P. 1
Oslobođenje [broj 23323, 24.11.2011]

Oslobođenje [broj 23323, 24.11.2011]

|Views: 465|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/09/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 24. 11. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.323

Saradnja BiH i Srbije u progonu zlo~inaca

Tekst usagla{en ali - nedostupan
2. strana

TU@ILA[TVO BiH

SASLU[AN EJUP GANI]
4. strana

Tantavi je kopija Mubaraka
NASTAVLJENI NEMIRI U EGIPTU
19. strana

Reuters

DANAS PRILOG

Sindikat ma{inovo|a @RS-a i Dodik

Predstavni~ki dom Parlamenta Federacije BiH zatra`io

MA[INOVO\E PREKINULI [TRAJK

7. strana

POPUNJAVANJE INSTITUCIJA

3. str.

U @I@I
BiH i Srbija o progonu zlo~inaca

2

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Provedba presude Sejdi} - Finci

Novi sastanak Privremene komisije 1. decembra

Foto: D. TORCHE

SNSD nudi rje{enje
Tekst usagla{en ali - nedostupan
Termin i mjesto potpisivanja protokola bit }e naknadno odre|eni, saop}eno je ju~er iz Tu`ila{tva BiH
Predstavnici Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine i Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Republike Srbije ju~er su u Sarajevu odr`ali sastanak na kojem su razgovarali o protokolu o saradnji u progonu po~inilaca krivi~nih djela ratnog zlo~ina, zlo~ina protiv ~ovje~nosti i zlo~ina genocida. Nakon sastanka, saop}eno je da su predstavnici Tu`ila{tva BiH i Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Republike Srbije usaglasili tekst protokola, te da su podr{ku procesu pregovaranja dali predstavnici vlade SAD-a, Delegacije Evropske unije i OSCE-a. Iz te institucije, me|utim, nisu htjeli saop}iti vi{e detalja o samom tekstu protokola koji je usagla{en.

Nakon vi{esatnih rasprava pokazalo se da su predstavnici parlamentarnih stranaka jedinstveni samo oko pro{irenja Doma naroda PSBiH
Ni nakonju~era{njedvijesjednice Privremene zajedni~ke komisije oba doma PSBiH za provo|enje odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} i Finci nije formiran niti jedan konkretan prijedlog amandmana na Ustav BiH kojim bi se iz Ustava BiH uklonile odredbe koje diskriminiraju pripadnike nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih gra|ana. dva pribli`ena stava nisu dovoljna u ovomtrenutku da se sa~ini i jedan amandman. Zato je ostavljeno dodatno vrijeme, pojasnio je [efik D`aferovi}, predsjedavaju}iPrivremene komisije. On je ocijenio da su ~lanovi komisije pred kraj ju~era{njeg zasjedanja, ipak, raspravljali s vi{e rezoSDP-a je u raspravi rekao da je njegova stranka spremna razgovarati o tom prijedlogu. Iz SNSD-a, podsjetimo, predla`u da Dom naroda ima 18 delegata, po pet u klubovima tri konstitutivna naroda, te tri u klubuostalih, a kod Predsjedni{tva predla`u direktan izbor ~lanova Predsjedni{tva, jednog iz RS-a i dva iz FBiH, ali bez nacionalnih odrednica.

Sorensen: Korak ka saradnji
[ef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU ambasador Peter Sorensen pozdravio je zaklju~enje pregovora i dogovor postignut oko kona~nog nacrta protokola izme|u tu`ila{tava BiH i Srbije. - Uz ovaj veliki pomak i potpisivanje protokola koje se o~ekuje u predstoje}im sedmicama, bit }e ispunjena jedna od preporuka sa drugog strukturiranog dijaloga o pravosu|u izme|u EU i BiH. EU je uvjerena da dana{nji dogovor predstavlja zavr{ni korak u jednom dugotrajnom ali konstruktivnom procesu, rekao je Sorensen. Ovaj protokol, prema njegovim rije~ima, predstavlja i zna~ajan korak u ja~anju regionalne saradnje u rje{avanju predmeta ratnih zlo~ina i uspostavljanju konkretnih procedura koje }e pomo}i procesu pomirenja na zapadnom Balkanu, prenosi Fena. njava da je sadr`aj gotovo istovjetan u oba dokumenta.

Dodatno vrijeme
Rok za predlaganje konkretnih amandmana, te izja{njavanje je 1. decembar kada }e se komisija ponovo okupiti. Predstavnici 13 parlamentarnihstranaka, te Vije}anacionalnih manjina pribli`ili su stavove oko toga da opseg potrebnih reformi bude samo na izmjenama vezanim za Dom naroda PSBiH i Predsjedni{tvo BiH. Saglasnostpostoji tek oko uspostave kluba ostalih u Domu naroda PSBiH. Kod Predsjedni{tva postoji eventualna saglasnostsamoukolikona~inizbora~lanovabudepostoje}i, direktnim putem. - Ostala pitanja se razli~ito tretiraju od politi~kih stranaka i ova

SDP SPREMAN ZA RAZGOVOR Sa{a Magazinovi} iz SDP-a je u raspravi rekao da je njegova stranka spremna razgovarati o prijedlogu SNSD-a
na. D`aferovi} je pozvao predstavnike stranaka da do 1. decembra razgovaraju i sa rukovodstvima svojihstranaka, ali predlo`io i da se odr`eme|ustrana~kekonsultacije. PrijedlogSNSD-a je izgledao kao opcija koja bi mogla dobiti podr{ku. Krstan Simi}, predstavnik SNSD-a, rekao je da }e amandmani ove stranke biti predlo`eni 1. decembra, a Sa{a Magazinovi} iz

Podsje}anje na april
- Smatramo da je najbolje rje{enje iz aprilskogpaketa, ali ako to nije mogu}e, spremni smo razgovarati i o drugim rje{enjima, pa i rje{enju SNSD-a, kazao je Magazinovi}. Tokom ju~era{nje rasprave otvorena je pri~a i oko ravnopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH, a u jednom momentu je Bo`o Ljubi}, lider HDZ-a 1990, zatra`io stajali{te od predstavnika SDA, SBiH i SDP-a o tome da li je pravi~an na~in izbora u Dom naroda Parlamenta FBiH. Borjana Kri{to iz HDZ-a BiH je istakla da se u ovom trenu `eli zanemariti da su Hrvati diskriminirani.
M. \. R.

Informacije i dokazi
Oslobo|enje posjeduje raniji tekst protokola o saradnji u progonu po~inilaca krivi~nih djela ratnog zlo~ina, zlo~ina protiv ~ovje~nosti i zlo~ina genocida i o tome je ve} pisalo. ^lan 1. teksta je predvi|ao da }e na osnovu protokola Tu`ila{tvo BiH dostaviti Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Srbije informacije i dokaze o postupcima za krivi~na djela ratnog zlo~ina po~injena na teritoriji jedne ili druge dr`ave, ~iji po~inioci imaju dr`avljanstvo Srbije, dvojno dr`avljanstvo ili prebivali{te u Srbiji. Istovremeno, ~lan 1. je predvi|ao da }e Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije dostaviti Tu`ila{tvu BiH informacije i dokaze o postupcima za krivi~na djela ratnog zlo~ina po~injena na teritoriji jedne ili druge dr`ave, ~iji po~iniocu imaju dr`avljanstvo BiH, dvojno dr`avljanstvo ili prebivali{te u BiH. Neposredno poslije sastanka predstavnika Tu`ila{tva BiH i Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije nije poznato u ~emu se razlikuje usagla{ena verzija od ove prethodne, ali izvor upoznat sa sadr`ajem do ku men ta, pod uslovom anonimnosti, obja{-

Brojne rasprave
O protokolu izme|u Tu`ila{tva BiH i Tu`ila{tva za ratne zlo~ine posljednjih se mjeseci u ovda{njoj javnosti dosta raspravljalo, ali i {pekulisalo. Podsje}amo, potpisivanje tog protokola prvobitno je bilo najavljeno za juli ove godine i trebao ga je u ime BiH potpisati tada{nji glavni tu`ilac Milorad Bara{in, koji je ba{ u to vrijeme suspendovan s funkcije. - Termin i mjesto potpisivanja protokola o saradnji izme|u Tu`ila{tva BiH i Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Republike Srbije bit }e naknadno odre|eni, saop}eno je ju~er iz Tu`ila{tva BiH. J. F.

V I J E S T I

PREDSJEDNI[TVO SDA

Ne}emo dozvoliti politizaciju policije
Predsjedni{tvo Stranke demokratske akcije (SDA) usvojilo je u srijedu informaciju predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a o aktualnoj politi~koj situaciji u Bosni i Hercegovini i toku pregovora o formiranju dr`avne vlasti, saop}eno je iz Slu`be za odnose s javno{}u ove stranke. U saop}enju se navodi da je potrebno nastaviti saradnju i unapre|ivati odnose sa Socijaldemokratskom partijom te ostalim strankama potpisnicama Platforme. Neophodno je nastaviti i razgovore kada je u pitanju formiranje Vije}a ministara Bosne i Hercegovine. Predsjedni{tvo SDA smatra da Vlada Federacije BiH radi dobro, te da nema potrebe za njenom rekonstrukcijom. Zakon o unutra{njim poslovima Federacije BiH i kantona treba mijenjati da bi se postigla bolja efikasnost i odgovornost. U saop}enju se dalje ka`e da SDA ne}e dozvoliti bilo kakav politi~ki uticaj na operativni rad policije, finansijsku stabilnost i samostalnost policijskih struktura. Redovna sjednica Glavnog odbora SDA bit }e odr`ana sredinom decembra u Sarajevu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

U @I@I

3

PREDSTAVNI^KI DOM PARLAMENTA FBiH ZATRA@IO

Popunjavanje institucija
Predsjednik FBiH @ivko Budimir i dopredsjednici Mirsad Kebo i Svetozar Pudari}, te premijer Nermin Nik{i} ignorirali su dopis Komisije za izbor i imenovanje Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH od 11. maja
Davno su istekli mandati velikom broju ~lanova federalnih institucija koje imenuje Parlament FBiH na prijedlog predsjednika i dopredsjednika FBiH i federalne Vlade, a nema prijedloga za imenovanje novih saziva. Jo{ 2009. mandati su istekli ~lanovima federalnih komisija za koncesije i vrijednosne papire. U mandatu nisu ~lanovi UO i direktor Direkcije za pasivni podbilans, kao ni hrvatski ~lan FERK-a, a mandat pravobranitelju je istekao 2008.

Potreban je kompromis
Brzina pristupanja Bosne i Hercegovine NATO-u ovisit }e o politi~koj volji i ispunjavanju preostalih obaveza me|u kojima je rje{avanje pitanja registriranja perspektivne vojne imovine {to je i uvjet za aktiviranje Akcijskog plana za ~lanstvo (MAP), poru~ili su ju~er komandant i zamjenik komandanta NATO-a u Sarajevu general Gary Huffman i pukovnik John Andreas Olsen tokom obra}anja poslanicima Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH. BiH mora biti spremna na kompromise, razviti osje}aj za kretanje naprijed i zaboraviti na pro{lost, poruka je visokih du`no-

Dr`avna slu`ba
Predsjednik FBiH @ivko Budimir i dopredsjednici Mirsad Kebo i Svetozar Pudari} te premijer Nermin Nik{i} ignorirali su dopis Komisije za izbor i imenovanje Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH od 11. maja u kojem je od njih zatra`eno da izvr{e svoju zakonsku obavezu. Predstavni~ki dom je ju~er usvojio inicijativu predsjednika te komisije Safeta Ke{e u kojoj se od nadle`nihtra`i da hitnodonesu odluke o imenovanjima u navedenim institucijama. - Zadu`uju se predsjednik i dopredsjednici FBiH i premijer FBiH da u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadle`nostima hitno izvr{e sva potrebna imenovanja u svim tijelima u kojima je ~la no vi ma ili ime no va nim du`nosnicima, odnosno odgovornim osobama istekao mandat te da ih dostave Parlamentu na potvr|ivanje, glasi inicijativa. Po hitnom postupku Predstavni~ki dom usvojio je prijedlog izmjena Zakona o dr`avnoj slu`bi
Usvojili prijedlog izmjena Zakona o dr`avnoj slu`bi FBiH
Foto: D`. KRIJE[TORAC

FBiH kojim se osobama {kolovanim po bolonjskom sistemu dozvoljava da konkuriraju na mjesta u dr`avnoj slu`bi. Predvi|a i da namje{tenici u federalnim institucijama sa pet godina sta`a i dr`avnim namje{teni~kim ispitom, koji su uz rad stekli visoku stru~nu spremu, mogu konkurirati za dr`avnog slu`benika. Po rije~ima resornog ministra Zorana Mikuli}a, amandmane nekolicine poslanika Vlada nije mogla prihvatiti jer su predlagali da se namje{tenici promi~u u dr`avne slu`benike mimo javnog konkursa i polaganja dr`avnog ispita za visoku stru~nu spremu, a na osnovu odluke rukovoditelja organa dr`avne slu`be. Jasmin Duvnjak upitao je {ta je s zapo{ljavanjem mladih koji zavr{avaju studij po bolonjskom sistemu u oblastima zdravstva i obrazovanja, jer predlo`ena izmjena zakona odnosi se samo na dr`avnu slu`bu, ali na njegova pi-

tanja predstavnik Vlade nije odgovorio.

[ansa bolonjcima
- Ovaj zakon otvara mogu}nost bolonjcima sa trogodi{njim studijem da rade sve poslove u dr`avnoj slu`bi. U Vladi postoji uredba o tome, ali u Parlamentu ne va`i i mo`e se desiti da status tih slu`benikabude rije{en na druga~iji na~in, kazao je Ismet Osmanovi}, dodav{i da kvalitetno rje{enje zahtijeva ulazak u su{tinu djelokruga poslova u dr`avnoj slu`bi. IbrahimNadarevi} je kazaokako }e glasatiprotiviakoizmjeneodgovarajunjegovojnezaposlenojk}erki sa bolonjskih240 bodova. Po njemu, izmjene su u suprotnosti sa zakonima o pla}ama i naknadama, policijskimslu`benicima, zdravstvenojza{titi i zadiru u podijeljene nadle`nostiFBiH i kantona o kojima FBiH nije konsultirala kantone koji ve} donosesvojezakone o dr`avnoj slu`bi. Senita [EHER^EHAJI]

Huffman i Olsen u Parlamentu FBiH

snika NATO-a koji su predstavili novi desetogodi{nji strate{ki koncept Saveza. Tokom polusatnog odgovaranja na pitanja poslanika, gosti iz NATO-a su ve}i dio vremena morali potro{iti na obja{njavanje odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i uloge NATO-a i OHR-a koju su im dali aneksi sporazuma. Vrlo malo pitanja odnosilo se na konkretne prednosti koje ~ekaju zemlju po ulasku u NATO. Za razliku od poslanika, ministara i slu`benika, novinari koji su pratili ju~era{nju sjednicu Predstavni~kog doma, zbog propusta organizatora, nisu bili u mogu}nosti slu{ati oficijelni prevod obra}anja ~elnika NATO-a u Sarajevu. Primjedbe upu}ene ~elnicima Predstavni~kog doma rezultirale su izvinjenjem predsjedavaju}eg Denisa Zvizdi}a.

FEDERACIJA FBiH

AHMETOVI] - HUFFMAN

PETER SORENSEN

ZLATKO LAGUMD@IJA

Budimir s ambasadorima
Predsjednik FBiH @ivko Budimir primio je, u odvojenim susretima, veleposlanika Republike Iran u BiH Gholamreza Yousefija, veleposlanicu Kraljevine Nor ve{ke u BiH Anne Vibeke Lilloe i veleposlanika Republike Slovenije u BiH Andreja Grassellija. Razgovarano je o bilateralnim odnosima ovih zemalja i BiH, sa posebnim uklonom na ekonomske odnose i mogu}a ulaganja u projekte u na{oj zemlji. Bilo je rije~i i o politi~koj situaciji u BiH i br`em formiranju Vije}a ministara. Diplomatski predstavnici Irana, Nor ve{ke i Slovenije dali su podr{ku euroatlantskim integracijama BiH.

Dobra saradnja s NATO-om
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} sastao se ju~er sa komandantom [taba NATO-a u Sarajevu Garyem Huf fmanom. Razgovarano je o sigurnosnoj situaciji u BiH kao i o dosada{njoj saradnji Ministarstva sa [tabom NATO-a. Ocijenjeno je da je sigurnosna situacija na zadovoljavaju}em nivou, a saradnja Ministarstva i NATOa uspje{na te da takva treba biti i u budu}nosti. Huf fman se interesovao za ure|enje sigurnosnog sistema u BiH te na koji na~in se BiH bori sa izazovima koje nose teroristi~ke aktivnosti.

Dovoljno prostora za kompromis
[ef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU za BiH Peter Sorensen, komentiraju}i predstoje}i sastanak bh. politi~kih lidera u Italiji, ka`e da pozdravlja svaku priliku koja zajedni~ki okuplja politi~ke lidere BiH s ciljem da zemlja krene naprijed. “Ne samo da to duguju gra|anima nego je i izuzetno va`no da se {to prije postigne sporazum o vode}im pitanjima, osobito kada je rije~ o EU reformama“, ocijenio je Sorensen. Smatra da postoji dovoljno prostora za strane da izna|u dogovor ukoliko su spremni i voljni prihvatiti odgovornost i posti}i zna~ajan kompromis.

SDP za BiH svih gra|ana
Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija nalazi se u Washingtonu, gdje je u~estvovao na konferenciji Vrijeme za promjene: Novi transatlantski pristup zapadnom Balkanu u organizaciji Centra za me|unarodne strate{ke studije. On je rekao da SDP ne}e pristati da se BiH defini{e kao prosti skup volja triju etni~kih skupina i da je na{a zemlja, pored konstitutivnih naroda, i dr`ava ostalih, kao i gra|ana prema Dejtonskom ustavu. Lagumd`ija je naglasio da je BiH kakvu SDP `eli, ona BiH koja ima podr{ku demokratskog svijeta i da }e SDP jednako predano raditi na izgradnji takve dr`ave kao i do sada.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Nemamo vjeronauku u {kolama za pravoslavnu djecu u Kantonu Sarajevo i nudimo rje{enje za to, ali niko u Ministarstvu nema sluha

Potraga za dokumentima Srebreni~ana

Novo pismo

Brammertzu
Advokati tra`e da se u Memorijalni centar Poto~ari dostave sve kopije fotografija predmeta koji su uni{teni
Advokatski tim koji zastupa srebreni~ka udru`enja i vodi istragu o sudbini oko 1.000 uni{tenih predmeta iz masovnih grobnica u Podrinju, ovih dana }e uputiti novo pismo Sergeu Brammertzu, glavnom ha{kom tu`iocu, u kojem }e tra`iti odgovore na niz pitanja vezanih za ovaj slu~aj. Oni su i ranije slali pismo Brammertzu, koji je kasnije, u odgovoru, izme|u ostalog, napisao da veliki broj uni{tenih predmeta nije bio li~ne prirode, te da se radi o zavojima, povezima za o~i i municiji. larijavi{enemainteresa za predmetekoji su uni{teni. Ovo je dodatnirazlog za obezbje|ivanje i slanjetakvih fotografija“, navodi se u pismu. Advokati napominju glavnog tu`ioca da su njegovi nedavni komentari u vezi sa na~inom kako je Tribunal ranije rukovao sa artefaktima, te kako}e bitiza{ti}eni u budu}nosti, podigli nivo zabrinutostisrebreni~kihudru`enja. Zbogtoga, od Brammertza se tra`ikopijainventara ili listapredmetaodnesenih u Tribunal iz masovnih grobnica u Srebrenici i oko nje.

Serge Brammertz: Srebreni~ani nezadovoljni odgovorom

Vanjaski vanovi}, Jo paroh sarajev

Kopija inventara

DOBAR LO[

ZAO

MIROSLAV GAVRI]
Gradona~elnik distrikta Br~ko Miroslav Gavri} u razgovoru za Oslobo|enje kazao je da je ovaj grad, onim {to je do sada uradio u borbi protiv korupcije i kriminala, pokazao da `eli biti zrelo dru{tvo. Taj posao i dalje traje i u njemu niko ne}e biti po{te|en, jasan je Gavri}.

UNICEF
Web stranica www.zasvakodijete.ba, koja je odnedavno u funkciji, trebalo bi da postane novi komunikacijski most izme|u UNICEF-a i djece. Kako bi stranica bila jo{ bogatija, novinari iz Bosne i Hercegovine koji pi{u o najmla|ima tome }e doprinijeti.

„U svakom slu~aju, nije jasno iz Va{eg pisma kako ste Vi i Va{e kolege iz Tu`ila{tva na{li granicu izme|u li~nih i neli~nih predmeta. Na primjer, Vi sugeri{ete da zavoji i povezi za o~i nisu privatno vlasni{tvo. Me|utim, po na{em vi|enju, vjerovatno je da su ti predmeti od odje}e koja je uzeta od `rtava masakra i prema tome mogu biti od velike li~ne vrijednosti za pre`ivjele“, navodi se u novom pismu Brammertzu. Tako|er, advokati tra`e da se u Memorijalni centar Poto~ari dostave sve kopije fotografija predmeta koji su uni{teni. S obzirom na to da se radi o li~nimpredmetima, po zakonu koji va`i u Bosni i Hercegovini, oni su vlasni{tvo nasljednika `rtava genocida u Srebrenici. „[tavi{e, po definiciji, Va{akance-

DODATNA ZABRINUTOST Advokati napominju glavnog tu`ioca da su njegovi komentari u vezi s na~inom kako je Tribunal ranije rukovao sa artefaktima, te kako }e biti za{ti}eni u budu}nosti, podigli nivo zabrinutosti
„Molimo, dajte nam do znanja da li je kopija ovog inventara data vlastima u Bosni i Hercegovini i ako jeste - kome. Ako je donijeta odluka u vezi sa artefaktima koji vi{e nisu potrebni Tribunalu, molimo dajte nam listu tih artefakata. Ako odluka jo{ nije done-

sena, molimo naglasite da li je sada mogu}e napraviti pregled i ustanoviti da li su ti artefakti jo{ potrebni“, re~eno je u pismu.

4.000 potpisa
Na kraju, advokati napominju Brammertza da razmisli o odluci u kojoj odbija da otkrije bilo kakvu dokumentaciju kancelarije tu`ioca, a koja se odnosi na uni{tavanje ovih predmeta. Srebreni~ka udru`enja su prije nekoliko mjeseci prikupila 4.000 potpisa, te anga`ovala advokata DamiraAli}akoji}e, zajedno sa kolegama iz Londona Hughom Mercerom i Jessicom Wells, u narednomperiodu da podnesetu`bu ili krivi~nu prijavu protiv odgovornih osoba iz Ha{kog tribunala zbog uni{tenjapredmeta. Uovomslu~aju se radi o predmetima koji su u Ha{ki tribunal stizali 2005. i 2006.
S. KARI]

TU@ILA[TVO BOSNE I HERCEGOVINE

VITOMIR POPOVI]
Osnovni sud u Banjoj Luci izrekao je osloba|aju}u presudu novinaru FTV-a Damiru Kaletovi}u, koji je tere}en za neovla{teno prislu{kivanje i snimanje tada{njeg ombudsmena BiH Vitomira Popovi}a. Mrlja je ostala na Popovi}u, koji je izgovorio sramne rije~i o metku u ~elo.

Saslu{an Ejup Gani}
^lan ratnog Predsjedni{tva takozvane RBiH Ejup Gani} saslu{an je ju~er u Tu`ila{tvu BiH, najvjerovatnije zbog doga|aja u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu 1992, javila je Srna. - U Tu`ila{tvu BiH razgovarao sam o tome kako se branila BiH 2. i 3. maja 1992. godine, rekao je Gani}, prenijela je Srna, dodaju}i da Gani} nije `elio da daje bilo kakve komentare u vezi sa predmetom Dobrovolja~ka ulica. uhap{en u Londonu, gdje je ne ko li ko mje se ci bo ra vio u ku}nom pritvoru, sve dok nadle`ni engleski sud nije utvrdio da je srbijanski zahtjev za njegovo hap{enje bio politi~ki motivisan.

Srbijanska potjernica
Iz istog razloga u martu ove godine u Be~u je uhap{en i penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak, koji se, tako|er, nakon nekoliko mjeseci vratio u BiH. Republika Srbija je potjernicu zbog Dobrovolja~ke ulice raspisala za ukupno 19 osoba, me|u kojima su Stjepan Kljui}, Hasan Efendi}, Emin [vraki}, Dragan Viki}..., te Zaim Backovi}, kojem je prije izvjesnog vremena SIPA pretresala stan, tragaju}i za dokumentima koji bi mogli imati veze s doga|ajima od 2. i 3. maja 1992.
J. F.

BOSNA ASA BHT
Ko{arka{i sarajevske Bosne u novoj sezoni igraju kao preporo|eni. U dramati~noj zavr{nici, slavili su pobjedu u Banjoj Luci protiv Borca (79:81) u Ligi 13, gdje sa utakmicom manje zauzimaju drugo mjesto iza Igokee.

Skriveni detalji
U Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine su nam potvrdili jedino da je Gani} ju~er bio u toj instituciji, no nije nam re~eno u kojem svojstvu. Vi{e detalja o svemu ovom u Tu`ila{tvu BiH nisu htjeli otkriti, a u interesu istrage. Podsje}amo, o doga|ajima u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. istragu,

VIJEST U

BROJU

maraka izdvojila je Op{tina Doboj kao pomo} za 138 porodica sa troje, ~etvero i vi{e djece.

147.300

Ejup Gani}: Bez komentara

osim Tu`ila{tva BiH, vode i pravosudne institucije Republike Srbije. Zbog sumnje da je u~estvovao u tom, navodnom, ratnom zlo~inu, Gani} je 2010.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

INTERVJU

5

Muhamed Kozadra, ministar finansija Kantona Sarajevo

Ne}emo biti servis sami sebi
Razgovarala: Jelena MILANOVI]

Zaustavljen rast broja uposlenih Uz kreditna sredstva ulaganja u cestovnu infrastrukturu, te vodovodnu i kanalizacionu mre`u Sarajeva
Dakle, ta stavka je ~ak i manja, izuzev rasta kod JU Djeca Sarajeva, koja sa sobom donosi prihode.

• Vlada Kantona Sarajevo utvrdila je nacrt bud`eta za narednu godinu. Koje su to najva`nije stavke ovog dokumenta? - Prema nacrtu, bud`et za idu}u godinu iznosi 722.800.000 maraka i 6.300.000 KM je ve}i od ovogodi{njeg. Za plate i naknade zaposlenih planirano je 233.913.900 KM, dok teku}i izdaci iznose 317.335.100 maraka. Kada je rije~ o kapitalnim transferima i izdacima, u nacrtu za 2012. je planirano 92.277.000 KM. Doprinosi poslodavaca uz ostale doprinose iznose 23.381.400 KM, a oni za materijal i usluge 60.039.800 maraka. • Bilo je dosta govora u javnosti kako }e Kanton Sarajevo imati problema u izmi re nju obave za po kre di tnim za du`enjima. Da li je to ta~no? - Kanton nikada nije bio preoptere}en kreditnim zadu`enjima, dozvoljeno je do deset posto bud`eta, {to nikada nismo dostigli, a u narednoj godini smo predvidjeli 15.499.900 maraka za otplatu dugova uz 5.358.500 maraka za kamate.

• Da li Vlada priprema rebalans ovogodi{njeg bud`eta KS-a? - Rebalans ne}emo raditi, prive{}emo poslovnu godinu kraju, ~ekamo da se zavr{i pri~a sa MMF-om koja je ostala ista. Ako se ni{ta ne rije{i, u prijedlog bud`eta za narednu godinu bi}e ura~u-

slenih za 55, ako gledamo stare ustanove, odnosno one koje su ve} bile na bud`etu. Bud`etom za 2012. ukupno je predvi|eno 11.077 uposlenih, a u ovogodi{njem ih je bilo 10.816. Uvo|enjem u trezorsko poslovanje JU Djeca Sarajeva sa 298 uposlenika, tu je i sedam uposle-

Kapitalni projekti
• Predvi|ena je i realizacija velikih projekata koji nisu uvr{teni u nacrt bud`eta za narednu godinu? - Imamo donesenu odluku od 16,5 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj. Ta sredstva su namijenjena za izgradnju ju`ne longitudinale i XII transverzale (Stupska petlja), a idemo i sa Razvojnom bankom FBiH u obnovu tramvajske pruge na potezu Ba{~ar{ija - Marindvor. To je realizacija odluke donesene na Vladi o kreditnom zadu`enju za ovaj projekat. Tako|er, u narednoj godini nastavlja

Plate po istom
• Iz Koordinacije sindikata bud`etskih korisnika Kantona Sarajevo su tra`ili pove}anje plata za 20 posto. Postoje li mogu}nosti da do toga i do|e? - Za 2012. plate su predvi|ene na istom nivou kao i prethodne, samo se mijenja ukupan iznos zbog broja uposlenih. Zna~i, plate, regres, topli obrok, sve ostaje isto, kao {to je predvi|eno i budu}im zakonom koji je Vlada Kantona Sarajevo ve} usvojila i ~ekamo da se on donese na federalnom nivou, kako bismo ga mogli pustiti u skup{tinsku proceduru. Dakle, za to pove}anje plata mi nemamo bud`etskih mogu}nosti. Svako pove}anje plata tra`i ve}a bud`etska sredstva, tako da bismo do{li u situaciju da ne ma mo ka pi tal nih pro je ka ta. Vlada i Skup{tina se moraju opredijeliti, da li }emo raditi samo zbog sebe i za sebe ili }emo ne{to i ulo`iti. Sada se Vlada KS-a opredijelila za ovaj pristup, da uz rast bud`eta do|e i do stva ra nja mogu}nosti za pove}anje plata.

ZAKON ^EKA FBiH Plate, regres, topli obrok, sve ostaje isto, kao {to je predvi|eno i budu}im zakonom koji je Vlada KS-a ve} usvojila i ~ekamo da se on donese na federalnom nivou, kako bismo ga mogli pustiti u skup{tinsku proceduru

CESTE I PRUGA Imamo donesenu odluku od 16,5 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj. Ta sredstva su namijenjena za izgradnju ju`ne longitudinale i XII transverzale (Stupska petlja), a idemo i sa Razvojnom bankom FBiH u obnovu tramvajske pruge na potezu Ba{~ar{ija - Marindvor
nata i ta zadnja tran{a MMF-a od 35 miliona maraka, za pokri}e deficita iz ranijih godina. • Naredne godine o~ekuje se i ve}i broj uposlenih, koji se finansiraju iz bud`eta Kantona Sarajevo? - Generalno je ostvaren pad broja upo-

Foto: S GUBELI]

nih za Zavod za besplatnu pravnu pomo} i 11 Ureda za reviziju, to je jo{ 316 novih radnika. Razlika izme|u 2011. i 2012. je 261 zaposleni, {to zna~i da je zaustavljen rast broja uposlenih na teret kantonalnog bud`eta. Vi{e je razloga dovelo do toga, od penzionisanja, smrtnih slu~ajeva...

se implementacija kredita Svjetske banke za obnovu kolektora, odnosno kanalizacione mre`e. Uz to, o~ekujemo ratifikaciju sporazuma na Vije}u ministara i u Predsjedni{tvu BiH, za 60 miliona maraka, odnosno 30 miliona eura od Razvojne banke Vije}a Evrope, sa kojom smo zavr{ili sve procedure. Taj novac namijenjen je ulaganjima u vodovod, ~ekamo da on postane efektivan i da po~ne realizacija na terenu. Tako da mo`emo re}i da u kapitalne projekte nisu ubrojana samo ova 92.277.000 KM iz nacrta bud`eta, ve} i 33 miliona za saobra}ajnu infrastrukturu, 46 miliona KM za kolektor, uz kredit za vodovodnu mre`u.

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: Senad GUBELI]

Sezona klizanja
Gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen ju~er je sve~ano otvorio ledenu plohu olimpijskog kompleksa Zetra te ozvani~io po~etak ~etveromjese~ne sezone klizanja u Sarajevu. Behmen je istakao da je ledena ploha u Sarajevu ve} postala tradicija glavnog grada BiH te da }e Grad pomo}i najmla|ima da savladaju tehnike klizanja besplatnim terminima prilago|enim {kolskim obavezama. “O~ekujem da }e ledena ploha u naredna ~etiri mjeseca kao ko{nica vrvjeti mladim kliza~ima“, ka zao je Behmen.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

DRAMATI^NA UPOZORENJA ZBOG ULASKA HRVATSKE U EU

Juri{i}a ponovo za predsjednika
HSPBiH je odr`ao sjednicu @upanijskog vije}a Hercegova~ko-neretvanske `upanije na kojoj je raspravljalo o pripremama za 4. sabor HSP-a BiH te aktualnom politi~kom stanju. Na sjednici je donijet zaklju~ak o kandidatima @upanijskog vije}a za 4. sabor stranke. Kandidat @upanijskog vije}a HN@-a HSPBiH za predsjednika stranke je Zvonko Juri{i}, kandidat za zamjenika predsjednika je @ivko Budimir, a kandidat za predsjednika Glavnog stana @arko Pavlovi}. Tako|er, @upanijsko vije}e HN@-a HSPBiH donijelo je zaklju~ak kojim je dalo potporu inicijativi predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira u za{titi prava braniteljske populacije te zakonit pristup reviziji korisnika braniteljskih prava, saop}eno je iz HSP-a BiH.

