekove za giht, neizbjeno bi pretrpio vrlo bolan napad. Na Gersonovoj terapiji jeo je uglavnom povre i sirove salate sa zelenim sokovima, a unos krumpira bio je ogranien na jedan krumpir dnevno. Umjesto zobene kae, ujutro je dobivao tanjur mijeanog sirovog povra. Takoer je koristio uobiajene klistire i uzimao kromov pikolinat zajedno s drugim Gersonovim lijekovima. Na poetku tretmana morao je i dalje uzimati inzulin prema potrebi, a doza je bila provjeravana redovnim krvnim pretragama.

76

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

Pacijent je gubio u prosjeku jednu do dvije funte (0,454-0,908 kg) dnevno, a nikada nije bio gladan. Pored svoja tri redovna obroka, dobivao je po tanjur povra za uine u svojoj sobi. (Pacijenti koji nemaju dijabetes dobivaju tanjur voa za uine tijekom noi ili izmeu obroka ako osjete glad.) Njegov tanjur s povrem sadravao je mrkvu i celer izrezane na tapie, zatim rajice, komadie cvjetae i rotkvice. Prestao je uzimati lijek za giht im je zapoeo s terapijom i nije dobio napad. Nakon 10 tjedana pacijentov eer u krvi bio je normalan i mogao je prestati primati injekcije inzulina. Skinuo je gotovo 45,5 kg i, na svoju visinu od 188 cm, imao je gotovo normalnih 95,5 kg. I konano, njegov krvni tlak takoer je pao na normalnu razinu bez potrebe za lijekovima.
SUOAVANJE S KRONINIM STANJIMA

Naalost, dosad opisane bolesti nisu jedine koje nam uzrokuju pogrene, po zdravlje pogubne prehrambene navike moderne civilizacije. U dananje vrijeme ljudi si doslovno kopaju grob vlastitim zubima, nesvjesni tete koju si nanose. Kako su nam se razne ozbiljne bolesti tiho prikaile, postavi dio naeg naina ivota (i smrti), skloni smo prihvaati ih kao neto samo po sebi razumljivo i vie se ne udimo njihovoj rastuoj uestalosti ili zato prekidaju ivote tolikog broja ljudi u njihovim najboljim godinama. . Sad je trenutak da postavljamo pitanja, sluamo odgovore i mijenjamo nae ivote nabolje. Dobra je vijest da se teke tete na zdravlju uzrokovane pogrenom prehranom mogu ispraviti pravom prehranom. To jednako vrijedi za bolesti-ubojice koje smo razmotrili kao i za mnoga kronina degenerativna stanja koja se mogu vui mnogo godina, uzrokujui mnogo bolova, neugodnosti, depresije i loe kvalitete ivota. Moderna medicina moe ublaiti bol alopatskim lijekovima, ali nije u stanju ukloniti osnovni problem. Zapravo, mnogi ljudi vjeruju da su njihov artritis ili osteoporoza neizljeivi, ali su u krivu. Iako je najpoznatije postignue Gersonove terapije njeno uspjeno lijeenje raka, takoer je izvanredno uspjena u rjeavanju takozvanih neizljeivih kroninih stanja.
Kronine imunodeficijencijske bolesti

Sindrom kroninog umora Sindrom kroninog umora takoer je poznat kao mijalgini encefalomijelitis. Zajedno s mnogim drugim bolestima uzrokovanim neodgovarajuim imunitetom, iri se dramatinom brzinom. Ponekad ga zovu japijevski sindrom, i nekada je bio poznat kao Epstein-Barrova bolest. To je bio toniji opis jer je utvreno da je njegov

77

L I J E E N J E NA GERSONOV NAIN - CHARLOTTE GERSON I BEATA BISHOP

uzrok nesposobnost tijela da pobijedi infekciju Epstein-Barrovim virusom. Budui da nema medicinskih tretmana za unitavanje virusa - antibiotici su protiv njih beskorisni - smatra se da je bolest ne samo neizljeiva, nego i da nema tretmana za nju. Tijekom vremena, uz ljude koji su trpjeli sve izraenije simptome slabosti, nesposobnosti koncentriranja te bolova u tijelu i miiima, otkriveno je da temeljni uzrok nije iskljuivo Epstein-Barrov virus; tonije, da je taj virus moda mutirao u druge oblike i da bi mogli biti ukljueni i drugi virusi. U toj je fazi bolest bila preimenovana u sindrom kroninog umora, prema jednom od njenih glavnih simptoma. Naalost, usprkos promjeni imena ostala je neizljeiva. Povijest bolesti Iz onoga to ve znamo o sposobnosti Gersonove terapije da obnovi oteen, ozbiljno manjkav imunoloki sustav, trebalo bi biti jasno zato je toliko djelotvorna protiv ovog stanja. Taj proces dobro ilustrira dramatina reakcija jednog pacijenta na terapiju. Radi se o sredovjenom inenjeru koji je, nakon 20 godina, bio prisiljen napustiti svoj posao kad je obolio od virusne infekcije. Dobio je kalifornijsku iskaznicu vozaa invalida, premda je postojala odreena sumnja je li uope u stanju voziti. Ponekad ak nije bio u stanju pronai vlastiti auto, nije mogao izraunati stanje na ekovnoj knjiici i alio se na crno platno koje padne preko mene. Na punoj Gersonovoj terapiji, prema njegovim rijeima, ubrzo se osjeao ne tako dobro kao moji kolege, kao to sam elio, ali mnogo bolje, s novom energijom, vedrijim pogledom na ivot i opet sam se, u dobi od 55 godina, osjeao kao da mi je 25! Moja koordinacija, vid i sluh toliko su dobri da sada mogu raditi sve ono to nisam mogao s 30 godina. Mltipla skleroza Mltipla skleroza (MS) je navodno autoimuna bolest. Tvrdi se da kod takvih bolesti pacijentov imunoloki sustav napada vlastita tkiva i uzrokuje ozljede ili oteenja. Kau da kod MS-a Infiltracija limfocita (bijelih krvnih zrnaca), uglavnom T-stanica i makrofaga, degradira mijelinske ovojnice ivaca.19 ivci su vodii elektrinih impulsa i potrebna im je izolacija u obliku mijelinskih ovojnica kako ne bi dolazilo do kratkih spojeva. Kad su mijelinske ovojnice oteene, javljaju se kratki spojevi, aljui lane signale du ivaca. Oni uzrokuju tipine simptome mltiple skleroze. MS se kod ljudi obino pojavi izmeu 20. i 40. godine starosti i ei je u hladnijim klimama nego u blaim. Njegovi simptomi ukljuuju lou koordinaciju, nesiguran hod, nistagmus (tj. nekontrolirane pokrete oiju) i hitnu potrebu za mokrenjem. U ranoj fazi bolesti esto doe do spontane remisije, da bi se kasnije javila u teem obliku. Mnogi bolesnici vremenom moraju poeti koristiti pokretna kolica; neki ak postanu vezani uz krevet.

78

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

Jedina tekoa u vezi s primjenom Gersonove terapije kod MS-a u tome je to u prvim tjednima tretmana pacijenti s MS-om obino doive pogoranje svog stanja. To je vjerojatno uzrokovano procesom detoksikacije koji uklanja produkte infekcije iz ozljeda na mijelinskim ovojnicama. ienje uzrokuje dodatni privremeni gubitak izolacije i, kao posljedicu toga, pogoranje simptoma. Razumljivo, to uplai pacijente i nekoliko ih je prekinulo s terapijom, pogreno pretpostavivi da nije djelovala i da je umjesto toga pogoravala bolest. Meutim, ako je pacijent s MS-om uporan, oiene ozljede - uz pomo hiperalimentacije i detoksikacije na Gersonovom programu - omoguuju obnavljanje ovojnica, dokazujui da MS nije neizljeiv. Takoer, budui da terapija aktivno obnavlja i jaa imunoloki sustav, jasno je da MS ne moe biti autoimuna bolest. Kad bi to bila, osnaeni imunoloki sustav uinio bi oporavak nemoguim. Povijest bolesti J. S., roen 1960., odrastao je na ranu gdje je ivio itav svoj ivot, izloen irokoj lepezi poljoprivrednih toksina. Doivio je nekoliko nezgoda, prvu ozbiljnu u dobi od est godina, zbog koje je imao nestabilan hod. Nakon tekog pada pri kojem je ozlijedio rame, dobivao je snane analgetike kako bi mogao funkcionirati. Prvi simptom tada jo nepoznate bolesti bio je pad, uzrokovan njegovom nesposobnou da kontrolira pokrete svoje noge. Nakon toga je izgubio vei dio vida na jednom oku. U oujku 1995., kad mu je bilo 35 godina, J. S.-a je pregledao neurolog u bolnici Benefis u Great Fallsu, Montana, i utvreno je da boluje od MS-a. Iako ta bolest esto ulazi u djelomine remisije praene pogoranjima, J. S. nije uivao u razdobljima olakanja; njegovo stanje ilo je iz loeg u gore. Lijenici su mu rekli da nema nade u izljeenje. U veljai 1996. J. S. je zapoeo s Gersonovom terapijom u punom intenzitetu. Energija mu se gotovo istog trenutka poveala, hod mu je postao ujednaen te je bio u stanju raditi na ranu i istovremeno se pridravati zahtjevnog Gersonovog rasporeda. Do jeseni te godine vid mu se popravio i nestali su njegovi drugi simptomi. Godine 2002., jedini njegov preostali simptom MS-a bio je donekle slabiji vid na zahvaenom oku. J. S. je i danas u stanju raditi 16 sati dnevno na ranu i vie ga ne smeta vruina koja ga je nekad iscrpljivala. Poput ostatka svoje obitelji, nastoji se to vie pridravati terapije. Oprez: Umjetno sladilo aspartam, koje se prodaje pod imenima NutraSweet i Spoonful, vrlo je toksino za ivani sustav i moe izazvati mnoge simptome sline MS-u.20 Tvrdi se da je on uzrok dananje epidemije prividnog MS-a,21 koja nema nikakve veze s tom boleu. U mnogim sluajevima lano je stanje poboljano jednostavnim izbacivanjem aspartama iz prehrane pacijenta.22 (Pogledati Aspartam u 5. poglavlju, Slom tjelesnih obrana)

79

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Virus humane imunodeficijencije Virus humane imunodeficijencije (HIV), kojem se pripisuje uzrokovanje AIDSa (sindroma steenog gubitka imuniteta), iri se brzo i neobuzdano. Kemoterapija koja je razvijena kao tretman, u najboljem sluaju prua samo privremeno olakanje. Dosad nije pronaena nikakva djelotvorna imunizacija. Budui da je bolest oigledno povezana s oslabljenim imunolokim sustavom, razumno je oekivati da bi ju Gersonova terapija trebala moi prevladati. Koliko je nama poznato, to se i dogaa. Meutim, veina Gersonovog rada obavlja se u Meksiku, a budui da meksiko Ministarstvo zdravlja ne doputa da se HIV-pozitivni pacijenti tamo tretiraju, imah smo vrlo malo iskustva s tom boleu. Ustvari, dvojica pacijenata s aktivnim infekcijama HIV-om, koji su bili tretirani Gersonovom terapijom kod kue, oporavili su se i postali negativni. Ipak, uz samo dva zabiljeena oporavljena HIV-pozitivna pacijenta, ne moemo sa sigurnou tvrditi da je terapija uspjena. Jedini drugi dokaz koji imamo da je prehrana, u kombinaciji s uzimanjem dodatnog selena, djelotvorna u tretiranju HlV-a potjee iz knjige What Really Causes Aids (to doista uzrokuje AIDS) profesora Harolda D. Fostera.23 Dr. Foster je otkrio da na podrujima gdje je tlo bogato selenom stanovnitvo ima dobru otpornost na HIV Na podrujima s nedostatkom selena u tlu vrijedilo je suprotno: ljudi su bili mnogo manje otporni na infekcije i mnoge bolesti, ukljuujui rak. Takoer je uspio pokazati daje pacijente s aktivnim HIV-om mogue uiniti negativnima uz pravilnu prehranu i uzimanje odgovarajuih koliina dodatnog selena. Iznenaujue je to je otkrio da je brazilski orah prirodna namirnica najbogatija selenom - sedam puta bogatija tom tvari od sljedee namirnice najbogatije selenom.24 Hepatitis BiC Hepatitis, ili upala jetre, ne bi trebao postojati. Taj vitalan organ ima ogromne rezerve pored svog vlastitog imunolokog sustava. Zbog toga ga, pod normalnim okolnostima, njegova snana otpornost infekcije titi od hepatitisa. Meutim, injenica da ta bolest postoji i iri se, jo jednom ukazuje na sve slabiji imunoloki sustav meu irom populacijom. U osnovi su hepatitis B i C manje-vie ista stvar. Klasificiraju se pod razliitim imenima samo zato to su uzrokovani razliitim virusima, poznatim kao virus hepatitisa B odnosno hepatitisa C. U oba sluaja, bolest je zarazna i njegovatelji bi trebali posveivati maksimalnu panju istoi posteljine, tanjura, hrane itd. Jedini raspoloivi ortodoksni tretman sastoji se od odmora i dobre prehrane. Bolest uzrokuje porast jetrenih enzima. Naalost, iako se ti enzimi esto snize kada pacijent prebrodi prvu akutnu fazu bolesti, ne vrate se na normalnu razinu. To znai da pacijent nikada u potpunosti ne ozdravi od te bolesti. U meuvremenu jetra po-

80

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

staje ozbiljnije oteena, jetreni enzimi ponovno porastu i koliina virusa u krvi se poveava. Taj proces moe vremenom dovesti do hepatoma (primarnog raka jetre) ili drugih malignih bolesti. Budui da je Gersonova terapija u stanju ojaati i obnoviti imunoloki sustav, vidjeli smo mnogo oporavaka od hepatitisa, ukljuujui vraanje jetrenih enzima na normalnu razinu. Povijest bolesti L. M., u dobi od 54 godine, bila je bolesna, nije imala energije, nije mogla prijei cestu i nije bila u stanju probaviti uneenu hranu. Na kraju su na Sveuilitu u Chicagu dijagnosticirali da boluje od kroninog aktivnog agresivnog hepatitisa s cirozom jetre. Njeni jetreni enzimi bili su ekstremno visoki - SGOT (serumska glutamat-oksaloacetat transaminaza) 1360 (normalno je 0-30) - a njeni su lijenici rekli da bi mogla imati jo dvije godine ivota. S Gersonovom terapijom zapoela je u sijenju 1995. Unutar tri tjedna njen je SGOT dramatino pao za 200 jedinica, ali njen oporavak bio je spor. Trebalo je godinu i pol dana da njeni jetreni testovi postanu normalni; nakon dvije godine, opet je bila ona stara. Da citiram njenu nedavnu izjavu, Osjeam se bolje nego ikad i imam nevjerojatnu energiju.

Kolagenske bolesti

Kolagen je netopiva fibrozna bjelanevina koja se nalazi u vezivnim tkivima tijela, ukljuujui kou, kosti, ligamente i hrskavice. Predstavlja 30% ukupnog proteinskog sadraja tijela. Bolesti kolagena uzrokovane su raznim stanjima, poput oslabljene jetre i probavnog sustava, ili nakupljanjem neodgovarajue probavljenih ivotinjskih bjelanevina. U ovu kategoriju spadaju sljedee bolesti. Sistemski eritemski lupus Pretpostavlja se da je sistemski eritemski lupus (SLE) autoimuna bolest. Njegova je etiologija nepoznata,25 to znai da ne razumijemo njegove uzroke. SLE je ozbiljno stanje, u stanju da napadne svaki organ. Njegovi su simptomi brojni i teki. Jedan od ranih simptoma je takozvani leptirasti osip, koji podsjea na rairena krila leptira, a pojavljuje se s obje strane nosa. SLE se opisuje kao kronina upalna bolest vezivnog tkiva u koi, zglobovima, bubrezima, sluznicama i ivanom sustavu. Nije neuobiajeno da bolest izazove smrt pacijenta. Usprkos njegovoj zlokobnoj reputaciji, SLE je izvanredno izljeiv pomou Gersonove terapije. Koliko e vremena biti potrebno za izljeenje ovisi o vrsti i trajanju kon-

81

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

vencionalnog tretmana koji su pacijenti primali. Kod izrazito tekih sluajeva, due vrijeme tretiranih prednisonom (steroidnim hormonom koji se koristi kao protuupalno sredstvo), potrebno je due vrijeme za obnavljanje jetre, nadbubrenih lijezda i imunolokog sustava. ak i u takvim sluajevima, izljeenje je mogue. Povijest bolesti A. B. je roena 1951. u Australiji. Udala se s 20 godina i dobila bolove i otekline u koljenima i zglobovima. Tijekom njene druge trudnoe svi su njeni simptomi nestali; da bi se vratili nakon bebinog roenja. Tijekom otprilike pet godina lijenici nisu bili u stanju otkriti to nije u redu. Krajem 1976. specijalist i Melbourna dijagnosticirao je da A. B. boluje od SLE. Njenu dijagnozu potvrdila je analiza uzorka u SAD-u. Tijekom 1978. A. B. je imala razdoblja potpune onesposobljenosti. Godine 1979. zapoeto je tretiranje injekcijama kortizona. Koljena su joj oticala do veliine nogometne lopte, a njeni su ih lijenici drenirali i ubrizgavali kortizon. Usprkos uzimanju analgetika, noi je provodila jecajui. Do 1992. bolovi su postali toliko teki da je A. B. morala uzimati morfij i njeni su lijenici priznali da ne mogu uiniti vie nita da joj pomognu. Negdje 1992. njen je suprug saznao za Gersonovu terapiju, koja je pruala odreenu nadu, ali A. B. se nije sloila s idejom o klistiranju kavom. Meutim, nekoliko mjeseci kasnije bila je toliko bolesna da je pristala isprobati Gersonov program. Nedugo nakon to je zapoela s tretmanom, A. B. je mogla normalno mokriti, to, kako je izvijestio njen suprug, mnogo mjeseci nije bila u stanju. Njene reakcija ozdravljenja bile su burne, ali klistiri su pruali olakanje. A. B. je priznala da se povremeno nije pridravala propisane prehrane, ali svako takvo nepridravanje prisililo bi ju na odlazak u bolnicu po morfij. Do 1994. pacijentica se znatno oporavila i, po prvi put u 20 mjeseci, uivala je u sve duim i duim razdobljima bez bolova. Poetkom 1999. potpuno je prestala uzimati lijekove i ne uzima ih ni danas te je u stanju voditi njihovo seosko imanje - to je poprilian uspjeh, s obzirom da par godina ranije nije bila u stanju dignuti tanjur sa stola. Vie ne boluje od estih infekcija koje su je muile. Reumatizam/artritis Postoje razni oblici reumatizma i obino se nazivaju artritinim stanjima. U mnogim sluajevima jednostavno se manifestiraju kao prolazna upala miia i zglobova, koja se s vremena na vrijeme moe vraati, ali ne uzrokuje trajan problem. Prema medicinskim informacijama, 26 uzrok je nepoznat i ne postoji konkretan tretman. Njegov je najraireniji oblik osteoartritis, obino staraka bolest koja uzrokuje kronine promjene, najee na zglobovima koji nose teinu (tj. koljenima, kukovima i kraljecima). Za njega je karakteristian pretjeran rast kosti, koja formira ostruge i

82

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

kvrgave deformacije zglobova. Takoer, hrskavica (tj. vezivno tkivo koje osigurava da se kosti u zglobovima ne dodiruju) postaje tanka i istroena, pa se kost trlja o kost, uzrokujui troenje, oteenja i otar bol. Dok konvencionalna medicina moe samo ublaavati bolove, ali ne i zaustaviti napredovanje bolesti, Gersonova terapija postie dobre rezultate ublaavajui bolove i otapajui neke kotane deformacije. Ako se nastavi s terapijom, ona moe zaustaviti napredovanje bolesti, pa ak i, u odreenoj mjeri, dovesti do njenog povlaenja. Meutim, kao i kod drugih bolesti koje ukljuuju ozljede na kostima, ozdravljenje je sporo, i pacijenti esto nisu spremni upustiti se u dug, radno intenzivan Gersonov tretman. Umjesto toga, zadovoljni su s onoliko olakanja bolova koliko im moderni lijekovi mogu pruiti. Etiologija reumatoidnog artritisa (RA) takoer je nepoznata, i to se stanje u osnovi tretira lijekovima za ublaavanje simptoma. Bolest se moe proiriti na sve zglobove u tijelu, uzrokujui oticanje, deformacije i jake bolove. Rutinski se tretira aspirinom, prednisonom i jaim lijekovima za ublaavanje bolova. Budui da se za RA takoer pretpostavlja da je autoimuna bolest (tj. imunoloki sustav tijela napada vlastita tkiva), tretira se ak i lijekovima za rak kako bi se onesposobio imunoloki sustav. Taj tretman nije dao nikakve koristi i umjesto toga je uinio organizam jo bolesnijim, pa je za izljeenje na Gersonovoj terapiji trebalo vie vremena. Pacijenti koji nisu bili prethodno tretirani takvim lijekovima reagiraju ekstremno dobro i brzo na Gersonov program i njegovo obnavljanje imunolokog sustava. Budui da konzumiranje prevelikih koliina ivotinjskih bjelanevina pogorava, ako ne i uzrokuje RA, Gersonova terapija sa svojim ogranienim unosom bjelanevina dovodi do trenutnog smanjenja. oteklina, ublaavanja ili potpunog uklanjanja bolova i poetka ozdravljenja. Pacijenti se postupno oporave u cijelosti. Povijest bolesti D. P. je 1970. bila srednjokolska sportaica koja je mnogo obeavala. Njen joj je trener savjetovao da pije puno mlijeka kako bi ojaala svoje miie i opskrbila tijelo kalcijem. Za godinu dana, prije svog 20 roendana, dobila je RA, s oteenim i upaljenim zglobovima, kvrgama i kalcifikacijama. Ortodoksni tretman prednisonom i zlatom pokazao se nedjelotvornim; D. P. je 1976. bila vezana uz krevet, trpei neprestane bolove. Svi njeni zglobovi bili su kruti: zglobovi prstiju, zglavci, laktovi, koljena i glenjevi. Pored toga, bolovala je od sranih palpitacija i oteanog disanja. Bila je blijeda, anemina i hipoglikemina i jedva je mogla hodati ili spavati. U svibnju 1979. D. P. je dola u Gersonovu bolnicu; nakon est tjedana bila je praktino bez bolova, veina se kvrga u njenim zglobovima otopila, a njenim zglavcima poela se vraati pokret-

83

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

ljivost. 1981., dvije godine nakon to je zapoela s Gersonovim protokolom, mogla je skijati na vodi, udala se i osnovala obitelj. Skleroderma Smatra se da je i ovaj trei lan skupine kolagenskih bolesti takoer autoimuna bo lest.27 Skleroderma uzrokuje kronino stvrdnjavanje i zatezanje koe i vezivnih tkiva, to pokrete poput savijanja, posebno prstiju, ini tekim, ako ne i nemoguim. Bolest se vremenom moe proiriti i na unutarnje organe. Usprkos prividnoj beznadnosti, to se stanje takoer brzo popravi na Gersonovom programu, koji moe dovesti do potpunog oporavka.

Razni neprijatelji zdravlja

U ovom odjeljku knjige predstavit emo mnotvo vrlo razliitih stanja i boljki koje zagoravaju ivote ogromnog broja ljudi u razvijenom svijetu. Oni predstavljaju samo malen dio ukupnog zbroja od stotina kroninih stanja koja su pogreno prihvaena kao neizbjena i neizljeiva. Usprkos njihovoj iznenaujue raznolikoj prirodi, ti ne; prijatelji zdravlja imaju jednu zajedniku stvar: potjeu od nepravilne prehrane i zato pozitivno reagiraju na Gersonov protokol. Astma Astma, upalni poremeaj dinih puteva, rairen je i postaje sve ei. Procjenjuje se da od njega pati 25 milijuna Amerikanaca svih dobnih skupina.28 Kod napada astm<' steu se miii koji okruuju dine puteve; istovremeno, dolazi do oticanja sluznice dinih kanala. Kao rezultat toga, ulazi i izlazi manje zraka, to uzrokuje hripanje, zadihanost i/ili kaalj. Napadi mogu trajati od nekoliko sati do cijelog dana ili due Mogu postati opasni, uzrokovati tjeskobu, pa ak i izazvati osjeaj panike kod oboljelog. Astma ima mnoge uzroke. Ope zagaenje u atmosferi, polen, grinje i kune plijesni neki su od njih; meutim, alergije i netoleranacije na hranu i negativne reakcije na lijekove mogu biti glavni krivci. Astma je takoer jako povezana s psihosomatikom, posebno kad se radi o maloj djeci, kod koje se esto spontano povue kad se uklone emocionalni korijeni. Ovdje emo se baviti samo fiziko-prehrambenim aspektima; Kad su ti aspekti odgovorni, astma se - posebno kod djece - lako lijei relativno minimalnom promjenom prehrane i naina ivota. Za bilo koju dobnu skupinu, najpoznatije potencijalne okidae napada - tonije sir, okoladu, agrume i penicu treba jedan po jedan izbaciti kako bi se vidjelo koji treba trajno iskljuiti. Za djecu je

84

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

neophodno da iz prehrane iskljue svo mlijeko i mlijene proizvode. To je u potpunoj suprotnosti s konvencionalnim medicinskim savjetima, kao to majke otkriju kad se posavjetuju sa svojim pedijatrom o astmi svog djeteta. On im kae da se pobrinu da njihovo dijete dobiva dovoljno mlijeka, koje je nuno za rasti razvoj; ipak, tijekom mnogih mjeseci, pa ak i godina, propisani lijekovi nisu u stanju izlijeiti to stanje. Meutim, ono brzo nestane ako se mlijeko iskljui iz prehrane djeteta. Kod odraslih je za oporavak potrebno neto vie vremena budui da su, u pravilu, godinama bili tretirani lijekovima i inhalatorima pa su zato pretrpjeli veu tetu. Zbog toga, umjesto da samo izbace nekoliko namirnica iz prehrane, oni moraju slijediti manje intenzivan oblik Gersonove terapije koji iskljuuje ivotinjske bjelanevine. Astma je izljeiva bez obzira na dob, s jednim upozorenjem: ako je pacijent bio due vrijeme tretiran prednisonom, lijeenje postaje tee. Kod mnogih drugih bolesti, dugotrajno lijeenje prednisonom izaziva jednaku koliinu nepotrebne tete i zahtijeva vie vremena za poboljanje stanja. Povijest bolesti Pria D. B prema sjeanju njene majke, zapoela je kad je u dobi od est mjeseci dobila svoj prvi napad astme. Oko drugog roendana imala je napad svaka dva mjeseca, a svaki je trajao sedam dana. Mala djevojica bila je testirana na 40 razliitih alergena, nakon ega su joj davali lijekove i injekcije za imunitet svaka tri tjedna. Takav je reim trajao est godina. Od injekcija joj je bilo zlo. Ruke bi joj natekle, a oi podbuhle. Kasnije je majka otkrila da su lijekovi koje je dobivala njena ki uzrokovali oteenje jetre. Kad je o tome upitala svog lijenika, on je rekao da je, s obzirom na ozbiljnost astme kod D. B., oteenje jetre uzrokovano lijekovima bilo manje zlo. Tragajui za boljim rjeenjem, D. B.-ina majka sluajno je saznala da bi prehrana mogla imati neke veze s problemom njene keri. ula je za Gersonovu terapiju kad je D. B. imala devet godina te je izmijenila prehrambene navike cijele obitelji. Iako D. B. nije dobivala kavene klistire, prihvatila je puni Gersonov prehrambeni pristup i nikada vie nije dobila napad astme. Sada ima 38 godina i moe imati zlatnog retrivera i igrati se s njim bez bilo kakvih napada alergije ili astme.
\

Alergije i netolerancija na hranu Prema jednoj strunoj definiciji,29 alergije su steene ili naslijeene nenormalne imunoloke reakcije na tvari (alergene) koje normalno ne uzrokuju reakciju. Te se reakcije ne javljaju uvijek nakon prvog izlaganja i mogu se aktivirati tek u drugoj ili nekoj kasnijoj prilici. Alergeni mogu biti, na primjer, prehrambeni proizvodi, polen, kuna praina, deterdenti, kune plijesni ili kemikalije za kuanstvo. Oni uzrokuju raznolike simptome u irokom rasponu od crvenila koe, svrbea, oticanja jezika i grla do

85

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

potekoa s disanjem, proljeva, bolova u trbuhu i povraanja. Najozbiljnija reakcija na alergene iz hrane - anafilaktiki ok - iznenadna je, intenzivna i potencijalno fatalna, i ukljuuje razne dijelove organizma i potrebu za hitnom medicinskom pomoi. Netolerancija na hranu mnogo je blaa reakcija na odreene jestive tvari. Ne ukljuuje imunoloki sustav, a njeni simptomi ogranieni su na plinove, nadimanje i bolove u trbuhu. Oigledno rjeenje za ovaj problem i za tee alergije na hranu jest praenje reakcija tijela i izbjegavanje tetnih tvari. Vjerojatno zbog poveanog posvemanjeg zagaenja i poremeenog imunolokog sustava ire populacije, alergije svih vrsta rairenije su no ikad. Prema jednoj procjeni, svaki etvrti Amerikanac ima neku vrstu alergije,30 a smatra se da preko 50 milijuna Amerikanaca ima nosne alergije.31 Ortodoksna medicina tretira alergije lijekovima za suzbijanje simptoma koji mogu donijeti olakanje, ali bez iznimke imaju neeljene nuspojave. Nasuprot tome, Gersonovi pacijenti openito rijee se veine svojih alergija na hranu nakon to prijeu na istu, ekoloki uzgojenu hranu. Poboljanje esto doe iznenaujue brzo. Na primjer, ozbiljna alergija jednog pacijenta na mrkve nestala je u jednom danu. Alergija jedne druge osobe na luk nestala je u prvom tjednu tretmana. S druge strane, teko probavljive namirnice, koje su zapravo zabranjene za Gersonove pacijente, (npr. ribe i koljke, soja, mlijeko, orasi i kikiriki) i dalje e im uzrokovati alergijske reakcije. Mnogi pacijenti koji boluju od migrena - za koje vjeruju da su alergijskog porijekla - osjete gotovo trenutno i trajno poboljanje nakon to zaponu s terapijom. ak i nepopustljive alergijske reakcije na udahnute tvari, kao to su pelud ili odreeni mirisi, smanjuju se na ovoj terapiji; u nekim sluajevima ak potpuno nestanu. Iako je dr. Gerson zabranio konzumiranje bobica na poetku tretmana, budui da esto uzrokuju alergijske reakcije, nakon 18 do 24 mjeseca na protokolu pacijenti ih mogu poeti jesti a da ne doive negativne reakcije. Ovisnost Ovisnosti svih vrsta poast su naeg vremena. Dolaze u mnogim oblicima i, ako potraju, redovno vode do loeg zdravlja, pa ak i smrti. Ljudi postaju ovisni iz mnogih razloga. Mladi ponu eksperimentirati s ulinim drogama zato to je to u trendu. Drugi pokuavaju ublaiti svoje psiholoke ili emocionalne probleme opijajui se ili uzimajui teke droge. U stvari, ljudi mogu postati ovisni o gotovo bilo kojoj tvari: alkoholu, duhanu, tabletama za spavanje, eeru, mlijeku, sredstvima za smirenje, analgeticima, lijekovima na recept i, naravno, hrani - to je velika ovisnost koja stoji iza alarmantnog irenja pretilosti. Pored svih drugih faktora, veinu ovisnosti uzrokuju - ili barem pogoravaju - nedostaci hranjivih tvari. Tijelo zapravo udi za hranjivim tvarima, a ne drogama ili piem, a svakako ne za junk-foodom. Ovisnik to ne shvaa i

86

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

nastavlja konzumirati pogrene tvari, to vodi do sve jae udnje. Kod mnogih sluajeva ovisnosti koje smo vidjeli, nedavno pristigli pacijent, nakon to pone svakih sat vremena piti svjee iscijeene ekoloke sokove, gotovo odmah izgubi takvu udnju. Meutim, apstinencijska kriza moe se pojaviti gotovo istog trenutka, budui da je tijelo sada u stanju otpustiti velike koliine toksinih tvari koje je dugo dralo u sebi. Krvotok te tvari odnosi u jetru i one se moraju eliminirati. Kaveni klistiri vrlo djelotvorno obavljaju taj zadatak, do te mjere da su ovisnosti - ak i o najteim ulinim drogama i apstinencijska kriza koja je posljedica njihovog uzimanja - na Gersonovoj terapiji bile pobijeene za samo tri dana. Medicinski morfij, koji je u nekim sluajevima tekih bolova bio davan mjesecima, treba vie vremena zaienje. Povijest bolesti Prije oko devet godina, E. H., mladi ovjek u dobi od 34 godine, primljen je u Gersonovu kliniku u Meksiku. Ispriao je tunu priu: svi njegovi prijatelji koji su koristili uline droge bili su mrtvi. Bio je svjestan da i sam ima zloslutne simptome i iskreno je vjerovao da e, ako mu Gersonov tretman ne bude mogao pomoi, i on sam biti mrtav za oko tri mjeseca. E. H. ne samo to je bio teki ovisnik o kokainu nego je bio i teki pua. Kombinacija tih dvaju otrova izazivala mu je velike tekoe s disanjem i bolove u prsima. Kao i kod veine sluajeva ovisnosti o drogama, E. H. se strahovito bojao apstinencijske krize. Zaista, ona je ponekad gotovo nepodnoljiva ako pacijenti ne dobiju svoj fiks. Sreom, lijeenje ovisnosti o drogama Gersonovom metodom omoguava lake podnoenje simptoma apstinencije. Kad je E. H. poeo dobivati svojih 13 aa svjee pripremljenih ekolokih sokova, odmah je primijetio da su njegove udnje gotovo potpuno nestale. Kad su se ubrzo pojavili simptomi apstinencijske krize, takoer je shvatio da ih kaveni klistiri vrlo uspjeno ublaavaju. Kao rezultat toga, provedeni dani bili su mu vrlo ugodni, ispunjeni svjeim hranjivim tvarima koje su pobjeivale sve udnje i kavenim klistirima koji su uklanjali simptome apstinencijske krize. Meutim, noi su bile neto sasvirti drugo. Posljednji sok stie oko 7 sati naveer, a zadnji klistir obino se vri oko 10 sati naveer, nakon ega pacijent odlazi na spavanje, to znai da, tijekom nekih osam sati, njegovo tijelo ne dobiva nikakvu podrku. Naravno, nekih osam sati nakon odlaska na poinak, E. H. bi bio iscrpljen od tekih nonih mora. Toksini su se slijevali u njegov sustav a da ih nita nije kontroliralo i uklanjalo. U takvim sluajevima, kao to je objanjeno E. H.-u, potrebno je vriti kaveni klistir usred noi. Dobivao je i neto voa kako bi podigao svoj eer u krvi i malo biljnog aja radi tekuine te je obavljao kaveni klistir oko 3 sata ujutro. To bi oistilo toksine i E. H. je mogao uivati u spavanju bez snova do jutra. Ta nona rutina nastavila se tijekom tri ili etiri noi, nakon ega su dnevni simptomi

87

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

apstinencijske krize nestali i pacijentove noi postale su mirne i neometane. Pravi problem za izlijeene ovisnike poput E. H.-a predstavlja njihov povratak kui. Ako redovan ivot kod kue ukljuuje prijatelje ih roake koji i dalje koriste tvari koje izazivaju ovisnost, lako se moe dogoditi da se vrate starom poroku i ponite sve dobro rezultate Gersonove terapije. Hiperaktivnost O poremeaju panje s hiperaktivnou (ADHD) ovih se dana esto govori. Odnosi se na djecu koja pokazuju poremeeno ponaanje koje je teko kontrolirati: stalnu pretjeranu aktivnost, nedostatak koncentracije, agresivnost, impulzivnost i lako skretanje panje. Prema slubenom gleditu,32 mogao bi biti uzrokovan smetnjama u radu sredinjeg ivanog sustava - to je diskutabilno miljenje. Prije vie od 30 godina dr. med. Benjamin Feingold33 razvio je prehrambeni tretman za ovo stanje, koji se uvelike poklapa s Gersonovim principima. On je izbacio sve umjetne okuse i boje, sve konzervanse, neke vrste eera, kvasac i salicilate, i umjesto toga je propisivao svjeu, po mogunosti ekoloki uzgojenu hranu. Njegova metoda privukla je entuzijastinu podrku i otre kritike; ovo drugo uglavnom od strane prehrambene industrije.34 Otada su mnogi naturopati i nutricionisti postizali dobre rezultate, tretirajui djecu s ADHD-om jednostavnom promjenom njihove prehrane na cjelovitu, ekoloki uzgojenu hranu, uz izbacivanje svih aditiva. Naalost, ortodoksni lijenici, koji nisu upoznati s principima prehrane, hiperaktivnoj mladei propisuju lijek Ritalin, izuzetno adiktivnu tvar koja je vrlo slina kokainu. Ne udi to su nuspojave, koje ukljuuju trajno oteenje mozga,35 vrlo teke. Lijek se prepisuje ak i djeci mlaoj od est godina, ponekad na preporuku medicinske sestre koja smatra da se dijete nedolini > ponaa i eli ga drati mirnim i poslunim - zapravo, poput zombija. Grozna je injenica da je gotovo devet milijuna amerike djece drogirano Ritalinom36, a broj i dalje raste. Majke su zahvalne na Ritalinu, koji uklanja destruktivnost i agresivnost njihove djece, budui da ne razumiju pravi - prehrambeni - uzrok takvog ponaanja i zato ne znaju kako s njim razumno i djelotvorno izai na kraj. Njihovi pedijatri takoer im ne znaju dati dobre savjete; kolovani su samo za upotrebu lijekova ak i najblai oblik Gersonovog protokola okonava ADHD gotovo odmah. Depresija irom itavog razvijenog svijeta depresija ubrzano postaje velik problem mentalnog zdravlja, uzrokujui mnogo patnji i onesposobljenosti za rad i normalan ivot, gubitak prihoda, uz rastue trokove lijeenja, uglavnom farmaceutskim lijekovima. Prema SZO-u,37 do 2020. klinika depresija postat e drugi vodei uzrok invaliditeta irom

88

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

svijeta. Alarmantno je to sada ve sve vie i vie djece i adolescenata postaje depresivno; mnogi od njih reagiraju tako to dobiju poremeaje prehrane ili naude sami sebi. Moramo razlikovati dvije vrste depresije - jednu koja je uzrokovana psiholokim faktorima i drugu koja je uzrokovana fizikim faktorima - iako esto utjeu jedna na drugu. Ljudski ivot nikada nije bio bez problema i tekoa, i depresiju koja se zbog toga javi treba ublaavati struna psiholoka pomo i podrka. (Naini kako se nositi s depresijom izazvanom dijagnozom raka opisani su u poglavlju 24, Psiholoka podrka Gersonovom pacijentu) Ovdje nas zanimaju fiziki temelji depresije, s posebnim fokusom na mozgu. Jasno, nae razmiljanje, pogled na svijet, osjeaji, reakcije, noenje sa svakodnevnim problemima, kao i kontrola pokreta, tjelesna koordinacija i mnoge druge vitalne aktivnosti izravno su povezani s mozgom. Zbog toga je njegova funkcija kljuna te ovisi o zdravlju i pravilnom radu modanih .stanica. Iako je to relativno mali organ u odnosu na ukupnu masu tijela, mozak troi oko dvije petine tjelesnog unosa kisika i jednu petinu njegove krvi. Moemo slobodno pretpostaviti da su mu takoer potrebne velike koliine hranjivih tvari - vitamina, minerala i enzima - za obavljanje njegovih nevjerojatno kompleksnih zadaa. Budui da u takozvanoj normalnoj amerikoj prehrani kronino nedostaje tih hranjivih tvari, oigledno je da potrebe mozga nisu zadovoljene. Ipak, kao dio sredinjeg ivanog sustava, tkiva mozga toliko su specijalizirana da se, za razliku od tkiva drugih organa, veinom ne mogu obnoviti (tj. razmnoavati). Iz toga slijedi da ako stanice mozga nisu odgovarajue ishranjene, ne mogu ispravno funkcionirati, dolazi do naruavanja njihove krhke ravnotee i javljaju se odreeni mentalni poremeaji. U njih spadaju bipolarni poremeaj, shizofrenija, kronina tjeskoba i, iznad svega, depresija. Veina tih stanja ublai se do 90% na tretmanu vitaminima (inozitolom). 38 Dvostruki dobitnik Nobelove nagrade Linus Pauling39 takoer je izjavio da 60% shizofreniara tretiranih megadozama vitamina doivi ili poboljanje ili potpuni nestanak simptoma. Abram Hoffer, dr. med.,40 otkrio je da niacin (vitamin B3) sniava kolesterol, i da je suvian kolesterol faktor koji doprinosi shizofreniji. On je uspio vratiti tisue shizofreniara u normalno stanje tretirajui ih megadozama niacina i askorbinske kiseline (vitamina C). Pod normalnim okolnostima mozak je od prodiranja toksina (otrova) zatien krvno-modanom barijerom (KMB), membranom koja kontrolira prolaz tvari iz krvi u mozak. KMB se moe otetiti i razbiti mikrovalovima, zraenjem, hipertenzijom (povienim krvnim tlakom), infekcijom i, najvanije od svega, visokom zatrovanou organizma, koja spreava barijeru da blokira prodiranje otrova u mozak. Zato se zaarani krug neodgovarajue prehrane i toksinosti vrti dalje i poinju se javljati depresija i drugi oblici mentalnih bolesti.

89

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

Nedavno razvijeni lijekovi za ublaavanje tog stanja gotovo su jednako loi kao irenje klinike depresije. Ti visoko toksini lijekovi propisuju se ak i maloj djeci iako dobro poznate nuspojave ukljuuju teko pogoranje depresije, do praga samoubojstva ili ubojstva.41 Nasuprot tome, standardni Gersonov tretman u stanju je ublaiti depresiju prilino brzo, ak i kod pacijenata koji su ve proli lijeenje lijekovima i trpe njihove nuspojave. Detoksikacija kavenim klistirima u sklopu terapije i preplavljivanje svih tjelesnih tkiva, ukljuujui mozak, potrebnim hranjivim tvarima, najbri je i najsigurniji nain lijeenja depresije. Povijest bolesti Prije nekih osam godina, dok je Charlotte Gerson putovala irom SAD-a drei predavanja pred raznim skupinama, odsjela je u jednom simpatinom malom motelu. Menader motela, P. B., zanimao se za njen rad i tijekom njihovog razgovora ispriao joj je da boluje od teke klinike depresije te da stanje kontrolira lijekovima na recepl Takoer je priznao da je bio u Vijetnamu i da je bio izloen naranastom prahu. Kad mu je Charlotte ispriala vie o prehrambenom pristupu lijeenju, P. B., kojem je bilo oko 50 godina, kupio je Gersonova izdanja i poeo samostalno slijediti terapiju kod kue najbolje to je mogao. U prosincu 2006. izvijestio je da se oporavio, da je u stanju prestati uzimati sve medicinske lijekove, da se osjea vrlo dobro jer vie ne trpi nuspojave tih lijekova i da vodi normalan, aktivan ivot. Crohnova bolest Medicinski naziv za Crohnovu bolest je regionalni ileitis. To je kronina upala donjih dviju treina tankog crijeva (ileuma) gdje se, u pravilu, izmjenjuju razdoblja pogoranja i remisija. Pacijent boluje od proljeva, bolova u trbuhu, gubitka teine, anemije a, vremenom, esto nakon nekoliko godina, opstrukcije crijeva. Prema Taber's Cyclopedic Medical Dictionary, uzrok je nepoznat.42 Kako ortodoksna medicina nema lijeka za ovo stanje, konani ishod obino je operacija kojom se uklanja dio tankog crijeva ili dio ili itavo debelo crijevo i ugrauje ileostomska ili kolostomska vreica. Povijesti bolesti M. G. je imala samo 15 godina kad joj je dijagnosticirana Crohnova bolest. Vei dio te godine provela je putujui izmeu svog doma i Ope bolnice u gradu Sault Ste Marieu, Ontario, Kanada, propustivi veinu svog kolovanja. Dok je posjeivala bol nicu, nekoliko je puta bila na rubu dobivanja opstrukcije crijeva; kako nije mogla apsorbirati hranu imala je samo 35 kg. Njen lijenik predloio je operaciju, ali ona je to odbila. Ba u pravi tren njena obitelj otkrila je Gersonovu terapiju i djevojka je zapoela s njome kod kue. Iako su joj crijeva bila gotovo zaepljena, kaveni klistiri

90

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

o d m a h su donijeli olakanje i vie nije trebala odlaziti u bolnicu. Nakon tri mjeseca bolovi su bili nestali i energija joj se vratila; za godinu dana dobila je 12 kg i bila je u s l a n j u redovno pohaati kolu. I dalje je dobro, a trenutno studira medicinu.

Migrena Migrene se opisuju kao esto unilateralni (na jednoj strani) paroksizmalni (iznenadni, teki) napadi glavobolje. Otra, pulsirajua bol obino je praena preosjetljivou na svjetlo i zvuk, muninom i/ili povraanjem; napadi se ponavljaju i mogu trajati od etiri do 72 sata. Migrene su izuzetno este: od njih redovito boluje gotovo 30 milijuna Amerikanaca.43 Medicinski tretman ogranien je na lijekove za ublaavanje bolova, ponekad ak tako jake kao to je morfij, s raznim neeljenim nuspojavama. Na primjer, utvreno je da jedan od najee propisivanih amerikih lijekova poveava 44 r i z i k od prevelike kiselosti krvi, to moe dovesti do nastanka bubrenih kamenaca. Migrene mogu biti uzrokovane brojnim faktorima. Neke su posljedica problema sa zubima, kao to je loe poravnat zagriz ili neravnotea miia u vilici. U drugim sluajevima uzrok je blokada ili sitna dislokacija u kraljenici ili vratu, koju je potrebno ispraviti strunim tretmanom kod kiropraktiara. Golema veina migrena uzrokovana je alergijama ili netolerancijom na odreenu hranu. Kao uobiajeni krivci najee su prepoznati sir, okolada i agrumi. Max Gerson je kao mladi lijenik esto bolovao od vrlo iscrpljujuih migrena. Nakon eksperimentiranja s raznim nainima prehrane otkrio je da je njegov problem bio uzrokovan toksinim prehrambenim proizvodima, uglavnom slanim i jako zainjenim mesom. Kako bi se izlijeio, osmislio je vegetarijansku prehranu s niskim razinama soli i masti koja je postala temelj njegovog prehrambenog protokola. Nakon daljnjeg usavravanja i poboljavanja iz toga se rodila Gersonova terapija, koja se danas irom svijeta koristi za lijeenje ogromne veine kroninih degenerativnih bolesti. Mnogi pacijenti koji zaponu s Gersonovim programom brzo se oporave od migrena koje su ih dugo muile i rijee se bolova, osim ako se ne vrate konzumiranju hrane koja im je u prolosti poticala napade. Endometrioza Endometrij je sluznica koja oblae unutranjost maternice. Tijekom plodnih godina ene taj se sloj svakog mjeseca ljuti ako se izluena jajna stanica nije oplodila i usadila u tkivo. Kada organizam ih hormonski sustav ne funkcioniraju pravilno, endometrij se moe proiriti na razna mjesta irom zdjelinog podruja, ukljuujui trbuni zid. Kada se stanje pogorava a menstrualni ciklus se ne regulira, endometrijsko tkivo moe se proiriti cijelim tijelom, postajui malignost koja podsjea na metastatski zdjelini karcinom.45

91

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

Povijest bolesti Takvo napredovanje bolesti savreno ilustrira sluaj pacijentice S. T. Ona je imala ginekolokih problema od samih poetaka svoje menstruacije. Trideset i pet godina kasnije dijagnosticirana joj je endometrioza i imala je vie D i C (dilatacija i kiretaa, ili struganje maternice) procedura radi uklanjanja endometrijskih naslaga. Na kraju je imala djelominu histerektomiju, ali njeni su se problemi ipak nastavili. Papa test je 1979. godine pokazao rak cerviksa s atipinim (nepravilnim, nenormalnim) stanicama u krvi. Takoer je primijetila kvrice u grudima, ali to nije bilo dodatno istraeno. Dogovorena joj je histerektomija, ali ona je odbila operaciju i promijenila prehranu. Neko vrijeme prije toga ula je predavanje Charlotte Gerson i tada je bila odluila da e, ako bilo koji lan njene obitelji dobije rak, zapoeti s Gersonovom terapijom. S. T. je ostala na strogoj terapiji dvije godine. Izlijeila se i jo uvijek je dobro i u formi te vodi vrlo aktivan ivot. Morbidna pretilost Ovo stanje definira se kao pretilost takvog stupnja da ometa normalne aktivnosti, ukljuujui disanje.46 Teina od 45,5 kg iznad normalne prosjene teine za neiju dob, spol i grau smatra se morbidnom. Ne tako davno vrlo debeli ljudi privlaili su znatieljne ili kritine poglede na ulici. U dananje vrijeme ima ih previe da bi izazivali panju. Brzo irenje restorana brze hrane irom svijeta i eksponencijalari rast prodaje gotove hrane potaknuli su globalnu epidemiju opasne pretilosti u svim dobnim skupinama. 10. oujka 2004. vie puta je objavljeno na radiju (KNX-1070 AM u Los Angelesu) da su Centri za kontrolu bolesti u Atlanti pretilost promaknuli na prvo mjesto spreivih uzroka bolesti u SAD-u, koje su dotad drale cigarete. Rije morbidan znai koji je bolesne prirode ili je znak bolesti i, zaista, medicinski rjenik navodi pretilost kao faktor koji doprinosi sljedeim bolestima: dijabetes (tip 2), hipertenzija i neki tipovi raka.47 U vrijeme objavljivanja rjenika (1993.), procjenjivalo se da 34 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima prekomjernu tjelesnu teinu.48 U novijoj objavi (2001.) Centra za znanost u javnom interesu49 tvrdi se da gotovo dvije treine odraslih Amerikanaca ima prekomjernu tjelesnu teinu. Brojke za pretilost iz 1980. udvostruile su se do 2001.;50 uestalost dijabetesa porasla je za devet puta od 1958.,51 a srane bolesti ostaju vodei uzrok smrti meu bolestima.52 to je najgore od svega, pretilost je postala rairena meu djecom. Debelu djecu zovu krumpirii: potomci kau-krumpira* Od 1980. do 1994. pretilost kod amerike djece porasla je za 100%;53 trenutno je svako etvrto dijete pretilo, kako su izvijestili Frank Booth i Donna Krupa.54 Nedostatak vjebe vaan je faktor koji doprinosi tom traginom stanju stvari, budui da - prema spomenutim autorima - prosjeno dijete

92

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

provede 900 sati godinje u koli, a 1023 sata gleda televiziju. Djeja pretilost posebno je opasna budui da je djeji organizam u razvoju i slabije je sposoban nositi se s mnogim komplikacijama velike debljine od odraslog organizma. Nekoliko britanskih istraivaa izjavilo je da e, po prvi put u ljudskoj povijesti, biti normalno da roditelji nadive svoju djecu. 55 Vrlo uspjean nedavni film reisera Morgana Spurlocka pod nazivom Superveliki ja razotkrio je istinu o destruktivnim uincima brze hrane. Spurlock, zdrav, 33-godinji mukarac, jeo je sve svoje obroke u McDonaldsu 30 dana kako bi otkrio kako e na njega djelovati takva ekskluzivna prehrana. Tijekom eksperimenta redovno ga je pregledavao gastroenterolog dr. Daryl Isaacs, koji je izjavio da je Spurlock bio izvanredno zdrava osoba koja je postala jako bolesna jedui McDonaldsovu hranu.56 U jednoj fazi lijenik je ak rekao Morganu Spurlocku da mu se jetra pretvorila u patetu i zamolio ga da prekine s eksperimentom, ali reiser je ustrajao. Na kraju mjeseca Spurlock je ispriao: Postao sam oajno bolestan. Lice mi je bilo puno mrlja i imao sam ogroman trbuh. [Udebljao se 11,5 kg u 30 dana.] Koljena su me poela boljeti od dodatne, naglo dobivene, teine. Bilo je to zapanjujue i zastraujue.57 Povrh svega toga, zatrovala se i njegova jetra, kolesterol mu je skoio s niskih 165 na 230, libido mu je oslabio i trpio je glavobolje i depresiju. Nekoliko dana nakon poetka njegove brze prehrane Spurlock je povraao kroz prozor svog auta, a lijenici koji su ga pregledali bili su okirani brzinom pogoranja stanja njegovog tijela. Za pogrenu prehranu i neaktivnost djece nisu krive samo njihove majke. Vrlo malo majki dobiva bilo kakve prehrambene smjernice od svojih pedijatara, koji ni sami ne znaju mnogo o prehrani. Sve to su nauili na medicinskom fakultetu svodi se na uobiajenu doktrinu bjelanevine, ugljikohidrati i masti, to ih ini nesposobnim prepoznati tetu koju djeci nanosi njihova omiljena hrana. Na primjer, ivotinjski proizvodi koji se koriste u brzoj hrani oteeni su toplinom, slabo se asimiliraju, imaju previe kolesterola i soli, a nedostaje im pravih hranjivih tvari - vitamina, minerala i enzima. Kao rezultat toga oni ne tae glad i stvara se zaarani krug, koji vodi do prejedene, ali neishranjene djece. Ako dijete zatrai jo hrane nakon potpunog obroka, instinktivna reakcija roditelja je da poslue dodatnu porciju; ne shvaaju da nikakva dodatna koliina hrane nee nadoknaditi neophodne hranjive tvari kojih nema. Prosjena amerika prehrana ostavlja djecu gladnom i s niskom energijom, pa provode mnogo svog slobodnog vremena ljenarei i ne radei nita. Kako bi nadoknadili svoju nisku energiju poinju traiti neto; naalost, pronalaze to u kola piima koja sadre stimulanse kofein i eer, u cigaretama punim otrovnih tvari i na kraju u alkoholu i ulinim drogama, koje im daju kratak uzlet i vode u ovisnost.
* engl. couch potato - osoba koja provodi mnogo vremena pred televizorom; op. prev.

93

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Isti zaarani krug takoer pogaa i odrasle. Budui da je konvencionalna amerika prehrana liena ivih hranjivih tvari, tijelo ostaje nezadovoljeno i udi za jo - ne koliine, nego kvalitete, odgovarajue prehrane koja mu je potrebna da dobro i neometano funkcionira. Naalost, ljudi to ne znaju ili ne razumiju, i pokuavaju zadovoljiti svoje udnje obilnim desertima, sladoledima, kolaima i keksima. Ni oni ih ne zadovoljavaju, ali stvaraju dodatne kilograme, visok kolesterol, visok krvni tlak, a vremenom i dijabetes te jo gore bolesti. Pretilost je zaista morbidno stanje, a moe ga se pobijediti samo prelaskom na hranjivim tvarima bogatu biljnu prehranu bez smea. Nije potrebno imati diplomu iz nutricionizma da bi se znalo da sve vrste eera debljaju i da je dananja zapadna prehrana, sa svojim ogromnim rasponom gotove hrane, prebogata eerima. Meutim, kada treba izraditi slubenu politiku o prehrani, takve se osnovne injenice esto guraju u stranu zbog komercijalnih razloga, koji se esto sukobljavaju s interesima javnog zdravlja. Do jednog takvog sukoba nedavno je dolo u vezi s gornjom sigurnom granicom za eer koji se dodaje hrani u preporuka ma SZO-a. Profesor T. Colin Campbell 58 opisao je taj dogaaj u svojoj knjizi, Kineska studija i, s njegovim odobrenjem, citiramo njegovu priu: Preporuka o dodanom eeru jednako je skandalozna kao ona o bjelanevinama. Otprilike u vrijeme kad je objavljen ovaj izvjetaj FNB-a (Odbor za prehranu), jedan struni odbor kojeg su formirali SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) i FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) dovravao je nov izvjetaj o prehrani i prevenciji kroninih bolesti. Profesor Philip James, takoer moj prijatelj, bio je lan tog odbora i njegov glasnogovornik za preporuke o dodanom eeru. Rane glasine o rezultatima izvjetaja govorile su da se SZO i FAO spremaju preporuiti gornju sigurnu razinu od 10% za dodani eer, to je daleko nie od 25% koje je odredila amerika FNB grupa... Meutim, politika se rano ukljuila u raspravu, kao to se dogaalo i u ranijim izvjetajima o dodanim eerima. Prema priopenju za javnost koje je objavio ured generalnog direktora SZO-a, ameriko Udruenje za eer i Svjetska organizacija za istraivanje eera, koji predstavljaju interese proizvoaa i preraivaa eera, pokrenuli su jaku lobistiku kampanju u pokuaju da diskreditiraju [SZO-ov] izvjetaj i sprijee njegovo objavljivanje.'... Prema londonskom dnevnom listu Guardian,7 amerika industrija eera prijetila je da e sruiti Svjetsku zdravstvenu organizaciju nit koljena ako ne odbaci te smjernice o dodanom eeru. Ljudi iz SZO-a opisivali su prijetnju kao 'ravnu ucjeni'. Amerika skupina ak je javno zaprijetila da e lobirati ameriki Kongres da smanji svojih 406 milijuna dolara izdvajanja za SZO ako om ustraju na gornjoj granici od samo 10%. Bilo je pria... da je Busheva administracija bila sklona prikloniti se industriji eera...Tako sada imamo dvije razliite gornje sigurne' granice za dodane eere: granicu od 10% za meunarodnu zajednicu i granicu od 25% za SAD.

94

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

To je ironian zakljuak profesora Campbella. Jasno, usprkos slubenim tvrdnjama, epidemija pretilosti koja pogaa ameriki narod nije iskljuivo rezultat nedovoljne tjelesne aktivnosti! Osteoporoza Ovaj progresivan gubitak kotane mase, poznat i kao krhke kosti, naalost postaje vrlo est. Uzrokuje frakture i napuknua pri najslabijem udarcu, kao to su padovi ili druge nezgode. Frakture su neizmjerno bolne i zarastaju sporo - ili, kod starih ljudi, nikako. Teak prijelom, koji zahtijeva vietjedno leanje u krevetu, moe dovesti do inficiranih rana (dekubitusa) i drugih potencijalno fatalnih komplikacija. Od osteoporoze boluje vie ena nego mukaraca, pa se pretpostavlja da ju uzrokuje starenje, postmenopauzalni gubitak enskog spolnog hormona estrogena, nedostatak vjebanja i puenje. Meutim, mi smo vidjeli mladog mukarca, u dobi od 28 godina, oboljelog od ovog stanja! Konvencionalan medicinski tretman propisuje enske hormone, vitamin D i redovnu tjelesnu aktivnost. Najvie to se time moe postii je usporavanje napredovanja bolesti, a ne i njeno lijeenje. Osim toga, enski spolni hormoni mogu uzrokovati rak dojke, jajnika ili maternice; tijelo je nesposobno koristiti kalcij i sintetiki vitamin D. Oigledno, taj tretman ne obnavlja kotanu masu. Tijekom istraivanja irom svijeta utvreno je da ene u jugoistonoj Aziji, koje u prosjeku raaju estero do osmero djece i sve ih doje, ne boluju od osteoporoze. U stvari, u tim je krajevima praktino nepoznata. U vezi s tom injenicom Lijeniki odbor za odgovornu medicinu (PCRM) izvjetava, Prosjean unos kalcija u Singapuru je 389 mg dnevno, manje od polovine preporuenog dnevnog unosa u SAD-u. Pa ipak je stopa prijeloma u Singapuru pet puta nia od one u SAD-u, gdje je unos kalcija mnogo vei.59 U izvjetaju se dalje navodi: Meu faktore prehrane i naina ivota koji potiu gubitak kalcija spadaju: ivotinjske bjelanevine, natrij, kofein, fosfor, duhan i sjedilaki nain ivota.60 U jednoj studiji utvreno je da izbacivanje mesa iz prehrane smanjuje gubitak kalcija urinom napola.61 Takoer, smanjenje unosa natrija napola moe smanjiti potrebe za kalcijem za 160 miligrama dnevno. Izbjegavanje duhana ima mjerljive uinke: puai imaju 10% slabije kosti od nepuaa. 62 Usprkos jasnim znanstvenim dokazima63 da kalcij nije odgovor na osteoporozu, u sijenju 1997. pokrenuta je nova kampanja oglaavanja za poticanje potronje mlijeka, pod pokroviteljstvom Nacionalnog promocijskog odbora preraivaa svjeeg mlijeka. Izmeu ostalog, u reklami se tvrdilo Bogato kalcijem, mlijeko je jedna od najboljih dostupnih stvari.64 U reklamama su se pojavljivale poznate enske i muke osobe s novim mlijenim brkovima slavnih. PCRM je podnio albu Saveznoj trgovinskoj komisiji u Washingtonu, istaknuvi da je poveanje potronje mlijeka

95

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

jedna od najslabijih moguih strategija za zatitu kostiju, a tvrditi suprotno opasno je navoenje na zabludu.65 PCRM je takoer izjavio da, budui da je kalcij potreban u prehrani, oblik u kojem ga prua zeleno povre po svemu sudei ima bolju bioraspoloivost (bolje se asimihu) od kalcija koji se nalazi u mlijeku. Kako bi naglasili svoju tvrdnju, dodali su: Suvian unos kalcija ne moe zavarati hormone da grade mnogo vie kosti, ba kao to dopremanje dodatnog tereta cigala nee potaknuti zidare da sagrade veu graevinu "" Kako se dokazi gomilaju, postaje sve jasnije da je osteoporoza, poput tolikog broja kroninih degenerativnih bolesti, velikim dijelom rezultat pogrenih prehramb nih navika. Dodatna potvrda dolazi od autora upjenica Johna Robbinsa, kojeg smatraju strunjakom svjetske klase za prehrambenu vezu s okoliem i zdravljem. On pise Jedna dugotrajna studija utvrdila je da se uz samo 75 grama bjelanevina (manje od tri etvrtine onoga to prosjean Amerikanac mesojed pojede) vie kalcija izgubi unnom nego to ga apsorbira tijelo, ime prehrana stvara negativnu bilancu kalcija.?? Sve studije dale su iste rezultate: to se unosilo vie bjelanevina, gubilo se vie kil cija. Dr. med. John McDougall, jedan od vodeih amerikih medicinskih autoriteta za vezu izmeu prehrane i bolesti, dodaje: elio bih naglasiti da gubitak kalcija koji bjelanevine izazivaju u ljudskom tijelu nije kontroverzno podruje u znanstvenim krugovima. Brojne studije provedene tijekom posljednjih 55 godina dosljedno pokazuju da je najvanija promjena koju moemo napraviti u naoj prehrani, ako elimo stvoriti pozitivnu bilancu kalcija koja e odrati nae kosti vrstima, ta da smanjimo koliinu bjelanevina koje svakodnevno jedemo.68 Sve gore navedeno slui kao dodatni dokaz da Gersonova terapija ne samo to odi/a va ravnoteu kalcija u tijelu, nego je takoer u stanju lijeiti osteoporozu ogranin \ jui ivotinjske bjelanevine, sol i puenje, istovremeno preplavljujui tijelo kalcijem iz biljnih izvora, zajedno s odgovarajuim enzimima za ugradnju tog kalcija u kosti Zaista, kod brojnih pacijenata poveala se kotana masa i nestali su neugodnost ih bolovi uzrokovani osteoporozom. Povijest bolesti Nakon to se spotaknula i pala na neravnom ploniku, dugogodinju izlijeenu Geisonovu pacijenticu A. C. njen je lijenik poslao na rendgensko snimanje kako bi se utvrdilo je li joj kuk slomljen. Pokazalo se da je kuk neozlijeen, ali osteoporoza je otkrivena na tri mjesta u kraljenici. Lijenica koja je pacijentici priopila loe vijesti ponudila joj je analgetike, koje je ona odbila zato to nije osjeala nikakve bolove. Umjesto toga stupila je u kontakt s Charlotte Gerson, koja joj je savjetovala da pije litru svjee iscijeenog soka od mrkve i jabuke i jede malo zelenog lisnatog povra svaki dan, pored njene Gersonove rutine za odravanje zdravlja. Charlotte je dodala:

96

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

Ako vam ti ljudi kau da je osteoporoza neizljeiva, nemojte im vjerovati. A. C. je radila kako joj je reeno. est mjeseci kasnije, na njen zahtjev, lijenica joj je dogovorila jo jedan rendgenski pregled, koji je dokazao da se stanje nije pogoralo i da je, ustvari, bilo vidljivo znatno poboljanje. Lijenica joj je rekla dobru vijest ne pokazujui bilo kakvo iznenaenje ili zanimanje za taj neobian razvoj te je pacijentici ponudila analgetike iako ona nije imala bolove. Od tog je dogaaja prolo oko 15 godina i, mada je A. C. sada u svojim osamdesetima, nema nikakve znakove Osteoporoze. Zubi alosna je injenica da je koncept cjelovitosti, ili holizma, slabo shvaen i ne primjenjuje se u dentalnom zdravlju, iako su zubi sastavni dio tijela i mogu snano utjecati na njegovo ope stanje. Lijenici se rijetko sjete pregledati zube pacijenta koji se pojavi s raznim problemima, kao to su sklonost infekcijama, slabost ili neki drugi poremeaj metabolizma koji je teko dijagnosticirati. Razlog za taj propust je to to zubi spadaju u potpuno drugo podruje medicine kojim se lijenik ne bavi. Ozbiljna je greka ignorirati zube; to je jo gore, moe postati strana greka nepravilno ih tretirati. Tek je prije nekoliko godina stomatoloka struka postala svjesna problema uzrokovanih tretiranjem korijenskih kanala. To se dogodilo zato to je George Meinig, bivi predsjednik Drutva za korijenske kanale, proitao knjigu koju je prije stotinjak godina napisao Weston Price,69 i poeo shvaati da je velika greka buiti u korijenske kanale, pokuati ih oistiti, ispuniti ispranjeni prostor i pretpostaviti da je time problem rijeen. Dr. Price je u svojoj knjizi ispriao kako su od njega zatraili da tretira zub jedne ene koje je bila vezana za krevet s reumatoidnim artritisom (RA) po cijelom tijelu. Uklonio je pokvareni zub iji su korijenski kanali bili ispunjeni, oistio ga i sterilizirao te ga je usadio pod kou kunia. Za pet dana kuni je dobio teak RA; a 10 dana bolest gaje ubila. U meuvremenu, pacijentica se poela osjeati bolje, mogla je ustati, njeni bolovi i otekline velikim su se dijelom povukli, i postupno se oporavila. Dr. Price je bio impresioniran tim razvojem dogaaja i odluio gaje dodatno istraiti. Svaki put kad bi izvadio oteen zub, ponovio bi postupak, sterilizirao ga i usadio pod kou kunia. Na njegovo veliko uenje, sve bolesti od kojih su pacijenti bolovali pojavili bi se kod kunia unutar pet dana i ubili ga za 10 dana. To se dogodilo desetke, ak stotine puta, sa zubima izvaenim pacijentima koji su bolovali od bolesti bubrega, sranih bolesti i drugih problema. Dr. Price je nakon toga proveo jo dva eksperimenta. U jednom je zub koji je zdrava osoba izgubila u nezgodi usadio pod kou kunia i zabiljeio da je kuni ostao zdrav i kasnije poivio jo 15 godina. Nakon toga, uzeo je zub bolesnog pacijenta i sterilizirao ga autoklavom (tj. izloio

97

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BiSHOP

ga pari pod pritiskom na 121 C). To nije imalo utjecaja: kuni je svejedno umro od pacijentove bolesti. Shvativi biokemijsku tetu koju cijelom tijelu nanosi punjenje korijenskih kanala, George Meinig je dao ostavku u Drutvu za korijenske kanale i napisao knjigu The Root Canal Cover-Up (Zatakavanje istine o korijenskim kanalima),70 razotkrivi injenice koje je izvorno otkrio i zabiljeio Prie. Dr. Meinig objanjava da postoje dva faktora iza tete koju uzrokuje punjenje korijenskih kanala. Jedan je to to vaenje ivca zuba ostavlja taj zub mrtvim. Nikakve hranjive tvari ne mogu ui u njega kroz kanule (ekvivalent kapilara u drugim tkivima), a iz njega se ne mogu otpustiti metaboliki ostaci. Drugi faktor dogaa se zbog injenice da se sada prazne kanule pune klicama i virusima, koji zatim prodiru u eljusnu kost i mogu vremenom uzrokovati teko infektivno oteenje kosti. Toksini iz tih infekcija oslobaaju se u krvotok, uzrokujui gotovo neprekidno trovanje. Naalost, ak ni duboke infekcije kostiju s nastalim kavitacijama (upljinama u ko stima) ne uzrokuju bolove, pa pacijent esto nije svjestan da ima problem. ak ni standardni rendgenski snimak zuba ne pokazuje oteenje kosti; samo novi panoramski rendgenski pregledi zuba u stanju su to uiniti. Jedino je rjeenje ukloniti bolestan zub i oistiti infektivni materijal iz upljine, to omoguava izdubljenoj kosti dazaraste. Ako stomatolog otkrije granulom na vrhu korijena zuba, nagovarat e pacijenta na punjenje kanala. Nemojte pristati na tu proceduru. Materijal kojim se pune kanali vremenom se takoer malo stisne, to omoguava klicama i virusima da uu kroz kanule, koje postaju prolazi za napadae, uzrokujui velike probleme. Stomatolog ce vas uvjeravati da se materijal koji se trenutno koristi za punjenje kanala ne skuplja Meutim, ak i kad bi to bilo istina, ostaje problem mrtvog zuba, klicama ispunjenih kanula i stalnog arita infekcije aktivnog unutar organizma. Umjesto tretiranja korijenskog kanala, zub naalost treba izvaditi. Pored korijenskih kanala postoje mnogi zubni problemi, kao to su paradontozu, upale desni i karijes, koje je lako prepoznati i ispraviti. Njih je potrebno rijeiti kako nikakve oralne infekcije ne bi mogle ometati proces lijeenja. Kada shvatimo nedjeljivo jedinstvo organizma, postaje jasno kako nerijeeni i zanemareni problemi sa zubima mogu uzrokovati ozbiljnu tetu na nekom drugom dijelu tijela. ivine plombe nikada se ne bi smjele koristiti. Mnogo je informacija i istraivakog materijala 71 koji dokazuju tetu izazvanu oslobaanjem malih koliina ive u sustav prilikom vakanja, pijenja i gutanja. Te male, ali kontinuirane koliine onoga to djeluje kao snaan neurotoksin takoer se apsorbiraju kroz plua i stijenke proba\ nog sustava u krvotok, to vodi do velikih teta. Usprkos gomile znanstvenog istraivakog materijala koji potvruje rizik, neki stomatolozi i Ameriko stomatoloko

98

_L

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

udruenje buno tvrde da je iva savreno sigurna nakon to se ugradi u zub.72 Nije. U dananje vrijeme postoje razne minimalno toksine inertne plombe za rjeavanje karijesa. Zubne krune predstavljaju jo jedan problem. Kruna se nikada ne bi smjela stavljati preko ivinih plombi, a zlato se ne bi smjelo koristiti ako postoji imalo ive - takoer poznate kao srebrni amalgam - prisutne u drugim dijelovima usta. Izmeu tih dvaju metala stvara se siuna, slaba elektrina struja, koja moe ometati enzime i druge faktore pretprobave koji su aktivni u ustima. Ako je kruna nuna, trebala bi biti izraena od drugih materijala, kao to su plastika ili porculan. Zubnu anesteziju treba koristiti s oprezom. Kad je tijelo dobro detoksicirano, postaje osjetljivije na bilo koji toksin, ukljuujui anesteziju koju stomatolozi koriste za ublaavanje bolova prilikom rada na zubima. Izuzetno je vano da Gersonov pacijent kae svom stomatologu sljedee, prije upotrebe anestetika: Koristite najvie jednu treinu do jednu polovinu normalne doze. Nemojte koristiti epinefrin u pripremanju anestetika. Zaponite tretman odmah (uinak se brzo izgubi). Nakon povratka iz stomatoloke ordinacije pacijent bi trebao primiti kaveni klistir, bez obzira je li bio programom predvien za to vrijeme. Bude li dodatnih bolova, vjerojatno e ih ukloniti jo jedan kaveni klistir. Napomena: Ako stomatolog savjetuje pacijentu da uzme dozu antibiotika, to se ne smije odbiti. Zubna infekcija moe biti vrlo ozbiljna, pa ak i postati opasna po ivot. Povijesti bolesti Imamo nekoliko izvjetaja pacijenata o dramatinim poboljanjima nakon uklanjanja zuba kojima su bili tretirani korijenski kanali. Jedna pacijentica s rakom dojke koja je bila na Gersonovoj terapiji sporo je napredovala. Kad je njen suprug poeo sumnjati da neki problemi sa zubima usporavaju proces ozdravljenja, odveo ju je na pregled kod stomatologa. Zaista, granulom je otkriven i oien, a inficirani zub je izvaen. Nakon toga se preostalo tumorsko tkivo na dojci brzo apsorbiralo te se ona oporavila, ostavi mnogo godina dobroga zdravlja. U drugom je sluaju mlada ena, koja je bila udana za sportaa i eljela je dijete, mogla lako zatrudnjeti, ali je imala tri spontana pobaaja za redom. Nakon detaljnog pregleda zuba otkriven je jako uznapredovali granulom u njenoj vilici. Ubrzo nakon to je bolesni zub izvaen i infekcija u njenoj vilici izlijeena, imala je tri normalne trudnoe. Jedan otac pisao nam je kako bi nam rekao da ga je impresionirao izvjetaj, objavljen u biltenu Gersonovog instituta Gerson Healing Newsletter,73 o teti koju uzrokuju zubi s tretiranim korijenskim kanalima. To ga je potaknulo da dogovori pregled zuba za

99

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

svog sina koji je nekoliko godina bolovao od shizofrenije, a lijekovi koje je primao nisu mu pomagali. Nakon pregleda zuba tog mladia i vaenja zuba s ispunjenim korijenskim kanalima, on se postupno oporavio i vie mu nisu bili potrebni lijekovi. Fibromijalgija Iako to kronino stanje nije opasno po ivot, ovdje ga ukljuujemo kao jo jedan rjeit primjer brojnih vrsta zdravstvenih problema uzrokovanih zatrovanou lijela. Fibromijalgija uzrokuje teke kronine bolove u miiima i mekim tkivima koja okruuju zglobove. Pokuaji da ju se kontrolira protuupalnim sredstvima, ukljuujui kortikosteroide, nisu bili uspjeni, i za nju jo nije otkriven nikakav djelotvoran tretman. Sredstva protiv bolova koriste se kako bi se pomoglo pacijentima da spavaiu Prema umjerenoj procjeni Nacionalnog udruenja za istraivanje fibromijalgije, preko est milijuna ljudi u SAD-u boluje od te bolesti.74 Prema naem iskustvu, fibromijalgija je u osnovi toksino stanje uzrokovano kombiniranim utjecajem zagaenog zraka i vode, otrovnih kemijskih ostataka u poljoprivrednim proizvodima i prehrambenim aditivima koji se koriste u preraenoj hram. Tijelo u nekom trenutku doe do toke kada vie ne moe izluivati te tetne tvan. Kako ne bi preopteretilo jetru i kako bi sprijeilo da toksini (inhibitori enzima) ometaju funkcije vitalnih organa, ono ih oslobaa u miie i meka tkiva. Kada se ond|e nau, toksina nadraujua sredstva uzrokuju bolove, koji vremenom postanu goto vo nepodnoljivi. Poput svih stanja koja se javljaju zbog visokog stupnja zatrovanosti tijela, fibromijalgija vrlo brzo poputa uz ekoloku, vegetarijansku prehranu bez toksina u sklopu Gersonove terapije, kombiniranu s intenzivnom detoksikacijom kavenim klistirima. Vidjeli smo sluajeve kod kojih je bilo potrebno samo par dana da bolovi oslabe i kasnije nestanu, omoguivi pacijentu da nastavi s normalnim aktivnostima. U uznapredovalim sluajevima, pogoranim zbog koritenja mnogih lijekova protiv bolo\a, i kod pacijenata vezanih za krevet, moe trebati nekoliko tjedana da se postigne tiaj no osloboenje od bolova i izljeenje. Povijest bolesti S ironinim se osmijehom prisjeamo iskustva jedne ozbiljno bolesne, uglavnom/a krevet vezane pacijentice koja je stigla iz Njemake u Gersonovu kliniku u Meksiko. Bolovala je od fibromijalgije nekoliko godina, da bi naposljetku nala lijenika koji je bio na glasu kao vrhunski strunjak za to stanje. Meutim, lijenik je takoer bolovao od tekog sluaja fibromijalgije i nije joj bio u stanju pomoi. Naprotiv, jednom prilikom, kad ga je nazvala nakon osobito bolne noi ispunjene patnjom, na njeno je jadanje odgovorio: Ha, meni priate!