Komisija za evropske integracije BiH

Foto: S. GUBELI]

Hitna akcija ili kolaps

Dan dr`avnosti zakonit praznik
Ministarstvo vanjskih poslova BiH, kao institucija isklju~ivo nadle`na za direktne odnose sa stranim misijama u BiH, podsje}a sve gra|ane BiH, uklju~uju}i i Milorada Dodika, da je Skup{tina Republike BiH na sjednici 28. februara 1995. donijela Zakon o progla{enju 25. novembra Danom dr`avnosti, te da je Predsjedni{tvo Republike BiH na sjednici od 6. mar ta iste godine donijelo ukaz o progla{enju Zakona o progla{enju 25. novembra Danom dr`avnosti. Kako Zakon o progla{enju 25. novembra Danom dr`avnosti nije u suprotnosti s Ustavom BiH, niti je njegova ustavnost ikada osporena, te kako se Parlament BiH kao nadle`ni organ jo{ nije druga~ije odredio o zvani~nim praznicima BiH, navedeni zakon ostaje na snazi na teritoriji BiH, saop}eno je iz MVP-a BiH.

bh. ekonomije
Kakve bi posljedice mogle biti, vidi se iz toga da, ako ne uspostavimo adekvatnu fitosanitarnu kontrolu u skladu sa standardima EU, ne}emo mo}i izvoziti mlijeko, jaja, med, a lani je taj segment izvoza ~inio 40 miliona eura
Bosna i Hercegovina nema vremena za gubljenje, jer su nu`ne hitne akcije ne samo Vije}a ministara BiH nego i svih dr`avnih institucija kako bi se napravile adekvatne mjere kojim }e biti ubla`eni negativni efekti ulaska Hrvatske u EU 1. jula 2013. Posljedice po bh. privredu, ekonomiju uop}e, posebno izvoznike i kompanije koje se time bave, mogle bi biti katastrofalne, ~ulo se na ju~era{njoj sjednici Zajedni~ke komisije za evropske integracije Parlamentarne skup{tine BiH. ko, jaja i med u Hrvatsku, upozorila je Ramljak. No, brojna su otvorena pitanja koja jo{ BiH ima sa Hrvatskom. Kao takvi detektovani su nerijeVije}e ministara BiH ju~er je zadu`ilo Direkciju za evropske {eni imovinsko pravni odnosi. integracije da po~ne neophodna predradnja iz vlastite naPovrat imovine se vr{i pred sudle`nosti u vezi s podno{enjem zahtjeva za ~lanstvo u EU i za dovima, a procesi su veoma spodavanje odgovora na Upitnik Evropske komisije. Zadu`en je ri. Nemamo ni potpisan sporaDEI da izradi dokument - pregled konkretnih aktivnosti za pozum o granici sa Hrvatskom dno{enje zahtjeva za ~lanstvo i davanje odgovora na Upitnik iako je njena du`ina 1.001 kiloEvropske komisije. Institucije BiH zadu`ene su da intenzivimetar te }e tako ulaskom ove suraju prevo|enje legislative iz vlastite nadle`nosti na engleski sjedne zemlje BiH biti u poluojezik, koju je neophodno dostaviti uz odgovor na Upitnik Evbru~u ne vi{e sa tom dr`avom ropske komisije, te da prevode dostavljaju DEI-ju, kao i da planego EU. Nerije{en je i slobodan niraju resurse za prevo|enje. pristup teritorijalnim vodama, a Dono{enje ovih zaklju~aka proisteklo je iz informacije o poostalo je i otvoreno pitanje trandno{enju zahtjeva za ~lanstvo u EU i neophodnim pripremazita kroz Neum, kao i Luke Plo~e. ma za davanje odgovora na upitnik Evropske komisije, koju je Nu`no je da se uspostave inVije}e ministara BiH usvojilo na prijedlog DEI-ja. Vije}e mispekcijske grani~ne slu`be koje }e nistara BiH na ovaj na~in zapo~inje pripreme za novu fazu u vr{iti provjeru poljoprivrednih i fiprocesu pridru`ivanja Evropskoj uniji, a to je podno{enje zahtosanitarnih proizvoda, odnosno tjeva za ~lanstvo te davanje odgovora na Upitnik konjihovih standarda. A na vanjskoj ji }e Evropska komisija dostaviti na{oj zemlji. granici EU, sa Hrvatskom, odre|ena su samo dva graAPSURD Zajedni~ka komisija za evropni~na prelaza koja }e to Kao manjkavosti ske integracije PSBiH stoga je od mo}i raditi - Gradiaktivnosti Vije}a Predstavni~kog i Doma naroda {ka/Stara Gradi{ka i Biministara Genjac je PS-a zatra`ila da Vije}u minisja~a/Metkovi}. Oni tara BiH nalo`i da pripremi aknaveo primjer da je u moraju biti operativni cioni plan o prevazila`enju ponajmanje {est mjeokviru mjera koje su sljedica stupanja Hrvatske u EU, seci prije ulaska Hrplanirane za ubla`avanje a koji bi trebao biti sa~injen najvatske u EU, a jo{ ninegativnih posljedica kasnije u roku od dva mjeseca. {ta nije ura|eno po planirano i kori{tenje A kakve bi posljedice po trgotom pitanju. Vlasti Instrumenata vinske odnose, prvenstveno BiH, BiH tra`ile su od EU i pretpristupne pomo}i nastale ulaskom Hrvatske u EU, Hrvatske da se odobri za 2012. i 2013, {to vidljivo je i iz podataka koje je izukupno sedam grani~nih je apsurdno nijela Darija Ramljak, pomo}niprelaza za izvoz poljoprica direktorice Direkcije za evropvrednih i fitosanitarnih proizvoske integracije BiH. Ona je naveda, ali na to nisu pristali ni zvala da jednostavno ne}emo mo}i rano je robe u vrijednosti 40 ni~ni Zagreb ni Bruxelles. Cijeni izvoziti sve ono {to sada izvozi- miliona eura. se, stoga, kako bi moglo do}i do mo. Tako je kao primjer navela enormnih transportnih tro{koda }e nam biti dozvoljeno da iz- Mno{tvo pitanja va zbog dodatnih 400 do 500 ki- Nu`no je da fitosanitarnu lometara prevoza robe do odgovozimo samo sirovu ko`u i ribu, a pro{le, 2010. iz oblasti tarife 4 kontrolu uspostavimo u skladu varaju}e granice, {to }e uticati na koja se odnosi na mlijeko, jaja i sa evropskim standardima ili manju konkurentnost bh. proimed na tr`i{tu Hrvatske plasi- ne}emo vi{e mo}i izvoziti mlije- zvoda. Almir TERZI]

Vije}e ministara BiH

Pripreme za podno{enje zahtjeva

Utvrditi rokove
Koliko je situacija dramati~na, najbolje je vidljivo iz upozorenja predsjedavaju}eg Komisije Halida Genjca koji je istakao kako niko ne}e mo}i iza}i ~ista obraza pred javnost ako ovakvo stanje ostane. - Nema jasno utvr|enih rokova Vije}a ministara {ta }e se i do kada uraditi kako bi se negativni efekti ulaska Hrvatske u EU sprije~ili kada je u pitanju BiH. Ovo, kako je sada postavljeno, moglo je biti da se odnosi na period od prije pet godina, ove ili da to treba uraditi narednih godina. Nema vremena. Potrebni su nam jasni rokovi {ta se mora uraditi i do kada, ocijenio je Genjac. Kao manjkavosti aktivnosti Vije}a ministara naveo je primjer da je u okviru mjera koje su planirane za ubla`avanje negativnih posljedica planirano i kori{tenje Instrumenata pretpristupne pomo}i za 2012. i 2013, {to je apsurdno. - Ta sredstva IPA bit }e mogu}e implementirati tek za pet godina, a ulazak Hrvatske u EU je za godinu i po, upozorio je Genjac.

Susret premijera
Premijer Tuzlanskog kantona Sead ^au{evi}, ministar poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Im{ir [kahi} i ministar pravosu|a i uprave u Vladi TK-a Alen Taletovi} boravili su u srijedu u posjeti Unsko-sanskom kantonu. S premijerom USK-a Hamdijom Lipova~om, menad`mentom Megglea i resornim ministrima razgovarali su o revolving fondu za sto~are, kakav postoji u ovom kantonu, i o poljoprivrednoj suradnji, dok su ministri pravosu|a upore|ivali problemati~na zakonska rje{enja, koja kantonima predstavljaju teret. - Mi kao premijeri osje}amo potrebu da se vi{e koordinira me|u kantonima i zajedni~ki prema federalnoj vlasti, kazao je ^au{evi}. Dvojica premijera uputili su zahtjev federalnom premijeru Nerminu Nik{i}u da uvede redovne kolegije s kantonalnim premijerima. F. Be.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

DOGOVOR SINDIKATA MA[INOVO\A @RS-a SA DODIKOM

prekinuli {trajk

Ma{inovo|e

Nakon povratka radnika na posao treba nastaviti s procesom utvr|ivanja odgovornosti, rekao je Dodik i obe}ao da ne}e biti nikakvog oblika revan{izma prema ma{inovo|ama
Ma{inovo|e @eljeznica RS-a nakon 44 dana prekinuli su sino} {trajk i saop{tili da }e od danas nastaviti s redovnim radom. Ova odluka uslijedila je nakon sino}njeg sastanka predstavnika Sindikata ma{inovo|a s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i premijerom Aleksandrom D`ombi}em. Sastanak s predsjednikom i premijerom uslijedio je nakon ju~era{njeg protesta ma{inovo|a u Banjoj Luci, te odluke Uprave da po~ne uru~ivati otkaze zbog kr{enja odredaba Zakona o radu RS-a.

Izetbegovi}eva ~estitka
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} ~estitao je gra|anima BiH 25. novembar, Dan dr`avnosti BiH. Prije 68 godina, narodi BiH su hrabro digli glas protiv fa{izma i obnovili dr`avnost domovine. Ovaj dan je prilika da se sjetimo svih onih koji u proteklim decenijama nisu `alili polo`iti `ivote u borbi za demokratsku i prosperitetnu BiH, li{enu bilo kakve vrste diskriminacije. U bi}u na{e zemlje je ideja antifa{izma, zajedni{tva, ravnopravnosti, respektovanja drugog i druk~ijeg u vi{evjekovnom {arenilu na{ih ra zli~itosti“, ka`e se u ~estitki. ^estitku je uputio i federalni premijer Nermin Nik{i}.

Povratak na posao
Ma{inovo|a Radenko Mari} nakon sastanka izjavio je da }e se ma{inovo|e danas vratiti u svoje radne jedinice i da }e budu}e probleme rje{avati u dogovoru sa predstavnicima vlasti. Dodik je rekao da nakon povratka na posao treba nastaviti s procesom utvr|ivanja odgovornosti, ali i obe}ao da ne}e biti nikakvog oblika revan{izma prema ma{inovo|ama. Premijer D`ombi} izjavio je da je zadovoljan {to se sastanak zaOgor~eni pona{anjem Uprave preduze}a

PROBLEMI I VLAST Ma{inovo|e }e budu}e probleme rje{avati u dogovoru sa predstavnicima vlasti

vr{io dogovorom o prestanku nezakonite obustave rada i da }e time biti prekinuto nano{enje {tete @eljeznicama i privredi RS-a, istakav{i da je najbitnije da prekidom obustave rada budu eliminisani potencijalni gubici. Generalni direktor @eljeznica RS-a Dragan Savanovi} ranije je rekao da direktna dnevna {teta prelazi 50.000 maraka samo u teretnom saobra}aju, a procjene su da je kompaniju ovaj {trajk ko{tao vi{e od dva miliona KM. Stanje u kompaniji dodatno ote`ava i gubitak koji u devet mjeseci ove godine iznosi 15,6 miliona KM. Milan Peinovi}, prvi ma{inovo|a koji je dobio otkaz, pro~itao

je pismo predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku u kojem se navodi da su ma{inovo|e uvjerene da je „on jedina li~nost koja mo`e da prekine haos koji ih je zadesio u @RS-u“ . „Taj haos nastao je na temelju neznanja i politikantstva Uprave @RS-a, zbog ~ega je prvi put u istoriji @RS-a dio radnika bio natjeran na ovu vrstu bunta. Uvjeravamo vas da za to nismo mi odgovorni nego nesposobnost generalnog direktora koji nema hrabrost da preuzme odgovornost za stanje u @RS-u, koje se pogor{alo od njegovog dolaska na du`nost“ , navodi se, izme|u ostalog, u pismu upu}enom Dodiku. A dok su ma{inovo|e protesto-

vale u Banjoj Luci, Uprava @eljeznica RS-a saop{tila je da je „nakon brojnih apela da se vrate na posao, koje ma{inovo|e nisu prihvatile, prinu|ena da uru~uje otkaze“ .

Nova hid`retska godina
Na podru~ju Med`lisa IZ-a Sarajevo danas }e biti odr`ano sve~ano obilje`avanje nove 1433. hid`retske godine. Ovim povodom u Gazi Husrev-begovoj d`amiji bit }e izveden prigodan program poslije ak{am-namaza. Program }e izvesti imami Med`lisa IZ-a Sarajevo. Dan kasnije u 18.20 sati (poslije jacija-namaza) u Kuvajtskoj d`amiji na ^engi}-Vili Med`lis IZ-a Sarajevo organizovat }e sve~ani program, nakon ~ega }e biti uprili~en vatromet.

Oglasio se @RS
“Na osnovu Zakona o radu, danas se po~elo s provo|enjem postupka utvr|ivanja odgovornosti i davanja otkaza zbog neopravdanih izostanaka s posla. Omogu}eno je izja{njavanje ma{inovo|a i Sindikata. Danas }e biti provedeno 10 postupaka, a daljnje se postupak nastavlja i za sve ostale ma{inovo|e koje odbijaju da po{tuju zakon, saop{teno je iz @RS-a. G. KATANA

Presuda: [trajk nelegalan
Op}inski sud u Travniku presudio je da je {trajk zaposlenih u Konfekciji Borac Travnik nezakonit. Sud je ovu odluku donio u veoma kratkom roku, s obzirom na to da je {trajk zaposlenih po~eo 14. novembra, nakon ~ega je direktor preduze}a pokrenuo sudski spor protiv predsjednika Sindikata u Borcu Samira Zahirovi}a, koji je rekao da je odluka Op}inskog suda nelegalna. Nakon ove presude, generalni direktor preduze}a Mustafa Dagoja odr`ao je sastanak sa Sindikatom i zatra`io da se odmah po~ne s radom, jer su ino-kupci poslali posljednje upozorenje.

Narodna skup{tina RS-a

Opozicija napustila sjednicu
Vladi i nadle`nom ministarstvu zamjereno {to nisu primili na razgovor ma{inovo|e
Skup{tinski dnevni red ju~er je zasjenio protest ma{inovo|a jer su poslanici opozicionih stranaka napustili skup{tinsku salu tokom prijepodnevnog zasjedanja zbog toga {to jo{ niko iz Vlade RS-a, kako su naveli, nije razgovarao s ma{inovo|ama. [ef poslani~kog Kluba PDP-a Zoran \eri} zatra`io je prekid zasjedanja Narodne skup{tine RS-a dok neko iz Vlade ne primi na razgovor delegaciju ma{inovo|a. Sjednicu su napustili poslanici SDS-a, PDP-a, Srpske radikalne stranke i Demokratske partije, a pridru`io im se i poslanik SDP-a BiH Slobodan Popovi}. be protiv korupcije i kriminala u RS-u i upu}ena u parlamentarnu proceduru. D`ombi} je, u okviru odgovora na poslani~ka pitanja, izjavio da je ukupan dug FBiH prema RS-u koji se odnosi na raspodjelu prihoda od Uprave za indirektno oporezivanje BiH vi{i od 30 miliona KM.

Dug FBiH
“FBiH ukazuje na odre|ene probleme u smislu prikazivanja krajnje potro{nje. Mi smo, naravno, spremni da formiramo zajedni~ke komisije i da ustanovimo kakvi su problemi“ dodao , je D`ombi}. On je napomenuo da je dug FBiH prema Fondu PIO RS-a vi{i od 500 miliona KM i da bi bilo dobro da Fond iz FBiH preuzme 24.000 penzionera koji su prava ostvarili u tom entitetu.
G. K.

NSRS: Bud`et u drugom planu

Ekshumacija u Gornjem Docu
Na lokaciji katoli~ko groblje u Gornjem Docu u op}ini Travnik zavr{ena je ekshumacija, pod nadzorom istra`ioca Tu`ila{tva BiH. Na ovoj lokaciji prona|eni su ostaci tri ljudska tijela za koje nema pretpostavki kome pripadaju. Prona|eni posmrtni ostaci tijela `rtava vra}eni su u grobna mjesta, a sa skeleta uzeti su uzorci za analizu DNK radi njihove identifikacije, saop}eno je iz Tu`ila{tva BiH.

Opravdani zahtjevi
Po sla nik PDP-a Slav ko Vu~urevi} osudio je pona{anje Vlade i nadle`nog ministarstva jer ne `ele da razgovaraju sa ma{inovo|ama, dok poslanik

DP-a Dra gan ^avi} sma tra opravdanim zahtjeve {trajka~a, navode}i da ukupna plata ma{inovo|e sa 38 godina radnog sta`a sa minulim radom iznosi 798 KM. Predvi|eno je da se na ju~er zapo~etom zasjedanju razmatra nacrt bud`eta RS-a za 2012. od

1,825 milijardi KM, {to je za ~etiri posto vi{e nego rebalansirani ovogodi{nji bud`et, kao i nacrt ekonomske politike za 2012. U okviru poslani~kog sata premijer RS-a Aleksandar D`ombi} saop{tio je da }e do kraja godine biti inovirana strategija bor-

8

OGLASI

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OGLASI

9

10

KOMENTARI

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Putovanje do mrtve ta~ke

U
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Na tlu Bosne i Hercegovine je etni~kim progonima i genocidom ostvaren dobar dio velikosrpskog dr`avnog projekta, ali je “tihom vodom“ ostvarena i ideja Alije Izetbegovi}a o podjeli bosanskohercegova~kog dru{tva po osnovi vjerske i etni~ke pripadnosti. Ostaje da se kona~no rije{i „hrvatski slu~aj“ pa da, {to bi rekao Avdo Sidran, krenemo s mrtve ta~ke

svakodnevnoj poplavi otrcanih, me|usobno ne po mir lji vih mi{ljenja i stavova o mandatu me|unarodne zajednice u spa{avanju Bosne i Her ce go vi ne od nje sa me, u~inio mi se zanimljivim sljede}i detalj iz jednog nedavnog intervjua visokog predstavnika Valentina Inzka: „Dayton je donio mir. Ali istina je da je ustavna struktura zemlje vrlo komplikovana i skupa. To je, me|utim, bilo potrebno. Alija Izetbegovi} `elio je dr`avu i ona je opstala. Srbi su tra`ili Republiku Srpsku i dobili su je. Hrvati su tra`ili kantone i dobili su ih. Mnogo je tu mehanizama kako svako mo`e sebe {tititi… Jedino dr`ava ne mo`e {tititi samu sebe.“ Dva ili tri dana kasnije, Inzkov zamjenik, ameri~ki diplomata Roderick Moore, rekao je na BHT1 da me|unarodna zajednica vi{e ne pokazuje nikakvu `elju da se upli}e u politi~ke konflikte u Bosni i Hercegovini, a kamoli da name}e neka rje{enja. ^ak i brzopotezna analiza ovih izjava dvojice vode}ih ljudi OHR-a dovodi do zaklju~ka da, {to se ti~e svjetskih mo}nika s Amerikom na ~elu, historija Bosne i Hercegovine po~inje od Daytona i da ih sve {to je bilo prije toga ne zanima. Jasno je ta ko|e da akti vnost me|unarodne zajednice ne}e i}i dalje od njenih servisnih usluga i njene de`urne poruke: Gospodo, dogovorite se sami! Ko je bio agresor, a ko `rtva – stvar je koja je postala gotovo neva`na. O tome svjedo~i i prethodno citirana Inzkova ocjena

I

zahtjeva i ciljeva zara}enih strana ispoljenih tokom dejtonskih pregovora. Ako se ima u vidu zavr{ni ~in ove historijske pregovara~ke drame, Inzku se tu nema {ta prigovoriti. Me|utim, njegova interpretacija u Daytonu ovjerenih bo{nja~kih, srpskih i hrvatskih „dobitaka“ doima se kao puko pregovara~ko knjigovodstvo, li{eno svake tragi~nosti, njenih uzroka i posljedica. nzko dobro zna da je klju~ sve ga bi la ve li ko srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu, koja je proizvela rat svih protiv svih, uz masovne likvidacije civila, etni~ke progone, ubistva, silovanja i plja~ku. Me|utim, visoki predstavnik se pona{a i govori onako kako o Bosni razmi{ljaju Washington i Bruxelles. Logi~no je {to je Alija Izetbegovi}, kao lider najbrojnijeg naroda bio okupiran spa{avanjem dr`ave, iako mu je, kad je u Holbrookeovoj kockarnici po~ela velika partija politi~kog pokera, malo {ta od nekada{nje dr`ave bilo ostalo. Njegov polo`aj u toj iscrpljuju}oj igri uloga i `ivaca bio je najlo{iji. U iznu|enoj i nepravednoj podjeli teritorija i institucionalne mo}i on je pro{ao najgore. Iako najbrojniji narod, Bo{njaci su stisnuti na `ivotni prostor od svega 23 procenta dr`avne teritorije, a umjesto jedinstvene dr`ave koja bi li~ila na sve ostale normalne zemlje, stvorene su prakti~no tri vjersko-etni~ke dr`avice, od kojih dvije ~ine Federaciju BiH. Pro{lo je {esnaest godina od zavr{etka rata, a dr`ava koju je Izetbegovi} „donio“ iz Dayto-

O

na nije u stanju, kako veli sada{nji visoki predstavnik, da za{titi ni samu sebe, a kamoli svoje gra|ane. Alija Izetbegovi} je bio prinu|en da u Daytonu potpi{e svoj politi~ki poraz. Drugog izbora osim nastavka rata, nije imao. Nakon {to je u beogradskom {tabu „velike Srbije“ imenovan za glavnog izvo|a~a radova na velikosrpskom projektu u Bosni i Hercegovini, {to je podrazumijevalo njenu politi~ku i teritorijalnu podjelu, Radovan Karad`i} je brzo shvatio da je taj krvavi posao nemogu}e obaviti bez upotrebe najbrutalnije sile. ^ak se i general Mladi} u po~etku opirao takvom Karad`i}evom planu, upozoriv{i ga da to vodi u genocid, ali za bilo kakve obzire, emocije i me|unarodne konvencije u glavama tih zlo~inaca vi{e nije bilo mjesta. sta}e tajna za{to je Amerika, koja }e ~etrde set mje se ci po okon~anju rata u Bosni i Hercegovini bombardovati Srbiju, u Daytonu priznala fa{isti~ku, genocidnu tvorevinu u srcu Balkana i ~ak je ovjerila pod ime nom Re pu bli ka Srpska? Odgovor mo`da zna austrijski diplomata Wolfgang Petritsch, nekada{nji visoki predstavnik u na{oj zemlji, koji na osnovu iskustva iz svog mandata tvrdi da „Bushova administracija nije `eljela da od Bosne i Hercegovine napravimo dr`avu“. Alija Izetbegovi} je bio protiv politi~ke podjele zemlje, ali nije mogao da je sprije~i. Me|utim, bio je sklon ideji o po dje li bo san sko her ce go -

N

va~kog dru{tva po osnovi vjerske i etni~ke pripadnosti, kako bi muslimani, pravoslavci i katolici `ivjeli odvojeno, svako „u svojoj vjeri na svojoj zemlji“, svako sa svojom kulturom, tradicijom i obi~ajima, svako pod vla{}u svoje oligarhije. Bila je to, naravno, ve} po svom polazi{tu rigidna i anticivilizacijska zamisao. Izetbegovi} je nije javno previ{e preferirao, ali je unutar bo{nja~kog korpusa „tihom vodom“ pokrenuo doga|aje koji su nezaustavljivo i{li u tom pravcu. To se naro~ito vidjelo pred kraj rata, kada je islamizirao Armiju BiH i kad je otpo~ela rasisti~ka kampanja protiv nacionalno mije{anih brakova, pa su oni danas u nekad kosmopolitskom Sarajevu tek incidentna pojava. [esnaest godina poslije rata `ivimo u jednoj nesretnoj zemlji, politi~ki beznade`no podijeljenoj, sa tako|e podijeljenim i bolesnim dru{tvom. U takvim okolnostima gotovo je nemogu}e na}i pravi izlaz, jer zemlju vode slijepe i gluhe snage, potpuno neosjetljive kako na krikove prevarenih i poni`enih, tako i na savjete i preklinjanja pametnih. a tlu ove ze mlje je etni~kim progonima i genocidom ostvaren dobar dio velikosrpskog dr`avnog projekta. A ostvarena je i ideja Alije Izetbegovi}a o podjeli bosanskohercegova~kog dru{tva po recepturi koja je u Evropi napu{tena prije vi{e od stotinu godina. Ostaje da se kona~no rije{i „hrvatski slu~aj“ pa da, {to bi rekao Avdo Sidran, krenemo s mrtve ta~ke.

PISMO ^ITATELJA
Odli~na tema... tema koja tretira zlu po{ast pogubnu za opstanak ove dr`ave, njenih stanovnika, pa i cijeloga svijeta, tema koja se neizostavno mora otvoriti u svim raspolo`ivim medijima, ustanovama, kod onih koji preferiraju religiju, u vladinim institucijama, nevladinim udrugama i organizacijama, a posebice u obrazovnim ustanovama. Zlo zvano fa{izam ve} odavno je uselilo u na{e dru{tvo i na{e domove. Koliko je isto ra{ireno i gdje se sve njeguje, trebalo bi podosta prostora za opisati i analizirati ovu zlu pojavu, no evo kratko. Na vlastitoj ko`i (poput mnogih) i u vlastitom okru`enju osjetio sam i jo{ osje}am koliko je blizu trenutak kada }e neman fa{izma posve nadja~ati ine institute {to }e nas braniti od sile ne~iste. Kada ja, koji obitavam u skoro pa ruralnom dijelu ove rasturene dr`ave, u prostoru koji se i ne mo`e pohvaliti medijskom pokriveno{}u ili zna~ajnijim procentom postojanja intelektualne misli, u naselju gdje se pored ostalih apsurda, prodaje svega 5-6 primjeraka dnevne novine, ali u naselju koje je iznjedrilo vi{e stotina la`nih korisnika MIO-PIO, la`nih invalida, la`nih starje{ina, la`nih heroja i na koncu la`nih do-

^estitam na odabranoj temi
moljuba, i u naselju u kojem sam ne tako davno morao brisati suze svojoj k}erkici jer u prvi razred ne}e i}i sa kom{inicom i drugaricom Amelom, nego }e ih sistem odvojiti,... ili gdje me moj sin, polaznik prvog razreda osmogodi{nje {kole pita “volim li Bosnu“ a , ja ne znam odgovoriti jer ne mogu pretpostaviti posljedice... itd, itd. E, u tom naselju(~itajselendri) koje, da ponovim, nema ni{ta zna~ajnog od kakve nadgradnje i boljitka, vlada upravo ambijent fa{isti~ke ale. Pri tome ne mislim na nekakvuvladaju}ustrukturu, iako ih niti ne amnestiram, jer je istaiznjedrena iz fa{isti~keidejei kao takvu je odr`ava `ivom, nego mislim na mozgove ovda{njih jadnika (ljudi), mozgove zatrovanenametnutomSodomom i Gomorom, ne~astivo{}u, nemoralom, bizarno{}u i neshvatljivomte`njom zanjegovatiidejukoja}e raditi protiv vlastite im djece. Za{to ja ovo pi{emonakozbrda-zdola i donekleneartikulirano. Pi{emjer `elim da se kod ljudi od pera, kod ljudi od znanja i autoriteta, napokon isprovocira konstantna aktivnost kakva bi eventualno usporila bjesomu~no{irenjefa{izma, aktivnost u kojoj bi se svi mi koji `elimo dati doprinos va`noj borbi pomalo i za{titili od agresivnog odnosa ve}inekoja je privr`enijanjegovanjufa{izma, kojuupra`njavajupremasvakomeonome tko }e zagovarati zdrav ambijent za odgoj djece, onometko je protivvjeronauka u {kolama, tko je za vra}anjevjerskihzajednicau njihoveatare i odaje, uz spre~avanje istih da se mije{aju ili da utje~u na politi~ki red u dr`avi i sl. Ja sam zbog svoga stava i ~estih istupa ve} prili~no stradao te osje}am da mi treba za{tita organiziranog autoriteta, a mojih {estoro djece }e vjerojatno osje}ati posljedice iskrene `elje da uspostavimo `ivljenje u normalnoj dr`avi. Unedogled bih mogao nabrajati sve pre`ivljeno, {to bi u nekakvoj svojoj percepciji ozna~avalo upravo tvorenje fa{izma na na{im prostorima, no o tome ukoliko bude potrebno. Jedan sam od rijetkih sa ovih prostora koji se, izme|u svega, ostalog {to smrdi na fa{izam, negativno odnosio i prema Thompsonovom repertoaru te stilu nastupanja, i od onih sam {to ga ne `ele slu{ati niti vidjeti u svom okru`enju. Ta ~injenica mi je kod ovda{njih “domoljuba“ proizvela dodatni broj neprijatelja. Neki me zovu “hrvatomrzac“ iako sam za poziciju Hrvata u BiH u~inio vje-

Reagiranje na tekst Dine Mustafi}a “Fa{izam na na{oj adresi“

rojatno vi{e od svih prethodno spomenutih la`nih ovih, la`nih onih... I ova moja reakcija }e me ko{tati, ali vam ~estitam na odabranoj temi, a sve u nadi da }e ista pokrenuti barem onaj prihvatljivo kriti~ni e{alon protivnika zle po{asti s nazivom fa{izam.
Velimir MILI^EVI], Kiseljak

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Drama na stadionu Luz u Mionici kraj Grada~ca

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Pi{tolji, pucnjave, ubojstva, mrtvi, ranjeni, lin~, progoni, mr`nja, strah, vatra, dim, uli~ne borbe, zbjegovi iz gradova, skrivanja po {umama... svugdje i u svim jezicima svijeta – provjerio sam i u autoritativnom Oxfordovom rje~niku – to se zove rat. U Bosni i Hercegovini, me|utim, u nekim ga varijantama nazivaju jo{ i nogomet ili fudbal

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, jutro nakon poraza od Portugala 2:6 pro bu di la Sa fe ta Su {i}a `ena. “Ustani, Safete“, drma ga ona, “sedam je!” “[ta?!” trgnuo se selektor Su{i}, “jel , opet Ronaldo?” Najprije se tako u sedam ujutro iz dubokog sna probudio Safet Su{i}, koji je ve~er prije ~vrsto zaspao u poluvremenu bara`a za Europsko prvenstvo. Onda se, nakon svojih pet - dobro, do prvog gola cijelih osam - minuta slave pod reflektorima stadiona Benfice, sa reporterima velikih svjetskih televizija, Cristianom Ronaldom, Luísom Carlosom Nanijem i bosanskohercegova~kim zvijezdama iz Manchester Citya, Rangersa, Seville, HSV-a, Lazija i Rome, dvije dru`ine te {ke ~eti ri sto ti ne mi li ju na eura, desetinu njenog dr`avnog bud`eta, iz ~vrstog sna probudila i Bosna i Hercegovina. I odjednom, na{la se jo{ mahmurna Bosna iz blje{tavog glamoura Estádio da Luza nehumano preseljena na kvrgavo bunji{te Omladinca iz Mionice kraj Grada~ca. Ni je ba{ ba ra` za Europ sko prvenstvo, ve} vi{e Prva liga Federacije BiH, nije ni Portugal, nego ^apljina, a nije bogami ni njema~ki sudac Wolfgang Stark, ve} Dra go Ta bak iz To mi slavGrada: eno ga kako svira kraj utakmice, pa pretr~ava igrali{te, preska~e ogradu i juri blatnjavim sokacima Mionice, pa kroz avlije i vo}njake zami~e u {umu, bjesomu~no tr~i sudac Tabak iz Tomislav-Grada kroz {ume Majevice dok ga naganja pedeset jedva punoljetnih navija~a Omladinca s palicama, no`evima i sjekirama. To je nogomet u Bosni i Hercegovini, ili barem sve {to od te igre ostane nakon {to nacionalna selekcija svake dvije godine u bara`u za ne{to ispadne od Portugala. Utakmica Omladinac - ^apljina, neka se zna i rezultat, zavr{ena je s tri ranjena - pomo}ni sudac, te trener i jedan igra~ ^apljine ostali su le`ati obliveni krvlju - a glavnog suca Tabaka od rulje s vilama, bakljama i sjekirama na kraju je spasila neka hrabra obitelj, sakriv{i ga u svoju ku}u. Izvje{taj iz Mionice, u kojoj lokalne paravojne jedinice ljude druge vjere dr`e

na mjesnom stadionu, odakle neki bje`e u {umu, spa{avaju}i `ivu glavu u {upama dobrih ljudi, izgleda tako i doslovno kao dramati~no svjedo~anstvo s rati{ta 1993., a ne s utakmice 14. kola Prve lige FBiH. Ne, dakle, kakve op}inske ili kantonalne, ve} dr`avne druge lige. U svijetu iz kojega se Bosna grubo probudila, u toj ligi igraju West Ham, Deportivo, Sampdoria ili Eintracht iz Frankfurta. U Bo sni – va lja nam za po tre be bu|enja izmjeriti preciznu udaljenost – u toj ligi suce kroz mra~nu {umu naganjaju seljani sa sjekirama. A nije ove ratne jeseni dramati~no bilo samo u Mionici, i samo u drugoj ligi. Takozvana publika divljala je i utr~avala na teren i na prvoliga{kim utakmicama Zrinjski - Travnik i Slavija - Sarajevo, a golobradi navija~i potonjih koji dan kasnije u Trebinju su se zajedno s nogometa{ima potukli i s policijom. Onda su u Banjoj Luci doma}i navija~i provalili na teren i napali igra~e @eljezni~ara kamenjem, a svega par dana kasnije prekinut je i mostarski gradski derbi, kad su mladi navija~i Zrinjskog zajedno s juniorskim reprezentativcem Milom Peharom lovili po terenu igra~e Vele`a da ih lin~uju. ^ak ni prijateljska, slavljeni~ka utakmica @elje i Hajduka nije mogla biti odigrana zbog pravih pravcatih uli~nih borbi u Sarajevu. Najzad, samo dan nakon bitke na Majevici, u [irokom Brijegu osu|eni su mladi Sarajlije {to su 2009. sudjelovali u neredima u kojima je ubijen Vedran Pulji}, navija~ Sarajeva ~iji ubojica nikad nije otkriven. A ve} sutradan, Sud BiH je na devetnaest godina zatvora osudio Senada Dautovi}a i Nisveta Gasala, koji su 1993. na stadionu Iskre u Bugojnu dr`ali tristo Hrvata, od kojih je trinaestoro ubijeno. Po ~emu se, naime, svjedo~enja Hrvata iz Crni}a i Kandije, koji su od rulje s no`evima i sjekirama tada uspjeli pobje}i u {umu, su{tinski i ikako razlikuju od svjedo~enja suca Drage Tabaka iz Tomislav-Grada? Pi{tolji, pucnjave, ubojstva, mrtvi, ranjeni, lin~, progoni, mr`nja, strah, vatra, dim, uli~ne borbe, zbjegovi iz gradova, skrivanja po {umama... svugdje i u svim jezicima svijeta – provjerio sam i u autoritativnom Oxfordovom rje~niku – to se

zove rat. U Bosni i Hercegovini, me|utim, u nekim ga varijantama nazivaju jo{ i nogomet ili fudbal. Danas je tako jasnije i ono {to se u Bosni doga|alo u prvoj polovici devedesetih. Bilo je to, sad shva}amo, rijetko uzbudljivo i napeto nogometno prvenstvo. Do zabune je vjerojatno do{lo zbog pone{to slobodnijih suda~kih kriterija u bosanskohercegova~koj ligi, gdje je dopu{tena malo grublja igra, startovi s le|a, potezanje dresa, no`a ili konopca haubice, penali se pucaju s brda, tenkovima i minobaca~ima, a ponegdje se tolerira i genocid. I da, neznatno je modificirano pravilo ofsajda - protivnici mogu biti bilo gdje na travnjaku, i to koliko god ih stane: ofsajd-pozicija je tek kad se u trenutku dok napada~ puca protivni~ki igra~ nalazi u kukuruzi{tu ili u {umi. Ostalo je, vi{e-manje, sve isto. Otkako je konvencionalni rat u Bosni i Hercegovini ilegalan, nogomet je ostao posljednja pu~ka zabava, azil za siroma{nu, poni`enu i obezna|enu mladost. Nije ni ~udo {to je ta divna igra tako globalno popularna: u ovom trenutku u svijetu se vodi vi{e od dvadeset nogometnih prvenstava, od Libije, Sirije i Somali je, pre ko Af ga nis ta na, Pa kis ta na i Ju`nog Kordofana, do Palestine i Bosne i Hercegovine. Gledat }emo tako jo{ jednu rijetko uzbudljivu i napetu sezonu, sve do studenog 2013., kad }e Bosna i Hercegovina oti}i u bara` za Svjetsko prvenstvo u Brazilu, pa na poluvremenu utakmice u Lisabonu zaspati gledaju}i tu dosadnu, smije{nu igru u kojoj onog {upka Ronalda i ostale razma`ene portugalske zvijezde goloruki, golobradi i golomozgi stoper ne smije niti udariti po cjevanici, a kamoli dr`ati mjesec-dva na Estádio da Luzu, prije nego ih odvede u obli`nju crkvu Gospe od Svjetlosti, Nossa Senhora da Luz, tamo ih likvidira, pa do sedam ujutro zapali i crkvu i ~etvrt Carnide i cijeli grad Lisabon. I taman da }e sa sjekirama u rukama dohvatiti engleskog suca, {to je sa stadiona nekako pobjegao u {umu Monsanto, zapet }e preko neke grane i opru`iti se koliko je dug i {irok, pa za~uti poznati glas. - Ustani, nesre}o - vikat }e majka. [kola ti je u osam.

12

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Broj: 09 65 Ps 019734 06 Ps Sarajevo, 21. 11. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Kenan Tanovi}, u pravnoj stvari tu`itelja UNIPROMET DD SARAJEVO, Marka Maruli}a br. 2, koga zastupa punomo}nik Sanja Pilav, protiv tu`enog URBAN DOO SARAJEVO, ul. Zmaja od Bosne br. 90/I, radi duga, v.sp. 9.037,66 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH" br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje:

OGLAS
Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Kenan Tanovi}, u pravnoj stvari tu`itelja UNIPROMET DD SARAJEVO, Marka Maruli}a br. 2, koga zastupa punomo}nik Sanja Pilav, protiv tu`enog URBAN DOO SARAJEVO, ul. Zmaja od Bosne br. 90/I, radi duga, v.sp. 9.037,66 KM, nakon odr`ane glavne i javne rasprave 19. 5. 2011. godine, koja je provedena u prisustvu punomo}nika tu`itelja i uredno obavije{tenog tu`enog donio je 19. 5. 2011. godine

PR E SU D U
USVAJA SE TU@BENI ZAHTJEV TU@ITELJA KOJI GLASI: OBAVEZUJE se URBAN d.o.o. Sarajevo, ul. Zmaja do Bosne br. 90/I, da tu`itelju UNIPROMET d.d. Sarajevo, ul. Marka Maruli}a broj 2, isplati na ime duga iznos od 9.037,66 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 653,78 KM po obra~unu kamata br. 6012 po~ev od dana podno{enja tu`be pa do isplate, - na iznos od 408,44 KM kao dio ra~una broj 48 po~ev od dana podno{enja tu`be pa sve do isplate - na iznos od 93,36 KM po ra~unu broj 992 po~ev od 4. 6. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 222,21 KM po ra~unu broj 1107 po~ev od 14. 6. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 171,36 KM po ra~unu broj 1158 po~ev od 19. 6. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 27,80 KM po ra~unu broj 1257 po~ev od 27. 6. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 96,80 KM po ra~unu broj 1318 po~ev od 2. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 82,26 KM po ra~unu broj 1336 po~ev od 3. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 212,06 KM po ra~unu broj 1367 po~ev od 5. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 231,05 KM po ra~unu broj 1375 po~ev od 7. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 279,51 KM po ra~unu broj 1400 po~ev od 9. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 108,50 KM po ra~unu broj 1420 po~ev od 11. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 649,36 KM po ra~unu broj 1427 po~ev od 11. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 44,98 KM po ra~unu broj 1410-1 po~ev od 11. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 126,93 KM po ra~unu broj 1531 po~ev od 11. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 134,90 KM po ra~unu broj 1433 po~ev od 12. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 180,80 KM po ra~unu broj 1430 po~ev od 12. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 50,40 KM po ra~unu broj 1436 po~ev od 14. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 362,12 KM po ra~unu broj 1451 po~ev od 14. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 108,37 KM po ra~unu broj 1451-1 po~ev od 14. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 278,65 KM po ra~unu broj 1466 po~ev od 16. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 1.774,75 KM po ra~unu broj 105 od 17. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 86,16 KM po ra~unu broj 1493 po~ev od 18. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 79,00 KM po ra~unu broj 1515 po~ev od 19. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 37,80 KM po ra~unu broj 1533 po~ev od 22. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 332,11 KM po ra~unu broj 1543 po~ev od 23. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 49,44 KM po ra~unu broj 1563 po~ev od 26. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 63,60 KM po ra~unu broj 1572 po~ev od 28. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 660,00 KM po ra~unu broj 1580 od 28. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 32,50 KM po ra~unu broj 1600 po~ev od 30. 7. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 36,70 KM po ra~unu broj 1704 po~ev od 12. 8. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 297,70 KM po ra~unu broj 1732 po~ev od 15. 8. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 78,12 KM po ra~unu broj 1732 po~ev od 15. 8. 2004. godine pa sve do isplate - na iznos od 986,24 KM po ra~unu broj 94 po~ev od 15. 8. 2004. godine pa sve do isplate kao i da naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 2.118,06 KM, a sve u roku od 30 dana od dana dono{enja ove presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Sudija Kenan Tanovi}

United Nations Development Programme

Poziv nevladinim organizacijama za podno{enje prijedloga projekata u sektoru za{tite `ivotne sredine / okoli{a i klimatskih promjena
Bosnia and Herzegovina

U okviru programa MDG-F Za{tita `ivotne sredine i klimatske promjene, upu}ujemo javni poziv NVO registrovanim na podru~ju BiH za podno{enje prijedloga projekata za op{tine: Biha}, Ribnik, [ipovo, Glamo~, Kupres, ^elinac, Derventa, Modri~a, Petrovo, Tesli}, Lukavac, Zavidovi}i, @ep~e, Han-Pijesak, Isto~no Novo Sarajevo, Pale, Isto~na Ilid`a, Breza, Fo~a-Ustikolina, Bile}a, Berkovi}i, Neum, Stolac, Kostajnica, Ljubinje, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Cazin, Kladanj i Od`ak. Svrha predmetnog poziva za podno{enje prijedloga projekata je: odabrati projekat (projekte) koji }e imati mjerljiv i odr`iv uticaj na pobolj{anje stanja `ivotne sredine/okoli{a na podru~ju op{tine i/ili doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena putem mjerljivih projekata sa odr`ivim u~inkom. Predvi|eno trajanje projekata je 8 mjeseci, s predvi|enim po~etkom provo|enja od decembra 2011. godine. Provo|enje svih projektnih aktivnosti mora biti okon~ano do 31.8.2012. Dokumentacija se mo`e preuzeti na web stranici www.undp.ba/tenders ili slanjem zahtjeva s nazivom zainteresovane organizacije na e-mail: registry@undp.ba. Sve aplikacije na engleskom jeziku treba dostaviti najkasnije do 5.12.2011. u 17. sati.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 Ps 175911 10 Ps Sarajevo, 14. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO, protiv tu`enog IDA@UTO d.o.o. Sarajevo i dr. radi duga v.s.p. 26.125,07 KM na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, objavljuje sljede}i

OGLAS
Dana 9. 12. 2010. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enog IDA@UTO d.o.o. Sarajevo, DIN BH DOO SARAJEVO, FINA MH [PED d.o.o. Kiseljak, HAMZI] AJI[A, ZUKANOVI] IZUDIN I SMAJLOVI] ALMIN radi duga v.s.p. 26.125,07 KM. Ovim putem se dostavlja tu`enom poziv za ro~i{te za ZUKANOVI] IZUDIN, ul. Donja Zim}a br. 48, Visoko, zakazano za SRIJEDU, 28. 12. 2011. godine, u 10.30 sati i putem oglasne table suda. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. SUDIJA Radivoje Stani{i}

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

CRNA HRONIKA

13

Uhva}en sa drogom

Na Trgu sarajevske olimpijade pripadnici MUP-a KS-a u utorak su uhapsili G. O. (1985) zbog sumnje da je po~inio krivi~no djelo posjedovanje i omogu}avanje u`ivanja opojnih droga. Naime, prilikom pretresa, kod njega su na|ena ~etiri paketi}a marihuane. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a protiv G. O. }e biti preduzete zakonom predvi|ene mjere.

Samoubistvo kod Vare{a

Anto S, 73-godi{nji penzioner iz Vare{a, ju~er ujutro se raznio ru~nom bombom na lokalitetu napu{tenog kamenoloma u Vare{u. Njegovo be`ivotno tijelo desetak minuta nakon detonacije prona{li su stanovnici prigradskog naselja Ljepovi}i. Ina~e, starac je `ivio sa suprugom u Vare{u, dok su im djeca u inostranstvu. Po ovla{tenju de`urnog tu`ioca, uvi|aj je obavila ekipa Policijske stanice Vare{. Mi. D.

M

ahiru Pobri}u, Mirnesu Asipiju, Mirzetu Islamovi}u, te supru`nicima Rizi i Bahriji Rabi} Kantonalni sud u Od`aku odredio je pritvor zbog plja~ke pumpe Marijus u Ora{ju, vlasni{tvo Ive Ivkovi}a, te poku{aja plja~ke zlatare Cirkon u istom gradu.

OD@AK Pritvoreni osumnji~eni za plja~ke

Organizovani kriminal
Islamovi} i Pobri} su, podsjetimo, osumnji~eni da su 75-godi{njeg Ivana Bu{i}a u @upanji (Hrvatska) ubili iz koristoljublja. Me|utim, kako tu istragu vodi Dr`avno odvjetni{tvo u Vukovaru, pretpostavka je da }e ono krivi~no gonjenje ustupiti bh. pravosu|u jer, ukoliko bi sud u Hrvatskoj `elio da ih procesuira, suo~io bi se sa problemom: Islamovi} i Pobri} su dr`avljani BiH i zato ne mogu biti izru~eni. Nakon hap{enja Islamovi}a, Pobri}a, Asipija te supru`nika Rabi}, Tu`ila{tvo Posavskog kantona je uo~ilo da u njihovoj organizaciji i djelovanju ima elemenata organizovanog kriminala te je o tome obavijestilo Tu`ila{tvo BiH, koje je nadle`no za procesuiranje ove vrste krivi~nih djela. Njih petoro dogovarali su

Procesuiranje ubistva Hrvatska ustupa BiH?
S obzirom na to da su Mahir Pobri} i Mirzet Islamovi} dr`avljani BiH, oni ne mogu biti izru~eni hrvatskom pravosu|u, koje ih tereti za ubistvo iz koristoljublja po~injeno u @upanji
razbojni{tva i dijelili novac od plja~ke u stanu Rabi}a. Policija je razotkrila pet razbojni{tava koja su po~inili, no, u Tu`ila{tvu pretpos tav lja ju da je ova gru pa poznanik, me|u prvima su|en za carinske prevare u BiH.

Napad i plja~ka
Plja~ku Bu{i}a su 28. oktobra trebali izvr{iti Islamovi}, Pobri} i Asipi iz Koraja. Me|utim, Asipi je vra}en sa granice jer nije imao dovoljno novca, a preostala dvojica su u{la u Hrvatsku te su narednog dana do{la kod Bu{i}a. Islamovi} je starca tvrdim o{trim predmetom izudarao po glavi, nakon ~ega su mu oteli 105.000 kuna i 3.400 eura i ostavili ga da umre. Islamovi} i Asipi uhap{eni su u Loparama, a Pobri} u Br~kom. Za Nusretom B. hrvatsko pravosu|e je raspisalo potjernicu.
D. PAVLOVI]

Sa uvi|aja u @upanji: Ivan Bu{i} ubijen zbog koristoljublja

po~inila i druga krivi~na djela u BiH, ali i Hrvatskoj. [to se ti~e ubistva kamatara Ivana Bu{i}a iz @upanje, Tu`ila{tvo ima indicije da je hrvatski

dr`avljanin Nusret B. (58), koji se krije na podru~ju BiH, Islamovi}u i Pobri}u dao informaciju da starac ima novca. Kako se moglo ~uti, Nusret B. stari je policijski

Nakon incidenta na Ilid`i

Nastavak su|enja u predmetu Turkovi}

Izudarao taksistu zbog uvreda
Sarajevska policija identifikovala je osobu koja je u utorak nave~er dr{kom pi{tolja po glavi izudarala Admira Bajri}a, taksistu udru`enja Sarajevotaxi na taksi-{tandu kod tramvajske okretaljke na Ilid`i. Radi se o izvjesnom Sanjinu Bor~aku, nastanjenom u op}ini Novi Grad, za kojim je raspisana policijska potraga. Prema nezvani~nim informacijama, Sanjin Bor~ak je poslije 19 sati do{ao na taksi-{tand, pri{ao vozilu u kojem je bio Bajri} i upitao ga da li je on u~estvovao u udesu u Novom Sarajevu i sudario se sa njegovim ocem. Kada je taksista rekao da jeste, Bor~ak ga je upitao za{to mu je vrije|ao oca, nakon ~ega je do{lo do sva|e. Nakon prepirke, Bor~ak je izvukao pi{tolj i izudarao taksistu. Ubrzo su drugi taksisti pritekli u pomo} kolegi i Bor~aku oteli pi{tolj, ali on je uspio pobje}i.
D. P.

Ispitivanje vje{taka ma{inske i hemijske struke
Saslu{anjem dva vje{taka i jednog svjedoka, danas bi u Sudu BiH trebalo biti nastavljeno su|enje Zijadu Turkovi} i ostalim pri pa dni ci ma nje go ve zlo~ina~ke organizacije. Na stolicu za svjedoke }e sjesti vje{tak ma{inske struke Zlatan ^u~i} i vje{takinja hemijske struke Iva Trezner, te svjedok Tu`ila{tva BiH Muharem ^au{evi}, koji je, kao pripadnik zlo~ina~ke organizacije Muhameda Ali Ga{ija, osu|en na 14 mjeseci zatvora. Koliko se moglo ~uti na posljednjem ro~i{tu, vje{taci bi trebali svjedo~iti o BMW-u, odnosno auspuhu tog auta u kojem je, prema optu`nici, bila sakrivana {vercovana droga. [to se ^au{evi}a ti~e, njegovo svjedo~enje bi se vjerovatno trebalo dota}i i onoga {to je svjedok-pokajnik Isljam Kalender govorio. Naime, iz Ka-

Istraga ubistva u tuzlanskom naselju Batva

Muharem ^au{evi}

40 puta ubodena no`em
Rezultati obdukcije tijela 43godi{nje Merise Mehmedinovi} iz Tuzle, koju je u no}i sa nedjelje na ponedjeljak u nase lju Ba tva ubio njen nevjen~ani suprug Uhran Esati (50), otkrili su da je smrt nastupila usljed ubodne rane na desnoj strani vrata. Ka ko sa zna je mo, na ti je lu 43-go di{ nja ki nje pro na|eno je 40 ubodnih rana, od kojih je naj ve}i broj njih na vra tu i

Uhran Esati, koji je poku{ao izvr{iti samoubistvo, otpu{ten iz UKC-a i priveden na saslu{anje
grudnom ko{u. Pregledom su prona|ene i po vre de na gla vi, na ne se ne naj vje ro va tni je tu pim pre dme tom, po dli vi oka, dok su prsti na rukama slomljeni, {to ukazuje na to da se `rtva, prije smrti, borila sa napada~em. Uhran Esati, koji je nakon zlo~ina poku{ao izvr{iti samoubis tvo, otpu {ten je iz Univerzitetsko-klini~kog centra u Tuzli, te sproveden na saslu{anje. Ne zva ni~no sa zna je mo da je tu`iteljica Jasminka Djedovi} predlo`ila odre|ivanje pritvora, o ~emu bi sud danas trebao donijeti odluku.
A. [e.

lenderovog iskaza proizlazi da je ^au{evi} bio veza koju je zlo~ina~ka organizacija imala sa kupcima ahidrida sir}etne kiseline iz Turske, koja se koristi za proizvodnju droge. Kalender je tako|er Elvisa Keljmendija spomenuo kao jednog od mogu}ih kupaca. Osim Tur ko vi}a, na op tu`eni~koj klupi su i Sa{a Stjepanovi}, Milenko Laki}, Nijaz Zuban, Muamer Zahitovi}, Fadil Aljovi}, Hajrudin Memovi} Dk. O. i Hilmija Ma{ovi}.

14

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Establishment with public attorney Canton Sarajevo employment agency - Sarajevo S AR AJ E V O

DIREKCIJA SARAJEVO NADZORNI ODBOR

KANTON SARAJEVO Javna ustanova Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo - Sarajevo SARAJEVO

BOSNA—SUNCE OSIGURANJE d.d. Sarajevo Ul. Trg me|unarodnog prijateljstva br. 20 71000 Sarajevo Na osnovu ~lanova 241, 242, 243. i 244. Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09), te Odluke Nadzornog odbora BOSNA—SUNCE osiguranje d.d. Sarajevo br. 892-00/11 od 23.11.2011. godine o sazivanju VI Skup{tine dioni~ara BOSNA—SUNCE osiguranje d.d. Sarajevo, Nadzorni odbor BOSNA— SUNCE osiguranje d.d. Sarajevo objavljuje

POZIV POSLODAVCIMA
Javna ustanova Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo — Sarajevo organizuje peti SAJAM ZAPO[LJAVANJA koji }e se odr`ati 15. 12. 2011. godine u Domu mladih Centra Skenderija, od 10 do 16 sati. Pozivamo poslodavce sa podru~ja Kantona Sarajevo da prijave svoje u~e{}e na Sajmu zapo{ljavanja. Po{tovani poslodavci, u~e{}e na Sajmu vam omogu}ava direktne kontakte sa nezaposlenim licima i odabir kadrova koji vama najvi{e odgovaraju, saradnju sa ostalim poslodavcima, kao i reklamiranje s obzirom na prisustvo pisanih i elektronskih medija. U~e{}e na Sajmu je besplatno. Na web stranici JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo — Sarajevo www.juszzks.com.ba se nalazi obrazac Prijava za u~e{}e na Sajmu zapo{ljavanja koji treba da popunite i po{aljete najkasnije do 1. 12. 2011. godine na adresu: JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo — Sarajevo, ul. \oke Mazali}a br. 3, Sarajevo, odnosno na fax. broj 033/716-865 ili na e-mail adresu Slu`be juszzks@bih.net.ba. Za sve dodatne informacije mo`ete se obratiti na sljede}e brojeve telefona: 1.033/652- 517; 649-715, kontakt-osoba — Aida Bubalo - Bejtula 2.033/569-133; 569-134, kontakt-osoba — Mahir Lokvan~i} DIREKTOR Vahid Muharemovi}, s. r.

O B AV J E [ T E N J E
O SAZIVANJU I ODR@AVANJU VI SKUP[TINE DIONI^ARA DRU[TVA BOSNA—SUNCE OSIGURANJE d.d. SARAJEVO I. Obavje{tavaju se dioni~ari BOSNA—SUNCE OSIGURANJE d.d. Sarajevo da }e se 15.12.2011. godine odr`ati [ESTA Skup{tina dioni~ara BOSNA—SUNCE OSIGURANJE d.d. Sarajevo, sa po~etkom u 12 sati. Skup{tina }e se odr`ati u poslovnim prostorijama BOSNA—SUNCE OSIGURANJE d.d. Sarajevo, ulica Trg me|unarodnog prijateljstva br. 20 u Sarajevu. II. Odlukom Nadzornog odbora o sazivanju Skup{tine broj: 892-00/11 od 23.11.2011. godine, imenovan je Odbor za glasanje u sljede}em sastavu: 1. Amir Zubovi}, predsjednik 2. Elvedina Karamustafi}, ~lan 3. Jasna Frljak, ~lan Ovjeru zapisnika i ostalih akata }e notarski obraditi i ovjeriti notar. III. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i:

Dnevni red
Prethodni postupak: Utvr|ivanje punova`nog sastava Skup{tine - kvorum za rad 1. Izbor radnih tijela Skup{tine: Predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika 2. Razmatranje Plana reorganizacije i dono{enje odluke o usvajanju Plana reorganizacije o pripajanju od 11.11.2011. godine 3. Dono{enje odluke o reorganizaciji Dru{tva pripajanjem Privrednog dru{tva Inpotransport d.o.o. Bugojno dru{tvu Bosna-Sunce osiguranje d.d. Sarajevo 4. Razmatranje ugovora o pripajanju i dono{enje odluke o davanju saglasnosti na ugovor o pripajanju Privrednog dru{tva Inpotransport d.o.o. Bugojno dru{tvu Bosna-Sunce osiguranje d.d. Sarajevo 5. Dono{enje odluke o uskla|ivanju djelatnosti sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti BiH 2010 („Slu`beni glasnik BiH“, broj 47/10) 6. Dono{enje odluke o izmjenama i dopunama Statuta Dru{tva-uskla|ivanje djelatnosti sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti BiH 2010. Nadzorni odbor je utvrdio prijedloge odluka po ta~kama predlo`enog dnevnog reda. U radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ara Dru{tva mogu u~estvovati svi dioni~ari Dru{tva u skladu sa Zakonom, li~no ili putem ovla{tenog punomo}nika po osnovu pisane punomo}i potpisane od dioni~ara-vlastodavca i punomo}nika. Pravo odlu~ivanja na Skup{tini ima dioni~ar koji se nalazio na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira Federacije BiH 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Dioni~ari ili grupa dioni~ara sa najmanje 5 % ukupnog broja dionica s pravom glasa mogu pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda ili prijedlog odluka najkasnije 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja, uz obavezu Nadzornog odbora da u skladu sa odredbama ~lana 243. stav 2. takav prijedlog objavi na isti na~in kao obavje{tenje o sazivanju Skup{tine. Lista dioni~ara Dru{tva i svi materijali koji se nalaze na dnevnom redu sa prijedlozima dostupni su dioni~arima Dru{tva u poslovnoj zgradi BOSNA—SUNCE osiguranje d.d. Sarajevo, ul. Trg me|unarodnog prijateljstva br. 20, sprat II (ured sekretara Dru{tva) svakim radnim danom od 14 do 16 sati, prvi dan po objavljivanju ovog obavje{tenja. Prijava za u~e{}e na Skup{tini Dru{tva i obrazac punomo}i mogu se dobiti u sjedi{tu Dru{tva. Svi dioni~ari, odnosno punomo}nici dioni~ara du`ni su dostaviti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ara dru{tva, najkasnije 3 (tri) dana prije njenog odr`avanja. Prijava se podnosi neposredno ili preporu~enom po{tom na gore nazna~enu adresu. Svi u~esnici na Skup{tini obavezni su pokazati li~ni dokument u svrhu identifikaciju (li~na karta ili paso{). Svim prijavljenim dioni~arima, odnosno punomo}nicima dioni~ara izdat }e se potvrda o prijavi koju u~esnik u radu Skup{tine obavezno predaje Odboru za glasanje najkasnije 30 minuta prije po~etka Skup{tine. Glasanje u Skup{tini vr{i se zaokru`ivanjem na glasa~kom listi}u odgovora “ZA” ili “PROTIV” prijedloga odluke. Rezultate glasanja utvr|uje Odbor za glasanje. Sve dodatne informacije mogu se dobiti putem telefona 033/ 755-460. Nadzorni odbor

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 Ps 175911 10 Ps Sarajevo, 14. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO, protiv tu`enog IDA@UTO d.o.o. Sarajevo i dr. radi duga v.s.p. 26.125,07 KM na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH objavljuje sljede}i

OGLAS
Dana 9. 12. 2010. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enog IDA@UTO d.o.o. Sarajevo, DIN BH DOO SARAJEVO, FINA MH [PED d.o.o. Kiseljak, HAMZI] AJI[A, ZUKANOVI] IZUDIN I SMAJLOVI] ALMIN radi duga v.s.p. 26.125,07 KM. Ovim putem se dostavlja tu`enom poziv za ro~i{te za SMAJLOVI] ALMIN, ul. Solakovi}i br. 26, Kiseljak, zakazano za SRIJEDU, 28. 12. 2011. godine, u 10.30 sati, i putem oglasne table suda. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. SUDIJA Radivoje Stani{i}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 Ps 175911 10 Ps Sarajevo, 14. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO protiv tu`enog IDA@UTO d.o.o. Sarajevo i dr. radi duga v.s.p. 26.125,07 KM na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH objavljuje sljede}i

OGLAS
Dana 9. 12. 2010. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enog IDA@UTO d.o.o. Sarajevo, DIN BH DOO SARAJEVO, FINA MH [PED d.o.o. Kiseljak, HAMZI] AJI[A, ZUKANOVI] IZUDIN I SMAJLOVI] ALMIN radi duga v.s.p. 26.125,07 KM. Ovim putem se dostavlja tu`enom poziv za ro~i{te za HAMZI] AJI[A ul. [ukrije Pand`e br. 1, Sarajevo, zakazano za SRIJEDU, 28. 12. 2011. godine, u 10.30 sati, i putem oglasne table suda. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. SUDIJA Radivoje Stani{i}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

REGION
VIJESTI

15

Iako pregovori Beograda i Pri{tine nisu donijeli bitne rezultate

Kosovo progla{ava svoju vojsku
Kosovske sigurnosne snage o~ekuju dozvolu NATO-a kako bi u bliskoj budu}nosti mogle da se proglase vojskom Kosova, prenosi ju~er pri{tinska {tampa zvani~no odobrenje Savjeta NATO-a. - Preporuka se mo`e o~ekivati narednih mjeseci, rekao je komandant KFOR-a Erhard Drews. Izjava NATO-a da je KBS dostigao puni operativni kapacitet u~ini}e ove snage nezavisnim od Alijanse i otvori}e put da institucije Kosova proglase stvaranje sopstvene vojske.

Tahiri, Cooper i Stefanovi}: Neizvjesnost pred 9. decembar

Cooper i Srbi zadovoljni
Nastavak pregovora Beograda i Pri{tine odr`a}e se 30. novembra, uo~i izja{njavanja Vije}a ministara EU o kandidaturi Srbije
Dvodnevni razgovori, koji su u utorak zavr{eni u Bruxellesu, kao rezultat imaju uzajamno priznavanje univerzitetskih diploma, {to nije slu~aj i sa administrativnim prelazima. Ipak, glavni srbijanski pregovara~ Borko Stefanovi} najavio je tzv. simetri~nost pristupa pune zastupljenosti Pri{tine u regionalnim forumima, koja se odnosi na tablu s natpisom, potpis i samu kosovsku delegaciju. Nastavak pregovora Beograda i Pri{tine odr`a}e se 30. novembra, neposredno uo~i izja{njavanja Vije}a ministara EU o kandidaturi Srbije.

Lo{a vijest za Crnu Goru
Odbor za evropska pitanja parlamenta Holandije preliminarno je zaklju~io da Crnoj Gori, na sjednici Savjeta ministara Evropske unije, 9. decembra, ne treba odobriti datum po~etka pristupnih pregovora za priklju~enje zemlje Uniji. Takav zaklju~ak odbor holandskog parlamenta je usvojio, kako su prenijeli podgori~ki mediji, zbog toga {to ne dos ta ju ade kva tni re zul ta ti Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i u vladavini prava. Parlament Holandije treba da se do kraja novembra izjasni o zaklju~ku svog odbora.

Ravnote`a straha
Ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i} izjavio je da Srbija ne smije da ka`e da ne}e da ratuje za Kosovo, jer bi takva re~enicabilapogre{naporukakosovskompremijeruHa{imuTa~iju. Da~i} je rekao da se to ne smije govoriti zato {to je, kako je naveo, potrebna ravnote`a straha zbog bezbjednosti u regionu. kako sam se nadao,ali postigli smo su{tinski napredak. Nadam se da }e svako od sljede}e godine, ko ima univerzitetsku diplomu Beograda ili Pri{tine, mo}i da je iskoristi za dalje obrazovanje ili zaposlenje u drugoj prijestonici, kazao je Cooper. Izvr{ni direktor Evropske slu`be za spoljne poslove Miroslav Laj~ak izjavio je da bi `elio da dijalog Beograda i Pri{tine bude poja~an uklju~ivanjem vi{e politi~kih pitanja i dodao da dijalog nije dovoljan za rje{avanje problema sa prelazima na sjeveru Kosova. On je naveo da je potreban i veoma jasan i ~vrst stav SAD-a i EU da su barikade i bilo koji elementi koji dovode do podjele sjevera Kosova potpuno neprihvatljivi i da ne}e biti tolerisani. Na pitanje da li o~ekuje da }e Srbiji u decembru biti odobren status kandidata za ~lanstvo u EU, Laj~ak je rekao da ne `eli da prognozira odluku evropskih lidera.

Diplome
PosrednikEvropskeunijeRobert Cooper smatra da su u dijalogu postignuti rezultati u glavnim oblastima. - Ovo je bio prvi sastanak od septembra i bio je dobar sastanak. Nije proizveo mnogo rezultata

Saradnja ili ~lanstvo
Zamjenik premijera Srbije Ivica Da~i} izjavio je da nastavak dijaloga Beograda i Pri{tine nije dao

rezultate u svim oblastima, ali da postoje nagovje{taji da bi Srbija 9. decembra mogla da dobije kandidaturu za ~lanstvo u EU. Prema njegovim rije~ima, Srbija ne}e propasti ni ako EU ka`e da nije ispunila sve kriterije za ~lanstvo i dobijanje kandidature. PredsjednikDemokratskestranke Srbije Vojislav Ko{tunica upozorava da se raspada politika i Kosovo i EU, jer Bruxelles zahtijeva da se za dobijanje kandidatureuspostavedobrosusjedskiodnosi izme|u Srbije i Kosova, i pozivaBeograd da se okrene svojiminteresima i za{titi Ustava. Navode}i da se u samoj EU razmatra mogu}nost uspostavljanja saradnje i partnerskog odnosa sa Srbijom, koji isklju~uje ~lanstvo u Uniji, Ko{tunica ocjenjuje da je mogu}a dobra, prije svega ekonomska saradnja Beograda i Bruxellesa, a da Srbija ostane slobodna i suverena dr`ava.

Tra`e smjenu sudije zbog Milo{evi}a
Mom~ilo Veljkovi} i Neboj{a Sokolovi}, nekada{nji ~lanovi Otpora, podnijeli su ju~er Visokom savjetu sudstva i ministrici pravde Srbije Sne`ani Malovi} inicijativu za ra zrje{enje sutkinje Osnovnog suda u Po`arevcu Gordane Vidojkovi} jer je dozvolila da zastari postupak protiv Marka Milo{evi}a - prebijanja Neboj{e Sokolovi}a, Mom~ila Veljkovi}a i sada pokojnog Radojka Lukovi}a u Po`arevca 2. maja 2000.

Reis Islamske zajednice Srbije

Zilki} ne pristaje na me{ihat podre|en Ceri}u
Ka`u da }e uklju~ivanje Ceri}a unijeti stabilnost u regionu, {to nikako nije ta~no. Mi ne pristajemo na takve ucjene, isti~e reis IZ-a Srbije
Od pomirenja IZ-a nema ni{ta ako Turska i dalje bude insistirala da se postoje}i Rijaset u Srbiji ugasi i formira me{ihat podre|en Mustafi Ceri}u. Ovako je trenutnu situaciju za Novosti objasnio reis Islamske zajednice Srbije Adem Zilki}. - Spreman sam da odmah sjednem za pregovara~ki sto i razgovorima }u pristupiti sa maksimalnom fleksibilno{}u, ali ukoliko Turska bude insistirala na ga{enju Rijaseta, onda dogovor ne}e biti postignut, izri~it je Zilki} i dodaje da je potrebno prona}i najbolje rje{enje za sve pripadnike islamskih zajednica u Srbiji. Dan nakon povratka iz Meke, gdje je bio na had`iluku, Zilki} isti~e da se tamo sreo i sa turskim vjerskim poglavarom Mehmedom Gormezom koji mu je usmeno izlo`io plan pomirenja. On podrazumijeva i uklju~ivanjebosanskogreisa Ceri}a, {to Zilki} ne `eli da prihvati. - Ka`u da }e uklju~ivanje Ceri}a unijeti stabilnost u regionu, {to nikako nije ta~no. Time se ni{ta ne dobija i zato mi ne pristajemo na takve ucjene, isti~e reis IZ-a Srbije. Zilki}, tako|er, isti~e da je spreman da se povu~e sa funkcije, ali samo pod uslovom da bude smijenjen i Muamer Zukorli}.