100

6.

POGLAVLJE:

BOLESTI

MODERNE

CIVILIZACIJE

OGRANIENJA

Treba zapamtiti da, usprkos njenom ogromnom potencijalu za lijeenje na tako brojnim podrujima loeg zdravlja, Gersonova terapija nije panaceja te postoje stanja kod kojih moe lijeiti samo djelomino ili uope ne moe. Postoje dobri razlozi zato inae mone udruene Gersonove metode hiperalimentacije i detoksikacije ne djeluju u nekim okolnostima. U ovom poglavlju ukratko emo ih iznijeti u dva odjeljka: bolesti koje se teko lijee Gersonovom terapijom i bolesti koje nisu izljeive Gersonovom terapijom.
B o l e s t i k o j e s e t e k o lijee G e r s o n o v o m t e r a p i j o m

Rak mozga Svjedoili smo potpunim, dugotrajnim oporavcima sluajeva raka mozga, ali i neuspjesima. Problem nije u samom raku, nego u lokaciji tumora. Tijekom reakcije ozdravljenja tijelo gotovo uvijek stvara upalu, koja je sama po sebi poeljna, budui da upalna tekuina obino unitava tumorsko tkivo. Meutim, ona takoer uzrokuje oticanje u normalnom tkivu. Tumor mozga zatvoren je u lubanji gdje nema mjesta za takve otekline. Ustvari, iscjeljujua upala sa svojim oticanjem uzrokuje ozbiljan pritisak unutar lubanje, to esto dovodi do epileptinih napada. U takvim sluajevima treba oprezno postupati, i nastojati smanjiti oteklinu kako bi se smanjili napadi, ali se time blokira i proces izljeenja. Teko je pronai srednji put izmeu doputanja upale i ublaavanja tekih glavobolja i epileptinih napada. Naravno, ta dilema takoer zabrinjava pacijenta. Bilo je nekoliko pacijenata koji su odustali od Gersonove terapije i vratili se ortodoksnom lijeenju. Metastaze na kostima Moe se raunati da e neke vrste raka stvoriti metastaze (irenje malignosti) u odreenim tkivima. Tako se kod veine sluajeva raka prostate i dojke, ako su se proirili, utvrdi da su migrirali na kost(i). Kotano tkivo teko se lijei. Dok se moe raunati da e ozljeda na obinom tkivu, ako je sanirana, zarasti unutar tjedan do 10 dana, prijelomu kosti trebat e mnogo tjedana i esto nekoliko mjeseci. Budui da su metastaze na kostima bolne, pacijent mora ostati odluan i uporan, znajui da je za izljeenje potrebno mnogo vremena. Otvorene rane kod raka dojke Iako je dr. Gerson upozoravao da je do raka unutar lijezda tee doprijeti, rak dojke je openito dobro reagirao na terapiju tijekom mnogo godina. Situacija se mijenja kada

101

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

i ako se rak dojke probije kroz kou. Otvorene rane koje mogu dovesti do infekcija mnogo se tee lijee i zahtijevaju najbolju moguu njegu i mnogo panje. Leukemije Postoji nekoliko vrsta kroninih leukemija koje se obino javljaju u starijoj r ot noj dobi i ne predstavljaju posebne probleme. Meutim, brz razvoj djejih leukemiju mora se hitno zaustaviti. To nikako nije jednostavno. Iz raznih razloga, kao to su tekoa kod primjenjivanja potpune intenzivne Gersonove terapije, otpor djeteta ili drugi vanjski problemi, moe doi do ometanja djelotvornosti i usporavanja tretm i na. Kad se to dogodi, akutna leukemija moe napredovati prebrzo da bi ju terapiju mogla zaustaviti i izlijeiti. Muitipii mijelom Poput leukemija, ovo stanje ne spada u klasu krutih tumora. To je bolest kotane sri, kod koje mijelomske stanice stvaraju viestruke tumorske mase.75 One se infiltriraju u okolnu kost - obino duge kosti natkoljenice u kojima nastaje krv - ali i u druge dijelove kostura. Bolest se ee javlja kod mukaraca nego kod ena, u omjeru 2:1.76 Budui da oteuje kotanu sr koja stvara krv, uzrokuje anemiju i renalne (bubrene) ozljede. Kao to je gore objanjeno, uvijek je tee lijeiti ozljede na kostima, to takoer vrijedi za mul tipli mijelom. Potrebno je vie vremena i - prema zapaanjima dr. Gersona koja su potvrdila najnovija istraivanja77 o ovom stanju - vie vitamina B12 nego kod drugih vrsta raka. Zbog invazije mijelomskog tkiva na kost, takoer se mogu javiti patoloki prijelomi (kada oslabljena kost pukne bez vanjskog uzroka). Na Gersonovoj terapiji vidjeli smo kako takvi prijelomi vrlo sporo zarastaju. Dugotrajno tretiranje prednisonom i/ili kemoterapijom Svi su lijekovi otrovni;78 zato dugotrajna primjena uzrokuje teko oteenje jetie Prednison, jak steroid koji se rutinski propisuje za multiplu sklerozu, lupus, artritis i mnoga druga stanja, iscrpljuje obrane tijela i uzrokuje znatna oteenja organa.79 Ako ta teta postane prevelika zbog dugotrajne primjene, moe postati teko ili ak nemo gue zaista ozdraviti (tj. potpuno obnoviti jetru i druge vitalne organe). Kemoterapija je daleko otrovnija. Iako smo vidjeli mnogo izljeenja bolesti kod pacijenata tretiranih kemoterapijom, nakon odreene toke, teta uzrokovana jakom kemoterapijom vie nije reverzibilna. Kao openito pravilo, pacijente tretirane kroz dua razdoblja toksinim lijekovima tee je izlijeiti od onih koji su bili tretirani samo krae vrijeme ili, jo bolje, nimalo.

102

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

Bolesti k o j e n i s u izljeive G e r s o n o v o m t e r a p i j o m

popis kroninih degenerativnih bolesti koje nisu izljeive Gersonovom terapijom ukljuuje stotine stanja. Meutim, jedan vrlo mali broj bolesti, posebno one koje pogaaju sredinji ivani sustav, ne reagira dobro, ili uope, na prehrambeni pristup lijeenju. Treba razumjeti da je sredinji ivani sustav, koji se sastoji od mozga i lene modine, toliko visoko specijaliziran da ne zamjenjuje izgubljeno tkivo. Iz tog je razloga gotovo nemogue izlijeiti ozbiljnu tetu nastalu na tom podruju. Amiotrofina lateralna skleroza Amiotrofina lateralna skleroza (ALS) takoer je poznata kao bolest motornih neurona ili, obino, kao bolest Loua Gehriga. Dok ortodoksna medicina njen uzrok smatra nepoznatim, prema naem iskustvu svi oboljeli pacijenti bili su intenzivno izloeni pesticidima. Zanimljivo, dok smo bili u stanju nabavljati zdrave mlade telee jetre i dobivati sok od jetre za tretiranje tih pacijenata, kod nekih od njih bio je vidljiv znaajan napredak. Budui da sok od jetre vie nije siguran zbog rairene zaraze Campylobacterom, pacijenti s ALS-om slabo napreduju prema ozdravljenju uz Gersonovu terapiju, iako im se stanje sporije pogorava nego bez nje. To smatramo neuspjehom. Parkinsonova bolest Parkinsonova bolest (PD) spada u grupu stanja zvanih poremeaji motorikog sustava, koji su rezultat gubitka modanih stanica koje stvaraju dopamin. etiri glavna simptoma PD-a su tremor, ili drhtanje aka, ruku, nogu, vilice i lica; krutost ili ukoenost udova i trupa; bradikinezija, ili usporenost pokreta; te nestabilnost dranja, ili oslabljena ravnotea i koordinacija. Kako se ti simptomi pogoravaju, pacijenti imaju potekoa s hodom, govorom ili izvravanjem jednostavnih zadataka. PD je takoer poznat kao paralysis agitans ili, puki, kao drhtava paraliza, i obino pogaa ljude starije od 50 godina. U alopatskom tretiranju obino se koriste dopamini i nekoliko drugih lijekova, koji pomau pacijentu da funkcionira neko vrijeme, ali ne lijee problem. Gersonova terapija takoer ne moe dovesti do izljeenja. Alzheimerova bolest Ovo stanje, koje se opisuje kao presenilna demencija, uzrokovano je atrofijom (smeuravanjem) frontalnih i okcipitalnih (zatiljnih) renjeva mozga. Prema Tabers Cyclopedic Medical Dictionary, uzrokuje progresivno i ireverzibilno propadanje intelektualnih funkcija, apatiju, poremeaje govora i hoda, dezorijentaciju i gubitak pamenja.80 U mnogim sluajevima reagira prilino dobro na Gersonovu terapiju,

103

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

koja ublaava i/ili uvelike poboljava najtee simptome. Meutim, samo one stanice mozga koje su bolesne ili oteene mogu se oporaviti, pa ak i obnoviti. Onih koje su mrtve vie nema, pa bolest nije izljeena. Kronina bolest bubrega Ako je napredovala do toke da je potrebna dijaliza, ne moe se izlijeiti. Specifina funkcija bubrega je uklanjanje otpadnih produkata probavljanja bjelanevina (uree, mokrane kiseline i kreatinina), kao i suvinih minerala (natrija i kalija) ili drugih otrovnih tvari iz krvi, kako bi se odrala homeostaza sustava. To se radi pomou osjetljivog filtracijskog sustava struktura poput bubrenih klupia koji se jo nazivaju glomeruli; ako oni izgube svoju propusnost zbog upale i suvinih toksina i vie ne mogu funkcionirati, javlja se bolest. Meutim, ako bolest nije otetila bubrenu funkciju vie od 80%, a 20% bubrega i dalje je aktivno, stanje se moe lijeiti te se pacijenti mogu oporaviti i preivjeti. Meutim, ako je tkivo bubrega, slino modanom tkivu, mrtvo, ne moe se uiniti nita Zbog toga se bubreni bolesnik ije se stanje popravilo na Gersonovom protokolu nikada ne moe vratiti takozvanoj normalnoj, prosjenoj prehrani. Cijena preivljavanja je do kraja ivota ostati na Gersonovom programu. Ukratko, bolest bubrega moe se tretirati i moe se postii dugotrajno preivljavanje, ali nije izljeiva. Nakon to se zapone s dijalizom, obino kada funkcija bubrega padne ispod 10%, pacijent ne bi trebao pokuavati zapoinjati s Gersonovom terapijom. Emfizem Emfizem je jo jedna bolest koja se moe uvelike ublaiti, ali ne i izlijeiti. Emfizem, koji jo zovu i kronina opstruktivna bolest plua, uzrokuje promjene u strukturi plunih mjehuria koji filtriraju ugljini dioksid za izluivanje i omoguuju kisiku da prijee u krv. Ovdje dolazi do tekog oteenja plunog tkiva puenjem, toksinima i/ zagaenog zraka ili upalom, tako da ono gubi svoju propusnost i razmjena plinova postaje ozbiljno oteana. Bolesno tkivo moe se obnoviti, ali je mrtvo tkivo izgubljeno. Pacijent vjerojatno moe normalno funkcionirati sa samo oko 50% funkcionalnog plunog tkiva, ali ga se ne moe potpuno izlijeiti. Miina distrofija Ovo stanje, koje se smatra nasljednom (genetskom) bolesti, uzrokuje progresivnu atrofiju (krljanje) miia i obino zapoinje u djetinjstvu, ee kod djeaka nego kod djevojica. Temeljni uzrok opisuje se kao poremeaj uzrokovan neodgovu i juom prehranom ili metabolizmom. 81 U vrijeme dr. Gersona ovo je stanje dobro reagiralo na njegov tretman, ali u novije vrijeme ne viamo dobre rezultate i moram o

104

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

ga smatrati neizljeivim. U jednom sluaju, dijagnosticiranom kao Duchenneova bolest, koja obino dovodi do smrti u ranoj dobi, pacijent je poivio s tom boleu 20 godina.
SAETAK

Gersonova terapija bila bi beskorisna, pa ak moda i tetna za sljedee osobe koje ju ne bi trebale slijediti ni pod kojim okolnostima: Pacijenti na dijalizi (prehrana bogata kalijem u sklopu Gersonove terapije ini dijalizu nemoguom budui da ona zahtijeva natrij) Pacijenti s presaenim organima (terapija bi uzrokovala odbacivanje) Pacijenti s melanomom koji se proirio na mozak (jedini sluaj kada melanom, izvanredno izljeiv na bilo kojem drugom dijelu tijela, ne reagira) Pacijenti s rakom guterae ako je bila davana kemoterapija (rak guterae je izljeiv, ali samo ako nije prethodno tretiran kemoterapijom)
BILJEKE

1 Taber's Cyclopedic Medical Dictionary (Philadelphia: F. A. Davis Company, 1993.). 2 C. P. Rhoads, "Recent studies in the production of cancer by chemical compounds; the conditioned deficiency as a mechanism," Bulletin of the New York Academy of Medicine 18 (sijeanj 1942.). 3 Thomas Thom, et al., "Heart Disease and Stroke Statistics-2006 Update: A Report From the American Heart Association Statistics Committee and Stroke Statistics Subcommittee, Circulation 113 (11. sijenja 2006.): 85-151. 4 Joseph M. Price, dr. med., Coronaries/Cholesterol/ Chlorine (New York: Jove Books, 1969.), str. 37. 5 "Coronary Heart Disease," MSN Encarta (http://encarta.msn.com/ encyclopedia_l741575718/Coronary_Heart_Disease.html). 6 E. Calva, A. Mujica, R. Nunez, K. Aoki, A. Bisteni i Demetrio Sodi-Pallares, dr. med., "Mitochondria) biochemical changes and glucose-KCIinsulin solution in cardiac infarct," American Journal of Physiology 211 (1966.): 71-76. 7 "Heart Attack Treatment Considered," Associated Press, Bucks County Courier (25. studenog, 1998.). 8 Ibid. 9 Ibid. 10 Lynn Fischer, W Virgil Brown, Lowfat Cooking For Dummies, 1. izd. (Mississauga, Ontario: John Wiley 8c Sons Canada, Ltd., 21. travnja 1997.), str. 235-6.

105

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E GERSON I BEATA BISHOP

11 Johanna Budwig, dr. med., Flax Oil as a True Aid Against Arthritis, Heart Infarction, Cancer, and Other Diseases (Vancouver, BC: Apple Publishing, 1994.). 12 Upute za lijek Lipitor", Pfizer Phamaceuticals. 13 Ibid. 14 Kash Rizvi, John P. Hampson i John N. Harvey, "Systematic Review: Do lipid-lowering drugs cause erectile dysfunction? A systematic review;' Family Practice 19 (1) (2002.): 95-98. 15 "Heart Disease and Stroke Statistics-2004 Update," American Heart Association (1. sijenja, 2004.). 16 "National Diabetes Fact Sheet," Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (www.cdc.gov/diabetes/pubs/estimates.htm). 17 "Type 1 Diabetes," Djeja bolnica Wisconsin (www.chw.org/display/PPF/DocID/22658/router. asp). 18 Ross Horne, The Health Revolution (Avalon Beach, NSW, Australia: Happy Landings, Pty. Ltd., 1980.), str. 311-312. 19 Biljeka 1 (Taber's), gore. 20 H. J. Roberts, dr. med., Aspartame Disease: An Ignored Epidemic (West Palm Beach: Sunshine Sentinel Press, 1. svibnja 2001.). 21 Ibid. 22 Ibid. 23 Harold D. Foster, Ph.D., What Really Causes AIDS (Victoria, BC: TrafFord Publishing, 6. srpnja 2006.). 24 Brazilski orasi - 50,20 RDA; sljedei najvii su mijeani oraasti plodovi - 7,14 RDA (nije navedena tona mjera). 25 Biljeka 1 {Taber's), gore. 26 M. A. Krupp i M. J. Chatton, urednici, Current Medical Diagnosis & Treatment 1983 (Los Altos, CA: Lange Medical Publications, 1983.); takoer pogledati D. J. McCarty, ur., Arthritis & allied conditions, a textbook of Rheumatology, 9. izd. (Philadelphia: Lea & Febiger, 1979.) ("Connective tissue disorders are mostly acquired diseases and the underlying causes cannot be determined in most instances."). 27 T. Colin Campbell i Thomas M. Campbell II, The China Study: Startling Implications for Diet, Weight Loss and Long-term Health (Dallas: BenBella Books, 2005.), str. 184. 28 "Asthma Explained; the Search for Asthma Relief" (www.asthmaexplained.net). 29 Biljeka 1 (Taber's), gore. 30 "Allergy Facts and Figures," Amerika zaklada za astmu i alergije (www.aafa.org/display.cfm?id=9&sub=30#prev). 31 Ibid. 32 "Neurology of Attention Deficit Disorder," Neurology and

106

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

ADHD: Our Attention Deficit Disorder Brain, The ADHD Information Library (www.newideas.net/neurology.htm). 33 Feingold' Association of the United States (www.feingold.org). 34 Bernard Rimland, "The Feingold Diet: An Assessment of the Reviews by Mattes, by Kavale and Forness and Others," Journal of Learning Disabilities 16 (6) (lipanj-srpanj 1983.): 331-3. 35 Peter R. Breggin, dr. med., "Report to the plenary session of the NIH consensus conference on ADHD and its treatment" (18. studenog 1998.). 36 Kelly Patricia O'Meara, "Ritalin Proven More Potent Than Cocaine-Nearly 10 Million Kids Drugged," Insight (2001.). 37 Simon Gilbody, dr. med., "What is the evidence on effectiveness of capacity building of primary health care professionals in the detection, management and outcome of depression?," Svjetska zdravstvena organizacija, regionalni ured za Europu (prosinac 2004.). 38 Carl C. Pfeiffer, dr. med., Mental and Elemental Nutrients: A Physicians Guide to Nutrition and Health Care (New Canaan, CT: Keats Publishing, Inc., 1975.), str. 145. 39 Ibid., str. 12. 40 Abram Hoffer, dr. med., "Megavitamin B-3 therapy for schizophrenia," Canadian Psychiatric Association Journal 16 (1971.): 499-504. 41 "Death a Risk of Antipsychotics," Associated Press, Nature (23. listopada 2005.), Savez za zatitu od istraivanja na ljudima (www.ahrp.org/infomail/05/10/ 23.php). 42 Biljeka 1 (Taber's), gore. 43 National Headache Foundation: Educational Resources (www.headaches.org/ consumer/topicsheets/migraine.html). Nacionalna zaklada za glavobolje izvjetava da preko 29,5 milijuna Amerikanaca boluje od migrena, pri emu su ene pogoene triput ee od mukaraca u dobi od 15 do 55 godina. Pored toga, 70% do 80% osoba koje boluju od migrena ima obiteljsku povijest migrena. Mnogim oboljelima od migrena dijagnosticira se tenziona ili sinusna glavobolja, zbog ega preko 50% oboljelih ima pogrenu dijagnozu. Goldberg izvjetava da je uestalost migrene porasla za preko 60% u posljednjih 10 godina. Nacionalni centar za statistike o zdravlju izvjetava da se 30 milijuna radnih dana i 4,5 milijardi dolara godinje izgubi zbog migrenskih glavobolja. Osim toga, istraivanja su pokazala da e svaka peta osoba doivjeti migrenu tijekom svog ivota. Takoer pogledati Jerry Adler i Adam Rogers, "The new war against migraines", Newsweek (11. sijenja 1999.), str. 46-52. U tom lanku tvrdi se da se, u to vrijeme, za 25 milijuna Amerikanaca znalo da boluju od migrene. 44 Topamax @ Ortho-McNeil Neurologies, Inc. (www.topamax.com/topamax/ index.html). 45 Biljeka 1 (Taber's), gore.

107

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

46 Ibid., str. 642. 47 Ibid., str. 641. 48 Ibid. 49 "Overweight and Obesity: Introduction," DHHS-Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (www.cdc.gov/nccdphp/dnpa/obesity/index.htm) (zadnje ureivanje: 26. kolovoza 2006.): "Od sredine sedamdesetih godina, uestalost prekomjerne teine i pretilosti u naglom je porastu za odrasle osobe i za djecu. Podaci dviju NHANES-ovih anketa pokazuju da je meu odraslim osobama u dobi od 20 do 74 godine uestalost pretilosti porasla s 15,0% (u anketi od 1976.-1980.) na 32,9% (u anketi od 2001.-2004.)." 50 "Obesity in children," New England Journal of Medicine 350 (2004.): 236274. 51 "National diabetes fact sheet: general information and national estimates on diabetes in the United States, 2005," ameriko Ministarstvo zdravlja i socijalnih slubi, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (Atlanta, GA) (2005.) (www.cdc.gov/diabetes/pubs/pdf/ndfs-2005.pdf). 52 "Heart Disease is the Number One Cause of Death," Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, Odjel za prevenciju sranih bolesti i modanog udara (www.cdc.gov/DHDSP/announcements/american_heart_month.htm). 53 "AOA Fact Sheets: Obesity in Youth," Ameriko udruenje za pretilost (www.obesity.org/subs/fastfacts/obesity-youth.shtml). 54 Frank Booth (boothf@missouri.edu). 55 "Research finds fatal flaw in industry's food labelling scheme" (1. oujka 2007.), Sustainweb (www.sustainweb.org/news.php?id=169). 56 "Super Size Me," nagraivani dokumentarni film reisera Morgana Spurlocka (objavljen 21. svibnja 2004.) (Kanada). 57 Ibid. 58 Biljeka 27 (Campbell), gore, str. 309-10. 59 "Doctor's file complaint over new milk ads," Nutrition Health Review (proljee 1995.). 60 Ibid. 61 Ibid. 62 Ibid. 63 R. L. Weinsier i C. L. Krumdieck, "Dairy foods and bone health: examination of the evidence," American Journal of Clinical Nutrition 72 (2000.): 681-689. 64 Biljeka 59 (NHR), gore. 65 Ibid. 66 Ibid. 67 John Robbins, Diet for a New America (Novato, CA: New World Library, 1998.). 68 John McDougall, MD, The McDougall Program for Women (New York: Plume, 2000.)

108

6 .P O G L A V L J E :B O L E S T IM O D E R N EC I V I L I Z A C I J E

69 Weston Price, Nutrition and Physical Degeneration, 15. izdanje (New Canaan, CT: Keats Pub., 2003.), 70 George Meinig, The Root Canal Cover-Up (Ojai, CA: Bion Publishing, 1994.). 71 Hal A. Huggins, It's All in Your Head (New York: Avery Publishing (Penguin Group), 1. srpnja 1993.). 72 "Science Versus Emotion in Dental Filling Debate: Who Should Choose What Goes in Your Mouth?," priopenje za tisak Slube za medije Amerikog stomatolokog udruenja (Chicago) (25. srpnja 2002.). 73 Gerson Healing Newsletter, sv. 14, br. 5 (rujan/listopad 1999), str. 9 74 Nacionalno udruenje za istraivanje fibromijalgije (www.nfra.net). 75 Biljeka 1 (Taber's), gore, str. 1260. 76 Biljeka 26 (Krupp/Chatton), gore. 77 Carmen Wheatley, u Michael Gearin-Tosh, Living Proof: A Medical Mutiny (London: Simon & Schuster, 2002.), dodatak, str. 267. 78 Carolyn Dean, dr. med., Death by Modern Medicine (Belleville, Ontario: Matrix Vrit, Inc., 2005.); Carolyn Dean, dr. med., i Gary Null, "Death by Medicine" (www.healthe-livingnews.com/articles/death_by_medicine_part_l .html). Za njihove statistike o broju i trokovima godinjih smrti zbog negativnih reakcija na lijekove u SAD-u, takoer pogledati J. Lazarou, B. Pomeranz i P. Corey, "Incidence of adverse drug reactions in hospitalized patients." Journal of the American Medical Association 279 (1998.): 1200-1205; D. C. Sub, B. S. Woodall, S. K. Shin i E. R. Hermes-De Santis, "Clinical and economic impact of adverse drug reactions in hospitalized patients," Annals of Pharmacotherapy 34 (12) (prosinac 2000.): 1373-9; Abram Hoffer, dr. med.), "Over the counter drugs," Journal of Orthomolecular Medicine (Ontario, Kanada) (svibanj 2003.). Pretisak u Death by Modern Medicine (gore), dodatak C, str. 349-58. 79 Prednisone, MedicineNet.com (www.medicinenet.com/prednisone/ article.htm). 80 Biljeka 1 (Taber's), gore. str. 510. 81 Ibid., str. 595.

109

10. POGLAVLJE

Obnavljanje obrane tijela


S optimizmom oekujem jedan zdrav, sretan svijet im njegova djeca naue principe jednostavnog i racionalnog ivljenja. Moramo se vratiti prirodi i Bogu prirode. - Luther Burbank (1849.-1926.) Lijenici i javnost fokusiraju se iskljuivo na terapije lijekovima na tetu barem jednog od temelja dobrog zdravlja - odgovarajue prehrane. - Dr. Mary Reith, St. Michaels Hospital, Toronto, Ontario osad su itatelju vjerojatno postale jasne dvije osnovne injenice: Svaije zdravlje i dobrobit pod neprestanim su napadom onih faktora modernog ivota koji iscrpljuju prirodne obrane tijela i sposobnost samoizljeenja, dovodei do mnotva bolesti. Kompleksan, precizno sastavljen prehrambeni program Gersonove terapije u stanju je ponititi tetu, obnoviti oteene obrane organizma i omoguiti tijelu da se izlijei. U svom je razmiljanju dr. Gerson uvijek blisko povezivao obrane tijela i njegov mehanizam samoizljeenja. Ustvari, kod svojih je pacijenata redovito viao da je mehanizam izljeenja poremeen ili teko oteen prije nego to bi tijelo podleglo bolesti. Osim toga, bio je uvjeren da pojava malignih bolesti (tj. raka) predstavlja krajnji, najtei oblik sloma te da su nuni najbolja struna njega i napori kako bi se preokrenuo destruktivan proces i postiglo izljeenje. Od brojnih revolucionarnih shvaanja dr. Gersona moda je najvee njegovo otkrie da su temeljni uzroci kroninih bolesti nedostaci hranjivih tvari i zatrovanost. Taj se pristup uvelike razlikuje od pristupa konvencionalne medicine koja voli pripisati jasno odreen uzrok svakoj pojedinoj bolesti, ali proputa traiti prave temeljne probleme zajednike mnogim bolestima. Razlika u pristupu jedan je od mnogih faktora koji Gersonov protokol razlikuju od ortodoksnih tretmana. Nakon to se temeljni

110

7 .P O G L A V L J E :O B N A V L J A N J EO B R A N ET I J E L A

problemi prepoznaju, moe ih se tretirati: nedostaci se rjeavaju hiperalimentacijom; zatrovanost sustavnom detoksikacijom. Usprkos njihovoj vitalnoj vanosti, te su metode jednostavne, lako razumljive i transparentne. Iznad svega, imaju smisla. Tu smo temu ve u opim crtama dotaknuli (pogledati 3. poglavlje, Upoznati neprijatelja), ali sada trebamo poblie razmotriti njenu praktinu primjenu.
HIPERALIMENTACIJA

Odgovor na nedostatke hranjivih tvari je davati pacijentu maksimalne koliine najboljih moguih vrsta hrane. Meutim, teko bolesni pacijenti obino nisu u stanju mnogo jesti. Apetit i probava su im slabi, a izbacivanje tetnih tvari im je neodgovarajue. Pod takvim okolnostima jedini je put naprijed pravljenje sokova, budui da je skoro svaki pacijent u stanju - i obino eli - popiti svjee pripremljenu au ekolokog soka svakih sat vremena. Nakon to se utvrdi ta rutina, hranjive tvari koje tijelo tako oajniki treba poinju neprekidno pristizati. Malobrojnim izuzetno oslabljenim pacijentima koji ne mogu podnijeti uobiajenu au soka od 2,3 dl svakih sat vremena daju se porcije od 1,2 ili 1,7 dl na poetku tretmana. Na njihovo iznenaenje, nakon samo par dana pijenja sokova i intenzivne detoksikacije u stanju su jesti tri puna vegetarijanska obroka dnevno, pripremljena od svjeeg, ekoloki uzgojenog povra i voa, i piti 13 standardno velikih aa soka, pored grickanja voa izmeu obroka. Kada dou do te faze hiperalimentacije, svaki pacijent pojede otprilike 9 kg hrane dnevno. Kritiari Gersonove terapije, koji ovo pripremanje svjeeg soka svakih sat vremena smatraju napornim (to svakako jest!), esto predlau da se umjesto toga koriste vitaminski i mineralni dodaci prehrani. Oni ne shvaaju da bolesno tijelo nije u stanju asimilirati i iskoritavati farmaceutski pripremljene tvari koje bi jednostavno prolazile kroz organizam nimalo ne pomaui. Samo se ivo, svjee, sirovo povre i voe apsorbira, iskljuivo u obliku soka, koji zaobilazi proces probave i odmah se asimilira.
DETOKSIKACIJA

im je tijelo preplavljeno ivim hranjivim tvarima, one se brzo apsorbiraju i izbacuju nakupljene toksine iz stanica u krvotok, koji ih nosi do jetre, glavnog organa u tijelu za detoksikaciju. Meutim, pacijent koji zapone s Gersonovom terapijom nakon to je cijeli ivot jeo takozvanu normalnu modernu prehranu, ve je u sebi akumulirao znatne koliine prehrambenih aditiva, ostataka pesticida i drugih agrokemikalija te druge toksine iz mnogih izvora koji blokiraju njegovu jetru. Kao rezultat toga, jetra

111

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

nije sposobna nositi se s novim toksinima pristiglim iz tkiva a pokrenutim ivim hranjivim tvarima. Ako se brzo ne raisti, taj zastoj toksina moe dovesti do po ivot opasnog samootrovanja i jetrene kome, zbog ega su od vitalne vanosti detoksicirajui i esti kaveni klistiri, koji su kamen temeljac Gersonovog tretmana. Postoji nekoliko terapija protiv raka koje koriste razne metode za ubijanje tumorskog tkiva bez uklanjanja mrtvog toksinog materijala iz jetre. Kako bi se jetri omoguilo da izbaci svoj terel otrova polako i postupno, potrebno je prekidati tretman, to smanjuje njegov utjecaj. Meutim, Gersonova metoda, sa svojom stalnom i redovnom detoksikacijom, moe djelovati neprekidno, to objanjava njenu djelotvornost kao i zato su kaveni klistiri neophodan dio protokola. Bez njih, dodatni teret novoosloboenih toksina mogao bi ak uzrokovati i dodatno oteenje jetre. Svatko tko eli zapoeti s Gersonovom terapijom mora ukljuiti i obaveznu praksu klistiranja kavom.

112

10. POGLAVLJE

Zato Gersonova terapija djeluje

snovni principi Gersonovog protokola jednostavni su i jasni, i njegova primjena daje izvanredne rezultate ve preko 60 godina. Meutim, ostaje jedno pitanje: Postoje li ikakva moderna znanstvena istraivanja koja potvruju metode koje je dr. Gerson razvio dijelom intuitivno, a dijelom kroz stalno prouavanje i klinika zapaanja, ali bez sofisticirane istraivake opreme, prije toliko desetljea? Jednostavnije reeno, je li itko otkrio zato ta terapija djeluje? Odgovor je: da. Od smrti dr. Gersona 1959. godine, niz istaknutih znanstvenika i istraivaa doao je do otkria koja su potvrdila neka od njegovih shvaanja ili metoda. Zbroj tih zasebnih otkria objanjava zato je njegov protokol, kada se koristi u cijelosti, tako djelotvoran. Sada emo predstaviti uzorak krajnje zapanjujuih znanstvenih potvrda. Krajem 1970-ih fiziar, matematiar i biofiziar, dr. med. Freeman Widener Cope, napisao je rad Eksperimentalno je primijeeno da kalijem bogata, natrijem siromana prehrana Gersonove terapije lijei mnoge sluajeve uznapredovalog raka kod ljudi.1 U svom drugom radu Cope je ustvrdio da se, kod bilo kakvog oteenja stanica, u stanicama cijelog tijela mogu javiti iste reakcije: Stanice e prvo gubiti kalij, nakon toga e stanice prihvaati natrij, i tree, stanice e natei zbog previe vode (stanini edem). Kad je stanica natekla zbog previe vode, inhibira se stvaranje energije, zajedno sa sintezom bjelanevina i metabolizmom masti. Gerson je bio u stanju upravljati sindromom oteenja tkiva, koji je kliniki prepoznao 1920-ih, kroz kontrolu prehrane, izbacivi natrij i ukljuivi kalijeve dodatke u kalijem ve bogatu prehranu i pronaavi nain da ukloni otrove iz tijela putem jetre.2 (Naglasak dodan.) To je izvanredno koncizno opravdanje svih metoda dr. Gersona, ukljuujui strogo ogranienje bjelanevina i masti, s kojima se oteene stanice ne mogu nositi, to je razlog za povean unos kalija i za neophodnu detoksikaciju jetre. Godine 1988. Patricia Spain Ward, povjesniarka kampusa Sveuilita Illinois, Chicago, predstavila je izvrsnu monografiju o Gersonovoj terapiji, pod ugovorom s ameri-

113

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

kim Uredom za procjenu tehnologija. Iako se njena studija ne temelji na novim istraivanjima, vrijedi ju ukljuiti zbog njene temeljitosti i jasnoe. Opisavi dr. Gersona kao uenjaka meu uenjacima i vrhunskog promatraa klinikih pojava,3 dr. Ward je izvijestila o svom zapaanju da su pacijenti na prehrani s mnogo kalija i malo natrija izluivah enormne koliine natrija u svom urinu, i da se uz izbacivanje ivotinjskih bjelanevina iz prehrane ta koliina dodatno poveala. Dodala je: Medicinsko inzistiranje na velikim koliinama bjelanevina, kako je pokazao Gerson, bilo je pogreno, i on je prekinuo davanje ivotinjskih bjelanevina u prehrani na barem est do osam tjedana.4 Vano istraivanje koje opravdava Gersonovo uskraivanje ivotinjskih bjelanevina njegovim pacijentima s rakom proveo je dr. med. Robert A. Good sa Sveuilita u Minnesoti, koji je poznat kao otac moderne imunologije. On je postavio eksperiment sa zamorcima u kojem je jednu skupinu ivotinja hranio bezproteinskom laboratorijskom hranom, dok je druga skupina dobivala normalnu vrstu hrane. Dr. Good je oekivao da e vidjeti propadanje imunolokog sustava ivotinja na bezproteinskom reimu, ali dogodilo se suprotno. Timusni limfociti zamoraca postali su strahovito aktivni i dugo su ostali agresivno aktivni. Dr. Good je shvatio da je stimulirao imunitet ograniivi ivotinjske bjelanevine u prehrani, ime je potvrdio tonost istovjetnih zapaanja u Gersonovom protokolu. 5 Gersonovi pacijenti primaju odgovarajue koliine lako iskoristivih biljnih bjelanevina koje se nalaze u svjeim biljnim sokovima, krumpiru i zobenoj kai koji su najvaniji dijelovi njihove prehrane. esto se pogreno vjeruje da samo ivotinjske namirnice sadre bjelanevine. Naprotiv, ivotinje koje se uzgajaju za hranu, poput goveda, svinja i ovaca, hrane se vegetarijanski! Kanadski znanstvenik dr. Harold D. Foster, sa Sveuilita u Victoriji u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija, pristupio je problemu smrtnosti od raka iz kuta nedostatka minerala u tlu i vodi za pie. Takoer je obavio poetnu raunalnu analizu 200 sluajeva takozvanih spontanih regresija (djelominog ili potpunog nestanka tumora u nedostatku tretmana koji je u stanju izazvati regresiju) 6 irokog raspona vrsta raka. Rezultat pedantnih istraivanja profesora Fostera pokazao je da veina regresija nikako nije spontana, nego je rezultat kombiniranja konvencionalnih tretmana s drastinim promjenama naina ivota i raznim komplementarnim terapijama. Od 200 pacijenata 10 je slijedilo Gersonovu prehranu, a mnogi drugi koristili su dijelove Gersonovog protokola (npr. sirove sokove i detoksikaciju). Ostali prehrambeni reimi spomenuti u uzorku bili su djelomino ili preteno temeljeni na istom protokolu, poveavajui postotak onih iji je oporavak u nekoj mjeri bio rezultat Gersonovog tretmana. Najvaniji zakljuak koji je profesor Foster bio u stanju izvui iz svog istraivanja bio je da sluajevi takozvane spontane regresije nikako nisu bih spontani, i da ih je ortodoksna medicina kategorizirala kao

114

8 .P O G L A V L J E :Z A T OG E R S O N O V AT E R A P I J AD J E L U J E

takve samo zato to su bili rezultat nekonvencionalnih - alternativnih i komplementarnih - terapija. Jedna od najvanijih tehnika Gersonove terapije je detoksikacija preko jetre/ui upotrebom kavenih klistira. Dr. Gerson je znao da oni ire une kanale, omoguujui jetri da oslobodi nakupljene toksine. Njegovo su otkrie u novije vrijeme potvrdila tri znanstvenika - Wattenberg, Sparmins i Lam 7 - s Odjela za patologiju Sveuilita u Minnesoti, koji su pokazali da rektalno davanje kave stimulira enzimski sustav (glutation s-transferazu) u jetri, koja je u stanju ukloniti toksine slobodne radikale iz krvotoka. Normalna aktivnost ovog enzima poveava se 600% do 700% kavenim klistirima, emu se moe pripisati golemo poboljanje detoksikacije. Kava je takoer bogata kalijem, to pomae u spreavanju crijevnih greva podizanjem sadraja kalija u iscrpljenim glatkim miiima debelog crijeva. Godine 1990. izvanredna se studija 8 pojavila u jednom struno recenziranom njemakom medicinskom asopisu pod naslovom Iskustva s primjenom prehrambene terapije u kirurkoj onkologiji. Njen autor, dr. med. Peter Lechner s Onkolokog ambulantnog odjela Okrune bolnice u Grazu, Austrija, izvijestio je o estogodinjoj klinikoj studiji o modificiranoj verziji Gersonove terapije praene na grupi od 60 pacijenata s rakom koji su takoer primali ortodoksni tretman. Prema dr. Lechneru, ta uvelike srezana verzija Gersonovog protokola koritena je kao pomona terapija, a ne kao alternativa konvencionalnim onkolokim tretmanima. Osim toga, pacijenti su prehrambenu terapiju provodili u svojim domovima, to je onemoguavalo strog nadzor. Usprkos tome, na kraju razdoblja od est godina, dr. Lechner je mogao izvijestiti o sljedeim rezultatima: Pacijenti su openito pretrpjeli manje postoperativnih komplikacija i negativnih nuspojava radioterapije i/ili kemoterapije. Potreba pacijenata za analgeticima i psihotropnim lijekovima bila je manja nego u kontrolnoj grupi. Postojee metastaze na jetri sporije su napredovale. Psiholoko stanje pacijenata cijelo je vrijeme bilo dobro. Neishranjenou uzrokovana kaheksija (teko kopnjenje), koje se normalno javlja u kasnim stadijima bolesti, moglo se sprijeiti ili je barem bilo uvelike odgoeno u veini sluajeva. Jedna 77-godinja pacijentica na prehrambenom reimu postigla je potpunu remisiju bez konvencionalne terapije. Tijekom estogodinje klinike studije dr. Lechner i njegovi kolege takoer su uspjeh opravdati Gersonovu upotrebu kavenih klistira prouivi nezavisna istraivanja C. Djerassija (1959.) i Kaufmanna (1963.).9 To je pokazalo da dva aktivna sastojka kave - kafestol i kaveol - do sedam puta poveavaju aktivnost glutation s-transferaze koja,

115

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

kao to znamo iz gore spomenutih istraivanja u Minnesoti, igra sredinju ulogu u izbacivanju toksina iz jetre. Sve u svemu, koliko god da su zakljuci dr. Lechnera oprezni i suzdrani, iz njegovog je lanka jasno da ak i znatno ublaena verzija Gersonove terapije postie neoekivane i nevieno dobre rezultate u tretiranju pacijenata s metastaziranim malignostima. Najnoviju temeljitu studiju antikancerogenih komponenata Gersonovog pit hrambenog reima napisala je Carmen Wheatley, 10 lanica Grupe za ortomole kularnu onkologiju u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ona se za tu temu zainteresirala kroz iskustvo svog prijatelja, oksfordskog profesora engleske knjievnosti Michaela Gearina-Tosha, kojem je 1994. dijagnosticiran multipli mijelom. Njegova prognoza bila je loa: est do devet mjeseci ivota bez ikakvog tretmana i jedna do dvije godine uz odgovarajuu kemoterapiju. Profesor Gearin-Tosh odbio je ovo drugo i, nakon temeljitog istraivanja, izabrao Gersonovu terapiju, dopunjujui je meditacijom, akupunkturom i kineskim vjebama disanja. On je taj pro es od dijagnoze do svog tadanjeg stanja, opisao u svojoj briljantnoj, izuzetno zabavnoj knjizi, Living Proof: A Medical Mutiny (ivi dokaz: Medicinska pobuna) " (Suprotno oekivanjima, poivio je 11 godina i na kraju umro od trovanja krvi nakon stomatolokog zahvata.) Dok je gledala napredovanje svog prijatelja, dr. Wheatley je zaintrigirala injenica da je dr. Gerson, naizgled intuitivno, za svoju terapiju izabrao namirnice za koje je otada, pedesetak godina kasnije, dokazano da imaju antikancerogena svojstva Ona je svoja otkria iznijela u eseju pod naslovom Sluaj preivjelog kojem su davane 0,005-postotne anse, 12 koji su recenzirala etiri ugledna lijenika i koji je objavljen kao pogovor u knjizi profesora Gearina-Tosha. Dr. Wheatley istie da Gersonova prehrana sadri nekoliko namirnica u kojima su moderna istraivanja identificirala neke kljune komponente za borbu proth raka (npr. laneno ulje s njegovim vanim sadrajem omega-3 masnih kiselina; voe bogato mineralima i bioflavonoidima; i povre iz obitelji krstaica, tonije cvjetaa, kupus i brokula, ija su antikancerogena svojstva potvrdila trenutna znanstvena nutricionistika istraivanja). 13 Ona komentira, Gersonova prehrana od voa i povra mogla bi se podvrgnuti iscrpnoj analizi u svjetlu modernih nutricionistikih onkolokih istraivanja. On nije imao nita od tog znanstvenog znanja, pa ipak je empirijski doao do metode koja osigurava da pacijent s rakom dobije irok raspon tih proizvoda, netaknutih i u farmakoloki aktivnim dozama.1* (Naglasak dodan.) U ostatku svoje studije dr. Wheatley je analizirala ostale komponente Gersonove te rapije - od vrijednosti pijenja sokova do vanosti kavenih klistira - i utvrdila da su

116

8 .P O G L A V L J E :Z A T OG E R S O N O V AT E R A P I J AD J E L U J E

sve one znanstveno opravdane. Kao zakljuak, dopustite da citiramo jedan od njenih o t r o u m n i h komentara: Konvencionalne medicinske metode tretiranja raka - kemoterapija, zraenje - rutinski razaraju ve oslabljen imunoloki sustav i ne pomau mnogo u njegovom obnavljanju. Pa ipak, kao to je Gerson shvatio, za borbu protiv raka potreban je imunoloki sustav, i zato bi njegova izgradnja trebala poboljavati izglede za preivljavanje. 15 Kako vrijeme prolazi a nedostatak uspjeha velikog dijela konvencionalne onkologije postaje sve oigledniji, istraivanja prehrambenih terapija zasigurno e se iriti i zauzeti svoje zaslueno mjesto u glavnoj struji medicine. Njihova otkria jamano e stalno iznova potvrivati da su principi i praksa Gersonove terapije opravdani i toni, nudei izuzetno logian nain lijeenja bolesti i odravanja zdravlja. BILJEKE 1 Freeman Widener Cope, "A medical application of the Ling Association-Induction Hypothesis: the high potassium, low sodium diet of the Gerson cancer therapy," Physiological Chemistry and Physics 10 (5) (1978.): 465-468. 2 Freeman Widener Cope, "Pathology of structured water and associated cations in cells (the tissue damage syndrome) and its medical treatment," Physiological Chemistry and Physics 9 (6) (1977.): 547-553. 3 Patricia Spain Ward, "History of the Gerson Therapy" (1988.), pod ugovorom s amerikim Uredom za procjenu tehnologija. 4 Ibid. 5 Robert A. Good, dr. med., The Influence of Nutrition on Development of Cancer Immunity and Resistance to Mesenchymal Diseases (New York: Raben Press, 1982.). 6 Harold D. Foster, Ph.D., "Lifestyle Changes and the 'Spontaneous' Regression of Cancer: An Initial Computer Analysis," International Journal of Biosocial Research 10 (1) (1988.): 17-33. 7 V. L. Sparmins, L. K. T. Lam and L. W. Wattenberg, "Proceedings of the American Association of Cancer Researchers and the American Society of Clinical Oncology;' Abstract 22 (1981.): 114,453. 8 Peter Lechner, dr. med., "Experiences with the Use of Dietary Therapy in Surgical Oncology," Aktuelle Ernaehrungsmedizin 2 (5) (1990.). 9 C. Djerassi, et al., "The Structure of the pentacyclic Diterpene Calesiol," Journal of the American Chemical Society 81 (1959.): 2386-2398; takoer pogledati P. Kaufmann i A. K. Sengupta, "Zur Kenntnis der Lipoid in i der Kaffeebohne. Ill Die Reindarstellung des Kaweals," Fette, Seifen mid Anstrichmittel (Berlin) 65 (7) (1963.): 529-532. 10 Carmen Wheatley, u Living Proof: A Medical Mutiny (London: Simon & Schuster, 2002.) Michaela Gearina-Tosha, Dodatak, str. 267-308.

117

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

11 12 13 14 15

Ibid. Ibid. Ibid. Ibid. Ibid.

118

DRUGI DIO

Potpuni vodi za primjenu Gersonove terapije

no to ste dosad proitali upoznalo vas je s filozofijom i principima Gersonove terapije i objasnilo njen pristup zdravlju i lijeenju. Dosad bi vam trebala biti prihvatljiva ideja da je optimalna prehrana ne samo klju za zdravlje i dobrobit, nego i najmonije sredstvo u borbi protiv bolesti i patnji. Sad je dolo vrijeme da se upoznate s praktinom stranom ovog jedinstvenog protokola. Sljedea poglavlja vodit e vas korak po korak kroz komponente koje zajedno tvore potpuni program, kako ga je sastavio dr. Max Gerson i kako su ga tijekom 60 godina prakticirale tisue ljudi irom svijeta. Iz kojeg god razloga da vas zanima program - bilo da se nadate izljeenju ozbiljne bolesti, nosite se s manjim problemom ili jednostavno elite prijei na nain ivota koji jaa zdravlje - ovo je put naprijed. Treba zapamtiti samo jednu stvar: provoenje Gersonove terapije kako biste se oporavili od ozbiljne bolesti velik je pothvat koji zahtijeva odlunost, ustrajnost i jasno razumijevanje programa. Takoer, to je proces tipa uradi sam, budui da, ak i ako ste u stanju provesti neko vrijeme u Gersonovoj klinici u Meksiku, dug i glavni dio rada na izljeenju mora se odvijati kod kue. To znai da ste vi jedini odgovorni; nema nikoga tko bi vas nadgledao i pazio da se strogo pridravate pravila. Meutim, budui da ste dovoljno pronicljivi da izaberete ovu metodu detaljnog lijeenja, takoer ete razumjeti da ste jedina osoba koja e trpjeti pogoranje ak i zbog najmanjeg varanja vi sami! Nunu samodisciplinu uvelike olakavaju trenutna poboljanja koje veina pacijenata doivi, ak i nakon nekoliko dana programa. Ta po-

boljanja (npr. bolji apetit, manje bolova, vie energije i bolji san) uvjerljiv su dokaz da je terapija poela djelovati te daju snaan poticaj pacijentovoj odlunosti. Obueni Gersonovi lijenici, koje je ovlastio Gersonov institut, jo uvijek su malobrojni i zato ih je teko nai. Molim vas da se uvate neovlatenih terapeuta koji tvrde da prakticiraju Gersonovu terapiju - mogu vam nakoditi umjesto da vas izlijee. Vaa je najbolja ansa ta da pronaete suosjeajnog lijenika koji je spreman nadgledati va napredak ne pokuavajui uvoditi promjene u va program. Glavni je zadatak vaeg lijenika organizirati pretrage krvi i urina koje treba obavljati svakih etiri do est tjedana na poetku terapije i rjee u njenim kasnijim fazama. Kako se rezultati testova kod Gersonovih pacijenata esto razlikuju od onih na konvencionalnom protokolu, vodi za tumaenje vaih rezultata dan je u 26. poglavlju, Objanjenje Gersonovih laboratorijskih testova.

10. POGLAVLJE

Gersonovo domainstvo

ilo da je pacijent u mogunosti provesti neko vrijeme u Gersonovoj ustanovi ili odlui zapoeti s terapijom kod kue, najdui dio procesa lijeenja - do dvije godine ili vie s malignim bolestima, ali daleko manje s drugim kroninim stanjima - morat e se odvijati u njegovom ili njenom domu. Za vrijeme tretmana kuu treba preurediti u neku vrstu privatne klinike gdje sve slui cilju ozdravljenja i gdje se niemu ne doputa da ometa taj proces. Kako emo to postii? Jednostavno, trebamo imati na umu da su dva stupa Gersonovog programa prehrana i detoksikacija. Budui da je pacijent koji boluje od kronine bolesti ne samo zatrovan nego mu nedostaje i hranjivih tvari, prvi je zadatak domainstvo oistiti od svih otrovnih kemikalija i tetnih materijala ili ureaja. Oni su u irokom rasponu prisutni u veini modernih domainstava. Kemijska sredstva za ienje, pomagala i kuanski ureaji koji emitiraju tetno zraenje ili takozvani elektrosmog koriste se svakodnevno i uzimamo ih zdravo za gotovo. Rjeavamo ih se tek kada shvatimo njihove tetne utjecaje na tijelo. Budui da je drugi stup terapije pruiti pacijentu hiperprehranu, odgovarajue opremljena kuhinja najvanije je sredite u kojem se sva hrana i sokovi svakodnevno pripremaju u velikim koliinama. Zaponimo s popisom prikladne opreme za djelotvornu Gersonovu kuhinju koja moe raditi bez zastoja.
HLADNJAK

Za uvanje velikih koliina ekoloki uzgojenog voa i povra trebat e jedan velik ili dva hladnjaka prosjene veliine. Hladna, po mogunosti tamna smonica ili soba za pranje rublja idealna je za uvanje korjenastog povra, koje ne zahtijeva hlaenje.

121

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

SOKOVNICI Budui da su svjee pripremljeni ekoloki sokovi jedna od najvanijih ljekovitih komponenti Gersonovog programa, oni moraju biti najbolje mogue kvalitete. Zbog toga je vrlo bitno izabrati najdjelotvorniji sokovnik - onaj koji e izdrati stalnu upotrebu tijekom otprilike dvije godine. Na tritu ima mnogo modela. Najjednostavniji i najjeftiniji je centrifugalni tip, jedan od prvih koji su postali iroko dostupni. Rasipan je, daje manjkave, enzimima siromane sokove i ne moe se koristiti za lijeenje. Drugi je tip sokovnik Champion, koji iscijedi vie minerala, kao i vie tekuine. Meutim, sam po sebi nije zadovoljavajui, jer ono to daje nije toliko sok, koliko kaasti sloj povra iznad vodenaste baze. Usprkos tome, sokovnik Champion moe se koristiti, ali samo za mljevenje. Ureaj dolazi s ploom koja se moe staviti ispod baze gdje se obino nalazi cjedilo, tako da na njoj ostane samljeveni kaasti materijal. Tu kau zatim treba procijediti na runoj presi s hidraulinim klipom, kako bi se istisnuo sok iz zgnjeenog povra. Cijena tih dvaju ureaja je oko 600 dolara. Sokovnik Champion lako je dostupan u SAD-u te u nekoliko drugih zemalja. Za runu presu, kontaktirajte Juice Press Factory (www.juicepressfactory.com). Drugi ureaji, uvezeni iz Koreje i proizvedeni u SAD-u, koriste dvije spiralne otrice koje gnjee tarui se jedna o drugu. Oni bolje izdvajaju sastojke od samog Championa i mogu se koristiti, posebno ako pacijent ne boluje od raka. Meutim, ti jednoprocesni sokovnici zapravo nisu u skladu s napucima dr. Gersona da se koriste dva procesa, mljevenje i cijeenje, za dobivanje najboljeg soka. Tvrdi se da ti sokovnici izdvajaju vie enzima od Norwalka (vidi dolje), ali ne spominje se jednako vano izdvajanje minerala. Cijena tih strojeva kree se izmeu 750 i 900 dolara. Najbolji dvoprocesni sokovnik je Norwalk s hidraulinom presom, koji je takoer vrlo atraktivno dizajniran, s vanjtinom od nehrajueg elika ili plastinom vanjskom zatitom s uzorkom drveta. Naravno, kod oba modela svi dijelovi stroja koji dolaze u dodir s hranom izraeni su od nehrajueg elika. Norwalk je potpuno automatski, s jednostavnom polugom koja aktivira presu. Ima dobar servis i jamstvo, a takoer je i najskuplji sokovnik (2395-2495 dolara). Model s vanjtinom od nehrajueg elika takoer ima sklopku koja ga prilagoava za struju od 220 do 240 volti koja se koristi u Europi. Za vie informacija nazovite 800-405-8423 (izvan SAD-a, nazovite +1 (760) 436-9684) ili posjetite web lokaciju Norwalk Juicers California (www.nwjcal.com).

122

9.

POGLAVLJE:

GERSONOVO

DOMAINSTVO

Odravanje vaeg sokovnika

Pored vae uobiajene rutine odravanja maksimalne istoe u kuhinji, posebno je vano paziti da va sokovnik bude ist i bez osuenog soka i/ili vlakana. Budui da su oni sirovi, mogu se lako pokvariti, osuiti i privlaiti muhe i druge kukce i klice. Kako biste izbjegli zagaenje, potrebno je oistiti sokovnik nakon svake upotrebe. To ne bi trebalo zahtijevati mnogo dodatnog vremena budui da su dijelovi stroja koji dolaze u dodir s voem i povrem izraeni od nehrajueg elika i lako se rastave, isperu, osue i ponovno sastave za sljedei sok. Koristite samo iste spuve ili krpe namijenjene iskljuivo baratanju sa sokovnikom. Nemojte koristiti sapun ili deterdent kod svakog pranja jer je vrlo vano da ak ni najmanja koliina sapuna ili sredstva za ienje ne ostane na dijelovima koji dolaze u dodir s povrem. Ako koristite Norwalk sokovnik ne zaboravite obrisati gornju plou za tijetenje. Nakon svakog cijeenja krpe za sok treba paljivo isprati u istoj vodi - bez deterdenta - i uvati ih u zamrzivau do sljedeeg cijeenja. Najbolje je imati posebne krpe za sok od mrkve i jabuke ili za sok samo od mrkve te za zeleni sok. Naveer, nakon to napravite sve sokove, moete koristiti vodu s malo deterdenta za posljednje dnevno ienje; nakon toga dobro isperite kako biste bili sigurni da nije ostao sloj deterdenta. ak i malo ostataka deterdenta koji dospiju u sokove mogu kod pacijenata izazvati proljev, greve ili neto gore. Isto vrijedi za krpe od sokovnika. Operite ih u vodi s malo deterdenta i paljivo iscijedite kako biste se rijeili svih ostataka deterdenta. Krpe preko noi drite u zamrzivau. Ako koristite stroj za mljevenje (tj. Champion) i hidraulinu presu, vrijedi isto pravilo. Pedantno odravajte oba stroja istima i bez deterdenta.
T E D N J A K I P E N I C A : E L E K T R I N I ILI P L I N S K I ?

Nijedan tip nije idealan. Temperaturu kuhanja lake je kontrolirati na plinskom tednjaku. Meutim, plin troi kisik, i ako pacijent provodi vrijeme u kuhinji, zrak osiromaen kisikom vjerojatno e se pokazati tetnim. Kuhinja mora biti dobro prozraena, to moe biti teko tijekom hladnih zimskih dana. Postavljanje sobnog generatora ozona u kuhinju ih dnevni boravak preporuljivo je kako bi se postigle bolje razine kisika. Oprez: Ako je razina ozona previsoka, otvoreni plamen moe ga zapaliti. Koritenje elektrinih tednjaka ili penica u SAD-u veinom je skuplje od koritenja plinskih. Njihova je prednost to to su ii i ne troe kisik. Meutim, temperaturu kuhanja, tako vanu za pravilnu pripremu povra, tee je kontrolirati na elektrinim tednjacima.

123

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Mikrovalna penica

Zbog svoje brzine i prividne djelotvornosti, taj se ureaj proirio po bezbrojnim kuhinjama u SAD-u i drugdje, bez znanja o ozbiljnim opasnostima po zdravlje koje predstavlja. Budui da mnoge mikrovalne penice nose jamstvo sigurnosti koje potpisuju laboratoriji za testiranje proizvoda, ira javnost navedena je da povjeruje kako su te penice sigurne za koritenje. To nije tono. Istraivanja provedena u vicarskoj 1 i drugdje pokazala su da mikrovalne pe nice uzrokuju tetne kemijske reakcije u hrani, oteujui hranjive tvari, stvarajui neprirodne molekule i inei prirodne aminokiseline toksinima. Toplina je nejednaka; ne dopire do sredita krute hrane i umjesto toga stvara vrue toke. Tekuine se mogu pregrijati i izazvati teke opekline kad se hrana izvadi. Da stvari budu gore, te penice emitiraju zraenje na podruju kuhinje ak i kad se ne koriste te kuhaju kuharicu. 2 (Zanimljiva je injenica da su, zbog zdravstvenih razloga, mikrovalne penice bile zabranjene u bivem Sovjetskom Savezu jo 1976!) 3 Ako posjedujete jednu, rijeite je se. Ako ju ne moete ukloniti, izvucite utika iz struje i ni pod kojim okolnostima nemojte pasti u iskuenje da ju koristite.
LONCII POSUE

Svaki dodir hrane s aluminijem uzrokuje da se male koliine (ili kod nekog povra, kao to su rajice, velike koliine) aluminija otope i otpuste u hranu. Taj je metal vrlo otrovan; uzrokuje oteenje mozga i vjeruje se da ima ulogu u uzrokovanju Alzheimerove bolesti. 4 Bacite sve aluminijske predmete i nemojte dopustiti da aluminijske folije dolaze u dodir s hranom. Koristite lonce od nehrajueg elika, najbolje s masivnim dnom za kuhanje bez vode, ili staklene (Pyrex') ili emajlirane lonce od lijevanog eljeza. Najbolje je posue od nehrajueg elika ili drvene lice. Koristite srebrni pribor za jelo, ako ga imate (male koliine koloidnog srebra, osloboene iz srebrnih vilica, lica i noeva, vrijedni su stimulanti imunolokog sustava). Nemojte koristiti ekspres-lonce; oni rade na vrlo visokim temperaturama koje oteuju hranjive tvari. Jedno je od osnovnih Gersonovih pravila kuhati hranu vrlo sporo, na niskoj temperaturi, kako bi se izbjeglo takvo oteivanje. Glazura koja se koristi na nekim loncima za sporo kuhanje otrovna 5 je - bolje ih je izbjegavati.

124

9.

POGLAVLJE:

GERSONOVO

DOMAINSTVO

DESTILATORI

Koliko god to moda zvui iznenaujue, Gersonovi pacijenti ne piju vodu. Za to postoje dva razloga. S jedne strane, njihov dnevni unos 13 aa svjee pripremljenih ekolokih sokova i tekuinom bogate juhe, salate i voa prua im svu vrhunski hranjivu tekuinu koja im je potrebna. S druge strane, voda bi samo razrijedila njihove ionako oslabljene probavne sokove, ne opskrbljujui ih nikakvim hranjivim tvarima. Meutim, voda se u Gersonovoj terapiji koristi u kuhanju - za pripremu juha, ajeva i, naravno, klistira - i od iznimne je vanosti osigurati istou ove vode. Na tritu postoje razni sustavi za filtriranje, ukljuujui one na principu reverzne osmoze, koji se mogu koristiti samo ako je potpuno sigurno da lokalna vodovodna voda ne sadri vrlo tetni fluorid. (Pogledati 5. poglavlje, Slom tjelesnih obrana) Najsigurniji nain da se oslobodite neistoa, otrovnih kemikalija i, iznad svega, fluorida, taj je da nabavite kuni destilator. Dostupno je mnogo destilatora u raznim cjenovnim razredima. Izbor mora ovisiti o cijeni i koliini vode koja domainstvu moe trebati. Sam pacijent koristit e 7,5-11,3 1 vode, a ako i drugi lanovi obitelji jedu Gersonovu hranu i/ili ele koristiti klistire, bit e potrebne vee koliine vode. Destilatom je potrebna utinica za struju i dodatna slavina za vodu, a mnogi pacijenti svoj ugrauju u sobu za pranje rublja ili garau. Stroj je potrebno iskljuiti i oistiti svaka tri dana. Svatko tko vidi mulj koji ostaje nakon destilacije uvjerit e se da je potrebno to temeljitije proiavanje vode. Destilacija se odvija tako to se voda zagrijava do toke u kojoj se pretvara u paru, koja zatim prolazi kroz cijev u kojoj se hladi i ponovno kondenzira u vodu. Budui da se minerali, razne neistoe i aditivi ne pretvaraju u paru, oni ostaju u destilatom, ostavljajui ohlaenu, kondenziranu paru istom od tetnih komponenti. Meutim, hlapive tekuine, kao to su djelii benzena, takoer ispare i opet se kondenziraju u proienoj vodi. Radi uklanjanja takvih tvari svi bi destilatori trebali imati cjevicu s kuglicama aktivnog ugljena, tako da kondenzirana voda kapajui natrag u spremnik sa svjeom vodom prolazi kroz filter s ugljenom, koji uklanja neeljene hlapive tvari. Zdravstveni strunjaci ponekad tvrde da destilirana voda uklanja minerale iz tijela i da se ne bi smjela koristiti, 6 ali oni su u krivu. Minerali koji se nalaze u vodi (npr. natrij ili kalcij) openito su anorganski i zato se slabo apsorbiraju ili su ak tetni. S druge strane, pacijent je doslovno preplavljen lako probavljivim organskim mineralima koji se nalaze u velikim koliinama sokova koje pije tijekom dana; gubitak minerala sadranih u vodovodnoj vodi zapravo je dobitak.

125

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

S R E D S T V A Z A IENJE

Naravno, istoa je vrlo vana u Gersonovom domainstvu ali, kao to je ranije reeno, mora se posebno paziti da se ne koriste otrovni proizvodi. Evo onih koje treba izbjegavati:
Klor

Klor nije samo bjelilo, nego i snano dezinfekcijsko sredstvo, koje je u stanju ubiti ili kontrolirati sve vrste klica. Iz tog je razloga prisutan u gotovo svim kuhinjskim sredstvima za ienje (te u bazenima i vodovodnoj vodi!). Klor je agresivan i opasan; u stanju je izbaciti jod iz titne lijezde i treba ga izbjegavati. Postoji nekoliko kuhinjskih sredstava za ienje koja ne sadre klor, pa pokuajte pronai neko od njih. Takoer moete proizvesti vlastito tako to ete pomijeati alkoholni ocat s jednakom koliinom vode i preliti to u bocu s rasprivaem za ienje stakla ili latenje kuhinjskih povrina, ali nemojte ga nanositi na drvo. Takoer su preporuljivi obian sapun i voda. Za uklanjanje kamenca natopite komad vate u alkoholni ocat, omotajte ga oko slavine u vaoj kuhinji ih kupaonici i ostavite tako 30 minuta. Isperite sapunom i vodom. Tave od nehrajueg elika istite maslinovim uljem. Rezultat je zapanjuju, ali ulje koristite tedljivo i svo ulje paljivo obriite.
Razrjeivai

Svi su razrjeivai za boje, masti ili ljepila otrovni i tetni za pacijenta. Ako ih se mora koristiti, iznesite ih vani i nemojte dopustiti da isparavaju u kuhinji.
Deterdenti za perilicu posua

Veina perilica za sue ima dva ciklusa pranja nakon kojih slijedi jedan ciklus ispiranja. Budui da Gersonova terapija ne ukljuuje upotrebu masne hrane ili posua za penicu, najbolje je koristiti jedan ciklus pranja i osigurati da je deterdent ispran koritenjem dva ciklusa ispiranja. Tako bi deterdent za perilicu trebao biti potpuno uklonjen, bez toksinih ostataka na posudu.
Deterdenti za rublje i bjelila

Ako se rublje pere u perilici, vrijedi isto to i za deterdent za perilicu posua. Moete koristiti bilo koji odgovarajui deterdent, pa ak i dodati bjelilo ako je potrebno, sve dok je unutar stroja i pacijent ga ne moe namirisati. (Ako ga pacijent moe namirisati, unosi ga u odreenoj koliini u svoj organizam.) Posebno pazite da je rublje temeljito isprano, i po potrebi koristite dodatni ciklus ispiranja.

126

9 .P O G L A V L J E :G E R S O N O V OD O M A I N S T V O

Omekivai za rublje Njih treba izbjegavati, bilo da su u tekuem obliku ili u obliku krpa za suilicu. U oba sluaja ostavljaju sloj kemikalije koji se nikada potpuno ne ispere. Oni takoer djeluju nadraujue kod osjetljivih osoba (npr. astmatiara). Bezopasna alternativa je dodati Vi alice destiliranog alkoholnog octa u ciklus za pranje. To e omekati vau odjeu i takoer je osloboditi statikog elektriciteta. Ako perete osjetljive stvari (npr. one oznaene s runo pranje), koristite blagi sapun i nosite gumene rukavice. KEMIJSKO IENJE Budui da se ono radi izvan doma, ne utjee izravno na pacijenta. Meutim, kad se oieni predmeti donesu kui, pametno je ostaviti ih izvan kue bez plastinog prekrivaa kako bi se izraili i oslobodili preostalih kemikalija. AEROSOLII SPREJEVI Nemojte ih koristiti. Nakon to se sprej raspri po zraku nemogue je izbjei njegovo udisanje. Oigledno, najopasniji su toksini pesticidni sprejevi. Meutim, sve kemikalije za ienje (npr. sredstva za ienje prozora i penica) koje se raspruju odlaze u zrak i udiu se. Ako se koristi sredstvo za ienje prozora, izlijte malo na krpu i obriite prozor bez rasprivanja. ienje penice nije velik problem, budui da je Gersonova hrana bez masti i ne uzrokuje naslage na stijenkama penice. ZAHOD Sredstva za ienje koja sadre klor ne bi se smjela koristiti u zahodu. Dezinficirajte 3%-tnim komercijalnim vodikovim peroksidom. Za osobnu njegu birajte blage sapune i izbjegavajte dezodorante u spreju. Mukarci bi trebali koristiti mazive sapune za brijanje, a ne proizvode koji se prodaju u bocama s aerosolom ili sprejevima. Izbjegavajte losione poslije brijanja i dezodorante za pazuh. (Pogledati Kozmetiku u 5. poglavlju, Slom tjelesnih obrana) Koristite samo obian, bijeli toaletni papir bez mirisa. PROSTOR ZA BORAVAK Mnoge vrste trovanja mogu se nepanjom izazvati u dnevnom boravku. Jedan od moguih krivaca je sredstvo za poliranje namjetaja, koje sadri otapala i ne smije se

127

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

koristiti. ienje tepiha predstavlja jo jednu potencijalnu opasnost. Nemojte koristiti (ili dopustiti slubama za ienje da koriste) kemijska sredstva, samo sapunicu. Vrlo ozbiljne toksine tete uzrokuju novi materijali za tepihe, 7 koji su veinom impregnirani toksinim pesticidima ili drugim kemikalijama radi otpornosti na mrlje. Ako je apsolutno neophodno staviti novi tepih, pronaite netoksine vrste. Nekoliko proizvoaa bilo je tueno 8 zato to su njihovi tepisi izazivali alergijske reakcije kod osjetljivih ljudi, i kao rezultat toga sada se proizvode netoksini tepisi. Jo je opasniji proces unitavanje termita. Neke slube za dezinsekciju prekriju cijelu kuu i puste plin kroz cijelu zgradu. Kad se pokrivai uklone, ponovno ue svje zrak, ali mnogo otrova zaostane u tapeciranom namjetaju, tepisima i draperijama. Potrebno je oko est mjeseci da ishlapi! Dostupne su i druge netoksine metode (npr. istraite pristup smrzavanjem). Sobe za dnevni boravak esto se rutinski tretiraju osvjeivaima zraka u obliku sprejeva i krutih kemikalija. Nemojte koristiti nita od toga.
LIENJE CIJELE KUE

Nijedan dio unutranjosti kue ne smije se liiti dok se pacijent oporavlja. Zidovi se mogu prati blagim deterdentom; mrlje se mogu uklanjati netoksinim sredstvom za ienje. Kua moda nee izgledati savreno, ali oporavak pacijenta trenutno mora imati apsolutan prioritet.
S R E D S T V A Z A PRSKANJE VRTA/POLJOPRIVREDNI PESTICIDI

Neka podruja svakodnevnog ivota nalaze se izvan kontrole njegovatelja, poput susje da koji prskaju svoje vrtove pesticidima. Ako i kad se to dogodi, pazite da svi prozori budu zatvoreni, i koristite sobni proiiva zraka i ozonizator za zatitu pacijenta. Slian problem uzrokuje prskanje oblinjih poljoprivrednih povrina pesticidima. U jednom takvom sluaju pacijentica koja se oporavljala doivjela je jaku reakciju i recidiv sve dok se nije odselila (kod svoje sestre) na neko vrijeme, gdje se opet oporavila. BILJEKE 1 Hans Hertel i Bernard H. Blanc, "Microwave Ovens" (Sv. 22, br. 2), "Microwaves the Best Article Yet," Price-Pottenger Nutrition Foundation, PPNFjournal 24 (2) (ljeto 2000.). 2 Ibid. 3 Ibid.

122

9 .P O G L A V L J E :G E R S O N O V OD O M A I N S T V O

4 Virginie Rondeau, Daniel Commenges, Hlne Jacqmin-Gadda i Jean-Franois Dartigues, "Relation between Aluminum Concentrations in Drinking Water and Alzheimer's Disease: An 8-year Follow-up Study" American Journal of Epidemiology 152 (2000.): 59-66. 5 Dixie Farley, "Dangers of Lead Still Linger," amerika Uprava za hranu i lijekove, FDA Consumer (sijeanj-veljaa 1998.) (www.cfsan.fda.gov/~dms/fdalead.htmi). 6 P. Airola, How To Get Well (Phoenix: Health Plus Publishers, 1974.). 7 Cindy Duehring, "Carpet Concerns, Part Four: Physicians Speak Up As Medical Evidence Mounts," Environmental Access Research Network (Minot, ND) (www.holisticmed.com/carpet/tc4.txt). 8 Fluoride Action Network, Pesticide Project, Class Action Suit-PFOA (www.fluoridealert.org/pesticides/eifect.pfos.classaction.htm).