Ljubljana: Blokiran Filozofski fakultet
Nekoliko stotina studenata, nezadovoljnih stanjem na Fakultetu i u dru{tvu, zauzelo je ju~er Filozofski fakultet u Ljubljani. Studenti, pripadnici Pokreta 150 i Mi smo univer zitet, zahtijevaju potpuno finansiranje studija, kraj bolonjskoj reformi, demokratizaciju univer ziteta i stipendije za sve. Podr{ku studentima dali su i profesori Fakulteta, me|u njima i dekan Nadrej ^erne i profesor Boris Novak.

Adem Zilki}: Bez Rijaseta nema pomirenja

16

OGLASI
Adresa: Vilsonovo {etali{te 10, Sarajevo, BiH Tel/fax: +387 33 653-225, 653-787 E-mail; info@bosfin.ba Web: www.bosfin.ba

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

BOSFIN
Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom BOSFIN d.d. Sarajevo

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (“Sl. novine FBiH”, broj 23/99, 45/00, 2/02, 29/03, 68/05, 91/07,84/08) i Odluke o sazivanju Skup{tine Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom BOSFIN d.d. Sarajevo, donesene na sjednici Nadzornog odbora, odr`anoj 23. 11. 2011. godine, Nadzorni odbor Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom “BOSFIN” d.d. Sarajevo objavljuje:

KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

CANTON SARAJEVO Ministry of education and science

Broj: 11-14-19729/11 Sarajevo, 23.11.2011. godine Na osnovu ~lana 22. stav 2. Zakona o izvr{avanju Bud`eta Kantona Sarajevo za 2011. godinu (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj 06/11) i Uredbe o kriterijima za finansiranje programa i projekata neprofitnih organizacija i udru`enja koji se finansiraju - sufinansiraju iz Bud`eta Kantona Sarajevo, donesene na 42. sjednici Vlade Kantona Sarajevo odr`ane 22.11.2011. godine (broj: 03-14-25875/11), Ministarstvo obrazovanja i nauke objavljuje

OBAVJE[TENJE
O SAZIVANJU SKUP[TINE ZATVORENOG INVESTICIONOG FONDA SA JAVNOM PONUDOM BOSFIN DD SARAJEVO I ^etvrta skup{tina Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom BOSFIN d.d. Sarajevo odr`a}e se 14. 12. 2011. godine (srijeda) sa po~etkom u 11 sati, u prostorijama Fonda, Vilsonovo {etali{te 10, Sarajevo. Skup{tina mo`e odlu~ivati ukoliko su zastupljeni, li~no ili putem punomo}nika, dioni~ari sa vi{e od 30% dionica s pravom glasa. Ukoliko kvorum za odlu~ivanje nije postignut, odr`avanje Skup{tine se odga|a.

II

za finansiranje - sufinansiranje programa i projekata neprofitnih organizacija i udru`enja iz sredstava Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo za 2011. godinu Predmet javnog poziva je prikupljanje zahtjeva neprofitnih organizacija i udru`enja radi obezbje|enja finansijske podr{ke za programe i projekte iz oblasti obrazovanja i nauke iz Bud`eta Kantona Sarajevo za 2011. godinu sa pozicije Ministarstva obrazovanja i nauke (u daljem tekstu: Ministarstvo). Pravo u~e{}a imaju neprofitne organizacije i udru`enja koja ispunjavaju op{te kriterije iz Uredbe o kriterijima za finansiranje programa i projekata neprofitnih organizacija i udru`enja koja se finansiraju - sufinansiraju iz Bud`eta Kantona Sarajevo, te posebne kriterije navedene u ovom pozivu. Op}i kriteriji su: a) registracija udru`enja na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini; b) realizacija projekata udru`enja koji su od interesa za gra|ane Kantona ili doprinose razvoju i afirmaciji Kantona i provode se na podru~ju Kantona; c) ekonomska i dru{tvena opravdanost projekta koje udru`enje predla`e i sprovodi; d) program rada za teku}u godinu sa obrazlo`enjem; e) finansijski plan za teku}u godinu; f) izvje{taj o finansijskom poslovanju (bilans stanja, bilans uspjeha i narativni izvje{taj za prethodnu godinu); h) organizovanost i broj ~lanova udru`enja; i) broj lica koja u~estvuju u realizaciji projekta; j) specifi~nost potreba ~lanova udru`enja, odnosno populacije koju zastupaju; k) rezultati i uspjesi na kantonalnom, federalnom, dr`avnom i me|unarodnom nivou, odnosno broj korisnika obuhva}enih projektom. Posebni kriteriji su: a) projekti unapre|enja obrazovanja i profesionanog razvoja svih sudionika odgojnoobrazovnog procesa kroz organizovane edukacije iz oblasti tretiranih programom edukacije koji donosi Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo; b) projekti uklanjanja razli~itih oblika diskriminacije i stvaranje uvjeta da svako dijete ima pristup kvalitetnom obrazovanju (uklju~uju}i djecu sa posebnim potrebama, invalidnu djecu i pripadnike nacionalnih manjina); c) projekti za uspostavljanje me|uregionalne i me|unarodne saradnje u oblasti obrazovanja; d) projekti vannastavnog anga`iranja u~enika i studenata s ciljem njihovog uklju~ivanja u sportske aktivnosti i afirmacija zdravih stilova `ivota; e) projekti za{tite {kolske omladine sa invaliditetom radi njihovog lak{eg {kolovanja i zapo{ljavanja; f) programi rada sa talentiranim u~enicima i studentima; g) aktivnost za uklju~ivanje ve}eg broja lica {kolskog i studentskog uzrasta sa invaliditetom u rad udru`enja; h) rad na prevenciji nasilja me|u vr{njacima. Podno{enje zahtjeva Zahtjevi se podnose u pisanoj formi na propisanim obrascima koji se nalaze na web stranici Ministarstva: http://www.monks.ba ili se mogu preuzeti u {alter-sali Kantona Sarajevo. Zahtjevi se predaju zajedno sa dokumentima koji slu`e kao dokaz o ispunjavanju op{tih i posebnih kriterija iz ovog poziva na protokol ili po{tom preporu~eno, sa naznakom, ,Prijava na javni poziv” - Ne otvarati - na slijede}u adresu: Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Ul. reisa D`emaludina ^au{evi}a br. 1, 71000 Sarajevo. Ne}e se razmatrati sljede}i zahtjevi: - nepotpuni i neblagovremeni, - onih neprofitnih organizacija i udru`enja koja su ranije dobila finansijska sredstva od Ministarstva a nisu dostavili izvje{taj o realizaciji istih, - koji ne ispunjavaju op{te i posebne kriterije iz ovog poziva. Rok za podno{enje prijava je 5.12.2011. godine MINISTAR Dr. Emir Suljagi}
e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba Tel: + 387 (0) 33 562-029, Fax: + 387 (0) 33 562-031 Sarajevo, Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1

J AV N I P O Z I V

III Za ^etvrtu skup{tinu dioni~ara Fonda utvr|en je slijede}i DNEVNI RED: 1. Izbor predsjednika Skup{tine; 2. Izbor dva dioni~ara-ovjeriva~a zapisnika Skup{tine; 3. Usvajanje Statuta ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo; 4. Usvajanje prospekta ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo. IV Radna tijela Skup{tine U skladu sa odlukom o sazivanju Skup{tine: 1. Do izbora predsjednika Skup{tine, Skup{tinu vodi dioni~ar/punomo}nik sa najve}im brojem dionica; 2. Utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja vr{i Odbor za glasanje koji ~ine: predsjednik Denis Antunovi}, ~lanovi [eila Stevi} i Nermana Kadi}. 3. Zapisnik vodi Snje`ana [indri}. V Nadzorni odbor je utvrdio prijedlog odluka po ta~kama dnevnog reda kako slijedi: 1. 2. 3. 4. Predsjednik Skup{tine bira se na Skup{tini, na prijedlog dioni~ara. Dva dioni~ara-ovjeriva~a zapisnika biraju se na Skup{tini, na prijedlog dioni~ara. Predla`e se Skup{tini da usvoji Statuta ZIF-a BOSFIN d.d. Sarajevo Predla`e se Skup{tini da usvoji Prospekt ZIF-a BOSFIN d.d.Sarajevo

VI Obavje{tenje za dioni~are o postupku prijave za u~e{}e, utvr|ivanje zastupljenosti, kandidovanje i glasanje na Skup{tini 1. Pravo u~e{}a i prijave za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine 1.1. Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji su se prijavili Odboru za glasanje i koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra za vrijednosne papire FBiH, 30 dana prije datuma odre|enog za odr`avanje Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. 1.2. Skup{tini mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara, koji su se prijavili Odboru za glasanje najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Prijava se mo`e podnijeti neposredno u prostorijama Fonda, po{tom na adresu Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom BOSFIN d.d. Sarajevo, Vilsonovo {etali{te 10, Sarajevo, na faks: 033/653-787, najkasnije 3 dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. 1.3. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu i dopunu dnevnog reda i prijedloge odluka, Nadzornom odboru Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom BOSFIN d.d. Sarajevo, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja. 1.4. Registracija prijavljenih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara vr{i}e se 9. 12. 2011. godine od 10 do 11 sati, u prostorijama Fonda u Sarajevu, Vilsonovo {etali{te 10. 2. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine putem punomo}nika 2.1. U~e{}e u radu i odlu~ivanju na Skup{tini dioni~ar mo`e ostvariti i putem punomo}nika, koji je du`an da postupa u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara-vlastodavca. 2.2. Osim svakog poslovno sposobnog fizi~kog lica, punomo}nik mo`e biti pravno lice registrovano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira i udru`enje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrovano radi udru`ivanja i zastupanja dioni~ara. 2.3. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se Fondu li~no, po{tanskom po{iljkom, faksom, najkasnije pola sata prije po~etka rada Skup{tine. VII Uvid u isprave i materijal za Skup{tinu Dioni~ar ima pravo, po~ev od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine, u prostorijama Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom BOSFIN d.d. Sarajevo, Vilsonovo {etali{te broj 10, Sarajevo, izvr{iti uvid u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu. Predsjednik Nadzornog odbora prof. dr. Aziz [unje

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OGLASI

17

18

SVIJET

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Ne jenjava nasilje u Siriji

Me|u 33 ubijenih

{estero djece
Komitet UN-a za ljudska prava osudio je Siriju zbog gu{enja osmomjese~nih protesta u zemlji
Sirijske sigurnosne snage lojalne predsjedniku Ba{aru al-Asadu ubile su 33 osobe, me|u kojima {estero djece i pet vojnih dezertera, saop}ila je ju~er sirijska organizacija za pra}enje ljudskih prava, prenosi Fena.

Sukobi
Prema navodima te organizacije sa sjedi{tem u Velikoj Britaniji, u sukobima je ubijeno 28 civila i pet dezertera. Ranije je objavljeno da su u sukobima u Homsu ubijena petorica dje~aka, a jo{ jedan 12-godi{njak je ubijen na protestima u gradu Deir-elZoru na istoku zemlje, prenijela je agencija AFP. ^etiri dezertera su ubijena kada su vojnici upali na jednu farmu gdje su se skrivali u blizini grada Dare, na jugu zemlje, na granici s Jordanom, dok je jedan dezerter ubijen u Kusajru u blizini libanske granice, dodala je ta organizacija, a prenio Reuters. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, u nasilnom obra~unu sirijskih vlasti s u~esnicima antire`imskih protesta, koji traju u Siriji od sredine marta, ubijeno je vi{e od 3.500 ljudi. Komitet UN-a za ljudska prava osudio je Siriju zbog gu{enja osmomjese~nih protesta u zemlji i kr{enje ljudskih prava i pozvao na hitan prestanak nasilja, ~ime je poja~an me|unarodni pritisak na sirijskog predsjednika Ba{ara al-Asada. Komitet je u utorak usvojio rezoluciju ve}inom glasova sa 122 glasa za, 13 protiv i 41 uzdr`an, me|u kojima su

Uprkos nasilju, Sirijci nastavljaju demonstracije protiv Al-Asada

Reuters

bili Rusija i Kina. Kako je prenio AFP, sirijski predstavnik u UN-u Ba{ar D`afari je optu`io kosponzore rezolucije - Veliku Britaniju, Francusku i Njema~ku da podsti~u gra|anski rat. D`afari je rekao da, iako su evropske zemlje sponzorisale rezoluciju, nije tajna da su SAD njen glavni inspirator.

Rezolucija
U neobavezuju}oj rezoluciji se sna`no osu|uje nastavak te{kog i sistematskog kr{enja ljudskih prava, uz nagla{avanje proizvoljnih pogubljenja i progona demonstranata i aktivista za ljudska prava. “Me|unarodna zajednica ne mo`e da {uti“, rekao je britanski ambasador u UN-u Mark Lyall Grant u debati o na-

crtu rezolucije, u kojoj se isti~e da sirijska vlada nije provela mirovni plan Arapske lige i poziva Damask da to u~ini bez odga|anja. Komitet UN-a poziva na povla~enje tenkova s ulica, osloba|anje politi~kih zatvorenika, zaustavljanje napada na civile i omogu}avanje posmatra~ima da u|u u Siriju. Ameri~ka agencija navodi da rezolucija treba da bude potvr|ena na plenarnom zasjedanju 193 ~lanice Generalne skup{tine UN-a, ocijeniv{i da je tamo usvajanje potpuno sigurno. AP isti~e da je to pobjeda tri evropske zemlje, po{to su Rusija i Kina pro{log mjeseca stavile veto na nacrt rezolucije Vije}a sigurnosti UN-a u kojoj se osu|uje Asadov obra~un s demonstrantima i prijeti sankcijama Siriji.

Kandidat za predsjedni~ku nominaciju republikanaca predla`e

Rick Santorum

Kandidat za predsjedni~ku nominaciju Republikanske stranke u SAD-u Rick Santorum rekao je u utorak nave~er tokom debate vode}ih republikanskih politi~ara o nacionalnoj sigurnosti SAD-a i spoljnoj politici u Washingtonu da bi muslimani na aerodromima u Americi trebalo da prolaze kroz specijalnu kontrolu zbog opasnosti od terorizma, prenosi Tanjug. “Bili bi posebno provjeravani oni za koje postoje najve}e {anse da bi po~inili neki zlo~in, i jasno da su muslimani ti na koje bi trebalo da se obrati pa`nja“, rekao je Santorum, biv{i republikanski senator iz Pensilvanije. S njim se samo donekle slo`io Herman Cain, jedan od poznatijih republikanskih kandidata, kojega prate optu`be za seksualno uznemiravanje `ena. “Bilo bi previ{e pojednostavljeno uvesti etni~ko profiliranje. Ko }e biti profiliran, time bi se trebale baviti sigurnosne agencije“, kazao je Cain.

Specijalna kontrola muslimana

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

SVIJET

19

Nastavljeni nemiri u Egiptu

TANTAVI
je kopija
Mubaraka
Egip}ani odbacili obe}anje lidera vojnih vlasti o odr`avanju predsjedni~kih izbora u junu 2012.
Nemiri u Egiptu, u kojima je za pet dana ubijeno 38 osoba, nastavili su se i ju~er. U sukobima demonstranata s policijom u Aleksandriji u srijedu ujutro je poginula jedna osoba, samo nekoliko sa ti po {to su voj ne vlas ti obe}ale da }e civilna uprava biti uspostavljena u junu, prenosi Fena. testa svrgnut Hosni Mubarak, u obra}anju naciji potvrdio je da }e civilni predsjednik biti izabran u junu, {est mjeseci ranije nego {to se pretpostavljalo, te je naglasio da je vojska spremna organizovati referendum o prenosu vlasti civilima. Taj rok izbora je bli`i od kraja 2012. ili 2013, koje se ~esto spominjalo. Vojska se obvezala predati vlast civilima kada bude izabran novi predsjednik. Vojno vije}e, tako|er, prihvatilo je ostavku civilnog premijera i njegovog kabineta. Vlada je pala zbog nepopularnog prijedloga da vojska po novom ustavu osU vi{ednevnim sukobima policije i demonstranata ubijene desetine ljudi
Ruters

Referendum
Lider vojnih vlasti Mohamed Husein Tantavi, koji se nalazi na ~elu Vrhovnog vojnog vije}a koje upravlja zemljom otkako je u februaru nakon masovnih pro-

tane izvan civilne kontrole. Me|utim, uprkos obe}anju vojne vlasti, brojni Egip}ani koji su protestovali u utorak ostali su cijelu no} na trgu Tahrir kako bi izrazili odbijanje Tantavijeve ponude, tvrde}i da ne vjeruju ni rije~i mar{alu, ministru u starom re`imu kojeg povezuju sa svrgnutim predsjednikom Honijem Mubarakom.

Sukobi
"Tantavi je kopija Mubaraka. To je Mubarak u vojnoj odori", izjavio je Ahmed Mamduh, 35-godi{nji demonstrant, prenosi Hina.

Parlamentarni izbori u Egiptu po~et }e u ponedjeljak, ali }e se okon~ati tek u januaru. Hiljade Egip}ana od petka protestuju na centralnom kairskom trgu Tahrir, simbolu prethodnih antire`imskih protesta, tra`e}i hitno uspostavljanje civilne vlasti, a od tada su se grupe okupljenih vi{e puta sukobile s policijom koja upotrebljava palice i suzavac. Policija pori~e da koristi bojevu municiju da bi rastjerala demonstrante, ali bolni~ki izvori navode da ve}ina poginulih u najnovijim nemirima u zemlji ima rane od metaka.

BOJEVA MUNICIJA Policija pori~e da koristi bojevu municiju da bi rastjerala demonstrante

Komesar UN-a za ljudska prava Navi Pillay osudila je ju~er prekomjernu upotrebu sile od strane egipatskih snaga sigurnosti tokom sukoba sa demonstrantima. Pillay je pozvala na pokretanje nezavisne istrage o pogibiji vi{e od 30 ljudi u posljednjih pet da na u egi pat skim gradovima.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON JU MJE[OVITA SREDNJA [KOLA ''SAFET KRUPI]'' BOSANSKA KRUPA BROJ: 1614/11 DANA: 23.11.2011. Na osnovu Odluke [kolskog odbora od 11. 10. 2011. godine JU MS[ "Safet Krupi}" Bosanska Krupa odjavljuje:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 09 65 Mals 021283 06 Mals Dana: 25. 8. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu i to stru~na suradnica Ena Bahtijarevi}, odlu~uju}i u pravnoj stvari tu`itelja "UNIQA OSIGURANJE" DD SARAJEVO, Ulica Obala Kulina bana broj 19, protiv tu`enog ARAL COMPANY DOO SARAJEVO, Ul. Aleja Bosne srebrene broj 31, radi duga, v.s.p. 1.732,00 KM, 25. 8. 2011. godine donio je

J AVNI P O Z I V
Za prikupljanje i odabir ponuda za dodjelu u zakup prostora za obavljanje djelatnosti - {kolske kuhinje PROSTOR KOJI SE DODJELJUJE U ZAKUP: 1 Predmet dodjele u zakup je prostor za obavljanje djelatnosti {kolske kuhinje, povr{ine 15 m2, opremljen potrebnim inventarom i tehni~kim aparatima u {koli, smje{ten u prizemlju zgrade. VRIJEME TRAJANJA ZAKUPA: 2 Ugovor o zakupu zaklju~uje se do 30. 6. 2012. USLOVI U^E[]A U DODJELI U ZAKUP: 3 Na javnom pozivu pravo u~e{}a imaju sva pravna lica registrovana za obavljanje predmetne djelatnosti. OSNOVNI KRITERIJ ZA ODABIR NAJPOVOLJNIJE PONUDE: 4 Osnovni kriterij je cijena ponu|ene zakupnine. SADR@AJ PONUDE: 5 Ponuda treba da sadr`i: ta~an naziv i adresu ponu|a~a, broj telefona, ovjerenu kopiju o registraciji, reference ponu|a~a, iznos zakupnine, cjenovnik proizvoda. OSTVARIVANJE UVIDA I INFORMISANJE O PREDMETU POZIVA: 6 Sve informacije mogu se dobiti svakim radnim danom od 8 do 15 sati na broj telefona 037/ 471077 i 037/474-003 ROK DOSTAVE I OTVARANJE PONUDA: 7 Rok dostave ponuda je osam (8) dana od dana objavljivanja javnog poziva. Zatvorene i zape~a}ene ponude sa naznakom "PONUDE - NE OTVARAJ" dostaviti na adresu: JU MS[ "Safet Krupi}" Bosanska Krupa, ul. Radni~ka bb 77 240 Bosanska Krupa, preporu~enom po{tom ili li~no. Otvaranje ponuda obavit }e se u prostorijama {kole, a o terminu i satnici ponu|a~i }e biti pisano obavije{teni. PRAVA I OBAVEZE: 8 [kola ne snosi nikakve tro{kove ponuditelja u postupku nadmetanja, te zadr`ava pravo prihvatiti ili odbiti ponudu, poni{titi nadmetanje ili odbaciti sve navode prije sklapanja ugovora.

PRESUDU
zbog propu{tanja Nala`e se tu`enom da na ime dospjelog, a neizmirenog duga, po osnovu zaklju~enog ugovora o osiguranju, odnosno izdate polise osiguranja broj P32-9176, isplati tu`itelju iznos od 1.732,00 KM sa pripadaju}im zakonskim zateznim kamatama shodno odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate, po~ev od dospjelosti duga, odnosno po~ev od 27. 5. 2006. godine, pa do kona~ne isplate, kao i da nadoknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 105,00 KM, a sve u roku od 15 dana od dana dono{enja presude, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja.

O b r a z l o ` e n je
Dana, 14. 11. 2006. godine, tu`itelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enog radi isplate duga u iznosu od 1.732,00 KM. U tu`bi se navodi da je tu`eni kao osiguranik 27. 5. 2005. godine zaklju~io sa tu`iteljem, kao osigurava~em, ugovor o kasko osiguranju automobila i temeljem ovog ugovora sa~inio polisu osiguranja broj P32-9176 i istu izdao tu`enom. Na osnovu izdate polise tu`itelj se obavezao pru`iti tu`enom osiguravaju}u za{titu u vremenskom periodu od 27. 5. 2005 do 27. 5. 2006. godine. Za pru`eno osiguravaju}e pokri}e tu`eni, pored vi{e usmenih i pisanih opomena, nije isplatio premiju osiguranja, a koja njegova obveza proisti~e iz odredbe ~lana 912. stav 2. ZOO-a. S obzirom na navedeno, tu`itelj predla`e da sud donese presudu kao u izreci, a sve u smislu odredbe ~lana 182. stav 1. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine FBiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06) tj. predla`e dono{enje presude zbog propu{tanja. Sud je dostavio tu`enom tu`bu na odgovor i to putem oglasne plo~e suda i objavljivanjem oglasa u novinama. Ta vrsta dostave u skladu sa ~lanom 348. stav 3. i 4. ZPP-a, smatra se urednom sa 20. 6. 2009. godine. Kako u ostavljenom roku tu`eni nije dostavio pisani odgovor na tu`bu, sud je donio, u smislu ~lana 182. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine FBiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06) presudu zbog propu{tanja, kojom je usvojio tu`beni zahtjev. Odluka o tro{kovima temelji se na odredbama ~lana 386. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine FBiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06), a isti se sastoje od takse na tu`bu u iznosu od 70,00 KM i takse na presudu u iznosu od 35,00 KM. STRU^NA SURADNICA ENA BAHTIJAREVI], s.r. POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, u smislu ~lana 183. stav 1. Zakona o parni~nom postupku, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje u skladu sa ~lanom 329. Zakona o parni~nom postupku. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u najmanje jednim novinama koje se distribuiraju na podru~ju FBiH i na oglasnoj plo~i suda.

20

SVIJET FINANSIJA

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Odliv sredstava evropskih banaka

Firme povla~e depozite
Potez privatnih lica i kompanija poja~ava pritisak na bankarski sektor regiona
Privatna lica i kompanije povukli su milijarde eura sa depozita u bankama problemati~nih zemalja zone eura, {to mo`e da ugrozi bankarski sektor. Evropske banke suo~ile su se sa odlivom sredstava koja povla~e klijenti, {to poja~ava pritisak na bankarski sektor regiona i prijeti da finansijske kompanije ostanu bez klju~nog izvora finansiranja, pi{e dnevnik Wall Street Journal. Brojne velike italijanske i {panske banke nedavno su objelodanile smanjenje sredstava na depozitima korporacija i drugih institucionalnih klijenata tempom koji se mjeri dvocifrenim procentima. Op}i tempo povla~enja sredstava sa depozita bio je ne{to manji zahvaljuju}i slabijem povla~enju sredstava sa depozita privatnih lica. Depozitna baza {panskih banaka je u tre}em ovogodi{njem kvartalu smanjena za 48 milijardi eura, ili za dva posto, saznaje se iz podataka {panske centralne banke. Povla~enje sredstava klijenta sa depozita podudara se sa pove}anjem pozajmica banaka od Evropske centralne banke (ECB) na rekordni nivo od po~etka 2009. godine. Finansijske institucije su u utorak povukle 247 milijardi eura kredita ECB-a sa rokom dospije}a od sedam dana, {to je vi{e od prethodnog ovogodi{njeg maksimuma od 230,3 milijarde eura.
Visokim kamatama poku{avaju zadr`ati klijente

Banke u zemljama kao {to su [panija, Portugal i Italija poku{avaju da zadr`e stare i privuku nove klijente nude}i rekordno visoke kamate na depozite, ~ime pove}avaju cijenu sopstvenih transa-

kcija. Prema podacima centralne banke Italije, prosje~na kamata na depozite u zemlji je u septembru porasla na 2,6 posto, {to je bezmalo dvostruko vi{e od kamate koja se nudila po~etkom godine.

Angela Merkel odbacila kritike na ra~un ECB-a
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 31. oktobra 2011.

Obja{njenja
Mjese~ni bilans stanja se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Neke posebne karakteristike bilansa stanja od 31. oktobra su: Na dan 31. oktobra Banka je zadovoljila obaveze pravila currency boarda kako to navodi ~lan 31. Zakona. Neto devizne rezerve prevazilaze monetarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za 500.863 hiljade KM. Ovo je prikazano u stavki Neto strana aktiva. Devizna aktiva se investira uglavnom u vrijednosne papire i depozite koji se dr`e kod ino-banaka. Bilans stanja tako|er prikazuje kompoziciju dr`anja valuta tako {to ih diferencira u EUR i ostale valute. Ban~ine devizne investicije donose prihod za Banku. Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavljala obavezu Banke za KM novac u opticaju (2.553.274 hiljade KM) i depozite rezidentnih banaka (3.030.762 hiljade KM). Kapital i rezerve odra`avaju po~etni kapital, rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od po~etka njenog rada 11. augusta 1997. Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazuje u bilansu stanja MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vrijednosne papire Vije}a ministara BiH vezane za ~lanstvo. Istovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vije}a ministara u njegovim odnosima sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vije}a ministara vezane za ~lanstvo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stanja. Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 1.104.537 hiljada KM. Banka tako|er vodi odre|ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma izme|u Vije}a ministara BiH i stranih vlada i finansijskih organizacija, kao i devizne ra~une dr`avnih institucija i agencija za koje Banka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CB BiH, oni nisu uklju~eni u gore navedeni bilans stanja. Ukupni iznos sredstava koja se dr`e na ovim ra~unima je bio 417.149 hiljada KM. Dalji upiti koji se ti~u Mjese~nog bilansa stanja mogu se uputiti Odjeljenju za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, fax. (33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) 27 81 23, fax. (33) 27 82 96.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je neovisna monetarna institucija BiH i nema nikakvih organizacijskih veza sa bilo kojom poslovnom bankom.

Njema~ka kancelarka Angela Merkel odbacila je kritike na ra~un Evropske centralne banke (ECB) zbog nepreduzimanja o{trijih mjera za suzbijanje du`ni~ke krize u zoni eura i jasno stavila do znanja da sljede}a tran{a iz me|unarodne pomo}i Gr~koj ne}e biti is pla}ena ako se gla vne stranke u toj zemlji pisano ne obave`u da }e podr`ati program strogih mjera {tednje. “Evropska valutna unija je zasnovana na centralnoj banci koja ima isklju~ivu odgovornost za monetarnu politiku i to je bio preduvjet za formiranje unije. To je njen mandat. Svi mi treba da budemo veoma oprezni u kritikama Evropske centralne banke“ ukazala je Merkel u govoru u , njema~kom parlamentu. Kad je rije~ o Gr~koj, ona je rekla da to pitanje jo{ nije rije{eno jer nisu ispunjeni uvjeti za isplatu sljede}e tran{e iz me|unarodnog zajma, prenio je Reuters. “Da bi do toga do{lo, neophodan nam je ne samo potpis gr~kog premijera ve}, tako|er, i onih partija koje su pristale da podr`e vladu. U suprotnom, ne mo`e biti isplate {este tran{e“, predo~ila je Merkel.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 31. oktobra 2011.

Gr~ka na ivici
ispadanja iz eurozone

(iznosi u hiljadama KM)
AKTIVA 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 2 Devizna aktiva Gotovina Kratkoro~ni depoziti SDR u MMF-u Monetarno zlato Investicije u vrijednosne papire Ostala aktiva UKUPNA AKTIVA (1+2) Ukupan iznos 6.205.975 42.619 4.346.484 3.943 151.450 1.661.479 68.827 6.274.802 EUR iskazan u KM 6.049.520 42.537 4.345.504 0 0 1.661.479 Ostale valute iskazane u KM 156.455 82 980 3.943 151.450 0

PASIVA 3 3.1 3.2 3.3 4 5 6 Monetarna pasiva Valuta u opticaju Depoziti rezidentnih banaka Depoziti ostalih rezidenata Obaveze prema nerezidentima Ostala pasiva Kapital i rezerve UKUPNA PASIVA (3+4+5+6) Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva (1-3-4)

Ukupan iznos 5.704.095 2.553.274 3.030.762 120.059 1.017 1.242 568.448 6.274.802 500.863

Gr~koj je neophodna sveobuhvatna akcija da bi izbjegla ispadanje iz eurozone i povratak na `ivotni standard od prije nekoliko decenija, upozorila je centralna banka ove zemlje. “Na ulogu je ostanak zemlje u podru~ju eura“ na, vodi se u izvje{taju ove banke o monetarnoj politici. Centralna banka je apelovala da nova koaliciona

vlast, sa premijerom Lukasom Papademosom na ~elu, obnovi povjerenje u dr`avu, popravi finansijsko stanje i pokrene ekonomski rast. “Postoje dva nacionalna cilja za koja se moramo zalagati po svaku cijenu: ostvarivanje primarnih vi{kova i ubrzavanje privrednog oporavka“ pi, {e u izvje{taju centralne banke.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

BIZNIS I EKONOMIJA
Agencija za statistiku BiH

21

Sastanak predstavnika BiH i EU u Bruxellesu

[to prije postati zemlja izvoznica
na tr`i{ta EU
Organizovanje sastanka ima za cilj da se po~etkom naredne godine obezbijedi dolazak inspektora FVO u BiH
Ulazak RH u EU utica}e i na proizvo|a~e mlijeka Zdenko Milinovi}: Njema~ka i Hrvatska glavni trgovinski partneri

Vanjskotrgovinski deficit 5,9 milijardi KM
Bosna i Hercegovina je u oktobru ove godine ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom od dvije milijarde i 83 miliona KM, od ~ega se na izvoz odnosi 695 miliona KM, dok je ostvaren uvoz od jedne milijarde i 388 miliona KM. „U okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene BiH u tom mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila 50,1 posto“, kazao je na ju~er odr`anoj konferenciji za novinare Zdenko Milinovi}, direktor Agencije za statistiku BiH. U prvih deset mjeseci ove godine ostvaren je izvoz od {est milijardi i 865 miliona KM, dok je istovremeno uvoz iznosio 12 milijardi i 822 miliona KM. „U tom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 53,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio pet milijardi i 957 miliona KM“, istakao je Milinovi}. On je dodao da se od januara do oktobra 2011. kao glavni trgovinski partneri i dalje izdvajaju Hrvatska i Njema~ka.
A. Pe.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU, odnosno {est mjeseci prije ulaska, cjelokupna trgovina proizvodima `ivotinjskog porijekla iz BiH }e biti zaustavljena ukoliko BiH ne stekne uvjete za izvoz na tr`i{te EU za pojedine kategorije proizvoda `ivotinjskog porijekla.

Ispunjenje uvjeta
Iz tog razloga sutra }e predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, Uprave BiH za za{titu zdravlja bilja odr`ati sastanak u Bruxellesu sa predstavnicima Evropske unije. „Ciljsastankajeste da se {to prije izdejstvuje da FVO (Ured za hranu i veterinarstvo) iz Dublina po{alje svoje inspektore u BiH kako bi utvrdili ispunjenje uvjeta

kompanija u BiH, koje se bave proizvodnjom proizvoda `ivotinjskogporijekla, te eventualnom sticanju EU brojeva, {to bi omogu}ilo bh. proizvo|a~ima da i daljetrguju sa RepublikomHrvatskom nakon njenog ulaska u Evropsku uniju“ kazao je za Oslo, bo|enje Sanin Tankovi}, sekretar Ureda za veterinarstvo BiH. On je dodao da je organizovanje sastanka jo{ jedan u nizu koraka koji se ~ini kako bi se po~etkom naredne godine obezbijedio dolazak FVO inspektora u BiH, a ~ija misija prethodi eventualnom dobivanju statusa zemlje izvoznice za EU tr`i{te.