129

10. POGLAVLJE

Zabranjena hrana
McDonaldsov Doruak za manje od dolara zapravo kota mnogo vie od toga. Morate uraunati trokove operacije ugradnje koronarne premosnice. - George Carlin

a kao to neke vrste hrane, briljantno kombinirane u Gersonovom protokolu, izvanredno lijee, druge su strogo izbaene iz prehrane pacijenta. U svom klasinom djelu Terapija za rak - rezultati pedeset sluajevadr. Gerson daje dug popis Zabranjene hrane. Zapravo, toniji naslov bio bi Zabranjene stvari, budui da popis ne ukljuuje samo prehrambene proizvode. Razumljivo je da su oni koji se tek upoznaju s Gersonovim programom zbunjeni nekim od tih zabrana koje iskljuuju hranu to ju prosjeni normalni graani rutinski jedu, pa ak i smatraju zdravom. Pravila i propise lake je slijediti ako razumijemo razloge koji stoje iza njih. Zapravo, dananji popis zabranjenih tvari dui je od Gersonovog izvornog popisa. Otkad je on napisao svoju knjigu prije pola stoljea, dogodile su se mnoge promjene koje sve vie oteavaju zdravo ivljenje. Ogroman razvoj prehrambene industrije - s njenim golemim rasponom aditiva koji se slobodno koriste u sve iroj ponudi gotove i polugotove hrane - promijenio je prehrambene navike ljudi nagore, izlaui potroae tetnim utjecajima onoga to se pristojno naziva kozmetikom za hranu. Jedna od najgorih - aspartam, visoko toksina 2 zamjena za eer koja se prodaje pod imenima NutraSweet, Spoonful, itd. - nalazi se u oko 50003 preraenih prehrambenih proizvoda koji se mogu nai na policama trgovina. I zadnje, ali ne i najmanje vano, sva preraena hrana sadri sol, upravo onu tvar koja izaziva sindrom oteenja tkiva i stimulira rast tumora. 4 (Pogledati 5. poglavlje Slom tjelesnih obrana) Uza sve to, proizvodi industrijske poljoprivrede sadre mnogo ostataka otrovnih pesticida, herbicida, fungicida, stimulatora rasta, hormona, antibiotika i svake od tisua tvari iju je upotrebu odobrila Uprava za hranu i lijekove,5 koje su navodno bezopasne. Zaista, neke od tih tvari testirane zasebno mogu se pokazati bezopasnima, ali

130

70. P O G L A V L J E : Z A B R A N J E N A H R A N A

u kombinaciji s drugima, kako ih ljudi unose u sebe u stvarnom svijetu, sainjavaju otrovan koktel. Sjetimo se da su sve te kemikalije toksine i oteuju jetru, ba onaj organ koji Gersonova terapija nastoji izlijeiti i obnoviti. Ovo su dva osnovna pravila za Gersonove pacijente: Sva preraena hrana, bilo daje konzervirana, u tegli, flairana, zamrznuta, usoljena, rafinirana, sumporena, dimljena, kiseljena, ozraena, grijana u mikrovalnoj penici ili tretirana na neki drugi nain, mora se strogo izbjegavati. Koristiti se smije samo voe i povre koje je certificirano kao ekoloki uzgojeno, jer je ono isto od poljoprivrednih otrova i uzgaja se na zdravom tlu, koje sadri sve potrebne vitamine, enzime, minerale, elemente u tragovima i mikroorganizme potrebne za optimalno zdravlje. Istina, u dananje vrijeme ak i ekoloki kultivirano tlo ne sadri jednaku koliinu korisnih minerala koju je imala prije samo 15 godina, ali velike koliine ekoloke hrane i sokova koje Gersonov pacijent svakodnevno dobije nadoknauju nedostatke. to se tie zabranjenih stvari, tetni uinci duhana i alkohola predobro su poznati da bi ih trebalo objanjavati. Zatim, treba izbjegavati natrij (sol) i masnoe svih vrsta, osim lanenog ulja. To, naravno, u grupu zabranjene hrane unosi mnoge namirnice koje sadre jednu ili obje te zabranjene tvari (npr. avokado je bogat prirodnim uljima, koja su masnoe). Imate li na umu zabranu masnoa i soli, sljedei popis imat e smisla bez detaljnog objanjenja. Da jo vie pojednostavimo stvari, ponovit emo jasno i glasno: Doputena je samo hrana koja doprinosi zdravlju i lijeenju; sve je drugo zabranjeno. ZABRANJENA HRANA I OSTALE STVARI Sva preraena hrana Alkohol Avokado Bobice (osim ribiza) Natrijev bikarbonat u hrani, zubnim pastama i tekuinama za grgljanje Komercijalna pia u bocama i limenkama (bezalkoholna pia) Kolai, bomboni, okolada i sve vrste slastica (bogati eerom i mastima; bez hranjive vrijednosti) Sir Kakao Kava za pie (osim kad se koristi u tretmanu ricinusovim uljem) Kozmetika, boje za kosu i trajne frizure (pogledati 5. poglavlje, Slom tjelesnih obrana)

131

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Vrhnje Krastavci (slabo se probavljaju) Sueno voe (ako je sumporeno ili premazano uljem) Voda za pie (pogledati odjeljak o destilatorima u 9. poglavlju, Gersonovo domainstvo) Gorka sol (takoer i u kupki za stopala) Masti i ulja (jedina iznimka: laneno ulje, kao to je propisano) Brano (bijelo i integralno; takoer i proizvodi od brana poput tjestenine) Fluorid, u vodi i zubnim pastama (pogledati 5. poglavlje, Slom tjelesnih obrana) Ljekovito bilje, osim dozvoljenog, (pogledati 12 poglavlje, Priprema hrane i sokova - osnovna pravila) Sladoled i sorbet (umjetni okusi, sladila i vrhnje) Mahunarke (samo povremena upotreba u kasnijoj fazi terapije) Mlijeko (takoer i nemasno ili obrano) Gljive (Fungi, nisu povre) Jezgriasti plodovi (bogati mastima; loa konfiguracija bjelanevina) Kora narane i limuna (sadri eterina ulja) Ukiseljeno povre Ananas (bogat aromatinim tvarima) Sol i sve zamjene za sol Soja i svi proizvodi od soje (npr. tofu te sojino mlijeko i brano) Zaini (bogati aromatinim tvarima) eer (rafinirani bijeli) aj (crni i zeleni ako je s kofeinom; crni aj je prirodno bogat fluoridom) Gersonova potpuna zabrana soje i svih sojinih proizvoda u poetku moe zvuati iznenaujue budui da soja ima vrlo razvikanu reputaciju savrene vegetarijanske hrane (tj. bogata je bjelanevinama a siromana mastima i kolesterolom). Takoer se jede na Dalekom istoku, gdje je uestalost raka znatno nia nego na Zapadu. Meutim, istina iza tog komercijalno motiviranog publiciteta bitno je drugaija (soja je vrlo velika industrija u SAD-u, gdje 60% hrane koja se moe kupiti u s u p t r marketu sadri soju u nekom obliku). U stvari,"soja je bogata uljem i sadri barem 30 alergenih bjelanevina koje mogu nanijeti teke tete6 osjetljivim osobama. Soja takoer sadri fitmsku kiselinu, koja blokira apsorpciju vanih minerala; inhibilore enzima, koji ponitavaju ljekovitu mo vitalnih oksidirajuih enzima.sadranih u sokovima; i sadri tvari koje potiu gruanje, zbog ega se crvena krvna zrnca po vezuju u grude - to je vie nego dovoljno opravdanje za potpuno iskljuivanje soje iz Gersonovog protokola.

132

10.

POGLAVLJE:

ZABRANJENA

HRANA

Napomena: Dvije namirnice iz kunog uzgoja - proklijalo sjeme i sok od mlade penice - koje su ule u modu prije dvadesetak godina i smatraju se zdravima i hranjivima, Gersonovi pacijenti ne smiju koristiti. Nae iskustvo pokazalo je da, naalost, obje imaju tetne nuspojave. Dvije su Gersonove pacijentice u naoj bolnici jele velike koliine klica umjesto uobiajenih salata uz ruak i veeru. Ubrzo su obje dobile recidiv svojih glavnih bolesti (tj. lupusa i raka vrata maternice) nakon to su mjesecima bile bez simptoma. Drugi pacijenti s lupusom, koji su dobivali klice iz bolnike kuhinje u svojim salatama i sokovima, prestali su reagirati na tretman i stanje im se ak pogoralo. Ubrzo nakon toga istraivai7 su otkrili da klice \sadre nezrele bjelanevine, zvane L-kanavanin, koje optereuju imunoloki sustavTU Gersonovoj bolnici brzo smo zabranili klice te su raniji problemi odmah nestali. Svim pacijentima takoer je preporueno da prestanu koristiti klice u svojoj prehrani. Sok mlade penice sadri mnoge vrijedne hranjive tvari, ali teko je probavljiv, esto nadrauje eludac i moe se uzimati samo u porcijama od 30 ml. Kada se koristi rektalno, moe izazvati ozbiljne iritacije. Osim toga, Gersonov zeleni sok (koji se sastoji od salata, blitve, malo zelene paprike, neto crvenog kupusa i jabuke u ai od 2,4 dl) (pogledati 12 poglavlje, Priprema hrane i sokova - osnovna pravila) vrlo je probavljiv, sadri sline hranjive tvari i moe se uivati u etiri ae od 2,4 dl dnevno bez neugodnih nuspojava - to je izvrstan razlog da se ne koristi sok mlade penice. PRIVREMENO ZABRANJENA HRANA DOK JE NE ODOBRI GERSONOV LIJENIK Maslac Mladi sir (neslani, posni) . Jaja Riba Meso Jogurt (i drugi fermentirani mlijeni proizvodi) ZABRANJENI PREDMETI ZA DOMAINSTVO I OSOBNU UPOTREBU Aerosoli svih vrsta Tepisi (novi) Kemijska sredstva za ienje (pogledati 9. poglavlje, Gersonovo domainstvo) Bjelila na bazi klora Kozmetika (pogledati 5. poglavlje, Slom tjelesnih obrana)

133

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Melemi i masti Boja (svjea) Parfemi Pesticidni sprejevi Zatitna sredstva za drvo

BILJEKE 1 Gerson, M., A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje, San Diego, CA: Gerson Institute, 1999. 2 Aspartame (NutraSweet") Toxicity Info Center (www.holisticmed.com/ aspartame); takoer pogledati H. J. Roberts, dr. med., "Does Aspartame Cause Human Brain Cancer?," Journal of Advancement in Medicine 4 (4) (zima 1991.). 3 Joseph Mercola, dr. med., "Can Rumsfeld 'Defend' Himself Against Aspartame Lawsuit?" (www.mercola.com/2005/jan/12/rumsfeld_ aspartame.htm); takoer pogledati biljeka 2 (Roberts), gore. 4 Freeman Widener Cope, "A medical application of the Ling AssociationInduction Hypothesis: the high potassium, low sodium diet of the Gerson cancer therapy?' Physiological Chemistry and Physics 10 (5) (1978.): 465468. 5 Savjetnik za zdravu prehranu: Prehrambeni aditivi (www.healthyeatingadvisor.com/food-additives.html) (dopunjeno 2006.). 6 "Soy Dangers Summarised," SoyOnlineService (www.soyonlineservice.co.nz/03summary.htm). 7 M. R. Malinow, E. J. Bardana, ml., B. Pirofsky, S. Craig i P. McLaughlin, "Systemic lupus erythematosus-like syndrome in monkeys fed alfalfa sprouts: role of a nonprotein amino acid," Science 216 (4544) (23. travnja 1982.): 415-417.

134

11. POGLAVLJE

Hrana sree
ak i najbolji lijek moe izlijeiti samo osam ili devet od 10 bolesti. Bolesti koje lijek ne moe izlijeiti mogu se izlijeiti samo hranom. - Klasina knjiga o internoj medicini utog cara (kineska, oko 400. g. pr. Kr.) Hrana lijei bolje od lijekova - Naslov knjige vodeeg britanskog nutricionista Patricka Holforda Onda, to se uope smije jesti? pita zapanjeni pridolica u Gersonov nain ivota nakon to je proitao popis zabranjene hrane u prethodnom poglavlju. To je vano pitanje za razmiljanje. Ono pokazuje koliko moemo postati otueni od prirodnog naina prehrane i, iznad svega, od ogromnog raspona dostupne biljne hrane, s pravom zvane povrtnim carstvom (koje u ovom sluaju takoer ukljuuje voe). Moe se pretpostaviti da veina ljudi u takozvanom razvijenom svijetu povre smatra tek neim sporednim to prati glavno jelo od ribe ili mesa, dok je voe neto o emu se razmilja samo ako se ne ponudi nikakav desert. Ovo je trenutak da opet razmislimo - i doemo do nekih divnih otkria. injenica je da je biljna hrana, koja je temelj Gersonovog reima, superiorna ivotinjskoj hrani. Pored toga to je laka, ia i lake se probavlja i apsorbira, sva biljna hrana sadri istananu mjeavinu vitamina, enzima, minerala i elemenata u tragovima koja djeluje sinergistiki (tj. u suradnji) i opskrbljuje osiromaeni organizam vrijednim hranjivim tvarima. Tek kad se izbace neljekovite namirnice - zapravo, tetne - irok raspon i raznovrsnost biljnih namirnica postaju oigledni. Treba odati priznanje njihovoj korisnosti kao i njihovoj ljepoti. Pokuajte gledati aranman svjeeg, ekoloki uzgojenog voa i povra oima umjetnika. Primijetit ete blistave boje i raznolike oblike zlatne mrkve, tamnocrvenog kupusa, cvjetae boje vrhnja s njenim svjetlozelenim ovratnicima, be kruaka, arenih jabuka i prozirnog zelenog groa - raspon je ogroman, a privlaan izgled uvelike poveava uitak u vou i povru.
135

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Jo jedno sretno iznenaenje eka novog istraivaa povrtnog carstva: otkrie pravog okusa povra i voa. U poetku, bez soli i papra, biljne namirnice imaju bljutav okus - i, iskreno, dosadan - ali one su daleko od toga. Meutim, cjeloivotna pretjerana upotreba soli umrtvljuje okusne pupoljke jezika sve dok ne prestanu biti sposobni prenositi pravi okus bilo koje hrane, pa se ak i unos soli mora stalno poveavati kako bi ona imala nekog uinka. Na Gersonovom reimu bez soli potrebno je oko tjedan dana da se paralizirani okusni pupoljci oporave. Kad se to dogodi, voe i povre iznenada ponu imati zanimljiviji okus. Istovremeno se ljudima izotri osjetilo mirisa i pone doprinositi uivanju u svakom obroku. Neka vam hrana bude lijek, i neka vam lijek bude hrana, rekao je Hipokrat, otac moderne medicine, prije oko 2500 godina. Mi bismo mogli dodati, Neka se va lijek sastoji samo od hrane sree!

136

11. POGLAVLJE

Priprema hrane i sokova - osnovna pravila


Prvorazredna juha mnogo je kreativnija od drugorazredne slike. - Abraham Maslow

z pretpostavku da je vaa kuhinja sada u potpunosti opremljena za vau iscjeljujuu Gersonovu rutinu i da ste iz vaeg doma izbacili svu zabranjenu hranu i tvari, doao je trenutak da saznate vie o kljunom zadatku pripreme hrane. Pravila su jednostavna, ali treba ih se strogo pridravati kako bi se postigli najbolji rezultati. Sve namirnice moraju biti ekoloki uzgojene i to je mogue svjeije. Idealno bi bilo kad bismo bili u stanju brati svjeu, ivu hranu iz naih ekolokih vrtova; naalost, ovo nije idealan svijet i moramo praviti kompromise. Sljedea najbolja stvar je esto kupovati salatu i lisnato povre u omanjim koliinama kako ih uope ne bismo trebali uvati. Jabuke, kruke, narane i korjenasto povre mogu se uvati neko vrijeme bez znatnijeg gubitka kvalitete. Ovo su dva najvanija osnovna pravila pripreme hrane: Sva se hrana mora pripremati s velikom panjom kako bi se sauvalo to je mogue vie hranjivih tvari. Kuhanje mora biti sporo, na laganoj vatri; visoke temperature mijenjaju hranjive tvari u povru i uzrokuju njihovu teu apsorpciju. Povre ne bi trebalo guliti - vrijedne hranjive tvari nalaze se u kori ili odmah ispod nje - i dovoljno ga je oprati ili dobro izribati. Osim kad se radi o krumpirima, kukuruzu i cijeloj cikli, koje treba kuhati u dovoljno vode, povre se kuha uz minimum vode ili temeljca (pogledati Posebna juha ili Hipokratova juha) ili na podlozi od narezanog luka i rajica, koji oslobaaju dovoljno tekuine da povre ne zagori. Zapamtite da oksidacija, zajedno s gubitkom hranjivih tvari, zapoinje im zareete povre ili voe; ponite sjeckati tek kad ste spremni kuhati. Hrana mora biti ukusna, raznolika i ugodna kako bi nadoknadila to to se uvelike razlikuje od takozvane normalne zapadne prehrane. Raznolikost pomae stimulaciju
137

L I J E E N J E N A G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

apetita. Ona takoer prua irok raspon minerala i elemenata u tragovima koji su tijelu potrebni za ozdravljenje. Sjetite se vanosti privlanog izgleda! Salate je mogue uiniti posebno izazovnima mijeanjem zelenih listova sa sjeckanim rajicama i raznobojnim paprikama, uz dodatak rotkvica i trunku vlasca. (Za dodatne ideje, pogledajte 28. poglavlje, Recepti) Mala vaza s cvijeem na stolu za jelo moe initi uda u dodatnom poboljanju okusa jela. Gersonova prehrana odrava finu ravnoteu izmeu sirove i kuhane hrane. Obilni glavni obroci mogu neke pacijente navesti na zakljuak da je velik dio njihove hrane kuhan, ali nije tako. Obroci zapoinju ogromnim porcijama sirove salate i zavravaju sirovim voem, a dnevna doza od 13 aa svjee pripremljenog soka ne moe biti sirovija. No, kuhana hrana je nuna. Iskustvo dr. Gersona pokazalo je da hranu pacijenti ne probavljaju dobro ako im se uz sokove daje samo sirova hrana. Zapravo, kuhana hrana prua dodatnu raznovrsnost i omoguuje pacijentima da jedu vie nego to bi mogli na iskljuivo sirovoj prehrani. Ona takoer prua mekanu masu koja potie probavljanje sirove hrane i sokova. Najpopularnije jelo na popisu kuhane hrane je Posebna juha ili Hipokratova juha (pogledati) koja pomae u detoksikaciji bubrega i vrlo je krepka, posebno kod hladnog vremena. Sva kuhana hrana slui kao neka vrsta upijaa u elucu, pomaui u podnoenju neprekidnog unosa velikih koliina soka. Ipak, na kuhanu hranu otpada samo 1,3-1,8 kg pacijentovog dnevnog unosa hrane, dok sirove hrane, uglavnom pretvorene u sok, ima oko 7,7 kg)! NEZAMJENJIVI SOKOVI Samo se etiri vrste soka koriste u tretiranju svih kategorija pacijenata, osim par manjih iznimki. Ti su osnovni sokovi: Sok od jabuke i mrkve isti sok od mrkve Zeleni sok Sok od narane Povremeno, kod posebnih sluajeva, sokovi se mogu zamijeniti drugima. Na primjer, dijabetiari dobivaju sok od grejpfruta umjesto naraninog soka, budui da grejpfrut sadri manje eera; ponekad se voni sok, poput soka od jabuke, daje pacijentima s kolagenskim bolestima koji ne bi smjeli piti sokove od agruma. Sok od jabuke i mrkve Koristite priblino po 240 grama mrkava i jabuka. Operite ih i izribajte (nemojte guliti), sameljite u kau i stavite u krpu koja se dobije sa sokovnicima s presom. Iscijedite i odmah posluite i popijte.

138

1 2 .P O G L A V L J E :P R I P R E M AH R A N EIS O K O V A - O S N O V N AP R A V I L A

isti sok od mrkve K o r i s t i t e priblino 280-340 grama mrkava. Operite ih i izribajte (nemojte guliti), s a m e l j i t e u kau i stavite u krpu koja se dobije sa sokovniima s presom. Iscijedite i odmah posluite i popijte. Zeleni sok Koristite salatu marulu, crvenu salatu, cikoriju, endiviju, dva do tri lista crvenog kupusa, mlade unutarnje listove cikle, blitvu, etvrtinu male zelene paprike i potoarku. Dodajte jednu srednju jabuku kod mljevenja. Nabavite to je mogue vei broj tih materijala. Ako neke od spomenutih vrsta nisu dostupne, nemojte koristiti zamjene kao to su pinat ili celer. Sameljite namirnice u kau i stavite u krpu za cijeenje. Sok treba popiti odmah, budui da njegovi enzimi brzo propadaju. Sok od narane (ili grejpfruta) Koristite samo sokovnike tipa razvrtaa, elektrine ili rune. Koru voa nemojte cijditi. Aromatina ulja koja se nalaze u kori tetna su i ometala bi lijeenje. DNEVNA RUTINA Slijedi tipian prosjean dnevni meni Gersonovog pacijenta: Doruak Velika zdjela zobene kae skuhane s destiliranom vodom i zaslaene s malo meda ili suenog voa, prethodno namoenog (natopiti preko noi u hladnoj vodi, ili preliti prokljualom vodom) aa od 240 ml svjee iscijeenog naraninog soka Neto dodatnog sirovog ili pirjanog voa Po elji: krika tostiranog, neslanog, ekolokog raenog kruha Ruak Velik tanjur mijeane sirove salate s preljevom od lanenog ulja (pogledati recept za preljev od lanenog ulja i limunovog soka u 28. poglavlju, Recepti) 240-300 ml posebne juhe ili Hipokratove juhe Peen, kuhan, zgnjeen ili na neki drugi nain pripremljen krumpir 1 do 2 komada svjee skuhanog povra Sirovo ili pirjano voe za desert

139

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Veera

Slijedi isti redoslijed kao ruak, ali s drugim povrem i voem za desert radi raznolikosti Napomena: Ili uz ruak ili uz veeru, nakon to je pojeo nunu hranu, pacijent mo/t pojesti drugu kriku neslanog, ekolokog raenog kruha. Meutim, kruh ne bi trebao utoliti apetit ili zauzeti mjesto nune hrane. OSNOVNI RECEPTI ZA POETAK Za cijeli raspon Gersonovih recepata, molim vas pogledajte 28. poglavlje Recepti. Sljedee upute slue samo kao uvod u najvanije elemente pacijentovog osnovnog dnevnog menija.
Doruak

Za jednu osobu, stavite 140 grama zobenih pahuljica u 360 ml destilirane vode. Ponite s hladnom vodom, zagrijte do vrenja i pustite da lagano vrije 6-8 minuta, uz povremeno mijeanje. U meuvremenu, iscijedite naranin sok i dodajte eventualne propisane lijekove (pogledati 14. poglavlje, Lijekovi). Zobenu kau posluite s namoenim (preko noi namoite u hladnoj vodi, ili prelijte prokljualom vodom i pustite nekoliko sati da nabubri) nesumporenim suenim voem (npr. marelicama, kolutovima od jabuka, ljivama, groicama i mangom), ili koristite sirovu ili pirjanu jabuku ili pirjane ljive, ili svjee sezonsko voe (npr. marelice, nektarine, groe ih kruke). Nemojte koristiti bobice. Mogu se koristiti do dvije ajne liice dozvoljenih sladila (npr. meda, javorovog sirupa, osuenog soka eerne trske koji se prodaje kao sucanat (ekoloki sueni trani eer) i rapadura, ili nesumporene melase). Ruak Za salatu, izreite i nasjeckajte razne vrste salate, kao to su crvena salata, marula, endivija, zdjelasta salata i cikorija. Mjeavini dodajte nasjeckani mladi luk, rotkvice, malo celera, neto rajica, cvatove cvjetae, krike zelene paprike i potoarku. Za preljev (pogledati recept za preljev od lanenog ulja i limunovog soka u 28. poglavlju, Recepti) pomijeajte jednu veliku licu lanenog ulja (tijekom prvog mjeseca terapi je; nakon toga smanjite na dvije ajne liice) s jabunim ili vinskim octom, ili sokom limuna ili limete. Dodajte enjaka prema ukusu. Dvaput dnevno tijekom tretmana treba jesti Posebnu juhu ili Hipokratovu juhu Radi utede vremena i truda, pripremite dovoljnu koliinu za dva dana (tj. etiri porcije). uva se u hladnjaku preko noi za sljedei dan.

140

72. P O G L A V L J E : P R I P R E M A H R A N E I S O K O V A - O S N O V N A P R A V I L A

Posebna juha ili Hipokratova juha 1 srednji korijen celera, ako je dostupan (ako ne, 3 do 4 peteljke celera (sortapascal)) 1 srednji korijen perina (rijetko dostupan; moe se izostaviti) 2 mala ili jedan veliki poriluk (ako nije dostupan, umjesto toga koristiti 2 mala luka) 2 srednja luka enjaka po ukusu (moe se takoer protisnuti sirov u vruu juhu umjesto da se kuha) mala koliina perina 0,6 kg rajica (ili vie po elji) 0,4 kg krumpira Operite i izribajte povre i izreite ga na krike ili kockice od 1,3 cm. Stavite sve u velik lonac, dodajte vode toliko da prekrije povre, zagrijte do vrenja, nakon toga kuhajte polako na slaboj vatri sat i pol do dva sve dok svo povre ne bude mekano. Protisnite kroz pasirku za hranu kako biste uklonili vlakna. Prije negoli ju stavite u hladnjak, pustite juhu da se ohladi. Napomena: Mnogi zaini sadre mnogo aromatskih kiselina koje djeluju nadraujue i lako mogu ponititi reakciju ozdravljenja. To je razlog zato su dozvoljeni samo sljedei blagi zaini, koje treba koristiti u vrlo malim dozama: piment, ariis, listovi lovora, korijander, kopar, kim, komora, kora mukatnog oraha, mauran, rumarin, afran, kadulja, kiselica, ubar, estragon i timijan. Pored toga, vlasac, enjak, luk i perin mogu se koristiti u velikim koliinama. Gersonovi pacijenti esto koriste dva biljna aja - kamilicu i metvicu. Za detalje pogledati 13. poglavlje, Sve o klistirima 16. poglavlje Razumijevanje reakcije ozdravljenja.

141

11. POGLAVLJE

Sve o klistirima
aveni klistir je neupuenima krajnje iznenauju i naizgled bizaran element Gersonove terapije. Kritiari ga vole napadati i ismijavati ne potrudivi se prouiti njegovu svrhu i funkciju. Ipak, bez ovog jednostavnog detoksikacijskog sredstva Gersonova metoda ne bi djelovala. Prije nego to uemo u detalje, razjasnimo zato je tome tako. Onog trenutka kada se pacijent podvrgne punoj terapiji, kombinirano djelovanje hrane, sokova i lijekova pokree imunoloki sustav na napad i ubijanje tumorskog tkiva, pored toga to ispire nakupljene toksine iz tjelesnih tkiva. Ta velika procedura ienja nosi rizik od preoptereenja i trovanja jetre - tog kljunog detoksikacijskog organa koji je, kod pacijenata s rakom, sigurno ve oteen i oslabljen. Ta je spoznaja potaknula dr. Gersona prije oko 70 godina da u program ukljui kavene klistire. On je shvatio da bez tih dodatnih naina detoksikacije postoji opasnost da jetra postane komatozna, to bi moglo teko nauditi pacijentu ili ga ak ubiti. U ovom emo poglavlju detaljno objasniti kako kaveni klistiri to spreavaju. Openito govorei, klistir bilo koje vrste unosi neku supstancu u rektum radi pranjenja crijeva ili radi davanja hranjivih tvari ili lijeka. Hipokrat, grki otac moderne medicine, propisivao je klistiranje vodom za nekoliko stanja prije priblino 2600 godina. U Indiji je klistire za unutarnje ienje preporuivao Patanjali, autor prvog pisanog djela o jogi, oko 200. g. pr. Kr. Prema tradiciji, ibis (ptica drevnog Egipta koja se povezuje s mudrou) sam je sebi davao klistire pomou svog dugog zakrivljenog kljuna. Blie naem vremenu, jedna je dama s dvora francuskog kralja Luja XIV navodno primila klistir ispod svoje goleme haljine, a Le Malade Imaginaire, (tj. Umiljeni bolesnik, iz Moliereove istoimene komedije) uivao je u klistiru na pozornici. Tek je u novije vrijeme, i uglavnom u zemljama engleskog govornog podruja, ta jednostavna i sigurna metoda ienja pala u zaborav. Upotreba kave kao materijala za klistiranje zapoela je u Njemakoj pred kraj Prvog svjetskog rata (1914.-1918.). Zemlja je bila pod saveznikom blokadom i mnoge pri-

142

13. P O G L A V L J E :SVE0K L I S T I R I M A

jeko potrebne stvari - meu njima i morfij - nisu bile dostupne, pa ipak su ranjeni vojnici u golemom broju pristizali u poljske bolnice na operaciju. Kirurzi su jedva imali dovoljno morfija za ublaavanje bolova prilikom operacija, ali nimalo da pomognu pacijentima da podnesu postoperativne bolove; imali su na raspolaganju samo vodene klistire. Iako je zbog blokade i kava bila teko dobavljiva, nje je uvijek bilo u dovoljnim koliinama te je pomogala kirurzima da ostanu budni tijekom njihovih dugih smjena. Bolniarke su, oajniki pokuavajui ublaiti bolove svojih pacijenata, poele ulijevati malo ostataka od kave u kanticu za klistiranje. Mislile su da e, budui da je pomagala kirurzima (koji su je pili), vojnici (koju ju nisu pili) takoer imati koristi od nje. I zaista, vojnici su rekli da im ublaava bolove. To sluajno otkrie privuklo je panju dvojice medicinskih istraivaa - profesora Meyera i profesora Huebnera sa Sveuilita u Gottingenu 1 u Njemakoj - koji su zatim ispitali djelotvornost rektalnih infuzija kofeina na takorima. Oni su utvrdili da kofein, putujui kroz hemoroidnu venu i portalni sustav, otvara une kanale, omoguujui jetri da oslobodi nakupljene toksine. To je zapaanje 70 godina kasnije, 1990., potvrdio dr. med. Peter Lechner 2 , kirurg onkolog iz Okrune bolnice u Grazu, Austrija, nakon provoenja estogodinjeg kontroliranog testa na pacijentima s rakom koji su slijedili blago modificiranu verziju Gersonove terapije. U svom izvjetaju navodi rezultate nezavisnih laboratorija koji su identificirali dvije komponente kave koje imaju glavnu ulogu u detoksikaciji jetre. (Pogledati 8. poglavlje, Zato Gersonova terapija djeluje?, str. 123.) Dr. Gerson je postao svjestan koristi od klistira u ranom razdoblju razvoja svog tretmana, i oni su ostali kamen temeljac njegove terapije do dananjeg dana. Vano je razumjeti da, dok pacijent dri kaveni klistir u svom debelom crijevu preporuenih 12 do 15 minuta, sva krv iz tijela proe kroz jetru svake tri minute (tj. ukupno etiri do pet puta), nosei otrove pokupljene iz tkiva. Oni se tada oslobaaju kroz une kanale zahvaljujui stimulaciji kofeinom. Meutim, kako bi napustili tijelo, ti toksini jo trebaju proi kroz tanko crijevo (7,5 do 8,1 m) i biti izbaeni kroz rektum i anus. Naravno, na tom dugom putu, manja koliina osloboenih toksina ponovno se apsorbira u sustav i pacijentu moe uzrokovati neugodnost, posebno u ranim fazama terapije, kad je detoksikacija tek zapoela. To je razlog zato se, na poetku, dnevno uzima pet ili vie klistira kako bi se odrao proces eliminacije, i zato je bri tretman ricinusovim uljem (pogledati Tretman ricinusovim uljem, str. 170) takoer dio programa za prosjenog pacijenta. Vano upozorenje: Iako je hidrokolonoterapija (high colonics) postala popularna meu nekim poznatim osobama, Gersonovi pacijenti ne bi ju smjeli koristiti. Dr. Gerson je to vrlo jasno istaknuo, i moemo samo ponoviti njegove zakljuke. Kod

143

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

hidrokolonoterapije (ispiranja debelog crijeva vodom), do 4,7 litara vode ubrizga se cijelom duinom debelog crijeva, pod pritiskom koji ga lako moe rastegnuti. Kad se voda ispusti, ispire tekuine, enzime, minerale i druge hranjive tvari iz debelog crijeva, zajedno s prijateljskim bakterijama koje su kljune za dobru probavu. To moe poveati rizik od neravnotee minerala. S druge strane, hidrokolonoterapija ne ispunjava najvaniji razlog za upotrebu kavenih klistira, tj. otvaranje unih kanala, to pomae jetri da se oslobodi toksina i oisti. Nitko ne bi smio pogreno misliti da su hidrokolonoterapija i kaveni klistiri meusobno zamjenjivi. Predstavili smo povijest i teorijsku pozadinu. Sada emo razmotriti praktine aspekte. OSNOVE I KAKO IH KORISTITI Ovo su osnovni sastojci kavenih klistira: Ekoloki uzgojena, srednje ili blago peena, fino mljevena kava Filtrirana ili, ako je iz fluoridiranog izvora, destilirana voda Oprema za klistiranje Oprema mora biti paljivo izabrana jer nisu prikladni svi proizvodi koji se mogu nai na tritu. Najraniji tip - kombinirana trcaljka - gumena je boca za vruu vodu opremljena odgovarajuim cijevima i vrkom za rektalnu ili vaginalnu upotrebu. To moe dobro posluiti za povremenu upotrebu ili putovanje, ali se teko isti. Druge gumene vree, ne kombinirane trcaljke, imaju mnogo iri otvor, pa ih je zbog toga lake istiti. Meutim, ne podnose dobro opetovanu upotrebu. Meu Gersonovim pacijentima najpopularnija je plastina kantica, koja ima lako itljive oznake za koliinu sadraja. Iz njih je vidljivo koliko je kave pacijent unio u rektum. Kantica se lako isti i ima samo jednu lou stranu: ako vam ispadne ili ju preenergino istite, moe se razbiti i treba ju zamijeniti. Taj se rizik moe izbjei ako izaberete kanticu od nehrajueg elika, koja je sada dostupna po relativno niskoj cijeni od 30 dolara, ukljuujui potrebne nastavke. Ne moe se razbiti i lako se isti, ak i vrlo vruom vodom, koja se ne smije koristiti na plastinoj kantici. S vremena na vrijeme, gumene cijevi treba zamijeniti. Jedina je loa strana ovog tipa to to kantica nije prozirna, pa se ne moe pratiti koliko je napredovao proces klistiranja. Standardna mjeavina za jedan klistir sastoji se od 3 pune velike lice ekoloki uzgojene, srednje ili blago peene, fino mljevene kave, i 0,96 litara filtrirane ili destilirane vode. Procedura je takva da vodu treba zagrijati do vrenja, dodati kavu i pustiti da vrije 3 minute, nakon toga smanjiti vatru i pustiti da blago vrije (pokriveno) 15 minuta. Pustite da se ohladi, a nakon toga procijedite kroz cjediljku u kojoj je komad tkanine. (Moe se koristiti komad iste, bijele lanene ili najlonske tkanine). Provjerite

144

13. P O G L A V L J E :SVE0K L I S T I R I M A

koliinu koja je preostala nakon cijeenja i nadopunite vodu koja je isparila do ukupne koliine od 0,951. Za pacijente na terapiji najbolje je odjednom pripremiti koliinu potrebnu za cijeli dan umjesto kuhanja svake doze posebno svaka 4 sata. Drugim rijeima, pripremi se koncentrat kave, ime se utedi mnogo vremena i truda. Uzmite lonac u koji stanu barem tri litre, stavite u njega oko 1,9 litara filtrirane ili destilirane vode, zakuhajte i dodajte 15 punih velikih lica kave, to e biti dovoljno za pet klistira, i nastavite dalje kako je objanjeno. Nakon to tekuinu procijedite, uzmite pet tegli od litre ili boca za sok, u svaku ulijte jednaku koliinu koncentrata, a onda dodajte dovoljno vode da nadopunite do 0,251 koncentrata. Standardna mjeavina za jedan klistir (tj. 0,25 1 koncentrata kave i 0,70 1 vode, to ukupno daje 0,95 1) mora se zagrijati na tjelesnu temperaturu i preliti u kanticu za klistiranje, ali prije toga treba stisnuti cijev tipaljkom kako tekuina ne bi istekla. Prije nego to zaponete s klistiranjem, treba ispustiti malu koliinu otopine kako bi se iz cijevi izbacio zrak. Dobra je ideja pojesti mali komad voa kako bi se pokrenuo probavni sustav, posebno prije prvog jutarnjeg klistiranja. To e pruiti malo glukoze za podizanje eera u krvi nakon spavanja. to je pacijent oputeniji, iskustvo klistiranja bit e lake. To zahtijeva udobnost. Ako nije dostupan kau ili sklopivi poljski krevet, treba napraviti gnijezdo za klistiranje na podu zahoda, pomou velikog, mekanog runika ili deke kao podloge, prekrivene prostirkom za klistiranje ili zavjesom za tu od mekanog poliestera za sluajna curenja ili prolijevanja, i jastuka za glavu. Kantica se stavi otprilike 45 cm iznad tijela, tako da visi na kuki ili stoji na stolcu. Kava ne bi smjela ulaziti prebrzo ili pod prevelikim pritiskom. Oko 5 cm vrha cijevi treba namazati vazelinom i njeno ugurati 20-25 cm u anus, nakon ega se skine tipaljka s cijevi kako bi kava potekla. Pacijent treba leati na desnom boku s nogama privuenim u fetalni poloaj, oputeno i duboko diui. Kad se sva kava apsorbira, treba ju zadrati 12 do 15 minuta i onda izbaciti. Mnogi pacijenti uivaju u oputenoj udobnosti za vrijeme klistiranja - naopaka kavica kako ju neki zovu - i koriste to vrijeme za sluanje oputajue glazbe, za meditaciju ili za itanje. Jedna mlada ena, koja se na Gersonovom programu oporavljala od tumora na mozgu tijekom nekih dvije godine, prvo je proitala sve glavne klasike, zatim je prela na filozofiju, pa na matematiku, i postala je toliko naitana da je osvojila vrhunsku stipendiju! Takoer se potpuno oporavila. Vana napomena: Pacijenti koji su prethodno bili tretirani kemoterapijom trebaju obavljati manje klistiranja tijekom dana. Ustanovljeno je da se takvi pacijenti moraju detoksicirati sporije i opreznije kako ne bi prebrzo otpustili sve kemoterapijske otrove koji su se zadrali u tijelu, to bi dovelo do opasnog predoziranja.

145

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

KOLIKO PUTA? KOLIKO ESTO? Veina obinih pacijenata (tj. onih koji nisu bili prethodno tretirani kemoterapijom ili jako oslabljeni) prema rasporedu dobiva klistire svaka etiri sata (npr. u 6 sati, 10 sati, 14 sati, 18 sati i 22 sata), paralelno pijui propisanih 12 do 13 aa soka. To je apsolutno neophodno. Iako klistir dopre samo do dijela debelog crijeva, iz njega neizbjeno ispire dio minerala, a bez mineralima bogatih sokova moglo bi doi do neravnotee elektrolita. Openito, dobra je smjernica tri soka po klistiru. Postoje prilike kada je potrebno izmijeniti etverosatni razmak izmeu klistiranja dodatnim klistirima tijekom dana. Ako je to privremeno, ne zahtijeva pijenje dodatnih sokova. Klistiri su izvrsni za ublaavanje bolova; ako pacijent ima jake bolove, nema nita loe u tome da uzme klistir prije nego to prou etiri sata od prethodnog. Dr. Gerson je takoer predlagao da se u nekim sluajevima, kad se vrlo veliki tumori razgrauju i apsorbiraju, pacijentu daje jedan dodatni klistir tijekom noi - oko 2 ili 3 ujutro - kako se ujutro pacijent ne bi budio u bolovima, s glavoboljom ili ak u polukomatoznom stanju. Neki pacijenti ak uzimaju klistire svaka dva sata kako bi kontrolirali bolove, plinove ili druge neugodnosti. Vano je zapamtiti da kaveni klistiri ne ometaju normalnu aktivnost debelog crijeva, omoguujui svakodnevnu stolicu. Pacijenti povremeno brinu zbog toga, ali njihovi su strahovi neutemeljeni. Nakon to se jetra i probavni sustav potpuno obnove, vraa se normalna stolica, ak i kod osoba koje su ranije patile od opstipacije. MOGUI PROBLEMI Mnogi pacijenti bez problema naue rutinu klistiranja i uivaju u osjeaju lakoe i dodatne energije koju ta praksa prua. Meutim, drugi imaju tekoa koje treba ukloniti. Dolje su navedeni neki od problema koji se mogu pojaviti. Pacijenti mogu stii u bolnicu s golemim koliinama nakupljene stolice u njihovom debelom crijevu, to je izazvano upotrebom jakih lijekova protiv bolova, ukljuujui morfij. Oni esto paraliziraju peristaltiku (naizmjenine kontrakcije i oputanja crijeva, pomou kojih se sadraj gura naprijed), uzrokujui teak zatvor. Kao rezultat toga, ti pacijenti nisu u stanju unijeti u sebe 0,951 otopine kave, a kamoli zadrati je u sebi. Oni bi stoga trebali unijeti onu koliinu koju mogu udobno primiti i zadrati koliko je god mogue (makar i samo par minuta), nakon toga ispustiti i unijeti preostalu otopinu kave. Opet ju zadrite i ispustite nakon 12 do 15 minuta. U pravilu* nakon dva do tri dana, kad se debelo crijevo oisti od starih nakupina, cijeli klistiri mogu se primiti i zadrati bez tekoa.

146

13. P O G L A V L J E :SVE0K L I S T I R I M A

Neki pacijenti mogu patiti od zadravanja plinova, koji spreavaju klistir da ue u crijevo. Kad se to dogodi, moe se unijeti mala koliina - recimo 180 do 300 ml kave, nakon ega se kantica spusti do razine pacijenta, to kavi omoguuje da istee natrag u kanticu. To esto oslobodi plinove, uzrokujui mjehurie u kantici. Nakon toga se kantica ponovno podigne i, nakon to su plinovi izbaeni, klistiranje se moe lake nastaviti. Pacijent bi trebao primati klistir leei na svom desnom boku kako bi otopina kave mogla iz silaznog debelog crijeva ui u popreno debelo crijevo. Meutim, kao rezultat operacije, artritisa ili tumora, moe biti previe bolno leati na desnom boku. U takvom sluaju pacijent treba leati na leima, s podignutim nogama, i nastaviti iz tog poloaja. Ako pacijent boluje od ozbiljne nadraenosti debelog crijeva, mala koliina koncentrata kave, recimo 60 do 120 ml, moe se razrijediti ajem od kamilice umjesto vodom. Manja koliina kave ipak e pomagati u detoksikaciji jetre, dok aj od kamilice djeluje umirujue na debelo crijevo. Nema vremenskog ogranienja za primjenu aja od kamilice. U sluaju jakog proljeva, klistir od istog aja od kamilice koristi se za blaga jutarnja i veernja ienja. Kako biste pripremili aj od kamilice, stavite 30 grama suenih cvjetnih glavica u staklenu zdjelu, dodajte 5 dl kipue vode, prekrijte zdjelu i pustite da odstoji 15 minuta. Procijedite, ohladite i uvajte u zaepljenoj boci najvie tri dana. Po potrebi poveajte koliine prema tom omjeru. Kamilica je jedna od najvie koritenih ljekovitih biljaka u Gersonovoj terapiji, i kao sastojak klistira i kao biljni napitak. Ponekad pacijent obavlja klistiranje tijekom prvih par dana tretmana bez problema, ali iznenada ne moe unijeti vie od 2,5 do 3,5 dl u debelo crijevo. To moe biti simptom reakcije ozdravljenja ili rasplamsavanja simptoma, a rjeenje je unijeti onoliko koliko je mogue, ispustiti to i unijeti ostatak. ak i ako je otopinu kave potrebno unijeti u tri male koliine, to je u redu. Rasplamsavanja su detaljno objanjena u 16. poglavlju, Razumijevanje reakcija ozdravljenja, na str. 187. Ukratko, ona se javljaju kad se oslobodi toliko ui da ju crijevo nije u stanju primiti u cijelosti. u se tada prelijeva i vraa u eludac. Budui da eludac mora biti kiseo kako bi mogao zadravati i probavljati hranu, vrlo alkalna u izaziva jaku neugodnost; eludac ne moe zadrati hranu ili tekuinu i pacijent povraa. Sam po sebi, taj tip rasplamsavanja je dobrodoao zato to iisti mnogo zatrovane ui, ali u tom procesu membrana eluca postaje nadraena i potrebno joj je trenutno olakanje. Da bi se to postiglo, pacijent mora piti to je mogue vie aja od paprene metvice i jesti zobene kae (pogledati 16. poglavlje, Razumijevanje reakcija ozdravljenja, na str. 187.). Istovremeno, kavene klistire treba smanjiti budui da oni uzrokuju velik protok ui. Pravilan redoslijed za sljedea dva do tri dana je dva

147

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

klistira kamilicom i samo jedan kaveni klistir dnevno, dok munina i povraanje ne prestanu. Nakon toga se pacijent moe vratiti redovnom rasporedu. Tijekom rasplamsavanja, ako pacijent povraa i k tome ima proljev, tijelo gubi mnogo tekuine, pa je potrebno sprijeiti dehidraciju. Jedan od naina je vie klistirati kamilicom, umjesto kavom. Takoer, sok mrkve i jabuke te zeleni sok mogu se unositi rektalno. Uobiajena aa soka od 240 ml zagrije se na sobnu temperaturu tako to se au stavi u lonac tople vode (ne na tednjaku i bez razreivanja) i njeno se unese kroz rektum. To nije klistir i pacijent bi ga trebao zadrati dok se tekuina ne apsorbira. Obino je za to potrebno vie od 10 do 15 minuta nepominog leanja u krevetu. Te se infuzije mogu koristiti sa svim sokovima, ak i svakih sat vremena, umjesto da ih se uzima kao pie - to je posebno vrijedno u razdobljima kada pacijent, za vrijeme rasplamsavanja, ne moe podnijeti ni da vidi sokove, a kamoli da ih pije. Napomena: Sok od narane nemojte unositi rektalno. Jo jedan problem javlja se kada pacijent unese punih 0,951 otopine kave, ah nakon 12 minuta nije ju u stanju izbaciti. Kad se to dogodi, uobiajena je reakcija uzeti jo jedan klistir, oekujui da e istisnuti prvu dozu, ah to se ne dogodi i pacijenta esto uhvati panika. Razlog blokiranja je to to se debelo crijevo zgri, stisne i ne isputa tekuinu. Naravno, u tome nema nita opasno - debelo crijevo zapravo moe primiti do pet litara - ah nije bit u , tome. Ako je problem uzrokovan grevima, pacijent treba lei na bok, s bocom tople vode na trbuhu, i treba se pokuati opustiti. Ako to ne popravi stanje, u rektum se moe utrljati mala koliina ricinusovog ulja; to obino potakne oputanje i izbacivanje. Meutim, ako situacija potraje neto due, ukljuujui i vrijeme za sljedei klistir, dobro je umijeati dvije velike lice uobiajene kalijeve smjese (pogledati 14. poglavlje, Lijekovi, str. 175) u svaki klistir tijekom iduih par dana. To e pomoi da se ublae grevi i/ih spazme. Napomena: Kako biste izbjegli nadraenost rektuma i debelog crijeva, ovu metodu nemojte koristiti due od dva do tri dana. Tek kada su na redovnoj rutini klistiranja, pacijenti postanu svjesni koliko su otpadnih materijala njihova tijela nagomilala tijekom mnogih godina. Nakon to organizam dobije poticaj u smjeru samoienja, poinje izbacivati razne neobine, zabrinjavajue nakupine koje se pojavljuju u izbaenim klistirima, ukljuujui irok raspon parazita. Strunjaci tvrde da oko 85% nas nosi parazite u svom debelom crijevu, koje je najbolje izbaciti. Zato je poruka: ne paniariti ako izbaeni klistir sadri neobine tvari; one dokazuju da detoksikacija i ienje dobro napreduju. TRETMAN RICINUSOVIM ULJEM Kao to smo gore objasnili (str. 163), toksini koje jetra oslobodi zahvaljujui nezamjenjivim kavenim klistirima jo uvijek moraju prijei dug put (kroz 7,5 do 8,1 m dugo

148

13. P O G L A V L J E :SVE0K L I S T I R I M A

tanko crijevo, a onda kroz 1,2 do 1,5 metara dugo debelo crijevo) prije nego to mogu napustiti tijelo kroz anus. Tijekom prolaska kroz crijeva neizbjeno je da se dio osloboenih toksina ponovno apsorbira. Treba vremena - ponekad previe vremena - da se iz tijela izbace nakupljeni ostaci koji su rezultat viegodinje pogrene prehrane, uz otrovne produkte razgradnje tumora. Budui da je tijekom programa vrijeme od kljune vanosti, posebno u sluaju teko bolesnih pacijenata, dr. Gerson je primijetio stvarnu potrebu da se proces izbacivanja ubrza kako bi se ponovna apsorpcija svela na minimum. Kako bi to postigao i oistio nakupine u tankom crijevu, do kojih klistiri ne mogu doprijeti, intenzivnoj terapiji dodao je tretman ricinusovim uljem. On se sastoji od uzimanja ricinusovog ulja oralno, kao i u obliku klistira, radi ubrzanja i intenziviranja oslobaanja toksinih ostataka iz crijevnog trakta. Pacijenta se probudi oko 5 ujutro kako bi progutao 2 velike lice ricinusovog ulja, nakon ega odmah slijedi Vi do 2/3 alice obine crne kave (ne kave za klistiranje ili koncentrata), zaslaene s pola liice sucanata ili drugog ekolokog suenog tranog eera. (S ovom kavom, dijabetiari ne uzimaju eer.) Ljudi koji se ne slau sa zaslaivanjem kave trebaju razumjeti da je eer nuan za aktiviranje peristaltike eluca i protiv sniene razine eera u krvi. Kaveni klistir u 6 ujutro i doruak uzimaju se kao i obino. Pet sati nakon oralnog uzimanja ricinusovog ulja - u 10 ujutro - obavi se klistiranje ricinusovim uljem umjesto normalnog kavenog klistira. Klistir od ricinusovog ulja priprema se uz pomo druge kantice za klistiranje koja je rezervirana iskljuivo za ovaj tretman. U kanticu se stavi 4 velike lice ricinusovog ulja. Doda se Vi ajne liice govee ui u prahu i dobro se promijea. Pripremite redovnu mjeavinu za klistir od 240 ml koncentrata kave i 720 ml proiene ih destilirane vode. Zagrijte na temperaturu tijela. Uzmite komad blagog toaletnog sapuna (ne deterdenta) (npr. Lux", Camay ili slino), uronite ga na par trenutaka u kavu i malo protrljajte sapun (ali nemojte koristiti sapun u ljuskicama ih tekui sapun). U ricinusovo ulje s goveom ui umijeajte blago sapunastu kavu za klistiranje i dobro promijeajte kako bi se smjesa to vie emulgirala. Moete koristiti elektrinu mijealicu, ali donekle emulgirano ulje ipak e isplivati na povrinu dok budete pokuavali unijeti klistir. Ustvari, veina pacijenata zakljui da im je samima nemogue mijeati smjesu dovoljno energino da ulje ostane pomijeano s kavom; za to im je potreban pomaga. Kad se kava i ricinusovo ulje u potpunosti unesu, pokuajte zadrati smjesu neko vrijeme, ah najvjerojatnije neete uspjeti. Nije vano; izbacite ga kad osjetite da morate. Ovaj klistir obavi svoj posao vrlo brzo. Tretman ricinusovim uljem uzima se svaki drugi dan tijekom prvih etiri do pet mjeseci intenzivne terapije, a zatim postupno sve rjee. Napomena: Pacijenti koji su prethodno bili tretirani kemoterapijom ne smiju koristiti tretman ricinusovim uljem. Na tretman ricinusovim uljem pacijenti reagiraju vrlo razliito. Za mnoge je to samo blaga neugodnost zbog jakog ienja koje ulje izaziva; u danima kad se uzima rici-

149

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

nusovo ulje dobro je ostati u blizini zahoda. Drugima su okus i osebujan miris ulja odbojni. To se moe ublaiti jedenjem komadia voa prije uzimanja ulja, ili tako to ete imati pola narane pri ruci i posisati ju odmah nakon uzimanja. Neki pacijenti jednostavno dodaju ulje u alicu kave, a onda uzmu slamku ili staklenu cjevicu, urone je u ulje i usiu ga duboko u usta, nakon ega ga odmah isperu kavom. To je jedina prilika u Gersonovom programu kada pacijenti piju kavu. To se radi da bi se aktivirali miii eluca i izbacilo ulje to je mogue bre, kako pacijent ne bi satima osjeao muninu dok mu je ulje u elucu, ve da moe uivati u doruku i sokovima koji slijede. Nekoliko pacijenata pokualo je zamijeniti kavu ajem od paprene metvice ili neke druge biljke, ali nesumnjivo kava djeluje najbolje i trebalo bi ju piti, ak i ako ju pacijent inae ne pije. ; IENJE OPREME Poput sve ostale opreme za Gersonov program, kanticu za klistir treba odravati istom. Budui da anus, rektum i debelo crijevo nisu sterilni, opremu nije potrebno steriliziran Nakon svake upotrebe kanticu treba isprati vruom vodom sa sapunicom* koju treba pustiti i kroz cijevi, a onda sve jo jednom treba isprati istom vodom kako bi se uklonio sapun. Dvaput ih triput tjedno dobro je uliti alicu 3%-tnog vodikovog peroksida (iz supermarketa ili apoteke) u kanticu sa stisnutim cijevima i pustiti da tako odstoji preko noi kako bi se unitile sve klice i neistoe. Prije prve jutarnje upotrebe* kanticu i cijevi isperite. Oprez: Ako drite plastinu cijev prikljuenu na kanticu, s vremenom e se olabaviti* pa ak i spasti, uslijed ega vam se moe dogoditi neeljeno tuiranje kavom. esto provjeravajte kako dri i, ako je potrebno, odreite par centimetara rairenog kraja cijevi i gurnite ju natrag na mjesto. Nezgode moete sprijeiti skidanjem plastine cijevi svaki put prije nego to pustite vruu vodu u kanticu, kako bi se skupila natrag na svoju izvornu irinu i ostala vrsto na svom mjestu. Kantica rezervirana za tretman ricinusovim uljem takoer se isti kako je gore opisan no, ali uz obilnu koliinu vrue vode sa sapunicom, kako bi se uklonili svi ostaci ulja; Za kraj ienja obriite unutranjost kantice komadom upijajueg papira. BILJEKE 1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje, San Diego, CA: Gerson Institute, 1999. 2 Peter Lechner, dr. med., Dietary Regime to be Used in Oncological Postoperative Care, Zbornik radova Oesterreicher Gesellschaft fur Chirurgie (2I.-23. lipnja 1984.).

150

11. POGLAVLJE

Lijekovi

iroj publici lijekovi obino znae farmaceutske lijekove, koji se u alopatskoj medicini koriste za tretiranje bolesti. U akutnim i hitnim sluajevima, mnogi farmaceutski lijekovi mogu spasiti ivot i vrlo su dragocjeni. Meutim, kad se radi o kroninim stanjima sintetiki lijekovi, koji su tijelu strani, u pravilu mogu samo ublaiti (tj. potisnuti) simptome ne djelujui na osnovni uzrok. Taj proces esto prate ozbiljne nuspojave, za iju kontrolu mogu biti potrebni drugi lijekovi. Lijekovi koji se koriste u Gersonovoj terapiji spadaju u potpuno drugu kategoriju. Oni nikako nisu farmaceutski lijekovi, nego dodaci prehrani koji se sastoje od prirodnih tvari prisutnih u raznim tjelesnim sustavima, te potrebnih za njihovo funkcioniranje. Budui da su prirodni, nemaju tetnih nuspojava. Njihova je uloga da nadoknauju nedostatke bolesnog tijela dok se ono ne oporavi dovoljno da moe pokrivati sve svoje potrebe. Te su tvari toliko iste da, ak i ako se grekom koriste nepravilno ili u prevelikim ili nedovoljnim dozama, ne nanose tetu - uz iznimku dodataka sa titnjaom/jodom, koji se moraju ispravno prilagoavati. Prouimo ih jedan po jedan i istraimo njihovu ulogu. KALIJEVA SMJESA Dr. Gerson je otkrio da je osnovni problem kod svih kroninih degenerativnih bolesti gubitak kalija iz stanica i prodiranje natrija u njih, to je sada poznato kao sindrom oteenja tkiva. Prosjena prehrana u veini zemalja, posebno u razvijenom svijetu, sadri daleko previe soli (natrija), koji vremenom uzrokuje slom zdrave ravnotee unutar tijela.1 Kako bi se to ispravilo, dr. Gerson dodao je veliku koliinu kalija (10% otopinu triju kalijevih soli) u kalijem ve bogatu, ekoloku vegetarijansku prehranu, i primijetio da je to omoguilo bolesnom tijelu da otpusti suvian natrij, zajedno s edemima, uz istovremeno sniavanje povienog krvnog tlaka te, u veini sluajeva, bolova.

151

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Za pripremu smjese, 100 grama ve pomijeanih kalijevih soli otopi se u 0,95 1 destilirane vode i uva u boci od zatamnjenog stakla, ili u boci od prozirnog stakla koju treba drati u velikoj vrei od smeeg ili crnog papira kako bi bila zatiena od svjetlosti. Na punoj intenzivnoj terapiji, 4 ajne liice kalijeve smjese dodaje se u 10 svjee pripremljenih sokova od voa i/ili povra. Ta se doza nakon tri do etiri tjedna smanji na 2 ajne liice u svakom od 10 sokova. Kod teko bolesnih pacijenata mogu biti potrebni mjeseci, ak i jedna do dvije godine, da se u vitalnim organima obnovi normalna razina kalija. Razina kalija u serumu, vidljiva iz krvnih pretraga, ne odraava status kalija u stanicama. Niske razine kalija u serumu mogu biti znak ozdravljenja zato to iscrpljena tkiva ponovno apsorbiraju kalij, dok se visoke brojke mogu vidjeti kod neuspjenog lijeenja zato to ga tkiva gube. TITNJAA I LUGOLOVA OTOPINA injenica je - poznata od vremena dr. Gersona - da veina oboljelih od raka ima usporen bazalni metabolizam.2 Problem je velikim dijelom uzrokovan klorom,3 koji se esto koristi u proiavanju vode za pie i, u jo veoj mjeri, fluoridom.41 jedan i drugi izbacuju jod iz titne lijezde, ime smanjuju njenu sposobnost da ispravno funkcionira. titna lijezda regulira brzinu metabolizma, djelujui kao njegov termostat, jer je u stanju podizati temperaturu i izazvati vruicu. Takoer djeluje na imunoloki sustav, kao i na ispravno funkcioniranje svih hormonskih sustava. Kad se titnjaa i jod u obliku upola razblaene Lugolove otopine dodaju pacijenlu uz hranu, imunoloki sustav ponovno se aktivira i ozdravljenje moe zapoeti. Za ispravno doziranje potrebno je utvrditi brzinu metabolizma pacijenta, ali veina pacijenata s rakom zapone s 5 zrnaca titnjae i 18 kapi Lugolove otopine (po tri kapi u jedan naranin sok i pet sokova od mrkve i jabuke) dnevno, samo tijekom prva tri do etiri tjedna. Kasnije se koliine smanje na 2 ili 2 xh zrnca titnjae i 12 kapi Lugolove otopine, a doza se nakon toga prilagoava prema uputama Gersonovog lijenika. Pacijenti koji boluju od nemalignih bolesti koriste manje intenzivnu terapiju (pogledati 19. poglavlje, Gersonova terapija za nemaligne bolesti) s mnogo manje titnjae i Lugolove otopine. NIACIN Niacin (uobiajen naziv za nikotinsku kiselinu ih vitamin B3) pomae u probavljanju bjelanevina i otvaranju kapilarne cirkulacije, ime dovodi svjee oksigeniranu krv (zahvaljujui stalnom pijenju svjeih sokova) u sva tjelesna tkiva. Poboljavajui cirkulaciju, takoer smanjuje ascites (abdominalni edem) i bolove. Doza je tableta od 50 mg est puta

152

1 4 .P O G L A V L J E :L I J E K O V I

dnevno, uz obroke. Taj lijek esto uzrokuje dobro poznato niacinsko rumenilo, privremeno crvenjenje lica i gornjeg podruja grudi, uz malo svrbea. To je potpuno bezopasno i brzo proe. (Nemojte prijei na niacin koji ne izaziva rumenilo; nedjelotvoran je.) Tijekom mjesenice ili krvarenja bilo koje vrste treba prekinuti uzimanje macina.
KAPSULEJETRE

Ozbiljno zatrovanoj i oteenoj jetri pacijenta s rakom potrebna je sva mogua pomo kako bi popravila svoje vitalne funkcije. Terapija prua tu pomo u obliku kapsula koje sadre suenu, odmaenu i samljevenu jetru zdravih ivotinja. Dvije kapsule jetre u prahu daju se triput dnevno s istim sokom od mrkve. Prema dr. Virginiji Livingston,5 kombinacija suene jetre u prahu i soka od mrkve stvara apscizinsku kiselinu, preteu vitamina A, koja je nuna za napad na tumorsko tkivo.
INJEKCIJE SIROVE J E T R E S D O D A T N I M B 12

Te injekcije, koje normalno sadre malu koliinu B12, dodatna su tvar koja se daje kako bi pomogla u obnavljanju jetre. Meutim, budui da su praktino svi pacijenti s rakom anemini, dodatni B12 potreban je kako bi pomogao obnoviti sadraj hemoglobina u krvi, potiui formiranje i sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca. Djeluje protiv razliitih tipova anemije, pa ak i protiv degenerativnih promjena u lenoj modini. Kao to je vieno u pokusima na ivotinjama, taj je vitamin u stanju obnoviti velik raspon tkiva oteenih starou, kroninom boleu, kirurgijom, degenerativnim bolestima ili raznim oblicima trovanja. Intramuskularni ekstrakt jetre (3 cc) s dodatnih 50 ig B12 - siunom koliinom, dvadesetim dijelom od 1 cc - daje se svakoga dana tijekom etiri ili vie mjeseci. Kasnije se uestalost smanji na svaki drugi dan, a jo kasnije - ponekad nakon ak godine dana - na dvaput tjedno.
PANKREATIN

Ovo je ekstrakt raznih probavnih enzima guterae, koji su normalno potrebni za probavljanje masti, bjelanevina i eera. Gersonovi pacijenti ne konzumiraju te tvari; meutim, ti su enzimi od vitalne vanosti za probavljanje i eliminaciju tumorskog tkiva. Doza je 3 tablete od po 325 mg etiri puta dnevno - po jedna nakon svakog obroka i jo jedna doza sredinom popodneva. Za izuzetno velike tumore, 2-3 tablete dnevno koncentriranijeg pankreatina od 1200 mg mogu se dodati lijekovima koji se daju pacijentu. Neki pacijenti ne podnose pankreatin i moraju se lijeiti bez njega. Dr. Gerson je takoer izostavljao pankreatin kod sluajeva sarkoma.

153

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

A C I D O L PEPSIN

Ove tablete opskrbljuju eludac probavnim sokovima koji su prijeko potrebni kronino bolesnim pacijentima sklonima nedostatku eluane kiseline i probavnog pepi sina. Kao rezultat toga, imaju slab apetit i slabu probavu. Budui da se Gersonov tretman temelji na pacijentovom optimalnom unosu hrane i sokova, elucu je potrebna pomo za unos i probavu hrane. Acidol pepsin pomae u razgradnji bjelanevina i apsorpciji eljeza, istovremeno uklanjajui plinove i nadimanje. Doza je est tableta dnevno, po dvije prije svakog obroka. Acidol se ne daje u sluajevima refluksa kiseline, ireva na elucu ili drugih upalnih stanja ili nadraaja eluca.
GOVEA U U PRAHU

Ona pomae emulgirati ricinusovo ulje koje se koristi u klistirima od ricinusovog ulja i kave. Prah se umuti u ricinusovo ulje i mijea prije nego se doda kava s malo sapuna.
L A N E N O ULJE

Takoer poznato kao prehrambeno laneno ulje, ono sadri esencijalne masne kiseline -linolnu i linolensku kiselinu - i posebno je bogato omega-3 kiselinama, kao to je otkrila Johanna Budwig, dr. med.6 Terapeutski uinci lanenog ulja ukljuuju sljedee: Privlai kisik na staninu membranu i transportira kisik u stanicu. U stanju je detoksicirati toksine topive u masti te pomoi u otapanju i uklanjanju plaka. Nosa je vitamina A, koji je vaan za imunoloki sustav. Uklanja suvian kolesterol, to je vana funkcija, budui da razina kolesterola kod pacijenata ponekad poraste tijekom poetnih faza terapije. Doza je 2 velike lice dnevno tijekom prvog mjeseca, nakon toga 1 velika lica dnevno do kraja tretmana (uzima se ogranieno, slino lijekovima, i smanji na 1 veliku licu dnevno nakon 30 dana).
K O E N Z I M Qio

Nedavno dodan protokolu, ovaj je koenzim dragocjen jer zamjenjuje neke od hranjivih tvari koje su bile prisutne u soku sirove jetre koji se vie ne koristi. U poetku se mora davati oprezno, budui da su neki pacijenti vrlo osjetljivi na ovu tvar. Za poetak, doza je 50 mg dnevno tijekom pet do sedam dana, zatim se poveava na 100 mg dnevno i nastavlja se poveavati do 500 ili 600 mg dnevno.

154

1 4 .P O G L A V L J E :L I J E K O V I

BILJEKE 1 Freeman Widener Cope, Pysiological Chemistry and Physics 10 (5) (1978.). 2 Kathy Page, Hypothyroidism and Cancer, dopunski memorandum, Parlamentarni izabrani odbor Ujedinjenog Kraljevstva za znanost i tehnologiju (lipanj 2000.). 3 Joseph M. Price, Coronaries, cholesterol, chlorine (Salem, MA: Pyramid Books, 1971.). 4 P. M. Galetti i G. Joyet, Effect of fluorine on thyroidal iodine metabolism in hyperthyroidism, Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism 18 (10) (listopad 1958.): 1102-10). 5 Osobna komunikacija dr. Livingston sa Charlotte Gerson (veljaa 1977.). 6 Johanna Budwig, dr. med., Flax Oil As a True Aid Against Arthritis Heart Infarction Cancer and Other Diseases, 3. izdanje (Ferndale, WA: Apple Publishing, prosinac 1994.).

155

11. POGLAVLJE

Kontrola bolova bez lijekova

elik postotak pacijenata dolazi u Gersonovu bolnicu u bolovima ili na jakim lijekovima protiv bolova, ukljuujui morfij, kodein ili njihovu kombinaciju (kao npr. u lijeku OxiContin"). Ti su lijekovi vrlo toksini 1 i, budui da je detoksikacija tijela osnovni cilj Gersonove terapije, treba poduzeti sve to je mogue da se pacijentovi bolovi kontroliraju bez upotrebe toksinih lijekova. Prvo sredstvo za postizanje toga je kaveni klistir (pogledati 13. poglavlje, Sve o klistirima). Uklanjanje akumuliranih toksina iz jetre omoguava tom vitalnom organu da apsorbira i izbacuje vie otrova pohranjenih u tijelu, to pacijentu donosi trenutno olakanje. Meutim, to ne uklanja bolove u potpunosti te mogu biti potrebni blagi lijekovi protiv bolova (npr. aspirin, ibuprofen ili Tylenol"). Meutim, oni moda nee djelovati ako se pacijent navikao na morfij; u takvim sluajevima, Gersonov lijenik koristit e jednu od sljedeih stvari (ili vie njih): Oblog od ricinusovog ulja Oblog od gline (blata) Hipertermiju (hidroterapiju) (umjetna vruica) Laetrile Tretmane kisikom Skakutanje Trijadu (jedan aspirin, jedan vitamin C (500 mg) i jedan niacin (50 mg)) Sljedei odjeljci daju upute o tome kako ih treba primjenjivati.
OBLOZI OD RICINUSOVOG ULJA

Topli oblozi od ricinusovog ulja pomau ublaiti bolove u miiima i kostima, spazme i greve, ukljuujui one u podruju jetre ili u bilo kojem dijelu tijela koji je bolan. Oni poveavaju cirkulaciju, oputaju miie i raspruju toksinost, djelujui brzo i pouzdano.

156

75. P O G L A V L J E : K O N T R O L A B O L O V A B E Z L I J E K O V A

Za pripremu obloga od ricinusovog ulja izree se komad bijelog vunenog flanela (moe i pamuni flanel) na tri jednaka dijela, dovoljno velika da pokriju zahvaeno podruje. Uobiajena je veliina oko 23 x 28 cm. Jedan komad flanela stavi se na ravnu povrinu i prekrije tankim slojem ricinusovog ulja. Drugi komad ide na prvi i po njemu se takoer namae ulje. Treim komadom se sve to pokrije, ime se napravi neto slino sendviu od tri krike. Taj temeljni oblog poloi se na kou preko bolnog podruja i pokrije ga se neto veim komadom plastike kako bi se sprijeile rune mrlje na posteljini ili odjei za spavanje te se priveu zavojem ili drugim prikladnim materijalom. Na kraju se na oblog stavi blago topla (ne vrua) boca s vodom. To je bolje od elektrinog grijaeg jastuka ije bi elektromagnetsko zraenje ometalo energetsko polje samog tijela. Oblog se moe ostaviti na mjestu nekoliko sati, ili ak cijeli dan i cijelu no, ako se voda u boci zamijeni svaki put kad se ohladi. Neki pacijenti osjetili su neugodnosti jer je ricinusovo ulje poveavalo iscjeljujuu aktivnost jetre. U takvim sluajevima oblog se ukloni i ponovno upotrijebi drugom prilikom. Oblog od ricinusovog ulja moe se sauvati i ponovno upotrijebiti. Neki pacijenti kau da su najbolje rezultate postizah naizmjeninim koritenjem obloga od gline (blata) i ricinusovog ulja, to je savreno prihvatljivo.
OBLOZI OD GLINE

Oblozi od gline (blata) pomau ublaiti vrue upale oko artritinih zglobova i tumora te u drugim podrujima gdje se nakuplja tekuina. Najbolja je montmorilonitna glina (ne morskog porijekla), koja takoer apsorbira toksine kroz kou. Kad se uzima interno u aju od paprene metvice (1/4 do V2 ajne liice na alicu), glina ak pomae u lijeenju proljeva i opeg trovanja hranom. Oblozi od gline (blata) odavna se koriste u mnogim dijelovima svijeta. Kad se stave oko glave, u stanju su ak ublaiti i glavobolje i epileptine napade. Oblog od gline (blata) priprema se mijeanjem suhe gline u prahu s dovoljnom koliinom vrue destilirane vode kako bi se dobila razmaziva pasta, ni previe tekua ni previe suha. Sloj debljine 2 do 3 milimetra namae se na komad iste, bijele tkanine, stavi na zahvaeno podruje i prekrije komadom plastike i vunene tkanine. Nakon to se privee, moe se ostaviti na mjestu dva do tri sata te ukloniti i baciti nakon to se osui. Oblozi od gline (blata) mogu se koristiti dva do tri puta dnevno, prema potrebi, ali ne smiju se stavljati na otvorene ozljede.
HIPERTERMIJA (HIDROTERAPIJA)

Kada pacijent trpi bolove, posebno bolove u kostima, ili ako se osjea nelagodno zato to se oekivana reakcija ozdravljenja ne dogaa, odreene procedure mogu biti od

157

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

pomoi. Jedna od njih je hipertermija, tretman toplom vodom. Sastoji se od uranjanja pacijenta do brade u kadu nefluorirane vode koja je znaajno toplija nego to bi se koristila za redovnu kupku. Kada se pacijent navikne na toplinu, temperatura vode moe se oprezno poveavati dodavanjem jo vrue vode, do 39 C ili ak malo vie. Smisao ovog tretmana nije samo pojaati cirkulaciju (to ublaava bol) nego takoer i podii pacijentovu temperaturu; drugim rijeima, stvoriti vruicu. Maligna tkiva osjetljiva su na povienje temperature i moe ih se ubiti vruicom. Stoga je podizanje tjelesne temperature na 39 C ili vie izuzetno korisno. Nikada nit smo vidjeli vruicu viu od 40 C. Prava teta za tijelo ne javlja se dok temperatura ne prijee 41 C. Za vrijeme vruih kupki trebao bi biti prisutan bolniar ili njegovatelj, radi dodatne sigurnosti te kako bi provjeravao temperaturu vode termometrom za kadu. Pacijentu se moe dati malo vrueg biljnog aja kako bi nadoknadio tekuine izgubljene znojenjem i moe mu se staviti hladna (ne ledena) tkanina na elo radi udobnosti. Na kraju kupke, koja obino ne traje due od 20 minuta, pacijenta se brzo osui toplim runicima i stavi u topli krevet, kako bi mu se omoguio postupni povratak tjelesne temperature na normalnu razinu. Hipertermija se ne bi smjela koristiti kod pacijenata koji imaju probleme sa srcem, povien krvni tlak ili tekoe s disanjem, ili koji zbog svoje dobi imaju slabo srce i konstituciju. Nikada se ne bi smjela koristiti s fluoridiranom vodom. Da bi se pojaao uinak hipertermije, nekim pacijentima s rakom takoer se daje intravenozna injekcija laetrilea oko 15 minuta prije kupke. Laetril, takoer poznat kao vitamin B17, dobiva se iz kotica marelica. Neotrovan je, iako sadri cijanidnu komponentu. Ta tvar ne teti normalnim zdravim stanicama (napokon, puno ime vitamina B12 je cijanokobalamin!) zato jer te stanice sadre enzim - rodanazu - koji neutralizira cijanidnu frakciju. Meutim, tumorskim stanicama nedostaje taj enzim, pa ih je zato laetrileu stanju napasti i unititi. Takoer je eksperimentalno utvreno da nakon injekcije laetrila temperatura tumorskog tkiva poraste za do 1C. Kad se temperatura cijelog pacijentovog tijela podigne hipertermijom, to dodatno pomae u napadu i unitavanju tumorskog tkiva.
T R E T M A N KISIKOM

Dva spoja koji sadre dodatni kisik korisna su sredstva za kontrolu bolova. Jedan je vodikov peroksid (H 2 0 2 ), tonije voda (H 2 0) s dodatnim atomom kisika spojenim jednostrukom vezom. Druga osnovna tvar, kisik (0 2 ), takoer moe imati vezan dodatni atom kisika, to daje 0 3 (ozon). Usprkos reputaciji ozona kao nadraujueg sredstva, pravilno koriteni tretmani kisikom velika su pomo kod kontrole bolova i lijeenja. Ovo su etiri koristi od tretiranja ozonom (90% kisika prema 10% ozona): Napada i ubija klice i viruse.

158

15. P O G L A V L J E : K O N T R O L A BOLOVA BEZL I J E K O V A

Napada i unitava tumorsko tkivo. Poveava oksigenaciju krvotoka. Vee se na toksine slobodne radikale i pomae tijelu da ih izlui. H 2 0 2 (vodikov peroksid) moe se lako i jeftino nabaviti u drogerijama ili ak supermarketima. Dolazi u obliku 3%-tne otopine, koja se sigurno moe primijeniti na koi, ili koristiti u vodi za kupanje (nefluoridiranoj) tako da se u kadu doda oko 1,91. Jo je djelotvornije utrljati peroksid u kou nakon kupanja u toploj kupki, kako bi se kroz pore apsorbirao izravno u krvotok. Tretiranje ozonom je tee budui da je za to potreban poseban ureaj za stvaranje ozona koji je openito dostupan samo ljudima obuenim za njegovu ispravnu upotrebu. Postoje takoer strojevi koji stvaraju ozon za mijeanje s vodom za kupku, ali oni su skupi, zahtijevaju spremnik s kisikom i nisu preporuljivi za upotrebu u pacijentovom domu.
SKAKUTANJE

Mali trampoln za njeno skakutanje moe zvuati kao iznenauju izbor za kontrolu bolova, pa ipak moe vrlo dobro posluiti u tu svrhu. Pacijentu treba jasno rei da ne smije energino skakati gore-dolje na trampolinu, ve samo dizati pete kao da hoda, ali na mjestu. Takvo kretanje uzrokuje poveanje teine prilikom sputanja i uzrokuje da se pacijent osjea kao u besteinskom stanju na vrhu skoka. Takvo kretanje stimulira i poveava cirkulaciju limfe, to pomae kod prevladavanja blokada i bolova. Njean hod po trampolinu moe se ponavljati do pet ili est puta dnevno, ali svaka vjeba ne smije trajati due od 30 sekundi.
TRIJADA

Dr. Gerson je u mnogim sluajevima uspjeno koristio kombinaciju triju tableta. Nakon to se pacijent dovoljno detoksicira, tri tablete zajedno djeluju snanije nego to bi djelovale uzete odvojeno. Ova kombinacija, sada nazvana trijada, nastavlja dobro djelovati za oslobaanje od bolova kao i za poticanje dobrog sna. Sastoji se jednostavno od jednog obinog aspirina, jedne tablete od 500 mg vitamina C i jedne tablete od 50 mg obinog niacina, koja je dio pacijentovih redovnih lijekova. Ta kombinacija moe se koristiti do pet puta dnevno, svaka etiri sata, ako je potrebno. BILJEKE 1 Drugs and Chemicals of Concern: Summary of Medical Examiner Reports on Oxycodone-Related Deaths, ameriko Ministarstvo pravde, uprava za droge, ured za kontrolu zloupotrebe (www.deadiversion. usdoj.gov/drugs_concern/oxycodone/oxycontin7.htm)
159

11. POGLAVLJE

Razumijevanje reakcije ozdravljenja

eakcije ozdravljenja, takoer poznate kao rasplamsavanja, neophodan su dio Gersonove terapije. Vano je da pacijenti razumiju njihovu prirodu i ulogu prije nego to zaponu s punim tretmanom, budui da su reakcije ozdravljenja pomalo paradoksalna iskustva: iako mogu izazvati mnoge neugodne simptome, trebale bi biti dobrodole kao dokaz da je terapija poela djelovati i da dobro napreduje. Pogledajmo kako e i kada taj nuan proces vjerojatno zapoeti. U pravilu, nakon prvih nekoliko dana na punom Gersonovom programu pacijenti se osjeaju bolje, trpe manje bolova, imaju bolji apetit i primjeuju smanjenje svojih vanjskih ili opipljivih tumora. Naravno, ti ih pozitivni pomaci u velikoj mjeri ohrabruju. To je trenutak kada je dobro podsjetiti pacijenta da moe doi do reakcije ozdravljenja i objasniti kako e ona potaknuti detoksikaciju. Bez odgovarajue pripreme, iznenadna promjena iz blagostanja u njenu suprotnost bila bi teko podnoljiva! Kad se tijelo prvi put preusmjeri iz napredujueg raka (ili drugih kroninih bolesti) prema ozdravljenju, aktivira se ono to je dr. Gerson zvao mehanizam ozdravljenja i imunoloki sustav poinje djelovati. Tijelo stvara iscjeljujuu upalu i otputa toksine iz tkiva, izazivajui veliku optereenost toksinima koje treba ukloniti iz jetre. Taj proces ponekad je praen vruicom, pa ak i napadima depresije i panike. Povrh svega toga, pacijent takoer moe osjeati muninu, toksinu stolicu, nedostatak apetita, pa ak i odbojnost prema hrani i piu, posebno prema zelenim sokovima. Takoer moe biti vie plinova nego obino, uz tekoe s kavenim klistirima (zbog poveanog toksinog pritiska iz jetre). Bez prethodnog upozorenja, pacijenti mogu osjetiti da im se stanje pogorava. Oslabljeni su, muka im je, osjeaju se neugodno, a ponekad se donekle vrati i bol koja se bila povukla. Uz opasnost od depresije, koja je jedna od moguih nuspojava, pacijenti se ak mogu poeti pitati uzrokuje li Gersonova terapija pogoranje njihovog stanja. Meutim, Gersonov lijenik ili praktiar,

160

1 6 .P O G L A V L J E :R A Z U M I J E V A N J ER E A K C I J EO Z D R A V L J E N J A

koji prepoznaje te simptome kao signale dobrodole reakcije ozdravljenja, u stanju je umiriti pacijente i osloboditi ih njihove panike. Prvo rasplamsavanje obino je relativno kratko, budui da tijelo jo nije u stanju provesti ozbiljno iscjeljivanje u svom oslabljenom stanju i tek poinje reagirati. ak i taj rani poetak moe dati impresivne rezultate. Zajedno s napadom na maligna tkiva, tijelo takoer poinje zacjeljivati stare rane, lomove, kvrgave oiljke i ozbiljna stanja, ukljuujui dugotrajan povien krvni tlak, pa ak i staraki dijabetes. Taj proces ne moe se sprijeiti ili zaustaviti, budui da tijelo nije u stanju selektivno lijeiti! Drugim rijeima, ne lijei samo trenutnu po ivot opasnu bolest, nego takoer popravlja svu drugu tetu, bila ona stara ili nova. To je ta cjelovitost Gersonovog programa. Zahvaljujui tome, pacijenti s rakom prevladah su alergije, dugotrajne migrene, artritis, fibromijalgiju i druga stanja koja su ih odreeno vrijeme muila. Kako pacijenti reagiraju na rasplamsavanje? Moe se dati samo naelan odgovor na temelju reakcije veine sluajeva. Budui da je svaka osoba drugaija i ima drugaiju medicinsku prolost s razliitim tetama na tijelu, drugaija je i svaka reakcija ozdravljenja. Takoer je nemogue dati precizan odgovor pacijentima koji ele znati koliko e rasplamsavanje trajati. U mnogim sluajevima prva je reakcija blaga i traje samo izmeu nekoliko sati i dan-dva. Druga je obino dua i neto tea, budui da su se tijelo i njegov imunoloki sustav do neke mjere detoksicirali, ojaani enzimima i hranjivim tvarima iz sirovih sokova i podrani lijekovima. Kao rezultat toga, tijelo je u stanju snanije reagirati. U veini sluajeva, to drugo rasplamsavanje moe se oekivati oko estog tjedna terapije. Trea reakcija javlja se obino tri do tri i pol mjeseca nakon poetka tretmana i najtea je. Molim vas da imate na umu kako to nije neki vremenski raspored zapisan u kamenu, nego samo ono to smo primijetili kod veine sluajeva. Reakcije su takoer drugaije kod pacijenata koji su bili prethodno tretirani kemoterapijom. (Pogledati 18. poglavlje, Prilagodba terapije kemo-tretiranim i jako oslabljenim pacijentima) to bi trebalo uiniti za pacijenta u rasplamsavanju koji se osjea loe, zabrinuto i potiteno? Ne bi valjalo prekinuti terapiju i prestati davati kavene klistire i sokove jer bi to drastino zaustavilo proces lijeenja, pa ipak moramo pomoi pacijentu da izdri neugodnosti rasplamsavanja. Ovo su najbolji naini:
MUNINA

Ako je, usprkos munini, pacijent u stanju piti sokove, svakako mu ih treba nastaviti davati. Ako dobije jaku averziju prema zelenom soku, blago ga zagrijte (nerazrijeenog) na temperaturu tijela tako to ete staviti au u lonac tople vode, izlijte sok u

161

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

kanticu za klistir i rektalno ga unesite kao implantat. Ovo nije klistir i ne bi ga trebalo izbaciti. Pacijent bi trebao udobno leati u krevetu, s nogama podignutim u fetalni poloaj, i dopustiti soku da se apsorbira. Pacijenti koji privremeno nisu u stanju piti nikakve sokove mogu ih primati rektalno (sve osim soka od narane) i trebalo bi ih poticati da piju toplu zobenu juhu i mnogo aja od paprene metvice, dijelom kako bi smirili eludac a takoer i kako bi dobili potrebnu tekuinu koju inae pruaju sokovi. Za pripremu zobene juhe, stavite 30 grama zobi i 150 ml vode u loni i zakuhajte. Pustite da vrije na laganoj vatri 10 do 15 minuta, a nakon toga procijedite kroz fino cjedilo za aj kako biste uklonili sve krute dijelove. Zob u cjedilu pritisnite to vie kako biste dobili tekuinu neto guu od vode. Pijte dok je toplo. Za pacijente koji su jako osjetljivi na sokove tijekom rasplamsavanja, u au se moe uliti 60 ml zobene juhe i tome dodati najvie 180 ml soka. Sok od paprene metvice pomae ublaiti muninu, probavne neugodnosti i plinove. Paprenu ili klasastu metvicu lako je uzgajati u vrtu jer se brzo iri. Od pune velike lice svjeih listova pripremi se jedna alica aja; doda se provrela destilirana voda, pusti se da odstoji 12 do 15 minuta i zatim se procijedi. Ako koristite vreice za aj, pazite da su ekoloke. Od jedne vreice za aj mogu se lako napraviti dvije alice aja. Ako kupujete aj u listiima, to je bolje, stavite veliku alicu listova u lonac, prelijte s dvije alice provrele vode i nastavite kako je gore objanjeno. Dobro je ostaviti aj od metvice u termos-boci na pacijentovom nonom ormariu, za sluaj da oedni tijekom noi.
BOLOVI

Oblozi od ricinusovog ulja i/ili oblozi od gline (blata) mogu se primjenjivati lokalno. (Pogledati 15. poglavlje, Kontrola bolova bez lijekova) Pacijent e takoer biti oslabljen i trebao bi leati u krevetu. Ako pacijent nije dobivao jake doze morfija prije poetka Gersonove terapije, koristit e mu trijada za bolove koja se sastoji od jednog aspirina, jedne tablete od 500 grama vitamina C (askorbinske kiseline, ne natrijevog askorbata) i jedne tablete od 50 mg obinog niacina. Ako je potrebno, trijada se moe uzimati svaka etiri sata. U sluajevima prethodnog lijeenja morfijem ili nekim drugim jakim sredstvom protiv bolova, treba vremena da se tijelo oisti od tih lijekova te da trijada postane djelotvorna. Nastavite pokuavati; vremenom e poeti djelovati.

162

16.

POGLfi

VLJE:

RAZUMIJEVANJE

REAKCIJE

OZDRAVLJENJA

DEPRESIJA

Dr. Gerson spominje 1 da nije neuobiajeno da tijekom rasplamsavanja pacijenti budu deprimirani, privremeno izgube nadu, pa ak i da prolaze kroz duge napade plaa. Takve provale emocija teku paralelno s pokuajima tijela da se detoksicira: tijelo i um ne mogu se razdvojiti. (Pogledati 24. poglavlje, Psiholoka podrka Gersonovom pacijentu) esto jedan dodatni klistir pomae da se krizno razdoblje ublai. Pacijenti se ak mogu posvaati s njegovateljem bez oitog razloga. To je manje iznenaujue ako imamo u vidu metaboliku injenicu da agresivnost stvara dodatni adrenalin, koji zapravo pomae osobi da se osjea bolje! Njegovatelj ne bi trebao biti povrijeen neosnovanim napadima ili optubama. Pacijent ne moe kontrolirati te ispade i obino mu je kasnije zbog njih ao. Opet, kaveni klistir moe rijeiti problem. Taj dio reakcije ozdravljenja trebalo bi promatrati kao psiholoko ienje. Nakon to rasplamsavanje zavri, pacijent e opet biti optimistian i radovati se budunosti.
POTEKOE S KAVENIM KLISTIRIMA

Pogledati 13. poglavlje, Sve o klistir ima.


VRUICA

To je poeljna reakcija imunolokog sustava koja pomae u napadu na maligna tkiva. Nemojte pokuavati prekinuti vruicu aspirinom ili bilo kojim drugim lijekom. Jednostavno udobno smjestite pacijenta i na elo mu stavite vlanu krpu koju ste prethodno umoili u hladnu (ne ledenu) vodu i iscijedili. U gotovo 30 godina nikada nismo vidjeli da je tijelo dosegnulo temperaturu koja bi mogla otetiti mozak ili jetru (tj. viu od 41 C). Najvia koju smo vidjeli bila je 40,3 C, to je neugodno, ali ne i ozbiljno. Budui da time upravlja tijelo i da terapija aktivira lijeenje, vruica se ne stvara umjetno i tijelo se nikada nee nasmrt izlijeiti.
SAETAK

Gore izneseno pokriva naine ublaavanja opih simptoma koje doivljavaju pacijenti na oporavku. Meutim, rasplamsavanja se mogu javiti u mnogim razliitim oblicima. Povijesti bolesti Jedna gospoa, koja se vrlo brzo oporavljala od rairenog melanoma, naglo je apsorbirala tumorska tkiva. Jednog je dana njen sin nazvao bolnicu i rekao: Moja mama

163

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

je prole noi dezorijentirano hodala po kui, govorei besmislice i ponavljajui se, pa smo ju smjestili u krevet. Meutim, jutros se nije posve probudila, pa smo ju odveli na hitnu pomo u bolnicu. Tamo je lijenik rekao da se, naravno, njen melanom proirio na mozak i da umire. to bismo trebali uiniti? Gersonov lijenik zamolio ga je da ju hitno odvede iz bolnice i da joj daje kavene klistire svaka dva sata kroz cijeli dan. Pacijentica je apsorbirala tumorsko tkivo i toksine bre nego to ih je eliminirala. Toksini su potom kruili krvotokom i stizali do njenog mozga ali, umjesto da joj se pojaaju klistiri, ona je stavljena u krevet! Tijekom noi apsorbiralo se jo tumorskog tkiva, zbog ega je ujutro bila polukomatozna. Kaveni klistiri svaka dva sata kroz itav dan rijeili su problem i ona se nastavila oporavljati. Drugi pacijent s potpuno drugaijim problemom prvotno je bolovao od karcinoma vilice i kirurki su mu uklonili dio vilice i nepca, ali se rak proirio na njegova plua. Unutar otprilike pet dana od poetka tretmana dobio je snane bolove u desnoj nozi, to ga je vezalo za krevet. Naravno, kao i svaki drugi pacijent s rakom, ovjek je odmah pretpostavio da mu se rak proirio zbog Gersonovog tretmana. Meutim, rendgenska snimka njegove noge pokazala je da je jedna stara ozljeda na njegovoj cjevanici poela zarastati. Nije bilo tumora, i za par dana noga mu je potpuno zarasla. Jo jedan zanimljiv sluaj bio je pacijent s melanomom koji je bolovao od malarije za vrijeme Drugog svjetskog rata i prvo je godinama uzimao kinin, a kasnije atabrin, da bi ga naposljetku prestao uzimati. Kao rezultat toga, dvaput godinje imao je napade malarije. Jedne je godine mislio da osjea kako mu dolazi napad; meutim, uobiajena zimica i poviena temperatura nisu se pojavile. Ubrzo nakon toga dobio je prvi tumor koji se, prilikom operacije, pokazao kao melanom. Par mjeseci kasnije pojavio se jo jedan tumor i pacijent je doao u Gersonovu bolnicu. Unutar par dana dobio je zimicu i temperaturu, tipine za napad malarije. Parazit je i dalje bio u njegovom tijelu, ali, kad je njegov imunoloki sustav zakazao, on vie nije bio u stanju razviti vruicu. Uz pomo tretmana, njegov imunoloki sustav poeo je ponovno reagirati i doivio je tipian napad malarije, s vruicom koja se popela ak do 40,2 C. Vruica je do jutra prestala, ali morao je pretrpjeti jo jednu no sa zimicama i visokom temperaturom. Gersonovi lijenici nisu zaustavili ili ublaili temperaturu; samo su se pobrinuli da mu bude udobno. Do drugog jutra novi tumor bio je gotovo nestao, smanjivi se za preko 80% - zahvaljujui obnovljenom imunolokom sustavu. Pacijent vie nije imao napade malarije. Kad je prvi put dola u Gersonovu bolnicu, jedna pacijentica srednjih godina s metastaziranim melanomom takoer je bolovala od ranog stadija starakog dijabetesa i nagrujueg osteoartritisa u desnoj ruci. Nakon tri tjedna, njene pretrage krvi i urina nisu pokazale nikakav znak dijabetesa, dok su ju njeni bolni zgreni prsti prestali boljeti i postupno su se ispravili. Nekoliko mjeseci kasnije u njenom domu, jedne su

164

1 6 .P O G L A V L J E :R A Z U M I J E V A N J ER E A K C I J EO Z D R A V L J E N J A

je noi probudili nepodnoljivo otri bolovi na desnoj strani njenog trbuha koji je, kako je otkrila, postao tamnocrven i vru. Nakon prvotne panike shvatila je da su ti simptomi grupirani oko oiljka nastalog zbog apendektomije (vaenja slijepog crijeva) obavljene 35 godina ranije. Sve se brzo smirilo i ostao joj je jedva vidljiv, bezbolan oiljak. To je samo par nasumce odabranih primjera. Treba zapamtiti da gotovo svaki pacijent ima dugu povijest zdravstvenih problema koji se ponovno aktiviraju prilikom ienja za vrijeme reakcije ozdravljenja (npr. stare upale plua koje mogu opet izazvati bolove u prsima i sluz; stari, naizgled zarasli lomovi kostiju koji se jave za vrijeme rasplamsavanja dok zacjeljuju do kraja; povienje kolesterola dok se plak u venama i arterijama razgrauje i odstranjuje). Klju za njihovo prepoznavanje u tome je to traju samo par dana i pacijent se nakon toga osjea mnogo bolje. Meutim, ako reakcije traju predugo, moda e biti potrebno obaviti pretrage krvi i urina ili detaljan pregled kako bi se utvrdilo je li temeljni uzrok moda ozbiljna infekcija, a ne reakcija ozdravljenja. Pacijent u nekim sluajevima moe ak patiti od neravnotee minerala i mogu biti potrebne intravenozne injekcije kako bi se obnovila ravnotea u njegovoj krvi. BILJEKE 1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), str. 201-202.

165

11. POGLAVLJE

Puna terapija

una terapija propisuje se veini pacijenata s rakom koji nisu jako oslabljeni i nisu prethodno bili tretirani kemoterapijom. Raspored iz sata u sat na tablici 17-1 pokriva prva tri do etiri tjedna tretmana. Za kasnija smanjenja, pogledati godinji raspored na tablici 17-2.
N a p o m e n e za tablicu 17-1

Za objanjenje lijekova, pogledati 14. poglavlje, Lijekovi. Obavezno slijedite upute za promjene. Napravite praznu tablicu koju ete ispuniti kasnije kada se lijekovi promijene i kada se uestalost klistira i injekcija jetre s B n smanje. Klistire ricinusovim uljem treba uzimati svaki drugi dan ili kako naredi Gersonov lijenik. Upute za provoenje pune terapije dane su od 9. poglavlja, Gersonovo domainstvo do 13. poglavlja, Sve o klistirima. Molim vas da ih paljivo prouite.
N a p o m e n e za tablicu 17-2

Ovisno o rezultatima pretraga, lijekove za titnjau moda e trebati poveati ili smanjiti.

166

77.

POGLAVLJE:

PUNA

TERAPIJA

Tablica 17-1
R a s p o r e d iz sata u sat za t i p i n o g p a c i j e n t a s r a k o m

167

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

Tablica 17-2
Godinji raspored za tipinog pacijenta s r a k o m

168

11. POGLAVLJE

Prilagodba terapije kemo-tretiranim i jako oslabljenim pacijentima


Napomena: Iste modifikacije vrijede za obje kategorije. vrijeme rada dr. Gersona lijekovi za kemoterapiju tek su se poeli uvoditi i njihovi uinci bili su uglavnom nepoznati. To objanjava zato se kemoterapija uope ne spominje u njegovoj klasinoj knjizi, Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva } Do masovne upotrebe ovog tretmana, zasnovane na teoriji da jaki otrovi koji se daju pacijentima s rakom ubijaju maligne stanice, ali zdravim stanicama omoguuju da se oporave, dolo je tek u godinama nakon smrti dr. Gersona. Danas se on koristi gotovo svuda irom svijeta. Ponekad se primjenjuje kao dodatni tretman, u kombinaciji s drugim nainima lijeenja; u drugim sluajevima pripisuje se pacijentima prije operacije kako bi smanjio njihov tumor, vrlo esto u terminalnim sluajevima. Ako ih se upita, mnogi lijenici priznaju da kemoterapija moe, u najboljem sluaju, samo produiti oekivano trajanje ivota za nekoliko mjeseci i nikako ne obeava izljeenje.

Ovdje nam nije cilj raspravljati o pozitivnim ili negativnim rezultatima kemoterapije, koje su opirno opisali Ralph W. Moss 2 i mnogi drugi. (Pogledati 20. poglavlje, Stvari koje treba zapamtiti) Zanimaju nas iskljuivo promjene koje treba napraviti na Gersonovom protokolu za pacijente koji su prethodno bili tretirani otrovnim kemikalijama. Kad se Gersonova terapija tek poela primjenjivati 18 godina nakon smrti dr. Gersona u prvoj Gersonovoj klinici u Meksiku, lijenici su nerado primali pacijente koji su bili na kemoterapiji. O tome nita nije pisalo u Terapiji za rak,3 koja im je bila iskljuivi vodi. Kasnije, kad su se bolje upoznali s tretmanom i vidjeli njegove pozitivne uinke, oprezno su primili dva kemo-tretirana pacijenta koji su ih molili za pomo. U to vrijeme, shvativi dodatnu tetu uzrokovanu visoko toksinim lijekovima za ke-

169

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

moterapiju, lijenici su pretpostavili da bi ti pacijenti takoer trebali proi kroz redovan tretman za detoksikaciju radi uklanjanja akumuliranih otrova iz njihovih tijela. U skladu s time, primijenili su strog intenzivni protokol, ukljuujui tretmane ricinusovim uljem, i okirali su se kad su vidjeli da je ricinusovo ulje poelo prebrzo uklanjati otrove, oslobaajui ih u krvotok i uzrokujui da pacijenti trpe od predoziranja kemoterapijskim lijekovima. Morali su ih prebaciti na intenzivnu njegu; sreom, oba pacijenta su preivjela. Taj incident brzo je nauio lijenike da kemo-tretiranim pacijentima ne daju ricinusovo ulje i da umjesto toga za njih razrade donekle reducirani program tretiranja kako jetra ne bi bila pod prevelikim stresom i kako se toksini ne bi oslobaali prebrzo. Od tog vremena vidjeli smo mnogo takvih pacijenata koji su postigli zadovoljavaju dugotrajan oporavak, ali rezultati se postiu sporije. Takoer, budui da je tijelo mnogo zatrovanije zbog nagomilanih sintetikih kemikalija, rezultati su neto manje sigurni. (Pogledati 27. poglavlje, Povijesti bolesti oporavljenih pacijenata, za prie o pacijentima koji su bih bezuspjeno tretirani kemoterapijom prije nego to su ih poslali kui da umru - ali su se ipak oporavili na Gersonovom programu.) Kemo-tretirani pacijenti takoer imaju reakcije ozdravljenja. (Pogledati 16. poglavlje, Razumijevanje reakcije ozdravljenja) Tijekom prvih nekoliko mjeseci, one po intenzitetu variraju. Meutim, u pravilu, velika reakcija ozdravljenja kod kemoterapije javlja se nakon otprilike est mjeseci Gersonove terapije, to je drugaije od standardnih rasplamsavanja koje doivljavaju pacijenti koji nisu bili na kemoterapiji. Kemoterapijom optereeni pacijenti izluuju toksine lijekove koji su jo uvijek nakupljeni u njihovom organizmu i trpe poremeaje koji su slini, iako manje teki, od onih koje uzrokuje kemoterapija. To ukljuuje gubitak neto kose, muninu, ranice u ustima, bolove, smanjenje broja crvenih i bijelih krvnih zrnaca, slabost i promjene rezultata pretraga. Neki pacijenti mogu ak osjetiti miris kemikalija koje se izluuju kroz njihovu kou. Izbaeni klistir esto smrdi na kemikalije. Takva reakcija na kemoterapiju nakon est mjeseci moe potrajati do tri tjedna, nakon ega se stanje pacijenta znatno popravi. Kemoterapijom uzrokovani simptomi nestanu, krvna slika se ponovno popravi, tumori se ponu bre povlaiti, kosa ponovno izraste i energija se vrati. Nakon tog velikog ienja protokolu se oprezno moe dodati jedna vana procedura - tj. tretman ricinusovim uljem. Pacijentu se pone davati samo klistir od ricinusovog ulja. Umjesto uobiajene koliine (Pogledati 13. poglavlje, Sve o klistirima), samo se dvije ajne liice dodaju u kaveni klistir tijekom dva do tri tjedna, do dvaput tjedno. Ako pacijent ne reagira previe burno, ta se koliina povea na 4 ajne liice tijekom jo tri tjedna. Opet, ako se to poveanje dobro tolerira, pacijentu bi trebalo davati jednu ajnu liicu ricinusovog ulja oralno, praenu uobiajenom alicom

170

18.

POGLAVLJE:

PRILAGODBA

TERAPIJE

KEMO-TRETIRANIM

JAKO

OSLABLJENIM

PACIJENTIMA

vrue zaslaene kave; zatim, pet sati kasnije, klistirom s ricinusovim uljem (dvaput tjedno). Nakon toga se koliine opet postupno poveavaju, sve dok pacijent ne bude u stanju primati puni redovni tretman ricinusovim uljem i dok se reducirana terapija ne bude mogla pojaati do punog intenziteta, kakav se koristi kod obinih pacijenata. Tablica 18-1 prikazuje detalje prilagoenog tretmana za kemo-tretirane i/ili jako oslabljene pacijente. Napomene za tablicu 18-1 Napravite praznu tablicu koju ete ispuniti kasnije kada se lijekovi promijene i kada se uestalost klistira i injekcija jetre s B12 smanje. Nema nikakvog tretmana ricinusovim uljem do daljnjeg. Toan tretman, s odreenim brojem sokova, klistira, lijekova itd. treba odrediti obueni Gersonov lij enik. Tablica 18-1
R a s p o r e d iz sata u sat za k e m o - t r e t i r a n o g ili o s l a b l j e n o g p a c i j e n t a

Radi lakeg snalaenja, evo pregleda sastojaka koje sadri tablica: 10 aa od po 240 ml raznih sokova (npr. jabuka i mrkva, mrkva, zeleni i narana),

171

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

za jako oslabljene pacijente smanjeno na osam aa; ili na 10 aa po 120-180 ml. Za takve pacijente moe se dodati do 60 ml procijeene zobene juhe u svaku au soka radi lake probave. (Pogledati 16. poglavlje, Razumijevanje reakcije ozdravljenja) 18 ajnih liica kalijevog spoja (2 ajne liice u svaku od 9 aa) 1 i pol do 3 zrnca titnjae 5 kapi (pola jaine) Lugolove otopine 5 tableta od 50 mg niacina (izbaciti ako je prisutno krvarenje) 6 kapsula acidol pepsina 6 kapsula jetre u prahu 12 tableta pankreatina 3 cc ekstrakta jetre s 50 pg B12 (jedna intramuskularna injekcija dnevno) 3 kavena klistira 200 do 600 mg koenzima Q10, poevi oprezno s jednom tabletom od 50 mg dnevno Obroci su nepromijenjeni, i ukljuuju 2 velike lice ekolokog lanenog ulja dnevno tijekom mjesec dana, nakon toga 1 velika lica dnevno do kraja tretmana. BILJEKE 1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), 2 Ralph W. Moss, The Cancer Industry: Unraveling the Politics (izmijenjeno izdanje originala The Cancer Syndrome) (New York: Paragon House, 1989.). 3 Biljeka 1 (Gerson), gore.

172

11. POGLAVLJE

Gersonova terapija za nemaligne bolesti


r. Gerson je iz svoje duge klinike prakse uspio utvrditi da pacijent koji boluje od nemaligne bolesti ima bolesnu, oteenu jetru, dok je jetra nekoga s malignom bolesti vrlo toksina (zatrovana). U skladu s tom razlikom prilagoavao je tretman, stvorivi manje intenzivnu terapiju za nemaligna stanja. Istovremeno je istaknuo da ako pacijent iz ove druge kategorije slijedi stroi protokol koji vrlo podsjea na terapiju punog intenziteta, bre e se oporaviti. Manje intenzivna terapija nije toliko zahtjevna i lake ju je slijediti, pa pacijenti na tom reimu mogu nastaviti raditi. To je velika prednost, budui da veina ljudi ovisi o svojoj zaraenoj plai i ne mogu napustiti svoj posao ni na koje vrijeme. Tablica 19-1 tipian je raspored iz sata u sat za pacijente na manje intenzivnoj terapiji.
N a p o m e n a za tablicu 19-1

Napravite praznu tablicu koju ete ispuniti kasnije kada se lijekovi promijene i kada se uestalost klistira smanji. Ovisno o stanju pacijenta, mogue je smanjiti broj sokova s 10 na osam. Oni bi se trebali sastojati od etiri soka od mrkve i jabuke, tri zelena soka i jednog soka od narane. Meutim, nemojte ih smanjivati vie od toga. Takoer, pacijenti s kolagenskim bolestima (npr. lupusom, reumatoidnim artritisom ili sklerodermom) ne bi trebali piti sok od narane. Zamijenite ga svjee iscijeenim sokom od jabuke ili mrkve, ili zelenim sokom. Naravno, unos hrane, kaveni klistiri, pomno izbjegavanje toksina kod kue itd., vrijede i ovdje. Za detalje o provoenju terapije prilikom povratka na posao, pogledajte odlomak Pomo u kui u 20. poglavlju (Stvari koje treba zapamtiti).

173

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E

GERSON

I BEATA BISHOP

Tablica 19-1 Raspored za n e m a l i g n o g pacijenta

Kalijev spoj (ajnih zlicica)

Laneno ulje '.velikih lica)

titnjaa 'y)

Niacin (mg)

Obiok

Klistir

I p l !

11
i .

"i

I
2

1
3

8:00 9:00 10:00 Kava Doruak 2 Narana Zeleni Mrkva i jabuka Mrkva Zeleni Ruak Kava 1 2 Mrkva i jabuka Zeleni Mrkva i jabuka Kava Veera 1 2 Zeleni Mrkva i jabuka 2 2 2 2 2 2 i 50 2 3 50 3 i 1 50 3 2 2 2 50 1 50

11:00 12:00 13:00 14:00 17:00 18:00 19:00

Svaki drugi dan

174

Injekcijejetre i B,2

11. POGLAVLJE

Stvari koje treba zapamtiti

ovom poglavlju predstavit emo vei broj raznih stvari koje e podrati vae napore da poboljate i zatitite vae zdravije. Znanje je mo, a pojavljivanje takozvanih strunih pacijenata irom svijeta siguran je znak da je sve vie ljudi spremno preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i dobrobit. Nema sumnje da ste vi jedan od njih. Nadamo se da e vam sljedee informacije biti korisne.
O R T O D O K S N I T R E T M A N I Z A RAK

Za razliku od neinvazivnog, netoksinog i holistikog tretmana za rak sadranog u Gersonovoj terapiji, ortodoksna onkologija koncentrira se na uklanjanje ili unitavanje tumora na tri naina - kirurgijom, zraenjem i kemoterapijom. U sljedeim odjeljcima dat emo kratke saetke svakog od njih.
KIRURKI Z A H V A T

U mnogim sluajevima raka pacijenti su u stanju izbjei kirurki zahvat ako se umjesto toga podvrgnu Gersonovoj terapiji. Meutim, ponekad e Gersonov lijenik predloiti operaciju kako bi se smanjila pacijentova optereenost tumorom. Istina je da uklanjanje tumora olakava tijelu, u procesu iscjeljivanja, borbu protiv preostale bolesti. To je zato to malignosti imaju drugaiji metabolizam od normalnih stanica i isputaju toksine u okolna tkiva, kao i u krvotok. Jasno je da taj proces treba zaustaviti, ali kirurki zahvat ima ozbiljne negativne nuspojave. Prije operacije pacijentu se daju sredstva za smirenje kako bi ga se odralo mirnim i sprijeilo povienje krvnog tlaka. Zatim slijedi lokalna ili opa anestezija za operaciju uz prilino jake doze antibiotika. Nakon buenja, pacijent je u bolovima i primit e nekoliko doza analgetika. Sve u svemu, u pacijentov organizam unose se mnogi tetni toksini.

175

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

U novije vrijeme pojavio se jo jedan problem. Zbog pretjerane upotrebe antibiotika i loe higijene u bolnicama stvorene su takozvane superklice, koje su otporne na sve raspoloive antibiotike. Kao rezultat toga, velik broj pacijenata u bolnicama zarazi se snanim stafilokokom (Staphylococcus aureus), bakterijom koju je nemogue kontrolirati. Posebno za pacijente s rakom koji ve imaju slab imunoloki sustav, takve infekcije mogu biti opasne po ivot. Usprkos tome, pod odreenim okolnostima kirurki je zahvat hitno potreban i mora se brzo obaviti kako bi se spasio ivot. Takva situacija moe nastati zbog stvaranja debelog oiljnog tkiva koje blokira neki organ; moe se raditi o krvarenju iz velike krvne ile, oteene napadom raka, koje se mora zaustaviti; ili se pacijent moe ozlijediti u nezgodi i tetu treba hitno popraviti. Meutim, esto kirurki zahvat ne treba obaviti odmah. Na primjer, kada pacijent na punoj Gersonovoj terapiji mora otii u bolnicu na kirurku proceduru koja nije hitna, ima taman dovoljno vremena da se odgovarajue pripremi za taj dogaaj. Treba imati na umu da, nakon to se osoba dobro detoksicira, njeno e tijelo mnogo snanije reagirati na lijekove, ukljuujui anestetike, analgetike, pa ak i antibiotike. Ako o toj svojoj dilemi manje ili vie detoksiciran Gersonov pacijent pokua razgovarati s tipinim bolnikim kirurgom ili anesteziologom, oni jednostavno nee razumjeti o emu on govori. Iz tog je razloga najbolje pripremiti tijelo da prihvati neizbjene lijekove tako to e ga se privremeno uiniti manje osjetljivim, iako to, naalost, znai smanjenje djelotvornosti terapije. To se postie tako to se udvostrui redovna dnevna porcija jogurta, i tako da se poslue dva ili tri obroka s kuhanom ili na aru peenom ribom neposredno prije odlaska u bolnicu. To zapravo privremeno zaustavlja samoiscjeljujue aktivnosti tijela. Nakon svake neophodne kirurke procedure preporuljivo je napustiti bolnicu to je mogue prije. Po povratku kui nastavlja se s punom terapijom, ak uz izbacivanje jogurta na nekih tjedan dana i privremeno poveanje klistira na etiri ili vie, kako bi se oistili uneseni toksini. Nakon toga se pacijent vraa na razinu tretmana koju je koristio prije priprema za posjet bolnici.
D I J A G N O S T I K A KIRURGIJA

Kada mamogram ili MRI (magnetna rezonanca) otkriju sumnjivu kvricu ili sjenu na podruju dojke, lijenik kao i pacijent moraju saznati tonu prirodu kvrice. Lijenik e obino predloiti hitnu biopsiju i analizu uzorka tkiva kako bi se utvrdila situacija. Sljedei je korak lumpektomija (tj. uklanjanje kvrice iz dojke). Ako se kirurgu, na temelju njegovog iskustva, uini da je kvrica vjerojatno maligna, on e takoer

176

20. P O G L A V L J E :STVARIKOJETREBAZ A P A M T I T I

prouiti okolno tkivo, a posebno e provjeriti limfne vorove pod pazuhom kako bi vidio da li se malignost proirila. Problem je u tome to kada kirurg pone secirati limfne vorove, vjerojatno nee izvaditi samo jedan ili dva, nego ak osam ili deset. U ortodoksnoj medicini to se radi kako bi onkolog dobio informacije koje su mu potrebne da izabere ono to se smatra odgovarajuim kemoterapijskim lijekovima za pacijenta. Meutim, ako je pacijent ve odluio odbaciti kemoterapiju, besmisleno je ukloniti mnogo limfnih vorova. Uiniti to znai otetiti njihovu cirkulaciju i uzrokovati oticanje njihove ruke zbog nakupljanja blokirane tekuine, to onda vodi do jake neugodnosti a ruku moe uiniti praktino neupotrebljivom. Kako se taj rizik moe izbjei? Kao rutinski postupak, prije bilo kakve operacije, lijenik zahtijeva od pacijenta da potpie pristanak, u kojem stoji da on moe uiniti sve to smatra potrebnim ili najboljim, pod bilo kojim okolnostima s kojima se moe susresti. Potpie li pacijent takav openit pristanak, moe se dogoditi da mu uklone previe limfnih vorova. Umjesto toga, u pristanku bi trebalo izjaviti da ne pristaje na uklanjanje vie od dva limfna vora.
ZRAENJE

Zraenje se moe koristiti za medicinske dijagnostike ili terapijske procedure. Najranije izlaganje pacijenta zraenju dogaa se u obliku rendgenskih zraka za dijagnostike svrhe. U odnosu na ostalo, one su najmanje tetne. Ostala dijagnostika sredstva ukljuuju kompjuteriziranu tomografiju (CT), izvorno poznatu kao kompjuterizirana aksijalna tomografija (CAT ili CT pregled), koja koristi golemu koliinu rendgenskih zraka za dobivanje detaljne slike iz nekoliko kutova pacijentovog tijela, ruke ili noge. Jedino dijagnostiko sredstvo koje ne koristi rendgenske zrake je MRI, koji koristi radiovalove i jako magnetsko polje za stvaranje jasnih slika unutarnjih organa i tkiva. Ako poetno istraivanje dovede do dijagnoze raka, pacijentu se savjetuje da se podvrgne lijeenju radioterapijom, koje se obino sastoji od 30 tretmana. Iako je tehnika posljednjih godina uvelike poboljana, s ciljem ograniavanja zraenja samo na zahvaeno podruje pacijentova tijela, i dalje se mogu javljati tee ozljede u obliku opeklina. Prema slubenom alopatskom gleditu, radijacijske opekline gotovo je nemogue izlijeiti, pa ipak je teta gotovo u potpunosti reverzibilna pomou Gersonove tehnike. U knjizi dr. Gersona Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva,1 opisan je pacijent (sluaj br. 11) koji je prethodno bio tretiran s 88 primjena dubokih rendgenskih zraka, pri emu su mu ostale ozbiljne opekline. to je jo gore, rak mu se vratio. Zanimljivo je da su na Gersonovoj terapiji njegovi tumori koji su se irili po pluima i

177

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

limfnim vorovima nestali bre nego radijacijske opekline. Ipak, potpuno je ozdravio i ivio u dobrom zdravlju jo gotovo 50 godina. U sluajevima oralnog raka, tretmani zraenjem posebno su destruktivni zato jer zbog njih mogu presuiti lijezde slinovnice. To uzrokuje suha usta zbog kojih pacijent ne moe spavati i stalno mora pijuckati vodu kako bi navlaio suha usta, iako smo vidjeli sluajeve pacijenata kojima se sluznica oteena zraenjem vratila u normalno stanje nakon manje od dva tjedna terapije. Openito uzevi, Gersonovi lijenici rijetko koriste tretmane zraenjem. Postoji samo jedan specifian sluaj kod kojih mogu biti korisni, tonije, kod ublaavanja ekstremnih bolova od raka kostiju ili metastaza na kostima, koje je teko kontrolirati i sporije se lijee od malignosti na mekim tkivima. Kako bi se pomoglo pacijentu, koristi se vrlo malo (ponekad samo tri do pet) tretmana zraenjem radi zaustavljanja napredovanja tumora i ublaavanja bolova. Zraenje ima prednost pred kontrolom bolova pomou lijekova, koji - budui da su toksini - ometaju lijeenje. Budui da radioterapija ini lijekove nepotrebnima, kost moe zarasti i bolovi se ne vraaju.
KEMOTERAPIJA

Otprilike od 1960. kemoterapija je jedno od glavnih orua ortodoksne terapije protiv raka. Postoji mnogo vrsta kemoterapije, ah sve one imaju zajedniku jednu stvar: vrlo su toksine. Cilj je njihove primjene ubiti stanice raka i tako iskorijeniti maligne tumore. Meutim, ne postoji nijedan oblik terapije koji takoer ne ubija i zdrave stanice. Te bi toksine kemikalije trebale djelovati tako to ometaju metabolizam malignih stanica i zaustavljaju njihovo brzo dijeljenje. One to ine, ali u ljudskom tijelu postoje i druge stanice i tkiva koja se takoer brzo dijele - tonije, kotana sr koja, izmeu ostalog, stvara bijela krvna zrnca koja su neophodna za imunitet; sluznica stijenke crijeva; i folikule dlaka. Toksini kemoterapije ozbiljno ih oteuju, to rezultira smanjenom imunolokom funkcijom, muninom, povraanjem, ranicama u ustima i gubitkom kose. tete vremenom postaje mnogo gora. Pacijenti spominju gibitak pamenja, a djeca imaju tekoa s uenjem. Prijavljuju se oteenja srca, plua i bubrega, zajedno s mnogo veom uestalou infekcija. Kemoterapijski lijekovi predmet su stalnih inovacija, esto motiviranih financijskim razlozima. Jedan od najnovijih lijekova, Gemzar", koji je izvorno prihvaen za lijeenje raka plua i dojke, sada je takoer dobio dozvolu za primjenu kod uznapredovalog raka jajnika. Nema dokaza koji bi pokazali da taj lijek produuje ivot. S druge strane, pogorava nuspojave ranije koritenih kemoterapijskih lijekova; meutim, vrlo je skup. Nedavni izvjetaji govore da jedna serija tretmana Gemzarom, koja se sastoji od est doza danih tijekom est mjeseci, kota oko 12.600 dolara.

178

20. P O G L A V L J E :STVARIKOJETREBA Z A P A M T I T I

Kemoterapija se moe pohvaliti s par uspjeha, postizanja pravih izljeenja, ali oni su ogranieni na rijetke i posebne oblike raka, kao to je rak trudnica (choriocarcinoma). Tip raka limfe poznat kao Burkittov hmfom, koji se uglavnom javlja u odreenim dijelovima Afrike, takoer se izlijei u nekih 50% sluajeva.2 Jo jedno podruje uspjeha je kontrola mnogih akutnih leukemija djeje dobi, gdje oko 50% oboljele djece preivi preko pet godina. 3 Za rak testisa takoer se tvrdi da je izljeiv, i zaista je zabiljeen velik broj oporavaka.4 Naalost, ti se uspjesi odnose samo na rijetke vrste malignosti. Najei tipovi, kao to su rak dojke, prostate, plua i, u novije vrijeme, rak debelog crijeva, ne daju dobre rezultate, iako se kemoterapija u takvim sluajevima daje gotovo uvijek. Znakovit i alarmantan pregled upotrebe kemoterapije u kasnim sluajevima objavljen je jo davne 1972. u knjizi dr. Victora Richardsa Cancer - The Wayward Cell: Its Origins, Nature, and Treatment (Rak - razuzdana stanica: Njeno porijeklo, priroda i lijeenje). U svojoj knjizi Richards kae da iako se ak i palijacija (ublaenje bolova i blago smanjenje tumora) javlja samo na krae vrijeme kod oko 5 do 10% sluajeva, kemoterapija ima izuzetno vrijednu ulogu odravanja pacijenta orijentiranog na pravilnu medicinsku terapiju, i spreava osjeaj da su lijenici digli ruke od njega.... Ti potencijalno korisni lijekovi takoer mogu sprijeiti irenje arlatanskog lijeenja raka....5 Osuujui upotrebu kemoterapije, Ralph W. Moss u svojoj knjizi The Cancer Industry: Unraveling the Politics (Industrija raka i njeno razotkrivanjeJpie: Prema Richardsovom miljenju, isplati se riskirati da pacijenti trpe moguu muninu, povraanje, vrtoglavicu, gubitak kose, rane u ustima, pa ak i prijevremenu smrt samo kako bi biH orijentirani na pravilnu medicinsku terapiju i podalje od 'arlatanskog lijeenja raka 7 Drugim rijeima, isplati se zaustavljati pacijente u traenju pomoi osim one koju prua ortodoksna medicina. Na veini pakiranja lijekova za kemoterapiju nalazi se upozorenje koje kae da je poznato da sam taj lijek uzrokuje rak.8 Ozbiljnost toksinih uinaka kemoterapije najbolje se moe vidjeti u onkolokom priruniku za medicinske sestre. Tamo se upozorava sestre koje samo pripremaju lijekove za primjenu da su izvrgnute znaajnom riziku od oteenja koe, reproduktivnih abnormalnosti, hematolokih problema (s krvnim sustavom) te oteenja jetre i kromosoma. Medicinskim sestrama se takoer daju upute da se u prostoriji za pripremu lijeka nikada ne smije jesti, piti, puiti ili koristiti kozmetika. 9
IMPLANTATI ZA DOJKE

Za ovo se odluuju neke pacijentice s rakom dojke, uglavnom iz kozmetikih razloga, ali mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Naravno, razumljivo je da pacijentice nakon mastektomije ele nadoknaditi gubitak jedne ili obiju dojki. Meutim, u toj proceduri postoje rizici, ovisno o materijalima koji se koriste.

179

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Najgori su izbor silikonom punjeni umeci, za koje je poznato da pucaju i oslobaaju silikon u okolna tkiva. U jednom sluaju vidjeli smo kako to uzrokuje ozbiljnu zatrovanost na cijelom podruju grudi, kao i migrenske glavobolje i ekstremnu slabost, do te mjere da je pacijentica postala vezana za krevet. Gersonov tretman rijeio je veinu problema. Pacijentica se oslobodila migrena, povratila je svoju energiju i bila je u stanju normalno funkcionirati. Ako se koriste druga punila, pucanje je manji problem, osim to je implantat i dalje strani materijal, koji tijelo pokuava odbaciti. Ono to ne moe uiniti, budui da implantat ostaje vrsto na mjestu; to pak uzrokuje stalno nadraivanje, to je posebno opasno za pacijentice koje su imale mastektomiju zbog raka dojke. Kada se odvagnu razlozi za i protiv implantata, logino je da bi kozmetiki razlozi trebali biti manje vani od izbjegavanja recidiva.
POMO U DOMAINSTVU

Jedini ozbiljni nedostatak Gersonovog tretmana u tome je to zahtijeva vrlo mnogo rada, gotovo ekvivalentno poslu s punim radnim vremenom. Mnogo vremena, energije i stalnih napora potrebno je za pripremu 10 do 13 aa od 240 ml svjeih sokova dnevno, svakog punog sata, pored pripreme tri dnevna obroka i koncentrata kave za klistire, uz osiguravanje neprekidne opskrbe velikim koliinama ekolokog voa i povra potrebnog za neometan tijek programa. Voe i povre treba prati i pripremati za pravljenje sokova i kuhanje; salate i povre moraju se pripremiti neposredno prije obroka kako bi se sauvala njihova svjeina a sve je to, naravno, praeno neprestanim pranjem posua. Osim toga, ta dnevna rutina, koja oduzima gotovo osam sati, mora se odvijati neprekidno sedam dana u tjednu. Oigledno je da se teko bolesni pacijenti, pa ak i oni manje bolesni, ne mogu nositi s tako zahtjevnim rasporedom. Bez obzira na njihovo stanje, pacijenti se moraju odmarati kako bi ozdravili. To moramo stalno naglaavati jer mnogim ljudima - posebno lanovima pacijentove obitelji - to nije potpuno jasno. Ozdravljenje, herojski napor tijela da pobijedi bolest, zahtijeva energiju; ve sniena energija bolesne osobe mora se uvati za tu svrhu. Drugim rijeima, ispunjavanju zahtijeva terapije treba se potpuno posvetiti jedna osoba. U mnogim sluajevima brani drug ili neki drugi lan obitelji voljan je i u stanju obavljati taj posao, ali intenzitet neprekidnih zadataka brzo iscrpi jednu osobu. U tom sluaju treba unajmiti i obuiti kuhinjskog pomonika. Zapravo, najbolje je imati dva pomonika, tako da svaki radi nekoliko dana u tjednu. Izbor dobrog pomonika vrlo je vaan. Nije preporuljivo zaposliti medicinsku sestru kolovanu za alopatsku medicinu, budui da se ona moda nee sloiti s prehram-

180

20. P O G L A V L J E :STVARIKOJETREBAZ A P A M T I T I

benim reimom i mogla bi pokuavati dodavati namirnice po svom izboru. Slino tome, gurmanskom kuharu vjerojatno bi bilo teko izlaziti na kraj s Gersonovim nainom pripreme hrane. Idealan izbor bila bi neka osoba otvorenog uma spremna da ju se poui tonim zahtjevima tog posla. Nekim pacijentima pomoglo je to su se obratili svojoj crkvi za slanje dobrovoljaca. Najbolji je nain urediti da nekoliko dobrovoljaca neprekidno prua pomo prema odreenom rasporedu, tako da mogu zamijeniti jedan drugoga ako netko nije u stanju doi pomoi. Budui da priprema sokova svakih sat vremena uz sve druge zadatke odrava pomonika zaposlenim, jednom ili dvaput tjedno moe biti potreban i ista. Kao to je ve ranije istaknuto (pogledati 9. poglavlje, Gersonovo domainstvo), u pacijentovu se domu ne smiju koristiti nikakvi otrovni materijali za ienje. Nakon osam do 12 mjeseci na terapiji, pacijent je obino u mnogo boljem stanju i moe preuzeti na sebe neke zadatke vezane uz pripremu hrane, ukljuujui pravljenje sokova. Meutim, ako taj dodatni napor dovede do novih simptoma ili prejakog umaranja, potrebno je dovesti pomo izvana. Neki ljudi, posebno hranitelji obitelji, u stanju su vratiti se na posao prvo sa skraenim radnim vremenom, a kasnije i na neki redovni posao. Postoji jedan vaan uvjet: pacijent nikada ne smije jesti ruak u restoranu. On mora jesti uobiajen Gersonov ruak kod kue, zajedno sa svjee pripremljenim zelenim sokom (koji se ne moe ponijeti na posao), i mora se malo odmarati i uzimati podnevni klistir. Sokovi od mrkve/jabuke mogu se ponijeti na posao ujutro, u termosboci iznutra obloenoj staklom; jo jedna termos-boca puna soka mora se pripremiti za pacijenta kako bi iz nje pio tijekom popodneva. Tada se, po povratku kui, mogu popiti preostali zeleni sokovi i obaviti neobavljeni klistiri, nakon ega slijedi odmor. Takav raspored funkcionira samo ako kod kue postoji osoba koja je u stanju pripremiti sve elemente terapije potrebne pacijentu.
PROBLEM SA SUNEVOM SVJETLOU

Suneva svjetlost moe biti izvor dobrog zdravlja; takoer moe biti ubojica. Razlika lei u stupnju izlaganja koji izaberemo. Ljudskom tijelu potreban je vitamin D, koji pomae u odravanju nekoliko sustava organa i neophodan je za oblikovanje i odravanje zdravih kostiju. Meutim, vrlo je malo namirnica prirodno bogato vitaminom D (neke komercijalne namirnice obogaene su sintetikom verzijom te tvari), pa nam je potreban vitamin D koji se stvara u naoj koi kada je izloena suncu. Problem je u tome to ultraljubiaste (UV) zrake koje sadri Suneva svjetlost mogu uzrokovati ozbiljna oteenja stanica. To djelomino objanjava zato je rairena moda preplanulog tena bila praena udvostruenjem sluajeva raka koe u posljed-

181

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

njih nekoliko desetljea.10 ak i oni koji ne lee satima praktino goli na osunanoj plai, nego umjesto toga rade na otvorenom, mogu dobiti rak koe, jer 30% do 50% UV zraka stie do nas i po oblanom danu. Gersonovi pacijenti moraju paziti da izbjegavaju opekline od sunca, koje odmah uzrokuju tetu u obliku mjehura, crvenila i neugodnosti, ali takoer mogu uzrokovati dugoronu tetu: sa suhom, naboranom koom kao najblaom, i melanomom kao najgorom posljedicom. Prvo je pravilo ne izlagati se suncu izmeu 10 ujutro i 3 popodne tijekom ljeta, a u vruim klimama tijekom cijele godine. I dalje je mogue uivati u svjetlu iz zasjenjenog mjesta, ali ne u blizini vode, koja snano odraava Sunevu svjetlost. ak i tijekom ostatka dana, za boravka na otvorenom treba se dobro zatititi odjeom. Potrebnu zatitu pruaju lagane, bijele pamune koulje dugih rukava, duge hlae i eiri irokog oboda ili bijele kape sa iltom. Zdrava djeca moraju biti u stanju igrati se na otvorenom i plivati tijekom ljeta, ali ona su jo osjetljivija na opekline od sunca nego odrasle osobe. Naalost, 90% komercijalnih krema za sunanje sadri kemikaliju zvanu oktil metoksicinamat, koji je toksian i postaje dvostruko toksiniji kada je izloen Sunevoj svjetlosti. Budui da koa apsorbira 60% svega to se na nju nanese, oigledno je da takve preparate ne smiju koristiti djeca. Meutim, uz malo napora mogu se pronai djelotvorne i netoksine kreme za sunanje koje sadre prirodne sastojke, poput zelenog aja.
KOMPLEMENTARNE TERAPIJE

U dananje vrijeme postoji zbunjujui raspon ponude komplementarnih tretmana i postavlja se pitanje bi li Gersonovi pacijenti trebali koristiti bilo koji od njih. Jednostavan je odgovor da je sve to potie ozdravljenje i ne kosi se sa zahtjevima terapije dopustivo i potencijalno korisno. Meutim, nema mjesta za pogreke, zato pogledajmo koje su tehnike sigurne.
Refleksologija ili zonska terapija

Ona potjee iz starog Egipta, Kine i Indije. Temelji se na principu da su stopala i ake zrcalna slika tijela i da se, primjenom pritiska na odreenim tokama - posebno na stopalima - djeluje na odgovarajue dijelove tijela. Svrha tretmana je razbiti zaepljenja, blokade i obrasce stresa te obnoviti homeostazu, unutarnju ravnoteu tijela. Refleksologija ne tvrdi da dijagnosticira ili lijei, ali ima dobre rezultate u poboljanju opeg blagostanja. Kod pacijenata s rakom mora se koristiti njeno i oprezno, uz izbjegavanje refleksnih toaka koje odgovaraju zahvaenim dijelovima tijela.

182

20. P O G L A V L J E :STVARIKOJE TREBAZ A P A M T I T I

Reiki

lb je japanska tehnika za smanjenje stresa i oputanje koja potie ozdravljenje. Njeni praktikanti tvrde da postoji nevidljiva ivotna energija koja tee kroz nas i odrava nas na ivotu. Ako ta energija postane slaba, razbolimo se i trpimo stres. Kako bi lijeio, majstor reikija kanalizira energiju kroz svoje ruke u pacijentovo tijelo. Nema potrebe za masaom, samo za vrlo blagim dodirom. Iako pacijent osjea vrlo malo, tretman je zaista holistiki jer djeluje na tijelo, emocije, um i duh. Zbog svoje nespecifine prirode, reiki je u stanju pomoi kod bilo koje bolesti i dobro se kombinira s drugim medicinskim ili terapijskim tehnikama. Sama rije sastoji se od dva dijela: rei znai vea snaga, a ki znai ivotna energija, pa se podrazumijeva da je reiki duhovno voen put obnavljanja univerzalne ivotne energije kod onih kojima je to potrebno.
Akupunktura

Ona je nastala u Kini prije otprilike 2000 godina, a u SAD-u je poznata i sve se vie koristi od 1971. Njena je bit stimulacija odreenih anatomskih toaka na tijelu ubadanjem tankih metalnih igala u kou i njihovim manipuliranjem pomou ruke ili elektrinim putem. Tvrdi se da to regulira ivani sustav, aktivira analgetike koje stvara samo tijelo i jaa imunoloki sustav. Akupunktura ima dokazanu reputaciju dobre kontrole bolova i ubrzanja oporavka od operacije. Moe pruiti osjeaj blagostanja i obnoviti iscrpljenu energiju. Igle za akupunkturu, koje uzrokuju minimalne bolove, 1996. je odobrila Uprava za hranu i lijekove za upotrebu od strane licenciranih akupunkturista.11 Danas tu drevnu tehniku u SAD-u koriste tisue lijenika, stomatologa i drugih zdravstvenih radnika radi prevencije i ublaavanja bolova, a lanovi Amerike akademije za medicinsku akupunkturu koriste je na pacijentima s rakom u mnogim bolnicama i klinikama.
Joga

Joga se pojavila u Indiji prije otprilike 5000 godina. Ima je nekoliko vrsta, ukljuujui hatha jogu, tjelesnu disciplinu koja se sastoji uglavnom od vjebi istezanja i disanja, ija je popularnost na Zapadu u porastu od sredine 20. stoljea. Budui da je nekompetitivna, blaga i dostupna ljudima svih dobi i razina sposobnosti, joga je idealna vjeba za Gersonove pacijente koji ele poboljati svoju gipkost, izdrljivost i miini tonus. Poloaji joge, poznati kao asane, pomau u postizanju ravnotee i pravilnog dranja. Vjebe disanja smirujue su i oputajue, i mogu poveati opskrbu organizma kisikom - to je velika prednost, budui da stanice raka mogu uspijevati samo u anaerobnom okruenju (tj. bez kisika). Napomena: Pacijenti koji boluju od raka plua ili emfizema trebali bi raditi vjebe disanja samo pod nadzorom obuenog uitelja joge, ija bi pomo takoer bila dragocjena svim poetnicima.

183

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Masaa

Masaa za Gersonove pacijente mora biti ograniena na najblau, najnjeniju vrstu, koja je jedva neto vie od laganog glaenja. Duboko manipuliranje je strogo kontraindicirano jer su miii pacijenata s rakom obino oslabljeni te bi ih energino postupanje moglo lako otetiti. Jedina vrsta masae koju je dr. Gerson preporuivao pacijentima s rakom sastojala se od trljanja koe dvaput dnevno prije obroka mjeavinom dvije velike lice alkohola za utrljavanje i dvije velike lice alkoholnog octa u pola ae vode. Ta metoda stimulira cirkulaciju, otvara kapilare i pacijentu daje osjeaj osvjeenosti i okrijepljenosti.
BILJEKE

1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izd. (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), str. 295. 2 "Non-Hodgkin Lymphomas," The Merck Manuals, Online Medical Library (www.merck.com/mmpe/secl I/chl43/chI43c.html); takoer pogledati Ralph W. Moss, The Cancer Industry: Unraveling the Politics (izmijenjeno i dopunjeno izdanje originala The Cancer Syndrome) (New York: Paragon House, 1989.). 3 Hiromu Muchi, dr. med., Hiroko Ijima, dr. med., i Toshio Suda, dr. med., "The Treatment of Childhood Acute Lymphocytic Leukemia with Prophylactic Intrathecal and Systemic Intermediate-Dose (150 mg/m2) Methotrexate, Japanese Journal of Clinical Oncology 12:363-370 (1982.); takoer pogledati Note 2 (Moss), gore. 4 Lawrence H. Einhorn, "Curing metastatic testicular cancer," Proceedings of the National Academy of Sciences 99 (2002.): 4592-4595; takoer pogledati Note 2 (Moss), gore. 5 Victor Richards, dr. med., Cancerthe Wayward Cell: Its Origins, Nature, and Treatment (Berkeley: University of California Press, 1972.). 6 Pogledati biljeku 2 (Moss), gore. 7 Ralph W. Moss, Questioning Chemotherapy (Brooklyn: Equinox Press, 2000.) ("Kemoterapija moe uzrokovati rak: Najudija stvar o kemoterapiji je to to su mnogi od tih lijekova i sami kancerogeni. To se moe initi zapanjujue prosjenom itatelju, da lijekovi protiv raka uzrokuju rak. Ipak, to je neporeciva injenica.") 8 Ibid. 9 "Tanning Beds May Increase Skin Cancer Risk," American Cancer Society News Center (16. svibnja 2005.). 10 Rob Edwards, "Sinister side of sunscreens," New Scientist (7. listopada 2000.). 11 "Get the Facts: Acupuncture," Nacionalni centar za komplementarnu i alternativnu medicinu (http://nccam.nih.gov/health/acupuncture).

184

11. POGLAVLJE

Oprez: zamke na putu!

rijeiti je ljudski - a budui da smo ljudi, greke moemo initi na bilo kojem podruju ivota - ali kada teko bolesni ljudi zaponu s programom koji im moe spasiti ivot, poput Gersonove terapije, ak i manja pogreka ili previd mogu uzrokovati velik nazadak. Takav nain lijeenja zahtijeva potpunu preobrazbu - ne samo naina ivota nego i pacijentovog razumijevanja principa bolesti, zdravlja i lijeenja, i naina kako pacijent reagira na potrebe svoga tijela. To je razumijevanje tim vanije to terapija zabranjuje mnoge stvari koje su normalan dio zapadnog naina ivota, a pacijent treba znati razlog za ogranienja kako bi ih bezrezervno prihvatio. Tu je takoer i pitanje pridravanja pravila terapije, ak i bez autoritetne figure koja bi nadzirala ili korila pacijenta, kao to bi bilo u konvencionalnom medicinskom okruenju. Potrebna je zrelost i unutarnja snaga da bi se moglo biti vlastiti nadglednik te ostati na ravnom i uskom putu, ali nagrade su ogromne i ine sve to itekako vrijednim.
T E D I T E S V O J U ENERGIJU!

Razmotrimo mogue greke, s kojima e se pacijent vjerojatno susresti, posebno u ranim fazama Gersonovog protokola. Ironino, prva je zamka veliko poboljanje pacijentovog stanja do kojeg dolazi tijekom prvih nekoliko tjedana pune terapije, posebno ako se oni provedu u Gersonovoj klinici u Meksiku. Kad se takav pacijent vrati kui - to posebno vrijedi za ene - on izgleda i osjea se bolje i esto ne osjea bolove, pa lanovi obitelji pretpostave da opet moe raunati da e pacijent preuzeti svoje normalne zadatke i sluiti ih. To posebno teko pogaa suprugu/majku, koja se vjerojatno ionako osjea krivom to je iznevjerila obitelj time to je bila bolesna i to je imala vlastite, vrlo stvarne potrebe; krivnja ju moe odvesti natrag u njenu normalnu rutinu. Muki pacijenti obino imaju oputeniji stav po povratku kui, ali ak i oni ele poeti raditi, vjebati ili baviti se poslovima po kui.

185

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Nijedno od tih ponaanja nije prihvatljivo. Kao to je ranije reeno, pacijentima treba jako mnogo odmora. Njihova tijela naporno rade na detoksikaciji i ozdravljenju, a to je vanije od bilo koje kuanske aktivnosti. Zapravo, u veini sluajeva, iako je na pacijentu primjetno izuzetno poboljanje, oni se ipak osjeaju umorno pa ak i slabo tijekom prva dva do tri mjeseca terapije, i nisu u stanju doputati si mnogo aktivnosti. Umjesto da sluaju poruke svoga tijela, neki se pacijenti zapravo sile da budu na nogama, pripremaju vlastitu hranu i sokove (to je posao od est do osam sati dnevno!) i time se iscrpljuju. To je ozbiljna greka, i gotovo je zajameno da e naruiti dobre rezultate programa. Slian problem javlja se nakon tri do etiri mjeseca terapije kada nestane poetni umor i energija se vrati u tolikoj mjeri da se pacijenti osjeaju praktiki normalno. Oni ele opet biti u potpunosti aktivni i nadoknaditi izgubljeno vrijeme. ene se bace na veliko pospremanje kue koje ukljuuje pranje zavjesa, ribanje podova i napad na planine rublja koje treba izglaati; mukarci iste garae i, prema godinjem dobu, lopatom razgru snijeg ili kose travu, ili ak popravljaju krov, samo kako bi dokazali da opet potpuno normalno funkcioniraju. Taj je poriv razumljiv, ah pacijent mu se mora oduprijeti. Povrinska poboljanja (npr. poveana energija) ne znae izljeenje. Odmor i samo odmor i dalje je nuan za izbjegavanje iznenadnog pogoranja. Jedno od vanih pravila dr. Gersona bilo je da pacijent treba biti u krevetu najkasnije u 22 sata - ne itajui, gledajui televiziju ih sluajui radio - nego spavajui, ako je mogue, ili barem potpuno se odmarajui. Vrijeme prije ponoi posebno je vrijedno za rad tijela na popravku i obnavljanju samoga sebe, i to vrijeme ne smije se smanjivati.
ZAOBILAENJE PRAVILA

Istina, prehrambena pravila Gersonove terapije prilino su stroga, i mada se veina pacijenata brzo na njih navikne, ima nekih koji eznu za svojom sada zabranjenom najdraom hranom (bez obzira to je ona vjerojatno doprinijela njihovom zdravstvenom slomu!). Ti pacijenti obino su skloni misliti da ako tu i tamo pojedu neto malo sa strane to sigurno ne moe mnogo tetiti i moda e im ak podii moral i popraviti raspoloenje. To je pogreno u svakom pogledu. Prije svega, koliko je to malo i koliko je esto tu i tamo? Osim toga, nakon to se prekri strogo pridravanje pravila, lako je i izazovno prekriti ga opet... i opet. Takoer imajte u vidu da, budui da u ovom tretmanu tijelo prima naredbe i poruke kroz precizno izraunate hranjive tvari, od kojih svaka utjee na sve ostale, naruavanje tog procesa povremenim dodavanjem slanog, mar snog junk-fooda punog kemikalija zvui kao katastrofalna ideja. esto nisu pacijenti, nego dobronamjerni posjetitelji - prijatelji ili roaci - ti koji predloe krenje prehrambenog reima jer, kau, treba pojesti lijepi veliki odrezak

186

21. POGLAVLJE: OPREZ:Z A M K E NA PUTU!

da te ojaa! Oni su ti koji dovode u pitanje kako odrasla osoba moe preivjeti, a . kamoli ozdraviti, na svoj toj hrani za zeeve i, ak i ako pacijent uspije ignorirati njihove savjete, to izazove odreenu uzrujanost. Molim vas da imate na umu da ljudi koji kritiziraju Gersonov protokol, ukljuujui inae korisne i dobronamjerne zdravstvene radnike, rade to iz neznanja i nerazumijevanja, pa ih se zato slobodno moe ignorirati. Najbolje je zamoliti vae posjetitelje i prijatelje da potuju va izbor tretmana i prue vam podrku i ohrabrenje - ili da vas ostave na miru. One koji vam predlau da unosite promjene u terapiju upitajte: Koliko ste smrtno bolesnih pacijenata spasili vaim savjetima?
USTRAJTE, U N A T O PRIJATELJIMA

Naravno, lijepo je imati posjetitelje radi razbijanja monotonije koju nuno stvaraju sokovi, obroci i klistiri, ali samo pod odreenim okolnostima. Jedno je pravilo da nikada ne smijete pustiti u kuu nekoga tko boluje od prehlade, koliko god bila blaga, od kalja ili od simptoma slinih gripi. Potrebno je devet do 12 mjeseci prije nego to pacijentov imunoloki sustav dovoljno ojaa da se moe nositi s prehladom ili, jo gore, gripom; infekcija te vrste mogla bi dovesti do komplikacija koje bi ak mogle ugroziti pacijentov ivot. Ako se prijatelj ili roak bezobzirno pojavi bolujui od prehlade ili neke druge zarazne bolesti, pacijent se mora povui u svoju spavau sobu i ne smije imati nikakav kontakt s posjetiteljem. Ta razina nepopustljivosti vrlo je teka kada u posjet dou djeca, a posebno unuci. Pacijent ih eli voljeti i grliti, ak i ako kiu i mrcaju, ah to ne smije. Osim toga, ako pacijentov brani drug dobije prehladu, mora spavati u drugoj sobi.
USTRAJTE, U N A T O D O B R O N A M J E R N I M LIJENICIMA

Imati prijateljski raspoloenog alopatskog lijenika koji je spreman podrati Gersonovog pacijenta vrlo je vrijedno ako on pristaje upuivati na potrebne krvne pretrage i analize urina. Problem se javlja kada on proita rezultate testova. Ako je bilo koji nalaz izvan normalnog raspona, lijenik e predloiti pacijentu da uzme neki lijek kako bi ga doveo na normalnu razinu. To, takoer, moe biti ozbiljna greka. Abnormalne vrijednosti ispravit e se na Gersonovoj terapiji, ali alopatski lijekovi mogu nanijeti tetu. Na primjer, znamo za lijenika koji je primijetio pomalo snienu razinu eljeza u pacijentovoj krvi i prepisao lijek za podizanje eljeza. Problem je u tome to su dodaci prehrani sa eljezom toksini,1 to ih automatski ini zabranjenima za Gersonove pacijente. Vremenom, zahvaljujui zelenim sokovima, lijekovima s jetrom i vitaminu

187

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

B12, krvni nalazi vratit e se na normalnu razinu bez lijekova. (Pogledati poglavlje 26, Objanjenje Gersonovih laboratorijskih pretraga) Farmaceutski lijekovi mogu spasiti ivot kod akutnih bolesti i hitnih stanja, ali kad se radi o kroninim bolestima kao to je rak, u najboljem sluaju pruaju samo ublaavanje simptoma, a u najgorem mogu uzrokovati ozbiljne tete. Imajte to na umu ako i kada vam dobronamjerni lijenik kae da kemoterapija djeluje bre i bolje od soka od mrkve. Ostanite smireni i drite se soka od mrkve.
RASPLAMSAVANJA I PROMJENE RASPOLOENJA

Reakcije ozdravljenja ih takozvana rasplamsavanja redovni su dogaaji na Gersonovoj terapiji. (Pogledati 16. poglavlje, Razumijevanje reakcije ozdravljenja) Te epizode mogu biti zastraujue intenzivne; istovremeno, pacijent takoer moe patiti od depresije i mranog raspoloenja. Ako se obitelj uspaniari, pacijent moe zavriti na hitnoj pomoi najblie bolnice, gdje e ljubazni i zabrinuti lijenici pacijentu dati injekciju ih pilulu kako bi zaustavili simptome. Naalost, oni takoer zaustave i lijeenje, to je u nekim sluajevima uzrokovalo ozbiljne probleme. Stvar je u tome to prosjean alopatski lijenik vjerojatno nikada nije uo za reakciju ozdravljenja, ne razumije njene simptome i ulogu, pa se zato ne moe oekivati da e s njome ispravno postupati. Pravilan nain postupanja prema rasplamsavanju jasno je objanjen u 16. poglavlju i treba ga se strogo pridravati. Psiholoki problemi i promjene raspoloenja u potpunosti se rjeavaju. (Pogledati 24.; poglavlje, Psiholoka podrka Gersonovom pacijentu) Ovdje samo elimo upozoriti na snagu povremenih napadaja negativnosti, kada pacijent ne samo to se osjea fiziki neugodno - s muninom, znojenjem, glavoboljom, gaenjem prema hrani i sokovima te moguom groznicom - nego je takoer i mentalno ili emocionalno slomljen. Za to su krivi toksini koji krue sredinjim ivanim sustavom i mozgom, ali sve to pacijent osjea je jaka elja da prekine terapiju, oslobodi se svih ogranienja i pobjegne. To je prolazna faza. Dobro je unaprijed znati za nju tako da je, kada se pojavi, pacijent manje-vie spreman i bre se iz nje izvue.
UPOZORENJE U VEZI S V O D O M

Nemojte podcjenjivati vanost osiguravanja istoe sve vode koja se koristi u vaem domu. Najgori je problem fluorid (pogledati 5. poglavlje, Slom obrana tijela), zato se pobrinite da u vodi koju koristite nema te tetne kemikalije. Ako je ima, morate poduzeti posebne mjere opreza. Za razliku od klora, fluorid se ne uklanja kuhanjem vode! Jedini nain da ga se oslobodite je destilacija. (Pogledati 9. poglavlje, Gersonovo domainstvo)

188

21. POGLAVLJE: OPREZ:Z A M K E NA PUTU!

Meutim, fluorid je takoer prisutan u vodi koja se koristi za svakodnevno tuiranje. Iako tuiranje ne treba trajati mnogo minuta, ak i kratko izlaganje toploj vodi otvara pore, pa se svaka nepoeljna komponenta vode brzo apsorbira. Postoje dva rjeenja za taj problem: Kupajte se pomou spuve, umjesto pod tuem, u nekoliko litara zagrijane destilirane vode izlivene u umivaonik ili sudoper. Ugradite tu za kampiranje u kupaonici i punite ga toplom destiliranom vodom. Detaljno objanjenje, razni modeli i cijene tog ureaja mogu se nai na internetu.
PAZITE TO ITATE

Znanje je mo, i dobro informiran pacijent vjerojatno e donositi ispravne odluke. Meutim, velik i rastui izbor takozvanih knjiga o zdravlju i biblija prehrane opasno je podruje puno proturjenih teorija i savjeta. Pacijenti otvorenog uma koji eznu da naue nove stvari itaju sve knjige o zdravlju koje mogu pronai i na kraju ostaju zbunjeni. Iako se veina prehrambenih metoda barem dijelom temelji na Gersonovoj terapiji, nijedna nije potpuna ih bez autorovih predrasuda i subjektivnih ideja. Veliki su izgledi da ete, proitate li 10 knjiga o zdravlju, uti 12 razliitih miljenja. Naalost, ljudi koji su Gersonovom protokolu dodavali neke antikancerogene tvari o kojima su itali nisu uope proli dobro. Molim vas da zaboravite sve to ste itali. Ako ste odluili koristiti Gersonovu terapiju, informirajte se o njoj najdetaljnije to moete i drite se nje. Napokon, ima najduu i najbolju reputaciju.
POKUAJI TEDNJE

Nitko ne moe porei da je Gersonova terapija radno intenzivna; povremeno se zaista moe initi da e vas shrvati. Kad se to dogodi, pacijenti i/ili njihovi njegovatelji mogu doi u iskuenje da si malo olakaju stvari kroz promjenu rutine (npr. tako to e pripremati sokove za cijeli dan odjednom i uvati ih u hladnjaku, umjesto da ih pripremaju svjee iz sata u sat kao to je propisano). To naruava tretman i jami neuspjeh, budui da prijeko potrebni enzimi iz svjee iscijeenih sokova imaju ivotni vijek od oko 20 minuta. Nakon tog vremena minerali, elementi u tragovima i veina vitamina u sokovima mogu preivjeti, ali ivi enzimi i njihova ljekovita mo bit e izgubljeni. Jo jedno iskuenje javlja se kada neki od sastojaka Gersonovog protokola postanu teko dobavljivi, a pacijent odlui da e neto drugo biti sasvim dobra zamjena za krae vrijeme. U takvim situacijama potreban je izuzetan oprez. Na primjer, ako ekoloki proizvedena mrkva nije dostupna, za pripremu soka (ih jela) ni pod kojim

189

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

okolnostima ne smije se koristiti neekoloka mrkva. Komercijalno uzgojene mikve proete su agrokemikalijama; struganje ili guljenje nee ukloniti otrove. U izvanrednim sluajevima moe se koristiti ekoloki flairani sok od mrkve, sam ili pomijean s ekolokim flairanim sokom od jabuke, ali mora biti jasno da ta zamjena moe biti samo kratkorono rjeenje, a ne redovit postupak. Jedan od najgorih primjera zamjena dogodio se kod jedne pacijentice koja je bolovala od kolagenske bolesti. Bilo joj je dobro na Gersonovom programu sve dok njen izvor ekoloki uzgojenih mrkava nije potpuno presuio. Umjesto da potrai novi izvor, ona i njen suprug odluili su nedostupne mrkve zamijeniti sokom od narane, pa je poela piti do osam aa svjee iscijeenog soka od narane dnevno. To bi bilo tetno za bilo kojeg Gersonovog pacijenta; u ovom sluaju bilo je katastrofalno, budui da su agrumi kontraindicirani kod svih kolagenskih bolesti. Njeno stanje drastino se pogoralo.
P.S.