Kategorije
„Na{izahtjevi za dolazakinspekcije bi}e usmjereni na slijede}e kategorije proizvoda `ivotinjskog

porijekla: mlijeko i mlije~ni proizvodi, med, jaja i proizvodi od jaja, te meso peradi i proizvodi od mesa peradi. Ukoliko uspijemo izlobirati dolazak inspekcija i njihov nalaz bude pozitivan, ste}i }e se realne pretpostavke za nastavak trgovine sa RH {to }e znatno pobolj{ati ekonomski status na{e zemlje“ naglasio je Tankovi}. , On je dodao da su pripreme za dolazak FVO inspekcije u toku, a projektu maksimalnu podr{ku daje i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladen Zirojevi}, na ~iji prijedlog }e se prema Vije}u ministara BiH uputiti prijedlog za formiranje radne grupe koja }e raditi na implementaciji EU standarda i {to hitnijem sticanju statusa zemlje izvoznice na EU tr`i{ta.
A. Pe.

Ususret zimi

Dovoljno struje za sve potro{a~e
Svi potro{a~i elektri~ne energije u narednim zimskim mjesecima i periodu pove}ane potro{nje bi}e uredno snabdjeveni, najavio je u srijedu generalni direktor Elektroprivrede BiH dr. Elvedin Grabovica. - Ima}emo struje i za izvoz, kazao je uz podsje}anje da je 2011. godina sa stanovi{ta punjenja hidroakumulacija bila najsu{nija godina u posljednjih pola vijeka. Optimizam za proizvodnju i isporuku u narednom periodu zasniva na maksimalnom za la ga nju ter mo elek tra na i rudara i ~injenici da ova kompa ni ja ima naj sof ti ci ra ni ju mre`u i naj ma nje gu bit ke struje u regiji. - Zahvaljuju}i i tome, na kraju godine ima}emo pozitivno poslovanje unato~ zate~enom {estomjese~nom gubitku od 16 miliona KM, najavio je generalni direktor Elektroprivrede BiH.
H. A.

Nova proizvodna linija Iskraemeco u Sarajevu

Sklopke za cijeli svijet
Kao sastavni dio svakog brojila, ovaj proizvod omogu}uje ekonomsku potro{nju elektri~ne energije
Iskraemeco je ju~er u Sarajevu ozvani~io po~etak rada nove linije za izradu elektri~nih sklopki i time kompletirao proizvodnju elektronskih trofaznih brojila namijenjenih za tr`i{te vi{e od stotinu zemalja. U prisustvu federalnog premijera Nermina Nik{i}a, re~eno je da je investicijom od samo 50.000 eura otvoreno 15 novih radnih mjesta i omogu}ena proizvodnja oko 60.000 sklopki godi{nje u vrijednosti od 3,5 miliona eura. U planovima ove kompanije ve} je zapisano da }e u narednim godinama proizvodnju pove}ati na 100.000 sklopki i otvoriti nova radna mjesta. Rije~ je o proizvodu koji omogu}ujeekonomskupotro{njuelektri~ne energije, na ~emu posebno insistira Evropska unija opredijeljena da do 2020. godine potro{a~i klasi~na brojila zamijene onima u koja je ugra|ena sklopka.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 230 - 24. 11. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Vrijednost godi{nje proizvodnje 3,5 miliona eura

Foto: D. TORCHE

Iskraemeco je osnovan 1999. godine zajedni~kim ulaganjem Elektroprivrede BiH i Iskraemeco Kranj. Ovo je prvi put u 60 godina njegovog postojanja da ta slovena~ka kompanija proizvodnju jednog od svojih proizvoda dislocira van mati~ne dr`ave. S obzirom na to da je rije~ o proizvodu koji prati najsavremenije svjetske trendove u oblasti elektri~nih mjerenja, ovo je i iskorak u odnosu na druge kompanije u regionu. - Elektroprivreda je klju~ni adut Vlade Federacije BiH i ona }e ubudu}e za ovakve i sli~ne projekte imati na{u podr{ku, kazao je

premijer Nermin Nik{i}. Generalni direktor Elektroprivrede BiH dr. Elvedin Grabovica ustvrdio je da ova kompanija i njeno novo rukovodstvo imaju viziju kako unaprijediti poslovanje. Najavio je }e u budu}nosti biti vi{e poslova sli~nih ovom „jer smo dokazali da stranim kompanijama mo`emo biti partneri, a ne samo kupci njihovih proizvoda“. Zadovoljstvo dosada{njom saradnjom i otvaranjem nove linije iskazali su Josip Vran~i}, direktor Iskraemeca Sarajevo, i Franc Kuhar, ~lan Uprave Iskraemeca (SloH. A. venija).

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.417629 1.397121 26.027114 0.076083 0.262269 0.630149 1.887337 0.565032 0.249529 0.211697 1.585486 0.780470 2.267744 1.457340 0.046510 1.880566

1.955830 1.421182 1.400623 26.092345 0.076274 0.262926 0.631728 1.892067 0.566448 0.250154 0.212228 1.589460 0.782426 2.273428 1.460992 0.046627 1.885279 USD BAM

1.955830 1.424735 1.404125 26.157576 0.076465 0.263583 0.633307 1.896797 0.567864 0.250779 0.212759 1.593434 0.784382 2.279112 1.464644 0.046744 1.889992 1.56439 2.260568

SDR (Special Drawing Rights) na dan 22. 11. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 22. 11. 2011 =

BIZNIS/BERZE Sastanak u Tuzli
22

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE
982,05 890,36
ERS10 SASX-30

Rudnici tra`e dugoro~nije koncesije
^elnici rudnika naglasili su da je politika kratkoro~nih koncesija nedopustiva
U prostorijama Rudnika Kreka u Tuzli ju~er je odr`an zajedni~ki sastanak predstavnika federalnog i kantonalnog ministarstva industrije, energetike i rudarstva sa predstavnicima rudnika uglja Kreka, \ur|evik i Banovi}i. Tokom vi{esatnog sastanka dominirala je tema koncesija, odnosno na~ina na koji se treba urediti ta oblast. „Mislimo da je bitno da Vlada TK-a upravlja ovim sirovinama zajedno sa federalnom Vladom. Na sastankudvijevlade mi smo iznijeli stav da ugovori o koncesiji za ugalj i so trebaju ostati na nivou kantona. To nam je bitno jer mislimo da najbolje mo`emo kanalisati sredstva i upu}ivati ih lokalnoj zajednici, odnosno 80 posto iznosa od koncesije. Onih 20 posto {to ostaju kantonu mislim da i tu mi znamo najbolje gdje treba ulagati“ ka, zao je resorni ministar u Vladi Tuzlanskog kantona @eljko Kne`i~ek. S druge strane, ~elnici rudnika naglasili su da je politika kratkoro~nih koncesija nedopustiva, te da ugro`ava razvoj rudnika, ali i

1.542,73 890,12
Dioni~ko dru{tvo

BIFX

824,71 1.894,69
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

BIRS

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 23. novembar/studeni 2011.
Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF CROBIH Fond dd Mostar ZIF Prof Plus dd Sarajevo ZIF Prevent invest dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija J FBiH stara devizna {tednja serija M FBiH stara devizna {tednja serija N FBiH stara devizna {tednja serija O FBiH stara devizna {tednja serija P FBiH stara devizna {tednja serija R PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE Tvornica cementa Kakanj dd Kakanj [ipad komerc dd Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo IK Banka dd Zenica Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo Europa d.d. Sarajevo Postbank BH d.d. Sarajevo JP HT dd Mostar SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE JP Uborak dd Mostar Saniteks d.d. Velika Kladu{a 80,00 2.56 % 5,00 0.00 % 80,00 5,00 80,00 5,00 7 303 560,00 1.515,00 1 2 22,10 -1.78 % 2,54 -2.68 % 17,96 -0.29 % 4,20 -2.78 % 22,10 -2.82 % 64,50 0.00 % 53,96 0.88 % 25,01 0.04 % 23,50 -2.08 % 9,00 0.00 % 22,10 2,54 18,29 4,20 22,11 64,50 54,00 25,01 23,50 9,00 22,10 2,54 17,70 4,20 22,09 64,50 53,00 25,01 23,50 9,00 150 200 868 300 1.120 350 742 25 100 163 3.315,00 508,00 15.587,47 1.260,00 24.751,20 22.575,00 40.020,80 625,25 2.350,00 1.467,00 2 1 6 2 3 2 11 1 2 2 40,00 90,00 91,00 98,60 94,90 90,00 78,00 71,00 2.62 % 0.00 % 7.01 % 0.09 % 0.11 % 0.00 % 1.97 % 1.43 % 40,00 90,00 91,00 98,60 94,90 90,00 78,00 71,00 40,00 3.985 90,00 31.013 91,00 6.658 98,60 2.100 94,86 7.500 89,99 11.024 78,00 32.160 71,00 50.000 1.594,00 27.911,70 6.058,78 2.070,60 7.116,00 9.921,05 25.084,80 35.500,00 2 1 1 1 2 3 2 2 4,20 -0.28 % 3,60 -0.83 % 5,10 0.39 % 3,60 -2.7 % 4,95 -4.26 % 4,20 3,60 5,10 3,60 4,95 4,15 3,60 5,10 3,60 4,95 6.231 1.892 694 300 5.000 26.158,65 6.811,20 3.539,40 1.080,00 24.750,00 2 6 2 2 1 8,98 -2.35 % 9,01 8,91 1.969 17.689,21 9

izgradnju elektro-energetskih postrojenja. „Mi radimo idejni projekt za izgradnju termoelektrane u Banovi}ima i o~ekujemo idu}e godine razgovore sa strate{kim partnerima. Za to su nam potrebne dugoro~ne koncesije, jer niko, u protivnom, ne}e dati novac. Pro{le godine podnijeli smo zahtjev za 40 godina koncesije upravo zbog izgradnje ovog bloka“ istakao je Munever ^ergi}, direktor , Rudnika mrkog uglja Banovi}i. Interesantno je da ju~era{njem sastanku, uprkos najavama, nije prisustvovao federalni ministar Erdal Trhulj, a mijenjao ga je pomo}nik Sakib Slijep~evi}. A. [e.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 23. novembar 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Bira~ a.d Zvornik Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Krajina GP a.d. Banja Luka Rafinerija ulja a.d. Modri~a Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 3,88 2,91 4,14 9 0,052 5,44 1,2(A) 4,5 6,2 -3 -3 3,24 2,16 -5,45 -0,18 0 -0,88 0,81 3,88 2,91 4,14 9 0,052 5,45 1,2 4,5 6,2 3,88 2,91 4,14 9 0,051 5,31 1,2 4,5 6,02 60 236 299 162 8.118 10.876 20 20 15.456 232,80 686,76 1.237,86 1.458,00 419,02 59.218,00 24,00 90,00 95.769,53 0,028 0,53 0,54 2,95 0,176 1,57 -15,15 -2,75 -1,82 1,03 0,57 0 0,028 0,53 0,54 2,95 0,176 1,59 0,028 0,53 0,54 2,95 0,176 1,56 2.925 1.215 10.000 35 70.000 41.191 81,90 643,95 5.400,00 103,25 12.320,00 64.707,77

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Autoprevoz a.d. Gradi{ka ^ajavec uslu`ne djelatnosti a.d. Banja Luka Palas a.d. Banja Luka Mljekara a.d. Banja Luka Termomonta`a a.d. Banja Luka Veletrgovina a.d. Gradi{ka Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,4(A) 0,0036 1 0,36 0,52 0,288 40,02 39,04 38,06 38,37 60 0 0 0 0 -2,37 0 0,93 -0,31 -1,01 0,4 0,0036 1 0,36 0,52 0,288 40,02 39,78 38,18 38,89 0,4 905 0,0036 22.154.372 1 177 0,36 1.861 0,52 1.500 0,288 1.747 40,02 5.200 38,65 77.749 38,01 7.000 38,2 20.804 362,00 79.755,74 177,00 669,96 780,00 503,14 2.081,04 30.355,95 2.664,10 7.982,68

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

107,61 3,36

$ 1,30 %

1.693,00 31,75

$ 0,55 %

662,50 593,75

$ 1,12 %

PLIN
$ 1,35 %

SREBRO
$ 3,86 %

KUKURUZ
$ 1,98 %

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

SARAJEVSKA HRONIKA
Bolje gladni, nego siti

23

Zasjedala Skup{tina Kantona Sarajevo

Usvojen Zakon o
osnovnom obrazovanju
Po usvajanju amandmana zastupnika SDA, Suljagi} poru~io kako }e sa roditeljima tu`iti Kanton na Ustavnom sudu
Na sjednici Skup{tine KS-a ju~er su usvojeni nacrti zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca branitelja BiH, te Zakona o pru`anju besplatne pravne pomo}i. Pomenuta dva nacrta trebala su biti usvojena u formi prijedloga po hitnoj proceduri, ali zastupnici su smatrali kako su oni isuvi{e va`ni, te da se trebaju detaljnije razmatrati. Nakon toga, zastupnici su u hitnoj proceduri podr`ali prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju bio je prvi na kojem je do{lo do o{trije rasprave. Resorni ministar Emir Suljagi} kazao je kako zakon nudi mnoga pobolj{anja.

U jednom dijelu sjednice Mirjana Mali}, predsjedavaju}a Skup{tine KS-a, istakla da }e dati pauzu za ru~ak u 14 sati, a Elmedin Konakovi}, zastupnik SDA, napomenuo je kako bi je trebala dati odmah, da bi se bez prekidanja moglo raspravljati o va`nim ta~kama. Na to mu je Mali}ka odgovorila kako se “bolje razmi{lja kad je ~ovjek malo gladan, nego puno sit“ .

Ja~i nego ikad
Konakovi} je, prilikom prepirke sa Suljagi}em u hodniku, poru~io ministru da ne pravi grimase pred kamerama, na {ta mu je Suljagi} uzvratio da u`iva u koaliciji sa Kenanom Ademovi}em (SBB). Suljagi} nije `elio govoriti o eventualnoj krizi koalicije, dok je Konakovi} kazao kako nema potrebe govoriti neke stvari u afektu, te da je koalicija ja~a nego ikad. izabrali da njihova djeca ne poha|aju nijedan predmet da sutra, a ja }u im kao gra|anin pomo}i, tu`e Kanton i da tra`e za{titu prava. Zajedno sa njima }u i}i do Strasbourga i ovim je Skup{tina doslovno pregazila gra|anska, Ustavom zagarantovana prava ljudi da izaberu {ta }e njihova djeca poha|ati“ , kazao je Suljagi}. No, {ef Kluba SDA Elmedin Konakovi} je naglasio kako je ovo odli~an zakon. “Na ono {to je bilo sporno, SDA je od po~etka ukazivala i smatramo da sva djeca zaslu`uju isti tretman i da su to predmeti koji trebaju u}i u prosjek ocjena. Jo{ jedna sporna stvar bila je licenciranje direktora, koje ima kvalitetnu namjeru, ali nije najkvalitetnije obja{njeno koliko to ko{ta... Nadam se da }e ministar u narednom periodu ponuditi neku odluku koja }e tu oblast urediti i tada ne}emo imati nikakve primjedbe“ pojasnio je Konakovi}. , I na kraju, zastupnici Skup{tine Kantona Sarajevo sino} su usvojili nacrt bud`eta za 2012. godinu u iznosu od 722.800.000 KM.
S. HUREMOVI]

Ministar Suljagi} poru~io da je novi zakon gori od starog

Foto: [. SULTANOVI]

Obrazovni {engen
“Njime uvodimo nekoliko novina, me|u kojima su eksterna dr`avna matura nakon zavr{enog devetogodi{njegosnovnogobrazovanja, poo{travanje kriterija za izbor direktora, te totalna depolitizacija

njihovog izbora. Pored toga, imat }emo i ograni~en mandat direktora osnovnih {kola, a {kolski odbori brojit }e sedam ~lanova“ istakao , je Suljagi}. Rasprava o ovom aktu trajala je vi{e od tri sata, a zastupnici su najvi{e primjedbi imali oko na~ina kojim su regulisani predmeti vjeronauka i kultura religija, ali i oko djecekoja ne `ele da poha|ajunijedan

Ugovor sa sobom
Ministar Suljagi} je kazao kako je izmjenama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju predvi|eno tonsko snimanje sjednica nastavni~kog vije}a. - Ne mogu se zapisnici sa sjednica dostavljati Ministarstvu rukom napisani na dvolisnici. Pa direktori su mogli izdiktirati te zapisnike. Ne mo`e jedan direktor govoriti kako }e samljeti nastavnika, a ostalih trideset {utjeti jer se boje, istakao je Suljagi}, te poru~io kako }e on kupiti 110 diktafona po 20 KM. Suljagi} je kazao i kako su neki direktori potpisivali ugovore sami sa sobom. - Imam ugovor u kojem je direktor Mehmed Bajraktarevi} potpisao sam sa sobom ugovor i kojim je nelegalno uvodio neke {kolarine. Zbog toga uvodimo licenciranje direktora, dodao je Suljagi}.

predmet. Iz SDA su tra`ili da se ukine licenciranje direktora, mogu}nost da djeca ne biraju nijedan predmet, snimanje sjednica nastavni~kih vije}a... Zastupnici su postavljali pitanja o eksternoj dr`avnoj maturi, o tome kako osigurati novac za njeno provo|enje, koji kantoni u~estvuju u tome... Suljagi} je naglasio da }e se maturom ukinuti obrazovni {engen djeci te da }e uskoro ona biti uvedena i u srednjim {kolama, ali i da }e matura biti organizirana u pet ili {est kantona, a za njeno provo|enje bit }e potrebno oko milion maraka. Ministar je na kraju rasprave istakao da }e, ako se ukine mogu}nost djeci da ne izaberu nijedan predmet, pozvati sve roditelje takve djece, kojih ima oko 1.700, i tu`iti zajedno s njima Kanton na Ustavnom sudu, gdje }e tra`iti da se provjeri ustavnost ovog zakona. Ovakve rije~i izrevoltirale su ve}inu zastupnika u Skup{tini, nakon ~ega je Suljagi} kazao kako se izvinjava ukoliko je njegov nastup uvrijedio

zastupnike, te da je `elio samo upozoriti na mogu}e posljedice ukoliko se ukine mogu}nost da djeca ne `ele poha|ati nijedan predmet. Nakon rasprave zastupnici su glasali o amandmanima SDA, od kojih je ve}ina usvojena. Iz tog razloga zastupnici SDP-a prilikom glasanja o zakonu ostali su suzdr`ani, ali on je, ipak, dobio dovoljan broj ruku. Suljagi} je bio bijesan, tvrde}i da ovakav zakon ne donosi ni{ta novo, te da je i gori od sada{njeg.

Korak unazad
“U ovom zakonu ukinuto je sve ono reformsko i ovo je veliki korak nazad. Nemogu}e je reformisatisistem sa onima koje treba reformisati. U ovom obliku zakon onemogu}ava nekoliko hiljada gra|ana Kantona, koji su izabrali da djecu {alju ni na vjeronauku ni na alternativni predmet, u ostvarivanju njihovih Ustavom zagarantovanih prava. Pozivam sve roditelje koji su

Obilje`eno 126 godina Grasa

Novi zahtjev za ve}im cijenama
U povodu obilje`avanja Dana preduze}a - 126 godina postojanja i rada Grasa, ju~er je bilo uprili~eno dru`enje RVI amputiraca Grasa sa direktorom. - Od Kantona tra`imo da u~estvuje u finansiranju kreditnih obaveza koje smo podigli za rekonstrukciju pruge, tramvaja i nabavke autobusa. Pritom nije davana samo saglasnost da mi mo`emo kredit uzeti nego je i izra`ena solidarnost pri njihovoj otplati. Nismo u stanju da odr`avamo vozila i vozni park, jer sami otpla}ujemo kredit. Postoje pretendenti na na{e linije i mogu}nost unutra{njih radnji koje nisu dobre za radnike koji jedu u ovoj firmi. U zadnje tri godine nismo imali podr{ku KS-a u vidu saniranja gubitaka i to je dovelo firmu u situaciju da u tom periodu ima 66 miliona gubitaka. Ne tra`imo nova vozila, njih }emo obezbijediti uz pomo} potencijalnih partnera. Tra`imo pove}anje cijena karata sa 1,60 maraka na dvije KM, i radni~kih kupona sa 53 na 60 KM, kazao je direktor Grasa Haris Kadi}, te dodao kako sumnjaju da postoji ilegalna {tampa kupona jer je u odnosu na 2000. zabilje`en pad prodaje. Kadi} je istakao i kako sumnja da neko {tampa karte koje su istovjetne Grasovim. Polo`eno je i cvije}e na spomenobilje`je 109 {ehida i poginulih boraca - uposlenika Grasa, a radnicima sa 15 i 25 godinaneprekidnog sta`a u Grasu i onima koji su dali poseban doprinos u radu predu-

Polo`eno cvije}e za stradale radnike

ze}a uru~ene su zahvalnice i priznanja. U nedjelju }e biti uprili~ena tradicionalna vo`nja tram-

vajem sa konjskom vu~om, te otvorena izlo`ba fotografija “126 M. P. godina Grasa“ .

24

SARAJEVSKA HRONIKA
kupno dospjelo nenapla}eno nov~ano potra`ivanje u iznosu od 3.478,08 KM sa pripadaju}im zateznim kamatama obra~unatim u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate za period od 30. 6. 2010. godine, kao dana podno{enja tu`be, pa do kona~ne isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 208,68 KM, sve u roku od 30 dana od dana prijema presude, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Dostava presude tu`enoj Mujki} Adriane smatra se izvr{enom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja. Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje. SUDIJA Aida Bahtovi}, s.r.

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 152064 10 P Sarajevo, 30. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Aida Bahtovi}, u pravnoj stvari tu`itelja RAIFFEISEN BANK d.d. Bosna i Hercegovina, Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne bb, protiv tu`ene MUJKI] ADRIANE, ul. ^elebi}i bb, Konjic, radi duga, v.s.p. 3.478,08 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, objavljuje

OGLAS
Dostava presude zbog propu{tanja tu`enoj Tu`ena je du`na tu`iocu izmiriti cjelo-

JP SKPC „Mejdan“ d.o.o. Tuzla poni{tava obavje{tenje, objavljeno u dnevnom listu „Oslobo|enje“ 18. 11. 2011. godine, i u cijelosti objavljuje novo

OBAVJE[TENJE
JP SKPC „Mejdan“ d.o.o. Tuzla poziva sve zainteresovane pravne i fizi~ke subjekte da dostave svoje ponude za primanje u zakup vanjskog prostora (dijela platoa) objekta ba{te. Prostor na dijelu platoa objekta u povr{ini 150-250 m kvadratnih. Prostor se izdaje na period od najmanje dvije (2) godine od dana zaklju~ivanja ugovora. Vi{e informacija o potrebnoj dokumentaciji, uslovima i u~e{}u u postupku preuzimanja dokumentacije mo`ete dobiti u Slu`bi marketinga JP SKPC „Mejdan“ d.o.o. Tuzla, na broj telefona 035/228-826. Rok za dostavu ponuda isti~e 30. 11. 2011. godine.

Gra|anima na usluzi dva tima porodi~ne medicine

Sve~anost u Vele{i}ima

U skladu sa ~lanom 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju (“Sl. novine FBiH br. 22/05 i 8/10), objavljujemo sljede}e

Otvorena ambulanta
trijsko odjeljenje, laboratoriju, apoteku i stomatolo{ku slu`bu, ~ija oprema }e ubrzo biti kompletirana. Rad }e se odvijati u dvije smjene, osim pedijatrije koja }e raditi svaki drugi dan, po{to nema dovoljno pacijenata. Miokovi} je zahvalio na~elniku {to je prepoznao potrebe gra|ana za novim prostorom u kojem }e se mo}i dobiti mnogo kvalitetnija zdravstvena za{tita, poru~uju}i da }e Dom zdravlja nastojati ambulantu opremiti po najsavreme ni jim stan dar di ma, pa }e pru`anje usluga biti na mnogo ve}em nivou. Turkovi} je najavio da }e za 8.000 stanovnika Vele{i}a o kojima se trenutno brinu dva tima porodi~ne medicine, ubrzo uvesti jo{ dva, kako bi gra|ani sve primarne zdravstvene usluge dobili bez velikog ~ekanja i na jednom mjestu.

OBAVJE[TENJE
o prestanku ugovora o zastupanju u poslovima osiguranja usljed ukidanja rje{enja o produ`enju obavljanja poslova zastupanja u osiguranju, sa sljede}im Dru{tvom: - „AVALON TIM“ dru{tvo za zastupanje u osiguranju d.o.o. Sarajevo GRAWE OSIGURANJE d.d. Sarajevo

Izgradnju je finansirala Op}ina Novo Sarajevo, a opremu su nabavili federalno Ministarstvo zdravstva i JU Dom zdravlja
Povodom Dana dr`avnosti BiH, ju~er su sve~ano pu{tene u funkciju prostorije novoizgra|ene ambulante i Mjesne zajednice Vele{i}i. Gra|anima ovog naselja objekat su na upotrebu predali Ned`ad Kold`o, na~elnik Op}ine Novo Sarajevo, Milan Miokovi}, direktor JU Dom zdravlja KS-a, i Samir Turkovi}, direktor DZ Novo Sarajevo. Za realizaciju ovog projekta Op}ina je iz bud`eta izdvojila vi{e od 700.000 KM, dok su medicinsku opremu obezbijedili federalno Ministarstvo zdravstava i DZ Novo Sarajevo.

Preventiva
- Iako su izgradnju pratili brojni problemi, uspjeli smo na zadovoljstvo svih zavr{iti i staviti u funkciju reprezentativan objekat u kojem su smje{tene i prostorije dvije mjesne zajednice, Vele{i}i i Gornji Vele{i}i. Gra|anima `elimo da samo preventivno dolaze ovdje. Ovo naselje je dalo mnogo u odbrani Sarajeva i zato }e Op}ina nastojati da i ubudu}e realizuje sve predlo`ene projekte sa ovog podru~ja, naglasio je Kold`o.
Z. T.

U skladu sa ~lanom 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju (“Sl. novine FBiH br. 22/05 i 8/10), objavljujemo sljede}e

OBAVJE[TENJE
o prestanku ugovora o zastupanju u poslovima osiguranja usljed ukidanja rje{enja o produ`enju obavljanja poslova zastupanja u osiguranju, sa sljede}im Dru{tvom: - „ZENIT“ dru{tvo za zastupanje u osiguranju d.o.o. Sarajevo GRAWE OSIGURANJE d.d. Sarajevo

Kvalitetne usluge
Nova ambulanta }e uz dva tima porodi~ne medicine imati pedija-

Gimnazijalci i borci obilje`avaju Dan dr`avnosti
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Srednjobosanski kanton Op}ina Novi Travnik JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" Vodovod Na osnovu ~lanova 156, 178. Pravila JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" u Vodovodu, a u vezi sa izborom kandidata po raspisanom konkursu za pedagoga {kole od 3. 9. 2011. godine, Upravni odbor {kole na sjednici odr`anoj 16. 11. 2011. godine donio je

Borba protiv zla
Gimnazija Obala sa Udru`enjem boraca i antifa{ista op}ine Centar ve} tradicionalno obilje`ava 25. novembar. Tako }e danas u Gimnaziji biti organizovan historijski ~as, koji }e se izvodi u isto vrijeme u svim odjeljenjima uz pomo} profesora razli~itih predmeta. U tome su od velike pomo}i i borci, koji nastoje {to vi{e mlade upoznati s nastankom i tekovinama BiH. - S obzirom na sve podjele koje imamo u dr`avi, smatramo da je ovo veliki korak i da je dobro da mlade generacije budu upu}ene u zna~aj ovoga datuma. Kroz ovaj sastanak i historijski ~as u~enike upoznajemo sa tekovinama i pozitivnim stranama antifa{izma, a rezultat 25. novembra i jeste borba protiv antifa{izma, kazala je profesorica Lejla Tuce. U~enici sa Udru`enjem boraca i antifa{ista obilje`avaju i Dan oslobo|enja Sarajeva, Dan {kole i Dan pobjede nad fa{izmom.

ODLUKU
o poni{tenju konkursa Poni{tava se konkurs za pedagoga {kole, koji je objavljen 3. 9. 2011. godine u "Oslobo|enju" na osnovu Odluke Upravnog odbora {kole broj: 01-483/2011 od 2. 9. 2011. godine donesene na sjednici UO [ 1. 9. 2011. godine.

OP]INSKI SUD U GORA@DU Zemlji{noknji`ni ured Br. 045-0-DN-11-000 286 U Gora`du, 23. 11. 2011. godine Na osnovu ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH br. 19/03 i 54/04) Op}inski sud u Gora`du najavljuje

U~enici sa ~lanovima Udru`enja antifa{ista Centra

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN-11-000 286, po zahtjevu Kajevi} Ismeta, sin Hasana, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 3271/05 K.O. Gora`de I, ozna~ene kao k.~. 3511 zv. Majdan, ku}a i zgrada povr{ine 159 m2 i dvori{te povr{ine 421 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnina upisanih u P.L. 3271/05 K.O. Gora`de I je Kajevi} Ismet, sin Hasana, sa 1/1 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Edin Halilovi}, dipl. pravnik

- Dan dr`avnosti va`an je za gra|ane BiH, a ne samo u~enike u {kolama. Potrebno je {to vi{e dr`avljane ove zemlje upoznati sa onim {to se desilo 25. novembra, jer dosta je onih koji olako shvataju ovaj tako va`an datum u na{oj historiji, naglasila je u~enica Gimnazije Obala Lana Milo{evi}. Sastanak povodom obilje`ava-

nja Dana dr`avnosti traje ve} deset godina. - @elimo da ovo {to smo stvorili i imamo ostane kao trajan zadatak, a ono {to je stvorio ZAVNOBiH, da produ`imo. Antifa{izam je parola ~itavog svijeta, borba protiv zla za dobro. @elimo afirmisati ideju ZAVNOBiH-a koja se nikada ne}e ugasiti, istakao je predsjednik M. T. Udru`enja [erif Biser.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

]uprija podnio ostavku

SARAJEVSKA HRONIKA 25 OV NOVI GRAD Nakon drame, sjednica prekinuta 276-982
DE@URNI TELEFON

VA@NIJI TELEFONI

na sve funkcije
Prava drama se odvijala ju~er u sali za sjednice OV-a Novi Grad. Prijetnje, la`i, prepucavanja, te optu`be pojedinih vije}nika za mito i korupciju, a najmanje rada po ta~kama dnevnog reda, ono je {to je sa~injavalo 31. sjednicu Vije}a. Pojedini vije}nici, me|u kojima i zamjenik predsjedavaju}e i predsjednik Kluba vije}nika SDA Hajrudin ]uprija, izjavili su da su imali otvorene prijetnje. Kako ka`e sam ]uprija, njegov otac je dobio telefonski poziv u kojem mu je re~eno da }e ‘’mrakprogutativa{egsinaukoliko ne za{uti za govornicom’’.

[ef Kluba SDA se po`alio na prijetnje smr}u Ko je kome nudio novac za “prelazak na drugu stranu“

Sudski epilog
Samostalnivije}nikHarisD`ihani} je kazao da je dobio prijetnje od vije}nika Safeta Me{anovi}a iz SDA, nakon izlaganja u kojem je kazao da me|u esdeaovcima ima ratnih profitera i dezertera {to mo`e i argumentima potkrijepiti. D`ihani} je izjavio da mu je Me{anovi} kazao da ‘’~uva praunu~e’’ te dodao da mu je jedan od ~lanova SDA i fizi~ki prijetio na hodniku. Aner [uman (SDP), biv{i predsjedavaju}i, kazao je da je njegova smjena potpuno ilegalna kao i

da je naru{enamultietni~nost u Vije}u, koje sada sa~injavaju uglavnom Bo{njaci. Haris Pleho (BOSS) je prozvao predsjedavaju}u Ramizu Tabakovi} i njene zamjenike, kazav{i da je slala dopise novinama u kojima ga je optu`ivala da se bavi potpla}ivanjem te da je nudio pojedinim samostalnim vije}nicima me|u kojima i Bajri Biberu i Nedimu Dizdarevi}u novac “za prelazak na drugu stranu“ . - @elim kazati da ta izjava nije ta~na i da ne}u podnijeti izno{enje ovakvih gnusnih la`i u javnos-

ljno do{la u pitanje sigurnost njegove porodice. - U toku d`enaze dobio sam jo{ jednu ozbiljnu prijetnju smr}u. Moram ista}i da se nikoga ne bojim, ali kada se prijeti mojoj poroBorba za osiguranje dici, onda moram u~initi sve ve}ine u Vije}u i {to je u mojoj mo}i da je za{titim i ovim putem dajem neopodalje traje ti, gdje se blati moj Foto: D. ]UMUROVI] zivuostavku na svimfunkcijama, izjavio je ]uprija, te dodao da ne ugled. @elim da se Razna ta~no od koga dolaze prijetnje, miza Tabakovi} javno izvini za provla~enje la`i u ja- ali da smatra da je to neko iz izvr{ne i zakonodavne vlasti Op}ine. vnost, o{tro je kazao Pleho. - Prijetnji nije bilo do formiranja Miniranje aktuelne ve}ine u OV-u. Sada kaDizdarevi} mu je odgovorio ka- da se formirala nova ve}ina koja ko su ovo “notorne la`i i garantu- ima pristup materijalima Vije}a, jem vam da }e ovo sve imati sud- prijetnje dolaze, dodaje ]uprija te ski epilog“ Nakon ovih izlaganja nagla{ava da smatra da su se htje. napravljena je pauza od sat i po, a le minirati i ta~ke dnevnog reda, nakontoga, Hajrudin]uprija je hi- naro~ito one koje se odnose na iztno tra`io vanrednu pres-konfe- mjene i dopune bud`eta za 2011. renciju, na kojoj je kazao da je de- te nacrt bud`eta za 2012. godinu. E. GODINJAK mokratije sve manje te da je ozbi-

Otvaranje puta na Obho|i
Novi put u starogradskom naselju Obho|a bit }e otvoren danas, a uz to }e se otkriti i plo~a s nazivom novog mosta na rijeci Mo{}anici. Novi put, ali i tablu s nazivom mosta, otvorit }e predstavnici Op}ine Stari Grad sa svojim partnerima. Izgradnja saobra}ajnice u naselju Obho|a po~ela je krajem septembra, a ko{tala je oko 220.000 KM, {to su finansirale Op}ina i Direkcija za puteve KS-a. Most na rijeci Mo{}anici nosit }e naziv bosansko-turskog prijateljstva.

Isklju~enja struje i vode
Zbog odr`avanja postrojenja bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 8.30 do 15 sati Zaima Imamovi}a 1 i Rakovica ciglane, od 8.30 do 15.30 Teolo{ki fa kul tet, od 9 do 10.30 Pre~ista~, od 9 do 14 Kadari}i, od 9 do 15 sati Nahorevo 2, Ljubina 2, Lje{evo 3, Luke 1 i 2, Humska 1 i Butmirska cesta 1. Zbog opravke kvarova na mre`i od 9 do 16 sati do}i }e do poreme}aja u vodosnabdijevanju ulica: Tome Me|e, Fikreta Plo~e, Albanska, Milinkladska, Branislava Nu{i}a, Senada Mandi}a Dende, Dr. Atifa Purivatre, Trg djece Dobrinje i Ote{ka.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

7 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37., Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

Beograd 11.25 i 21.40, Minhen 12.30, Istanbul 12.55, Ljubljana 13.45, Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Kopenhagen / Banja Luka 16

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Banja Luka / Kopenhagen 6.30, Be~ 7.25 i 14.55, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45., Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosan-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ankona 10.25,

skog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7. 5, 1 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 1 sati, Pula ponedjeljkom, utor1 kom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22

sata, Herceg-Novi svaki dan u 1 sati, Ulcinj sva1 ki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9. 5, 14.30 1 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7. 0, 8.30, 9.30, 10.30, 1 1 1.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan

u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8. 5, 1 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

KULTURA 28. susret pozori{ta/kazali{ta u Br~kom
26

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Karnevalska no} u
glembajevskoj {umi
Redatelj Lemo koristi svaki mogu}i trenutak izvedbe da tu Krle`inu re~enicu stavi u prvi plan, ona mu je izuzetno bitna, prema njoj oblikuje sve ono {to ~ujemo i vidimo na pozornici
„Ledu“ je na 28. susretima kazali{ta/pozori{ta Bosne i Hercegovine i regiona odigrao gluma~ki ansambl Hrvatskog narodnog kazali{ta iz Osijeka, i to je prvi i jedini Krle`a na ovim susretima. U godini u kojoj se bilje`i trideseta godi{njica njegove smrti u Hrvatskoj se to zapa`a u vrlo malo pozori{nih ku}a - uz Osijek, u HNK-u u Zagrebu postavljeni su „Gospoda Glembajevi“, a u GDK-u Gavella tako|er „Leda“, ljetos, na festivalu Eurokaz, mogla se vidjeti „Saloma“ Branka Brezovca. I to je sve.Hrvatskomteatru Krle`a je poput okova - ne mo`e ga se rije{iti jer nema klju~ za njega, a klju~ se zagubio jer se Krle`a ne igra, ne propituje, kazali{no ne istra`uje. I tako druguju, utamni~eni, godinama, sve dalje od pozornice, sve dalje od pameti. maske se stavljaju i skidaju, no}ne dame nas prate, poput vila i duhova pristiglih iz nekog drugog, nama stranog i nepoznatog svijeta - da bi se, samo jednom Krle`inom re~enicom, samo jednom replikom sve sunovratilo u „paklenu stvarnost“. “^itav je na{ `ivot nesporazum i kriva premisa“, zaklju~uje jedno od lica ove karnevalske fantazije, da bi netko drugi poentirao: “Sve je to ~ista prijevara“. I tu onda vi{e ne poma`e ni kokain ni veronal, tu sve maske definitivno padaju, tu fraze i papagajsko{armiranjecitatima bez pokri}a vi{e ni{ta ne zna~e, tu se ogoljuje istina u samo jednoj re~enici: “Ja se bojim siroma{tva“. Gluma~ki ansambl HNK-a Osijek, predvo|en Aleksandrom Bogdanovi}em (Vitez Oliver Urcem sazidao svoju karijeru i Svi smo mi ban) tu Krle`inu atmosferu omogu}io zlatne kulise za lica {to se „rasplinjuju kao igra~ke tragi~ne zavr{etke svojih sjene s platna, poput priu bazaru potomaka, bogatih stvaricivilizacije vi|enja“ osje}aju kao priroma, a siroma{nih svije{}u“ dno stani{te za igru. Velimir (Lemo) - a jedan od tih poto^okljat, u ulozi veleindustrijalmaka je i vitez Oliver Urban, koje- ca Klanfara i Aurel, akademski sliga ta „lo{a karma“ prati dan-danas. kar, tuma~i ga Miroslav^abraja, neNo, ta {umamo`ebiti i „semanti~ka stalni su i prolazni kao i `enske ro{uma“ (Lemo), a za{to ne i {uma le: Tatjana Bertok-Zupkovi}, kao nedoumica, dvojbi i mnogih skri- Klara i Nela Kocsis, u ulozi Melite. venih putova i na~ina kako dopri- Jer, pi{e Krle`a, “svi smo mi igra~ke jeti do velikog pisca. Na trenutak u bazaru civilizacije“, a osje~ka ona se mo`e preobraziti i u bajko- „Leda“ u re`iji Ivana Lea Leme, savitu {umu iz Shakespearova „Sna mo nas je podsjetila na tu drevnu ljetne no}i“ - vrijeme je karnevala, istinu. Mladen BI]ANI]

Krle`ine rije~i
Mladi redatelj Ivan Leo Lemo, ro|eni Spli}anin (34 godine), Krle`inu „Ledu“ donosi u jednom sasvim novom ~itanju i promi{ljanju. Ka`eLemo: “Sve je ljubav, a ljubavi me|u dramskim licima u ‘Ledi’ nema. Ono ~ega ima me|u tim maskama su interesi i vezanosti za imperativ vlastitog osjetilnog u`ivanja...“ Ali, dodaje i jo{ ne{to, va`no za ovu predstavu: “Volim Krle`ine rije~i. Njegove su re~enice ~e{alj za moj ra{~upani um.“ I to u ovoj predstavi nije te{ko prepoznati,

Lemo koristi svaki mogu}i trenutak izvedbe da tu Krle`inure~enicustavi u prvi plan, ona mu je izuzetno bitna, prema njoj oblikuje sve ono {to ~ujemo i vidimo na pozornici. Potkrijepimo to sa par primjera iz predstave. U programskojknji`icinailazimo na jedan pasus iz proze o Glembajevima i re~enicu: “@ilavi, ranjivi, umorni ljudi jedni za drugima, zakop~ani gumbima od jelenje kosti, u ko`i, {to je odera{e s toplih`ivotinja i kao {to rastu sa dna ulice, tako se i rasplinjuju, kao sjene s platna. Kao privi|enja...“ Zato i likovi

u „Ledi“ (kostimografkinja Mirjana Zagorec) promi~u u donjemrublju, samo zaogrnuti krznenim kaputima, poput nekih praljudi, uvjeravaju}i sami sebe, ironi~no dopisuje Krle`a,“da vi{e nisu ljudo`deri“.

Semanti~ka {uma
Pogledajmo scenografsko rje{enje Vesne Re`i}: kada se podigne zastor,nalazimo se sredneke~udne {ume koja to i jeste i nije. Naravno, ona priziva u sje}anje pradavni zlo~in prvog Glembaya koji je u nekoj {umi, ka`e predaja, “zaklao i orobio zlatara pa tim krvavim nov-

Najmla|e Sarajlije i klasi~na muzika

Hrabri Pe}a i zli vuk
Mislite da je nemogu}e pridobiti djecu za klasi~nu muziku? Uposleni u Sarajevskoj filharmoniji, bave}i se tom problematikom, uz prilago|avanje djela Benjamina Brittena “Vodi~ za mlade kroz orkestar“, ve} nekoliko godina izvode i simfonijsku pri~u “Pe}a i vuk” Sergeja Prokofjeva za uzrast na{ih najmla|ih. I rezultati su odli~ni - uvijek puna dvorana Narodnog pozori{ta Sarajevo. Sigurni smo da }e tako biti i danas, u 12 i 14 sati, kada su zakazane dvije izvedbe ove Prokofjeve bajke. Kompozitor je bio svjestan da je bitno djeci usaditi osje}aj za muziku, s obzirom na to da je i sam po~eo skladati sa devet godina. Poku{ao je zainteresirati djecu za muziku preko ideje da svaki lik iz njegove simfonijske bajke bude karakteriziran nekim instrumentom, pa tako temu pti~ice svira flauta, temu ma~ke klarinet, patke oboa, vuka rog, Pe}u prate guda~ki instrumenti... Rije~ je o zanimljivoj i duhovitoj pri~i o hrabrom dje~aku Pe}i, koji uz pomo} `ivotinja i lovaca uspijeva uhvatiti zlo~estog vuka i smjestiti ga u zoo vrt. “Pe}u i vuka“ mali{ani svih ve}ih svjetskih centara gledaju i slu{aju na scenama svojih pozori{ta jo{ od 1936. godine. Uz dirigenticu Samru Gulamovi}, glumca i naratora Marija Drma}a, te orkestar Sarajevske filharmonije, imali su priliku u`ivati i mali{ani iz Zenice, jer su sarajevski muzi~ari nastupili u utorak u Bosanskom narodnom pozori{ta. U`ivali su u muzici koju nemaju priliku svakodnevno slu{ati, a istovremeno saznati da li je mali i hrabri Pe}a uspio uhMr. S. vatiti zlog vuka.

Umjetni~ka galerija BiH

Berliner Zimmer
Na kon {to je vi {e od dva i pol mje se ca bi la zatvorena za javnost, Umjetni~ka galerija BiH ve~eras }e, s po~et kom u 19.30 sa ti, otvo ri ti svoja vrata za javnost i to radi izlo`be pod nazi vom “Ber li ner Zim mer“, ko ju or ga ni zi ra Goethe-Institut u BiH, a dogovorena je po~etkom lje ta. Izlo`ba je koncipirana tako da obi|e zemlje regiona iz kojih dolaze predstavljeni umjetnici i da na odabranim lokacijama uspostavi mjesto za susret regionalne, lokalne i regionalno-lokalno-berlinske umjetni~ke scene. ^ine je radovi deset umjetnika koji poti~u iz regiona, ali su `ivjeli ili `ive u Berlinu i profesionalno su vezani za taj grad. Kustosica izlo`be je Birgit Hoffmeister, a u Sarajevu se izlo`bi pridru`uje i Maja Bajevi}, umjetnica koja ve} godinama `ivi i radi i u Sarajevu i u Berlinu (ali i Parizu i [tokholmu). Izlo`ba je prije Sarajeva bila predstavljena u Solunu i Bukure{tu, a planirano je da bude predstavljena u Beogradu, zatim Sofiji, Tirani, Istanbulu i Zagrebu. Do 17. decembra otvorena je svaki dan od 10 do 18 sati osim nedjelje, dok stalna postavka UGBiH Retrospectrum, kao i biblioteka, ostaju zatvoreni do daljnjeg.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OGLASI
OTVORENI APEL 202

27

bosanskohercegova~kih intelektualaca — univerzitetskih profesora, nau~nika, knji`evnika i umjetnika iz zemlje i dijaspore, zajedno sa deset vanstrana~kih organizacija demokratskog civilnog dru{tva za ubrzanu obnovu cjelovite, multietni~ke, funkcionalne, odr`ive i prosperitetne europske dr`ave jednakopravnih gra|ana i ravnopravnih naroda demokratske Bosne i Hercegovine Zadatak BiH: Postati ~lanica NATO i EU
Sarajevo, novembar 2011. Zabrinuti za sudbinu na{e lijepe, ali napa}ene domovine, molimo vas — odgovorne dr`avnike Svijeta i na{e zemlje — da, u ime temeljnih vrijednosti ~ovje~anstva, u~inite sve {to je u va{oj mo}i da se obnovi i u~vrsti demokratski, multietni~ki i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine, kao mezavisne, jedinstvene, odr`ive, funkcionalne i prosperitetne europske dr`ave. Dejtonsko-pari{kim sporazumom (novembar-decembar 1995.), pod pritiskom me|unarodne zajednice, prekinut je rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.). Ta se ~injenica neosporno mora cijeniti kao pozitivno dostignu}e. Na`alost, sva kasnija doga|anja pokazala su da je prekid ratnih operacija bio gotovo jedino pozitivno dostignu}e tog sporazuma u odnosu na ponovnu uspostavu Bosne i Hercegovine kao cjelovite, nezavisne i multietni~ke, funkcionalne i demokratske dr`ave. Neka od rje{enja iz Dejtonsko-pari{kog sporazuma, iznu|ena imperativom zaustavljanja oru`anog sukoba, nisu u skladu sa me|unarodnim demokratskim standardima, i pokazala su se kao nepremostiva prepreka u svim aspektima reintegracije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene dr`ave ravnopravnih gra|ana i naroda. Dejtonsko-pari{ki sporazum promijenio je i ime na{e dr`ave, isklju~iv{i iz naslova rije~ “Republika” koja je, me|utim, zadr`ana u nazivu jednog od entiteta. Legalizovano je stanje uspostavljeno silom i genocidnom politikom i praksom snaga koje su osmislile, otpo~ele i vodile rat. Formirane su administrativne strukture kakve nemaju upori{ta u na{oj tradiciji, i koje nisu uobi~ajene u odnosu na standarde drugih vi{enacionalnih demokratskih dr`ava. Entiteti uspostavljeni Dejtonsko-pari{kim sporazumom uglavnom nisu ispo{tovali dvije osnovne odredbe toga sporazuma — odredbu o privo|enju pravdi i ka`njavanju odgovornih za po~injene zlo~ine, i odredbu o povratku prognanih i izbjeglih u njihove domove. Iz entitetskih struktura nisu odstranjene snage koje su osmislile, zapo~ele i vodile rat (onako kako je izvr{ena denacifikacija u Njema~koj nakon Drugog svjetskog rata), pa su one ostale politi~ki aktivne i danas. Onemogu}avanjem povratka izbjeglih i prognanih promijenjena je nacionalna struktura stanovni{tva Bosne i Hercegovine. U takvim okolnostima zloupotrebljava se entitetsko glasanje, pa pozicija dezintegracionih nacionalisti~kih snaga postaje dominantna, dok se uloga demokratskih integrativnih elemenata bosanskohercegova~kog dru{tva u potpunosti degradira i marginalizira. Na taj se na~in blokira svaka inicijativa da se, pobolj{avanjem ustavnih rje{enja ili na druge na~ine, ovakvo neodr`ivo stanje promijeni u smislu uspostavljanja istinskog, demokratskog, multietni~kog i multikulturalnog dru{tva, li{enog diskriminacije i aparthejda po nacionalnoj, vjerskoj, politi~koj ili drugoj osnovi. U prilog na{oj konstataciji o neodr`ivosti ovakvog stanja govori ocjena Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je ustavni sistem u Bosni i Hercegovini diskriminatorski i protivan Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. I ta ocjena i sve druge pozitivne inicijative u cijelosti se ignorira. Ozbiljni analiti~ari upozoravaju na te{ko stanje u svim segmentima `ivota u Bosni i Hercegovini, bez obzira na entitetsku ili nacionalnu pripadnost gra|ana. Entitetske vje{ta~ke granice, formirane vojnom silom me|unarodne zajednice po Daytonskom sporazumu, najvi{e su obezglavile krupna bosanskohercegova~ka preduze}a, koja su bila nosioci izvoza roba i usluga iz zemlje. Tako je njihova glava upravljanja ostala u jednom, a fabrike u drugom entitetu. Pored lo{eg upravljanja rascjepkanom dr`avom u svim sferama vlasti, nije nikakvo ~udo da sada{nji izvoz roba i usluga iz oba entiteta, poslije 16 godina Daytonskog „hladnog mira“, ~ini tek polovinu predratnog izvoza iz ~itave Bosne i Hercegovine, iz 1990. godine. I zato inostrani dug zemlje eksponencijalno raste. Zato su potrebne korjenite promjene. A to zna~i — bosanskohercegova~ko demokratsko civilno dru{tvo, zajedno sa me|unarodnom zajednicom, mora u}i u presudan proces da se mijenja op}i, dugotrajan i negativan nacionalisti~ki status-quo koji ne dopu{ta nikakav progres i nadu za budu}nost. To zna~i, tako|e, da se ponovno izgradi cjelovita, multietni~ka, funkcionalna i europska dr`ava Bosna i Hercegovina, koja je strate{ki i brutalno razorena u ratu (1992.-1995.) i su{tinski nije obnovljena Daytonskim sporazumom (1995.). Kao jedan od prakti~nih rezultata ove destrukcije dr`ave mi imamo danas u zemlji eksponiranje jezika mr`nje kod nekih vode}ih politi~ara. O~igledno je kako sve upu}uje na mogu}u novu agoniju `itelja Bosne i Hercegovine i mogu}e novo `ari{te nestabilnosti, kako u regiji tako i u me|unarodnim razmjerama. Unato~ svijesti da se mir i budu}nost za Bosnu i Hercegovinu mora kreirati unutra{njim snagama, mi smo duboko uvjereni da politi~ka situacija u zemlji i sastav zastupnika izabranih na posljednjim izborima (3. oktobar / listopad 2010.) nije takav da se bez zna~ajne intervencije me|unarodne zajednice mogu uspje{no donositi bilo kakve vitalne odluke o potrebnim promjenama postoje}eg nedemokratskog i oktroiranog ustava. Va`an dokaz za ovu tvrdnju je ~injenica da je taj isti oktroirani Ustav, koji predstavlja glavnu prepreku reintegraciji i funkcioniranju Dr`ave, napisan u Daytonu (novembar 1995.) pod neposrednim rukovo|enjem me|unarodne zajednice, koja i danas, sa svojim krupnim Bonskim ovla{tenjima, poku{ava kontrolisati situaciju u zemlji. Dejtonski sporazum je potpisan bez znanja na{ih gra|ana. Isto tako, ni legalno Predsjedni{tvo Republike Bosne i Hercegovine, dr`ave priznate od Ujedinjenih nacija (1992.), koje je po va`e}em Ustavu Dr`ave jedino imalo pravo da donese „Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma prije 16 godina, nikada nije donijelo takvu Odluku, a niti Parlamentarna skup{tina legalne Republike Bosne i Hercegovine. ^injenica da ni trinaest mjeseci plije provedenih formalno slobodnih izbora, pod dominacijom nacionalisti~kih snaga, nije formirana vlast, ni Vije}e ministara BiH, pokazuje da dr`ava u Bosni i Hercegovini, po{to je radikalno slomljena. nije sposobna za normalno pravno funkcioniranje, nije sposobna da razvija ekonomiju, nije sposobna da {titi ljudska prava svojih gra|ana u zemlji i u inostranstvu i nije sposobna da {titi ni svoj vlastiti suverenitet od uplitanja susjednih dr`ava. Dame i gospodo: Zato smo slobodni da uz ovaj “Otvoreni apel” izlo`imo odre|ena politi~ka rje{enja i ustavne principe uz koje, prema na{em mi{ljenju, mo`e otpo~eti proces obnove cjelovite i jedinstvene, multietni~ke i multikulturalne, odr`ive i pravno funkcionalne europske dr`ave Bosne i Hercegovine. Prvenstveno smatramo neophodnim osigurati: 1. efikasnu za{titu zajam~enih ljudskih prava i sloboda, uz garanciju mogu}nosti ostvarivanja istih na ~itavom dr`avnom teritoriju bez ikakvih izuzetaka i diskriminacija;

Apel se upu}uje Organizaciji Ujedinjenih Nacija, OSCE-u, Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i Europskoj Uniji, kao i zvani~nim organima dr`ave Bosne i Hercegovine
2. instrumente za ostvarivanje kolektivnih nacionalnih prava jednako za sve gra|ane, sve narode i nacionalne manjine, te pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu u skladu sa Europskom poveljom o ljudskim pravima i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi; 3. ostvarivanje procesa regionalne suradnje jednako prema svim susjedima, bez ikakvog nacionalnog predznaka i bez protekcionizma prema bilo kome (paralelne specijalne odnose entiteta i susjednih dr`ava rje{avati kao regionalnu prekograni~nu suradnju u duhu op}eprihva}ene europske prakse); 4. uspostavljanje racionalne i efikasne organizacije dr`avne vlasti na svim nivoima, u skladu sa uvrije`enim standardima naprednih demokratskih dr`ava, koja }e svoj legitimitet izvoditi isklju~ivo iz dr`avnog identiteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine kao dr`ave ravnopravnih gra|ana i naroda koji u njoj `ive. Pravo nacionalnog veta treba zadr`ati samo u Domu naroda, koji treba da bude formiran kao istinska garancija ravnopravnosti svih naroda i nacionalnih manjina; 5. uspostavljanje takve unutarnje regionalizacije, bez nacionalnog predznaka, u evropski organiziranoj i funkcionalnoj dr`avi Bosni i Hercegovini, koriste}i i pozitivna iskustva vi{estoljetne tradicije povezivanja ljudi i roba me|u regijama, koje moraju obavezno poni{titi nedavne rezultate genocida bilo koje vrste u Bosni i Hercegovini, kako to nala`e Konvencija o spre~avanju i ka`njavanju genocida, usvojena jednoglasno Rezolucijom Generalne skup{tine Ujedinjenih Nacija decembra 1948. godine. U tom smislu, stvarni prioritet je da se organiziraju u vidu modernih distrikta, poput Distrikta Br~ko, najugro`enija podru~ja od genocida sa predratnim ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom u Bosanskoj Posavini i sa predratnim ve}inskim bo{nja~kim stanovni{tvom u Isto~noj Bosni, gdje pripada i Srebrenica; 6. uvjete pod kojima }e se intenzivirati i ubrzati procesi priklju~ivanja Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama. U prelaznom periodu, do dono{enja novog Ustava Bosne i Hercegovine, mogu}e je i potrebno vratiti pravnu snagu Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, koji je Daytonskim sporazumom protuustavno suspendiran mimo slobodne volje njegovih gra|ana i najvi{ih legalnih dr`avnih organa (Predsjedni{tvo Republike i Parlament). Posljednji ustav Republike Bosne i Hercegovine predstavlja i posljednje pravedno, pa prema tome i legitimno ustavno ure|enje na{e dr`ave. Taj ustav je ukinuo komunizam i omogu}io odr`avanje prvih slobodnih vi{epartijskih izbora u 1990. godini. On je osigurao odr`avanje slobodnog referenduma za nezavisnost 1. marta 1992. godine, na osnovu kojeg su Ujedinjene Nacije priznale Republiku Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu dr`avu. Ovaj ustav je tako|e osigurao da svaki gra|anin bude podjednako suveren na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine bez obzira na etni~ku i vjersku pripadnost, {to danas nije slu~aj u nametnutom Daytonskom ustavu. I niko nema pravo da naknadno dovodi u pitanje ili revidira tu potpuno slobodno i demokratski izra`enu volju gra|ana. Daytonski model ustava prevodi u ustavnu povelju jedan aneks me|unarodnog mirovnog ugovora koji ne odgovara standardu ustavotvornog akta. Tako se dr`avnopravni status BiH pokazuje kao „ustavna dr`ava” koja nema legitimni ustav. Po na{em mi{ljenju, u novom Ustavu Bosne i Hercegovine, koji bi dobio europski karakter, trebalo bi ugraditi sljede}a osnovna na~ela: 1. Bosna i Hercegovina je sekularna dr`ava svih njenih konstitutivnih gra|ana i konstitutivnih naroda (B/H/S i nacionalne manjine) koji u njoj `ive. Bosna i Hercegovina je zasnovana na vladavini prava i socijalne pravde, na na~elima participativne gra|anske demokratije, ljudskih i manjinskih prava i sloboda, za{tite ~ovjekove okoline, me|unarodne suradnje i tr`i{ne ekonomije, kao i na pripadnosti europskim principima i dru{tveno-historijskim vrijednostima; 2. izvorna suverenost pripada dr`avi Bosni i Hercegovini i poti~e isklju~ivo od svih njenih gra|ana i naroda. Nijedan dr`avni organ, politi~ka organizacija, grupa, pojedinac ili jedan od naroda, ekskluzivno ne mo`e prisvojiti suverenitet ili dio izvornog suvereniteta dr`ave i uspostaviti vlast mimo izvornog suvereniteta; 3. pravni poredak je jedinstven. Ure|enje vlasti po~iva na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvr{nu i sudsku. Predstavni~ki dom vr{i zakonodavnu vlast po principu demokratskog odlu~ivanja, u skladu sa odredbama Ustava. Dom naroda {titi vitalne kolektivne interese svih naroda i nacionalnih manjina podjednako, uz primjenu instrumentarija odre|enog Ustavom. Izvr{nu vlast provodi vlada Bosne i Hercegovine, formirana prema principu kompetentnosti, te na na~in da odra`ava i nacionalnu strukturu stanovni{tva Bosne i Hercegovine (prema popisu iz 1991. godine); 4. sudska vlast je neovisna od politi~kih i bilo kojih drugih utjecaja; u tom smislu potrebno je ponovno uspostaviti Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, koji je postojao od 1909. godine (vrijeme Austro-Ugarske vlasti), i koji je bio neustavno eliminiran 1997. godine sporazumom tri vode}e nacionalno/nacionalisti~ke partije u postdejtonskoj eri (SDA, SDS, HDZ); 5. funkciju Predsjednika Dr`ave obavlja gra|anin BiH koji se bira na ~etiri godine na op}im izborima za cijelu dr`avu, sa slobodnim pristupom aktivnom i pasivnom pravu glasa za sve gra|ane; 6. kontrola dr`avnih granica je u nadle`nosti dr`ave Bosne i Hercegovine. Jedino dr`ava Bosna i Hercegovina odlu~uje o dr`avljanstvu svojih stanovnika; 7. dr`ava Bosna i Hercegovina ima svoje oru`ane snage, svoju policiju i sigurnosne slu`be, a i ni`i nivoi vlasti imaju odgovaraju}e policijske snage. Teritorija dr`ave Bosne i Hercegovine je nedjeljiva i nikakvim pravnim aktima ne mo`e se dijeliti. Imovina naslije|ena 1991. godine, nakon razdru`ivanja od SFR Jugoslavije, je imovina dr`ave Bosne i Hercegovine i niko nema pravo dogovorima i kompromisima da je otu|uje, po~ev od prirodnih resursa do vojne imovine; 8. Bosna i Hercegovina je sekularna dr`ava ~ije su vjerske zajednice odvojene od dr`ave. Nijedna religija ne mo`e se uspostaviti kao dr`avna ili obavezna. Religijski praznici ne mogu biti praznici Dr`ave; 9. pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Svako ima pravo na jednaku zakonsku za{titu bez diskriminacije. Pravo na `ivot i imovinu je nepovredivo; 10. ekonomsko ure|enje u Bosni i Hercegovini po~iva na tr`i{noj privredi, otvorenom i slobodnom tr`i{tu, slobodi poduzetni{tva, samostalnosti privrednih subjekata i ravnopravnosti privatne i drugih oblika svojine. Bosna i Hercegovina je jedinstveno ekonomsko podru~je sa jedinstvenim tr`i{tem roba, rada, kapitala i usluga; 11. spoljna politika po~iva na op}epriznatim principima i pravilima me|unarodnog prava i pripada izvornoj suverenosti dr`ave; 12. odredbama Ustava, kojima se osiguravaju kolektivna nacionalna prava i pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu, mora biti osigurana i za{tita od mogu}ih zloupotreba tih prava u smislu blokade Parlamenta i drugih dr`avnih institucija, odnosno onemogu}avanja funkcija dr`ave kao cjeline; 13. odredbama Ustava mora biti onemogu}ena segregacija u obrazovanju i netrpeljivost prema drugima. Isto tako, treba obavezati dr`avne organe na svim nivoima za modernu ulogu nauke, obrazovanja, kulture i umjetnosti i njihovo potrebno finansiranje po ugledu na europske razvijene zemlje radi blagostanja gra|ana i njegovanja zajedni{tva. Radi svega izlo`enog, zahtijevamo da se prije svih budu}ih razgovora i rasprava o ustavnim promjenama i novom Ustavu odr`i ustavna konvencija koju }e sazvati Savjet sigurnosti, OSCE, USA i Evropska Unija. Na ovoj Konvenciji treba, pored predstavnika politi~kih struktura ravnopravno u~estvovati i vanstrana~ke strukture demokratskog civilnog dru{tva, pa i na{a (IA- 14) (14 inicijatora ovog Otvorenog apela). Zakonom o pripremama novog Ustava, ustavnoj konvenciji i me|unarodnoj arbitra`i treba regulisati da u slu~aju spornih pitanja na Ustavnoj konvenciji odluku treba, bez odlaganja, prepustiti me|unarodnoj arbitra`i, sastavljenoj od pravnih eksperata za ustavno pravo, koje }e izabrati Upravni odbor PICa (Steering Board of PIC). Arbitra`a treba da odlu~uje o spornom pitanju na osnovu modernih europskih standarda za vi{enacionalne dr`ave, a ne na osnovu ratom nametnutih rje{enja u Daytonskom sporazumu. (Kao dokaz da su potpisnici prihvatili „Otvoreni Apel”, ~uvaju se u Uredni{tvu Inicijatora Apela u Sarajevu njihovi „ID” brojevi. Inicijatori Apela, njih 14, ozna~eni su kao grupa (IA — 14). Oni su ovla{teni, u ime svih potpisnika, da potpi{u Apel i prate}a pisma): S po{tovanjem, bosanskohercegova~ki intelektualci iz zemlje i dijaspore, potpisnici Apela.

Podaci o potpisnicima „Otvorenog apela”
# 1. 2. Titula, ime i prezime Amina Agovic, LLD Candidate Midhat Ajanovi}, PhD Grad/zemlja prebivali{ta IPR University Centre, Faculty Helsinki, of Law, Helsinki University Finland Novinar, karikaturista i knji`evnik; Trolhättan, doktorirao filmologiju; predaje Sweden vizualne komunikacije i historiju filma na Univ. West, Trollhättan ^lan Bosanskohercegova~koGrand Rapids, ameri~ke akademije nauka i Michigan, USA umjetnosti (BHAAAS); predsjednik Upravnog odbora Kongresa Bo{njaka Sj. Amerike Profesor emeritus na Sarajevo, BiH Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Semmes-Murhey Clinic, Memphis; Memphis, biv{i predsjednik BHAAAS Tennessee, USA ^lan Franjeva~ke provincije Sarajevo, BiH Bosne Srebrene; dekan Franjeva~ke teologije Sarajevo Vanredni profesor na Sarajevo, BiH Gra|evinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Nezavisni istra`iva~, glavni i Sarajevo, BiH odgovorni urednik ~asopisa „Glas antifa{ista“, Sarajevo Umjetni~ka direktorica i Sarajevo, BiH primadonna Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo Profesor na Univerzitetu u Sarajevo, BiH Sarajevu; biv{i sudija Vrhovnog suda Republike BiH i predsjednik krivi~nog vije}a koje je odlu~ivalo po molbama Ha{kog tribunala Profesor knji`evnosti na Sarajevo, BiH Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Filozofski Fakultet Tuzla, BiH Univerziteta u Tuzli Politolog, Univerzitet „D`emal Mostar, BiH Bijedi}“ u Mostaru Predsjednik Vije}a Kongresa Tuzla, BiH Bo{nja~kih In-telektualaca Tuzla; prof. emeritus ekonomije ^lan ANUBiH (biv{i Sarajevo, BiH potpredsjednik ANUBiH) Fakultet elektrotehnike i Zagreb, ra~unarstva Univerziteta u Zagrebu Hrvatska Profesor emeritus; PoljoprivrednoSarajevo, BiH prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu Profesor Medicinskog fakulteta; Sarajevo, BiH {ef Klinike za gastroenterohepatologiju Profesor Ma{inskog fakulteta i Zenica, BiH Prorektor na Univerzitetu u Zenici Profesor na Franjeva~koj teologiji Sarajevo, BiH u Sarajevu Kardiolog, autor, predava~, Sarajevo, BiH direktor NVO Gariwo Sarajevo Dekanesa Pravnog fakulteta i Mostar, BiH biv{i Rektor Univerziteta „D`emal Bijedi}“ u Mostaru Profesor na Ohio State Columbus, University; ~lan BHAAAS Ohio,USA Dopisni ~lan ANUBiH; profesor Sarajevo, BiH na Fakultetu Politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu Rektor Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH Dekan Muzi~ke akademije Univ. u Sarajevu Sarajevo, BiH Pozicija/institucija

3.

Haris Aliba{i}, MPA, PhD Candidate

4.

Prof. dr. Ibrahim Arnautovi} Kenan Arnautovi}, MD, FACS, PhD Prof. dr. fra Mile Babi} Prof. dr. Ha{a Bajraktarevi}-Dobran Dr. Esad Bajtal

5. 6.

7.

8.

9.

G|a Amila Bak{i}

10.

Prof. dr. Hasan Bali}

11.

Prof. dr. Josip Baoti}

12. 13. 14.

Docent dr. Vedada Barakovi} Docent dr. Hajriz Be}irovi} Prof. dr. Re{ad Begti}

15. 16. 17.

Akademik prof. dr. Ljubomir Berberovi} Prof. dr. Sead Berberovi} Prof. dr. Seniha Be{lagi} Prof. dr. Zora Vukobrat-Bijedi} Prof. dr. Safet Brdarevi} Prof. dr. Ivan Bubalo Dr. Svetlana Broz Prof. dr. Suzana Bubi} Professor Snje`ana Buzov D. akademik prof. dr. Ivan Cvitkovi} Prof. dr. Faruk ^aklovica Prof. dr. Ivan ^avlovi}

18.

19. 20. 21. 22.

23. 24.

25. 26.

28
27. 28. 29.