Thomas Jefferson je napisao: Cijena slobode je vjeni oprez. Pa, cijena ozdravljenja je jednaka: vjeni oprez kako bi se izbjegle prepreke, izdrala iskuenja i odbili netraeni savjeti od dobronamjernih neupuenih osoba koje ne razumiju to radite. Meutim, vi znate to radite i zato, i to je jedino vano.
BILJEKE

1 Anna E. O. Fisher i Declan P. Naughton, Iron supplements: the quick fix with long-term consequences, Nutrition Journal 3 (2) (16. sijenja 2004.).

190

11. POGLAVLJE

esto postavljana pitanja

ersonova terapija toliko je fundamentalno razliita od uobiajenog pristupa ortodoksne medicine usmjerenog na simptome i gutanje pilula da su osobama koje se tek upoznaju s ovom metodom lijeenja neki od njenih detalja zbunjujui. Vano je objasniti razloge koji stoje iza pravila; nakon to ih shvatimo, vidljivo je da su izvanredno logina. Evo nasuminog izbora najee postavljanih pitanja s prikladnim odgovorima. P: Zato ne kuhati povre na pari krae vrijeme, i onda iskoristiti vodu s dna lonca za juhu, umjesto to se dugim kuhanjem unitava sav ivot u povru ? O: Dr. Gerson je vrlo jasno rekao da je za kuhanje povra potrebno koristiti najniu moguu temperaturu. Visoka temperatura - a para je tophja od uzavrele vode - mijenja koloidnu strukturu hranjivih tvari, posebno bjelanevina, ah takoer i minerala, to oteava njihovu apsorpciju i asimilaciju. Dr. Gerson je ak predloio stavljanje rasprivaa topline ispod lonca kako bi toplina bila tek onolika koliko je potrebna da hrana moe lagano vreti dok se dobro ne skuha. Ova metoda ne unitava sav ivot u povru. Jedine hranjive tvari koje se oteuju su enzimi, koji propadaju na temperaturi iznad 60 C, ah pacijenti dobivaju ogromne koliine enzima u svjeim sirovim sokovima koje nadoknauju taj gubitak. Nia temperatura uva strukturu bjelanevina i minerala i neke vitamine. Prijedlog da bi vodu koja ostane u loncu trebalo iskoristiti priznanje je da se vrijedne hranjive tvari, posebno minerali, u vodi isperu, ostavljajui kuhano povre bez hranjivih tvari! To objanjava zato povre kuhano na pari ima vrlo malo okusa. Jo jedan razlog za sporo kuhanje hrane na najnioj moguoj temperaturi jest kako bi pacijentov crijevni trakt dobio meku masu (dobro skuhana vlakna) radi oblaganja sve sirove hrane i sokova koje pacijent mora pojesti. P: to je s uzimanjem dodataka prehrani s B-kompleksom radi odravanja ravnotee B vitamina, budui da koristimo prilino velike koliine B3 i Bn?

191

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

O: Dr. Gerson u svojoj knjizi 1 kae da je pacijentima kodilo kad im je davao vitamine Bt i Bg. Gersonov protokol, sa svojom golemom koliinom sokova i svjee hrane, vrlo je dobro uravnoteen i nisu mu potrebni dodaci. P: Kada se u prehranu mogu uvesti proizvodi od ekoloke soje? O: Kratki odgovor je: nikad. Sojini proizvodi svih vrsta (npr. tofu, brano ih umak) sadre tvar koja blokira apsorpciju hranjivih tvari, pored toga to imaju visok udio masti. Brojna istraivanja dokazala su toksinost soje, ak i kada je ekoloki uzgojena. Agresivno reklamiranje u kojem se tvrdi kako je soja korisna za prevenciju raka dojke pokazalo se neutemeljenim i suprotnim istini: vjerojatno je da soja potie maligne bolesti.2 P: Pravilno kombiniranje hrane, izbjegavanje mijeanja kroba i voa, navodno je zdravo. Zato se ne koristi u terapiji? O: Kombiniranje hrane vjerojatno je korisno ako se primjenjuje u prosjenoj amerikoj prehrani, koja je bogata ivotinjskim bjelanevinama i natrijem (soli). Budui da je sva Gersonova hrana vegetarijanska i da svo povre sadri odreenu koliinu kroba, nije ni nuno ni mogue odvajati te dvije tvari. P: Zato ne uzimati dodatke prehrani s vitaminom C i E, koji pomau u jaanju imunolokog sustava? Zar jedna aa naraninog soka dnevno moe biti dovoljna? O: Opa je zabluda da samo naranin sok sadri vitamin C. To nije tono. Sokovi koji se koriste u Gersonovom programu bogatiji su vitaminom C od naraninog soka i pacijenti ih svakodnevno konzumiraju u ogromnim koliinama. Njegov unos dodatno poveavaju sirove salate i voe. Dr. Gerson je bio ustrajan u tvrdnji da se pacijentima ne smiju davati nikakvi dodatni vitamini. Osim toga, utvrdili smo da se farmaceutski proizvedeni sintetski vitamini i minerali slabo apsorbiraju te da ak mogu biti i tetni. P: I krumpiri i rajice spadaju u opasnu porodicu otrovnog velebilja (pomonice) i zabranjeni su u mnogim prehrambenim reimima. Zato su oni najvie koritene namirnice u terapiji? O: Nisu! Namirnice koje se najvie koriste su mrkve, jabuke i zelenje za sokove. Krumpiri su izvanredno hranjivi, bogati kalijem kao i bjelanevinama, i lako su probavljivi (mnogo bolje od rie). Rajice su takoer dragocjene jer sadre vitamine i minerale, ukljuujui likopen - snaan antioksidant koji se posljednjih godina opseno istrauje i tvrdi se da jaa imunokompetenciju. 3 Druge vrste povra iz obitelji pomonica, kao to su zelene paprike i patlidani, takoer se koriste u prehrani i nikada nisu pokazale nikakve toksine uinke. P: Koliko rasplamsavanja ili reakcija ozdravljenja pacijent moe normalno oekivati?

192

2 2 .P O G L A V L J E : E S T OP O S T A V L J A N AP I T A N J A

O: Za to nema normalnog broja. Tijelo ih stvara sve dok su mu potrebne za ozdravljenje. U pravilu, prva reakcija ozdravljenja javlja se nekih est do osam dana nakon poetka intenzivnog tretmana; druga obino dolazi nakon otprilike est tjedana; trea, koja je esto najtea, najee se primjeuje nakon tri do tri i pol mjeseca. Kod pacijenata koji su bili tretirani kemoterapijom, oekujemo jo i takozvanu kemo-reakciju nakon otprilike est mjeseci terapije. Ovaj vremenski raspored nije fiksan i samo govori da pacijent moe oekivati reakcije na ozdravljenje u odreenim intervalima, koji u pojedinanim sluajevima mogu uvelike varirati. P: Jesu li glavobolje dobar znak? O: Nikako. One mogu biti simptom rasplamsavanja, kada tijelo otputa svoj teret toksina. U tom sluaju valja uzimati dodatni kaveni klistir kako bi se ubrzao proces detoksikaeije. U nekim rijetkim sluajevima toksinost je toliko visoka da jedan klistir ne ublaava glavobolju i potrebno je uzimati jedan ili vie dodatnih klistira. Kod gotovo svih pacijenata s napredovanjem ozdravljenja, glavobolje nestaju zauvijek, ak i ako su bile problem mnogo godina. Ako se glavobolje vrate nakon zavretka terapije, vjerojatno je dolo do izlaganja toksinima ih neprikladnoj hrani, to ubudue treba izbjegavati. P: Kada se pacijenti ponu osjeati bolje i imaju vie energije? O: Gotovo svi pacijenti, ukljuujui i one ekstremno bolesne, osjeaju se bolje nakon prvog tjedna terapije. Bolovi se smanje, apetit se vrati i san se popravi; u nekim se sluajevima ak i tumori smanje ili omekaju. Sve to zajedno daje velik psiholoki poticaj. To takoer signalizira trenutak kada pacijenta treba upozoriti na predstojeu reakciju ozdravljenja koja e donijeti viednevno loe osjeanje. Pravi porast energije moe se dogoditi nakon tri do est mjeseci, ovisno o dobi i stanju pacijenta. U toj fazi najvanije je da se pacijent nastavi odmarati te da ne krene baviti se mnogim aktivnostima! Nova energija mora se koristiti za ozdravljenje i nita drugo. Kasnije e biti vremena napretek za izgradnju miia i nadoknaivanje proputenog vjebanja. Pokua li se to uiniti prerano, moe doi do ozbiljnog pogoranja. P: Koliki dio svoje rastue energije Gersonovi pacijenti smiju koristiti za vjebanje? Nije valjda daju svu trebaju uvati za ozdravljenje? O: Sve ovisi o stanju pacijenta, no u svakom sluaju treba biti vrlo oprezan. Da ponemo od najgoreg scenarija, terminalno bolesnom pacijentu potpuni odmor (tj. bez ikakvih vjebi) neophodan je u,prvih nekoliko mjeseci. Nakon dolaska u Gersonovu bolnicu, takvi pacijenti esto doive pad energije i pretpostave da je razlog tome nedostatak (ivotinjskih) bjelanevina. To je, dakako, netono. Gersonova hrana bogata je lako probavljivim biljnim bjelanevinama koje obilno pokrivaju pacijentove prehrambene potrebe. Poetna slabost uzrokovana je raznim procesima ozdravljanja: oslobaanjem toksina iz tjelesnih tkiva i razaranjem tumorskog tkiva koje krui krvotokom prije negoli se

193

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

izlui. Jasno je da tijelo radi punom parom kako bi se zapoelo lijeiti te mu treba svaki gram energije koji moe prikupiti. Kod takvih pacijenata s uznapredovalom boleu vjebanje bi trebalo biti potpuno zabranjeno barem tri do pet mjeseci. Nakon estog mjeseca pacijenti obino osjeaju navalu energije. U toj je fazi vanije nego ikad ograniiti vjebanje, jer bi zloupotreba novootkrivene energije ozbiljno usporila nastavak procesa ozdravljenja. Predlaemo da se za poetak ograniite na etnje od najvie pet minuta, i samo po blagom vremenu (tj. ne po ljetnoj vruini niti po zimskim naletima ledenog vjetra!). Nakon tri do etiri tjedna vjebanje se moe oprezno produiti na 10 minuta. Takoer je mogue poeti koristiti mali trampolin, ah samo za dizanje i sputanje peta desetak puta bez pokretanja tijela, i kasnije za malo hodanja u mjestu. Pacijenti koji se oporavljaju mogu postupno proirivati svoj program vjebi pod uvjetom da se trajanje vjebi, ako postanu ozbiljno umorni i nisu se u stanju oporaviti nakon odmora, odmah mora smanjiti na zadnju razinu koja je bila ugodna. Takoer se mogu isprobati i lagane vjebe hatha joge. Koliko god se pacijent dobro osjeao, nije pametno zanemariti lijeenje zbog vjebanja. Nakon potpunog oporavka, miina se snaga lako moe ponovno izgraditi. P: Zastoje toliko vano za pacijente da izbjegavaju prehladu? Ni blaga gripa ne bi nam trebala mnogo nauditi. O: Moramo pretpostaviti da pacijenti koji su oboljeli od raka imaju ozbiljno oteen, oslabljen imunoloki sustav. Da nije tako, rak se ne bi ni pojavio! Uz intenzivnu Gersonovu terapiju, imunoloki sustav e se vremenom obnoviti. Meutim, to vrijeme lako bi moglo znaiti godinu dana tako da, dotad, prehlade i gripe uzrokovane virusnim infekcijama ostaju opasne budui da se imunoloki sustav u stanju oporavka ne moe s njima lako nositi. Osim toga, virusi napadaju zdrave stanice i mijenjaju njihove gene na isti nain kao to rak obino mijenja genetsku strukturu normalnih stanica. Ti promijenjeni geni zovu se onkogeni. Ako pacijent doivi invaziju virusa prije nego to se imunoloki sustav dovoljno obnovi, dolazi do opasne situacije koja moe ugroziti i ivot, i mora se tretirati ozoniranjem, dodatnim sredstvima za jaanje imuniteta, moda selenom i drugim stvarima. Dakle, oigledno je da je prevencija daleko poeljnija. Nemojte dopustiti nikome s prehladom ili gripom, posebno djeci, da dou blizu pacijenta! Oprez: ak i ako se pacijent dobro oporavi od prehlade ili gripe, mogue je da se tumorsko tkivo vrati i naraste. P: Znam da uloga kavenih klistira nije da potiu stolicu, ali to svejedno rade, posebno pri obavljanju pet klistira dnevno. Zato moram takoer uzimati to odvratno ricinusovo ulje? O: Ozbiljno bolesni pacijenti s rakom obino nose ogroman toksian teret tumorskog tkiva. Kada oporavljeni imunoloki sustav napadne taj teret i on se poinje izluivati,
194

2 2 .P O G L A V L J E : E S T OP O S T A V L J A N AP I T A N J A

velike koliine toksina oslobaaju se u krvotok, odakle ih preuzima jetra i otputa u tanko crijevo kako bi bili izbaeni. Veina ljudi ne zna da putovanje od mjesta gdje ih izbacuju jetra i uni sustav do anusa moe trajati mnogo sati, ak i uz redovnih pet dnevnih klistira. Za to vrijeme, tijelo e neizbjeno reapsorbirati dio tih toksina. Ricinusovo ulje potrebno je kako bi se ta situacija popravila. Ulje brzo isti cijeli crijevni trakt, ne samo debelo crijevo, a posebno tanko crijevo u kojem bi se dogaala reapsorpcija. Isti uinak ienja takoer bi bio od koristi pacijentima bez raka koji, zbog takozvanog civiliziranog ivljenja, nose velike koliine toksinih tvari drugaijih od tumorskog tkiva. Mogue je da bi se oni oporavili i bez klistira s ricinusovim uljem, ali koritenje dodatne detoksikacije pomou oralnog uzimanja ricinusovog ulja ubrzava lijeenje. P: Mogu li biti na toj terapiji istovremeno dok primam kemoterapiju? O: ini se kontradiktornim s jedne strane trovati tijelo kemoterapijskim lijekovima, a s druge ga strane istovremeno detoksicirati kavenim klistirima, sokovima itd. Kontrast izmeu ta dva pristupa toliko je otar da pacijenti koji dou na Gersonovu terapiju nakon to im kemoterapija nije uspjela pomoi moraju biti na reduciranom obliku Gersonovog programa barem est mjeseci kako bi se omoguila postupna detoksikacija tijela. Meutim, vaem tijelu tijekom kemoterapije moete pruiti podrku time to ete prijei na Gersonovu prehranu i uzimati ne vie od tri ae svjee iscijeenog soka i jednog klistira dnevno, sve dok ste svjesni da ne provodite Gersonovu terapiju. P: Ako je ta terapija tako djelotvorna, zato ju ne priznaju medicinske institucije? O: Kao to je dobro poznato, sadanjim ortodoksnim medicinskim sustavom vladaju ogromne i mone farmaceutske kompanije. One ak kontroliraju, putem znatnih donacija medicinskim fakultetima, ono to se ui studente medicine: da za suzbijanje simptoma treba koristiti lijekove, lijekove i jo vie lijekova. Farmaceutski lijekovi nikada ne izlijee, a rezultat toga je da se kronine degenerativne bolesti nazivaju neizljeivima. Gersonova terapija potpuno smanjuje upotrebu farmaceutskih lijekova, a time i njihovu prodaju, lijeei tijelo od njegovih pravih temeljnih problema: poremeaja u cijelom metabolizmu, oslabljenog imunolokog sustava i oteenih vitalnih organa. Tako se cijelo tijelo moe izlijeiti od temeljnih problema i obnavlja se zdravlje. Problem je u tome to velike farmaceutske kompanije ne mogu zaraivati na prirodnoj, ekoloki proizvedenoj hrani, poput vree mrkava, pa e se boriti protiv terapije utemeljene na prehrani dokle god budu mogli. Oni znaju da javnost poinje shvaati to se dogaa. P: Postoji jako mnogo vrsta raka. Kako ista terapija moe biti dobra za sve njih? to je sa specijalizacijom?

195

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

O: Istina je da, kada je tijelo ozbiljno oteeno toksinima, stalnim nadraivanjem, genetskim uzrocima ili bilo kojim drugim razlogom, obino doe do sloma tamo gdje je ono najslabije. To omoguava rast divljih stanica, to znai rak, i otuda potjee velika raznolikost malignih bolesti. Meutim, Gersonova terapija djeluje na cijeli organizam. Ona obnavlja obrane tijela tako da ono postaje sposobno napadati i unitavati maligno tkivo, koje mu je, zapravo, strano. Zdrava imunoloka reakcija ubija i uklanja to strano tkivo bez obzira na njegovo ime, porijeklo ili lokaciju! Naravno, manja precizna prilagoavanja programa rade se prema individualnim potrebama, ah izvan toga specijalizacija je pogrena. Poanta je i dalje da je potrebno lijeiti sve tjelesne sustave zajedno s imunolokim sustavom, ukljuujui ravnotee minerala, hormonski sustav, vitalne organe - sve - i jedino to osigurava pravo izljeenje. P: Moe li se Gersonova terapija primjenjivati na maloj djeci? Kako se koliine prilagoavaju njihovim potrebama? O: Da, mala djeca reagiraju izuzetno dobro, kao u Sluaju br. 15 u knjizi Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva4, gdje je pacijent bio osmomjeseni djeak. Naravno, otada smo imah mnogo uspjenih sluajeva s pacijentima u rasponu od tek prohodale djece do tinejdera. Lijekovima se doza prilagoava manje-vie u skladu s njihovom teinom, ali ona su itekako u stanju uzimati sokove* ak i iz boice s dudom, i openito im nisu potrebni kaveni klistiri do dobi od dvije ili tri godine. P: Koja je najranija dob u kojoj se bebi smije davati sok od mrkve? O: Ima beba koje su alergine na sve vrste mlijeka: majino mlijeko kad je majka bolesna, kozje mlijeko te sojino mlijeko i mlijeko za dojenad. Takve bebe othranjene su iskljuivo na ekolokom soku od mrkve, poevi od par tjedana starosti. Sok im daje sve hranjive tvari koje su im potrebne, i one rastu potpuno dobro i zdravo. P: Neki ljudi uasno se boje igala. Zato ne mogu uzimati ekstrakt jetre s Bn oralno? O: Iznenaujue je kako ljude koji se boje igala nije strah unositi svakakve otrove 11 njihova tijela, ukljuujui nikotin, alkohol, razna toksina sredstva protiv bolova i druge droge. Problem je u tome to, kad su terminalno bolesni, tijelo je toliko teko iscrpljeno da oralno uzimanje ne moe dovoljno nadoknaditi nedostatak da zaustavi rast raka. Drugi je problem to ve koristimo jetru u prahu, to nije dovoljno, a B12, koji je potreban za poticanje stvaranja zdravih crvenih krvnih stanica, slabo se apsorbira kod gotovo svih ljudi. Za pravilnu apsorpciju B12 uzetog oralno, tijelu je potreban takozvani intrinzini faktor, koji vrlo malo ljudi ima, pa moraju uzimati B12 bre i djelotvornije putem intramuskularnih injekcija. Usput, ako se injekcija pravilno daje u gluteus medius (u skladu s uputama dr. Gersona), a ne u gluteus maximus (kako veina lijenika i medicinskih sestara pogreno radi), potpuno je bezbolna.

196

2 2 .P O G L A V L J E : E S T OP O S T A V L J A N AP I T A N J A

P: Openito se smatra daje cikla vrlo zdravo povre. Zato se ne koristi u sokovima? O: Cikla je zdravo povre i u redu je koristiti ju kao takvu. Dr. Gerson ju je izbjegavao kod pravljenja sokova zato to je vrlo slatka (neke podvrste koriste se za proizvodnju eera). Takoer, ona je snaan ista, i pacijenti koji su ve na sustavnoj detoksikaiji ne bi trebali dobivati nikakve dodatne tvari za ienje. Meutim, ako se povremeno koristi kao povre u malim koliinama, nee koditi. P: U dananje vrijeme ak je i ekoloki uzgojeno voe i povre siromanije hranjivim tvarima nego ono iz ranijih vremena. Ne bi li pacijentima trebalo davati dodatne vitamine i minerale? O: Istina je da ekoloki uzgojeno voe i povre nije bogato kao to je nekada bilo. Meutim, sintetski vitamini i minerali koje farmaceutska industrija koristi u svojim dodacima prehrani gotovo se uvijek slabo apsorbiraju. Osim toga, neki su sasvim tetni,5 poput vitamina A, E i nekoliko vitamina B. Vitamini A i E nalaze se u ribljim uljima i u sojinom ulju. Njih treba izbjegavati jer masne tvari potiu rast tumora. Jedini B vitamini koje je vano koristiti su B3 (niacin) i B[2. Drugi naruavaju metabolizam; dr. Gerson je utvrdio da tete pacijentu. Iako su ekoloke namirnice siromanije hranjivim tvarima, uz 13 aa svjee pripremljenog soka dnevno pacijentovo se tijelo temeljito preplavljuje vitaminima i mineralima u njihovom ivom, aktivnom obliku koji je ak i bolesno tijelo u stanju asimilirati - i daju se u stvarno golemim koliinama kako bi se iznova napunili bolesni, oteeni organi. Farmaceutski vitamini i minerali, ak i takozvani organski iz biljnih izvora, obino se ne apsorbiraju ili se apsorbiraju slabo, tako da neki uu u sustav, a neki ne. To uzrokuje nove neravnotee. P: Zato izlijeeni pacijent nakon jedne ili dvije godine ne moe zapoeti jesti normalnu prehranu? O: Teoretski, izlijeeni pacijent mogao bi zapoeti jesti normalnu prehranu, ali to je normalno? Znai h to hranu iz konzervi, flairanu, kemijski konzerviranu, umjetno aromatiziranu i obojenu, smrznutu hranu? Veina pacijenata vie ne eli jesti takvu hranu i znaju da nije zdrava, a zapravo ni normalna. Oni se takoer ne ele vratiti upravo onim namirnicama koje su uzrokovale njihovu bolest! Sljedee je pitanje: to je tono izlijeen pacijent? Kako znamo jesu li organi potpuno obnovljeni, ih moe li imunoloki sustav funkcionirati usprkos unosu toksine umjetne hrane? Hoe li obrane ponovno nestati ih oslabjeti? Koliko brzo? Sve je vie informacija koje pokazuju da se svojstva mesa i svih ivotinjskih proizvoda (npr. sira i svih mlijenih proizvoda, ribe, peradi i jaja) mijenjaju na nain da bjelanevine postaju preteito tetne za ljudsko tijelo, umjesto da mu pruaju zdrave hranjive tvari.6 P: Kakve bi promjene u svoj nain ivota trebao uvesti oporavljeni pacijent?

197

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

O: Pacijent mora imati na umu da su kemikalije iz domainstva (npr. sredstva za ienje, bjelila, otapala, latila i boje) toksine7 i mora ih izbjegavati. Takoer, mnoga kozmetika sredstva - zapravo veina - koja se primjenjuju na koi ulaze u krvotok, toksina su8 i trebalo bi ih prestati koristiti. Posebno su tetni gelovi, kreme ili stickovi za spreavanje znojenja. 9 Zdrav znoj nema mirisa. Tijelo se pokuava detoksicirati kroz znojenje: njegovo spreavanje prisiljava toksine da se vrate u limfni sustav. (Pogledati 5. poglavlje, Slom obrana tijela) P: Koliko u dugo morati biti na terapiji? Kada e tumor nestati? Kada e bolovi nestati? Kada u moi poeti vjebati? Kada u moi poeti jesti (bilo to)? O: Na pitanja koja poinju s koliko dugo i kada ne moe se nimalo pouzdano odgovoriti. Sve ovisi o konkretnim okolnostima i stanju osobe koja pitanje postavlja. Koliko je velik tumor? Koliko se proirio? Koliko je pacijent star? Koliko je tete pretrpio od lijekova ih operacija, ili si je sam naudio junk-foodom, puenjem i drugim autodestruktivnim navikama? Koliko strogo e se pacijent i obitelj drati terapije, iz dana u dan, dokle god bude potrebno? Nije mogue dati precizan odgovor u tjednima ili mjesecima, ali postoji openit odgovor koji je moj sin Howard nauio u amerikoj mornarici. Kad je bio suoen s mogunou da e se morati drati za most podmornice koji e se privremeno nai pod vodom zbog visokih valova, upitao je: Koliko dugo u morati zadravati dah? Zateeni vii asnik, nakon to je zastao na par trenutaka kako bi novajliju odmjerio, jednostavno je rekao: Koliko bude trebalo! P: Sok od mrkve sadri mnogo eera. Iz nekoliko izvora uli smo da sok od mrkve hrani tumore. Je li to tono? O: Svo voe i mnoge vrste povra sadre sloene ugljikohidrate koji zapravo nisu eeri, nego ine temelj ljudske prehrane. Suprotno lanim tvrdnjama nekih lijenika, sok od mrkve ne hrani tumore. Kada bi tako bilo, Gersonova terapija ubila bi svakog pacijenta s rakom! Istina je da sok od mrkve ima vrlo vanu ulogu u lijeenju. Umjesto da nakodi pacijentima, opskrbljuje ih obiljem beta karotena (koji se u tijelu pretvara u vitamin A) te mnogim drugim vitaminima. Osim toga, kao jedan od najpotpunijih izvora minerala, veinu njih sadri u lako iskoristivom obliku. Sok od mrkve bogat je ak i biljnim bjelanevinama i, kao rezultat toga, izvrsno prua cjelovitu prehranu i lijeenje. P: Sa svim klistirima koji se prime tijekom dvije godine na terapiji, hou li zauvijek ostati ovisna o klistirima? O: Naravno da ne! Molim vas da imate na umu kako svrha klistira nije oistiti crijeva od stolice; zapravo, oni dopiru samo do jednog dijela debelog crijeva i ne utjeu na pranjenje crijeva. To objanjava zato su neki Gersonovi pacijenti u stanju imati normalnu stolicu izmeu klistira. Ako je zatvor bio problem prije poetka terapije, nakon to se jetra i crijeva u potpunosti obnove pacijent e imati redovitu stolicu.
198

2 2 .P O G L A V L J E : E S T OP O S T A V L J A N AP I T A N J A

Rutina klistiranja ne treba ugroziti ponovno postignutu redovitost. U veini sluajeva, kada terapija zavri, normalna stolica vraa se bez imalo smetnji. U iznimni sluajevima, kada se to ne dogodi, pacijent e u najgorem sluaju trebati uzimati jedan upola slabiji klistir dnevno kao jutarnju rutinu. Da citiram bezuvjetno pravilo dr. Gersona, Nikada nemojte dopustiti da Sunce zae a da taj dan niste imali stolicu! P: Budui da su na ovoj terapiji zabranjeni ivotinjski proizvodi, odakle u dobivati potrebne bjelanevine? O: Pogreno je vjerovati da su sve bjelanevine ivotinjskog porijekla. Naprotiv, veina vrsta povra sadri odgovarajue koliine bjelanevina koje se lako apsorbiraju, dobro probavljaju i asimiliraju. Zahvaljujui tim kvalitetama ono prua lijeenje te nipoto ne hrani tumorsko tkivo, ne izaziva artritina stanja, ne oteuje bubrege i ne dovodi do drugih zdravstvenih problema uzrokovanih velikom potronjom ivotinjskih bjelanevina. Sok od mrkve, glavni oslonac Gersonovog programa, bogat je bjelanevinama; isto vrijedi i za krumpir, zobeno brano i veinu vrsta povra. Nije sluajno to su najjae i najvee kopnene ivotinje (npr. slonovi, bikovi, orangutani i bizoni) biljojedi koji svoje bjelanevine dobivaju iz trava, biljaka, lia i voa.
BILJEKE

1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), Dodatak II, str. 418. 2 G. Matrone et al., Effect of Genistin on Growth and Development of the Male Mouse, Journal of Nutrition (1956.): 235-240. 3 Tomatoes, Tomato-Based Products, Lycopene, and Cancer: Review of the Epidemiologic Literature, Journal of the National Cancer Institute 91 (4) (17. veljae 1999.): 317-331. 4 Biljeka 1 (Gerson), gore, str. 306. 5 Ibid., Dodatak II. 6 T. Colin Campbell i Thomas M. Campbell II, The China Study: Startling Implications for Diet, Weight Loss and Long-term Health (Dallas: BenBella Books, 2005.). 7 Toxic Household Products, Kalifornijsko sveuilite, Udruenje stanovnika Santa Barbare (http://orgs.sa.ucsb.edu/tenants/hot_topics_fils/safe%20chemicals.pdf). 8 Molly M. Ginty, FDA Failing to Remove Toxic Chemicals from Cosmetics (objavljeno 1. lipnja 2004.); Health 8c Environment, Udruga potroaa ekolokih proizvoda (www.organicconsumers.org/bodycare/fda060104.cfm). 9 K. McGrath, An earlier age of breast cancer diagnosis related to more frequent use of antiperspirants/deodorants and underarm shaving, European Journal of Cancer Prevention 12 (6) (prosinac 2003.): 479-485.
199

23. POGLAVLJE

ivot nakon Gersona

osad bi trebalo biti jasno da je oporavak od po ivot opasne bolesti na Gersono voj terapiji teak put - dug i naporan proces, koji zahtijeva hrabrost, strpljivost i upornost - i svakako je vrijedan svake trunke napora. Osim to pobjeuje potencijalnog ubojicu, ovaj nain lijeenja takoer je odlina investicija u dugu i zdravu budunost. Imamo mnogo oporavljenih pacijenata koji uivaju u izvrsnom zdravlju i vitalnosti u dobi daleko iza one za koju se openito smatra da donosi svakakve bolesti te ope tjelesno i mentalno propadanje. Nema mnogo terapija za koje se moe rei da spaavaju ivote i snano pomlauju! Prekid terapije u pravo vrijeme mora se obaviti paljivo. Utvrivanje pravog vremena zamreno je pitanje. Prekinuti terapiju prerano, prije nego to su se obnovili svi vitalni organi, velika je pogreka, i vjerojatno je da e dovesti do recidiva. U vrijeme dr. Gersona, za ponovnu izgradnju tjelesnih obrana nakon raka trebalo je oko 18 mjeseci; danas to vie nije dovoljno. Svijet je neusporedivo zatrovaniji i ljudi su ozbiljnije oteeni nego to su bili prije pola stoljea. Kao rezultat toga, pacijentima s rakom trebaju pune dvije godine da se oporave na terapiji. ak ni to nije uvijek dovoljno za one koji su bili tretirani kemoterapijom prije nego to su zapoeli s Gersonovim protokolom; za njih je teko odrediti vremensku granicu. (Pogledati 18. poglavlje, Prilagodba terapije kemo-tretiranim i jako oslabljenim pacijentima) Pacijenti koji boluju od nemalignih bolesti koje dobro reagiraju na Gersonovu terapiju (pogledati 19. poglavlje, Gersonova terapija za nemaligne bolesti) mogu se potpuno izlijeiti za godinu dana ili 18 mjeseci, na manje zahtjevnom protokolu od onoga koji se propisuje za pacijente s rakom. Dok je prerani prekid protokola opasan, ini se da nema nikakve tete ako se na njemu ostane predugo. Prekidanje terapije mora biti postupan proces. Pod uvjetom da se sve odvija dobro, sokovi, klistiri i lijekovi polako se i postupno reduciraju (kako je izneseno u tablici 17-1, Raspored iz sata u sat za tipinog pacijenta s rakom; tablici 17-2, Godinji raspored za tipinog pacijenta s rakom; tablici 18-1, Raspored i/

200

23. P O G L A V L J E : IVOTN A K O N G E R S O N A

sata u sat za kemo-tretiranog ili oslabljenog pacijenta; i tablici 19-1, Raspored za nemalignog pacijenta). Nakon dvije godine, pacijenti mogu uzimati osam sokovai jedan klistir dnevno ili, ako je stolica redovna sama od sebe, jedan ili dva klistira tjedno. Ako se pacijent osjea ugodno na ovom reduciranom programu, bez glavobolja, zatvora i novih simptoma, sokovi se mogu smanjiti na pet ih est dnevno, a klistiri potpuno izbaciti. Kao zdravstveno osiguranje, mudro je piti par svjee iscijeenih ekolokih sokova svaki dan - neogranieno dugo.
KAKO P A M E T N O JESTI

Prelazak sa strogih prehrambenih pravila na slobodniji reim takoer zahtijeva oprez. Tijekom tretmana tijelo se naviklo na najbolju moguu prehranu: svjeu, istu, ukusnu, ekoloku vegetarijansku hranu koja se lako probavlja i prua sve potrebne hranjive tvari za zdravlje i formu. Bila bi velika greka prijei s takve zdrave prehrane na takozvanu normalnu vrstu - s mnogo mesa, peradi, sira i kemikalijama bogate gotove hrane - i riskirati ozbiljan poremeaj. Prema naem iskustvu, oporavljeni pacijenti sa svojim istim organizmima ne osjeaju da ih privlai takva hrana ak i ako su, tijekom dugog tretmana, matali o nekom zabranjenom vou. Na Gersonovom reimu bez soli, njihovi okusni pupoljci oporavili su se od paralize uzrokovane vrlo slanom hranom iz prolosti; sada e im sve to je slano biti neugodno, pa ak i odbojno. (To je slino bivim puaima kojima je nemogue boraviti u zadimljenoj prostoriji, a kamoli ponovno poeti puiti.) Naravno, kada je oporavljeni pacijent u stvarno dobrom stanju i kada njegovi sustavi rade dobro, u redu je otii na banket, vjenanje i proslavu roendana i malo se raspojasati. Nakon toga bi trebalo par dana uzimati probavne enzime, praene dnevnim klistirom, kako biste se rijeili zagaenja i opet se dobro osjeali. Molim vas, nemojte baciti vau kanticu za klistir. Naopaka kavica, u Gersonovom argonu, pomae ako imate glavobolju, zubobolju, pa ak i poetak prehlade ih opu slabost. Takoer, drite se vaeg Norwalka ih drugog sokovnika umjesto da prijeete na flairane sokove; oni vam nee pomoi da odrite zdravlje. Pacijenti koji su bili vrlo ozbiljno bolesni moraju poduzimati posebne mjere opreza kako bi sauvah svoje ponovno steeno zdravlje. Na je prijedlog da bi se oni, koliko god da je vremena prolo od terapije, trebali vratiti na puni intenzivni program u trajanju od dva tjedna, dvaput godinje. (Najbolje vrijeme za to su smjene godinjih doba: proljee i jesen.) Tijekom ta dva tjedna trebah bi piti 10 do 13 sokova dnevno, jesti samo svjee pripremljenu ekoloku hranu, izbjegavati ivotinjske bjelanevine i uzimati tri ih vie klistira dnevno. Ako taj povratak na striktan Gersonov protokol izazove reakciju ozdravljenja, koju e ti pacijenti odmah prepoznati, tijelo oigledno

201

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

isti neku nedavno nastalu tetu i trebalo bi produiti strogi program za jo dva tjedna. Meutim, ako se ne pojave nikakvi novi simptomi, pacijentovo je stanje dobro i nakon dva tjedna moe prekinuti ponavljanje gradiva.
UMIJEE ODRAVANJA DOBROG ZDRAVLJA

Izvorno je dr. Gerson savjetovao da bi oporavljeni pacijenti trebali odravati svoje dobro zdravlje pazei da se 75% njihove prehrane sastoji od zatitne hrane - tonije, ekoloki uzgojenog voa i povra bogatog hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima i enzimima - kako bi svoj imunoloki sustav odravali u punoj snazi. Preostalih 25% hrane moglo je biti po izboru. Naalost, takva podjela vie ne vrijedi budui da bi slobodno izabrana hrana bila daleko previe tetna. Zato moramo moliti bive pacijente da ostanu na 90% zatitnih namirnica i d a i m se najvie 10% unosa sastoji od slobodno izabranih jela. ak i na takvom reimu, nikada se ne bi trebali vratiti brzoj hrani, junk-foodu koji sadri pesticide, prehrambene aditive i druge toksine tvari, i ni u kom sluaju na jela kao to su hot-dog, zainjena mesa i kobasice pune konzervansa ih sir - upravo ona jela koja su doprinijela nekadanjem slomu njihovog zdravlja. Meutim, ako se dogodi koja ozbiljna prehrambena nerazboritost, pametnije je vratiti se na punu terapiju na par tjedana i oistiti tijelo nego riskirati dugoronu tetu. Oigledno, s alkoholom treba biti vrlo oprezan; u malo se vina moe uivati, ali vrlo rijetko i samo ako je ekoloko. Komercijalno proizvedena vina, pravljena od esto prskanog groa, treba izbjegavati. Ako znate to biste trebali izbjegavati i ega se trebate drati, odravanje ubrzo postaje laka i ugodna rutina. Odgovor na pitanje, Ima li ivota nakon Gersona?, jasno je i glasno da!

202

TREI DIO

Neizostavni dodaci

ako biste upotpunili vae iskustvo primjene Gersonove terapije i postizanja najboljih moguih rezultata, sljedea poglavlja sadre mjeavinu savjeta, informacija i ohrabrenja posebno izabranih da vas ubrzaju na vaem putu. Dosad smo se uglavnom koncentrirali na njegu i lijeenje tijela. Meutim, tijelo, um, emocije i duh ne mogu se odvajati; oni su dio vee cjeline i tako prema njima treba postupati. U skladu s time, ovdje smo ukljuili obilje informacija o psiholokim potrebama Gersonovih pacijenata te o jednostavnim tehnikama za prevladavanje stresa i napetosti. Jedno vano poglavlje detaljno objanjava kako moete nadzirati va napredak tako to ete nauiti analizirati rezultate vaih periodinih testova krvi i urina iz perspektive terapije, koja nije istovjetna alopatskoj metodi analize. I konano, pronai ete prie mnogih bivih Gersonovih pacijenata koji su se oporavili od irokog raspona esto terminalnih oblika raka i nastavili voditi aktivne, zdrave ivote. Kako bismo vas ohrabrili da uinite isto i uivate u raznovrsnom meniju ukusnih Gersonovih jela, nudimo vam pravu riznicu provjerenih recepata, izabranih s entuzijazmom i ljubavlju.

23. POGLAVLJE

Psiholoka podrka Gersonovom pacijentu


Napisala Beata Bishop

Beata Bishop je iskusna psihoterapeutkinja i savjetnica. Kao oporavljena Gersonova pacijentica, od 1983. radi s velikim brojem ljudi koji boluju od raka i drugih ozbiljnih degenerativnih bolesti.

ersonovi pacijenti i drugi koji su zainteresirani za terapiju esto se pitaju zato se, osim u jedan ili dva kratka navrata, psiholoki aspekt lijeenja ne spominje u epohalnoj knjizi dr. Gersona. 1 Razlozi za taj prividni propust vrlo su jednostavni. Kao prvo, dr. Gerson je napisao svoju knjigu iskljuivo iz perspektive lijenika-znanstvenika, iskljuujui sve druge aspekte. Kao drugo, psihoonkologija, grana psihologije specijalizirana za brigu o pacijentima s rakom, nastala je tek poetkom 1960-ih, nakon smrti dr. Gersona. Meutim, do danas je i sama postala vana specijalnost koju treba ukljuiti u svaki protokol lijeenja koji se naziva holistikim. Holistika medicina temelji se na shvaanju da su tijelo i um dvije strane istog novia. Oni se zajedno razbole i treba ih zajedno lijeiti; sve to utjee na jedno, utjecat e i na drugo. To je posebno bitno za Gersonovu terapiju, iji snani uinci seu dalje od tijela, obuhvaajui i pacijentovo nefiziko jastvo. Prilikom detoksikacije tijela, kombinirani utjecaj sokova, hrane i kavenih klistira dopire do mozga i sredinjeg ivanog sustava, uzrokujui jake emocionalne reakcije, promjene raspoloenja i netipino ponaanje kod pacijenta koji to nije oekivao. Ve samo iz tog razloga - a on nije jedini - psiholoka strana lijeenja mora biti ispravno shvaena i odgovarajue voena. Njeno zanemarivanje znai rizik da e neki potisnuti psiholoki problemi sabotirati terapijski proces.

205

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Budui da su tijelo i um u interakciji i utjeu jedno na drugo u svakom trenutku naih ivota, razumno je nastojati osigurati da oboje budu u dobrom stanju. Terapija djeluje na tijelo, ah to je sa psihom, unutarnjim svijetom emocija i poriva? Je li zaista vano da su i oni u dobrom zdravstvenom stanju? Odgovor je da, a evo i zato. Sada imamo vrste znanstvene dokaze koji pokazuju da naa raspoloenja, emocije i opi pogled na svijet imaju izravan i mjerljiv utjecaj na na imunoloki sustav. Dokaz dolazi s podruja psihoneuroimunologije (PNI), nove medicinske specijalnosti koja se ubrzano razvija od kraja 1970-ih, zahvaljujui boljem razumijevanju kemije mozga i suptilnih veza koje postoje na staninoj razini organizma. Ukratko, limbiki sustav mozga i sredinji ivani sustav oslobaaju odreene hormone koji se veu na receptorske lokacije smjetene irom tijela, uzrokujui otputanje drugih hormona. Kvaliteta tih hormona odreuje hoe li imunoloki sustav biti osnaen ih oslabljen, ukljuen ili iskljuen; ta kvaliteta, s druge strane, ovisi o naim emocijama, prevladavajuem raspoloenju, vjerovanjima i slici o sebi. Pozitivan, optimistian i odluan stav jaa imunokompetenciju, dok ju oaj, negativnost i strah slabe. Traumatian dogaaj ih dugotrajna depresija mogu shrvati nae stanice i poremetiti njihov normalan rad. U tom svjetlu, svaku nau misao i osjeaj moemo promatrati kao biokemijski dogaaj. Prema neuroznanstvenici Candace Pert, dr. med., 2 suotkrivaici endorfina, Stanice su svjesna bia koja meusobno komuniciraju, utjeui na nae emocije i izbore. Jednako je istina da nae emocije i vjerovanja utjeu na aktivnost naih stanica.
STRAH JE NEPRIJATELJ

Kao oporavljena Gersonova pacijentica i aktivna psihoterapeutkinja, poznajem razoran emocionalni utjecaj dijagnoze raka. To je velika trauma, koja izaziva snane emocije: paniku, ok, bijes ih beznadnu rezignaciju i zatupljujui oaj. Da stvari budu gore, takoer postoji i osjeaj izoliranosti, kao da imati rak znai biti iskljuen iz ostatka ovjeanstva te iz normalnog, svakodnevnog ivota. Najjai i nesavladiv osjeaj je strah. Poznajem taj duboki strah iz vlastitog iskustva i iz iskustva mnogih pacijenata s kojima sam radila tijekom protekle 23 godine. Iako postoje mnoge druge po ivot opasne bolesti, vjerojatno nijedna od njih nije u stanju izazvati isti krajnji, iscrpljujui strah kao rak. Za to postoje dobri razlozi. Jedan je rastua uestalost te bolesti. Veina ljudi zna nekoga tko je umro od raka nakon mnogo patnji, pretrpjevi drastine tretmane s uasnim nuspojavama, ali bez nade u izljeenje. Nai se iznenada suoen s istom sudbinom zaista je zastraujue za sve one koji dijagnozu raka vide kao automatsku smrtnu presudu. Postoji, takoer, i iracionalan strah koji tumai rak kao uljeza, zlog

206

2 4 .P O G L A V L J E :P S I H O L O K AP O D R K AG E R S O N O V O MP A C I J E N T U

tuinca koji je probio nae obrane pa nekontrolirano raste i iri se, i koji e nas na kraju ubiti. Panikom obuzeti pacijenti nisu u stanju uvidjeti da tumori ne dolaze iz svemira, nego iz njihovih vlastitih neispravnih organizama, u kojima je dolo do sloma reda i poretka na staninoj razini. ok zbog dijagnoze obino je pogoran nainom na koji ju prosjean lijenik priopi. Lijenici nisu podueni umijeu komunikacije. Oni mrze davati loe vijesti i tite se tako to postanu povueni, daleki i hladni, upravo u onom trenutku kada bi bolesnoj osobi najvie trebala ljudska toplina i podrka. Ako pacijent nakon toga boravi u prosjenoj bolnici, osjeaj ovisnosti, gubitka autonomije i privatnosti uinit e da perspektiva izgleda jo mranije. Pacijent postaje pasivni patnik, bez utjecaja na ono to mu se radi. Kao to kae slikovita reenica briljantnog mislioca i autora, pokojnog Ivana Iljia, Moderna medicina pretvara pacijenta u mlitavog i zbunjenog voajera u rukama bioinenjera. 3 Ta zapaanja vrijede za pacijente s rakom koji su dijagnosticirani i tretirani u okvirima konvencionalne medicine. Budui da gotovo svi pacijenti dou na Gersonovu terapiju nakon to ih sustav iznevjeri, vano je prepoznati njihovo deprimirano ili uplaeno stanje i odmah poduzeti neto u vezi s time. Obina ljudska empatija i briga nalau nam da pokuamo razbiti njihov strah i beznae. to je jednako vano, u svjetlu otkria PNI-a, postoje vrsti medicinski razlozi da hitno oslobodimo pacijente njihovog ogromnog emocionalnog tereta i njihovu negativnu orijentaciju preokrenemo u pozitivno gledite. Nikada ne treba pokuavati lijeiti tijelo bez lijeenja due, , napisao je grki filozof Platon prije gotovo 2400 godina - to je snana potvrda, iz nezamislivo daleke prolosti, veze izmeu uma i tijela u lijeenju. Ako neto duboko u pacijentovom unutarnjem svijetu ne eli ivjeti, ak ni provjeren Gersonov program ne moe postii svoje najbolje rezultate. To neto ne mora imati nikakve veze s dijagnozom raka. To bi mogla biti neka gotovo zaboravljena emocionalna rana, teak gubitak, duboka ogorenost ili neki nezavren posao s voljenom ili mrskom osobom. ak bismo mogli imati posla s nekim tko se uklapa u takozvanu linost sklonu raku kako ju je definirao Lawrence LeShan,4 pionirski istraiva veze uma i tijela kod malignih bolesti. LeShan, takoer poznat kao otac psihoonkologije, primijetio je tijekom nekoliko desetljea kako se ini da neke crte linosti ljudima daju predispoziciju za rak. Te crte linosti ukljuuju nisko samopotovanje, tekoe > s izraavanjem bijesa ili agresivnosti, poriv da se udovoljava drugima i ignoriraju vlastiti osjeaji i potrebe, i inhibirane emocije. Pravo jastvo takvih ljudi prognano je iza lanog jastva, koje se vjerojatno razvilo prilino rano u ivotu radi roditeljskog odobravanja i koje se zadralo i u odrasloj dobi, kada vie nije bilo potrebno. Naravno, taj profil linosti ne vrijedi za sve pacijente s rakom, iako sam ja, u mom radu s oboljelima, esto nailazila na sline karakterne osobine. Zajedno ili odvojeno,

207

L I J E E N J E N A G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

one ukazuju na deprimantno negativan pogled na ivot, koji dijagnoza raka moe pretvoriti u crni oaj, a PNI nam govori to to znai u pogledu smanjene imunoloke kompetencije. Primijeeno je da se rak esto pojavi 18 mjeseci ili dvije godine nakon nekog neugodnog ivotnog dogaaja, poput razvoda, smrti drage osobe, financijske krize ili gubitka posla ili vanog odnosa. Iskustvo s klijentima pokazalo mi je da su ti dogaaji za njih predstavljah samo kap koja je prelila au, i da su oni dugo ivjeli u nemoguoj egzistencijalnoj situaciji koju, ini se, nisu mogli ni podnositi ni promijeniti. LeShan i Carl Simonton, dr. med.,5 takvu situaciju zovu ivotnom klopkom, i detaljno je opisuju. Moji sluajevi dokazuju njenu mo i injenicu da oni koji osjeaju da nisu u stanju osloboditi se takve situacije postupno dou do stupnja u kojem ih nije briga hoe li ivjeti ili umrijeti. Kao to su mnogi od njih rekli: Neto je u meni puklo. Osjeam da je to mogla biti posljednja nit njihove istroene volje za ivotom.
U L O G A STRESA

esto me pitaju moe li stres uzrokovati rak. Ne vjerujem da moe, svakako ne sam po sebi, ali moe biti konani dodatni teret koji e ve oslabljen imunoloki sustav koji jedva radi gurnuti preko ruba, tako da vie ne moe unitavati nepravilne, neposlune stanice koje svaki zdrav organizam svaki dan stvara u ogromnom broju. Ipak, bez stalne budnosti imunolokog sustava koji ispravno funkcionira, nema niega to bi sprijeilo nekoliko takvih nepravilnih stanica da zaponu maligni proces. Ovdje se radi o zagonetnoj interakciji biokemije i emocija koju smo tek poeli istraivati i razumijevati. Ve postoji dovoljno ortodoksnih klinikih - za razliku od anegdotalnih - dokaza da unutarnji stavovi mogu imati jak utjecaj na preivljavanje. Na primjer, britanski istraiva Stephen Greer 6 intervjuirao je grupu ena tri mjeseca nakon to su bile podvrgnute mastektomiji kako bi saznao kako se dre. Meu njima je otkrio etiri razliita tipa: borbeni duh, negiranje, stoiko prihvaanje i beznae. Nakon 5 i 10 godina preivjelo je 80% boraca, ah samo 20% beznadnih. Ti postoci nisu imah nikakve veze s medicinskim prognozama. U SAD-u, dr. med. David Spiegel7 pozvao je 36 ena s metastaziranim rakom dojke da tijekom godine dana prisustvuju tjednim sastancima na kojima su mogle podijeliti svoje brige i tuge, ohrabrivati jedna drugu i stvoriti pozitivan mentalni stav. Kontrolna grupa od 50 ena nije prisustvovala nijednom takvom sastanku. Spiegel je samo elio utvrditi hoe li sastanci poboljati kvalitetu ivota lanica grupe, to se svakako i dogodilo. Meutim, zapanjilo ga je otkrie da su one takoer ivjele dvostruko due od lanica kontrolne grupe.

208

2 4 .P O G L A V L J E :P S I H O L O K AP O D R K AG E R S O N O V O MP A C I J E N T U

Jo jedno zanimljivo otkrie dolazi od amerikog onkologa Berniea Siegela, dr. med., 8 autora nekoliko bestselera koji su pomogli u irenju javnog razumijevanja veze izmeu tijela i uma u zdravlju i bolesti. On tvrdi da 15% do 20% pacijenata s rakom svjesno ili nesvjesno eli umrijeti, bez sumnje kako bi pobjegli iz teke ivotne zamke; 60% do 70% eli ozdraviti, ali su pasivni i oekuju da e lijenik obaviti sav posao. Meutim, 15% do 20% istie se po tome to odbijaju biti rtve, istrauju o svojoj bolesti, ne sluaju lijenika automatski nego postavljaju pitanja, zahtijevaju kontrolu i donose informirane odluke. Prema rijeima dr. Siegela: Teki i nekooperativni pacijenti imaju najvee izglede da e ozdraviti. Kako se ini, imaju ratoborniji imunoloki sustav od krotkih pacijenata. PRVA P O M O Z A U M Postoje jednostavni naini da se kod novodijagnosticiranog pacijenta raspri osjeaj beznaa i izolacije. Prvi je korak demistificirati bolest i otvoreno raspravljati o njoj, prirodnim glasom, bez izbjegavanja strane rijei rak. Jedna od prvih prednosti koju budui Gersonov pacijent osjeti je smirena sigurnost s kojim se pristupa njegovom problemu, s jasnom porukom d a j e mogue postati izlijeen, a ne samo doveden u remisiju (to je najbolje to ortodoksna medicina moe ponuditi). Ono to je pacijentu potrebno je siguran prostor u kojem moe osloboditi burne emocije i da ga se saslua s potpunom panjom, bez urbe i osuivanja - neto to mu lijenici i sestre kojima uvijek nedostaje vremena ne mogu pruiti. Greka je pokuati tjeiti i oraspoloiti previe rano ili ponuditi vesela uvjeravanja. To bi jednostavno zaustavilo pacijenta u izraavanju njegovih pravih osjeaja. Treba ih pustiti da se slobodno otvore. Kad se to dogodi, ja postavim kljuno pitanje: elite li ivjeti? Ako je odgovor da, upitam, elite li ivjeti bezuvjetno? Jo jedno odluno da zakljuuje to pitanje, dok neodluno da, ali... daje naslutiti da se radi o kolebljivoj osobi, koja je moda zaglavila u ivotnoj zamci. Kada pitam to bi ostatak reenice mogao sadravati, esto ujem neto kao, Bude li sve po starom, nisam siguran/na da elim ivjeti. To ali treba paljivo istraiti kako bismo bili sigurni da nee naruavati rad na lijeenju. Razdoblje od 18 do 24 mjeseci pacijentova ivota prije dobivanja dijagnoze moe pruiti vrijedne tragove. Je li neki veliki stres ili trauma potaknuo pacijenta na uzimanje alkohola, droga ili druge destruktivne navike koje su uzrokovale znaajno oteenje jetre? Obzirno ispitivanje esto nam omoguava da identificiramo neku ivotnu zamku. Sljedei je zadatak pokazati da postoji i drugi izlaz osim smrti. Pomae izgraditi terapijsko partnerstvo s pacijentom, u kojoj on treba igrati vanu ulogu. To je lako s Gersonovom terapijom, koja ne moe biti uspjena bez pacijentove

209

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

aktivne suradnje. Ako nam pacijent kae da 85% ljudi s njegovim stanjem umre unutar tri godine, predloimo mu da se pridrui onih 15% koji ne umru. (S divljenjem se sjeam krhke, sitne ene s metastaziranim rakom koja je, kad su joj rekli da ima jo est mjeseci ivota, vedro odgovorila: O, Boe, imam est mjeseci da ozdravim! ,.:i zaista je ozdravila, na Gersonovom programu.) Svia mi se nain na koji LeShan pristupa zadatku mijenjanja raspoloenja iz negativnog u pozitivno. Njegova su osnovna pitanja, to je u redu s vama? Koji su vai posebni naini postojanja, povezivanja, stvaranja? to blokira njihovo izraavanje? to vam je potrebno da biste bih ispunjeni? Iznad svega, to elite raditi s vaim ivotom? 9 Nakon to se razjasne ta osnovna pitanja, vrijeme je da se ukae na enorman potencijal koji je otvoren za pacijenta, bude li poeo djelovati - a ne tek reagirati - i donositi osobne odluke. Za kratko se vrijeme moe postii mnogo. Glavno je sredstvo terapeuta njegova linost i smirena, pouzdana prisutnost. esto je to jedina vrsta podrka u pacijentovom zbrkanom, kaotinom svijetu. Obueni savjetnici i terapeuti takoer bi trebali koristiti i druga sredstva, poput uenja tehnika oputanja, jednostavne meditacije i kreativne vizualizacije fokusirane na samolijeenje. (Pogledati 25. poglavlje; Prevladavanje stresa i napetosti) SVLADAVANJE PRVE PREPREKE Mnogi pacijenti dou na Gersonovu terapiju kao na posljednju opciju, nakon neuspjeha konvencionalnih medicinskih tretmana koji ih ostave s dubokim razoaranjima, gubitkom povjerenja i mnogim tekim popratnim pojavama. Zapoinjanje s Gersonovim programom za njih je posljednje kockanje, na koje se odluuju kada se iscrpe sve druge mogunosti. Drugi izaberu Gersonov put u ranijem, manje ozbiljn o m stadiju svoje bolesti, s manje nepovratnih promjena u njihovim tijelima, ah sa slabom prognozom. U oba sluaja, oni kreu u nepoznat tretman, koji im u poetku velikim dijelom zvui bizarno. Osim toga, svjesni su da su zakoraili preko granica ortodoksne medicine, ['' ostavivi iza sebe mreu lijenika, savjetnika, bolnica i upuivanja - itav sustav koji ih nije bio u stanju izlijeiti, pa ipak i dalje ima auru velike moi. Mogue je da su neke pacijente njihovi lijenici grubo odbacili samo zato to su se usudili razmotriti ( nedokazanu alternativnu terapiju. Drugi se suoavaju s pritiskom i sumnjama lanova obitelji i prijatelja koji odbijaju prihvatiti da bi jedna terapija koja izgleda tako udno mogla uspjeti tamo gdje je moderna visokotehnoloka medicina podbacila. Takva vrsta pritiska moe iscrpljivati pacijenta, kojega vjerojatno takoer mue sitne sumnje, pa je sljedei hitan zadatak razjasniti kako i zato Gersonova terapija djeluje. Veina ljudi upoznata je s djelovanjem alopatske medicine, gdje postoji pilula za sva-

210

2 4 .P O G L A V L J E :P S I H O L O K AP O D R K AG E R S O N O V O MP A C I J E N T U

ku bolest pa se ili oporavi ili umre, ali barem se stvari odvijaju brzo. Meutim, ovdje se pacijent suoava s dvije godine nepopustljivih napora, stroge discipline i potpune i promjene takozvanog normalnog naina ivota - to sve zvui prilino zastraujue* posebno zato to ne postoji jamstvo da na kraju eka uspjeh. U toj fazi najbolje funkcionira kognitivni pristup. Nije potrebno biti upuen u medicinu da bi se razumjelo zato je obnavljanje imunolokog sustava bolja ideja od njegovog onesposobljavanja zraenjem i koktelom otrova. Jednom kada se shvati jednostavna, ali uvjerljiva logika Gersonovog programa, pacijent je uvjeren i spreman nastaviti kao ravnopravan partner i saveznik lijenika i savjetnika. P O M O D O L A Z I IZ TIJELA Jedan je od najdojmljivijih rezultata Gersonovog programa trenutno poboljanje opeg stanja novih pacijenata. Bolovi popuste, apetit se pone vraati i san se popravi unutar prvih nekoliko dana na programu. To samo po sebi podigne moral pacijenta koji je, tijekom prethodnih mjeseci, ako ne i godina, doivljavao samo pogoranja svog stanja i gubljenje nade. Sada se poelo dogaati suprotno, to odmah mijenja atmosferu. (Posjetitelji koji dolaze u Gersonovu kliniku ostaju zapanjeni oputenom atmosferom i dobrim raspoloenjem pacijenata; vrijeme za obrok obino je ispunjeno glasnim smijehom, za razliku od teke, tune atmosfere prosjene bolnice za rak.) Oigledno, to promijenjeno raspoloenje i pratei osjeaj olakanja takoer ponu imati koristan uinak na imunoloki sustav. Meutim, put do izljeenja tek je poeo, a potreba za psiholokom podrkom nikako nije okonana. Pacijent je suoen s potpunom promjenom naina ivota, prehrane i dnevne rutine u trajanju od najmanje dvije godine (manje u sluaju nemalignih bolesti). Neizbjeno je potrebno mnogo odlunosti i discipline za pridravanje rasporeda. Jednako je neizbjeno da dosada i monotonija nakon nekog vremena ponu uzimati danak. Pacijent se osjea ogranieno i uskraeno za veinu drutvenih zadovoljstava i, povremeno, postane dovoljno zasien i poeh prekinuti terapiju. Kada se to dogodi, najbolje je ne proturjeiti pacijentovim gunanjima, ve se, naprotiv, treba sloiti da je proces zahtjevan, restriktivan i monoton. Istaknite dobre rezultate koji su dotad postignuti i postavite netaktina pitanja poput, Biste li radije bih na kemoterapiji? ih U redu, prekinite - i to onda? i priekajte odgovor. Iznad svega, zapamtite: i to e proi. Dosada se moe ublaiti pruanjem odgovarajueg materijala za itanje, kaseta i DVD-ova. Nakon to isprobaju prirodnu medicinu, za nju se ljudi snano zainteresiraju. Dobro djeluje i povezivanje s drugim Gersonovim pacijentima ih izbor novog hobija ih predmeta izuavanja koji se mogu uklopiti u vrijeme izmeu sokova, klistira i obroka.

211

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Utvrivanje privremenih ciljeva jo je jedan dobar nain da se razbije monotonija to bi pacijent elio postii za jedan tjedan, jedan mjesec i tri mjeseca? Ciljevi-moraiu biti realistini i umjereni, i treba ih proslaviti kad se ostvare. Oni koji se nisu ostvarili mogu se preformulirati ili odgoditi, ali ne smije ih se otpisati kao neuspjehe. PROBLEMI NA PUTU Za neke ljude, hrana moe biti osjetljivo pitanje. Mnogi ljudi odmah zavole Gersonovu hranu i uivaju u njoj; drugi ne. Kada energino izraavaju odbojnost, ili i ik od bijaju jesti neka vana jela, pokree ih njihova duboka emocionalna vezanost za odi t ene vrste hrane, koliko god ona bila nezdrava. Obino je to hrana koju im je majka davala u djetinjstvu, kada je hrana bila izjednaavana s ljubavlju, ak i ako se radilo o nekvalitetnom junk-foodu. Sada kad su u nevolji - iako ti ljudi prihvaaju ispravnost Gersonove prehrane - na dubokoj, iracionalnoj razini, oni ju odbacuju. Rjeenje je podsjetiti pacijenta da je hrana koja mu se nudi - doslovno - lijek, da takva prehrana nee trajati vjeno i da je njeno prihvaanje u sadanjem trenutku nuna investicija u budunost. Otkrila sam da je korisno napraviti dogovor s pacijentom tako da on pristane strogo se drati propisane prehrane kroz dva tjedna i istraivati njene raznovrsne okuse. U pravilu, uslijedilo bi brzo poboljanje i bilo bi lako produiti dogovor. Potrebno je biti vrst kada pacijenti poele iskriviti prehrambena pravila malim propustima ih tako to e se povremeno poastiti. Jedini je odgovor ne, jer to je tono malo i koliko esto se dogaaju povremene iznimke? Jednom kad se pravila prekre, povrijeene su sigurne granice terapije i posljedice mogu biti ozbiljne. Usprkos tome, pravila se moraju provoditi taktino, uz veu dozu topline u naem stavu, inae mi kao njegovatelji i terapeuti zavrimo u ulozi prestrogog roditelja koji stalno ponavlja ne smije. Takoer je prisutan problem rasplamsavanja ili reakcija ozdravljenja, koje mogu biti izuzetno neugodne, ali ih ipak treba doekati s dobrodolicom, jer znae da tijelo reagira na tretman. Praktine mjere za izlaenje na kraj s rasplamsavanjima detaljno su iznesene u 16. poglavlju, Razumijevanje reakcije ozdravljenja. U svrhu psiholoke podrke, vjerojatne simptome rasplamsavanja treba objasniti unaprijed, kako pacijenta ne bi uhvatila panika kad se oni pojave. I ovdje je, takoer, naa smirena, ohrabrujua prisutnost najbolje to moemo ponuditi, posebno kada tjelesne simptome prate promjene u ponaanju. Tijelo se ne m o / e detoksicirati a da ne uzrokuje i psiholoku detoksikaciju. Toksini koji prolaze kroz sredinji ivani sustav uzrokuju udne reakcije i ponaanja netipina za neku osobu (npr. bijes, razdraljivost, nagle promjene raspoloenja, agresivnost i nepravedno optuivanje). Pacijentovo uobiajeno civilizirano ponaanje zamijene nagoni i emocije koji su bili potiskivani, vjerojatno od djetinjstva.

212

2 4 . P O G L A V L J E : P S I H O L O K A P O D R K A G E R S O N O V O M PACIJENTU

Bijesno unutarnje dijete privremeno gurne u stranu odraslo jastvo, dok ono opet ne stekne kontrolu uz duboke isprike. (Jedna moja klijentica nazvala je takve ispade Gersonov bijes i, budui d a j e mogla osjetiti kada e doi do rasplamsavanja, lanovima svoje obitelji rekla je da ih, to god bude govorila sljedeih nekoliko sati ili dana, i dalje jako voli.) Na to, takoer, valja biti spreman i ne treba to shvaati osobno. To je dio procesa. U kojoj god ulozi radimo s pacijentom, ostajemo mirni, suosjeajni i nepromijenjeni, ekajui da unutarnje previranje proe. Kada doe do potpune obnove tijela i uma pacijenta, i kada se Gersonova terapija pone postupno prekidati, konani je zadatak osigurati da taj proces tee glatko. Neki pacijenti koji su nekada pitali, Ima li ivota nakon Gersona? sada oklijevaju prekinuti s rutinom. Njima je potrebno sporo, strpljivo navikavanje na krutu hranu. Osim toga, postoji rutina za odravanje (pogledati 23. poglavlje ivot nakon Gersona), koje bi se trebah pridravati do kraja svog ivota, kako bi titili svoje obnovljeno zdravlje. (U vrijeme pisanja ove knjige, ja to s radou radim ve 24 godine i nemam namjeru prestati.) Ima i drugih koje treba odgovarati od toga da se bre-bolje vrate na katastrofalne prehrambene navike koje su toliko doprinijele njihovoj bolesti. U pravilu, sva takva iskuenja traju kratko. Njihovi detoksicirani, oieni, optimalno hranjeni organizmi osjeaju odbojnost prema takozvanoj normalnoj hrani o kojoj su sanjah za vrijeme terapije (tj. hrani bogatoj mastima, bolno slanoj i s prodornim umjetnim aromama). Ako se mozak ne bude pobunio protiv junk-fooda, njihovi okusni pupoljci hoe. Prema m o m iskustvu, nakon oporavka nema puta natrag do stanja prije bolesti. ivot s holistikom Gersonovom terapijom vas promijeni - ne samo va nain ivota i prehrambene navike, nego i va vrijednosni sustav, prioritete i opi pogled na svijet. Ponovno ste se rodili bez potrebe da prije toga umrete, i moete spontano odluiti da pomaete drugima na istom putu kao nain otplaivanja duga ivotu. BILJEKE 1 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.). 2 Candace Pert, Molecules of Emotion: The Science Behind Mind-Body Medicine (New York: Simon & Schuster, Inc., 1997.). 3 Ivan Illich, Medical Nemesis: The Expropriation of Health (New York: Pantheon Books, 1976.). 4 Lawrence LeShan, Cancer as a Turning Point (New York: Plume, 1994.). 5 Carl Simonton, dr. med., S. Matthews-Simonton i James L. Creighton, Getting Well Again (New York: Bantam Books, 1992.).

213

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

6 Stephen Greer, Mind-body research in psycho-oncology, Advances 15 (4) (1999.). 7 David Spiegel, dr. med., Effects of psychosocial treatment on survival of patients with metastasized breast cancer, The Lancet (14. listopada 1989.): 888-891. 8 Bernie Siegel, dr. med, Love, Medicine & Miracles (New York: Harper Perennial, 1998.). 9 Biljeka 4 (LeShan), supra.

214

23. POGLAVLJE

Prevladavanje stresa i napetosti

prethodnom poglavlju objanjeno je kako su um i tijelo u meusobnoj interakciji u svakom trenutku naeg ivota. Drugim rijeima, naa raspoloenja, ^ emocije i opi pogled na svijet imaju mjerljiv i izravan utjecaj na nae tjelesne procese j" i, iznad svega, na imunoloki sustav - to najvanije sredstvo na putu do izljeenja. Optimistino, povjerljivo, odluno stanje uma jaa imunokompetenciju; strah, oaj, bijes i negativnost ju slabe. Takoer postoji i tetan uinak stresa, koji cijeli organizam dri u stanju visoke napetosti. Ipak, tijelo - taj udesan organizam s vlastitom inteligencijom - funkcionira dobro samo kad je oputeno, bez napetosti i kada je u stanju slijediti svoja unutarnja pravila i ritmove. Oigledno, Gersonov program takoer e najbolje djelovati kod oputenog pacijenta koji nije p o d stresom. Napokon, nije dovoljno jesti najbolju moguu hranu i piti najzdravije sokove; oni se takoer trebaju pravilno probavljati i apsorbirati. Nije tajna da tjeskoba i zabrinutost mogu u probavi izazvati kaos. Odravanje u m a i emocija u stabilnom stanju te izbacivanje stresa i straha moraju biti dio svakodnevne rutine Gersonovog pacijenta. Sreom, postoje neke jednostavne, ugodne metode koje to omoguavaju. U ovom poglavlju predstavit emo cijeli raspon. Molim vas da ih isprobate i vidite koje vam najbolje odgovaraju. PAZITE NA TIJELO Dranje moe imati ogroman utjecaj na to kako se osjeamo, ba kao to nae osjeaje esto odajemo naim dranjem. Kada smo radosni, hodamo po zraku. Kada se osjeamo jadno, glava nam se pogne, ramena se podignu i lea nam se poviju naprijed i pogrbe - a sve to sabija nae unutarnje organe i pojaava potitenost, to nikako nije dobro. Nauite drati kraljenicu ravnom, ah ne krutom, i u stojeem i u sjedeem poloaju. (Molim vas da se na trenutak ukoite i provjerite to radi vaa kraljenica.) Sjedite s oba stopala na podu i nemojte kriati noge; prekriene noge blokiraju cirkulaciju i

215

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

izvijaju kraljenicu. Hodajte iz kukova i izbjegavajte naginjati se prema naprijed kao da gurate kolica za kupovanje. Ne moete ii ispred sebe! Zamislite da vam je glava kuka vjealice za kaput i da vae tijelo visi s nje oputeno i udobno. Ramena su dio tijela koji je posebno sklon napetosti. Obino se pomiu naprijed i gore svaki put kad osjeamo stres, kao da elimo zatititi prsa. Nuspojava tog nesvjesnog pokreta je da tjeskobni ljudi izgledaju kao da imaju kratak vrat. Prema rijeima jednog uitelja joge, otvarati prsa znai govoriti da ivotu. Pazite da vam ramena budu tamo gdje im je mjesto. Stanite uspravno, podignite oba ramena koliko moete, sve do uiju, i opustite ih kao da su postala suvina. Tamo gdje padnu njihovo je prirodno mjesto. Molim vas da ga zapamtite za buduu upotrebu. Takoer je korisno da odravate vrat gipkim i oputenim (i inite ga duim!) pomou redovnih vjebi. Okreite glavu polako slijeva nadesno i natrag. Naginjite glavu njeno naprijed i natrag, odravajui donju vilicu oputenom. Rotirajte glavu prvo u smjeru kazaljke na satu, zatim u suprotnom smjeru, ponavljajui svaki pokret pet puta. Ako u bilo kojem trenutku osjetite da postajete napeti, a nitko vas ne moe vidjeti, zamislite da ste krpena lutka na vjetru i kreite se u skladu s time. Ruke su takoer sklone napetosti. esto se stisnu u pesnice im osjetimo tjeskobu ih bijes. U starim vestern filmovima mogli ste vidjeti da stvari postaju opasne kad bi junaku pobijelili zglobovi na prstima. Zapravo, svakome zglobovi na prstima mogu pobijeliti od straha i to treba izbjegavati. Istrenirajte se da vam prsti budu isprueni dok vam se ruke odmaraju. To spreava napetost u rukama koja bi mogla dovesti do irenja dodatne napetosti po tijelu. Ako vam u poetku ne bude ilo i ake vam stalno budu stisnute, zamislite da ste oprali ruke i nemate runika, pa trebate obje ake energino tresti iz zapea. Dok to budete radili, osjeajte kako otresate napetost iz prstiju. Disanje zasluuje nau punu panju. Dah je osnovni uvjet za ivot. Moemo ivjeti prilino dugo bez hrane i mnogo krae bez vode, ali ivot bez daha zavrava za par trenutaka. Veina nas zanemaruje tu vitalnu funkciju dok ne nauimo drugaije i preemo s plitkog na duboko abdominalno disanje. Taj nain, koji rutinski koriste pjevai, spikeri, vjebai joge i sportai, poveava unos kisika u tijelo i ima smiruju uinak. Ta je metoda suta jednostavnost. Sa svakim udisajem izbacite trbuh tako da dah moe ispuniti vaa plua do punog kapaciteta. Sa svakim izdisajem jako uvucite trbuh, istiskujui iskoriteni zrak. Pronaite vlastiti ritam i vjebajte ovu metodu nekoliko puta dnevno dok ne postane va prirodan nain disanja. Ako je u poetku pomalo teko, zamislite da se u vaem trbuhu nalazi prelijepi balon koji napuhujete sa svakim udisajem i ispuhujete izdiui zrak. Iznenadit e vas u kojoj mjeri bolje disanje popravlja vae blagostanje.