OGLASI
Prof. dr. Ekrem ^au{evi} Prof. dr. Ibrahim ^edi} Prof. dr. Smail ^eki} Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu Nau~ni savjetnik Instituta za jezik Sarajevo Profesor na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu; direktor Instituta za istra`ivanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava Dopisni ~lan ANUBiH; profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Profesor emeritus teorijske sociologije, religije i sociologije morala, Univerzitet u Sarajevu, Sveu~ili{te u Zadru, Univerzitet u Beogradu Profesor Radiologije, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu Profesor na Ma{inskom Fakultetu Univerziteta u Sarajevu Ma{inski fakultet Univerziteta „D`emal Bijedi}“ u Mostaru Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univ. u Tuzli; Pedago{ki fakultet Univ. u Sarajevu Profesor emeritus psihologije, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Biv{i dekan i profesor na Agromediteranskom fakultetu, Rektor Univerziteta „D`emal Bijedi}“ u Mostaru Prof. filozofije i sociologije; ^lan Upravnog odbora Kongresa Bo{njaka Sjeverne Amerike Dopisni ~lan ANUBiH; profesor robotike, Ma{inski fakultet Univerziteta u Sarajevu Profesor knji`evnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Docent, Zdravstveni i Islamski fakulteti u Zenici, Univerzitet u Zenici Filozofski fakultet i Akademija scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu Vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici Ljekar u Domu zdravlja Zenica Intenzivna njega, Mayo Clinic Profesor na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu Profesor na Ma{inskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Predsjednik jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine; Ambasador BiH u [vicarskoj; dopisni ~lan BHAAAS Profesor na Arhitektonskom fakultetu i Likovnoj akademiji Univerziteta u Sarajevu Direktor Instituta za istra`ivanja i projektiranje IPSA, BiH ^lan ANUBiH; Predsjednik i Rektor Univerziteta „Sarajevska {kola za nauku i tehnologiju“ (SSST) Specijalista za ekonomske sisteme Profesor i {ef Katedre za pedodonciju, Stomatolo{ki fakultet, Univerzitet u Sarajevu Profesor Ma{inskog fakulteta Univerziteta u Zenici Dekan Rudarsko-geolo{kogra|evinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Profesor Anesteziologije na College of Physicians and Surgeons, Columbia Univ. Odsjek za hidrotehniku, Gra|evinski fakultet Univerziteta u Sarajevu Profesor na Rudarsko-geolo{kogra|evinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Loyola University, ~lan BHAAAS Predsjednik Bo{njackog akademskog foruma Njema~ke Profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Knji`evnik, Institut za jezik Sarajevo; profesor filozofije na Univerzitetu u Tuzli Profesor filozofije, Rektor Univerziteta u Tuzli Profesor na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta „D`emal Bijedi}“ u Mostaru; vanredni profesor na Poljoprivrednoprehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Profesor njema~kog jezika, Pedago{ki fakultet Univ. u Zenici Specijalista urgentne medicine u J Domu zdravlja Te{anj i vi{i asistent na Zdravstvenom fakultetu u Zenici na predmetu Urgentna medicina Vanredni profesor, Islamski fakultet u Zenici Zagreb, Hrvatska Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH 71. Aden Hod`i}, PhD 69. 70. Mario Heinal, MSc Prof. dr. Vesna Hercegovac-Pa{i} Master of Political Sciences Arhitekta-urbanist; vanredni profesor i {efica Katedre za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Senior Researcher at Research Center of Pharmaceutical Engineering and Science, Graz Center for Comparative Medicine, Director of the Real-Time PCR Research & Diagnostic Core Facility, School of Veterinary Medicine, Univ. of California at Davis; ~lan BHAAAS ^lan BHAAAS Vanredni profesor na Ma{inskom fakultetu Univerziteta u Zenici ^lan ANUBiH; akademski slikar, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Univ. u Sarajevu Medicinski fakultet Univerziteta u Splitu Generalni direktor Rudnika lignita „Kreka“, Koncern JP EPBiH Profesor emeritus; Fakultet politi~kih nauka Univ. u Sarajevu Dopisni ~lan ANUBiH; knji`evnik, skulptor; Donio odluku u oktobru 2010., a umro u septembru 2011. Njemu u po~ast odluka posmrtno zadr`ana u ovome Apelu. Profesor moderne historije na Univerzitetu u Tuzli Patolog, specijalista biomedicine i raka dojke Direktor Instituta za strate{ka istra`ivanja Sarajevo; Pro~elnik odjela za dru{tvene znanosti Hrvatskog dru{tva za znanost i umjetnost BiH Predsjednik Stranke dijaspore BiH Dekan Katoli~kog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu Akademski muzi~ar, solo pjeva~, Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo Histori~ar Austrougarskog perioda; ~lan Akademija nauka i umjetnosti BiH Profesor emeritus violine na Muzi~koj akademiji Univerziteta u Sarajevu Filmski re`iser, glavni urednik izdava~ke ku}e KultB ^lan ANUBIH, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Bat—Yam, Israel Sarajevo, BiH

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE
Sarajevo, BiH

113. Prof. dr. Milka Maksimovi} 114. Prof. dr. Mirjana Mali}

Graz, Austria 115. Prof. dr. Rajka Mandi} Davis, California, USA

30.

D. akademik prof. dr. Muris ^i~i} Prof. dr. Esad ]imi}

Sarajevo, BiH

72.

Emir Hod`i}, D.V.M. PhD

116. Prof. dr. fra Luka Marke{i}

31.

Sarajevo, BiH/ Zadar, Hrvatska/ Beograd, Srbija 73. Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH Mostar, BiH 76. Tuzla / Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH 77. 78. 79. Mostar, BiH Prof. dr. Izet Hozo Docent dr. Re{ad Husagi} Prof. dr. Omer Ibrahimagi} D. Akademik Ned`ad Ibri{imovi} 74. 75. Professor Migdat Hod`i}, PhD Prof. dr. Nedim Hod`i} Akademik prof. dr. D`evad Hozo

32. 33. 34. 35.

Prof. dr. Faruk Dalagija Prof. dr. Ismet Demird`i} Docent dr. Daut Djenjo Docent dr. Alma Dizdarevi} Prof. dr. Ismet Dizdarevi} Prof. dr. Ahmet D`ubur

Cupertino, California, USA Zenica, BiH Sarajevo, BiH

117. Akademik prof. dr. Juraj Martinovi} 118. Akademik prof. dr. Bo`idar Mati}

Split, Hrvatska Kreka, BiH

119. Prof. dr. Behd`et Mesihovi} 120. Mr. @eljko Mili}evi} 121. Mr. Sla|ana Miljanovi}

36.

Sarajevo, BiH Podlugovi, BiH 122. D. akademik prof. dr. Dejan Milo{evi}

37.

38.

Prof. Semir \uli}, PhD D. akademik prof. dr. Vlatko Dole~ek Prof. dr. Enes Durakovi} Prof. dr. Enes Durmi{evi} Primarijus dr. Smail Durmi{evi} Prof. dr. Muhamed D`elilovi} Prof. dr. Rifet \oki}

39.

Atlanta, Georgia, USA Sarajevo, BiH

80. 81. 82.

Prof. dr. Tomislav I{ek Zerina Ja{arevi}, PhD, MD, MSc Prof. dr. Anton Jekauc

Tuzla, BiH Voralberg, Austria Sarajevo, BiH

123. Prof. dr. Zoran Mladenovi}, Mr.Sc. Dr.Sc. 124. Akademik prof. dr. Ferid Muhi}

40.

Sarajevo, BiH

125. Prof. dr. Ned`ad Mulabegovi}

41. 42.

Sarajevo, BiH Zenica, BiH

83. 84. 85.

Smail Jonuz, Bc Law Prof. dr. Pavo Juri{i} Docent Lejla Jusi}

Chicago, Illinois, USA Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH

126. Docent dr. Rasim Muratovi} 127. Docent dr. D`emil Najetovi}

43.

Sarajevo, BiH 86. Zenica, BiH 87. Zenica, BiH Jacksonville, Florida, USA Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH 90. Sarajevo, BiH / Bern, Switzerland Sarajevo, BiH 93. Sarajevo, BiH 94. Sarajevo, BiH 95. Zagreb, Hrvatska Sarajevo, BiH 91. 92. 88. 89. G. Mustafa Kapid`i} Akademik prof. dr. Hanifa Kapid`i}Osmanagi} Prof. dr. Isak Karabegovi} Prof. dr. Aleksandar Kara~ Prof. dr. D`evad Karahasan Docent Eldin Karaikovic, MD, PhD Akademik prof. dr. D`evad Juzba{i} Prof. David Kamhi

Sarajevo, BiH

44.

128. Prof. dr. Muris Osmanagi}

Sarajevo, BiH 129. D. akademik prof. dr. Adila Pa{ali}-Kreso 130. Professor Djenita Pasic Esq. PhD 131. Professor Resad Pasic, PhD

45. 46. 47. 48. 49.

Dr. Biljana \urica-Asoti} Assistant Professor Emir Festi}, PhD Prof. dr. [a}ir Filandra Prof. dr. Ivan Filipovi} G. Jakob Finci

Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH

50.

Prof. dr. Ognjenka Finci Prof. dr. E{ref Ga~anin Akademik prof. dr. Ejup Gani} Marko Gali}, dipl. ecc. Prof. dr. Maida-Medi Ganibegovi} Prof. dr. [efket Goleti} Prof. dr. Kemal Guti}

51. 52.

53. 54.

96. 97.

55. 56.

Zenica, BiH 98. Tuzla, BiH 99. New York, NY, USA Sarajevo, BiH 100.

57.

Professor Admir Had`i}, PhD Docent dr. Emina Had`i} Prof. dr. Esad Had`i}

58.

59.

Tuzla, BiH 101. Chicago, Illinois, USA Mannheim, Germany Sarajevo, BiH Sarajevo / Tuzla, BiH Tuzla, BiH Mostar / Sarajevo, BiH 102. 103. 104. 105. 106.

60.

61. 62. 63.

Omer Had`iselimovi}, PhD, Adjunct Professor of English Dr. Senad Had`iselimovi} Prof. dr. Re{id Hafizovi} Had`em Hajdarevi}

64. 65.

Prof. dr. Enver Halilovi} Prof. dr. Elvedin Hani}

107.

Profesor na Tehni~kom fakultetu, Univerziteta u Biha}u Profesor na Ma{inskom fakultetu Univerziteta u Zenici Pisac i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Northwestern University, Chicago; biv{i predsjednik BHAAAS Prof. dr. fra Profesor na Franjeva~koj teologiji Marko Karamati} u Sarajevu Professor Australian School of Business, Munib Karavdic, PhD UNSW; Strategy Principal, AMP Financial Services Prof. Vlado Kero{evi} Dekan Akademije dramskih umjetnosti Tuzla G. Stjepan Kljuji} Novinar i biv{i ~lan predratnog i Ratnog predsjedni{tva Republike BiH (1992.) Prof. dr. Profesor na Ma{inskom fakultetu Aleksandar Kne`evi} Univerziteta u Sarajevu Prof. dr. Hajro Kofrc Vanredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Prof. dr. Ivo Kom{i} Profesor filozofije i Dekan Filozofskog fakulteta Univ. u Sarajevu; jedan od osniva~a i biv{i Predsjednik Hrvatskog Narodnog Vije}a (HNS) u pro{lom ratu, Biv{i ~lan Ratnog Predsjedni{tva Republike BiH Prof. dr. Vanredni profesor i dekan Safet Kozarevi} Ekonomskog fakulteta Univ. u Tuzli Prof. dr. Azem Ko`ar Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Prof. dr. Metka Profesor na Likovnoj Akademiji Krajgher-Hozo Univerziteta u Sarajevu Mr. Aida Kr{o Istra`iva~, Institut za jezik, Sarajevo Mi{o Kruni}, dipl. ecc. Predsjednik Srpskog kulturnog dru{tva „Prosvjeta” Prof. dr. Slavo Kuki} Profesor i prodekan na Ekonomskom fakultetu Sveu~ili{ta Mostar Mr. D`afer Kulenovi} Bankar

Biha}, BiH Zenica, BiH Sarajevo, BiH Chicago, Illinois, USA Sarajevo, BiH

132. Mr. Zaim Pasic 133. Prof. dr. Zijad Pa{i}

134. Mr. Amina Pehli} Sidney, Australia 135. Docent dr. Izet Pehli} Tuzla, BiH 136. Prof. dr. Enes Pelidija Sarajevo, BiH 137. Akademik prof. dr. Branislava Peruni~i} 138. Docent dr. Marica Petrovi} 139. Mirza Popovac, PhD 140. Akademik prof. dr. Vladimir Premec

Sarajevo, BiH Tuzla, BiH Sarajevo, BiH

Tuzla, BiH Tuzla, BiH

141. Prof. dr. Naser Prlja~a

142. G. Sretko Radi{i} Sarajevo, BiH 143. Emir Rami}, MSc Sarajevo, BiH 144. Prof. dr. [ukrija Rami} Sarajevo, BiH Mostar, BiH 145. D. akademik prof. dr. Sulejman Red`i}

66. 67.

Docent dr. Memnuna Hasanica Primarijus mr. Had`i Esad Hasani~evi}

Zenica, BiH Te{anj / Zenica, BiH

68.

Prof. dr. Bilal Hasanovi}

Zenica, BiH

108. Prof. dr. Senadin Lavi} Profesor na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu; Predsjednik Bo{nja~ke kulturne zajednice (BKZ) BiH 109. G. Miro Lazovi}, Prvi predsjednik Skup{tine BiH dipl. politolog (1992.-1996.) i ~lan ratnog predsjedni{tva BiH 110. D. akademik prof. dr. ^lan ANUBiH; redovni profesor Lidija Lincenderna Medicinskom fakultetu Cvijeti} Univerziteta u Sarajevu 111. Akademik prof. dr. Potpredsjednik Akademije nauka i Slobodan Loga umjetnosti Bosne i Hercegovine 112. Naim Logi}, PhD, PE Radi u Elektroprivredi Arizone (Salt River Project)

Chicago, Illinois, USA Sarajevo, BiH

146. Akademik Teodor Romani} 147. Mrs. Almijana Rudi} 148. Dr. Nadira [abanovi}-Behlilovi} 149. Amer Sabitovic, M.S. Engineering 150. Prof. dr. ^azim Sadikovi} 151. Akademik prof. dr. D`evad Sara~

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH Arizona, USA

Profesor Organske hemije na Odsjeku za hemiju Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Profesor na Stomatolo{kom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; Predsjenica Skup{tine Kantona Sarajevo Profesor i projektant u arhitekturi, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu Predsjednik Hrvatskog Narodnog Vije}a (HNV), Bosna i Hercegovina; profesor na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu ^lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Profesor automatike na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Sarajevo; Predsjednik ANUBiH; biv{i Rektor Univ. u Sarajevu Profesor na Gra|evinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Predsjednik „Pokreta Pravde za BiH“, Ottawa Vi{i asistent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dopisni ~lan ANUBiH; profesor Teorijske fizike na Prirodnomatemati~kom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Profesor medicine i stomatologije, Medicinski i Stomatolo{ki fakultet, Univerzitet u Sarajevu Profesor sociologije i antropologije, Univerzitet Skopje; Predsjednik Bo{nja~ke akademije nauka i umjetnosti Predsjednik Vije}a Kongresa Bo{nja~kih Intelektualaca (VKBI); profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Vi{i nau~ni saradnik Instituta za istra`ivanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, Sarajevo Univerzitetski nastavnik dru{tvenih nauka na Internacionalnom Univerzitetu „Philip Noel Baker“ Sarajevo Laureat najve}e nagrade za nauku u biv{oj Jugoslaviji — nagrade AVNOJ (1982); profesor emeritus, Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet, Univerzitet u Tuzli Dopisni ~lan ANUBiH; Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Univ. of Louisville School of Law; Bordeaux Business School; predsjednica BHAAAS Director of Section of Minimally Invasive Surgery, professor of Obstetrics and Gynecology, Univ. of Louisville Medical School; prvi potpredsjednik BHAAAS Svjetski savez dijaspore BiH Profesor na Rudarsko-geolo{ko gra|evinskom fakultetu Univ. u Tuzli; biv{i Federalni ministar obrazovanja i nauke Vi{a asistentica na Islamskom pedago{kom fakultetu Univerziteta u Zenici Docent za nau~nu oblast Pedagogija na Univerzitetu u Zenici Profesor Osmanskog perioda historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Potpredsjednica ANUBiH; prof. emeritus na Elektrotehni~kom fakultetu Univ. u Sarajevu Biv{i Prodekan za nau~no-istra`iva~ki rad i razvoj na Filozofskom Fakultetu Univ. u Tuzli Researcher, Austrian Institute of Technology ^lan ANUBiH. Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; Predsjednik Hrvatskog dru{tva za znanost i umjetnost BiH Prof. Elektrotehni~kog fakulteta i prorektor Univ. u Tuzli za nau~no-istra`iva~ki rad Predsjednik Srpskog gra|anskog vije}a Director, Genocide Research Institute Vanredni profesor za filozofiju Islamskog prava, Dekan, Islamski Pedago{ki fakultet, Univ. u Zenici Dopisni ~lan ANUBiH; Profesor na Odsjeku za biologiju Prirodnomatemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu; Predsjednik Asocijacije KRUG 99 Sarajevo ^lan ANUBiH; profesor emeritus na Muzi~koj akademiji Univerziteta u Sarajevu Savjetnik u Ambasadi BiH, Israel Konsultant u odjeljenju za mehatroniku, Sabanci University FENS, Istanbul Predsjednik Bosanskog akademskog kruga (BAK) Profesor Me|unarodnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu ^lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH Ottawa, Canada Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Skopje, Macedonia

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Bordeaux, France/ Louisville, Kentucky, USA Louisville, Kentucky, USA

Birmingham, UK Tuzla, BiH

Zenica, BiH

Zenica, BiH Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Tuzla, BiH

Vienna, Austria Sarajevo, BiH

Tuzla, BiH

Sarajevo, BiH Hamilton, Canada Zenica, BiH

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Tel Aviv, Israel Istanbul, Turkey

Munich, Germany Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Muharem Bazdulj

A

lejandro Amenabar jo{ nema ni ~etrdeset godina, no njegova je filmografija impresivna. Ro|en je 1972. godine u Ju`noj Americi, u glavnom gradu ^ilea - Santiago de Chileu. Otac mu je ^ileanac, dok mu je mati [panjolka. Jedna apokrifna biografija njegova nudi podatak da je ro|en upravo u no}i Pinochetovog prevrata kao u kakvoj avangardnoj parafrazi one cake iz Almodovarove slobodne adaptacije romana @ivo meso legendarne britanske thriller kraljice Ruth Rendell. Bilo kako bilo, izvjesno je da je njegova mati insistirala da porodica preseli u [panjolsku, te da je mali Alejandro ve} u dobi od jedne godine bio u Madridu.

Po~eci
Ako postoji nekakva Babilonska kinoteka kao osebujna varijacija sedme umjetnosti na paradigmatski literarnu temu, onda se jedan Amenabarov rad na njezinim policama na{ao ve} 1991. godine. Ve} kao devetnaestogodi{njak, dakle, Amenabar je snimio svoje prvo filmsko ostvarenje, kratki triler pod nazivom Himenoptero za koji je sam napisao scenario i u kojem i odglumio jednu od uloga. Oni koji su ga imali priliku vidjeti, isti~u istinsku fascinaciju filmskom zrelo{}u devetnaestogodi{njaka, makar je danas te{ko zaklju~iti je li to izvorno proro{tvo o velikom umjetniku ili prosto naknadna pamet. ^etiri godine kasnije Amenabar ponovo snima kratki film, ponovo je u pitanju triler, naslov filma je Luna, a u ovom filmu po~inje njegova suradanja s Eduardom Noriegom, mladim glumcem koji postaje gotovo za{titni znak suvremene {panjolske kinematografije i naro~ito Amenabarovih filmova. Naredne godine, Amenabar }e debitirati dugometra`nim filmom Tesis i s njime ve} ste}i reputaciju u svjetskim filmskim krugovima. Ponovo je tu Noriega, ponovo je tu trilerski prosede, ovaj put u varijaciji noir filma, no tema je izuzetno provokativna i intrigantna. Radi se, naime, o temi koju }e nekoliko godina kasnije eksploatirati i {iroj publici poznatiji filmovi: Osam milimetara (sa Nicholasom Cageom) te Pogre{na plavu{a (sa Danielom Autelom i Nastassiom Kinski): femonenu snuff filmova. Na anglosaksonskom tr`i{tu film Tesis je distribuiran pod nazivom Snuff. Ovim se filmom Amenabar predstavlja kao izuzetan majstor filmskog suspensea i psiholo{kog horrora, no to }e se majstorstvo naro~ito iskazati u narednim njegovim filmovima, filmovima {to se bez pretjerivanja mogu prozvati remek-djelima.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 24. 11. 2011. godine

Filozofija i sedma umjetnost

Tvorac filmskog

sje}anja na

THE OTHERS Pri~a atmosferom i zapletom frapantno sli~na legendarnom kratkom romanu Henrija Jamesa The Turn of the Screw ponajstra{niji je filmski horor u posljednjih par decenija makar nema niti jedne krvave scene jer je jeza sva u atmosferi. Film, tako|er, ima jedan od najboljih i najfascinantnijih high concept raspleta ikad na~injenih. Hi~kokovski suspense gotovo da nadma{uje velikog uzora, a blijeda Nicole Kidman novi je mig u istom pravcu jer je njezina uloga svjesna replika famozne hi~kokovske hladne plavu{e ~ija je paradigmatska predstavnica Grace Kelly

Hipatiju
Po odluci UNESCO-a, svaki tre}i ~etvrtak u novembru obilje`ava se kao Svjetski dan filozofije. Pro{log ~etvrtka, na Svjetski dan filozofije, na nekim ameri~kim univerzitetima, kao dio programa obilje`avanja ovog dana prikazan je film Agora, pri~a o Hipatiji, jednoj od najva`nijih `ena-filozofa svih vremena
dnikom Mateo Gilom. Muziku je napisao sam (to, naime, za svoje filmove radi redovito, a povremeno i za tu|e). Glavnu mu{ku ulogu tuma~i njegov ljubimac Eduardo Noriega, a glavnu `ensku dana{nja globalna star atrakcija Penelope Cruz. Mnogo je toga napisano o ovom filmu, no malo ko od kriti~ara je primijetio ono {to je sam Amenabar prozvao dik skre tnom po sve tom Hit chcocko vom Vertigu. Konfuzija oko identiteta dviju `ena {to se provla~i kroz komplicirani futuristi~ki zaplet direktan je mig velikom Alfredu od kojeg je Amenabar o~igledno u~io suspense te na~in na koji se zanimljiv `anrovski film mo`e pretvoriti u istinsko umjetni~ko djelo. Samo ~etiri godine nakon ovog filma Cameron Crowe na~inio je njegov ameri~ki remake, no razvikani Vanilla Sky (u kojem gospo|ica Cruz tuma~i istu ulogu) dobro je slabiji film od Amenabarovog usprkos facama tipa Toma Cruisea i Cameron Diaz. Iste te godine, 2001. dakle, Amenabar je snimio svoj novi film, dosad najbolji, i prvi snimljen na engleskom jeziku. Glavnu ulogu tu ma~i biv {a `ena To ma Cru isea, ~ovjeka ~ije odu{evljenje filmom Abre Los Ojos je mo`da glavni razlog nastanka njegovog ameri~kog remakea, ~ovjeka koji je tako, na izvjestan na~in, pomogao i Amenabarovom ulasku na velika vrata u ameri~ku mainstream produkciju. Nicole Kidman je u filmu The Others ostvarila ulogu `ivota. Pri~a atmosferom i zapletom frapantno sli~na legendarnom kratkom romanu Henrija Jamesa The Turn of the Screw ponajstra{niji je filmski horor u posljednjih par decenija makar nema niti jedne krvave scene jer je jeza sva u atmosferi. Film, tako|er, ima jedan od najboljih i najfascinantnijih high concept raspleta ikad na~injenih. Hi~kokovski suspense gotovo da nadma{uje velikog uzora, a blijeda Nicole Kidman novi je mig u istom pravcu jer je njezina uloga svjesna replika famozne hi~kokovske hladne plavu{e ~ija je paradigmatska predstavnica Grace Kelly.

Hitchcockov u~enik
1991. godine Amenabar je snimio fantas ti~ni tri ler pod na zi vom Abre Los Ojos (Otvori o~i). Scenario je napisao u suradnji sa svojim prijateljem i sura-

@ivot je more
Idu}i Amenabarov film Mar Adentro, za koji je 2004. godine nagra|en na Filmskom festivalu u Veneciji, a naredne godine dobio Oskara za najbolji strani film, vjerovatno je njegov najve}i filmski uspjeh dosad. Film koji se na{ao pod pa`njom javnosti zbog teme koja je u mnogim zemljama u centru javne rasprave (eutanazija), bio je tako|er i dokaz da Amenabar nije tek majstor `anrovskog filma, nego da je u stanju snimiti potresnu anga`ovanu dramu. Pet godina kasnije, Amenabar je snimio film Agora o `ivotu Hipatije iz Aleksandrije, matemati~arke, astronomistice i filozofkinje. U svojoj Istoriji Zapadne filozofije Bertrand Russell pi{e o gomili divljih i nemilosrdnih fanatika koji su neljudski lin~ovali i iskasapili ovu fascinantnu `enu. Nakon toga, ka`e tu`no-ironi~no Russell, “Aleksandiju vi{e nisu uznemiravali filozofi“. U Amenabarovom filmu, Hipatiju je sjajno odglumila dobitnica Oskara Rachel Weisz. Filmografija Alejandra Amenabara nije prevelika, ali svaki njegov film definitivno privla~i pa`nju. Jo{ nema vijesti o njegovom idu}em projektu, no ve} se s pravom mo`e pretpostaviti da }e i to biti vrijedan i zanimljiv film.

Dobitnica Oskara Rachel Weisz kao Hipatia u “Agori“

30

~etvrtak, 24. novembar 2011. godine

Ivo Andri}, 50 godina poslije

Neupitan pisac i
Bez svake sumnje danas, pedeset godina poslije dobijanja Nobelove nagrade, knji`evno djelo Ive Andri}a postalo je izazovni predmet novih ~itanja, odnosno ~itanja u dosluhu s novim vremenom
Priredila: Angelina [imi}

(ne)upitna ~itanja
N
obelovac Ivo Andri} pedeset godina kasnije naziv je znanstvenog skupa odr`anog u organizaciji Odjeljenja humanisti~kih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH, kojim je obilje`eno 50 godina otkako je Ivo Andri} dobio Nobelovu nagradu za knji`evnost, ko ja mu je pris krbi la me|unarodni zna~aj. “A poznato je da je Andri}evo djelo i do tada bilo predmet velikog interesa i ~itateljske publike i knji`evnokriti~ke misli u svim krajevima Jugoslavije. Zahvaljuju}i Nobelovoj nagradi, i prijevodima koji su uslijedili, ono je postalo zanimljivo i za ~itatelje {irom svijeta. Od tada to djelo ne prestaje privla~iti pa`nju knji`evne kritike i van zemalja biv{e Jugoslavije. Njen sud davno je izre~en: Andri} je veliki pisac. Me|utim, ako je ta ocjena ostajala sve vrijeme jednako neupitna, pristup njegovom djelu zna~ajno se mijenjao u proteklim decenijama, zahvaljuju}i znatnim dijelom brojnim novim (modernim i postmodernim) razumijevanjima i tuma~enjima same knji`evnosti, ali i kulture uop}e. Osim toga, mi vi{e ni svijet oko nas ne vidimo onako kako ga je vidjela Andri}eva generacija, pa su i zna~enja koja iz vla~imo iz nje go vog dje la druk~ija od onih koja je u njemu prepoznavala kritika njegovog vremena. Andri}evo djelo, kratko

re~eno, nama danas ne govori isto ono {to je govorilo njegovim ~itateljima 60-ih i 70-ih godina pro{log vijeka. A upravo je ova pedesetogodi{njica pravi trenutak da se knji`evnokriti~ka misao ponovno suo~i s njegovim djelom, da mu pristupi u suglasnosti s novim iskustvima ~itanja i da oslu{ne {to nam ono danas govori, i na koji na~in. Bez svake sumnje danas, pedeset godina poslije dobijanja Nobelove nagrade, knji`evno djelo Ive Andri}a postalo je

izazovni predmet novih ~itanja, odnosno ~itanja u dosluhu s novim vremenom“ zapisao je akade, mik Zdenko Le{i}, koji je bio moderator skupa, na kojemu su se okupili Celia Hawkesworth, Ivan Lovrenovi}, Robert Hodel, Zoran Milutinovi}, Enver Kazaz, Alma Deni} - Grabi}, Zvonko Kova~, Sa{a Ili}, Nenad Veli~kovi}, @eljko Ivankovi}, Perina Mei} i Maciej Falski, koji su do{li iz Velike Britanije, Njema~ke, BiH, Hrvatske, Srbije i Poljske.

Oslobo|enje i Andri}

Danas kada slavimo 50 godina od dodjele Nobelove nagrade, ne mo`emo se oteti dojmu da Andri} u povijestihrvatskeknji`evnostinije primjereno pozicioniran i interpretiran. Razlozi su razli~iti. Kao i svi veliki pisci, i Andri} ima tu (ne)sre}u da se mnogi osje}aju pozvanima pisati o njemu. U {umi nepreglednog broja bibliografskih jedinica bilo bi dobro napraviti

PERINA MEI]

Jesu li dorasli?
generalno spremanje i dati znanstveno relevantne, interpretativne smjernice koje }e usuglasiti sve knji`evnei neknji`evne~injenicevezane za Andri}evopus i djelovanje. Povjesni~ari knji`evnosti najpozvaniji su napraviti taj dio posla. Postavlja se samo pitanje jesu li dorasli? (Zaklju~ne re~enice iz izlaganja “Povjesni~ari hrvatske knji`evnosti o Andri}u“)

ZORAN MILUTINOVI]
“Mustafa Mad`ar“ je najekstremnija Andri}eva pri~a o zlu. Prvi razlog za to je taj {to je pripovedanje fokalizirano u Mustafinu svest: sve je pripovedano iz njegoveperspektive. Lak{e bi bilo kad bi zlo moglo da se gleda spolja, jer bi postojala neka ta~ka koja nam ka`e da svet nije kao ona ~etiri ~uvena modela sveta koje Kant pominje u eseju ‘Kraj svih stvari’ (han, robija{nica, ludnica i kloaka) i da u njemu postoji i ne{to drugo osim onih koji nasilje ~ine i onih koji nasilje trpe ili, jo{ gore: da su ponekad oni koji nasilje trpe isti oni koji nasilje ~ine. Drugi je razlog to {to je zlo koje je Andri} otelovio u Mustafi Mad`aru i samo ekstremno: ono svaki put cilja na uni{tenje drugog kao takvog. Tre}i razlog je fabularno i smisaono razre{enje pri~e: jedan gad ka`e da je svet pun gada, a na kraju izgleda da je on, u stvari, u pravu- Davilovde ne bi imao~ime da se odu{evi. Ali, u isti mah, “MustafaMad`ar“ je pri~akojazaokuplja ~itao~evu imaginaciju. Da bi se videlo za{to je to tako, treba zamisliti pri~u u kojoj je sve suprotno: pri~u o dobrom ~oveku koji ide po svetu i dobro ~ini, a svi mu dobrim uzvra}aju. Toga nema ni u `itijima svetaca, jer i tu mora

Pri~a o zlu
da se na|enekakav|avo, neko zlo, da budu}eg sveca stavlja na isku{enje. Ili, pri~u o Mustafi koji sre}e dobru `enu, i ona ga ili udobri, ili zavara tako da ga neki dobri policajci uhapse i odvedu u zatvor ili ludnicu (Andri} je, u stvari, takvu pri~u jednom napisao: to je “Aska i vuk“, njegova jedina pri~a za decu)... Ni Davil ni naivna eti~ka kritika knji`evnosti ne bi znali {ta da rade s ovom pri~om. Ono {to se smatra eti~kom kritikom, verovatno bi u ovom slu~aju htelo da ukazuje na eti~ke pouke knji`evnosti (na primer, da je Mustafa zlo), ili da kritikuje ovu pri~u kao eti~ki manjkavu “‘Andri} gre{i: u svetu ima i dobra“, ili “Andri} nije smeo ni na koji na~in da da za pravo jednom gadu, jer se time relativizuje osuda zla“), veruju}i da se na taj na~in mo`e obrazovati neka regionalna etika, vezana za knji`evnost. Ali samo filozofi insistiraju na tome da je zadatak knji`evnosti da nam da exempla dobra i zla, na osnovu kojih }e oni razvijati svoje eti~ke teorije. Dobri pisci retko slede taj zahtev, i retko pi{u pou~ne basne za odrasle u kojima su i dobra i zla jednako nedvosmislena. (Iz izlaganja “Andri}, zlo i eti~ka kritika”)

Izdava~ka ku}a Oslobo|enje imala je poseban odnos sa Ivom Andri}em, koji je rado bio njen gost. I presti`ni konkurs za novinsku pri~u Oslobo|enja, odnosno nagrada, nosili su Andri}evo ime. Poseban anga`man u vrijeme dodjele Nobelove nagrade imao je dugogodi{nji fotoreporter Milo{ Miki \ura{evi} (dobitnik niza priznanja), {to je rezultiralo i samostalnom izlo`bom “Ivo Andri} u Stokholmu, 1961.” Kratki osvrt pod naslovom “Osta}e trajno u sje}anju“ napisao je dugogodi{nji urednik Oslobo|enja ^edo Kisi}, a me|u objavljenim/izlo`enim fotografijama je i ona na kojoj su sa Andri}em na aerodromu u Frankfurtu na Majni, na putu za Stokholm Kisi} i Vilko Vinterhalter, u to vrijeme predsjednik Savjeta za kulturu, tako|er svojevremeno direktor Oslobo|enja.