216

25.

POGLAVLJE:

PREVLADAVANJE

STRESA

NAPETOSTI

PITANJA U M A Va mentalni stav moe vam biti najbolji saveznik - ili najgori neprijatelj - a isto vrijedi za vau matu, ovisno o tome kako ju koristite. Kada se koriste pozitivno, vae misli i ideje mogu vam pomoi da reprogramirate itav va pogled na svijet, vaa raspoloenja i vae osjeaje tako da oni potiu zdravlje i lijeenje umjesto da vas vuku prema dolje. Energija slijedi misli! Postoji nekoliko naina za postizanje najboljeg mogueg stanja uma. Svi oni ovise o vaoj sposobnosti da se opustite to je mogue potpunije kako nikakva napetost ne bi ometala ono to pokuavate uiniti. Najjednostavniji nain je leati na leima na udobnoj, ali ne premekanoj povrini, s rukama koje se oputeno odmaraju uz tijelo. Sklopite oi. Ponite disati polako, duboko, iz trbuha. Sa svakim udisajem zamiljajte da uvlaite blistavu svjetlost koja vas ispunjava mirom, snagom i energijom. Sa svakim izdisajem zamiljajte kako otputate sav umor, napetost, bol ih tjeskobu u obliku prljavog, tamnog dima. Pustite da vam glava i tijelo postanu vrlo teki, tako da pod nosi vau teinu. Provjerite vae tijelo, poevi od nonih prstiju i penjui se prema gore sve do vrha vae glave, traei tragove napetosti ili ukoenosti, i otpustite ih. Pazite da vam je vilica oputena a jezik lagano prislonjen uz gornje nepce. Neko vrijeme ostanite u tom osjeaju mira, otputanja i relaksacije. To osnovno otputanje kljuno je za sve vrste unutarnjeg rada, ukljuujui meditaciju, molitvu, vizualizaeiju i afirmacije. Kada se vjeba najmanje dvaput dnevno, bez ometanja, buke i prekida, uinit e mnogo za vae mentalno stanje, koje e pak utjecati na vae tijelo. Meditacija je jednostavan nain da se umiri uvijek zaposlen mozak i ue u mjesto dubokog mira i tiine koje nam, nakratko, omoguava da pobjegnemo od svakodnevne stvarnosti. Za to je potrebna vjeba; mozak je teko disciplinirati i stalno izbacuje misli, fragmente ideja i svakakvo mentalno smee. U poetku moete otkriti da je ak i 30 sekundi mira prilino veliko postignue. Nemojte odustati! Postoje naini da se situtacija pobolja. Jedan od naina je da uhvatite nezvane misli, identificirate ih, zamislite kako privezujete veliki balon za svaku od njih i gledate ih kako odlijeu. Drugi je nain poboljavati koncentraciju brojei od jedan do etiri, vizualizirajui brojeve kako sjaje blistavi i prelijepi ispred tamne zavjese, i ponoviti brojanje 10 puta. Takoer moete staviti sat na razinu oiju i usmjeriti svu svoju panju na kazaljku za sekunde dok krui, kao da nita drugo nije vano. Postupno - ah uz upornost - bit e vam lake postizati razdoblja svijesti bez misli, koja vode do izvanrednog osjeaja odmorenosti i mira. Iskljuivanje mozga na krae vrijeme takoer nam omoguuje da ujemo na takozvani unutarnji glas - glas intuicije i mudrosti. Koji god bio na sustav vjerovanja, i

217

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

bili mi religiozni ili ne, svi imamo unutarnji ivot i vrijednosni sklop po kojem ivimo. U vremenima krize, uzrokovane ozbiljnim zdravstvenim slomom, esto se okreemo svojoj nutrini i preispitujemo svoj poloaj u ivotu. Naravno, Gersonovi pacijenti potpuno su slobodni izabrati vlastiti put na tom polju; svi smo mi razliiti i moramo potivati nae razlike. Meutim, iskustvo mnogih lijenika, savjetnika i drugih zdravstvenih radnika kae da pacijenti koji vjeruju u viu stvarnost, koji su u stanju moliti se i imati povjerenja u Boga, prolaze bolje od onih koji to ne rade. Molitva koja dolazi iz srca, s vjerom u krajnju ispravnost stvari, moe biti velika podrka na trnovitom putu do oporavka. Vizualizacija koristi matu za reprogramiranje ne samo uma, nego, do odreene mjere, i tijela. Ona djeluje kroz slike, zaobilazei mozak koji govori i razmilja, i te slike potjeu iz istog dubokog podruja psihe kao i one koje sreemo u naim snovima. Cilj vizualizacije je narediti, da se tako izrazimo, ono to elimo postii: svladavanje bolesti, obnavljanje zdravlja, oporavak i ivljenje ivota u njegovoj punini. Koritenje vizualizacije u kontekstu raka prvi je razvio ameriki radijacijski onkolog, dr. med. Carl Simonton, tijekom 1970-ih. Getting Well Again (Biti opet dobro),1 knjiga koju je napisao sa svojom tadanjom suprugom, psihologinjom Stephanie Matthews-Simonton, objavljena je u mnogo izdanja i na vie jezika. Bit Simontonove tehnike je pronai jednu sliku za bolest a drugu za tretman, i gledati kako ova druga napada i postupno razara prvu. Na primjer, u stanju duboke oputenosti koju smo ranije opisali, Gersonov pacijent moe vizualizirati svoj tumor kao veliku kuglu crnog mulja, a sokove kao snane mlazove zlatne tekuine koji napadaju i postupno iste mulj. Kad se proita, ovo isprva moe zvuati udno; kad se vjeba kako je predvieno, moe biti snano iskustvo. Evo jednostavne vizualizacijske vjebe za svakodnevnu upotrebu: Vizualizirajte sebe u savreno divnom mjestu, stvarnom ih zamiljenom, gdje se osjeate sigurno, zatieno i sretno. U mati se udobno smjestite, kako god vam odgovara: lagano se njiui u mekoj mrei za spavanje, eui u savrenom vrtu ih blaeno sjedei s voljenom osobom. Izaberite vlastito okruenje izvan vremena i prostora; neka vas osvjee njegov mir i ljepota. Sada vizualizirajte sebe onakvima kakvi elite biti: zdravi, u formi, jaki i aktivni, kako radite stvari u kojima najvie uivate, kako ste u stanju pruati i primati ljubav i osjeate se ugodno u svijetu. Prepustite se toj slici, postanite ona i usadite je u va um i srce, a zatim se polako vratite u prozainu stvarnost, ali ponesite sa sobom sjeanje na ovo iskustvo. To doista djeluje. Zapravo, slinu tehniku koriste uspjeni sportai i sportaice koji, prije vanog dogaaja, vizualiziraju sebe kako su izvanredno uspjeni na svom izabranom polju. Imaginacija je vrlo mona stvar. Kada se dobro koristi, stimulira tijelo i dovodi ga u sklad. Besplatna je, neotrovna i nema tetnih nuspojava, to ju ini idealnim pomonim sredstvom za Gersonove pacijente.

218

2 5 .P O G L A V L J E :P R E V L A D A V A N J ES T R E S AIN A P E T O S T I

BILJEKE 1 Carl Simonton, dr. med., James L. Creighton i Stephanie Matthews-Simonton, Getting Well Again (New York: Bantam Books, reizdanje 1. travnja 1992.).

219

23. POGLAVLJE

Objanjenje Gersonovih laboratorijskih testova

ersonovi pacijenti u stanju su nadzirati proces svog lijeenja pomou redovnih laboratorijskih pretraga krvi i urina. Pacijenti na intenzivnoj terapiji i osobe tretirane kemoterapijom na prilagoenoj verziji trebali bi te pretrage vriti svakih est do osam tjedana; za one na modificiranom protokolu za nemaligne bolesti dostatne su i tromjesene pretrage. Idealno bi bilo da laboratorijske pretrage dogovori i analizira Gersonov obueni zdravstveni radnik. Ako takav zdravstveni radnik nije dostupan, i dalje je mogue imati pristup tim vanim sredstvima nadzora. Pacijent treba potraiti konvencionalno kolovanog alopatskog lijenika koji je spreman zatraiti laboratorijske pretrage za nj (uz plaanje naknade). Bez uputnice licenciranog zdravstvenog radnika ne mogu se obaviti nikakve pretrage. Nakon to pretrage budu dostupne, trebate biti u stanju protumaiti rezultate kako biste mogli provjeravati svoj napredak. Ovo poglavlje sadri detaljno objanjenje svake toke koja se nalazi u bilo kojem standardnom laboratorijskom izvjetaju. Ako ga itate kao laik, nepoznati tehniki izrazi sigurno e vam biti zbunjujui. Sreom, s njima se ne morate muiti. U laboratorijskim izvjetajima jasno su izneseni normalni rasponi za svaku toku i istaknute su one vae vrijednosti koje odstupaju od referentnih. Potraite ih u ovom poglavlju i zatraite od vaeg lijenika da ih protumai. U pravilu, kombiniranje medicinskog miljenja s dolje iznesenim informacijama omoguit e vam da upoznate fizioloke procese koji se odvijaju u vaem organizmu. No, ponovit emo ranije dato upozorenje (pogledati 21. poglavlje, Oprez: Zamke na putu!): dobronamjerni alopatski lijenici koji nisu obueni za Gersonov protokol mogu predloiti da uzimate odreene lijekove ili promijenite prehranu. Molim vas da sasluate njihove prijedloge, ali imajte na umu da bi se njihovo prihvaanje kosilo s pravilima Gersonovog programa i usporilo ili ak zaustavilo va napredak.

220

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

LABORATORIJSKI TEST KALCIJA U S E R U M U Laboratorijski test kalcija u serumu je mjerenje razina kalcija u krvi. Poznavanje tih razina pomae zdravstvenom strunjaku da procijeni pacijentov fizioloki status u vezi s neuromuskularnom aktivnou, enzimskom aktivnou, razvojem kostiju i koagulacijom krvi. Kalcij (Ca + ) je preteno izvanstanini ion (kation) koji nastaje iz kalcija apsorbiranog iz hrane u gastrointestinalnom traktu, ako je u pojedenoj hrani prisutna dovoljna koliina vitamina D. Suvine koliine kalcijevih iona u krvi izluuju se putem urina i stolice, dok nedovoljne koncentracije kalcija mogu iscrpiti zalihe u kostima i zubima radi odravanja razina u krvi. Dnevni unos 1 grama kalcija nuan je za normalnu ravnoteu kalcija. Gersonovi pacijenti ne bi ga smjeh dobivati u obliku dodataka prehrani. Sokovi i hrana sadre vie nego dovoljne koliine kalcija. Test kalcija u serumu pomae kod dijagnosticiranja aritmija, poremeaja zgruavanja krvi, acidobazne neravnotee i poremeaja neuromuskularnog, skeletnog i endokrinog sustava. Normalne razine kalcija za odrasle osobe kreu se u rasponu od 8,9 do 10,1 mg/dL (atomska apsorpcija je 2,25 do 2,75 mmol/L). Razine kalcija u serumu za djecu vie su nego za odrasle osobe. Kad je razina Ca + iona previsoka, nastaje stanje koje se zove hiperkalcemija, koje moe ukazivati na jednu ili vie sljedeih patologija: hiperparatireozu, Pagetovu bolest kostiju, multipli mijelom, metastatski karcinom, viestruke prijelome i duge imobilizacije. Povieni kalcij u serumu takoer moe biti posljedica nedovoljnog izluivanja kalcija te moe rezultirati boleu bubrega i adrenalnom insuficijencijom. Nasuprot tome, niske razine kalcija (poznate kao hipokalcemija) mogu biti posljedica hipoparatireoze, potpune paratiroidektomije ili loe apsorpcije. Sniene razine Ca + u serumu mogu se javiti zbog gubitka kalcija u Cushingovom sindromu, zatajenja bubrega, akutnog pankreatitisa i peritonitisa. Hiperkalcemija moe izazvati duboke bolove u kostima, bolove u bokovima zbog bubrenih kamenaca i miinu hipotoniju. Njeni su poetni simptomi munina, povraanje i dehidracija, koji vode do stupora i kome, a mogu zavriti zastojem srca. Hipokalcemija moe izazvati perifernu neosjetljivost i trnce, trzanje miia, spazam facijalnog miia (Chvostekov znak), karpopedalni spazam (Trousseauov znak), epileptike napadaje i aritmije. LABORATORIJSKI TEST FOSFATA U S E R U M U
/

Laboratorijski test fosfata u serumu mjerenje je razina fosfata u krvi kako bi se utvrdilo stanje energije tijela, metabolizma ugljikohidrata, metabolizma lipida i acidobazne ravnotee. Fosfatni ion (P + ) dominantan je stanini anion, nuan za formiranje kosti-

221

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

ju. Testiranje njegove razine u krvi pomae u dijagnosticiranju acidobazne ravnotee, renalnih i endokrinih poremeaja te poremeaja kostiju i kalcija. Kod normalnih odraslih osoba, razine fosfata kreu se u rasponu od 2,5 do 4,5 mg/dL (0,80 do 1,40 mmol/L) ili od 1,8 do 2,6 mEq/L. Djeca imaju vii raspon koji se moe popeti do 7 mg/dL (2,25 mmol/L) tijekom razdoblja pojaanog rasta kostiju. Fosfati se apsorbiraju kroz crijeva iz prehrambenih izvora u prisutnosti vitamina D. Suvine koliine izluuju se kroz bubrege, koji djeluju kao regulatorni mehanizam. Budui da su kalcij i fosfat u meusobnoj interakciji, urinarno izluivanje fosfata poveava se ili smanjuje u obrnutoj proporciji s razinom kalcija u serumu. Abnormalno visoke koncentracije fosfata u krvi (hiperfosfatemija), koje mogu nastati zbog pijenja prevelikih koliina gaziranih pia, izazivaju patoloke procese gubitka kostiju, demineralizacije zuba, loeg zarastanja prijeloma, hipoparatireoze, akromegalije, dijabetike acidoze, visoke opstrukcije crijeva i zatajenja bubrega. Sniene razine fosfata u krvi (hipofosfatemija) mogu biti rezultat loe prehrane, sindroma loe apsorpcije, hiperparatireoze, renalne tubularne acidoze ili tretiranja dijabetike acidoze. Kod djece, takva hipofosfatemija moe usporiti normalan rast. LABORATORIJSKI TEST NATRIJA U S E R U M U Ovaj je test mjerenje razina natrija u krvi radi utvrivanja distribucije vode u tijelu, osmotskog tlaka izvanstanine tekuine, neuromuskularne funkcije i acidobazne ravnotee. Natrijev ion (Na + ) vaan je izvanstanini kation i utjee na razine klorida i kalija u krvi. Natrij se apsorbira u crijevima i izluuje prvenstveno putem bubrega; mala koliina gubi se kroz kou znojenjem. Taj mineral pomae bubrezima u reguliranju vode u tijelu jer smanjena razina Na + potie izluivanje vode, a poviena razina potie zadravanje vode (edem). Testiranje Na + pomae kod procjene elektrolita u tekuinama, acidobazne ravnotee i odreenih poremeaja bubrega, nadbubrenih lijezda i neuromuskularnog sustava. Krvni test za natrij takoer utvruje djelovanje terapije nekim lijekovima, poput diuretika, na tijelo. Kod odraslih osoba razine natrija u serumu normalno se kreu u rasponu od 135 do 145 mEq/L (mmol/L). Za Gersonove pacijente, razina od 127 jo uvijek je prihvatljiva. Do neravnotee natrija dolazi ili zbog promjene koliine unesene vode ili drugaijeg unosa natrija hranom. Poviene razine natrija u serumu (hipernatremija) mogu biti uzrokovane neodgovarajuim unosom vode, dijabetesom insipidusom, oslabljenom funkcijom bubrega, dugom hiperventilacijom, jakim povraanjem ili tekim proljevom. Zadravanje natrija takoer potjee od konzumiranja previe soli. Znakovi i

222

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

simptomi hipernatremije su e, nemir, suha usta, ljepljive sluznice, crvena koa, oligurija (smanjeno izluivanje urina), oslabljeni refleksi, povieni krvni tlak, oteano disanje i edem. Unos premalih koliina natrija za odravanje razine Na + u serumu (hiponatremija) rijetkost je i ne dogaa se ni na prehrambenom programu Gersonove terapije koji je siromaan natrijem. S hranom se uvijek dobiva neto natrija. Ipak, do hiponatremije moe doi, a njeni znakovi su tjeskoba, letargija, glavobolja, smanjena napetost koe, grevi u trbuhu, drhtanje ih konvulzije. Mogu ju izazvati obilno znojenje, ispumpavanje eluca, terapija diureticima, proljev, povraanje, oslabljen rad nadbubrenih lijezda, opekline i kronina bubrena insuficijencija s acidozom. Ako pak budete obavljah testiranje natrija u serumu, svakako napravite i istodobno utvrivanje natrija u urinu.
LABORATORIJSKI T E S T KALIJA U SERUMU

Laboratorijski test kalija u serumu, kvantitativna analiza, mjerenje je krvnog kalija za regulaciju homeostaze, osmotske ravnotee, miine aktivnosti, enzimske aktivnosti, acidobazne ravnotee i funkcije bubrega. Kalij (K+) je glavni unutarstanini ion u tijelu (kation); u malim koliinama takoer se nalazi u izvanstaninoj tekuini. Budui da bubrezi izluuju gotovo sav uneseni kalij, neophodan je prehrambeni unos od barem 40 mEq/dan (mmol/d). Normalna prehrana obino sadri 60 do 100 mEq/ dan ovog minerala. U krvi, normalne razine K + kreu se u rasponu od 3,8 do 5,5 mEq/litri (mmol/L). K + je od vitalne vanosti za odravanje elektrine vodljivosti unutar sranih i skeletnih miia, a na njega utjeu varijacije luenja steroidnih hormona nadbubrene lijezde i fluktuacije pH, razine glukoze u serumu i razine natrija u serumu. Postoji meuodnos izmeu K + i Na+; obilan unos jednog uzrokuje odgovarajue smanjenje drugog. Iako tijelo prirodno uva natrij, nedostatak kalija moe se javiti vrlo brzo i prilino se esto javlja jer ne postoji djelotvorna metoda uvanja kalija. Laboratorijski test kalija u serumu koristi se za procjenu klinikih znakova vika kalija (hiperkalijemije) ili iscrpljenosti kalija (hipokalijemije). Njime se takoer nadzire funkcija bubrega, acidobazna ravnotea i metabolizam glukoze, i ocjenjuju aritmije, neuromuskularni poremeaji i poremeaji rada endokrinog sustava. Hiperkalijemija je esta kod pacijenata s vikom staninog K + koji ulazi u krv, kao u sluaju opeklina, nagnjeenja, dijabetike ketoacidoze i infarkta miokarda (IM). Takoer e biti prisutna tamo gdje je smanjeno luenje natrija zbog zatajenja bubrega koje uzrokuje nenormalnu razmjenu Na+-K+, kao i kod Addisonove bolesti, zbog nedostatka aldosterona, to dovodi do nakupljanja K + i iscrpljivanja Na + .

223

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Napomena: Iako su poviene razine kalija u serumu rijetke kod pacijenata na Gersonovoj terapiji, ako do toga ipak doe treba smanjiti ili privremeno prekinuti uzimanje dodataka s kalijem. Odmah se treba posavjetovati s Gersonovim lijenikom koji vodi tretman. Znakovi i simptomi hiperkalijemije su slabost, klonulost, munina, proljev, kolike, iritabilnost miia koja napreduje do mlitave paralize, oligurija i bradikardija. Elektrokardiogram (EKG) otkriva produeni PR interval; iroki QRS; visoki, iljasti T val; i depresiju ST. Na hipokalijemiju ukazuju smanjeni refleksi; brz, slab, nepravilan puls, mentalna konfuzija; hipotenzija; anoreksija; miina slabost i parestezija. EKG pokazuje spljoteni T val, depresiju ST i povienje U vala. Kod tekih sluajeva hipokahjemije moe doi do ventrikularne fibrilacije, respiratorne paralize i sranog zastoja.
LABORATORIJSKI T E S T KLORIDA U SERUMU

Laboratorijski test klorida u serumu, jo jedna kvantitativna analiza, mjerenje je krvnih razina kloridnog iona (Cl ), vanog aniona izvanstanine tekuine. U interakciji s Na+, Cl" pomae u odravanju osmotskog tlaka, volumena krvi, arterijskog tlaka i acidobazne ravnotee. Klorid se apsorbira iz crijeva, a izluuje se prvenstveno putem bubrega. Procjenom statusa tjelesnih tekuina, laboratorijski test klorida u serumu otkriva dva tipa neravnotee tekuina: acidobaznu (acidozu i alkalozu) i neravnoteu izvanstaninih kationa i aniona. Normalne razine klorida u serumu u rasponu su od 100 do 108 mEq/li1ri (mmol/L). Acidobazna ravnotea odraava se u odravanju normalne koliine klorida u krvi kroz inverzan odnos s bikarbonatom. Veliki gubitak eluanih sokova ih drugih izluina koje sadre klor moe uzrokovati hipokloreminu metaboliku alkalozu ih suvino zadravanje klorida. Njegov unos moe dovesti do hiperkloremine metabolike acido2e. Poviene razine klorida u serumu (hiperkloremija) mogu se javiti zbog teke dehidracije, potpunog prestanka rada bubrega, ozljede glave (koja izaziva neurogenu h iperventilaciju) i primarnog aldosteronizma. Manifestira se stuporom, brzim i dubokim disanjem te slabou koja vodi do kome. Stanje niskih razina klorida u krvi (hipokloremija) povezano je sa snienim razinama natrija i kalija u krvi izazvanih dugim povraanjem, ispumpavanjem eluca, crijevnom fistulom, kroninim zatajenjem bubrega ili Addisonovom bolesti. Kongestivno zatajenje srca ili edem koji rezultira vikom izvanstanine tekuine moe uzrokovati dilucijsku hipokloremiju. Znakovi su hipertonija miia, tetanija i smanjeno disanje.
LABORATORIJSKI T E S T LAKTATNE DEHIDROGENAZE

Laboratorijski test laktatne dehidrogenaze (LDH) mjerenje je pet specifinih izoenzima koji kataliziraju reverzibilnu pretvorbu piruvine kiseline prisutne u svim mi-

224

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

iima tijela u mlijenu kiselinu. Mnoge este bolesti - npr. IM (infarkt miokarda), pluni infarkt, anemije, bolesti jetre, bolesti bubrega i oteenje eritorcita - uzrokuju poveanje ukupnog LDH te je laboratorijski test LDH koristan za utvrivanje o kojoj se bolesti radi. Pet identificiranih izoenzima u LDH su LDH 1 i LDH 2 koji se javljaju u srcu, crvenim krvnim zrncima i bubrezima; LDH 3 u pluima; te LDH 4 i LDH 5 u jetri i skeletnim miiima. Testiranje ovih enzima posebno je prikladno za odgoeno mjerenje kreatin fosfokinaze, povezane s IM-om, i za praenje reakcija pacijenta na neke oblike kemoterapije. Ukupne razine LDH normalno se kreu u rasponu od 48 do 115 U/L. Normalna je raspodjela pet izoenzima ovakva: LDH 1 LDH 3 17,5% do 28,3% od ukupnog 19,2% do 24,8% od ukupnog LDH 2 30,4% do 36,4% od ukupnog LDH 4 9,6% do 15,6% od ukupnog LDH 5 5,5% do 12,7% od ukupnog Budui da ogroman broj bolesti ukljuuje enzime LDH, ovaj laboratorijski test LDH esto se koristi za postavljanje dijagnoza.
LABORATORIJSKI T E S T ASPARTAT T R A N S A M I N A Z E / G L U T A M A T OKSALOACETAT T R A N S A M I N AZE U SERUMU

Laboratorijska pretraga krvi na aspartat transaminazu i glutamat oksaloacetat transaminazu (AST/SGOT) mjerenje je specifinih aminokiselinskih ostataka koji ostaju iza duinih dijelova metaboliziranih aminokiselina. Aspartat aminotransferaza (AST) nalazi se u citoplazmi i mitohondrijima stanica mnogih tkiva, prvenstveno u jetri, srcu, skeletnim miiima, bubrezima, guterai i crvenim krvnim zrncima. AST se oslobaa u krvni serum proporcionalno oteenju stanica, a njegovo otkrivanje (zajedno s kreatin fosfokinazom i laktat dehidrogenazom) ukazuje na IM. Test takoer pomae u dijagnosticiranju akutne bolesti jetre. Pomou njega se prati napredak pacijenta u lijeenju. Razine AST-a u serumu odraslih osoba u rasponu su od 8 do 20 U/L. Normalne vrijednosti za dojenad etiri su puta vie. Maksimalna povienja AST-a povezana su s virusnim hepatitisom, tekom traumom skeletnih miia, velikom operacijom, oteenjem jetre pod utjecajem lijeka i pasivnom kongestijom jetre. Razine 10 do 20 puta vie od normalnih mogu ukazivati na teki IM, teku infektivnu mononukleozu i alkoholnu cirozu. Umjereno visoke do visoke razine, od 5 do 10 puta vie od normalnih, ukazuju na Duchenneovu miinu distrofiju, dermatomiozitis i kronini hepatitis, zajedno s uvodnom fazom bolesti i
225

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

oporavkom. Niske do umjereno visoke razine, dva do pet puta vie od normalnih, mogu ukazivati na hemolitiku anemiju, metastatske tumore jetre, akutni Pankreatitis, plunu emboliju, sindrom apstinencije od alkohola, masnu jetru i prve faze zaepljenja uovoda.
LABORATORIJSKI T E S T BILIRUBINA U SERUMU

Laboratorijski test bilirubina u serumu, glavnog produkta katabolizma hemoglobina, mjerenje je pigmenta ui koje pokazuje zdravstveno stanje jetre i unog mjehura. Nakon to se formira u stanicama retikuloendotelija, bilirubin se vee za albumin i zatim transportira u jetru, gdje se povezuje s glukuronskom kiselinom te nastaje bilirubin glukuronid i bilirubin diglukuronid. Ta dva spoja zatim se izluuju u u. Mjerenje indirektnog ili prehepatikog (nekonjugiranog) bilirubina pomae kod procjene hepatobilijarne i eritropoetske funkcije. Laboratorijski test bilirubina u serumu koji pokazuje poviene razine esto je znak oteenja jetre kod kojeg stanice parenhima vie ne mogu konjugirati bilirubin glukuronidom. Indirektni bilirubin tada ponovno ulazi u krvotok. Takoer, poviene razine upozoravaju zdravstvenog strunjaka na mogunost teke hemolitike anemije. Taj test pomae kod diferencijalne dijagnoze utice, zaepljenja uovoda i opasnih razina nekonjugiranog bilirubina. Kod odrasle osobe normalna vrijednost indirektnog bilirubina u serumu je 1,1 mg/ dL ili manja, a direktnog bilirubina ispod 0,5 mg/dL. Novoroenad ima ukupni bilirubin u serumu u rasponu od 1 do 12 mg/dL: ako je povien, do 20 mg/dL (kod njih to ukazuje na novoroenaku nezrelost jetre ili uroene nedostatke enzima). Moe postojati potreba da se transfuzijom zamijeni krv. Ako su vrijednosti bilirubina poviene kod odraslih osoba, test ukazuje na moguu autoimunost ili reakciju na transfuziju, hemolitiku ili pernicioznu anemiju ili hemoragiju i hepatocelularnu disfunkciju, moda zbog virusnog hepatitisa. Oigledno, poviene razine direktnog konjugiranog bilirubina obino pokazuju zaepljenje uovoda s izlijevanjem u krvotok. Zaepljenje unih kanala u jetri moe nastati zbog virusnog hepatitisa, ciroze ili reakcije na klorpromazin. Zaepljenje izvan jetre moe potjecati od unih kamenaca, raka une vreice, raka guterae ili bolesti uovoda.
LABORATORIJSKI TEST G A M A GLUTAMIL TRANSPEPTIDAZE U SERUMU

Laboratorijski test gama glutamil transpeptidaze (GGT) u serumu mjerenje je opstruktivne utice u neoplastinoj bolesti jetre i takoer je koristan za otkrivanje su -

226

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

vinog konzumiranja alkohola. Enzim GGT osjetljiv je na upotrebu lijekova i otkriva unos alkohola; zato se koristi za provjeru pridravanja tretmana protiv alkoholizma. Takoer pomae kod dijagnosticiranja opstruktivne utice i raka jetre. Normalan raspon GGT-a varira sa starou kod mukaraca, ali ne i kod ena. Za mukarce u dobi od 18 do 50 godina, raspon je od 10 do 39 U/L. Kod starijih mukaraca GGT je u rasponu od 10 do 48 U/L. Normalan raspon kod ena je 6 do 29 U/L. Povienje signalizira kolestatski proces u jetri. Napomena: Imunostimulacijski uinak Gersonove terapije esto uzrokuje porast razina GGT-a u krvi.
L A B O R A T O R I J S K I T E S T KISELE F O S F A T A Z E

Laboratorijski test kisele fosfataze mjerenje je izoenzima prostate i eritrocita radi otkrivanja raka. Ove dvije fosfataze, enzimi aktivni pri pH 5, javljaju se u jetri, slezeni, crvenim krvnim zrncima, kotanoj sri, trombocitima i lijezdi prostati. Uspjeno lijeenje raka prostate smanjuje razine kisele fosfataze. Njene normalne vrijednosti u rasponu su od 0 do 1,1 Bodanskyjeve jedinice/mL; 1 do 4 jedinice KingArmstrong/mL; 0,13 do 0,63 jedinice Bessey-Lowry-Brock/mL; i 0 do 6 U/L u SI jedinicama. Normalan raspon rezultata radioimunoeseja je 0 do 4,0 ng/mL. Povieni rezultati testa kisele fosfataze prostate ukazuju na Pagetovu bolest, Gaucherovu bolest, multipli mijelom ih tumor koji se proirio izvan kapsule prostate. Ako je metastazirao do kostiju, visoka razina kisele fosfataze praena povienom alkalnom fosfatazom pokazuje poveanu osteoblastinu aktivnost.
LABORATORIJSKI TEST ALKALNE FOSFATAZE

Alkalna fosfataza (AP), enzim koji je najaktivniji pri pH 9,0, utjee na kalcifikaciju kostiju i transport lipida i metabolita. Laboratorijski test AP-a mjeri kombinirane aktivnosti AP izoenzima koji se nalaze u jetri, kostima, bubrezima, stijenci crijeva i placenti. Alkalne fosfataze kostiju i jetre uvijek su prisutne u krvnom serumu odraslih osoba, a najistaknutija je AP jetre - osim za vrijeme treeg tromjeseja trudnoe kada placenta stvara polovinu ukupnog AP-a. Laboratorijski test AP-a posebno je osjetljiv na blago zaepljenje uovoda i ukazuje na ozljede na jetri. Njegova najspecifinija klinika primjena je dijagnosticiranje metabolike bolesti kostiju i otkrivanje skeletnih bolesti karakteriziranih osteoblastinom aktivnou i lokalnim ozljedama na jetri koje uzrokuju zaepljenje unih kanala, kao kod tumora ih apscesa. Prua dodatne informacije za prouavanje funkcije jetre i testova gastrointestinalnih enzima te omoguava procjenu reakcije na lijeenje rahitisa vitaminom D.

227

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Normalan raspon alkalne fosfataze u serumu varira u skladu s primijenjenom laboratorijskom metodom, ali uobiajene razine ukupnog AP-a u rasponu su od 30 do 20 U/L kod odraslih osoba te od 40 do 200 U/L kod djece. Budui da koncentracije AP-a rastu tijekom aktivnog formiranja kostiju i rasta, bebe, djeca i adolescenti normalno imaju razine triput vie od odraslih osoba. Dodatne normalne razine za AP su 1,5 do 4 Bodanskyjeve jedinice/dL; 4 do 13,5 jedinica King-Armstrong/dL; 0,8 do 2,5 jedinica Bessey-Lowry-Brock/dL; i 30 do 110 U/L po SMA 1260. Visoke razine AP-a ukazuju na bolesti skeleta, opstrukciju unih kanala u jetri koja uzrokuje kolestazu, maligne ih infektivne infiltracije, fibrozu, Pagetovu bolest, metastaze na kostima, hiperparatireozu, metastatske tumore na kostima od raka guterae i bolesti jetre prije bilo kakvih promjena razina bilirubina u krvnom serumu. Umjeren porast razina AP-a koje pokazuje ovaj laboratorijski test moe odraavati akutnu opstrukciju unih kanala zbog upale jetre kod aktivne ciroze, mononukleoze, osteomalacije, rahitisa izazvanog nedostatkom hranjivih tvari i virusnog hepatitisa.
LABORATORIJSKI T E S T ALANIN TRANSAMINAZE, SERUMSKE G L U T A M A T P I R U V A T T R A N S A M I N A Z E

Alanin aminotransferaza (ALT), jedan od dva enzima koji kataliziraju reverzibilnu reakciju prijenosa amino grupe u Krebsovom ciklusu limunske kiseline (trikarboksilne kiseline), nuna je za stvaranje energije u tkivu. (Drugi enzim je aspartat aminotransferaza.) Poviena razina ALT-a u serumu ukazuje na akutno oteenje stanica jetre prije nego to se pojavi utica. Test alanin transaminaze, laboratorijski test serumske glutamat piruvat transaminaze (ALT/SGPT) koristi spektrofotometrijsku ih kolorimetrijsku metodu te otkriva i procjenjuje napredak tretmana za hepatitis, cirozu bez utice, toksinost jetre i akutnu bolest jetre. Pomou njega se takoer moe razlikovati oteenje tkiva miokarda i jetre. ALT vrijednosti kreu se u rasponu od 10 do 32 U/L kod mukaraca; od 9 do 24 U/L kod ena; i dvostruko vie od tih razina kod beba. Kad su jako poviene - do 50 puta vie od normalnih - treba posumnjati na hepatitis izazvan virusom ih lijekovima. Takoer se moe raditi o nekoj drugoj bolesti jetre s obilnim odumiranjem tkiva. Umjerene do visoke razine ALT-a mogu ukazivati na infektivnu mononukleozu, kronini hepatitis, intrahepatiku kolestazu, akutni virusni hepatitis u ranoj fazi ih u oporavku, ih teku kongestiju jetre zbog zatajenja srca. Blaga do umjerena povienja ALT-a mogu se pojaviti kod bilo kojeg stanja koje izaziva akutna stanina oteenja u jetri, kao to su aktivna ciroza i hepatitis uzrokovan alkoholom ili lijekovima. Marginalna povienja mogu ukazivati na akutni IM ili sekundarnu kongestiju jetre.

228

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

Faktor koji moe utjecati na laboratorijski test ALT/SPGT-a je uzimanje opijatnih analgetika, poput morfija, kodeina i meperidina.
LABORATORIJSKI TEST U K U P N O G SERUMSKOG KOLESTEROLA

Kvantitativna analiza seruma mjeri razine slobodnog kolesterola i estera kolesterola u cirkulaciji te odraava koliinu spojeva kolesterola koji se javljaju u tjelesnim tkivima. Kolesterol, onaj koji se apsorbira iz prehrane i onaj koji se sintetizira u jetri i drugim tjelesnim tkivima, strukturalna je komponenta staninih membrana i lipoproteina plazme. Doprinosi stvaranju adrenokortikoidnih steroida, unih soli, androgena i estrogena. Prehrana bogata zasienim mastima podie razine kolesterola stimulirajui apsorpciju lipida iz crijeva, ukljuujui kolesterol; dok ih prehrana siromana zasienim mastima sniava. Povieni ukupni serumski kolesterol povezan je s poveanim rizikom od aterosklerotske kardiovaskularne bolesti. Tako laboratorijski test ukupnog serumskog kolesterola procjenjuje rizik od bolesti koronarnih arterija (BKA), procjenjuje metabolizam masti i pomae u dijagnosticiranju bolesti bubrega, pankreatitisa, bolesti jetre, hipotireoze i hipertireoze. Ukupne koncentracije kolesterola variraju ovisno o dobi i spolu. Uobiajen raspon je od 150 do 200 mg/dL. Poeljna razina kolesterola u krvi je ispod 175 mg/dL, a razine od 180 do 230 mg/dL smatraju se graninima ili rizinima za BKA. Razine iznad 250 mg/dL (hiperkolesterolemija) ukazuju na visok rizik od kardiovaskularnih bolesti, poetak hepatitisa, poremeaje lipida, blokadu unih kanala, nefrotski sindrom, opstruktivnu uticu, pankreatitis i hipotireozu. To zahtijeva lijeenje. Hiperkolesterolemija se moe javiti zbog uzimanja adrenokortikotropnog hormona, kortikosteroida, androgena, unih soh, epinefrina, klorpromazina, trifluoperazina, oralnih kontraceptiva, salicilata, tiouracila i trimetadiona. Nizak serumski kolesterol (hipokolesterolemija) povezan je s neishranjenou, staninom nekrozom jetre i hipertireozom. Kolesterol esto padne ispod normalne razine na Gersonovom programu zato to pacijenti jedu namirnice s izuzetno malo masti.
LABORATORIJSKI TEST FRAKCIONACIJE LIPOPROTEINA/KOLESTEROLA

Radi procjene rizika od BKA provodi se laboratorijski test frakcionacije lipoproteina/ kolesterola. Centrifugiranjem ih elektroforezom izolira se i mjeri kolesterol u krvi, koji se javlja u obliku lipoproteina niske gustoe (LDL) i lipoproteina visoke gustoe (HDL). Poznato je da nia razina HDL-a u stanovnitvu dovodi do vee uestalosti BKA. I obratno, vie razine HDL-a daju nii broj BKA.

229

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Napomena: Budui da Gersonova terapija koristi minimalne koliine masti, ona esto sniava rizik od BKA, ali ipak prua odgovarajue koliine odreenih polinezasienih esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima koji se ne mogu sintetizirati u odgovarajuim koliinama za optimalno funkcioniranje tijela. Normalni HDL kolesterol u rasponu je od 29 do 77 mg/100 mL krvi, a normalan LDL kolesterol u rasponu je od 62 do 185 mg/100 mL. Previsoke razine LDL-a poveavaju rizik od BKA, dok povieni HDL openito odraava zdravo stanje. Takoer moe ukazivati na kronini hepatitis, ranu primarnu bilijarnu cirozu ih prevelik unos alkohola.
LABORATORIJSKI T E S T SERUMSKIH TRIGLICERIDA

Trigliceridi su u tijelu glavni priuvni oblik lipida (ine 95% masnog tkiva), a laboratorijski test serumskih triglicerida prua njihovu kvantitativnu analizu. Njime se identificira hiperlipemija kod bolesti bubrega i BKA. Oekivane vrijednosti triglicerida variraju ovisno o dobi (pogledati tablicu 26-1). Nenormalni rezultati govore da su potrebna druga mjerenja. Povieni trigliceridi ukazuju na rizik od ateroskleroze ili BKA. Blago do umjereno poviene razine pokazuju opstrukciju unih kanala, dijabetes, bolest bubrega, endokrinopatije ili prevelik unos alkohola. Sniene razine su rijetke, ali mogu pokazivati neishranjenost ih betalipoproteinemiju. Napomena: Na Gersonovoj prehrani, rasplamsavanja ili reakcije na lijeenje mogu se prepoznati po povienim trigliceridima.
LABORATORIJSKI TEST ELEKTROFOREZE SERUMSKIH BJELANEVINA

Najvanije krvne bjelanevine tijela, albumin i etiri globulina, mjere se u elektrinom polju odvajanjem u uzorke prema veliini, obliku i elektrinom naboju pri pH 8,6. Albumini, koji ine preko 50% ukupnih serumskih bjelanevina, spreavaju curenje kapilarne plazme onkotskim tlakom (tlakom koji vre bjelanevine plazme na stijenke kapilara) i transportiraju mnoge tvari koje su topive u vodi, poput bilirubina, masnih kiselina, hormona i lijekova. Od etiri globulina - alfa1, alfa2, beta i gama prva tri djeluju kao proteinski nosai za transport lipida, hormona i metala kroz krv; etvrti, gama globulin, djeluje u imunolokom sustavu i na njega.

230

26.

POGLAVLJE:

OBJANJENJE

GERSONOVIH

LABORATORIJSKIH

TESTOVA

Tablica 26-1

Vrijednosti triglicerida

Tablica 26-2

Normalan krvni serum


Ukupne serumske bjelanevine Frakcija albumina Frakcija alfa globulina Frakcija alfa globulina Frakcija beta globulina Frakcija gama globulina
2 1

6,6 do 7,9 g/dL 3,3 do 4,5 g/dL 0,1 do 0,4 g/dL 0,5 do 1,0 g/dL 0,7 do 1,2 g/dL 0,5 do 1,6 g/dL

Kao to govori njegov naziv, laboratorijski test elektroforeze serumskih bjelanevina koristi elektrinu struju za mjerenje ukupnih serumskih bjelanevina i omjera albmina prema globulinima radi njihove pretvorbe u apsolutne vrijednosti. Te vrijednosti pomau otkriti prisutnost bolesti jetre, diskrazije krvi, poremeaja bubrega, gastrointestinalnih bolesti, neoplastinih (dobroudnih i zloudnih) bolesti i/ih nedostatka bjelanevina. Tablica 26-2 pokazuje normalne raspone tih bjelanevina u krvnom serumu. Ravnotea izmeu ukupnih albmina i ukupnih globulina (poznata u medicini kao A-G omjer) procjenjuje se u odnosu prema ukupnoj razini bjelanevina. Obrnut A-G omjer (snieni albumin i povieni globulini) uz niske ukupne bjelanevine pokazuje kroninu bolest jetre; obrnut A-G omjer uz normalne ukupne bjelanevine pokazuje mijeloproliferativnu bolest (npr. leukemiju ili Hodgkinovu bolest) ili odreene kronine infektivne bolesti (npr. tuberkulozu (TB) i kronini hepatitis).
L A B O R A T O R I J S K I T E S T UREE U KRVI

Laboratorijski test uree u krvi (BUN) mjeri duinu frakciju iz uree u krvi, glavnog produkta metabolizma bjelanevina. Urea nastaje u jetri iz amonijaka te se izluuje
231

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

bubrezima a predstavlja 40% do 50% neproteinskog duika u krvi. Razina uree u krvi odraava unos bjelanevina i sposobnost bubrega za izluivanje, ali je manje pouzdan indikator uremije (urina u krvi) od serumske razine kreatinina (pogledati Laboratorijski test serumskog kreatinina u nastavku). S normalnim vrijednostima koje su u rasponu od 8 do 20 mg/dL, test uree u krvi pomae kod procjenjivanja funkcije bubrega, pomae u dijagnosticiranju bolesti bubrega i procjenjuje hidraciju tijela. Poviena razina uree u krvi javlja se kod smanjenog protoka krvi kroz bubrege zbog dehidracije, bolesti bubrega, opstrukcije urinarnog trakta i povienog katabolizma bjelanevina, kao kod opeklina. Sniene razine uree javljaju se kod tekog oteenja jetre, neishranjenosti i pretjerane hidracije. Napomena: Zbog poetnog snienog unosa bjelanevina prehranom, osoba koja je na Gersonovoj terapiji vjerojatno e imati blago snienu razinu uree.
LABORATORIJSKI TEST SERUMSKOG KREATININA

Laboratorijski test serumskog kreatinina, koji je osjetljiviji pokazatelj oteenja bubrega od uree u krvi, kvantitativna je analiza neproteinskog krajnjeg produkta metabolizma, kreatinina. Oslabljena funkcija bubrega gotovo je jedini mogui razlog povienja kreatinina u krvi; stoga su razine kreatinina izravno povezane s brzinom filtriranja u glomerulima. Oni procjenjuju funkciju glomerula i ukazuju na oteenje bubrega. Koncentracije kreatinina kod mukaraca normalno su u rasponu od 0,8 do 1,2 mg/ dL; kod ena od 0,6 do 0,9 mg/dL. Povienje serumskog kreatinina znai da je prisutna ozbiljna bolest bubrega s 50% oteenih nefrona, kao kod gigantizma i akromegalije. Faktori koji mogu utjecati su prevelika apsorpcija askorbinske kiseline, barbiturata, diuretika i sulfobromoftaleina. Takoer, sportai mogu imati natprosjene razine kreatinina, ak i uz normalnu bubrenu funkciju.
L A B O R A T O R I J S K I T E S T M O K R A N E KISELINE U S E R U M U

Laboratorijski test serumske mokrane kiseline, koji se najvie koristi za otkrivanje gihta, mjeri razine mokrane kiseline, metabolita purina, u krvi. Filtracija u glomerulima i tubularno izluivanje izbacuju mokranu kiselinu, ah ona je manje topiva pri pH 7,4 ili niem, to se dogaa kod odreenih bolesti kao to su giht te preveliko stvaranje i razaranje stanica, kao kod leukemije i poremeaja rada bubrega. Koncentracije mokrane kiseline kod mukaraca u rasponu su od 4,3 do 8 mg/dL; kod ena, u rasponu su od 2,3 do 6 mg/dL. Iako poviene razine mokrane kiseline u serumu nisu u korelaciji s teinom bolesti, rastu kod kongestivnog zatajenja srca; bo-

232

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

lesti pohrane glikogena; akutnih infektivnih bolesti poput infektivne mononukleoze; hemolitike anemije, srpaste anemije, hemoglobinopatija; policitemije; leukemije; limfoma; metastatskih malignosti i psorijaze. Sniene razine mokrane kiseline ukazuju na defektnu akutnu atrofiju jetre ili tubularnu apsorpciju, kao kod Wilsonove bolesti i Fanconijevog sindroma. Lijekovi koji utjeu na laboratorijski test mokrane kiseline u serumu ukljuuju diuretike petlje, athambutol, vinkristin, pirazinamid, tiazide i niske doze salicilata, koji povisuju razine u krvi. Mokranu kiselinu takoer podiu izgladnjelost, prehrana s mnogo purina, stres i zloupotreba alkohola. Kad se mokrana kiselina mjeri kolorimetrijskom metodom, lana povienja potjeu od acetaminofena, askorbinske kiseline, levodope i fenacetina. Smanjenu mokranu kiselinu uzrokuju visoke doze aspirina, Coumadina', klofibrata, cinchophena, adrenokortikotropnog hormona i fenotiazina.
L A B O R A T O R I J S K I T E S T EERA U KRVI

Nakon 12 do 14 sati posta, laboratorijskim testom eera u krvi mjeri se metabolizam glukoze, kao to je potrebno kod dijabetesa melitusa. U stanju posta razina glukoze u krvi pada, stimulirajui oslobaanje hormona glukagona. Glukagon zatim podie razinu glukoze u plazmi ubrzavajui glikogenolizu, stimulirajui glukoneogenezu i inhibirajui sintezu glikogena. Normalno je da luenje inzulina ograniava taj porast razina glukoze. Kod dijabetesa, nedostatak ih manjak inzulina omoguava stalno visoke razine glukoze. Normalni rasponi eera u krvi u laboratorijskom testu nakon posta od osam do 12 sati su: U serumu kod posta, 70 do 100 mg/dL U cijeloj krvi kod posta, 60 do 100 mg/dL U cijeloj krvi bez posta, 85 do 125 mg/dL kod osoba starijih od 50 godina, i 70 do 115 mg/dL kod osoba mlaih od 50 godina Ti laboratorijski nalazi pomau kod skrininga na dijabetes mehtus i druge poremeaje metabolizma glukoze. Njima se takoer kontrolira terapija lijekovima ih prehranom za dijabetiare, potrebe za inzulinom kod nekontroliranih dijabetiara i poznatih ili suspektnih hipoglikemiara. Razine glukoze u krvi kod posta od 140 do 150 mg/dL ili vie, dobivene u dva ih vie mjerenja, ukazuju na ukazuju na dijabetes melitus. Razine bez posta koje su vie od 200 mg/dL takoer pokazuju dijabetes. Poviena glukoza u krvi moe biti posljedica pankreatitisa, hipertireoze, feokromocitoma, kronine bolesti jetre, traume mozga, kronine bolesti, kronine neishranjenosti, eklampsije, anoksije i konvulzivnih poremeaja. Sniena razina glukoze u krvi javlja se kod hiperinzulinizma, inzulinoma, von Gierkeove bolesti, funkcionalne ili reaktivne hipoglikemije, hipotireoze, nedovoljnog rada

233

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

nadbubrenih lijezda, uroene hiperplazije nadbubrenih hjezda, hipopituitarizma, karcinoma stanica otoia guterae, nekroze jetre i bolesti pohrane glikogena.
LABORATORIJSKI T E S T SERUMSKOG ELJEZA I U K U P N O G KAPACITETA VEZANJA ELJEZA

Dvije odvojene krvne pretrage koje se obavljaju pomou reagensa za puferiranje i bojanje mjere: Koliinu eljeza vezanog za glikoprotein transferin; i Ukupan kapacitet plazme za vezanje eljeza (TIBC) kada je sav transferin zasien eljezom. Postotak zasienja dobiva se dijeljenjem rezultata za eljezo u serumu s TIBC-om, to otkriva stvarnu koliinu zasienog transferina. Normalna zasienost transferina je 30%. Tako ta dva testa: Procjenjuju ukupne zalihe eljeza; Dijagnosticiraju hemakromatozu; Utvruju razliku izmeu anemije zbog nedostatka eljeza i anemije zbog kronine bolesti; i Procjenjuju status ishranjenosti osobe. Normalne vrijednosti eljeza u serumu i TIBC-a prikazane su u tablici 26-3. Kod nedostatka eljeza, eljezo u serumu pada, a TIBC se poveava kako bi se smanjila zasienost. Kod kronine upale, kao kod reumatoidnog artritisa, serumsko je eljezo nisko u prisutnosti odgovarajuih tjelesnih zaliha, ali TIBC ostaje nepromijenjen ih pada kako bi se ouvala normalna zasienost. Preoptereenost eljezom ne mijenja serumske razine sve do relativno kasne faze u patologiji, ah serumsko eljezo se poveava, a TIBC ostaje jednak kako bi se povealo zasienje.
Tablica 26-3

Normalno eljezo u serumu i ukupna sposobnost vezanja eljeza Serumsko zeliezo 70 do 150 80 do 150 TIBC (fig/dL) 300 do 400 350 do 450 Zasienost 1 20 do 50 20 do 50

Mukarci

ene

BROJ E R I T R O C I T A ( C R V E N I H K R V N I H Z R N A C A )

Crvena krvna zrnca, koja su se tradicionalno prebrojavala runo pomou hemacitometra, danas se obino broje elektronikim ureajima koji daju bre, preciznije

234

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

rezultate. Taj broj eritrocita ne daje kvalitativne informacije o sadraju hemoglobina u eritrocitima, ali pokazuje srednji volumen eritrocita (MCV) i srednji sadraj hemoglobina u eritrocitima (MCH). Tako broj eritrocita u krvi prua pokazatelje veliine eritrocita i sadraja hemoglobina te pomae kod drugih hematolokih testova u dijagnosticiranju anemije i policitemije. Ovisno o dobi, spolu, uzorku i geografskoj lokaciji, normalan broj eritrocita kod odraslih mukaraca u rasponu je od 4,5 do 6,2 milijuna po mikrolitru (J.L) (4,5 do 6,2 x 1012/L) venske krvi; kod odraslih ena od 4,2 do 5,4 milijuna/(iL) (4,2 do 5,4 x 1012/L) venske krvi; kod djece od 4,6 do 4,8 milijuna/|aL venske krvi; a kod novoroenadi roene u terminu od 4,4 do 5,8 milijuna/|iL) (4,4 do 5,8 x 1012/L). Povien broj eritrocita ukazuje na policitemiju ili dehidraciju; snien broj pokazuje anemiju, viak tekuina ih nedavno krvarenje. Kod potpunog odmaranja u krevetu, broj eritrocita znatno opadne zbog smanjenih potreba za kisikom.
LABORATORIJSKI TEST U K U P N O G HEMOGLOBINA

Ukupna koncentracija hemoglobina (Hgb) u decilitru (100 ml) cijele krvi mjeri se laboratorijskim testom ukupnog Hgb. Visok omjer Hgb-eritrocita (ih MCH) i slobodan Hgb u plazmi utjeu na broj eritrocita. Ovaj test, koji je obino dio potpunih krvnih pretraga, mjeri ozbiljnost anemije ih pohcitemije, a pomou njega se prati i reakcija na terapiju te prua brojke za izraunavanje MCH-a i srednje koncentracije Hgb u eritrocitima. Na temelju uzoraka venske krvi, normalne vrijednosti za razliite pacijente prikazane su u tablici 26-4.
Tablica 2 6 - 4

Normalne

vrijednosti hemoglobina

Manje od 7 dana 1 tjedan 1 mjesec Djeca Odrasli mukarci Stariji mukarci Odrasle ene Starije ene

17-22 15-20 11-15 11-13 14-18 12,4-14,9 12-16 11,7-13,8

235

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

LABORATORIJSKI T E S T HEMATOKRITA

Volumen eritrocita u uzorku cijele krvi mjeri se laboratorijskim testom hematokrita (Hct). Broj i veliina eritrocita odreuju koncentraciju Hct, i taj rezultat pomae kod dijagnosticiranja abnormalnih stanja hidracije, policitemije, anemije, neravnotee fluida, gubitka krvi, zamjene krvi i indeksa crvenih krvnih zrnaca. Prema pacijentovom spolu, dobi, sposobnosti laboratorija i tipu uzorka krvi, tim se testom rutinski pregledava krv u sklopu potpunih krvnih pretraga. Referentne vrijednosti hematokrita u rasponu su od 40% do 54% (0,4 do 0,54) za mukarce te od 37% do 47% (0,37 do 0,47) za ene. Nizak Hct ukazuje na anemiju ili razrijeenost krvi; visok Hct pokazuje policitemiju ili koncentriranost krvi uzrokovanu gubitkom krvi. Ako se razvije hematom na mjestu uboda u venu, neugodnost treba ublaiti stavljanjem leda, nakon ega se to mjesto dri u toploj vodi.
LABORATORIJSKI T E S T INDEKSA ERITROCITA

MCV, MCH i srednja koncentracija hemoglobina u eritrocitima (MCHC) tri su mjerenja koja se dobivaju laboratorijskim testom indeksa eritrocita. MCV izraava prosjenu veliinu eritrocita i pokazuje jesu li smanjeni (mikrocitni), poveani (makrocitni) ili normalni (normocitni). MCH daje teinu Hgb u prosjenom crvenom krvnom zrncu. MCHC utvruje koncentraciju Hgb u 100 mL zbijenih crvenih krvnih zrnaca. Normalni indeksi crvenih krvnih zrnaca su: MCV: 84 do 99 kubnih mikrolitara/eritrocitu (femtolitara (fl)/eritrocitu) MCH: 26 do 32 pikograma (pg)/eritrocitu . MCHC: 30% do 36% (300 do 360 g/L) Ti indeksi pomau kod dijagnosticiranja i klasificiranja anemije. Niski MCV i MCHC pokazuju mikrocitne hipokromne anemije uzrokovane nedostatkom eljeza, anemije koje reagiraju na piridoksin ih talasemiju. Visok MCV ukazuje na makrocitnu anemiju uzrokovanu megaloblastinim anemijama koje potjeu od nedostatka folne kiseline ih vitamina B12, naslijeene poremeaje sinteze DNK (deoksiribonukleinske kiseline) ili retikulocitoze.
BRZINA SEDIMENTACIJE ERITROCITA

Brzina sedimentacije eritrocita (ESR), odnosno mjerenje vremena potrebnog da se eritrociti u uzorku cijele krvi slegnu na dno okomite epruvete, osjetljiv je ah nespecifian test koji ukazuje na prisutnost bolesti kad su drugi kemijski ili fiziki znakovi

236

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

normalni. Raste kod rairenih upalnih poremeaja uzrokovanih infekcijom, autoimunom boleu ili malignosti. Tako ESR nadzire upalne ili maligne bolesti i otkriva skrivene bolesti poput TB-a, nekroze tkiva ili poremeaja vezivnog tkiva. Normalan ESR u rasponu je od 0 do 20 mm/satu. Raste kod trudnoe, akutnih ili kroninih upala, TB-a, paraproteinemija, reumatske groznice, reumatoidnog artritisa i nekih vrsta raka. ESR takoer raste kod anemije. ESR pada kod policitemije, srpaste anemije, hiperviskoznosti i niskih razina bjelanevina u plazmi. Napomena: ESR je esto povien tijekom i nakon reakcija i groznica izazvanih Gersonovom terapijom.
BROJ T R O M B O C I T A

Trombociti, ili krvne ploice, siuni su formirani elementi u krvi koji formiraju hemostatski ep kod ozljeda ila. Oni potiu koagulaciju opskrbljujui fosfolipidima puteve intrinzinog tromboplastina. Broj trombocita od kljune je vanosti za praenje kemoterapije, terapije zraenjem ili teke trombocitoze i trombocitopenije. Broj trombocita koji padne ispod 50.000 donosi spontana krvarenja; ispod 5000 mogua su fatalna krvarenja u sredinjem ivanom sustavu ili velike gastrointestinalne hemoragije. Pomou broja trombocita procjenjuje se stvaranje trombocita, utvruje se djelovanje citotoksine terapije, olakava se dijagnosticiranje trombocitopenije i trombocitoze te se potvruje vizualna procjena broja i morfologije trombocita na temelju obojenog razmaza krvi. Normalan broj trombocita u rasponu je od 130.000 do 370.000/pL (1,3 do 3,7 x 10 n /L). Smanjen broj potjee od aplastine ili hipoplastine kotane sri; infiltrativnih bolesti kotane sri poput karcinoma, leukemije ili rairene infekcije; megakariotske hipoplazije; nedjelotvorne trombopoeze uzrokovane nedostatkom folne kiseline ili vitamina B^ nakupljanja trombocita u proirenoj slezeni; poveanog unitavanja trombocita zbog uzimanja lijeka ili imunolokih poremeaja; rairene intravaskularne koagulacije; Bernard-Soulierovog sindroma; ili mehanikog oteenja trombocita. Meu lijekove koji smanjuju broj trombocita spadaju acetazolamid, acetoheksamid, antimon, antineoplastici, bromfeniramin maleat, karbamazepin, kloramfenikol, etakrinska kiselina, furozemid, soli zlata, hidroksiklorokin, indometacin, izoniazid, mefenitoin, mefenaminska kiselina, metazolamid, metimazol, metidopa, oralni diaoksid, oksifenbetazon, penicilamin, penicilin, fenilbutazon, fenitoin, pirimetamin, kinidin sulfat, kinin, salicilati, streptomicin, sulfonamidi, tiazid, diuretici slini tiazidu i tricikliki antidepresivi. Heparin uzrokuje prolaznu reverzibilnu trombocitopeniju.

237

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E GERSON I BEATA BISHOP

Povean broj trombocita rezultat je bolesti kao to su hemoragija; infektivni poremt aji; malignosti; anemija zbog nedostatka eljeza; mijelofibroza; primarna trombocitoza; policitemija vera; mijelogena leukemija; nedavna operacija; trudnoa ili vaenje slezene; i upalni poremeaji, kao to je kolagenska vaskularna bolest.
B R O J L E U K O C I T A (BIJELIH K R V N I H Z R N A C A )

Broj leukocita u mikrolitru (kubnom milimetru) cijele krvi, mjeren pomou hemacitometra ili Coulterovog brojaa, varira kod napornog vjebanja, stresa ili probave. Koristi se za otkrivanje infekcije ili upale, potrebe za dodatnim testovima kao to su diferencijalni test leukocita ili biopsija kotane sri i praenje reakcije na kemoterapiju ili terapiju zraenjem. Broj leukocita kree se u rasponu od 4,1 do 10,9 x 1011. Povien broj signalizira infekciju, poput gnojne upale, meningitisa, upale slijepog crijeva ili tonzilitisa, i moe ukazivati na leukemiju, nekrozu tkiva od opeklina, IM ili gangrenu. Nizak broj pokazuje smanjenu aktivnost kotane sri zbog virusnih infekcija ili reakcija na toksine, npr. nakon tretmana antineoplasticima ili ivom, ili zbog trovanja drugim tekim metalima; zbog izlaganja benzenu ili arsenu; i napada uzronika gripe, trbunog tifusa, ospica, infektivnog hepatitisa, mononukleoze i rubeole.
DIFERENCIJALNI T E S T LEUKOCITA

Diferencijalni test leukocita utvruje relativan broj svakog tipa leukocita, koji se izraunava tako da se postotak svakog tipa leukocita mnoi kako bi se dobio apsolutan broj svakog od 10 ili vie vrsta leukocita (npr. granulocita, agranulocita, nezrelih neutrofila, segmentiranih neutrofila, bazofila, eozinofila, velikih limfocita, malih limfocita, fagocita i histiocita). Diferencijalni test leukocita procjenjuje sposobnost tijela da se odupre i pobijedi infekciju, razne vrste leukemije, stupanj i ozbiljnost infekcije, alergijske reakcije, ozbiljnost alergijskih reakcija i parazitskih infekcija. Postoji dug popis referentnih vrijednosti za diferencijalni test leukocita, podijeljen na vrijednosti za odrasle osobe i djecu (pogledati tablicu 26-5 za neke primjere). Za postavljanje tone dijagnoze, osoba koja analizira rezultate mora uzeti u obzir i relativne i apsolutne vrijednosti diferencijalnog testa.1

238

2 6 .P O G L A V L J E :O B J A N J E N J EG E R S O N O V I HL A B O R A T O R I J S K I HT E S T O V A

Tablica 26-5

Vrijednosti bijelih krvnih zrnaca Apsolutna vrijednost (mcL)


Neutrofili Limfociti Monociti Eozinofili Bazofili 47,6-76,8 16,2-43 0,6-9,6 0,3-7 0,3-2 RUTINSKA ANALIZA URINA 1950-8400 660-4600 24-960 12-760 12-200

Elementi rutinske analize urina ukljuuju procjenjivanje fizikalnih karakteristika, specifine teine i pH, bjelanevina, glukoze i ketonskih tijela, uz prouavanje sedimenta urina, cilindara i kristala krvnih zrnaca. Analiza urina izuzetno je vaan test koji mnogo govori o unutarnjim mehanizmima neke osobe. Rezultati rutinskih pretraga urina imaju velik broj implikacija u pogledu funkcioniranja fiziologije ili naina na koji organizam reagira na prehranu, nepatoloka stanja, vrijeme uzimanja uzorka i druge faktore. Za ogroman broj varijabli i bolesti koje se procjenjuju pomou analize urina, molim vas pogledajte Dodatak I u Prirunik za Gersonovu terapiju: Popratna vjebenica uz knjigu Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva.2
BILJEKE

1 Za ogroman broj varijabli i bolesti koje se dijagnosticiraju pomou njih molim vas pogledajte Dodatak I u Gerson Therapy Handbook: Companion Workbook uz M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases i The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.). elite li naruiti primjerak tog prirunika/vjebenice, kontaktirajte Gersonov institut u San Diegu, Kalifornija. 2 Ibid.

239

23. POGLAVLJE

Povijesti bolesti oporavljenih pacijenata

ljedee dobro dokumentirane prie oporavljenih Gersonovih pacijenata samo su vrlo mali uzorak velike zbirke takvih pria u naoj arhivi. Sve one odnose se na pacijente detaljno dijagnosticirane biopsijom, obavljenom uglavnom u amerikim bolnicama; gotovo svi oni bih su u takozvanom terminalnom stanju s rairenim rakom koji nikada nije bio izlijeen ortodoksnim sredstvima. Izabrali smo ih u pokuaju da ukljuimo to je mogue vie vrsta malignih bolesti, budui da iz dugog iskustva znamo da osobe koje razmiljaju o tome da ponu slijediti Gersonovu terapiju najprije ele saznati da li se ikada oporavio netko tko je bolovao od njihovog raka. Cilj ovdje izabranih primjera je odgovoriti na njihova pitanja. Gersonov protokol esto napadaju na temelju tvrdnje da nikada nije bio podvrgnut takozvanom odgovarajuem testu (tj. randomiziranom, dvostruko slijepom, placebo-kontroliranom klinikom ispitivanju). Meutim, takva vrsta testa tek je prilino nedavno dobila prednost nad jednim drugim, stoljeima starim nainom ocjenjivanja medicinskih tretmana, koji se temeljio na klinikim rezultatima. Drugim rijeima, kao to je dr. Gerson esto govorio: Vani su rezultati u bolesnikoj postelji, to je samo po sebi jasno gledite koje bi bilo teko osporiti. Meutim, trenutno favorizirano randomizirano, dvostruko shjepo, placebo-kontrolirano kliniko ispitivanje ne bavi se pojedinanim pacijentima. Za njega su potrebne velike grupe osoba, i zovu se dvostruko slijepe zato to ni lijenik ni pacijent ne znaju tko prima novi lijek koji je u fazi ispitivanja, a tko ne; time se ele iskljuiti psiholoki ih drugi vanjski utjecaji koji bi mogli utjecati na djelovanje lijeka. Oigledno, ta je metoda prikladna za testiranje pojedinog lijeka ah je beskorisna za bilo koju terapiju koja ukljuuje potpunu promjenu naina ivota, poput Gersonovog tretmana. Samo na trenutak razmishte koliko je nemogue nekome davati kavene klistire ih mu posluivati svjee sokove 13 puta dnevno a da pacijent ne bude svjestan

240

27. P O G L A V L J E : P O V I J E S T I B O L E S T I O P O R A V L J E N I H P A C I J E N A T A

da se dogaa neto radikalno. Osim toga, glavna uporita konvencionalne onkologije tj. tretiranje zraenjem i kemoterapija, nikada nisu bili podvrgnuti randomiziranim, dvostruko slijepim klinikim ispitivanjima. Samo se razne vrste kemoterapija u ispitivanjima usporeuju jedne s drugima - nikada kemoterapija protiv nekemoterapijskog tretmana. Pa ipak, cijelo vrijeme, lijenici i drugi znanstvenici objavljuju knjige i akademske studije koje svjedoe o neuspjenosti kemoterapije. Jedna od najnovijih knjiga je Rat protiv raka: Anatomija neuspjeha Guya B. Fagueta, dr. med. 1 S obzirom na to, kritiari Gersonove terapije trebali bi moda zahtijevati primjenu randomiziranih dvostruko slijepih klinikih ispitivanja na kemoterapiji prije nego to napadnu metodu koja im je potpuno nepoznata.
AGRESIVNI LIMFOM

S. M. je 1990. imala 47 godina kada joj je oteklo nekoliko limfnih vorova i, nakon to joj je napravljena biopsija, dijagnosticiran joj je non-Hodgkinov limfom. Dvije godine kasnije, u ljeto 1992., stigla je u Gersonovu bolnicu s velikim edemima (nakupljanjem tekuine) u nogama, bokovima, stranjici, i oko tumora u trbuhu velikog poput dinje. Krenula je na Gersonovu terapiju kao jedini tretman za njeno stanje i nije bila drenirana radi uklanjanja tekuine iz njenog tijela. U prvih pet dana na punom Gersonovom programu, uz mnogo odlazaka na zahod, S. M. je izgubila 12,7 kg. U veljai 1993., kad je pacijenticu ponovno pregledao njen lijenik u Wenatcheeju, u amerikoj saveznoj dravi Washington, u lijenikom izvjetaju je pisalo: Generalizirana limfadenopatija [bolest limfnih vorova] se rijeila [medicinski izraz za nestala']. Vie ne mogu napipati abdominalnu nakupinu. Vidljiva je jasna karotenemija [bezopasno naranasto obojenje koe koje je esto prisutno kod Gersonovih pacijenata]. Slezena nije palpabilna [ne moe se napipati].... Meutim, i dalje odluno odbija bilo kakav konvencionalan medicinski tretman. Dr. Bulger, Odjel hematologije/onkologije, Klinika Wenatchee Valley, Wenatchee, Washington.2 To je i razumljivo, kad vie nije imala nijedan otekli limfni vor! Ostavi dobroga zdravlja, S. M. je svjedoila o svom oporavku na konvenciji u Seattleu 1998. i bila je aktivna u tvrtki svoga mua kad se zadnji put javila 2002. godine. U dobi od 32 godine, W. S. je bio mladi neafirmirani umjetnik sa enom i troje male djece. Kad je primijetio izraslinu na svom trbuhu, poslali su ga na operaciju u svibnju 1951. u Cincinnati, Ohio. Lijenik je napisao: grozd limfnih vorova, najvei veliine 5 cm.3 Uklonio ih je to je vie mogao, a W.S.- je nakon toga dana terapija zraenjem. Samo etiri mjeseca kasnije, u rujnu, pojavila se nova masa i pacijent je primio novu radioterapiju koja je smanjila natekle lijezde. Meutim, nekoliko mjeseci kasnije, problem se vratio, a W. S. je isprobao druge tretmane budui da su mu lijenici rekli da ima jo samo dva mjeseca ivota.

241

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Kada je W. S. saznao za Gersonovu terapiju, otputovao je u New York kako bi posjetio dr. Gersona (koji je o tom sluaju izvijestio u svojoj knjizi Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva, kao o sluaju br. 18).4 Nakon otprilike osam mjeseci na Gersonovom programu W. S.-ovo stanje dramatino se popravilo, vratila mu se energija i bio je u stanju nastaviti raditi kao crkveni umjetnik. Radio je na izgradnji i dekoriranju, izraivao je prozore s vitrajima i organizirao izlobu u San Diegu. W. S. je 1983. godine napisao: Iza mene ostaju 33 godine, osmero djece, 12-oro unuka i divan produktivan ivot. Godine 2006., u dobi od 88 godina, pojavio se u dokumentarnom filmu Stephena Kroschela Dying to Have Known o Gersonu, gdje se vidjelo da i dalje dobro funkcionira i radi u svom umjetnikom studiju s nekoliko svoje djece.
E N D O M E T R I O Z A NA P R I J E L A Z U U C E R V I K A L N I RAK

Endometrij je sluznica koja prekriva stijenke maternice. Tijekom plodnih godina ene ta se sluznica svaki mjesec ljuti ako se izluena jajna stanica ne oplodi i ne usadi u tkivo. Kada organizam ili hormonski sustav ne funkcioniraju, endometrij se moe rairiti na razne dijelove na podruju cijele zdjelice, ukljuujui trbunu stijenku. Kako se stanje pogorava a menstrualni ciklus ostaje nereguliran, tkivo endometrija moe se rairiti po cijelom tijelu, postajui malignost koja podsjea na metastatski karcinom zdjelice.5 Sluaj S. T.-a savreno ilustrira to napredovanje. Ta je pacijentica imala ginekolokih problema od samih poetaka menstruacije. Trideset i pet godina kasnije dijagnosticirana joj je endometrioza te je imala nekoliko dilatacija i kiretaa, ili struganja maternice, radi uklanjanja endometrijskog plaka. Na kraju joj je napravljena djelomina histerektomija, no njeni su se problemi ipak nastavili. Naposljetku, 1979. godine, Papa-test je pokazao rak grla maternice, s atipinim (nepravilnim) stanicama u njenoj krvi. Takoer je primijetila kvrice u svojim grudima, ali to nije bilo dodatno istraeno. Dogovorena joj je histerektomija, ali operaciju je odbila. Poela je istraivati alternativne tretmane, promijenila je prehranu i postila. Potom se sjetila predavanja Charlotte Gerson koje je ula mnogo godina ranije te je odluila otii na Gersonovu terapiju. Uinivi to, bila je iznenaena kad je doivjela teke reakcije na hjeenje s muninama i povraanjem, ah se sjetila da su joj rekli kako na abdominalnom podruju ima mnogo oiljnog tkiva, vjerojatno uzrokovanog ranijim irevima. S. T. je ostala na terapiji dvije godine, i danas ponosno tvrdi: Nijednom u moja usta nije uao zalogaj neke hrane koju nisam smjela jesti. I danas je dobro (zadnje javljanje bilo je u studenom 2006.) te .vodi brigu o svojim starim roditeljima, svekru i svekrvi, koji su u svojim devedesetim godinama, a povremeno i o svojim unucima.

242

27.

POGLAVLJE:

POVIJESTI

BOLESTI

OPORAVLJENIH

PACIJENATA

RAK DOJKE

K. B., u dobi od 70 godina, primijetila je 1988. g. crvenilo i oteklinu na podruju bradavice svoje dojke. Njen lijenik u Modestu, Kalifornija, napravio je biopsiju koja je pokazala da ima maligni tumor; takoer je potvrdio da ga nije cijelog izvadio i poticao ju je da se podvrgne mastektomiji. Ona je to odbila. Drugo miljenje lijenika sa Stanforda potvrdilo je prvotnu dijagnozu i K. B. je dobila savjet da se podvrgne operaciji, praenoj kemoterapijom i/ili zraenjem. Opet je odbila. Odbacivi bilo kakav konvencionalni tretman, K. B. je zapoela s Gersonovom terapijom kod kue, u poetku tako to je jela samo sirovu hranu i uzimala klistir est puta dnevno kroz osam mjeseci. Nakon toga je dodala neto ekoloki uzgojene, vegetarijanske kuhane hrane. Nakon godinu i pol rak je bio nestao, ah i dalje je imala malo oiljnog tkiva koje je odluila ukloniti. Biopsija je pokazala da je tkivo isto od bilo kakve malignosti. Odbor za tumor je u njenom zdravstvenom kartonu napomenuo da se pacijentica izlijeila prehranom. 6 K. B., koja je sada u svojim kasnim osamdesetima, svake se godine pojavi na Konvenciji o zdravlju u Los Angelesu! I dalje pije sokove, ali jede malo mesa. Taj je sluaj tim izuzetniji to je pacijentica Gersonovu terapiju slijedila samostalno, kod kue, bez boravka u Gersonovoj bolnici ili savjetovanja s Gersonovim lijenikom.
RAK DOJKE S M E T A S T A Z A M A NA JETRI

E. B., u dobi od 43 godine, javila se svom lijeniku s kvricom na dojci u sijenju 2002., otila je na biopsiju i reeno joj je da ima rak dojke. No, poduzela nije nita. U sijenju 2004. javila se u Sveuilini medicinski centar Loma Linda i dijagnosticirano je da boluje od raka dojke 4. stadija s metastazama na jetri. Prema medicinskom izvjetaju, jetra joj je bila prekrivena tumorima i otkazivala je; koa i bjeloonice bile su joj ute.7 E. B. je bila ponuena kemoterapija i ona je, ne znajui za drugo, prihvatila jedan tretman. Njen onkolog je izjavio da, s obzirom na njeno uznapredovalo stanje, nije siguran da e moi preivjeti jo dva mjeseca, ali se nadao da e joj kemoterapija dati jednu godinu ivota. Tada je pacijentica poela traiti druge mogunosti i saznala je za Gersonovu terapiju. Iz svojih je istraivanja znala da, uz konvencionalni medicinski tretman, stopa preivljavanja od dvije godine kod sluajeva raka dojke s metastazama na jetri iznosi manje od 1%, pa joj je jedina nada bila isprobati neki alternativni protokol. Nakon zavrene dvije godine na Gersonovoj terapiji, E. B. je bila dovoljno dobro da je mogla otii na skijanje na Tulluride, Colorado, jednu od najstrmijih planina u

243

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

SAD-u. Danas, nakon tri godine, sudei po njenim PET/CT (pozitronska emisijska tomografija/ kompjuterizirana tomografija) snimkama iz kolovoza 2006., jetra joj u potpunosti funkcionira i nema nikakvih malignosti bilo gdje u tijelu. E. B. uiva u skijanju zimi i skijanju na vodi ljeti, sportskom penjanju, igranju golfa i vonji motocikla. Takoer esto putuje.
RECIDIV R A K A D O J K E N A K O N K E M O T E R A P I J E I Z R A E N J A

A. F. je otkrila kvricu na svojoj dojci u rujnu 1985. Napravljena joj je biopsija i lumpektomija, praena zraenjem i kemoterapijom u Bolnici Virginia Mason u Seattleu, savezna drava Washington. Do 1989. rak joj se proirio na grlo. Imala je novu operaciju, ponovno praenu zraenjem. Pet mjeseci kasnije opet je dolo do vraanja raka posvuda te su joj ponuena daljnja zraenja. Zbog izuzetnih patnji izazvanih ranijim zraenjem odbila je tretman i umjesto toga otila u Gersonovu bolnicu u Meksiko. Ubrzo joj je postalo bolje i nakon otprilike godinu dana reeno joj je da vie nema rak. Sedam godina kasnije, oteenje uzrokovano zraenjem koje je kod A. F. uzrokovalo jaku suhou u grlu konano je nestalo i njeno je stanje bilo zaista izvrsno. Kad se vratila svom izvornom lijeniku i rekla mu da je bila na Gersonovoj terapiji, on je jednostavno otiao iz ordinacije. A. F. je i dalje dobrog zdravlja.
MELANOM

M. H., staroj 40 godina, dijagnosticiran je melanom na vaginalnoj stijenki. To je potvreno biopsijom i kasnijom kirurgijom, nakon koje je slijedilo 25 tretmana zraenjem i etveromjesena terapija interferonom. Tijekom tog tretmana rak joj se proirio na jetru. Onkolozi koji su ju tretirali mislili su da bi, uz kemoterapiju, pacijentica mogla ivjeti jo najvie devet mjeseci. Iako je M. H. bila izuzetno slaba i u tekim bolovima, odbila je tu opciju i, u studenom 1996., zapoela s Gersonovim tretmanom usprkos upozorenju svog onkologa da to ne radi. U rujnu 1997. snimke su pokazale da je M. H. izlijeena od melanoma. Deset godina kasnije i nadalje je u dobroj formi, potpuno zdrava. W. E., roena 1943., registrirana je medicinska sestra. Godine 1996. otkrila je da joj na ruci raste velik made. Kirurg koji ga je uklonio rekao je da je morao ii vrlo duboko kako bi doao do jasnih rubova. Dijagnoza je bila melanom 4. stadija. Stanje pacijentice se pogoralo i, nekoliko mjeseci kasnije, 1997. g., na Kalifornijskom sveuilitu u Los Angelesu, pronaene su mrlje na njenom kuku, kao i velik tumor na jetri; napravljene su biopsije jednoga i drugoga te je potvreno da se radi o melano-

244

27. P O G L A V L J E : P O V I J E S T I B O L E S T I O P O R A V L J E N I H P A C I J E N A T A

mu. Lijenik je pacijentici W. E. preporuio da sredi svoje poslove jer joj ne preostaje jo mnogo ivota. S Gersonovim tretmanom zapoela je u srpnju 1997., potpuno se oporavila i jo je uvijek iva i zdrava (zadnji izvjetaj bio je 2006.).
RECIDIV M E L A N O M A

N. P. je na svojim leima imao made od 5 mm koji je poeo krvariti u listopadu 1990. Potraio je savjet specijalista za rak koe, dr. Richarda Ferderspiela, koji je bio siguran da lezija nije melanom. Meutim, biopsija je pokazala da je bio u krivu i 30. listopada, u Opoj bolnici Berrien u Michiganu, s pacijentovih lea uklonjen je velik komad koe. est mjeseci kasnije, u travnju 1991., otkriven je povean limfni vor u N. P.-ovom desnom pazuhu. Napravljena je biopsija i utvreno je da se radi o metastaziranom melanomu. Onkolog iz Medicinskog centra Borgess u Kalamazoou, Michigan, rekao je N. P.-u: Tretirao sam nekoliko sluajeva poput vaeg, ali naalost neuspjeno. 8 Zatim je predloio eksperimentalni tretman koji bi moda mogao produiti pacijentov ivot s prognoziranih est mjeseci na prognoziranih devet mjeseci. N. P. je odbio. U toj fazi primio je pismo od udovice jednog svog poznanika, ovjeka njegove dobi, koji je bio primio sve dostupne konvencionalne tretmane za metastatski melanom i umro pet mjeseci kasnije. To je uvjerilo N. P.-a da ode u Gersonovu kliniku u Meksiku, kamo je stigao u svibnju 1991. sa svojom suprugom. U to vrijeme pojavio mu se jo jedan tumor, ah je nestao za est tjedana. Na kraju terapije, N. P., star 67 godina, bio je savrenog zdravlja i redovno se natjecao na Seniorskim olimpijskim igrama u Michiganu i Floridi, osvojivi dvije srebrne i jednu zlatnu medalju u brzom hodanju. Postupno se skidao s Gersonovog reima prehrane te ga je potpuno napustio dok je putovao po Junoj Americi. Godine 1994. morah su mu ukloniti jo jedan limfni vor; pokazalo se da se radilo o melanomu. N. P. se odmah vratio na strogu intenzivnu Gersonovu terapiju i opet se potpuno oporavio. I danas je dobro i aktivan je.
K O L O R E K T A L N I RAK S M E T A S T A Z A M A N A J E T R I

Kada je C. T. primijetio znakove analnog krvarenja, imao je 58 godina. Pretpostavljeno je da ima hemoroide, a tretman koji je primio pokazao se beskorisnim, pa su ga poslali u Bolnicu Shand u Gainesvilleu, Florida, na detaljne pretrage i dijagnosticiranje. Izvjetaj kirurga pokazao je d a j e C. T. bolovao od malignosti na debelom crijevu s metastazama po cijelom tijelu. Lijenici te bolnice rekli su pacijentu da bi, zbog rairenog raka, kemoterapija bila beskorisna te su mu dali prognozu od tri do est mjeseci ivota. C. T. je zapoeo s Gersonovom terapijom, nije koristio nikakav drugi

245

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

tretman, i tijekom razdoblja od dvije godine postigao je potpun oporavak. Dvadeset i pet godina kasnije, star 81 godinu, i dalje je dobro i vrlo aktivan. Y. H., japanski profesor medicine, 1992. g. je opazio da ne moe imati stolicu. Kirurki zahvat, u kombinaciji s biopsijom jetre, otkrio je malignost na debelom crijevu koja se ve bila proirila na jetru. Profesor Y. H. je pristao na etiri blaga tretmana kemoterapijom, ali oni su rezultirali rastom metastaza na jetri. Pacijent je odustao od kemoterapije i zapoeo s Gersonovom terapijom, slijedei upute iz knjige dr. Gersona. etrnaest godina kasnije, u potpunosti je izlijeen, s istom jetrom, te je istom metodom uspjeno lijeio mnoge oboljele od raka. Vlastito iskustvo opisao je u svojoj knjizi (dostupnoj samo na japanskom jeziku) i obuio nekoliko svojih kolega za Gersonovu terapiju. Trenutno prati oko 500 sluajeva raka koji su pokazali pozitivne reakcije na Gersonov protokol koji on sada koristi.
RAK G U T E R A E

I. K. je otiao na pregled kod svog lijenika jer se osjeao slabo, a ovaj mu je prepisao lijek za smanjenje eluane kiseline. Naalost, lijek mu je izazivao jake bolove i druge probleme. U studenom 2004. otiao je na CT snimanje koje je pokazalo abnormalnu nepravilnu masu na glavi guterae, uz gornju mezenterinu arteriju i gornju venu. L. K.-ov lijenik je rekao: Imate rak guterae i operacija je nemogua. Tu ne bi djelovalo ni zraenje ni kemoterapija. 9 Nakon razgovora s oporavljenim Gersonovim pacijentima, i bez bilo kakvog ponuenog tretmana, pacijent je odluio otii u Meksiko i zapoeti s Gersonovim tretmanom. Nakon 20 mjeseci strogog pridravanja protokola, drugi CT pregled nije pokazao nikakve znakove bolesti i sve je bilo normalno. L. K. istie da su redovne teke migrenske glavobolje koje su ga muile godinama nestale gotovo odmah nakon to je zapoeo s terapijom. Preko 10 godina kasnije i dalje je u formi, osjea se dobro i aktivan je. Nakon to je smravila 11,5 kilograma, u sijenju 1986. godine P. A. su poslali u bolnicu u Victoriji, u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija, na CAT pregled, ije je rezultate potvrdila biopsija iglom. Dijagnoza je bila rak guterae. Specijalist joj je rekao da sredi svoje poslove jer se njen rak ne da operirati, dodavi da se malignost proirila na jetru, unu vreicu i slezenu. Pacijentica je do tada bila izgubila preko 20 kilograma i povraala je krv. Bez ikakve druge opcije, odluila je isprobati Gersonovu terapiju, nakon to je za nju ula od jednog lokalnog ovjeka koji je tvrdio da se na njoj oporavio od raka guterae. U oujku 1986. stigla je u Gersonovu kliniku u Meksiko i zapoela s intenzivnom terapijom. Do prosinca te godine, samo devet mjeseci kasnije, pacijentica je (prema tvrdnjama njenog lijenika) bila izlijeena od raka. U veljai 1990. njen obiteljski

246

2 7 .P O G L A V L J E :P O V I J E S T IB O L E S T IO P O R A V L J E N I HP A C I J E N A T A

lijenik rekao je da kod nje trenutno nema dokaza o recidivu, a svi dokazi o malignostima koji su bili prisutni 1985. sada su nestali.10 Danas, 20 godina nakon to joj je dijagnosticirana naizgled neizljeiva i smrtonosna bolest, P. A. je i dalje dobroga zdravlja i vodi aktivan ivot.
RAK PROSTATE

Kada je 1991. godine P. S.-u dijagnosticiran rak prostate, imao je 69 godina. Napravljeno mu je nekoliko biopsija iglom, od kojih su tri pokazale prisutnost malignih stanica, dok su druge tri bile negativne. Njegov PSA (prostatni specifini antigen) stajao je na 6 - nije bio jako povien ali je bio iznad normalnog. P. S. je zapoeo s Gersonovom terapijom u Gersonovoj klinici u Meksiku 1991. i - kao to esto primjeujemo - njegov je PSA u poetku porastao, dosegnuvi 14 na kraju treeg mjeseca. Pacijenta je to poveanje donekle uznemirilo, ah ustrajao je u tretmanu. I zaista, nakon 18 mjeseci, njegov PSA pao je na 0,3. P. S. je sada u svojim 80-ima i savreno je dobro, kao to pokazuju njegovi redovni godinji pregledi. Njegova prostata je normalna i PSA mu je trenutno na 2,1 (zadnje javljanje bilo je u hstopadu 2006.).
RAK PROSTATE I KOSTIJU TE SLUAJ RAKA PLUA

E. T. iz Caira, Illinois, ima jednu od najosobitijih povijesti bolesti. E. T. je prekinuo kolovanje nakon estog razreda i nije imao nikakvog drugog obrazovanja. Proveo je cijeli ivot radei s otpadom, razvrstavajui razne metale. Godine 1966., kad mu je bilo 69 godina, lijenici su mu savjetovah da sredi svoje poslove jer umire od raka prostate koji se uveliko proirio na njegove kosti, a ima i veliku tvorbu u preponama. Tretirali su ga hormonima, ali njegovi lijenici shvatih su da tretmani nisu djelotvorni i vie nisu mogli uiniti nita. Kad su mu lijenici rekli ono to je praktino bila smrtna presuda, sjetio se da je proitao neto o Gersonovoj terapiji. Kontaktirao je najstariju ker dr. Gersona, zatraivi od nje pomo. Ona ga je uputila na knjigu njenog oca, Terapija za rak - rezultati pedeset sluajeva,n ali nedugo zatim opet ju je nazvao i rekao da knjigu ne razumije. Ona mu je kazala da jednostavno slijedi tablicu na strani 235. E. T. je posluao upute, ah kako je godinama ranije izgubio suprugu, otkrio je da je provoenje terapije kod kue najtea stvar koju je ikada napravio. Jednoga dana, nagnuvi se preko naslona za ruke na stolici slomio je rebro, koje je bilo oslabljeno metastazama. Imao je teke bolove i jedinu elju da ostane leati u krevetu. Meutim, prisilo se da ustane i priprema hranu i sokove jer je znao da e, ako si sam ne pomogne, sigurno umrijeti. Za kratko vrijeme bolovi su nestali. Nakon mjesec dana njegov lijenik

247

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

vie nije mogao napipati veliku masu koju je bio naao na pacijentovim preponama. E. T. se uskoro poeo osjeati dobro i imao je mnogo veu energiju. Jednog je dana primio poziv od prijatelja iz Kentuckyja, kiropraktiara dr. G. D.-a, koji mu je rekao da umire od raka plua koji mu se proirio na oba pluna krila. Bi li E. T. mo gao doi i pomoi mu? E. T. je otputovao u G. D.-ov dom i organizirao za nj Gersonovu terapiju. Zadivljujue je to su se oba ta terminalna pacijenta oporavila! Petnaest godina kasnije, 1981., obojica su bili ivi i zdravi. E. T.-u su bile 84 godine. Dr. G. D. je bio dosta mlai i poivio je jo mnogo godina. Naposljetku smo od njegovog sina uli da je umri)
ASTROCITOM

Godine 1987., samo par tjedana prije svog 10. roendana, N. K., koja je ivjela u North Libertyju u Indiani, poele su muiti glavobolje praene povraanjem. CAT pregled pokazao je tumor na mozgu i pacijentica je odvedena u Djeju bolnicu Riley u Indianapolisu na operaciju mozga. Kirurg je uklonio ono to je mogao, ah je otkrio da je dio tumora preblizu velikoj krvnoj ili te da se jedino moe spaliti. N. K. je kasnije odlazila na godinje preglede. Kad je napunila 13 godina, MRI (snimanje magnetnom rezonancom) je pokazao da se rak vratio. Lijenik je rekao da ga, u tom ranom stadiju, ne moe operirati, ah N. K.-ina majka je osjeala da ne moe samo sjediti i ekati da tumor na mozgu njene keri naraste. Saznala je za Gersonov tretman i, 1990. g., pacijentica i njena majka dole su u meksiku bolnicu. Zbog zahtjevne rutine Gersonove terapije i potrebe za sokovima svakih sat vremena, N. K. nije mogla ii u kolu, pa ju je njena majka kolovala kod kue. Takoer, dok je radila svoje klistire pacijentica je mnogo itala. Prvo je proitala klasike, nakon toga je uila matematiku i konano filozofiju. U vrijeme kad je ila polagati test sposobnosti za kolu, ne samo to je bila zdrava od tumora nego je postigla izvanredno dobar uspjeh na testu. Kad je njen kirurg pregledao njene nove rendgenske snimke nije mogao razumjeti kako je mogue da N. K. vie nema malignosti, jer je znao da, prilikom operacije, dio tumorskog tkiva nije dirao. Njene fine motorike vjetine takoer su se u potpunosti vratile, do te mjere da je ak bila u stanju svirati violinu. Prilikom zadnjeg javljanja N. K. je i dalje bila u formi i dobro; udala se u 26. godini i zasnovala obitelj. Diplomirala je na koledu, s pohvalama.
OVISNOST O NIKOTINU

A. C. je poela puiti cigarete sa 17 godina. Izgledala je kao da ima jedva 15 i nadala se da e joj puenje pomoi da izgleda odrashje. U poetku je mrzila miris i okus cigareta ali je o njima ubrzo postala ovisna i jo uvijek je puila kad je, 35 godina kasnije, oboljela od malignog melanoma.

248

2 7 .P O G L A V L J E :P O V I J E S T IB O L E S T IO P O R A V L J E N I HP A C I J E N A T A

Nakon to je otkrila Gersonovu terapiju i odluila otii u Gersonovu kliniku u Meksiko, najvie ju je brinulo kako e izdrati bez puenja kada tamo doe. Bilo joj je jasno reeno da e, bude li pokuala popuiti i jednu cigaretu, odmah biti poslana kui. Kako je bezuspjeno pokuavala prestati s puenjem nebrojeno puta ranije, A. C. je bila krajnje zabrinuta. im je stigla u bolnicu nala se zaokupljenom intenzivnim programom: neprestano pijenje sokova, vjebanje klistiranja, obroci, upute i sastanci s drugim pacijentimai, koji su ispunjavah svaku budnu minutu. Uza sve te aktivnosti, A. C. su trebala gotovo puna dva dana da shvati da niti je puila niti joj je njena cjeloivotna navika nedostajala. Pravi ok doao je par sati kasnije kada je, u vrtu bolnice, naila na jednog posjetitelja koji je puio. Na njeno uenje, A. C. je otkrila da joj dim jako smeta te je brzo prola mimo tog puaa. Nije osjeala nikakve ozbiljne simptome apstinencije, ali je trebalo nekoliko tjedana da izuzetno neugodni akumulirani ostaci njenih puakih godina ishlape kroz njenu kou i kosu. Nikada vie na to nije ni pomislila, i - usput takoer se oporavila od melanoma.
RAKJEDNJAKA

Vano je zapamtiti da je isti tretman, pored najeih malignosti - tonije, raka dojke, prostate i debelog crijeva, koji tako dobro reagiraju na Gersonovu terapiju - jednako djelotvoran kod lijeenja rijetkih vrsta raka. Kako bismo to ilustrirah, predstavit emo povijest sluaja K. G.-a. Roen 1953., K. G. je bio strunjak za prepariranje ivotinja koji je ivio u Arizoni. Bio je zdravstveno osvijeten i prihvatio je oprezan nain ivota: nije puio ni uzimao droge i tek bi povremeno popio au vina - ah, kako se izrazio, njegova prehrana sastojala se iskljuivo od junk-fooda i gotove hrane! Kad bi pojeo sendvi od integralnog kruha mislio je da pazi na zdravlje; salatu nije dirao, smatrajui je hranom za zeeve. Njegov godinji unos voa sastojao se od moda etiri jabuke i dvije do etiri narane. Da stvari budu gore, nije bio svjestan katastrofalnih uinaka materijala koje je svakodnevno koristio u svom poslu, poput formaldehida, razrjeivaa za lak, fiberglasa i uretanske pjene i boja. Tijekom godina postupno je postajao svjestan nadraenosti u grlu. S vremenom mu je gutanje postalo oteano i teko je disao. Kad je imao 37 godina posjetio je lijenika, a testovi su ukazivah na rak jednjaka. K. G. je oklijevao prihvatiti predloeni tretman, posebno s obzirom na izuzetno nizak postotak izljeenja, te je potraio alternativu, a pokazalo se da je to bila Gersonova terapija. Terapije se svojski prihvatio, no sada priznaje da mu je bila prava muka prevladati averziju prema kavenim klistirima, ah nakon to sam iskusio jedan, mogao sam

249

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

osjetiti razliku, i shvatio sam njihovu vanost. Pacijent je proivljavao vrlo duge reakcije na lijeenje i bio je svjestan kako tumor trune u mom grlu uz grozan smrad:12 Nakon otprilike dva i pol mjeseca, pria K. G., osjetio je kako mu je ostatak tumora skliznuo niz grlo u eludac. Od toga mu je nekoliko dana bilo uasno zlo, ali na kraju je izbacio sve toksine i potpuno se oporavio. Nastavio je sa svojim strunim radom, ah postao je izuzetno oprezan pri rukovanju kemikalijama koje su u to ukljuene* i jo uvijek je dobro, 15-ak godina nakon oporavka.
O P O R A V A K CIJELE O B I T E L J I : R A K D O J K E I P R O S T A T E T E PLEURITIS

Ova pria ilustrira djelotvornost Gersonovog tretmana u lijeenju razliitih bolesti od kojih su bolovah lanovi jedne obitelji. Prvo smo vidjeli majku, S. H., iji je mamogram u dobi od 53 godine pokazivao neke sumnjive detalje. Kirurg je uklonio dvije kvrice iz njene dojke; utvreno je da su maligne. On je predloio da S. H. ode na mastektomiju, moda praenu zraenjem, ah je priznao da bi ovo drugo ostavilo njena plua trajno opeenima i takoer bi omekalo i otetilo njene kosti. Pacijentica se odluila za radikalnu mastektomiju, ah dan prije operacije odluila je otii u Meksiko na Gersonov tretman. Zapoela je s terapijom u veljai 1995. Ne provodei nikakav drugi tretman, u potpunosti se oporavila i jo uvijek je dobro. S. H.-ina ki T. bolovala je od pleuritisa od svoje tree godine. Njeno stanje se pogoravalo i, u dobi od 37 godina, kao majka dvoje djece, bila je teko bolesna: jedva je mogla disati i nije bila u stanju sjediti, leati ili spavati, ak ni u bolnikom krevetu. U to vrijeme, njena majka je bila u 14. mjesecu Gersonove terapije. Otputovala je iz Kalifornije u dom svoje keri u Wyomingu, s jednim koferom punim ekolokog voa i povra i drugim u kojem je bila njena odjea. S. H. je ispriala da se njena ki T., nakon svoje prve ae soka od mrkve, poela osjeati bolje. Stanje joj se nastavilo brzo poboljavati i, nakon tri tjedna je hodala, spavala i oporavljala se, sve dok se na kraju nije u potpunosti rijeila dugogodinjeg pleuritisa po prvi put u ivotu. Ona je sada sasvim dobro i obuava se za maserku. Nekoliko godina nakon oporavka majke i keri, S. H.-inom suprugu C.-u utvren je PSA od oko 14 do 16 (normalna razina je 1 ili manje). U srpnju 2003. biopsija je dokazala da C. ima rak prostate. To je bilo neobino jer je godinama jeo istu prehranu koja je izlijeila S., njegovu suprugu. Meutim, C. je uo mnogo reklama o sojinim proizvodima i njihovom visokom udjelu bjelanevina, pa je svom unosu hrane, mislei da mu treba vie bjelanevina, dodao vie sojinih proizvoda. Takoer je uzimao prilino veliku koliinu aminokiselina, koje su bogate natrijem i dobivaju se dd soje. Kad je C. prestao uzimati soju i aminokiseline i preao na punu Gersonovu terapiju, i on se oporavio te je dobro i aktivan ve vie od etiri godine.

250

27. P O G L A V L J E : P O V I J E S T I B O L E S T I O P O R A V L J E N I H P A C I J E N A T A

EWINGOV SARKOM

U lipnju 1993, T. I., osmogodinji djeak, dovezen je u Gersonovu kliniku u Meksiku iz Maarske. U oujku 1992. dijagnosticiran mu je Ewingov sarkom, endotelijski mijelom koji stvara tumore na dugim kostima, za koji medicinski tekstovi daju vrlo slabu prognozu. U Maarskoj je bio tretiran kemoterapijom, ali rak se proirio iz zdjelice na meka tkiva trbuha. Stigao je u bolnicu blijed, mrav i bez kose. Usprkos nepoznatom okruenju i tome to nije razumio engleski, djeak je pokazao izvanrednu disciplinu i bez pogovora je konzumirao sirove sokove i vegetarijansku prehranu bez soli na koju nije bio navikao. Po povratku u Maarsku njegova majka izvijestila je daje, nakon tri mjeseca terapije, djeakov tumor nestao. Dvije godine kasnije poslala nam je nekoliko Fotografija T. I.-a koje su prikazivale snanog, lijepo razvijenog, zdravog desetogodinjaka. Njegov dramatian oporavak istaknula je jedna druga injenica. Prije njegovog puta u Meksiko, dok je u Maarskoj bio tretiran kemoterapijom, bio je u grupi od sedmero djece koja su sva bolovala od Ewingovog sarkoma i primala isti kemoterapijski tretman u istoj bolnici. I, dok je T. I. preivio te je bio zdrav i poletan, svih ostalih estero djece iz njegove grupe bilo je mrtvo. Zadnje vijesti o mladom pacijentu primili smo u oujku 2006., kada je njegova majka javila da mu je 20 godina i da uiva u stalnom dobrom zdravlju.
BILJEKE

1 Guy B. Faguet, dr. med., The War on Cancer: An Anatomy of Failure (New York: Springer 2006.) 2 Charlotte Gerson, Healing Lymphoma the Gerson Way (Carmel: Cancer Research Wellness Institute, 2002.), str. 18. 3 Ibid., str. 8. 4 M. Gerson, A Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, 6. izdanje (San Diego, CA: Gerson Institute, 1999.), Sluaj br. 18, str. 313. 5 Tabers Cyclopedic Medical Dictionary (Philadelphia: F. A. Davis Company, 1993.). 6 Osobna komunikacija s Charlotte Gerson. 7 Pacijentovo pismo Charlotte Gerson. 8 Biljeka 6, supra. 9 Ibid. 10 Ibid. 11 Biljeka 4 (Gerson), supra. 12 Gerson Healing Newsletter 13 (2) (oujak/travanj 1998.): 5-6.

251

23. POGLAVLJE

Recepti

na kraju, ali nikako ne i najmanje vano, ovo poglavlje sadri riznicu recepata koji dodaju raznolikost, uitak i superzdravu hranjivost obrocima u Gersonovom stilu. Meutim, ima nekoliko vanih stvari koje treba zapamtiti: Prouite i napamet nauite osnovna pravila pripreme hrane opisana u 12 poglavlju, Priprema hrane i sokova - Osnovna pravila. Ako ste Gersonov pacijent koji je tek zapoeo s intenzivnom terapijom, trebate ograniiti va unos hrane na osnovne recepte sadrane u tom poglavlju tijekom prva tri mjeseca i ne jesti nikakve mlijene proizvode tijekom prvih est do deset tjedana. Nakon tri mjeseca moete uvesti malo raznovrsnosti koritenjem razliitih salata, preljeva i jela od povra. Posebna juha ih Hipokratova juha i peeni krumpir nuan su dio ljekovite prehrane i ne smiju se izostavljati. Ako niste bolesni, ali elite popraviti vae zdravlje i dobrobit prelaskom na Gersonov nain ivota, moete, naravno, slobodno uivati u svim receptima. Molim vas da koristite metode sporog kuhanja, na niskoj temperaturi, bez vode ili s minimalno vode, opisane u 12. poglavlju, kako biste sauvah dragocjene hranjive tvari.
POSEBNE NAPOMENE Kruh

U ovom poglavlju neete nai nijedan recept za kruh ili druga peena jela od brana. Jedini prihvatljivi kruh - neslani, ekoloki, 100% raeni kruh - dostupan je u dobrim trgovinama zdrave hrane, pa ga nema potrebe pei kod kue. Pacijentima su doputene dvije male krike kruha dnevno, ali tek nakon to pojedu potpune Gersonove obroke koji se sastoje od salate, juhe i krumpira s povrem i voem. Kruh ne smije zauzeti mjesto bilo koje od tih namirnica.

252

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Jogurt

Jogurt, kada je dozvoljen, mora biti certificiranog ekolokog porijekla i nemasan (ili s izuzetno malo masti). U nekoliko recepata spominje se jogurt. Kako biste ga napravili, objesite malo obinog jogurta, stavljenog u nekoliko slojeva tkanine za sir, iznad sudopera ili u cjedilo postavljeno tkaninom iznad zdjele, i pustite da se ocijedi preko noi.
Sladila

Jedina doputena sladila su: Ekoloki sirovi smei eer, koji je dostupan u raznim nijansama u rasponu od svijetle be boje do tamnosmee Ekoloki bistri med Ekoloki javorov sirup Nesumporena melasa Sucanat (takoer poznat kao Rapadura) U receptima se ti sastojci zovu med i eer.
Pranje voa i povra

Prije upotrebe, svo voe i povre mora se oprati. Ako vodovodna voda u vaem podruju nije fluoridirana, moe se koristiti proiena voda (dobivena reverznom osmozom), i za pranje voa i povra i za kuhanje. Ako vodovodna voda sadri fluorid, za kuhanje i zadnje ispiranje voa i povra doputena je samo destilirana voda. (U vezi ureaja za destilaciju, pogledati 9. poglavlje, Gersonovo domainstvo; u vezi fluorida, pogledati 5. poglavlje Slom obrana tijela)
Peenje

Kod peenja, penicu uvijek treba unaprijed zagrijati.


Vrijeme kuhanja/Veliina obroka

Kad nije navedeno odreeno vrijeme kuhanja ili broj porcija, to je zato to to ovisi o veliini sastojaka. Na primjer, ako se koristi velik krumpir, treba mu puno vie vremena da se ispee ili skuha. Takoer, jedan ili dva velika krumpira dovoljni su za vie porcija od istog broja malih krumpira.
Posebna j u h a ili Hipokratova juha

Posebna juha ih Hipokratova juha zamjenjivi su nazivi za isto osnovno jelo u Gersonovoj prehrani. U nekim receptima zove se juni temeljac. Za detaljan opis, pogledajte 12. poglavlje, Priprema hrane i sokova - Osnovna pravila. Dobar tek!
253

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

RECEPTI

Umaci Umak od mrkve i kopra Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 4-8 450 grama mrkava, opranih etkom, neoguljenih 4 velike lice jogurta 2 velike lice svjeeg kopra (ih dvije liice suhog kopra), sitno sjeckanog 1 liica lanenog ulja sok jednog malog limuna Kuhajte mrkve na tihoj vatri dok ne omekaju. Ocijedite ih i pustite da se ohlade. Ispasirajte ih. Umijeajte jogurt, kopar, laneno ulje i limunov sok. Dobro promijeajte. Ohladite u hladnjaku. Posluite kao dio velike salate ih kao umak uz mrkve, tikvice i krike paprike. Izvrstan je i na kruhu.

Umak od naranastih (ili crvenih) paprika Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 6 2 naranaste (ih crvene) paprike 280 g jogurta V2 liice ekolokog pirea od rajice Oistite od sjemenki jednu papriku, izreite ju na vrlo sitne kockice i pomijeajte s jogurtom i pireom od rajica. Drugu papriku prereite napola po duini i uklonite sjemenke. U svaku od polovina izlijte smjesu s jogurtom. Posluite na tanjuru s tankim krikama mrkve, tikvica i celera.

254

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Predjela

Remulada od korijena celera Vrijeme pripreme: 10 minuta Broj porcija: 2-4 korijen celera radi 2 ili 3 vrste lisnate salate (puterice ili salate crvenog lista) mladi luk (ili vlasac), sjeckani perin (ili estragon) Preljev: ocat voda med jogurt Pomijeajte sastojke za preljev. Naribajte korijen celera i dodajte preljev. Stavite listove salate na tanjur i prekrijte korijenom celera. Pospite sjeckanim mladim lukom (ili vlascem) i perinom (ili estragonom).

Predjelo od patlidana Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 1 patlidan 1 mali luk, sjeckani Vi velike lice ekolokog pirea od rajica perin (ili list korijandra) krika limuna jogurt Kou patlidana dobro izbodite. Stavite ravno na pleh penice (ili koristite malu zdjelu za peenje) i pecite na 190 C oko 40 minuta blizu vrha penice. Okrenite jednom nakon 20 minuta. Izvadite iz penice i ohladite. Nakon to se patlidan ohladio, ogulite stapku i kou i nasjeckajte meso tako da dobijete grubi pire. Za-

255

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

grijte malo vode u maloj posudi i pirjajte sjeckani luk na niskoj temperaturi oko 10 minuta, dok ne omeka. Umijeajte pire od rajica i pire od patlidana. Kuhajte jo 2 minute na visokoj temperaturi kako bi suvina vlaga isparila. Skinite s vatre i potpuno ohladite. Nasjeckajte malo perina (ili lista korijandra) i pomijeajte s pireom. Stavite na podlogu od listova salate. Ukrasite krikom limuna i malo jogurta.

Predjelo od grejpfruta Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 1 ili 2 1 ruiasti grejpfrut celer 1 crvena paprika, oiena od sjemenki radi (ili listovi crvene salate) naribani hren Prereite grejpfrut napola. Iscijedite sok iz jedne polovine, a drugu ogulite i izreite na krike. Nasjeckajte malo celera i crvene paprike bez sjemenki. Sloite sloj radia (ili listova crvene salate) na tanjuru. Pomijeajte zajedno krike grejpfruta, celer i crvenu papriku i stavite na salatu. Napravite preljev od soka grejpfruta zainjenog s malo ribanog hrena (ih sjeckanim listovima metvice). Varijacija: Stavite krike grejpfruta na listove endivije i potoarke. Napravite preljev od jogurta i malo soka od grejpfruta. Dobro promijeajte i odmah posluite. Kako izrezati grejpfrut na krike: Odreite horizontalnu kriku s vrha i dna. Postavite ga da stoji ravno i, pomou otrog noa, uklonite koru i bijelu vanjsku membranu reui prema dolje po sekcijama. Koristei posudu kako biste uhvatili sok ako iscuri, reite izmeu membrana i mesa svakog segmenta do sredita, pazei da je otrica noa okrenuta od vas. Idite u krug, paljivo odvajajui jednu po jednu kriku.

Pateta od ioka Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2 450 grama ioka 1 velika lica jogurta

256

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

1-2 liice limunovog soka perin, sjeckani laneno ulje ioke operite etkom. Stavite u zdjelu i pecite ih 25 minuta u penici na 200 C. (Dobra je ideja pei ih zajedno s vaim krumpirom.) Pustite da se ohlade i uklonite kou. Gnjeite ili meljite (elektrinim mikserom ili pasirkom) dok ne smjesa ne bude kremasta. Dodajte jogurt, limunov sok, sjeckani perin i laneno ulje, i dobro pomijeajte. Posluite kao predjelo ili zakusku s testiranim krikama kruha i malo listova raznih salata i mini-rajica za ukras.

Predjelo od dinje i manga Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2-4 krike zelene i/ili ute dinje krike manga Preljev: Vi velike lice meda 1 velika lica lanenog ulja 2 velike lice limetinog (ili limunovog) soka listovi metvice Prereite dinju napola i ogulite koru. Izreite ju na krike i poslaite u oblik elise na plitkom tanjuru. Mango prereite po duini i ogulite, ukljuujui meso oko kotice. Izreite meso manga na krike i poslaite izmeu kriki dinje na tanjuru. Prelijte preljev preko dinje.

Predjelo od papa je i limete Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 2 papaje 2 velike lice meda sok jedne limete 1 limeta za ukras, izrezana na krike
257

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Ogulite papaju i uklonite kotice. Izreite na krike (ili kockice). Pomijeajte med s limetinim sokom i prelijte preko kriki papaje. Blago promijeajte i stavite u hladnjak. Posluite hladno, ukraeno tankim krikama limete.

Predjelo od punjenih tikvica Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 5 minuta Broj porcija: 2-4 ' 8 srednjih tikvica 1 veliki luk, sjeckan 1 zelena paprika 3 rajice 1 liica sjeckanog perina 1 esan enjaka, zgnjeenog crvena salata 4-6 velikih lica preljeva Preljev: 6 velikih lica jabunog octa (ili limunovog soka) 4 velike lice vode zainsko bilje laneno ulje Kuhajte cijele tikvice (oko 5 minuta na vrlo niskoj temperaturi) dok ne budu napola kuhane. Odreite oba kraja i svaku prereite napola po duini. Izdubite sredine sa sjemenkama i isjeckajte ih. Poprskajte rupe u tikvicama s malo preljeva i dodajte malo sjeckanog luka. Ostavite da se marinira dok pripremate punjenje. Uzmite ostatak luka i nasjeckajte papriku i rajice, dodajte sjeckani perin i zgnjeeni enjak, i pomijeajte sa sjeckanim sredinama tikvica. Ubacite u ostatak preljeva i ispunite rupe smjesom. Posluite sloeno na sloju listova crvene salate.

Predjelo od jogurta i sorbeta od marelice Vrijeme za zamrzavanje: 2-3 sata Vrijeme pripreme: 15 minuta

258

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2-4 230 grama suhih marelica 0,61 vode 280 g jogurta 2 velike lice meda Stavitejnarelice i malo vode u tavu za umake i zagrijte do vrenja. Poklopite i pustite da vrije na laganoj vatri 30-40 minuta ili dok ne omekaju. Dodajte ostatak vode kako bi tekueg sadraja bilo 450 ml. Pustite da se ohladi. Stavite marelice i tekuinu u mikser i dobro izmiksajte. Dodajte jogurt i med, ah nemojte ih izmiksati. Istresite sadraj u zdjelu koja podnosi zamrzavanje i stavite u zamrziva da se stvrdne. licom za sladoled izvadite jednu ih dvije kuglice i stavite u zdjelicu. Odmah posluite.

Preljevi

Baba Ghanoush (Preljev od patlidana i limuna) Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 3 ili 4 1 veliki patlidan 1 ih 2 esna enjaka 2 velike lice limunovog soka 1 velika lica perina, sjeckanog Pecite patlidan 1 sat na 180-200 C. Kad se dovoljno ohladi da ga moete oguliti, iscijedite suvian sok, njeno stiui. Gnjeite i pomijeajte s enjakom dok smjesa ne bude prilino glatka, zatim dodajte limunov sok i perin. Dobro promijeajte. Posluite s krikama limuna. Dobar je sa sirovim povrem, te kao namaz i umak. Varijacija: Pomijeajte s jogurtom.

259

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Osnovni salatni preljev Vrijeme pripreme: 7 minuta Broj porcija: 2 2 velike lice limunovog soka (ili jabunog octa) 2 velike lice vode prstohvat eera (po elji) Pomijeati zajedno i staviti u posudu s bilo ime od sljedeeg: estragon (prvo zgnjeiti stapke) ljutika (ili mladi luk), sitno sjeckana 2 esna enjaka, oguljena i zgnjeena svje lovorov list limunska trava (za aromu limuna)

Preljevi za povre Vrijeme pripreme: 5 minuta Broj porcija: 2 2 velike lice limunovog soka (ili jabunog octa) 2 velike lice vode prstohvat eera (po elji) jogurt Pomijeati limunov sok (ili jabuni ocat), vodu i eer (ako se koristi). Umijeati jogurt i dobro istui.

Preljev od lanenog ulja i limunovog soka Vrijeme pripreme: 5 minuta Broj porcija: 2 1 velika lica lanenog ulja A velike lice limunovog soka (koristite omjer 2/3 ulja prema 1/3 limunovog soka) enjak svjee zainsko bilje malo naraninog soka
l

260

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Kombinirati sve sastojke u vru i energino promijeati. Preliti preko salate i odmah posluiti.

Preljev od enjaka i mladog luka Vrijeme pripreme: 5 minuta Broj porcija: 1 1 velika lica lanenog ulja velike lice limunovog soka (ili jabunog octa)/ 1 esan enjaka 1 mladi luk svje perin vlasac kopar koroma malo metvice

1/2

Pomijeate laneno ulje s limunovim sokom (ili jabunim octom). Zgnjeite enjak i dodajte. Nasjeckajte mladi luk, perin i vlasac i dodajte zajedno s koprom, koromaem i metvicom. Prelijte preko salate i odmah posluite ih stavite u vr i pustite gostima da se sami poslue. Varijacija: Ako nemate svjeeg zainskog bilja, upotrijebite obilniji prstohvat odgovarajueg suenog bilja

Osnovni preljev Vrijeme pripreme: 5 minuta Broj porcija: 6 2-273 alice jabunog octa 1 liica eera 2/3 alice vode Pomijeajte sastojke zajedno. Varijacija: Dodajte neko ili svo od sljedeeg zainskog bilja (po elji) i pustite da odstoji: estragon (prvo zgnjeiti stapke); ljutiku ih proljetni luk, fino sjeckane; 2 esna enjaka, oguljena i zgnjeena drkom noa; i jedan svje lovorov list.
261

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Vinaigrette od narane Vrijeme pripreme: 6 minuta Broj porcija: 1 1 esan enjaka 2 velike lice svjeeg perina 2 velike lice jabunog octa 1 liica eera 4 velike lice naraninog soka 1 velika lica lanenog ulja Nasjeckajte enjak i perin te ih dodajte u ocat, eer, naranin sok i laneno ulje.

Preljev od jogurta, enjaka i meda Vrijeme pripreme: 6 minuta Broj porcija: 2 170 grama jogurta 1 esan enjaka, zgnjeen 1 liica meda potoarka Pomijeajte sastojke, lagano izmijeajte i odmah posluite. Ukrasite potoarkom.

Preljev od jogurta, zainskog bilja i octa Vrijeme pripreme: 4 minute jabuni ocat malo vode med jogurt perin estragon Pomijeati sve zajedno.

262

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Preljev od jogurta, luka ijabunog octa Vrijeme pripreme: 4 minute jogurt jabuni ocat sjeckani luk Pomijeajte sve zajedno i posluite sa zelenom salatom.

Salate

Salata od jabuke i mrkve Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 1 mala, vrsta crvena jabuka 1 velika mrkva 1 mladi luk, sjeckani 1 rotkvica, izrezana na krike jabuni sok metvica Naribajte jabuku i mrkvu u zdjelu i dodajte sjeckani mladi luk i izrezanu rotkvicu. Prelijte s malo jabunog soka i pospite s malo. metvice. Posluite na podlozi od listova salate raznih boja, poput radia, potoarke ili perina.

Salata od cikle i potoarke Vrijeme pripreme: 5 minuta kuhana repa laneno ulje potoarka Nareite kuhanu ciklu i umijeajte malo lanenog ulja. Posluite s potoarkom.

263

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Salata Yolande od cikle Vrijeme pripreme: 20 minuta kuhane cikle mrkve celer jabuke perin Preljev: jogurt limunov sok laneno ulje Cikle, mrkve, celer i jabuke izreite na kockice i stavite u zdjelu. Pripremite preljev i pomijeajte ga s povrem. Pospite perinom.

Cikla Thermidor Vrijeme pripreme: 6 minuta kuhane cikle Preljev: jogurt limunov sok ribani hren Izreite kuhane cikle na kockice, stavite u zdjelu i dodajte preljev.

Salata od mrkve Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2-4 226 grama mrkve

264

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

1 srednja, vrsta jabuka za jelo 140 grama jogurta sok jedne velike narane Naribajte mrkve u zdjelu. Izreite jabuku na etvrtine, uklonite jezgru, zatim naribajte u zdjelu i pomijeajte s mrkvom. Pomijeajte jogurt s naraninim sokom i umijeajte u salatu. Varijacija: Takoer se mogu dodati prethodno namoene groice (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ih ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre) ih suene bijele groice.

Salata od mrkve i narane sa svjeim datuljama Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 1 velika mrkva 1 narana par svjeih datula prena zob Preljev limunov (ih limetin) sok laneno ulje Izreite mrkvu na uske trake. Izreite naranu na komadie i pomijeajte s mrkvom. Nasjeckajte i dodajte datulje. Dodajte preljev i ukrasite prenom zobi.

Salata od mrkve i groica Vrijeme pripreme: 10 minuta* *Ne ukljuuje namakanje Broj porcija: 2 3 velike mrkve, naribane 60 grama groica, namoenih salata 2 liice perina, sjeckanog

265

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Preljev: 1 esan enjaka, zgnjeen laneno ulje jabuni ocat 1/2 liice meda 2 liice limunovog soka Pomijeajte naribane sirove mrkve s namoenim groicama (namoite groice preko noi u hladnoj vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Dodajte preljev i posluite na salati ukraenoj sjeckanim perinom.

Salata od mrkve, jabuke i luka Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 340 grama mrkava 230 grama jabuka 1 srednji luk 280 grama jogurta sok pola limuna Nasjeckajte mrkve, jabuke i luk. Pomijeajte s jogurtom i limunovim sokom. Posluite s mijeanom zelenom salatom.

Salata od celera Vrijeme pripreme: 10 minuta Broj porcija: 2 2 stapke celera 2 vrste male jabuke za jelo l A srednje crvene paprike, sjeckane na uske trake listovi raznih salata Preljev: jabuni ocat

266

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

laneno ulje 1 liica meda Nasjeckajte celer i jabuke i stavite ih u veliku zdjelu. Dodajte fino sjeckanu crvenu papriku. Dodajte preljev. Na tanjur za salatu sloite listove raznih salata i na to stavite salatu s preljevom.

Povrtni prilog od mini-rajica i potoarki Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2-4 mini-rajica (crvene i ute) potoarke svjei vlasac (ih mladi luk), sitno sjeckani zainsko bilje, sitno sjeckano Rajice prereite na polovice i stavite u zdjelu. Potoarku kuhajte na pari nad kipuom vodom 10 sekundi, dobro isperite u hladnoj vodi i protresite da se osui. Oistite drvenaste dijelove stabljika i izreite ih iskidajte preostale stabljike i lie u male komade. Dodajte rajicama. Ubacite sitno sjeckani vlasac (ih mladi luk) i zainsko bilje i sve zajedno promijeajte.

Salata od cikorije i narane Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2-4 450 grama glavica cikorije 2 velike narane 1 srednji mladi luk sok 1/2 limuna 1 velika lica lanenog ulja 1 liica meda Oistite cikoriju i izreite na krugove iroke oko 13 mm. Rastegnite krugove da dobijete prstenove. Ogulite narane, uklonite bijelu sriku i izreite na krugove. Stavite cikoriju u zdjelu i poslaite narane u prstenovima koji se

267

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

preklapaju ukrug, ostavljajui sredinu praznom. Oistite i nareite mladi luk i pospite po sredini. Pomijeajte limunov sok, laneno ulje i med i prelijte preko salate. Ostavite par minuta prije posluivanja kako bi se arome proele.

Salata od kupusa Vrijeme pripreme: 15 minuta * *Ne ukljuuje namakanje groice bijeli kupus jabuka celer luk Preljev jogurt limunov sok laneno ulje Prethodno namoite groice (preko noi u hladnoj vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Tanko isjeckajte bijeli kupus i jabuku. Sitno isjeckajte celer i luk. Stavite sve u zdjelu i dodajte groice. Zalijte preljevom i promijeajte.

arena mijeana salata Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 tikvice cikla jabuka salata rajice narane

268

28.

POGLAVLJE:

RECEPTI

Preljev: jednake koliine jabunog octa i vode med (ili javorov sirup) enjak limunov (ili naranin) sok Naribajte tikvicu, ciklu i jabuku. Dodajte preljev i pomijeajte ih zajedno ili ih sloite u zasebne kupove na podlozi od listova salate. Ukrasite krikama rajica i narane.

arena salata od tri kupusa Vrijeme pripreme: 15 minuta* *Ne ukljuuje namakanje Broj porcija: 2 60 grama groica po 110 grama bijelog, crvenog i zelenog kupusa 110 grama mrkve 1 srednji luk, izrezan na tanke krike 1 mala vrsta jabuka za jelo, sjeckana potoarka Preljev: 140 grama jogurta malo lanenog ulja 1 esan enjaka, zgnjeenog Prethodno namoite groice (preko noi u hladnoj vodi ih ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Sitno nasjeckajte kupus. Naribajte mrkvu. Stavite u zdjelu s groicama, sitno izrezanim lukom i sjeckanom jabukom. Dobro promijeajte. Pomijeajte sastojke za preljev, prelijte preko salate neposredno prije serviranja i lagano promijeajte. Ukrasite potoarkom.

arena zimska salata Vrijeme pripreme: 20 minuta Broj porcija: 4-6

269

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

3 reske jabuke za jelo limunov sok Va, srednje velikog crvenog kupusa 1 srednja mrkva Vi srednje crvene paprike 2 stapke celera Vi crvenog luka potoarka Jabukama izvadite jezgru i grubo ih nasjeckajte i pomijeajte s limunovim sokom u zdjelici. Izreite stapku i sitno nasjeckajte crveni kupus. Ogulite i naribajte mrkvu (To je jedini put kada se guli mrkva. Ako se naribaju zajedno s korom, obino posmee.) Izvadite sjemenke i nasjeckajte crvenu papriku. Nareite celer. Ogulite i nasjeckajte crveni luk. Sve navedene sastojke stavite u veliku zdjelu. Ukrasite potoarkom. Varijacije: Posluite s mladim sirom (neslanim i s malo masti ih bez masti) i vaim najdraim preljevom.

Hrskava salata Vrijeme pripreme: 15 minuta* * Ne ukljuuje namakanje Broj porcija: 4-6 60 grama suhih marelica, nasjeckanih 85 grama groica 450 grama bijelog kupusa 1 zelena paprika 1 crvena paprika (ih Vi svenja rotkvica) potoarka Preljev: 170 grama jogurta 1 esan enjaka, zgnjeenog 1 liica meda Prethodno namoite marelice i groice (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ih ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Sitno nasjec-

270

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

kajte bijeli kupus. Nasjeckajte papriku (ili rotkvice). Stavite u zdjelu zajedno s groicama i sjeckanim marelicama. Dobro promijeajte. Zamijeajte preljev i izlijte ga na salatu. Blago izmijeajte, ukrasite potoarkom i posluite.

Salata od endivije i narane Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 1 mala glavica endivije 1 crvena paprika 2 narane 2 rajice 1 velika lica zainskog bilja, sjeckanog Preljev: sok 2 narane 140 grama jogurta 1 liica meda Nasjeckajte endiviju i stavite je u zdjelu. Oistite papriku od sjemenki, izreite na uske trake i dodajte u zdjelu. Ogulite narane, zajedno s bijelom koicom i srikom. Izreite segmente izmeu membrana i dodajte u zdjelu s rajicama. Napravite preljev i umijeajte u salatu. Pospite sjeckanim zainskim biljem.

Vona zimska salata Vrijeme pripreme: 15 minuta* * Ne ukljuuje namakanje Broj porcija: 2-4 60 grama groica 60 grama suhih smokava 60 grama suhih marelica Vi bijelog kupusa 2 mrkve 2 crvene jabuke za jelo 8 velikih lica jogurta

271

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

1 limun perin, sjeckani Prethodno namoite groice, smokve i marelice (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Sitno nasjeckajte kupus. Grubo naribajte mrkve i jabuke. (Poprskajte jabuke limunovim sokom da ne posmee.) Navedene sastojke stavite u zdjelu. Pomijeajte jogurt, limunov sok i sjeckani perin u vru i licom prelijte preko salate. Sve zajedno dobro promijeajte.

Gersonova salata od kupusa Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2-4 luk bijeli kupus mrkva Preljev: 2 velike lice limunovog soka 2 velike lice vode eer (po elji) jogurt mladi sir (neslan i s malo masti ih bez masti) Luk nareite ili isjeckajte. Naribajte ih nareite bijeli kupus. Naribajte mrkvu. Sve zajedno pomijeajte. Za preljev, pomijeajte limunov sok s vodom (i eerom, ako ga koristite). Pomijeajte jogurt s mladim sirom i dobro istucite kako biste razbili sve grudice. Zatim dodajte mjeavinu limunovog soka i vode. Dobro promijeajte i izlijte po salati.

Salata od naribanih tikvica s limetom Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2-4 450 grama tikvica sok jedne limete (ili limuna)

272

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

1 crvena paprika, naribana 1 esan enjaka, zgnjeen salata Tikvicu sitno naribajte. Pomijeajte s limetinim (ili limunovim) sokom i naribanom paprikom. Dodajte zgnjeeni enjak. Pustite da se arome malo stope pa posluite na podlozi od salate.

Maarska salata od rajica Vrijeme pripreme: 15 minuta cijele rajice salata sjeckani vlasac Preljev: jogurt limunov sok laneno ulje ribani hren Ogulite rajice tako to ete ih na jednu minutu uroniti u kipuu vodu. Pripremite preljev. Stavite cijele, oguljene rajice na listove salate i zalijte preljevom. Ukrasite sjeckanim vlascem.

Jumbo salata Vrijeme pripreme: 20 minuta* * Ne ukljuuje namakanje Broj porcija: 4-6 nasjeckani listovi raznih salata i salatno zelenje, veliine zalogaja i nasjeckano Bilo to, ili sve, od sljedeeg: rajice, sjeckane zelena (ili crvena) paprika, sjeckana

273

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

mladi luk, tanko narezan mrkva cikla rotkvice, tanko narezane koroma, tanko narezan polovice groa limunov sok laneno ulje sueni listovi kopra groice, namoene Postupno slaite salatu, poevi od listova salate i salatnog zelenja iskidanog na veliinu zalogaja. Dodajte bilo koje ili sve zaine s gornjeg popisa. Prethodno namoite groice (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ih ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Pospite ih po salati. Naribajte mrkvu i/ili ciklu i stavite na jednu stranu salate. (Ako stavite jedno na drugo, salata se obino zagui.) Prelijte limunovim sokom i lanenim uljem. Pospite koprom. Posluite s riom, krumpirom peenim u penici i narezanim, ih s kuhanim mladim krumpiriima.

Salata, od jabuke I celera s metvicom Vrijeme pripreme: 15 minuta* * Ne ukljuuje namakanje Broj porcija: 2-4 1 crvena jabuka za jelo jabuni ocat 1 stapka celera groice, namoene listovi metvice salata Izreite i izvadite jezgru jabuke i nareite na komade veliine zalogaja. Pomijeajte s malo jabunog octa (po elji razrijeenog s vodom). Nasjeckajte celer i dodajte ga, zajedno s namoenim groicama (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre), jabuci s jabunim octom. Uzmite listove metvice i iskidajte ih u male komade. Dodajte jelu i posluite na podlozi od salate. (Ostavi-

274

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

te da malo odstoji prije posluivanja kako bi se arome stigle pomijeati.) Varijacija: Za preljev se jogurt moe pomijeati s jabunim octom.

Salata od narane, cikorije i potoarke Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2-4 1 narana 2 glavice cikorije 1 sveanj potoarke Preljev: 1 velika lica lanenog ulja lice jabunog octa (ili limunovog 1 esan enjaka, zgnjeen 1 mladi luk perin vlasac kopar koroma metvica

1/2

velike

soka)

Ogulite naranu i podijelite ju na segmente. Odvojite listove cikorije i aranirajte ih kao bice kotaa na velikoj zdjeli. U sredinu stavite potoarku i naranu. Sve sastojke preljeva stavite u vr i energino promijeajte. (Ako nemate svjeeg zainskog bilja, koristite obilan prstohvat suenog bilja.) Prelijte preko salate i odmah posluite.

Salata od rotkvica, jabuke i celera Vrijeme pripreme: 15 minuta * * Ne ukljuuje namakanje Broj porcija: 2 rotkvice zelene jabuke celer

275

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

groice salata Preljev: 1 velika lica jabunog octa 1 velika lica vode 1 liica eera (ili meda) 1 ili 2 esna enjaka, zgnjeena kopar, sjeckani jogurt Nasjeckajte rotkvice, zelene jabuke i celer u male komade. Dodajte prethodno namoene groice (namoite ih preko noi u hladnoj vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Za preljev, pomijeajte jabuni ocat, vodu, eer (ili med), enjak i kopar. Dodajte dovoljno jogurta da preljev bude kremast. Prelijte preko salate i posluite na podlozi od listova salate (ukljuujui radi ih crvenu salatu, ako je dostupna). Varijacije: Koristite drugo zainsko bilje umjesto kopra, izbacite jogurt ih dodajte malo lanenog ulja.

Salata od sirove repe, potoarke i narane Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 1 repa 1 narana potoarka Preljev: naranin sok laneno ulje Repu ogulite i nareite na komadie veliine ibica. Razdvojite naranu na segmente i dodajte komadiima repe. Dodajte potoarku i alite preljevom.

276

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Salata od rie Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 zelena paprika crvena paprika rajica 1 alica kuhane smee rie Preljev: 1 velika lica lanenog ulja 1 velika lica jabunog octa 1 esan enjaka eer Nasjeckajte paprike i rajicu. Pripremite preljev, dobro promijeajte i dodajte nasjeckane paprike i rajicu. licom stavite preko rie. Posluite s mijeanom zelenom salatom.

Salata marula s preljevom od jogurta Vrijeme pripreme: 10 minuta Salata marula vlasac, sjeckani Preljev: jogurt eer limunov sok zgnjeeni enjak Grubo nasjeckajte salatu. Prelijte preljevom i pospite sjeckanim vlascem.

277

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Kebab salata Vrijeme pripreme: 15 minuta rajice tikvice cijele rotkvice srca salate mrkve Preljev: limunov sok jogurt laneno ulje zainsko bilje (metvica, kopar ili perin) Na tapie za ranjie naniite tanko izrezane komadie rajica, tikvica, cijele rotkvice, srca salate i sirove mrkve. Prije posluivanja umoite u preljev za salatu.

Salata Lorette Vrijeme pripreme: 10 minuta kuhane cikle stapke celera salata Preljev: laneno ulje limunov sok Tanko izreite cikle i celer i pomijeajte sa salatom. Dodajte preljev.

Salata od rajica Vrijeme pripreme: 15 minuta Broj porcija: 2 rajice luk

278

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

1 velika lica jabunog octa 1 velika lica vode eer (po elji) perin, sjeckani vlasac Izreite rajice i rairite ih po plitkoj zdjeli. Nareite luk i sloite kolutove luka po rajicama. Pomijeajte jabuni ocat s vodom (i eerom, ako ga koristite). Prelijte preko rajica i pospite sjeckanim perinom i vlascem.

Salata od potoarke, endivije i grejpfruta Vrijeme pripreme: 10 minuta Broj porcija: 2 potoarka endivija (valovitog ih svijetlog lista, ih obje vrste) grejpfrut jogurt Iskidajte potoarku u manje komade, uklonite drvenaste stabljike i stavite u zdjelu s listovima endivije. Prereite grejpfrut na pola. Iscijedite jednu polovinu, a drugu razdvojite na segmente. Dodajte segmente listovima salate. Pomijeajte sok grejpfruta s jogurtom i prelijte preko salate. Dobro promijeajte i posluite.

Salata od traka tikvice Vrijeme pripreme: 10 minuta Broj porcija: 2-4 3 velike tikvice 450 grama rajica 6 kom. mladog luka Preljev: 2 velike lice jabunog octa prstohvat eera 2 velike lice lanenog ulja svjee sjeckani list korijandra
279

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

Pomou ljutilice za povre ili rezaa za sir nareite tikvice po duini na tanke trake, reui du strane tako da trake ukljuuju zelenu kou. Stavite ih u zdjelu. Izreite rajice na etvrtine i tanko izreite luk. Dodajte u zdjelu. Pomijeajte s preljevom neposredno prije posluivanja.

Juhe

Juha od jabuka i koromaa Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 30-45 minuta Broj porcija: 4 450 grama krumpira 2 glavice koromaa 2 poriluka 2 jabuke Granny Smith 1 liica eera (po elji) 1 reska jabuka za jelo Ogulite krumpir i izreite ga na kockice, oistite i nasjeckajte koroma, izreite poriluk i izvadite jabukama jezgru i nasjeckajte ih na komadie. Te sastojke stavite u lonac i dolijte vode toliko da ih prekrije. Zakuhajte, smanjite vatru i pustite da lagano vrije dok krumpiri i koroma ne budu kuhani. Zgnjeite u pire (elektrinim mikserom ili pasirkom). Dodajte sjeckane jabuke smiksanoj juhi. Odmah posluite. Varijacija: Izbacite jabuke, ako elite.

Juha Argyll Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 45 minuta Broj porcija: 4 2 velike mrkve 2 velika luka 4 stapke celera 450 grama krumpira

280

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

2 esna enjaka perin Nareite mrkve, grubo nasjeckajte luk i nareite celer. Ogulite i nasjeckajte krumpir i zgnjeite enjak. Stavite sve u velik lonac i prekrijte vodom. Zakuhajte. Smanjite vatru i pustite da lagano vrije 45 minuta. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom). Ukrasite perinom i odmah posluite.

Jesenska plamena juha Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 25 minuta Broj porcija: 4 1 veliki luk 3 velika esna enjaka 450 grama tikve (ih bundeve) 4 velike crvene paprike 450 grama rajica, sjeckanih timijan svjee zeleno zainsko bilje (2 mala lista lovora, svje perin ih korijandar) Nasjeckajte luk i zgnjeite enjak. Ogulite i nasjeckajte tikvu na manje komade. Oistite paprike od sjemena i nasjeckajte na komadie. Stavite sve to u lonac i prekrijte vodom. Zakuhajte. Smanjite vatru i dodajte sjeckane rajice, timijan i listove lovora. Pustite da lagano vrije, ne due od 20 minuta. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom). Posluite odmah, ukraeno svjeim zelenim zainskim biljem po vaem izboru.

Juha od cikle Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 4 2 srednje cikle, neoguljene 1 veliki luk 1 srednja mrkva

281

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

2 velike rajice 2 lista crvenog kupusa, sjeckana 1 lovorov list voda 1 velika lica jabunog octa sok Vi limuna zainsko bilje jogurt perin Nasjeckajte cikle, luk, mrkvu i rajice, bez guljenja (osim luka!). Stavite u veliki lonac. Dodajte sjeckane listove kupusa i lovorov list. Prekrijte vodom i dodajte jabuno ocat, limunov sok i zainsko bilje. Zakuhajte, zatim smanjite vatru i pustite da lagano vrije oko 1 sat. Kada je skuhano, izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom), posluite s malo umijeanog jogurta i ukrasite perinom.

Juha od kupusa Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2-4 1 mah zeleni (ili bijeli) kupus 2 poriluka 2 krumpira, oguljena 2 luka 2 stapke celera 1 esan enjaka jogurt perin, sjeckani Grubo nasjeckajte povre. Stavite u lonac i prekrijte vodom. Zakuhajte, smanjite vatru i pustite da vrije dok povre ne omeka. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom). Posluite vrue s malo umijeanog jogurta i ukraeno sjeckanim perinom.

282

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Juha od cvatova brokule Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 35 minuta Broj porcija: 2-4 1 srednji luk krumpir od 170 grama 450 grama brokule lovorov list jogurt Ogulite i nasjeckajte luk i krumpir. Oistite brokulu i izreite na cvatie. Ostavite par cvatia po strani, a ostale stavite u lonac sa sjeckanim lukom, krumpirom i lovorovim listom i prekrijte vodom. Zakuhajte i pustite da lagano vrije 20 minuta. Dodajte preostale cvatie i pustite da lagano vrije jo 10 minuta. Izvadite lovorov list. Izvadite cijele cvatie iz juhe i stavite na vru tanjur. Ostatak juhe izmiksajte pasirkom. Dodajte ostale kuhane cvatie. Juhu blago podgrijte. Posluite odmah s malo umijeanog jogurta.

Juha od mrkve i narane Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2-4 450 grama mrkve 230 grama luka 230 grama krumpira sok jedne narane prstohvat timijana Nasjeckajte povre i stavite ga u lonac s naraninim sokom i timijanom, pa dolijte vode dok ne prekrije povre. Zakuhajte, zatim pustite da vrije na laganoj vatri dok povre ne omeka. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom).

283

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Juha od cvjetae Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2-4 1 velika cvjetaa 1 luk 1 stapka celera 280 grama jogurta perin, sjeckani Oistite cvjetau i raskomadajte na cvatie. Nasjeckajte luk i nareite celer. Stavite u lonac i dolijte vode dok ne prekrije povre. Zakuhajte, smanjite vatru i pustite da lagano vrije 30 minuta. Izmiksajte (elektrinim mikserom ili pasirkom). Umijeajte jogurt. Prije posluivanja blago podgrijte. Ukrasite sjeckanim perinom.

Juha od celera, mrkve i iabuka Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 45 minuta Broj porcija: 2-4 450 grama celera 450 grama mrkava 230 grama slatkih jabuka (Pink Lady ili Gala) kopar (ili limunska trava) listovi celera, sjeckani Nasjeckajte celer, izreite mrkve na kockice i nasjeckajte jabuke. Stavite u velik lonac i dolijte vode toliko da sve prekrije. Zakuhajte, smanjite vatru, dodajte kopar (ili limunovu travu) i pustite da tiho vrije 40 minuta. Izmiksajte (elektrinim mikserom ili pasirkom). Odmah posluite i ukrasite sjeckanim listovima celera.

Juha od blitve i korijena celera Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2-4

284

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

1 mali korijen celera 1 srednji poriluk 60 grama blitve jabuni ocat (ili limunov sok) perin Operite etkom i nasjeckajte korijen celera i poriluk i iskidajte blitvu na male komade. Stavite u lonac s jabunim octom (ili limunovim sokom) i dolijte vode da sve prekrije. Zakuhajte, smanjite vatru i pustite da lagano vrije dok povre ne omeka. Izmiksajte (elektrinim mikserom ili pasirkom). Posluite toplo ih hladno i ukrasite perinom.

Gusta juha od kukuruza Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 45 minuta Broj porcija: 2-4 3 stapke celera 1 veliki krumpir, oguljeni 1 veliki luk 1 velika zelena paprika 1 lovorov list (ih prstohvat mljevenog lovorovog lista) 4 klipa kukuruza perin, sjeckani Celer, krumpir i luk izreite na kocke. Uklonite sjemenke iz paprike i izreite meso na kocke. Stavite u lonac s lovorovim listom i dolijte vode da sve prekrije. Pustite da vrije na laganoj vatri dok povre ne bude gotovo kuhano. Ogulite zrnje kukuruza s klipa i dodajte u juhu. Kuhajte polako dok svo povre ne bude mekano, ali ne i raspadnuto (oko 5 minuta). Pospite sjeckanim perinom i posluite.

Juha od krumpira, kupusa i kopra Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2-4

285

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

1 srednji krumpir, oguljeni 1 srednji luk 1 srednji poriluk bijeli kupus, sjeckani 4 liice suenog kopra vlasac, sjeckani Nasjeckajte krumpir, luk i poriluk. Stavite u lonac sa sjeckanim kupusom i dolijte vode da sve prekrije. Zakuhajte, smanjite vatru i dodajte pola kopra. Pustite da lagano vrije dok krumpiri ne budu kuhani. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom). Dodajte ostatak kopra i blago podgrijte. Ukrasite sjeckanim vlascem i odmah posluite.

J u h a o d krumpira

Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 1,5 do 2 sata Broj porcija: 4-6 1 veliki luk malog korijena celera 2 stapke celera 2 velika krumpira 1 poriluk perin 2 litre vode Izreite svo povre na kocke. Stavite povre, perin i vodu u tavu za umake i zakuhajte. Smanjite vatru i poklopite. Pustite da lagano vrije sat i pol do dva. Ispasirajte u pasirki.

Slatko-kisela juha od kupusa Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 15 minuta Broj porcija: 2-4

286

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

2 srednja luka 1 srednji bijeli (ili zeleni) kupus 2 esna enjaka, zgnjeena 2 srednje rajice 1 velika lica eera sok 1 velikog limuna 85 grama groica 1 litra vode Nareite luk i lagano izdinstajte na malo vode par minuta dok ne pone mekati. Izreite kupus na tanke rezance i dodajte luku, dobro mijeajui. Dodajte zgnjeeni enjak. Nasjeckajte rajice i dodajte zajedno sa eerom, limunovim sokom, groicama i vodom. Zakuhajte i pustite da vrije na laganoj vatri dok kupus ne bude al dente (oko 10 minuta). Posluite ovu krepku juhu kao glavno jelo s kruhom, praeno voem za desert.

Aromatina juha od rajica Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 25 minuta Broj porcija: 2-4 450 grama rajica 1 mrkva 1 stapka celera lluk 1 crvena paprika malo naraninog soka jogurt Nasjeckajte rajice, mrkvu, celer i luk. Oistite papriku od sjemenki i nasjeckajte. Stavite sve u velik lonac i prekrijte vodom. Zakuhajte, smanjite vatru i pustite da lagano vrije dok povre ne omeka. Izmiksajte (elektrinim mikserom ih pasirkom). Dodajte naranin sok. Blago podgrijte. Umijeajte liicu jogurta prije posluivanja.

287

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Juha od rajica s krumpirom i lukom Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 3-4 2 velike rajice 1 srednji luk 2 srednja krumpira 1 liica vinskog octa mali lovorov list Nasjeckajte svo povre. Stavite sve sastojke u tavu za umake, dolijte vode dok ne prekrije sastojke i kuhajte na laganoj vatri 35-40 minuta. Ispasirajte i posluite toplo.

Povre i krumpiri

Salata od peenih paprika i rajica Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2-4 3 crvene paprike 6 velikih rajica 1 srednji crveni luk 3 esna enjaka sok 1 velikog limuna 3 velike lice svjee, sjeckane metvice laneno ulje Pecite cijele paprike i rajice na 180 C dok ne budu djelomino peene, ali jo uvijek vrste. Skinite koicu s paprika i rajica, grubo nasjeckajte i stavite u zdjelu za posluivanje. Sitno nareite luk i vrlo sitno nareite enjak. Dodajte mjeavini u zdjeli. Dodajte limun i metvicu. Dobro promijeajte. Poprskajte s malo lanenog ulja.

288

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Rosti od peenog krumpira i pastrnjaka* *Rosti znai peen na aru ilirotilju (tj. sa smeom koricom) Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1,4 sata Broj porcija: 2 230 grama pastrnjaka 230 grama krumpira 1 luk, sitno sjeckani 2 velike lice svjeeg vlasca, sitno sjeckanog zainsko bilje 100 grama jogurta malo naribanog hrena (po elji) Izvadite sriku pastrnjaka. Ogulite i grubo naribajte krumpire i pastrnjak u veliku zdjelu. Dodajte sitno sjeckani luk, vlasac, zainsko bilje i jogurt. Dobro promijeajte. Mjeavinu povra stavite u plitku zdjelu i poklopite. Pecite jedan sat na 190 C. Skinite poklopac i pecite jo malo dok lagano ne posmei i napravi se korica. Posluite s hrskavom salatom ih povrem (ih oboje).

Peeni krumpiri Vrijeme pripreme: 5 minuta Krumpire za peenje treba temeljito oprati, a ne ribati ili guliti. Pecite na niskoj temperaturi od 150 C dva ili 2,5 sata ili pak pecite 50 minuta do 1 sat na 180 C.

Peeni krumpiri s ciklom i lukom Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat 1 krumpir za peenje 1 veliki luk, oljuteni cikla, izrezana na kocke i kuhana jogurt kopar 1 liica lanenog ulja (po elji)

289

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Operite krumpire etkom i stavite ih cijele u vatrostalnu posudu s velikim, oljutenim lukom. Dodajte malo vode i pecite dok oboje ne bude peeno. Nasjeckajte kuhani luk i stavite u tavu za umake s kuhanom ciklom izrezanom na kockice. Dobro podgrijte. Prereite krumpir i napunite mjeavinom luka i cikle. Pomijeajte zajedno jogurt, kopar i laneno ulje (ako koristite laneno ulje, priekajte da se krumpir malo ohladi) i poprskajte time. Posluite sa zelenom salatom.

Peeni krumpir s lukom Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: sat i pol 1 krumpir za peenje lluk kuhana cikla jogurt kopar Ispecite krumpir u ljusci. Izreite luk i lagano kuhajte dok ne pone mekati. Izreite ciklu na kocke, dodajte luku i dobro podgrijte. Kad je krumpir peen, prereite ga i licom napunite mjeavinom s ciklom. Po vrhu stavite grudice jogurta i pospite koprom. Posluite sa zelenom salatom.

Peene rajice Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta Broj porcija: 2 450 grama rajica 1 esan enjaka 1 srednji luk krune mrvice (ili aka zobenih pahuljica) kopar laneno ulje

290

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Nareite rajice i stavite u zdjelu za peenje. Zgnjeite enjak, nasjeckajte luk i pospite po rajicama. Prekrijte krunim mrvicama (ili zobenim pahuljicama) i pecite oko 20 minuta na 170 C. Neposredno prije posluivanja pospite koprom i lanenim uljem.

Cikla Pecite na 150-180 C ih skuhajte ciklu u kori.

Kuhana cikla s vrhnjem Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 60-75 minuta 3 cikle, kuhane i narezane 6 velikih lica jogurta 1 velika lica svjeeg vlasca, narezanog 2 velike lice luka, sitno sjeckanog perin, sitno sjeckan Stavite kuhanu, narezanu ciklu u tavu za umake s jogurtom, vlascem i lukom i lagano zagrijte. Stavite u zdjelu za posluivanje i pospite sjeckanim perinom.

Cikla s hrenom Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: sat do sat i pol Broj porcija: 2-4 6 cikala jogurt 2 liice hrena vlasac Kuhajte cikle dok ne omekaju. Ogulite kou i izreite na etvrtine. Pomijeajte jogurt i hren i prelijte preko cikle. Ukrasite nasjeckanim vlascem i odmah posluite.

291

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Besarabijska nona mora Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2 rajice luk crvena (ili zelena) paprika, oiena od sjemenki enjak, zgnjeen zainsko bilje laneno ulje Ogulite kou s rajica. Izreite rajice, luk i paprike. Aranirajte u slojevima u vatrostalnoj posudi. Pospite zgnjeenim lukom i zainima. Kuhajte polako, zatim ohladite i posluite hladno, uz dodatak malo lanenog ulja neposredno prije serviranja. Neobino ime za izvrsno jelo!

Dinstani kupus Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2 450 grama zelenog kupusa 110 grama mrkava 110 grama luka 2 stapke celera sjeme kopra Prereite kupus na etvrtine. Uklonite stapku, sriku i listove koji su izgubili boju. Prokuhajte kupus u malo vode u tavi za umake 10 minuta. Izreite na kockice mrkve, luk i celer i stavite u veliku vatrostalnu posudu s vrlo malo vode. Na vrh stavite kupus. Pospite po tome sjeme kopra. Pecite poklopljeno oko 1 sat na 180 C ih dok povre ne omeka.

292

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Dinstani koroma s umakom od narane i rajica Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 1 srednja glavica koromaa 680 grama rajica 1 velika lica pirea od rajica sok 1/2 narane zainsko bilje listovi koromaa Izreite koroma na etvrtine i uklonite jezgru. Lagano kuhajte 8-10 minuta. U meuvremenu, kuhajte rajice do se ne raskae i dodajte pire od rajica, naranin sok i zainsko bilje. Dodajte koroma i kuhajte poklopljeno 12-15 minuta. Ukrasite listovima koromaa i posluite.

Brokule Pecite u poklopljenoj vatrostalnoj posudi na niskoj temperaturi od 150 C s lukom ili malom koliinom junog temeljca pola sata. Posluite s umakom od rajica.

Brokule i zainsko bilje Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 25 minuta Broj porcija: 2 2 glavice brokule 4-6 enjeva enjaka 1/2 luka, narezanog 1/4 liice kopra 1/4 alice junog temeljca Ogulite stapke brokule. Stavite enjak i luk u jedan lonac i kuhajte dok luk ne postane proziran. Dodajte narezane cvjetie i stapke brokule, kopar i juni temeljac. Kuhajte na niskoj temperaturi dok brokula ne omeka.

293

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

Brokule, mahune i kruke Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta Broj porcija: 2 brokule mahune 2 kruke Preljev: limunov sok (ih jabuni ocat) laneno ulje Na laganoj vatri skuhajte brokulu i mahune. Pustite da se ohlade. Ogulite i nasjeckajte kruke i stavite ih u zdjelu zajedno s brokulom i mahunama. Njeno umijeajte preljev i posluite s peenim krumpirom i mijeanom zelenom salatom.

Mukatna tikva (pire) Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 35 minuta Broj porcija: 2 mukatna tikva 1 mah luk jogurt Komade mukatne tikve ogulite i oistite od sjemenki. Stavite u lonac s jednim malim lukom. Vjerojatno vam nee trebati voda za kuhanje jer je mukatna tikva vlano povre. Kuhajte na laganoj vatri dok ne bude gotovo. Napravite pire dodajui dovoljno jogurta da postane glatko.

Lonac od kupusa i rajica Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 35 minuta Broj porcija: 2

294

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

1 mali kupus 1 luk 1 desertna jabuka 4 velike rajice, oguljene jogurt krune mrvice perin, sjeckani Kupus u vodi kuhajte na laganoj vatri dok ne bude skuhan. Nasjeckajte luk, jabuku i oguljene rajice i kuhajte na laganoj vatri dok se ne pretvore u gust pire. Nasjeckajte kupus i dodajte u pire. Istresite u vatrostalnu posudu. Pomijeajte jogurt s krunim mrvicama i prelijte po vrhu. Malo dopecite pod gornjim grijaem da posmei po vrhu. Pospite sjeckanim perinom i odmah posluite.

Sloenac od mrkve i poriluka Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 1-2 sata Broj porcija: 2-4 450 grama mrkava 4 ih 5 malih poriluka 2 srednje narane aka groica Izreite mrkvu na kockice ih kulutie i nareite poriluk. Stavite u zdjelu za peenje zajedno s groicama. Dodajte sok dviju naranaa. Pecite na srednjoj temperaturi od 170 C 1 do 2 sata dok ne bude gotovo. Ako elite, moete zgusnuti naranin sok kukuruznim krobom kako biste dobili umak. (Povremeno se smije koristiti ekoloki kukuruzni krob.) Posluite s peenim krumpirom.

Sloenac od mrkve i rajica Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2

295

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

230 grama rajica 1/2 velike lice sjeckane svjee kadulje (ili V2 liice suene kadulje) 2 srednja luka 450 grama mrkava Nareite ili nasjeckajte rajice i poslaite ih u sloj na dnu vatrostalne posude. Dodajte malo kadulje. Nareite luk i stavite ga preko rajica. Jo malo pospite kaduljom. Nareite mrkve i stavite ih na vrh, a na kraju stavite sloj rajica pomijeanih s preostalom kaduljom. Stavite zdjelu u penicu i pecite 1 sat na 180 C dok mrkve ne omekaju. Posluite s mijeanom zelenom salatom i peenim krumpirom.

Mrkve i med Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 45 minuta Broj porcija: 1-2 mrkve juni temeljac V2 liice meda Mrkve nareite, prethodno odrezavi krajeve. Nemojte ih guliti ih strugati. Pirjajte u malo junog temeljca 45 minuta ih dok ne omekaju. Tijekom posljednjih 5 do 10 minuta pirjanja smjesu blago zainite medom.

Cvjetaa Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 45 minuta cvjetaa 2-3 rajice Izlomite cvjetau na dijelove. Dodajte rajice, izrezane na vee komade. Pirjajte zajedno otprilike 45 minuta (ili dok ne omeka) na slaboj vatri.

296

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Umak od cvjetae i mrkve Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 50 minuta 1 mala cvjetaa 3 mrkve laneno ulje Razdvojite cvatie cvjetae, stavite ih u zdjelu za peenje s malo vode i pecite na 120 C 40 minuta ili dok ne omekaju. Kad je gotovo, ocijedite vodu. Istovremeno, kuhajte mrkve na laganoj vatri s dovoljno vode dok ne omekaju. Izmiksajte mrkve u mikseru s lanenim uljem. Prelijte umak preko kuhane cvjetae i stavite u penicu zagrijanu na 120-150 C (iskljuenu) na 5-10 minuta prije posluivanja.

Rolade od blitve, punjene Vrijeme pripreme: 40 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta 1/2 luka, narezanog 6 srednjih krumpira 4 mrkve 3 velika esna enjaka, nasjeckana 1 sveanj blitve U jednom loncu skuhajte luk i krumpire. U drugom skuhajte mrkve i enjak. Kad je gotovo, sadraj svakog lonca posebno izmiksajte u pire (elektrinim mikserom ih pasirkom), a onda pomijeajte zajedno. Listove blitve stavite u vrlo vruu vodu, pazei da je ne prekuhate. Rairite svaki list i uklonite sredinju tvrdu peteljku. Stavite pire na sredite svakog lista i vrsto zarolajte. Posluite na pladnju s umakom od rajice napravljenim od rajica, luka, enjaka i malog krumpira, koje ste skuhali i izmiksali.

Salata od kuhanog slatkog krumpira i cikle Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2

297

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

1 veliki slatki krumpir (ili dva mala) par kuhanih malih cikala, narezanih listovi rikole (ili salate) Preljev: jogurt limunov sok laneno ulje sjeme kopra, sueno ih svjee Kuhajte slatki krumpir u ljusci na laganoj vatri dok ne bude gotov. Pustite da se ohladi. Izreite na krike i poslaite krike slatkog krumpira i cikle tako da se preklapaju na tanjuru s listovima rikole (ih salate). Poprskajte preljevom i odmah posluite.

Kukuruz Vrijeme pripreme: 10 minuta Kukuruz se moe pei s komuinom ako je zamotan u foliju. Pecite na 150 C oko 1 sat. Ako je oguljen, stavite ga u provrelu vodu na otprilike 7 minuta.

Kukuruz na klipu u foliji Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 1-2 1 ih 2 klipa kukuruza laneno ulje perin, sjeckani Ostavite kukuruz u komuini i zamotajte ga u foliju za peenje. Pecite na 180 C oko 1 sat. Kada je gotov, povucite natrag komuinu i pustite da se ohladi. Prelijte s malo lanenog ulja kojem je dodano malo sjeckanog perina. Posluite kao predjelo ih kao prilog.

298

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Kukuruz s mijeanim povrem Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2 2 klipa kukuruza 3 stapke celera 2 mrkve 2 tikve Oljutite kukuruz i odreite zrnje. Izreite ostalo povre na male komade. Stavite kukuruz u zdjelu za peenje i dodajte povre. Pecite na 90 C 1 sat.

Kukuruz s naraninim sokom Vrijeme pripreme: 10 minuta 2 klipa kukuruza 1 aa naraninog soka Oljutite kukuruz, odreite zrnje i stavite ga u zdjelu za peenje s poklopcem. Pecite na 120 C dok ne omeka (priblino 25-30 minuta). Odlijte sok iz kukuruza i dodajte naranin sok. Pustite da odstoji 5 do 10 minuta prije posluivanja t ^

Krema od kukuruza Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: pola sata do sat Broj porcija: 2-3 3 klipa kukuruza 1 zelena paprika, izrezana Oljutite kukuruz i odreite zrnje. Stavite zrnje s 2 klipa u mikser i izmiksajte. Smiksanom kukuruzu dodajte zrnje s treega klipa. Stavite u zdjelu za peenje i na vrh poslaite narezanu zelenu papriku i pecite u penici na 90-120 C oko pola sata do sat.

299

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Krema od mahuna Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 15 minuta Broj porcija: 2 280 grama cijelih zelenih mahuna jogurt 60 grama luka, sitno sjeckanog Kuhajte mahune na laganoj vatri. Neposredno prije nego to mahune budu gotove, lagano podgrijte jogurt s nasjeckanim lukom. Stavite mahune u toplu zdjelu za posluivanje i po tome izlijte preljev od jogurta.

Kremasti kupus Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 Bijeli kupus 1 mah luk 2 velike lice jogurta 1 liica suenih listova kopra, sjeckanih (ih mljevenih sjemenki kopra) Nasjeckajte kupus i luk. Dodajte malo vode za kuhanje. Kad je kuhano i mekano, dodajte jogurt pomijean s listiima (ih sjemenkama) kopra.

Patlidan (peeni) Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 2 sata Broj porcija: 2 Juni temeljac 1 luk, sjeckani 1 patlidan, narezani 2 rajice, narezane i oguljene

300

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Ulijte malo junog temeljca na dno velike pokrivene zdjele za peenje. Dodajte luk, patlidan i rajicu u slojevima. Poklopite i pecite na 150 C dva sata

Elisa od patlidana Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 45 minuta Broj porcija: 2 1 veliki luk 1 veliki patlidan 1 velika, vrsta, zrela rajica timijan i mauran 1 mali esan enjaka, sjeckani Nareite luk na kolutove i lagano kuhajte u tavi za umake s debelim dnom dok pripremate druge sastojke. Patlidan nareite po duini na 4 ih 5 kriki i zaustavite se na 2 cm od bilo kojeg kraja. Nareite rajicu na dvaput vie kriki nego to ima zareza na patlidanu. Aranirajte patlidan na luku u obliku elise i ispunite zareze krikama rajice. Pospite zainskim biljem i sjeckanim enjakom. Pokrijte i lagano kuhajte na tednjaku, ih pecite u penici na 150 C dok patlidan ne omeka. t ^

Salata od patlidana Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2 1 patlidan 1 mah luk perin 2 rajice lice octa malo lanenog ulja

1/2-1

velike

Patlidan pecite oko sat vremena na 180 C. Nasjeckajte luk i perin i nareite rajice. Pomijeajte s kuhanim patlidanom. Dodajte ocat i laneno ulje.

301

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Patlidan, pirjani Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 1 patlidan, izrezan na kockice 2 luka, sjeckana 3 rajice, oguljene i sjeckane Pomijeajte sve sastojke u tavi za umake. Pirjajte oko 30 minuta (dok ne omeka). Nemojte dodavati vodu. Fini krumpir s enjakom Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 1,5 do 2 sata krumpiri laneno ulje enjak, zgnjeen Nareite krumpir na krike, ne sasvim do kraja. Stavite u vatrostalnu posudu s tek toliko vode da prekrije dno. Kuhajte pri vrhu penice na 170 C 1,5 do 2 sata ih na 180 C 1 sat. Pomijeajte s lanenim uljem i zgnjeenim enjakom. Stavite krumpir na zdjelu za posluivanje i, kad se malo ohladi, zalijte preljevom. Odmah posluite.

Poslastica od koromaa Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1-2 sata Broj porcija: 2 1 glavica koromaa 1 velika rajica, izrezana na krike debljine 6-7 mm 2-3 esna enjaka, oguljena i izrezana na tanke listie

302

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Odreite stapke i lie s glavice koromaa. Prereite glavicu napola po duini kako biste dobili dvije tanke polovice. Isperite pod tekuom vodom kako biste uklonili pijesak i stavite ih u zdjelu za peenje okrenute rezanom stranom prema gore. Prekrijte polovice krikama rajice i po rajicama stavite sitno izrezan enjak. Poklopite zdjelu i pecite na 120 C 1 do 2 sata. Posluite s peenim krumpirom i salatom od ribane mrkve na podlozi od lijepog zelenja.

Blagdanska brokula (ili blagdanske mahune) Vrijeme pripreme: 25 minuta Vrijeme kuhanja: 45 minuta Broj porcija: 2-3 1 velika glavica brokule (ih 3-1/2 alice izrezanih mahuna) 1 mah luk, izrezan na kockice 1 esan enjaka, mljeveni 1 srednja slatka crvena (ili uta) paprika, izrezana na prutie 2 liice limunovog soka (po elji) 1/4 liice suhih (ili 1 liica svjeih) listia kopra Izaberite tamnozelenu glavicu brokule bez poutjelih dijelova. Izreite na cvatie i ogulite tvre peteljke pri dnu. Stavite luk i enjak u lonac. Poklopite i pirjajte na laganoj vatri 45 minuta ili dok ne omeka. U zadnjih 20 do 25 minuta kuhanja dodajte prutie paprike. Dodajte limunov sok neposredno prije posluivanja (limun e izmijeniti boju brokule ako se doda za vrijeme kuhanja). Pospite povre koprom i posluite.

Salata od mahuna Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 10 minuta Broj porcija: 2 Mahune mali luk, sjeckani laneno ulje jabuni ocat (ili hmunov sok) perin vlasac
303

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Kuhajte mahune na laganoj vatri dok ne omekaju. Ocijedite i dodajte sjeckani luk. Stavite na zdjelu za posluivanje i umijeajte laneno ulje i jabuni ocat (ili limunov sok). Dodajte zainsko bilje i posluite. b ^

Crveni kupus s voem Vrijeme pripreme: 10 minuta* *Ne ukljuuje namakanje Vrijeme kuhanja: 15 minuta Broj porcija: 2 110 grama groica 110 grama suenih marelica, sjeckanih 1 mah crveni kupus 2 desertne jabuke, izvaenih jezgri i nasjeckane jabuni ocat malo eera Prethodno namoite groice i marelice (namoite preko noi u hladnoj vodi, ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati dok ne nabubre). Nasjeckajte crveni kupus i dinstajte u malo vode dok blago ne omeka. Dodajte groice, sjeckane marelice i sjeckane desertne jabuke bez jezgre. Umijeajte jabuni ocat, kojem ste dodah malo vode i eera. Istresite u zdjelu i posluite s peenim krumpirom. b ^

Gersonova vrtlarova pita* *Pomalo nalik pastirovoj piti, samo s mesom umjesto povra Vrijeme pripreme: 30 minuta Vrijeme kuhanja: 2,5 sata Broj porcija: 2-3 Gornji sloj: 450 grama krumpira 340 grama celerovog korijena (ih slatkog krumpira ih luka) Ogulite krumpir i ostalo povre i izreite na omanje komade. Dodajte vode, ali samo do Vi ili 2/3 visine povra. Zakuhajte i pustite da laga-

304

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

no vrije. Lagano kuhajte dok sva voda ne nestane i povre ne omeka, zatim zgnjeite u pire. Ako je u loncu ostalo malo vode, umijeajte u pire. Punjenje: 1 mah luk (ih par komada luka kozjaka) 2 esna enjaka (zgnjeena) 230 grama mrkava, narezanih na krugove, prutie ih kockice (ah ne predebelo) 230 grama tikvica, izrezane na polukrune krike, ne pretanke 230 grama poriluka, oienog i narezanog 2 rajice, oguljene i nasjeckane 1-2 velike lice sjeckanog perina zainsko bilje po ukusu 60 grama krunih mrvica Pripremite povre i stavite ga u tavu za umake gore navedenim redoslijedom. Povre kuhajte na vrlo tihoj vatri. Moda ete trebati koristiti plou za sporo kuhanje. To moe potrajati 1 do 1,5 sat. Pripremite gornji sloj i krune mrvice. Kad je povre skuhano, umijeajte krune mrvice i istresite mjeavinu u zdjelu ih kalup za pitu. Na vrh stavite pire od krumpira. Smjesu ukrasite potezima vilice po vrhu i pecite oko 45 do 60 minuta na 180 C. Stavite zdjelu na pleh za sluaj curenja. Posluite sa zelenim povrem i salatom. Varijacije: Izmijenite sadraj pite tako to ete dodati mahune, graak i/ ili kukuruz kada su u sezoni. Takoer bi bila dobra i ioka. Moete izostaviti poriluk iz pite i od njega napraviti pire (elektrinim mikserom ih pasirkom) i staviti po vrhu umjesto slatkog krumpira, luka ih korijena celera.

Gersonovi peeni krumpiri Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme peenja: 1 sat 1 krumpir za peenje Prereite krumpir za peenje napola (ih, ako je vrlo velik, na etvrtine). Prerezane povrine zareite noem. Stavite u vatrostalnu posudu s malo vode, tek toliko da pokrije dno. Poklopite i pecite 1 sat u penici na 200220 C. Prije posluivanja skinite poklopac i pustite da blago posmei.

305

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Glazirana cikla Vrijeme pripreme: 25 minuta Vrijeme kuhanja: 1,5 sat Broj porcija: 6 do 8 9 velikih cikala Operite cikle etkom i kuhajte sat do sat i pol u 5-7 cm vode dok ne omekaju. Ako je potrebno, dodajte jo vode. Ogulite u hladnoj vodi. Nareite na krike ih komade veliine zalogaja. Glazura: 2/3 ahce svjeeg naraninog soka 1 liica kukuruznog kroba 1,5 liice jabunog octa 1 liica meda (ili eera) Pomijeajte sastojke za glazuru. Kuhajte na slaboj vatri dok se ne zgusne. Dodajte cikle i dobro promijeajte. Varijacija: Umjesto naraninog soka, moete uzeti Vi ae jabunog soka i 3 liice limunovog soka.

Glazirane mrkve i repe s enjakom Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 230 grama mrkve 230 grama repe Preljev: 1 velika lica limunovog soka 1 esan enjaka, zgnjeenog laneno ulje Na laganoj vatri skuhajte mrkve i repe. Izreite na tanke krike i stavite u zdjelu za posluivanje. Zalijte preljevom i ukrasite listovima korijandra ili koprom.

306

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Glazirane mrkve sa zainima i limunom Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 450 grama mrkve 1 liica eera malo vode 1 lica limunovog soka metvica rumarin perin laneno ulje Na laganoj vatri skuhajte cijele mrkve. Kada ponu mekati, izvadite iz lonca i izreite na komade od 5 cm. Vratite u tavu za umake sa eerom i malo vode. Grijte dok se eer ne otopi, voda upije i mrkve ne budu kuhane. Dodajte limunov sok i zainsko bilje i zagrijavajte jo dvije minute. Stavite na toplu zdjelu za posluivanje, dodajte laneno ulje i odmah posluite.

Glazirane mrkve s naranom Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 450 grama mrkve 1 liica eera sok Vi narane laneno ulje Na tihoj vatri skuhajte cijele mrkve. Kada ponu mekati, izvadite iz lonca i izreite na komade od 5 cm. Vratite u tavu za umake sa eerom i naraninim sokom. Zagrijavajte dok se eer ne otopi i naranin sok ne upije. Istresite na pladanj, dodajte laneno ulje i posluite.

307

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Mahune u umaku od meda i rajice Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta Broj porcija: 2 450 grama finih mahuna Umak: 1 srednji luk 2 esna enjaka 450 grama rajica, grubo nasjeckanih 1 liica meda zainsko bilje Odreite vrhove mahuna, kuhajte dok malo ne omekaju i ocijedite. Da biste pripremili umak, nasjeckajte luk i zgnjeite enjak. Oboje kuhajte u malo vode dok malo ne omekaju. Kad je luk mekan, dodajte grubo sjeckane rajice i zakuhajte. Pustite da vrije na tihoj vatri dok umak ne postane prilino gust. Umijeajte med i zainsko bilje. Dodajte mahune i pustite da se ohladi. Posluite na sobnoj temperaturi.

Rolade od zelene blitve Vrijeme pripreme: 45 minuta Vrijeme kuhanja: 2 sata 4 lista zelene blitve 2 mrkve glavice brokule glavice cvjetae 2 male tikve 1 klip kukuruza (odreite zrnje) alice nekuhane rie Umak: 1,5 rajica 2 esna enjaka

1/4 1/4

1/2

308

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Listove blitve drite u vruoj vodi koliko je potrebno da se sparue i budu savitljivi. Nareite brokulu, cvjetau, tikve i kukuruz na male komade i stavite ih u zdjelu s malo vode da se kuhaju na laganoj vatri. Kad se skuhaju, ocijedite vodu. U mikseru napravite umak od rajica i enjaka i taj umak prelijte preko povra i nekuhane rie. Stavite malo mjeavine rie i povra na sredinu svakog lista i zamotajte ih. U zdjelu za peenje s poklopcem stavite sarme i pecite u penici na 120 C sat do sat i pol.

Zelene paprike Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2-3 2-4 zelene paprike, narezane na krike 2-4 luka, narezana Pirjajte u dobro poklopljenom loncu otprilike 30 minuta. Nemojte dodavati vodu.

Patlidani s rotilja Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta Broj porcija: 1 1 patlidan enjak perin, sjeckani limunov (ih limetin) sok Izreite patlidan na krike po duini. Zagrijte tavu s rebrastim dnom. Kad je tava vrua, smanjite vatru, stavite krike patlidana na rebra i pustite da se polako ispeku. Okrenite krike i ponovite. Prije posluivanja zgnjeite enjak nad krikama, pospite sjeckanim perinom i poprskajte limunovim (ih limetinim) sokom. Poslueno s mladim krumpirom, to je dobro glavno jelo za ruak. Varijacije: Moete napraviti istu stvar s velikim krikama paprike, polovicama luka ih tikvicama prepolovljenim po duini.

309

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E GERSON I B E A T A B I S H O P

Sloenac od poriluka i krumpira Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2 450 grama krumpira 1 mali poriluk usitnjene zobene pahuljice (stavite malo obinih zobenih pahuljica u mikser) Krumpire u ljusci kuhajte dok ne ponu mekati. Vrlo tanko nareite poriluk (koristite samo bijeli dio). Ogulite krumpire i grubo ih naribajte. Pomijeajte s porilukom. Stavite sve u plitku zdjelu za peenje (dno pospite usitnjenim zobenim pahuljicama kako biste sprijeili lijepljenje). Kuhajte na gornjoj polici penice na 180 C dok blago ne posmei. (Nemojte ostaviti predugo, jer e se osuiti.) Posluite s kuhanim povrem ili sa zelenom salatom i rajicama.

Poriluk (ili tikvice) la Grecque Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 450 grama poriluka (ili tikvica) 3 rajice, sjeckane (po elji) sok 1 limuna lovorov list timijan sjeme korijandra Izreite poriluk (ili tikvice) na komade od 2,5 cm. Kuhajte na laganoj vatri s nasjeckanim rajicama (ako ih koristite), limunovim sokom, lovorovim listom, timijanom i sjemenom korijandra. Posluite vrue ili hladno.

Lima grah i tikvice Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta Broj porcija: 1-2
310

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

1 veliki luk 1 esan enjaka 1/2 alice junog temeljca 1 alica svjeeg lima graha 3 alice tikvica 4 srednje rajice 1/2 liice kukuruznog kroba 4 stapke svjeeg perina malo timijana (ili kadulje, ili prstohvat suhog perina) Pomijeajte zajedno sve sastojke osim zainskog bilja. Lagano kuhajte oko 15 minuta (dok ne omeka). Zgusnite kukuruznim krobom pomijeanim s malo vode. Neposredno prije posluivanja dodajte zainsko bilje.

Krumpiri Lyonnaise Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 1 do 1,5 sata Broj porcija: 2 450 grama krumpira 1 veliki luk 2 velike hce vode laneno ulje enjak, zgnjeeni Debelo nareite krumpir i luk. Poslaite krike krumpira u vatrostalnu posudu s krikom luka izmeu kriaka krumpira. Dolijte vodu. Pecite u penici na 150-180 C dok ne bude dobro peeno i pone smeiti. Pustite da se malo ohladi, a zatim prelijte lanenim uljem i zgnjeenim enjakom. Odmah posluite.

Sloenac od zgnjeene mrkve i krumpira Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat

311

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

mrkve krumpiri Mrkve i krumpire kuhajte na laganoj vatri dok ne ponu mekati. Zgnjeite ih u pire i istresite u vatrostalnu posudu. Ukrasite dijagonalnim tragovima vilice i stavite u penicu na 200-220 C, da poute.

Pire od krumpira Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta krumpiri 1 mah luk jogurt Ogulite krumpir i izreite ga na kockice. Stavite u lonac s jednim malim lukom i dovoljno vode da moe zakuhati. Kuhajte na laganoj vatri dok ne bude gotovo (kad nestane sva voda). Zgnjeite u pire s dovoljno jogurta da bude glatko.

Krupir-pire i blitva Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 25 minuta Broj porcija: 4 1 sveanj zelene (ih crvene) blitve 4-5 velikih lica vode (ili junog temeljca) 3 velika (ih 4 srednja) krumpira 180-230 grama jogurta Nasjeckajte blitvu i stavite u lonac. Dodajte vodu (ili juni temeljac) i ponite kuhati. Kad provrije, smanjite vatru i pustite da se polako kuha. U meuvremenu, ogulite krumpire, izreite ih na kockice i stavite ih na blitvu. Pustite da se lagano kuha dok krumpiri ne budu mekani i gotovi. Odlijte preostalu vodu ako je ima, i dodajte jogurt. Sve zajedno zgnjeite. Ako je smjesa previe suha, dodajte jo malo jogurta. Varijacija: Isti recept moe se primijeniti s keljem. Kad se koristi kelj, istrgnite sredinje ile iz listova prije nego ih nasjeckate i stavite u lonac.

312

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Krumpir-pire na Gersonov nain Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 35 minuta Krumpiri, oguljeni i izrezani na komade luk, oguljen i nasjeckan, mali Stavite krumpire i luk u lonac. Dodajte vode do pola visine povra. Poklopite, zakuhajte i pustite da lagano vrije dok krumpiri ne budu gotovi. (Veina vode za kuhanje vjerojatno e ispariti.) Zgnjeite krumpire i luk koristei dio vode za kuhanje (ili svu). Ako nije dovoljno vlano, dodajte malo junog temeljca. Varijacije: Dodajte bilo koje zainsko bilje po vaem izboru, fino sjeckano. Perin je vrlo dobar, a mogu posluiti i metvica i kopar.

Krumpiri u penici Vrijeme pripreme: 5-10 minuta krumpiri Izreite krumpire kao za pomfrit (ili na kockice ili na tanke krike) i pecite u posudi u penici dok ne posmee. Posmeit e na iznenaujue niskoj temperaturi od 150 C ako ih se dovoljno dugo pusti. Ovisno o sorti krumpira, mogu posmeiti vrlo brzo i napuhati se na visokoj temperaturi od 220 C. Takoer se mogu pei pod gornjim grijaem (broiler), ah treba paziti da ne zagore. Ovo bi trebala biti povremena poslastica!
a ^

Krumpir s perinom Krumpiri perin, sjeckani laneno ulje Kuhajte nekoliko krumpira s koom dok ne budu gotovi. Ogulite kou i uvaljajte u malo sjeckanog perina nakon to ste ih lagano premazali lanenim uljem.

313

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Pastrnjak i slatki krumpir Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta Broj porcija: 2-4 450 grama pastrnjaka 450 grama slatkog krumpira granica svjeeg rumarina Pastrnjak i slatki krumpir izreite na klinaste krike, ostavljajui kou nedirnutom. Stavite ih u posudu za peenje s malo vode koja tek prekriva dno. Dodajte granicu rumarina. Poklopite i pecite na srednjoj temperaturi od 170 C dok ne bude kuhano. Posluite s peenim krumpirom.

Patate alla Francesca Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 40 minuta mladi krumpiri rajice granice svjeeg rumarina enjak Mladi krumpir pecite u poklopljenoj zdjeli na 150-180 C s nasjeckanim ili narezanim rajicama, granicama svjeeg rumarina i mnogo enjaka. Posluite s krikama limuna i zelenom salatom.

Paprike piemontese Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2 2 rajice 2 crvene paprike 2 esna enjaka, narezana zainsko bilje
314

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Ogulite kou s rajica. Prepolovite paprike i uklonite sjemenke (ali ne i peteljke). Stavite paprike okrenute koom prema dolje u zdjelu za peenje. Stavite krike enjaka u svaku polovicu paprike i svaku pokrijte s polovicom oguljene rajice. Pecite poklopljeno na 180 C dok ne bude mekano i slatko (oko 1 sat). Posluite toplo ili hladno, posuto zainskim biljem.

Krumpir i korijen celera Lyonnaise Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1,5 do 2 sata Broj porcija: 2 1 mali do srednji luk 1 mali do srednji korijen celera, opran etkom (i, ako je potrebno, oguljen) 1 srednji krumpir, opran etkom Sve sastojke izreite na tanke krike. U mali lonac za nabujak posloite u slojevima luk, celer i enjak. Dodajte vrlo malo vode. Pecite 1,5 do 2 sata na 170 C. Gornji sloj postat e hrskav, dok bi donji slojevi trebali biti mekani. Posluite sa zelenim povrem po vaem izboru i salatom.

Kolai od krumpira Vrijeme pripreme: 25 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2-4 450 grama krumpira 1 velika mrkva 1 zelena paprika 1 stapka celera usitnjena zob (stavite malo obinih zobenih pahuljica u mikser) Napola skuhajte krumpire s koom dok ne budu jako vrui i tek ponu mekati. Ispasirajte na pasirki. (To e takoer ukloniti koicu.) Izreite mrkvu na tanke prutie poput ibica. Nasjeckajte zelenu papriku i celer. Dodajte ih pireu od krumpira i oblikujte male kolae. Uvaljajte u zob i pecite u penici na 170 C na plehu posutom usitnjenom zobi kako biste sprijeili lijepljenje.
315

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Krumpir i mrkva na vestfalijski Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 35 minuta Broj porcija: 4 6-8 malih (ili 4-5 velikih) mrkava 3 srednja (ili 2 velika) krumpira 1 veliki luk 3-4 velike lice junog temeljca Nareite mrkve i stavite ih u tavu. Krumpir ogulite i nareite na krike i nasjeckajte luk. Dodajte sve zajedno u tavu s junim temeljcem. Pustite da se kuha na laganoj vatri dok ne bude gotovo, dodajui jo malo junog temeljca, ako je potrebno. Kada je gotovo, u tavi ne bi trebalo preostati nimalo tekuine.

Krumpiri Anna Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 1 do 1,5 sata Broj porcija: 2 luk, kuhan 450 grama krumpira enjak, zgnjeeni jogurt perin, sitno sjeckani Dinstajte luk u poklopljenoj tavi za umake na vrlo slaboj vatri otprilike 1 sat. Uzmite tepsiju za flan ih pitu od 25 cm s rubom visokim barem 2,5 cm i na dno stavite sloj izdinstanog luka. Poprskajte s malo vode kako se luk ne bi lijepio. Vrlo tanko nareite krumpire i posloite ih u tepsiju preko luka. Pospite zgnjeenim enjakom i s malo jogurta. Dodajte jo dva sloja, opet posipajui enjakom i jogurtom. Svaki sloj pritisnite i pazite da se krumpiri tek malo preklapaju kako ne bi bilo rupa. Pokrijte tepsiju (npr. koristei bazu vee tepsije s odvojivim dnom). Pecite na 180 C oko 1 do 1,5 sata ih dok krumpiri ne budu djelovah mekano kad ih ubodete noem. Krumpire povremeno

316

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

provjerite; ako izgledaju previe suho, dodajte jo malo jogurta. Na kraju, kola od krumpira izvadite iz tepsije i pospite ga sitno sjeckanim perinom.

Napuhnuti krumpir Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 45-50 minuta krumpir za peenje Uzmite krumpir za peenje i izreite ga na krike debele 1,3 cm. Poslaite krike na reetku od penice i, bez bilo kakvog dodatka, pecite na visokoj temperaturi od 220 C da se napuhnu. Okrenite ih i smanjite temperaturu na 160 C s malo otvorenim vratima penice. Pecite jo 20 minuta. Krike e se napuhnuti i postati hrskave i slasne, gotovo kao preni krumpirii. Gotove su kada na obje strane postanu sjajnosmee. To je granina hrana, pa ju jedite tek povremeno.

Salata od krumpira Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta Broj porcija: 2 450 grama malih mladih krumpira velika grana metvice 1 velika lica svjeeg perina. Preljev: 110 grama jogurta malo lanenog ulja 2 esna enjaka, zgnjeena Operite krumpire etkom i stavite ih u tavu za umak s malo vode. Kuhajte na laganoj vatri dok ne budu kuhani, ah jo uvijek vrsti. Dok su krumpiri jo vrui, nareite ih na krike i stavite u toplu zdjelu. Zalijte ih preljevom. Za kraj pospite svjeom sjeckanom metvicom i perinom.

317

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Brzi peeni krumpiri Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme peenja: 1 sat Krumpiri laneno ulje Prereite krumpire na polovice po duini i prerezane povrine zareite dijagonalnim linijama koje se kriaju (poput mree). Ispei e se za otprilike pola vremena (oko 50 minuta) u penici na 150-180 C; kad se dovoljno ohlade, povrine se mogu premazati lanenim uljem.

Brze rajice i tikvice Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 2 srednje rajice 1 esan enjaka, zgnjeenog 1/4 do 1/2 liice eera (po elji) 1 srednja tikvica Nareite rajice na krike i stavite ih na dno tave za umak, zajedno sa zgnjeenim enjakom i eerom (ako ga koristite). Nareite tikvice na krike i poslaite ih na vrh. Stavite na laganu vatru. Kad se rajice ponu kuhati, promijeajte, poklopite i kuhajte oko 20 minuta.

Ratatouille Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2-4 230 grama luka 230 grama zelenih/crvenih/utih paprika 230 grama patlidana 4 rajice

318

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

1 esan enjaka 2 liice jabunog octa mauran Nareite luk na krike i stavite u zdjelu za peenje. Izvadite sjemenke iz paprike i izreite na tanke krike. Dodajte u zdjelu. Izreite patlidane na etvrtine po duini, a onda na krike debele 6-7 mm i dodajte. Nasjeckajte rajice i sitno nasjeckajte esan enjaka. Dodajte u zdjelu zajedno s jabunim octom i malo pospite mauranom. Kuhajte vrlo lagano u penici na 170 C dok ne bude dobro kuhano. Takoer se moe kuhati na tednjaku.

Crveni kupus Vrijeme pripreme: 25 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2-3 1/2 srednjeg kupusa, nasjeckanog 3 liice octa 3 velika luka, sjeckana 2 lovorova lista malo junog temeljca 3 jabuke, oguljene i naribane 1 liica eera Pomijeajte kupus, ocat, luk, lovorove listove i juni temeljac u tavi. Pirjajte na tihoj vatri otprilike 1 sat. Nakon prvih pola sata, dodajte jabuke i eer.

Sloenac od crvenog kupusa i jabuka Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1,5 sat Broj porcija: 2 srednji crveni kupus jabuke (za kuhanje ih zelene) sok jedne narane jabuni ocat javorov sirup
319

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Nasjeckajte crveni kupus i nareite jabuku. Stavite slojeve crvenog kupusa i jabuka u zdjelu. Prelijte naraninim sokom, jabunim octom i javorovim sirupom. Poklopite poklopcem koji dobro prijanja i pecite na 180 C oko 1,5 sata ili dok ne bude mekano. Promijeajte i posluite. Gotovo d a j e ukusnije kao podgrijani ostatak! b ^

Crvena kuri tikva s povrem Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2-4 1 srednja kuri tikva 1 velika lica vode 1 mali slatki krumpir, kuhani 1 mala tikvica, kuhana 1 crvena (ih zelena) paprika, kuhana 1 rajica, oguljena luk (ili enjak) u prahu svjee zainsko bilje Kuri tikvu prereite napola. To moete lako uiniti vrlo otrim iljastim noem. licom izvadite sjemenke, ostavljajui ostatak crvenog mesa nedirnutim. Postavite uspravno u vatrostalnu posudu u koju ste dodah vodu. Poklopite i pecite na 150-180 C dok ne bude kuhano (oko 30 minuta; provjerite ubadajui meso noem). Ako ima dovoljno prostora, ostalo povre moe se kuhati u istoj zdjeli. U suprotnom, pecite ga u posebnoj zdjeli na isti nain, ih ga kuhajte na laganoj vatri u tavi na tednjaku. Kad je kuhano, naslaite povre u polovice tikve. Pospite lukom (ili enjakom) u prahu ili svjeim zainskim biljem. Posluite sa arenom mijeanom salatom. b ^ } Salata od peenih tikvica i paprika Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2

320

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

450 grama malih tikvica 2 crvene paprike jogurt 3 velike lice metvice, grubo sjeckane Preljev: 2 velike lice limunovog soka 2 esna enjaka, zgnjeena laneno ulje Odreite krajeve tikvica i prereite ih napola po duini. Oistite paprike od sjemenki i izreite na etvrtine. Tikvice i paprike okrenute koom prema gore stavite na pleh od penice. Pecite u penici na 170 C oko 1/2 sata. Kada su gotove i mekane, pustite da se malo ohlade i izreite na komade duge 2,5 cm. Stavite u zdjelu za posluivanje, zalijte preljevom i dodajte sjeckanu metvicu. Posluite s malo mladog sira (nesoljenog i bez vrhnja ih posnog).

Sarme od blitve

Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Listovi blitve mladi luk pljosnate mahune paruge brokula tapii mrkve peteljke crvene blitve Listove blitve ostavite na stranu. Na laganoj vatri skuhajte mladi luk, mahune, paruge, brokulu, mrkve i peteljke crvene blitve u vrlo malo vode i zatim ih nasjeckajte. Listove blitve blanirajte. Napunite ih mjeavinom kuhanog povra i oblikujte paketie. Kratko kuhajte u penici na 150-180 C nekoliko minuta dok se dobro ne zagrije. Posluite toplo ih hladno.

321

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Rost* od korjenastog povra Rosti znai peen na aru ili rotilju (tj. sa smeom koricom) Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2 1 mali luk 230 grama krumpira 110 grama mrkava 110 grama vedske repe kopar Izreite luk na tanko i izdinstajte ga u malo vode. U meuvremenu, na laganoj vatri skuhajte krumpir, mrkvu i vedsku repu. Dobro ocijedite i, kad se ohladi dovoljno da ga moete drati, povre grubo naribajte u zdjelu. Umijeajte omekah luk i kopar. Smjesu stavite u vatrostalnu posudu. Pecite otprilike 1/2 sata pri vrhu penice na 180 C ili dok ne bude kuhano i blago posmei. Odmah posluite.

Saut od slatkog krumpira Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta Broj porcija: 2-4 4 srednja slatka krumpira sok 1 narane malo eera laneno ulje Slatke krumpire u ljusci kuhajte dok ne budu kuhani. Pustite da se malo ohlade, a onda nareite na kockice. Stavite naranin sok i eer u tavu za umake sa slatkim krumpirima. Blago zagrijavajte, ali nemojte dopustiti da mjeavina provrije. Stavite u zdjelu za posluivanje i pustite da se malo ohladi. Dodajte laneno ulje, promijeajte i odmah posluite sa svjeim perinom (ili vlascem) i zelenom salatom.

322

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Gratinirani krumpir (bez jogurta) Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1-2 sata lluk krumpiri rajica, narezana mauran i/ili timijan Stavite cijeli sjeckani luk na dno vatrostalne staklene posude. Nareite krumpire i stavite jedan sloj po luku. Preko toga dodajte sloj nasjeckane rajice, a onda jo jedan sloj narezanog ili sjeckanog luka. Pospite s malo maurana i/ili timijana i pecite na 150 C 1 do 2 sata ili dok ne bude gotovo.

Gratinirani krumpir (s jogurtom) Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 do 1,5 sat Broj porcija: 2 450 grama krumpira 1 mali luk 1 esan enjaka jogurt Krumpire kuhajte na laganoj vatri dok se ne skuhaju, ah ne previe; trebaju ostati vrsti. Izreite na tanke krike. Sitno isjeckajte luk i enjak.U zdjelu za pite poslaite krike krumpira, sa slojevima lika i enjaka. Prelijte jogurtom i pecite na 180 C 1 do 1,5 sat ili dok ne bude dobro kuhano i pone smeiti na vrhu.

pinat Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta pinat luk, sjeckani

323

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Nakon to odreete korijene, operite pinat 3 do 4 puta. Stavite u velik, dobro poklopljen lonac sa slojem sjeckanog luka na dnu. Nemojte dodavati vode. Pirjajte na tihoj vatri dok se pinat ne smeura. Viak soka odlijte. Posluite sjeckano s krikom limuna.

pinat (ili blitva) s umakom od rajica Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 15 minuta pinat (ili blitva) limunska trava granica rumarina piment (po elji) Skuhajte pinat (ili blitvu) s malo limunske trave i granicom rumarina. Dodajte prstohvat pimenta (ako elite). Na tanko nareite peteljke pinata (ih blitve) i skuhajte listove. Posluite s umakom od rajice.

Punjeni patlidani Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2 1 patlidan 110 grama rajica 1 srednji luk 1 esan enjaka, zgnjeenog 1 velika lica svjeeg sjeckanog perina Stavite cijeli patlidan u veliku tavu za umak i prekrijte provrelom vodom. Pustite da odstoji 10 minuta, a onda uronite u hladnu vodu. U meuvremenu, u drugoj tavi za umak, na vrlo tihoj vatri kuhajte rajice 5 minuta. Protisnite kroz sito kako biste se rijeili koica i ostavite pulpu po strani. Prereite ohlaeni patlidan napola po duini. licom izdubite meso, tako da ostavite vanjsku ljusku debljine 1,3 mm. Nasjeckajte patlidanovo meso i ostavite ga na stranu. Stavite ljuske patlidana u plitku zdjelu za peenje sa samo malo vode na dnu da se spri-

324

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

jei lijepljenje. Pecite 30 minuta na 180 C. Pirjajte luk i zgnjeeni enjak u maloj koliini provrele vode dok ne omekaju. Umijeajte perin. Dodajte procijeenu pulpu rajice i sjeckano patlidanovo meso i kuhajte 20 minuta na umjerenoj vatri dok se ne zgusne. Napunite tom mjeavinom kuhane ljuske patlidana. Drite toplo u penici do posluivanja, ili pustite da se ohladi i posluite hladno.

Punjeno mijeano povre Vrijeme pripreme: 25 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2-4 1 tikvica 1 patlidan 2 mala luka, nasjeckana enjak, zgnjeeni mauran 1 zelena (ili crvena) paprika juni temeljac Prereite tikvicu i patlidan napola, izdubite meso patlidana (paljivo ostavljajui ljusku) i skuhajte s lukom, zgnjeenim enjakom i mauranom. Prereite paprike napola i oistite ih od sjemena. Napunite patlidan, tikvicu i papriku smjesom i stavite u plitku zdjelu za peenje na sloj kolutova od luka. Pecite na 150-180 C dok paprika ne bude gotova. Ako se ini da se jelo sui, dodajte malo junog temeljca. Posluite s umakom od rajice.

Punjene paprike Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 50 minuta Broj porcija: 1 crvena (ili zelena) paprika mijeani, sjeckani ostaci povra rajice, narezane Prepolovite papriku i oistite ju od sjemena. Stavite ju otvorenom stranom prema gore u vatrostalnu posudu. Polovice napunite mijeanim, sjeckanim ostacima po325

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

vrca. Pokrijte krikama rajice. Pecite na 180 C 40 do 50 minuta ili dok paprika ne omeka. Posluite s brokulom ili nekim drugim intenzivno zelenim povrem. Varijacija: Za promjenu, umjesto peenog krumpira posluite s napuknutim krumpirom.

Punjena tikva Vrijeme pripreme: 30* minuta *Ne ukljuuje namakanje Broj porcija: 4-6 3-4 male tikve 1/2 alice luka, narezanog na kockice 1/2 alice celera, narezanog na kockice 1/2 alice mrkve, narezane na kockice 1-1/4 alice kuhane smee rie 1/2 alice proklijale lee lA alice groica (ih nasjeckanih suhih ljiva), prethodno namoenih i ocijeenih 3 liice svjeeg perina, samljevenog Vi alice kadulje, istrljane Vi alice timijana 1 veliki esan enjaka, zgnjeenog Nareite tikve po duini i uklonite sjemenke. Dodajte prethodno natopljene groice ili sjeckane suhe ljive (namoene preko noi u hladnoj vodi ili prelivene kipuom vodom i ostavljene par sati da nabubre). Pomijeajte ostale sastojke i napunite polovice tikava. Poklopite i pecite na 150-160 C oko sat i pol ili dok tikva ne bude mekana. Izvrsno je s umakom od mrkve iz recepta Umak od cvjetae i mrkve. Varijacija: Za izvrstan a blag okus, pokuajte upotrijebiti 6-8 cijelih esna enjaka. Zgnjeeni svjei enjak oslobaa svoja jaka aromatina ulja, a kada se koristi nenarezan ima blag okus.

Sloenac od slatkog krumpira jabuka Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat Broj porcija: 2

326

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

230 grama slatkih krumpira 2 jabuke za jelo, narezane malo vode malo eera piment (po elji) Slatki krumpir u ljusci kuhajte na laganoj vatri taman toliko da bude skuhan. Pustite da se ohladi. Nareite i poslaite u posudu za peenje naizmjenino sa slojevima jabuka. Po svakom sloju poprskajte malo vode i pospite malo eera (i dodajte piment, ako ga koristite). Pecite poklopljeno na 150-180 C oko 20 minuta, a onda skinite poklopac i pecite jo 10 minuta. Posluite kao glavno jelo sa salatom (ako niste koristili piment) ili kao desert (ako ste koristili piment).

Pikantan slatko-kiseli sloenac Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 1,5 do 2 sata Broj porcija: 2 1 velika (ih 2 male) jabuke za kuhanje par kriki poriluka 1 mah luk 1 mah pastrnjak lovorov list 1 rajica 1 veliki esan enjaka timijan 1 mala tikvica, narezana Jabuku ogulite i nareite jabuku i poslaite polovinu kriaka na dno posude za sloenac. Nareite poriluk i poslaite po jabukama. Oljutite i nareite luk i dodajte jedan sloj. Nareite slatki krumpir, izvadite sriku iz pastrnjaka i nasjeckajte ga. Dodajte jo jedan sloj, pomijean s preostalim krikama jabuke. U sredinu sloenca stavite lovorov list. Ogulite rajice, nareite ih i dodajte jo jedan sloj sloencu. Zgnjeite enjak i pospite ga po rajici s timijanom i dodajte sloj narezanih tikvica. Poklopite i pecite u penici na 180 C 1,5 do 2 sata.

327

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E GERSON I BEATA BISHOP

Povrtni sloenac Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 1 sat luk rajice poriluk krumpir tikvice paprike mrkve U teku tavu za umake s poklopcem koji dobro prijanja nareite sloj luka, rajica ili poriluka (ili svega toga zajedno) i stavite sloj na dno tave. Uzmite raznog povra, narezanog, sjeckanog ili u kockicama, i slaite u slojevima dok ne bude puna do % visine. Ako je potrebno, dodajte malo vode. Kuhajte na laganoj vatri 45 minuta ih dok ne bude gotovo. t ^

Zimski povrtni sloenac Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 2 sata Broj porcija: 2 slatki krumpir pastrnjak vedska repa korijen celera stapke celera korijen koromaa rajice prokulice listovi lovora voda (ih juni temeljac) svjei perin (sjeckani) Nasjeckajte ili nareite na krike ili kockice bilo koji ili sve gore navedene sastojke (osim prokulica i perina). Stavite u veliku posudu za sloenac

328

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

s listovima lovora i vrlo malo vode (ili junog temeljca) kako se povre ne bi zalijepilo. Poklopite i polagano kuhajte na 170 C oko sat i pol. Oistite prokulice i prereite ih napola, dodajte u posudu i kuhajte jo pola sata. Pospite svjeim, sjeckanim perinom neposredno prije posluivanja.

Sloenac od tikvica i krumpira Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 1,5 sat Broj porcija: 2 450 grama tikvica 450 grama krumpira 2 srednja luka 2 esna enjaka 280 grama jogurta svjei perin, sjeckani Tanko nareite tikvice, krumpir i luk. Poslaite naizmjenine slojeve tikvica, krumpira i luka u posudu za sloenac, posipajui s malo zgnjeenog enjaka izmeu slojeva. Pecite u penici na 150-180 C oko sat i pol. U meuvremenu, zgnjeite drugi esan enjaka i dodajte ga u jogurt. Kad je jelo peeno, izvadite iz penice i prelijte mjeavinom jogurta i enjaka. Pospite sjeckanim svjeim perinom i odmah posluite.

Tikvice s enjakom perinom Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 35 minuta Broj porcija: 2 450 grama tikvica 3 velike lice perina 2 esna enjaka sok 1 limuna laneno ulje

329

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Odreite oba kraja tikvica i skuhajte ih cijele. Dok se kuhaju, sitno nasjeckajte perin i zgnjeite enjak. Pomijeajte s limunovim sokom i lanenim uljem. Stavite u zdjelu za posluivanje. Kad su tikvice kuhane, prereite ih napola po duini (ako su male) ili ih debelo nareite (ako su velike). Dok su jo vrue, dodajte ih u zdjelu za posluivanje i sve zajedno promijeajte. Posluite odmah s paprikama peenim u penici, peenim krumpirom i zelenom salatom.

Tikvice s metvicom Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2 4 male tikvice 2 velike lice jabunog octa 2 velike lice vode 2 velike lice sjeckane metvice Kuhajte tikvice na laganoj vatri dok ne budu tek kuhane, ah jo vrste. Odreite oba kraja, a onda ih nareite na tanke dijagonalne krike. Stavite u malu posudu za sloenac. Pomijeajte jabuni ocat, vodu i sjeckanu metvicu i prelijte preko narezanih tikvica. Lagano pecite u penici na 150C tako da se sve skupa dobro zagrije. Ohladite i posluite s peenim krumpirom i zelenom salatom.

Deserti

Kaa od jabuka, kuhanih Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 15-20 minuta Broj porcija: 2 3 srednje jabuke, oguljene, izvaene jezgre i narezane med (ih eer), po potrebi Krike jabuka stavite u tavu za umak i dopola ih prekrijte hladnom vodom. Dodajte med (ili eer) prema ukusu. Neka kuha oko 15 minuta ili dok ne omeka. Ispasirajte.

330

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Kaa od jabuka, sirovih Vrijeme pripreme: 10 minuta 3 srednje jabuke, oguljene, izvaene jezgre i narezane med (ili eer) Dodajte med (ili eer) prema ukusu. Jabuke zgnjeite u odjeljku za mljevenje vaeg sokovnika.

Zainjeni kola od jabuke 1/4 alice meda (ili javorovog sirupa) 1 alica kae od sirovih jabuka 1,5 alica zobenog brana 3/4 alice brana od triticalea A alice eera prstohvat pimenta prstohvat kore mukatnog oraha Vi liice korijandra 2 alice groica (ih sjeckanih datula) Prhki gornji sloj: 2/3 alice zobenih pahuljica 1/3 alice javorovog sirupa (ih meda) prstohvat pimenta prstohvat kore mukatnog oraha Pomijeajte med (ili javorovo sirup), kau od jabuka i brana. Zajedno prosijte eer, piment, koru mukatnog oraha i korijandar. Dodajte groice (ih datule). Pomijeajte vlane i suhe sastojke. Istresite u duguljastu zdjelu za peenje koja se ne lijepi. Za prhki gornji sloj, nakratko izmiksajte zobene pahuljice u mikseru kako biste ih usitnili. Pomijeajte zaine sa zobenim pahuljicama. Umijeajte dovoljno javorovog sirupa (ili meda) da dobijete hrskavu mjeavinu. Kad je gornji sloj gotov, istresite ga po vrhu. Pecite na 160 C oko 40 minuta ili dok provjera ne pokae da je gotovo. Posluite sa licom kae od svjeih jabuka ili jogurta.
3

331

L I J E E N J E NA GERSONOV NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

Puding od jabuka i slatkog krumpira Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 30 minuta Broj porcija: 2-3 1 slatki krumpir, skuhan, oguljen i narezan 1 jabuka, sirova, oguljena i narezana 1 liica groica Vi alice krunih mrvica 1 liica eera Vi alice naraninog soka 3 liice jogurta Krike slatkog krumpira stavite u posudu za peenje s krikama jabuka i groicama, i pospite krunim mrvicama, eerom i naraninim sokom. Pecite u penici na 180 C oko 30 minuta. Posluite vrue s jogurtom.

Banana (peena) Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 10 minuta Broj porcija: 1 1 banana 1 liica eera limunov sok Prereite bananu napola po duini i dodajte eer i par kapi limuna. Stavite u tavu i pecite na tihoj vatri u kori 10 minuta. Posluite vrue.

Trenje (pirjane) Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 12 minuta Broj porcija: 2 230 grama treanja, bez peteljki 1 liica krumpirovog kroba

332

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

2 liice hladne vode 2 liice eera (ako je potrebno) Stavite trenje u tavu za umake s dovoljno vode da ih prekrije. Kuhajte 10 minuta na slaboj vatri. Dodajte krumpirov krob razmuen u hladnoj vodi. Dodajte prokljualim trenjama i kuhajte jo 2 minute. Ohladite i posluite. (Trenje su posebno zdrave te ih je najbolje jesti sirove.)

Ribiz Vrijeme pripreme: 5 minuta Broj porcija: 1-2 110 grama crvenog ribiza 3 liice eera jogurt Ribiz temeljito oistite, a zatim uklonite peteljke. Stavite u zdjelu, dodajte eer i posluite. Jogurt, zaslaen eerom, moe se koristiti za umak.

Vona kombinacija Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 13-15 minuta Broj porcija: 3 3 alice svjeih treanja i marelica, prerezanih napola, narezanih i bez kotica 2 alice vode 1/2 alice eera 2 liice kukuruznog kroba, razmuenog u 1/3 alice hladne vode Stavite voe s vodom i eerom u tavu za umake. Kuhajte na slaboj vatri 10 minuta. Dodajte kukuruzni krob. Kuhajte jo 3 minute. Ohladite i posluite.

Glazirane polovice kruaka Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 15 minuta Broj porcija: 4
333

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

4-5 zrelih kruaka 110 ml vode 4 velike lice meda (ih sucanata, ekolokog suenog tranog eera) Prereite zrele kruke napola i izvadite jezgre. Dodajte vodu u med (ili sucanat) i dobro promijeajte. Stavite polovice kruaka u posudu za peenje i prelijte ih eernom mjeavinom. Pecite na 120 C dok ne bude gotovo. Ako je potrebno, prelijte ih njihovim vlastitim sokom.

Kola od zobi Vrijeme pripreme: 20 minuta Vrijeme kuhanja: 45 minuta Broj porcija: 6 4 alice suhe zobi 2 mrkve, naribane ih izmiksane med i groice (po elji) Pomijeajte sve gore navedene sastojke u posudi za peenje. Stavite u penicu bez poklopca i pecite 45 minuta na 120 C. Posluite s jogurtom.

Breskve Vrijeme pripreme: 15 minuta Vrijeme kuhanja: 10 minuta Broj porcija: 1-2 260 grama bresaka, oguljenih 2 liice eera Stavite breskve u provrelu vodu na xh minute, ocijedite i ogulite. Prereite na polovice. Izvadite kotice i stavite u tavu za umake s provrelom vodom do pola visine voa. Poklopite. Pustite da lagano vrije 10 minuta. Ohladite. Dodajte eer i posluite ledeno.

334

2 8 .P O G L A V L J E :R E C E P T I

Kruke Vrijeme pripreme: 5 minuta Vrijeme kuhanja: 20 minuta Broj porcija: 1 1 velika kruka, oguljena, bez jezgre i prepolovljena 1 liica eera Stavite polovice kruaka u tavu za umake s vodom do pola visine. Dodajte eer i kuhajte 20 minuta.

ljive Vrijeme pripreme: 10 minuta Vrijeme kuhanja: 15 minuta Broj porcija: 1 230 grama ljiva 2 liice eera Prereite ljive napola i izvadite kotice (ljive se mogu skuhati i cijele). Stavite u tavu za umake s dovoljno vode da ih prekrije. Kuhajte 15 minuta. Izvadite, ohladite i dodajte eer. Posluite ledeno.

Tuene banane i suhe ljive Vrijeme pripreme: 10 minuta* *Ne ukljuuje namakanje Vrijeme kuhanja: 10 minuta Broj porcija: 2 1 alica suhih ljiva 2 male banane, zgnjeene sok Vi limuna 1 liica eera Suhe ljive prethodno namoite (preko noi u hladnoj vodi ili ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre) i kuhajte 10 minuta.

335

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Temeljito istucite sve sastojke zajedno i stavite u hladnjak na 1 sat. Moe se posluiti u krikama ukraenim zaslaenim jogurtom.

Suhe ljive i suhe marelice Vrijeme pripreme: 5 minuta* *Ne ukljuuje namakanje Vrijeme kuhanja: 15 minuta Broj porcija: 2 230 grama suhih ljiva 230 grama marelica 1/3 alice jema Suhe ljive i marelice prethodno namoite (preko noi u hladnoj vodi ih ih prelijte kipuom vodom i ostavite par sati da nabubre). Koristite istu vodu i pustite da kuhaju 10 minuta ili dok jeam ne bude gotov. Ohladite i posluite.

336

Popis izvora Gersonovih materijala

noge stvari koje se rutinski koriste tijekom Gersonovog tretmana ne mogu se lako nai u drogerijama, ljekarnama, prodavaonicama hrane itd. Kako bismo pomogli osobama koje koriste ovaj tretman, dajemo sljedei popis. Izvore treba esto aurirati. Aurirani popis moe se nai na internetu (www. Gerson.org).

Preporueni sokovnici Pogledati lijeenje na Gersonov nain, 9. poglavlje, Sokovnici. Takoer, molim vas da imate u vidu da sokove agruma (narane ili grejpfruta) treba cijediti pomou razvrtaa, elektrinog ili runog, kako bi se izbjeglo cijeenje kore naranaa, limuna ili grejpfruta. Najbolji i najskuplji sokovnik za Gersonovu terapiju je Norwalk Hydraulic Press Juicer. Svi sokovnici mogu se prilagoditi za izvoz u zemlje s elektrinom mreom od 220-240 V. Kontakt: Richard Boger, predstavnik tvornice Norwalk Telefon u SAD-u: (866) 466-7925 Telefon za druge zemlje: +1 (760) 436-9615 www.nwjcal.com Informacije, knjige DVD-i, videokasete o Gersonovoj terapiji i si. Gerson Institute 1572 Second Avenue San Diego, CA 92101 Tel: (619) 685-5353 Faks: (619) 685-5363 E-mail: info@gerson.org www.gerson.org

337

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA B I S H O P

Lijeenje na Gersonov nain trenutno je dostupno na korejskom, poljskom, maarskom, talijanskom i hrvatskom, a uskoro i na drugim jezicima. Molimo vas da kontaktirate Gersonov institut za dostupnost na slovenskom, arapskom, japanskom i kineskom. Dr. Max Gerson: Healing the Hopeless (Dr. Max Gerson: lijeenje beznadnih) sada je dostupno na njemakom. Molimo vas da za dostupnost kontaktirate Gersonov institut. Maarska Gersonova grupa za podrku Egeszsegforras Alapitvany 1092 Maarska Raday u.37, III.l, Maarska Tel: 00 36 1 217 1360 E-mail: info@efa.t-onhne.hu Margaret Straus (Italija) E-mail: margaret.straus@fastwebnet.it Medicinska oprema za Gersonov tretman STAT, S. A. Ann Ocello, vlasnica Apartado Postal No. 2392 Tijuana, BCN 22000, Meksiko Telefon u SAD-u: (619) 737-0324 Faks: (619) 428-4474 Lijekovi sa STAT-ovog popisa mogu se naruiti preko interneta (www.stat-mx.com) (ne za stvari s popisa VITA i SERVICIOS) Primaju Visa i Master Card ISHI: Direktor: Ana Ma. Orozco 524 W. Calle Primera Rd., Suite 1005-E San Ysidro, CA 92173 866-LAB-ISHI ili (866) 522-4744 Tel: (619) 428-6085 Faks: (619) 428-6095 The Key Company 1313 West Essex Avenue

338

P O P I SI Z V O R AG E R S O N O V I HM A T E R I J A L A

St. Louis, MO 63122 Telefon samo za SAD i Kanadu: (800) 325-9592 Telefon za sve: (314) 965-6699 www.thekeycompany.com Ekoloka kava Royal Blue Organics/Caf MAM P.O. Box 21123 Eugene, OR 97402 Tel: (888) Caf-Mam ili (888) 223-3626 (541)338-9585 www.cafemam.com Ekoloki isti raeni kruh bez soli French Meadow Bakery & Caf 2604 Lyndale Avenue South Minneapolis, MN 55408 Tel: (612) 870-4740 www.frenchmeadow.com Informacije o svjeim ekolokim namirnicama Center for Science in the Public Interest (prua popis amerikih proizvoaa koji prodaju ekoloku hranu i alju je potom) 1875 Connecticut Avenue NW, Suite 300 Washington, DC 20009-5728 Tel: (202) 332-9110 www.cspinet.org Co-op America (objavljuje Nacionalne zelene stranice s popisom proizvoaa koji nude ekoloku hranu) 2100 M Street NW, Suite 403 Washington, DC 20037 Tel: (202) 872-5307 www.coopamerica.org

339

L I J E E N J E NA G E R S O N O V NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I BEATA BISHOP

Diamond Organics (alje ekoloke proizvode putem FedExa) 1272 Highway 1 Moss Landing, CA 95039 Tel: (888) ORGANIC ili (888) 674-2642 www.diamondorganics.com Ekoloko sueno voe International Harvest, Inc. Bob Sterling, vlasnik 71-40 242nd Street Douglaston, NY 11362 Tel: (800) 277-4268 Skladite: (914) 631-3165 Laneno ulje Omega Nutrition (recite da ste Gersonov pacijent kako biste dobili popust) 6515 Aldrich Road Bellingham, WA'98226 Narudbe: (800) 661-FLAX ili (800) 661-3529 www.omeganutrition.com Destilatori za vodu The Cutting Edge Jules Klapper, vlasnik P.O. Box 4158 Santa Fe, NM 87502 Tel: (800) 497-9516 ili (505) 982-2688 http://cutcat.com H20nly Distillers J. C. Smith, vlasnik 216 Patterson Avenue Butler, PA 16001 (724) 287-5555 ili (800) 4H20nly www.road-to-health.com/supplements/h2only_water_distillers.htm

340

P O P I SI Z V O R AG E R S O N O V I HM A T E R I J A L A

Renewed Health Supply 516 Ainsworth Drive Greensboro, NC 27410 Tel: (800) 678-9151 i (336) 460-7678 www.renewedhealth.com Aqua Clean MD-4 3725 Touzalin Avenue Lincoln, NE 68507 (kontaktirati glavni ured za lokalnog distributera Aqua Cleana) Filteri za tu The Cutting Edge Jules Klapper, vlasnik P.O. Box 4158 Santa Fe, NM 87502 Tel: (800) 497-9516 ili (505) 982-2688 http://cutcat.com Sprite Industries, Inc. 1791 Railroad Street Corona, CA 91720 Tel: (800) 327-9137 ili (951) 735-1015 Faks: (951) 735-1016 www.spritewater.com Generatori ozona i proiivai zraka The Cutting Edge Jules Klapper, vlasnik P.O. Box 4158 Santa Fe, NM 87502 Tel: (800) 497-9516 ili (505) 982-2688 http://cutcat.com Richard Boger Predstavnik Norwalk sokovnika (distribuira i generatore ozona i proiivae zraka) Tel: (866) 466-7925 www.nwjcal.com
341

LIJEENJE NA GERSONOV NAIN - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Kantice za klistiranje od nehrajueg elika Health & Yoga (uvoz iz Indije) E-mail: Prakasini@healthandyoga.com Priblina cijena: 30 dolara plus potarina www.healthandyoga.com/html/product/enemaequipment.html

342

Dodatna literatura
Cancer Therapy: Results of Fifty Cases and The Cure of Advanced Cancer by Diet Therapy: A Summary of Thirty Years of Clinical Experimentation, Max Gerson, dr. med. (San Diego: Gerson Institute, 2002.). Pionirski rad dr. Gersona o njegovoj terapiji protiv raka, razvijenoj tijekom 35 godina klinikog iskustva. Dr. Max Gerson: Healing the Hopeless Howard Straus (Carmel, CA: Totality Books, 2009.). Slubena biografija dr. Maxa Gersona, s kronikom njegova ivota i s njime isprepletenog razvoja njegove terapije, bijega od nacistikog holokausta i borbe protiv amerike alopatske medicine. Censured for Curing Cancer: The American Experience of Dr. Max Gerson, S. J. Haught (San Diego: Gerson Institute, 1991.). Istraivaki novinar koji je namjeravao razotkriti dr. Gersona kao varalicu, ali je otkrio tko su pravi varalice. The Cancer Industry: Unravelling the Politics, Ralph W. Moss (New York: Paragon House, 1989.). Razotkrivanje politike novca i moi koja pokree industriju koja tretira i zlostavlja oboljele od raka. Questioning Chemotherapy, Ralph W. Moss (Brooklyn: Equinox Press, 2000.). Analiza primjene i rezultata kemoterapije te razlozi iza njene rairene upotrebe usprkos oajnoj djelotvornosti. Death by Modem Medicine, Carolyn Dean, dr. med (Belleville, Ontario: Matrix Vrit, 2005.). Dr. Dean je pedantno prikupljala vladine statistike i podatke iz medicinskih asopisa te je objavila informacije koje pokazuju da je ubojica br. 1 u Sjedinjenim Dravama... na zdravstveni sustav. The China Study: Startling Implications for Diet, Weight Loss and Long-term Health, T. Colin Campbell i Thomas M. Campbell II (Dallas: BenBella Books, 2005.). Jedan od vodeih svjetskih nutricionista iznosi svoje vrsto argumentirane, eksperimentalno dokazane razloge za izbjegavanje ivotinjskih proizvoda, kancerogene tvari broj 1 u svijetu. A Time to Heal, Beata Bishop (Lydney, Gloucesrtershire, UK: First Stone Publishing Company, 2005.; dostupno preko Gersonovog instituta, San Diego). Ga Bishop iznosi kroniku svoje pobjede nad rairenim melanomom pomou Gersonove terapije prije vie od 25 godina, na vrlo topao nain, s pronicljivou i oporim humorom.

343

L I J E E N J E NA G E R S O N O V N A I N - C H A R L O T T E G E R S O N I B E A T A B I S H O P

Living Proof: A Medical Mutiny, Michael Gearin-Tosh (London: Simon & Schuster, 2002.)- Jedan oksfordski profesor, suoen sa sigurnom smru od multiplog mijeloma ili njegovog alopatskog tretiranja, izabrao je umjesto toga Gersonovu terapiju i kinesku meditaciju, i nadivio svoju prognozu za preko 10 godina. Duhovito, britko i zabavno. Fats & Oils, Udo Erasmus (Vancouver, BC: Alive Books, sijeanj 1989.). Najbolja knjiga o mastima i uljima, o njihovim strukturama, izvorima, primjenama i uincima na ljudsko zdravlje i fiziologiju. Odlian izvor informacija. Fluoride: the Aging Factor, John Yiamouyiannis (Delaware, OH: Health Action Press, 1993.). Pregled potisnute literature o fluoridaciji vode, vitaminima, zubnim pastama i tretiranju zuba. Zastraujue i vitalne informacije za zatitu vaeg zdravlja i zdravlja vaih voljenih. The Root Canal Cover-Up, George Meinig (Ojai, CA: Bion Publishing, 1994.). Specijalist za korijenske kanale i suosniva Amerikog udruenja endontista (specijalista za korijenske kanale) pie o snanim negativnim uincima korijenskih kanala na ljudsko zdravlje. Obavezno tivo. What Really Causes Schizophrenia, Harold D. Foster (Victoria, BC: Trafford Publishing, 2003.). Profesor Foster predstavlja novu analizu izvora i lijeka za shizofreniju, promatrajui ju kao nedostatak hranjive tvari ili prehrambeni problem, umjesto kao mentalni defekt. What Really Causes Aids, Harold D. Foster (Victoria, BC: Trafford Publishing, 2002.). Profesor Foster pokazuje da je pravi uzrok AIDS-a nedostatak selena i da je izljeiv odgovarajuom prehranom i suplementacijom selena. Knjiice o lijeenju, Charlotte Gerson (Carmel, CA: Cancer Research Wellness Institute, 2002.; takoer dostupno preko Gersonovog instituta, San Diego), po 30 stranica svaka. To je serija od devet knjiica, od kojih osam detaljno objanjava razloge zato se javlja rak, kako i zato Gersonova terapija lijei, ukratko opisuje Gersonovu terapiju i predstavlja oko dvanaest pria izlijeenih pacijenata. Deveta knjiica obuhvaa Autoimune bolesti. Healing Breast Cancer the Gerson Way Healing Prostate and Testicular Cancer the Gerson Way Healing Ovarian and Female Organ Cancer the Gerson Way Healing Colon, Liver and Pancreas Cancer the Gerson Way Healing Lung Cancer & Respiratory Diseases the Gerson Way Healing Lymphoma the Gerson Way Healing Melanoma the Gerson Way Healing Brain and Kidney Cancer the Gerson Way Healing Auto-immune Diseases the Gerson Way

344

D O D A T N AL I T E R A T U R A

Docrtor Max, Giuliano Dego (Barrytown, NY: Station Hill Press, 1997.; dostupno preko Gersonovog instituta, San Diego, Kalifornija). Taj biografski roman opirna je Akcijska saga utemeljena na ivotu i vremenima zdravstvenog giganta dr. Maxa Gersona, osnivaa Gersonove terapije. Dr. Dego, jedan od vodeih talijanskih pjesnika, koji je za ovu knjigu primio talijansku nacionalnu nagradu za meko uvezanu knjigu, proveo je desetljea istraujui ovaj opus. DVD-i: The Gerson Miracle, Stephen Kroschel (Haines, AK: Kroschel Films, 2004.). Dobitnik Zlatne palme 2004. za Najbolji film, Filmski festival Beverly Hills, Beverly Hills, CA. Dying to Have Known, Stephen Kroschel (Haines, AK: Kroschel Films, 2006.). Dobitnik javne pohvale u kategoriji dugometranog dokumentarnog filma 2006., Njujorki meunarodni festival nezavisnog filma i videa, New York City, NY. The Beautiful Truth, prvi dugometrani dokumentarac filmskog snimatelja Stephena Kroschela. Jedan tinejder kree na put irom SAD-a kako bi istraio vrijednost prirodne terapije protiv raka koja se temelji na prehrani. On saznaje da taj lijek, koji se hrabro suprotstavlja tretmanima koje promie medicinski establiment, postoji ve preko pola stoljea.

345

Lijeenje na Gersonov nain


POBIJEDITE R A K I DRUGE K R O N I N E BOLESTI

KNJIGA Lijeenje na Gersonov nain MOE BITI


NAJDRAGOCJENIJE SREDSTVO ZA ODRAVANJE I POBOLJANJE VAEG ZDRAVLJA AKO STE U FORMI I ZDRAVI, ILI ZA NJEGOVO VRAANJE AKO STE BOLESNI. OVDJE ETE PRONAI SVO VODSTVO KOJE VAM JE POTREBNO ZA OBJE SVRHE. OVA JE KNJIGA PRIJE SVEGA PRIZNANJE M O M OCU, DR. MAXU GERSONU. ON NIJE BIO SAMO LIJENIK, NEGO I PRAVI ISCJELITELJ. POSJEDOVAO JE DUBOKO RAZUMIJEVANJE TEMELJNE ORGANIZACIJE TOG NEVJEROJATNO KOMPLEKSNOG I D I V N O G ORGANIZMA KOJI JE LJUDSKO TIJELO I KROZ SVOJU JE GENIJALNOST NAUIO KAKO OBNOVITI I IZLIJEITI ONE IJE JE ZDRAVLJE PROPADALO. NIJE SAMO ISJELJIVAO, VE SE NADAO DA E DONIJETI ZDRAVLJE CIJELOM SVIJETU, OKONATI BOLEST I PATNJE. OSLANJAJUI SE NA NJEGOVO GOLEMO ZNANJE I ISKUSTVO, ESTO SMO BILI U STANJU DONIJETI POTPUNO IZLJEENJE TE POVRATAK IVOTA I ZDRAVLJA O N I M A KOJI SU NEKADA BILI PROGLAENI NEIZLJEIVIMA I SUOAVALI SE SA SMRU ILI D U G I M GODINAMA PATNJI. U OVOJ KNJIZI ELIMO IZNIJETI DETALJE NJEGOVOG PRISTUPA O N I M A KOJI E IH ISKORISTITI KAKO BI SE VRATILI SRETNOM I PRODUKTIVNOM IVOTU.

- Charlotte Gerson u uvodu knjige


VE PREKO TRIDESET G O D I N A PREPORUUJEM GERSONOVU TERAPIJU OSOBAMA KOJE SE BORE S RAKOM I N I J E D N O M NISAM IMAO RAZLOGA TO POALITI. OVAJ NOVI PRIRUNIK O GERSONOVOJ TERAPIJI NAJBOLJI JE IKADA NAPISAN NA TU TEMU: SVEOBUHVATAN, AURAN, ISCRPNO POTKRIJEPLJEN I VRLO ITAK OBJANJAVA TERAPIJU UEI VAS T O N O KAKO DA JU SAMI PROVODITE. I NAJVANIJE OD SVEGA, Lijeenje na

Gersonov nain GOVORI O LIJEENJU I DRUGIH KRONINIH


BOLESTI OSIM RAKA, UKLJUUJUI MNOGE KOJE SU NAVODNO BEZNADNE. NEMOJTE NIKOME DOPUSTITI DA VAM TVRDI DRUGAIJE: ZA TERMINALNE PACIJENTE POSTOJI M N O G O VIE OD NADE - POSTOJI GERSON. OVO JE KOMPENDIJ ZNANJA, TEMELJEN NA DESETLJEIMA USPJEHA, KOJI ETE HTJETI PODIJELITI SA SVIMA KOJE ZNATE.

- Andrew W. Saul, pomoni urednik, Journal of Orthomolecular Medicine

You might also like