~etvrtak, 24. novembar 2011. godine

31

IVAN LOVRENOVI]
U postjugoslavenskom politi~kom i kulturnom reljefu postoje ~ak ~etiri nezavisne a jednojezi~ne {tokavske dr`ave u kojima Andri}a nije potrebno, a ni mogu}e, prevoditi, niti se on u njima na obi~noj ~itala~koj razini do`ivljava kao “strani“, kao pisac nekoga drugog podneblja i “tu|e“ kulture. Me|utim, u svima tim novim politi~kim sredinama i kulturnim ambijentima do{lo je ili do ozbiljne reduktivne transformacije ili do potpune promjene odnosa prema Andri}u. Promjena je naro~ito dramati~na i vi{ezna~na u Bosni i Hercegovini, gdje se nakon politi~koga obrata 1990. godine, dr`avnoga osamostaljenja 1992. godine, te rata od 1992. do 1995. odvija proces ukru}ivanja triju etnonacionalnih kultura i njihovoga me|usobnoga divergiranja. Uz va`nu naznaku da je pitanje politi~koga predstavljanja i nacionalnog identiteta potpuno prepokrilo sav prostor dru{tvenoga

Politi~ko-ideolo{ke instrumentalizacije
`ivota, {to se naro~ito odnosi na poimanjekulturekoja je potpunoreducirana na nacionalno-politi~ki pojam i sadr`aj. U takvome ambijentu Andri} ba{ zato {to je tako dubinski i sudbinski pisac cijeloga tog svijeta - na neki naopak na~in ustvari dijeli njegovu sudbinu: opet je, kao i prije, predmetom politi~ko-ideolo{ke instrumentalizacije, samo sada na drugi na~in i ne vi{e jednozna~no nego “pluralno“. Ovdje nije prilika ni potreba, no bilo bi zanimljivo napraviti detaljnu “mapu“ tih pristupa i konkretnih postupaka iz perspektive svake od triju institucionalno etabliranih nacionalnih kultura. Srpska je zadr`ala ne{to od prethodnoga glorifikacijskoga diskursa, s time {to ga je, knji`evno i identitetski nedopustivo, zna~enjski svela i suzila isklju~ivo na dimenziju Andri}a kao pisca srpske historije i srpskoga naroda (Indikativno je {to se dogo-

Mimo protokola Predsjedni{tva
O ~etvrtoj perspektivi u Bosni i Hercegovini, onoj, recimo to tako, dr`avnoj, ne mo`e se u pravom smislu rije~i ni govoriti. O tome ilustrativno svjedo~i ~injenica da se u protokolu Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine za 2011. godinu nije na{lo mjesto za bilo kakav hommage Andri}u s toga nivoa u povodu 50. godi{njice Nobelove nagrade. (Kao, uostalom, ni za godi{njicu prvotiska Divkovi}eva Nauka krstianskoga iz 1611, kojim je Bosna prije ~etiri stolje}a uni{la u svijet gutenbergovske civilizacije)

dilo sa spomenutom Zadu`binom poslije raspada Jugoslavije: njezina se uprava - mora se re}i: pre{utno, i bez ikakavih “potra`ivanja“ s bilo koje druge strane - transformirala iz jugoslavenske u srpsku, sa svim formalno-pravnim konzekvencijama {to iz toga proizlaze). Bo{nja~ka kultura prema Andri}u, tako|er iz nacionalno-politi~kih

razloga, ima nagla{eno rezerviran i kriti~ki odnos, ali na pogre{nim premisama, zacrtanima jo{ u onome poznatom iskazu o piscima, me|u kojima je i Andri}, ~ija je knji`evnost “Bosnu vi{e dijelila, negoli mnoge vojske koje su preko nje mar{irale i u njoj krv prolijevale“. Hrvatska kultura iz dugotrajnoga stava tupe ignorancije i pasi-

vnoga odbijanja kao da u zadnje vrijemeprelazi u aktivnijiodnosprihva}anja Andri}a, ali tek zbog toga {to je otkriveno da bi na politi~koj tr`nici u nadbijanju s drugim nacionalnim establishmentima mogao biti upotrebljavan i kao hrvatski pisac (pa se, opetposvepogre{no, kao krunski argumenti pote`u krsni list, ~injenica ro|enja u “katoli~koj obitelji“, |a~ka stipendija “Napretka“ itd.). Ovdje valja uo~iti jednu distinkciju: to se po~elo doga|ati u okviru hrvatskih obrazovnih i kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini, koje su sve do ju~er u svemu, u kulturnojpoliticinaro~ito, slijeposlijedile politi~ki diktat i modu iz Republike Hrvatske. S ovom promjenom odnosa prema Andri}u, kolikogod karikaturalnom, kao da zapo~inje neka neposlu{nost, neko “osamostaljenje“; naime, u RepubliciHrvatskojslu`beno on je jo{ neprimije}en i stran. (Iz izlaganja “Andri} kao na{e ogledalo“)

ROBERT HODEL
...Andri} si ni u kom slu~aju ne zabranjuje humanitarnu poruku, samo {to adresa primaoca ove poruke nije dru{tvena klasa i nije politi~ka grupacija, nego pojedinac. Kako bi se na jednomprimjeru iz teksta ilustrirao ovaj apel koji je upu}en pojedincu, poslu`i}emo se jo{ jednom pripovijetkom u kojoj dru{tveno deklasirani stoji u centru pa`nje. Pripovijetka “Snopi}i“ govori o prodava~u drva Ibri Solaku, koji posjeduje tako malo da ~ak i kolica morauzimati pod najam od udovicenekoghamala. Njegovabijeda se pri tome ne iz~itava iz njegovevanj{tine, nego se duboko urezala i u njegovo lice: “Pocepan, neobrijan, zapu{ten, sasu{ena tela, a nezdravo crvena lica i zakrvavljenih o~iju, on dodaje kupcima snopi}e, ne gledaju}i nikog, ne govore}i ni{ta.“ Me|utim, ako se pro~ita par stranicadalje, ubrzo se pokazuje da Ibro ni na kojina~innijetipi~anpredsta-

Apel pojedincu
vnik lumpenproletarijata. On vi{e spadame|u one andri}evskesinove jedince koji se kasno rode u bogatoj ku}i, kada se vi{e niko ne nada, i zbog toga su razma`eni preko svakegranice. Ve}u ranimgodinama odr`ava lagane ljubavne veze i otkrivau`itakalkohola. Ovajnemarni `ivot intenzivira se sve vi{e kroz Prvi svjetski rat, smrt njegovog oca i njegove `ene kao i vi{e djece, sve dok se nijedoslovnona{aopredkolicima. Me|utim, i ovaj pad od privilegovanog potomka velike i imu}ne ku}e do prezrenog alkoholi~ara predstavlja samo okvir pri~e. Tematskojezgropripovijetke~ini Ibrina veza prema njegovoj jedinoj pre`ivjeloj k}erci [emsi i njenom mu`u. [emsa i nakon udaje redovno posje}uje svoga oca, iako stanuje na drugomkrajuSarajeva. I dalje se brine o njemu, ~ak i onda kada spozna da ga ne mo`e odviknuti od alkohola. Tako }e njena bezuvjetna pomo} za Ibru postati pravi smisao `ivota: - [to ja imam k}er i zeta! Ljudi! To je... to je... ama, to se ne da kazati! - grcao je on me|u drugovima rakija{ima.“ I onda kada je Ibro nakon kraja rata saznao da mu je k}erku ubio neki usta{a a da mu je zet poginuo na nekom boji{tu, sje}anje na njegovu nesebi~nu k}erku i njenog mu`a dr`i ga u `ivotu. Sve drugo ~ini se kao da ga vi{e ne doti~e. Ibru mnogo ne brine ni to - za razliku od nove vlade - {to su to dvoje mladih ljudi stradali kao junaci otpora fa{izmu. Za Ibru je jedinova`naljudska gesta s kojom su njemu pristupili njegova k}erka i zet. O novim politi~kimodnosimanakonDrugog svjetskog rata Ibro malo {ta razumije. Ono {to ima zna~aja - i u tome je autor Ibri o~igledno blizak je sje}anje na dvijedu{e, koje su njemu gubitniku i prezrenom ~ovjeku ostale vjerne. Time i opisani dru{tveni odnosi gotovo u potpunosti

Akademici Zdenko Le{i} i Juraj Martinovi}

ostaju izvan fokusa. Andri} ne tematizria konfrontaciju dru{tvenih miljea, nego odnos pojedinca pre-

ma nekom dru{tveno deklasiranom. (Iz izlaganja “Andri} i socijalno pitanje“)

ZVONKO KOVA^

Scena biografske drame
na “aneksionu krizu“ i balkanske ratove, pa }e se pripovijedanje jo{ uvijek osloniti vi{e na povijesne dokumente, poput Proglasa na narod Bosne i Heregovine ili na uvide “deduktivno-autktorijalnoga“ pripovjeda~a, pri ~emu i kada preuzima perspektive svojih figura, naro~ito dje~ju-dje~a~ku i Alihod`inu, njihove perspektive nisu nikada toliko razra|ene da bi se mogle osamostaliti u odnosu na sredi{nju instanciju (Hodel). Me|utim, dok veliki kameni most ostaje nijemim svjedokom starog turskog doba, a starci u nevjerici muklim i dubokim uzdisajima komentiraju nove granice na Balkanu, prisje}aju}i se turske vlasti u njihovu djetinjstvu koja se pru`ala od Like i Korduna pa do Stambola, u Vi{egradu se, u ljetnim mjesecima, kao znakovi novoga doba javljaju sarajevski gimnazijalci i studenti raznih struka sa sveu~ili{ta u Be~u, Pragu, Grazu i Zagrebu. S njima kao da se mijenja i vanjski izgled kasabe, oni donose nove rije~i i po{alice, nove pjesme te naro~ito nove knjige i bro{ure. Iznena|uje njihova koli~ina i nadahnutost novim duhom, a nakon `ivopisna opisa njihova odijevanja, govori se kako “ti mladi}i dolaze zasenjeni ose}anjem gorde smelosti kojim prvo i nepotpuno znanje ispunjava mladog ~oveka, i poneseni idejama o pravu naroda na slobodu i ~oveka pojedinca na u`ivanje i dostojanstvo“ (Andri}). Nakon prave himne generaciji, pripovjeda~ i sam suosje}aju}i s njom, na kraju poglavlja konstatira da svaki nara{taj ima svoju iluziju u odnosu prema civilizaciji, jedni vjeruju da u~estvuju u njenom raspaljivanju, a drugi da su svjedoci njenog ga{enja, dok ona uvijek i plamsa i tinja i gasne, ve} prema tome sa kog mjesta i pod kojim uglom je promatramo. (Iz izlaganja “Andri}evi dijalo{ki narativi o modernizaciji“)

Pitao sam se, prelistavaju}i po ne znam koji put roman Na Drini }uprija, je li nam autor osim uvjerljivih slika pro{losti Bosne iz turskoga i austrijskog doba, ostavio i neko osobno svjedo~anstvo, odnosno ima li u romanu tragova njegova sje}anja, na doba nakon austrijske okupacije i aneksije Bosne i Hercegovine? Prikazivanje dvadeset godina okupacije, obilje`eno prijelazom u novo, “jo{ sre}nije“ stolje}e te intenzivnom izgradnjom i modernizacijom, jo{ je uvijek vi{e oslonjeno na dnevnu kroniku i obiteljsku predaju, pri ~emu dje~acima tek misti~na obnova mosta izmamljuje kakvu neuvjerljivu pri~u, dok je funkcioniranje `eljeznice popra}eno samo nekom “kolonijalnom“ anegdotom “domorodaca“ Sedamna. esto i osamnaesto poglavlje romana Na Drini }uprija, oba nekako kra}a i prijelazna, prikazuju vi{egradske godine kada je Andri} ve} u Sarajevu, u gimnaziji, a odnose se

SA[A ILI]

Andri} i Kosovo
za (re)konstrukciju srpskog nacionalnog identiteta, dok je Andri} interveni{u}i knji`evno u rezervoar kolektivnog pam}enja postao bitna figura transfera du`ni~kog, odnosno kanonskog se}anja... Postavlja se pitanje odakle onda dolazi ova izvanknji`evna svetlost koja pojedinca “osloba|a zakona zemaljskih“. Svakako da se radi o mehanizmu koji nadilazi pitanja jednog dela i jednog autora i ti~e se problema konstituisanja zajednice se}anja koja postavlja okvire za raspolaganje pro{lo{}u. Izvan tih okvira ne postoji ni zajednica, ni literatura, izvan toga je prostor zaborava. Tako funkcioni{e kanon. (Iz izlaganja “Ivo Andri} i izgradnja (post)jugoslovenskih nacionalnih kanona“, Srpski primer)

Godina koja je na izmaku, u kulturnom i politi~kom smislu, protekla je u Srbiji u znaku jubileja Ive Andri}a i otvorenog kosovskog pitanja, odnosno poku{aja da se taj problem nekako re{i. Ma koliko izgledalo ~udno, pote{ko}e do kojih se dolazi prilikom nastojanja da se ova pitanja iznova promisle dolaze iz sfere kulture. Preciznije re~eno, iz zvani~nog poimanja kanona u {irem smislu. I Andri} i Kosovo predstavljaju jugoslovensku zaostav{tinu, i Andri} i Kosovo su tokom vremena postali figure koje u srpskom kulturalnom pam}enju imaju mito-motori~ku funkciju identitetarnog procesa. Kosovo je to postalo u devetnaestom veku ali bi se moglo re}i da je tek osamdesetih godina pro{log veka reaktivirano kao mnemotehni~ka platforma

32
Kontinuitet

~etvrtak, 24. novembar 2011. godine

33
Povodom Dana dr`avnosti BiH

Izgubili smo mnogo, ali ne bismo smjeli izgubiti misao o tome da nas mo`e spasiti ono najbolje u nama - talent i ljudskost

svjetovima i snovima
Pod istim svodom
a `ivimo u vremenu propadanja i zatvaranja dr`avnih galerija i muzeja, pi{e Ahmed Buri} u predgovoru kataloga koji prati ovogodi{nju izlo`bu, dodaju}i: - U tom vremenu je jedino mjerilo vrijednosti brzo ste~eni i obrnuti novac, i ono {to za njega mo`e imati. Tako se izgubila i ona donja “dru{tvena“ granica valorizacije neke umjetnosti. A kako novac nikada nije bio pouzdano sredstvo za utvr|ivanje kvaliteta umjetnosti - a tome kroz povijest svjedo~imo toliko puta, jer pogledajte, recimo, gdje su sada oni ~ija su djela bila najskuplja prije svega nekoliko decenija - onda nam ne preostaje ni{ta drugo nego da mjerimo stvari drugim ar{inima. Prije svega, kontinuitetom.

Granica me|u
D
- Ne treba da ~udi {to na ovoj izlo`bi izla`u ljudi iz oba entiteta, i oni koji ne `ive ovdje, ni {to su razli~itih nacija, politi~kih i drugih opredjeljenja. Jer, ispod ovog svoda ima mjesta za sve, jo{ nam ostaje da to usvojimo i prihvatimo kontinuitet, granicu izme|u svjetova i snova, koja u najve}oj mjeri i ~ini umjetnost. Samo tako, okrenuti sami sebi i spremni da primimo svaki pozitivan utjecaj, mo`emo stati u red onih koji }e biti po{tovani, u umjetni~kom i u svakom drugom svijetu, smatra Buri}. najsretnijima po BiH. Jaki dezintegracijski i regresivni procesi su ovu zemlju doveli na rub, prije svega, u ekonomskom smislu. Stojimo na granici Evrope, nikada sigurni ho}e li nas ona povesti sa sobom ili nas ostaviti da se strmoglavimo u nove podjele i ratove. S druge strane, unutar te i takve BiH, `ive i umiru ljudi koji su svojim umjetni~kim doprinosom trajno obogatili prostor u kojem su `ivjeli: ove godine ULUBiH ostao je bez tri svoja ~lana D`engisa Red`epagi}a, Ned`ada Ibri{imovi}a i Mehmeda Zaimovi}a. Na ovako ograni~enom pros to ru ne mo gu}e se dos toj no oprostiti od njih, ali valja re}i da su neki od njihovih radova postali trajnom vrijedno{}u ove zemlje i trajno ostaju njezino kulturno naslje|e. viti, ta neprekidna proizvodnja duha i njegovih nastavaka umjetni~kim sredstvima. Kada se i ako jednom bude bilje`ila bilo kakva relevantna povijest - a mi nemamo takvu, budu}i da nemamo ni sada{njost - neki od radova potpisanim imenima s ove izlo`be i iz ovog kataloga osta}e trajan zalog da je postojao cijeli jedan umjetni~ki svijet u BiH, u vrijeme kad umjetnost nije trebala postojati, jer niko za nju nije davao ni pet para. - Mi smo izgubili mnogo, ali ne bismo smjeli izgubiti misao o tome da nas mo`e spasiti ono najbolje u nama - talent i ljudskost. Jer, na{e problem i trauma, ne mo`e rije{iti niko osim nas samih. Ba{ kao {to bes mrtni argentin ski pi sac J. L. Borges u svom Epilogu pi{e: “^ovjek rije{i da nacrta svijet. Tokom godina ispunjava prostor ucrtavaNi pet para ju}i pokrajine, kraljevstva, planine, Da je predgovor katalogu trebao zalive, brodove, ostrva, ribe, ku}e biti ne{to drugo, potvr|uje Buri} i instrumente, zvijezde, konje i ljude. Pred smrt otkriva da taj strpljivi poja{njava: - On je trebao biti prilago|en labirint linija ocrtava njegov sopsve~anom trenutku, prigodni~arski, stveni lik.“ U tom smislu, vi{e nego jer je, eto, 68 godina od osnivanja ZA- i{ta drugo, na{i su autopor treti. VNOBiH-a, 64 od osnivanja ULUBiH- Skoro sasvim sigurno su bolji od a i ~etrdeset godina otkad u Saraje- modela od kojih su nastali. Za jubivu djeluje Akademija likovnih umjet- lej, i za nastavak puta, to je sasvim nosti. Taj kontinuitet je danas jedna dovoljno, zapisuje na kraju Buri}. Mr. S. od rijetkih stvari koju mo`emo sla-

Rad Marka Kusmuka (generacija koja obe}ava)

Revijalna izlo`ba
U
Do sada rekordan broj izlaga~a - 171, a me|u njima su umjetnici iz oba entiteta BiH i dvadesetak koji trenutno `ive {irom Evrope
Gradskoj galeriji Collegium Artisticum ve~eras }e u 19 sati biti otvorena godi{njaRevijalnaizlo`ba povodom obilje`avanja Dana dr`avnosti BiH. Krovno udru`enje bh. likovnih umjetnika okupit }e i izlo`iti na recentnoj reviji radove 171 autora, koji su istovremeno ~lanovi ULUBiH-a. Ovo je do sada rekordan broj izlaga~a, a me|u njima su umjetnici iz oba entiteta BiH i dvadesetak koji trenutno `ive {irom Evrope. Za ovu izlo`bu slikari, grafi~ari i skulptori sami su odabrali po dva rada, tako da su izlo`ena djela raznolika po temama i tehnikama rada.

Mjerilo vrijednosti
U tom smislu se kao dvije ~injenice opstanka BiH i njezine kulture ne mogu zaobi}i ZAVNOBiH, kao temelj onoga {to je BiH trebala bi ti - ze mlja svih nje zi nih gra|ana i naroda, bez obzira na nacionalna, vjerska, spolna i druga opredjeljenja, isti~e Buri}: - Za taj kon ti nu itet da nas mo`emo re}i da je upitan, jer ova vremena ba{ i ne mo`emo zvati

Simbolika
Od davne 1947. kada je osnovan ULUBiH, postoji i Revijalna izlo`ba, a Admir Mujki}, predsjednik Udru`enja, isti~e: - Taj datum slavi ro|endan BiH. Zbog toga je i va`no da se revijalni karakter ove izlo`be shvati na taj na~in i da se pa`nja usmjeri na njegovu simboliku i va`nost. Zahvaljujemoumjetnicima na do sadanajmasovnijem odzivu, jer ovakvom kompaktnom izlo`bom, koja odi{e prazni~nim raspolo`enjem, umjetnici sa svojim udru`enjem protestuju i pokazuju da su spremni za Evropu, iako im fantomska dr`avna vlast to onemogu}ava. Da je u situaciji kada se u ovoj zemlji zatire i zatvara sve {to nosi dr`avni predznak, “kontrateg“ istrajnost ~lanova ULUBiH-a, da ovom prazniku pristupe sa puno po{tovanja i pijeteta, re}i }e Mujki} i dodati: - Po pravilu, primitivna kulturna politika inaugurira i primitivnu problematiku. Uskra}ivanje sredstava sa dr`avnog nivoa za projekte ovakvog kontinuiteta i zna~aja bi u normalnim zemljama povukla krivi~nu odgovornost. Me|utim, ova kriza ne mo`e trajati dugo, jer nije ovo prvi

Sje}anje na trojicu akademika
- Udru`enje likovnih umjetnika BiH je u 2011. ostalo bez trojice istaknutih ~lanova. Ovom prilikom, na ro|endan BiH, uz postavku ovogodi{nje Revijalne izlo`be, spominjemo ih i s po{tovanjem sje}amo se D`engisa Red`epagi}a (1954 - 2011), Ned`ada Ibri{imovi}a (1940 - 2011) i Mehmeda Zaimovi}a (1938 - 2011), ka`e Admir Mujki}.

put da neko BiH osporava identitet. On se na najbolji na~in potvr|uje i ovom izlo`bom 171 umjetnika sa prostora cijele BiH i regije, jer su to ljudi koji `ele biti dio normalnog svijeta tako da svojim u~e{}em staju na put primitivizmu i nacionalizmu.

Likovni doajeni
Sa tom ide jom i ener gi jom ULUBiH prire|uje i ovogodi{nju izlo`bu, a izla`u od likovnih do-

Salim Obrali}

Halil Tikve{a

D`evad Hozo

D`engis Red`epagi}

ajena do generacija mahom ve} nagra|ivanih mladih autora (Bo{ko Ku}anski, Affan Rami}, Salim Obrali}, D`evad Hozo, Halil Tikve{a, Mustafa Pa{i}, Dragana Nui} - Vu~kovi}, @eljko Filipovi}, Bojana Mikuli}, Traj~e Bla`evski, Marko Kusmuk, Antonija Gudelj, Slobodan Vidovi}... Rije~ je o razli~itim likovnim poetikama, od grafi~kih i slikarskih do skulptorskih. Mr. SEKULI]

34
Davor Beganovi}

~etvrtak, 24. novembar 2011. godine

N

akon sjajnog romana Mrtvo polje kojim je otvorio niz pitanja i problema vezanih za realnost tranzicijske i posttranzicijske Srbije (i pru`io niz poeti~kih odgovora na njih), Sr|an se Srdi} javlja zbirkom pripovjedaka Espirando. Ta unekoliko neuobi~ajena strategija publiciranja (red je uglavnom obrnut - prvo se objavljuju zbirke, a za njima slijede, kao navodno zreliji oblici stvarala{tva, romani) ne treba ~uditi kada je u pitanju autor koji si je, o~ito, propisao iznena|enje kao na~in komuniciranja s javno{}u. Mrtvo polje manipulira ~itateljskom svije{}u na eksplicitno literaran na~in. Mije{aju}i vremenske i prostorne razine pripovjednoga teksta, taj se roman odbija ~vrsto pozicionirati unutar jasno ome|enih koordinata, te tako izbjegava dono{enje jednostavnih zaklju~aka koji bi se odnosili kako na njegovu tematsko-sadr`ajnu, tako i na formalnu razinu. Pu{taju}i protagonistice i protagoniste da lutaju sve fantasti~nijom vojvo|anskom ravnicom, on razbija njihovu integralnost, pretvara ih u fragmente sadr`ane od sje}anja, afektivnih do`ivljaja, nominalnih iskaza. Rezultat je takve dezintegracije tjeskobno {tivo u kojemu se anksioznost, prije svega, inducira nedefiniranom pozicijom pripovjeda~a.

Prikaz

Tko pripovijeda?
(Sr|an Srdi}, Espirando Stubovi kulture, Beograd 2011)

Stanje neodre|enosti
Upravo se tu nalazi i spojnica s Espirandom. Ono {to je roman realizirao u jednoj paradoksalnoj inkozistentnoj konzistenciji, zbirka pripovjedaka diseminira na niz kra}ih tekstova u kojima je posijano sjeme nesigurnosti glede identiteta pripovjedne instancije. Ve} uvodna pri~a, Komarci, programatski uspostavlja stanje neodre|enosti kao spiritus movens pripovjednoga ~ina. Na prvi pogled arbitrarni brojevi postavljeni ispred pojedinih segmenata teksta pa`ljivijim se promatranjem (ili - u`ivljavanjem) razotkrivaju kao brojevi hotelskih soba, a glasovi koji se ~uju iza tih brojeva pripadaju privremenim stanarima odmarali{ta na turskome Mediteranu. Posao koji se postavlja pred publiku nije nimalo jednostavan. Sve glasove koji kakofoni~no odzvanjaju hotelskim hodnicima, na bazenu ili u baru, potrebno je sortirati kako bi se stekla koliko-toliko jasna predod`ba o njihovim nositeljimaicama. Sveop}oj akusti~koj poreme}enos ti ose buj nu kom po nentu pru`a i zujanje komaraca koji nude svojevrsnu zvu~nu kulisu kaosu u kojemu se, ~ini nam se, ne zbiva ni{ta. No, stanje se nedoga|ajnosti vrlo brzo pokazuje varljivim. Iz pojedinih se glasova strpljivo formiraju i izbijaju na povr{inu mikropri~e u kojima dolazi ne samo do podrobnijega opisivanja i reprezentiranja njihovih protagonistica i protagonista ve} se, i na drugoj razini pripovjednoga teksta, dovodi do njihova sraza. Iz niza se

rasutih informacija stje~u konzistentne predod`be o onome {to se zbiva u hotelu, {to nositeljice pojedinih mikrosegmenata misle o drugima, koji, opet, do iskaza dovode svoje stereotipe, tako da se turski Babilon pokazuje modernim mjestom osuje}ene komunikacije. Sli~nom se metodom, ali na druk~ijem uzorku, Srdi} slu`i u

snih no}nih obrisa mo`e promatrati kao stanoviti ironijski otklon od predlo{ka. S druge strane, u pripovijetci se uvijek iznova javlja glas, iz off-a - reklo bi se, koji kao da poku{ava svijet pojmiti i objasniti s filozofskoga stajali{ta. Taj se apartni glas ne mo`e priklju~iti nijednoj konkretnoj figuri u pri~i, ali se ni sveznaju}i pripovjeda~ ne mo`e, bez ograde,

`ivi pripovjeda~eva ljubavnica, Srdi}ev pripovjeda~ istovremeno u njemu krije sr` tragi~noga zapleta. Izniman je trud upotrijebljen kako bi se materijal, koji bi bez problema mogao ispuniti roman, sa`eo u zahtjevnome `anru short story. Taj se trud, definitivno, isplatio.

Sam si je kriv
Na drugome kraju Espiranda nalaze se dvije pri~e koje su ispisane u konvencionalnijem maniru. Rije~ je o Povodom smrti najboljeg me|u nama i Ru`i za Emiliju. Prva daje, ve} u naslovu, prepoznatljivu, ironi~nu sliku jednog provincijskog profesora, njegove tjelesne i duhovne propasti, ispripovijedanu iz jedinstvene perspektive prili~no nemilosrdnog, mo`da i bezosje}ajnog, pripovjeda~a ~iji je tenor – „sam si je kriv“. Ovo ne umanjuje uvjerljivost samoga teksta, naprotiv, zapa`anja su pripovjeda~eva to~na, a pri tome nepretenciozna, u smislu da se njima ne `ele posredovati bilo kakvi moralni sudovi: stvar je jednostavno takva kakva jest. Ru`a za Emiliju je, kao {to to u podnaslovu/posveti pocrtava Srdi}, parafraza istoimene pri~e Williama Faulknera. Njezina se tema osuvremenjuje i odoma}uje transferom u Kikindu u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata i pretvaranjem ju`nja~ke bogata{ice u njezinu banatsko-njema~ku presliku. Tragi~na sudbina propasti jedne obitelji: strijeljanje oca, oduzimanje bogatstva, nerealizirane ljubavi, komprimira se u figuri njezine jedine pre`ivjele ~la-

Glas pripovjeda~a
Sr|an Srdi} je pokazao da ni `anr kratke pri~e za njega i njegovo pripovjeda~ko umije}e nije nepremostiva prepreka. Konzistentno ispisuju}i svoje tekstove, grupiraju}i ih oko sredi{njega problema pripovjeda~eva glasa, on iznova slavi povratak modificirane modernisti~ke poetike u knji`evnost koja s njom nije raskrstila na pravi na~in. Jo{ kada bi se odvikao navade postavljanja prijevoda citata mahom engleskih tekstova u fusnote... No ne tra`i li tu kriti~ar previ{e?

pripovijetkama Sivo, sumorno ne{to (o~ita intertekstualno-ironijska aluzija na kanonsku pjesmu Vojislava Ili}a) i No}nik. U drugoj se mapira itinerer oca koji kroz no}nu (sivu i sumornu) Kikindu tra`i k}erku, ulaze}i usput u trag onima koji su je zaveli na krivi put. Svaka od njegovih stanica na tome kretanju po mra~nim stazama predo~ena je s motri{ta figura koje se nalaze na tome mjestu u tom trenutku. Osveta kao motivacijski pokreta~ njegovih postupaka modelira se kroz strah ljudi s kojima se sre}e na putu. Takoreku} klint-istvudovski mentalni sklop koji ga determinira tek se u sfumatu neja-

proglasiti njegovim nositeljem. Tako ostaje lebdjeti u ~udnoj no}noj atmosferi koja dominira u sebe zatvorenim svijetom pripovjednog teksta. Sivo, sumorno ne{to uvjerljiva je i iznimno vje{to poantirana ljubavna pri~a koja perpetuira kli{ee tradicionalne filmske melodrame. (Znanost o knji`evnosti morat }e se ozbiljnije pozabaviti filmskim elementima u Srdi}evoj prozi.) Napisana istom zbunjuju}om tehnikom mijenjanja perspektive, ona se zasniva na temi vi{estruko osuje}enih ljubavi u provinciji. Prikrivaju}i stvarne motive koji se kriju iza tajanstvenog automobila parkiranog kraj zgrade u kojoj

nice - Emilije Gras - koja se pretvara u lokalnu ~udakinju, `enu {to }e je, na kraju, svi ostaviti na miru. Dominanta pripovijesti jest mi-perspektiva, kojom se nositelji kolektivne svijesti jasno pozicioniraju u odnosu na izop}enu individuu. Je li njezina usamljenost `eljena ili inducirana - pitanje je na koje se jedva mo`e dati jednozna~an odgovor, kao i na ono o tajnome nestanku Emilijinog, navodnog, ljubavnika Omera Barona, skandaloznog momenta pri~e u kojemu beskompromisno vibrira foknerovski duh. Izme|u dvaju navedenih tipova pripovijedanja smje{tene su preostale pripovijesti u kojima je nemogu}no pre~uti odjeke Mrtvog polja. Poeti~ko na~elo koje se krije iza njih nazvao bih, u nedostatku boljega termina, psihodeli~kom agresijom. Sve se figure u ovim tekstovima kre}u na rubovima patologije, ~esto prelaze}i u nju, prestupaju}i granicu izme|u svjetova i zabijaju}i se u stanja ab-normalnoga, para-normalnog, u krajnjoj liniji - fantasti~koga. Od ~iste ih fantastike uvijek dijeli odlu~uju}i moment ludila kojim se njihovi iskazi motiviraju kao rezultati (ili posljedice), mogu}ne, halucinacije. Rubna podru~ja koja nastanjuju podru~ja su smrti, onostranoga. Ta je dimenzija dodatno podcrtana naslovom zbirke. „Espirando“ je glazbeni pojam (a o ulozi glazbe u Srdi}evoj prozi sam iscrpno izvje{tavao ve} i u vezi s Mrtvim poljem) kojim se obilje`uje utrnu}e, postupno ga{enje glazbene re~enice a da pri tome ne dolazi do njezinoga fizi~koga za-

~etvrtak, 24. novembar 2011. godine

35
Prikaz

vr{etka. Metafori~ki se taj pojam, onda, mo`e prenijeti i na niz pripovjedaka moga, konstruiranog, tre}eg bloka. Zavr{na, Slow divers, pripovijeda o rubnome iskustvu smrti bli`njega koji doista umire polako, poput kakva espiranda, na putovanju {to ga se mo`e ozna~iti opro{tajnim. Moment makabri~nog poja~ava se u pri~i Medicine. Njezin se junak/pripovjeda~ nalazi na dvostruko zaposjednutom rubnom podru~ju: izme|u ludila i zdravlja i smrti i `ivota. Kre}u}i se po tim tmurnim predjelima kao da ni sam nije siguran „kojemu }e se prikloniti carstvu“ Eho se te . neopredijeljenosti najbolje mo`e osjetiti u rije~ima: "Ja razgovaram s mrtvima. Sedim pokraj njih, pru`am im ruku, donosim im hranu, odnosim njihov izmet. ^esto sam posljednji koga vide, neretko i jedini. Kad do|e vreme pozdravljamo se i oni odu. Ukoliko se to dogodi u toku no}i, ujutro zati~em njihova tela kako se ve} rasu{uju i `ute." Naravno, ova se pozicija izvanjskosti naru{ava onog trenutka u kojemu spoznajemo da je i sam pripovjeda~, zapravo, stanar du{evne bolnice i da ne mo`emo biti sigurni u vjerodostojnost informacija koje nam pru`a.

Ispod ugla~ane povr{ine
Arnon Grunberg: "Tirza", Amatersko pozori{te Neretva, Konjic, 2010.
Ljubica Ostoji} oman Arnona Grunberga, holandskog pisca, "Tirza" objavljen je 2006., nagra|en presti`nim nagradama, preveden na dvadesetak jezika, otkupljenih filmskih prava, a i ve} snimljenog filma (re`iser i scenarist Rudolf van ser Berg), eto, preveden je i kod nas. Uradio je to prevodilac i pisac Goran Sari}, a izdava~ je Amatersko pozori{te Neretva iz Konjica.

R

Univerzalne zna~ajke
U ovom tekstu ne}emo se baviti vrlo bogatom i uspje{nom knji`evnom biografijom Arnona Grunberga, ve} upravo romanom "Tirza" kao takvim. Predstaviv{i ga, koliko je mogu}e, na{em ~itateljstvu. Impresivna je ve} obimna romaneskna gra|a, 582 stranice u predo~enom nam tisku. Posebice, jer ova romaneskna gra|a iznimno je znala~ki poslo`ena u kompleksan svijet romana koji nas se, pravo re}i, ti~e u svim svojim segmentima. Smje{ten i `ivu}i u suvremenosti, u kratkom vremenskom realitetu, ali i s vrlo vje{to ukomponiranim flachbackovima, osobito je dojmljiv i potresan u univerzalnim svojim zna~ajkama. Primjerice, slo`eni odnosi na relaciji Otac - K}er. Glavni lik, centralno JA, oko kojeg se okre}e svijet romana "Tirza" je Jirgen Hofmester (Jorgen Hofmeester). Ve} na po~etku romana ga susre}emo s no`em u ruci, dok u kuhinji re`e tunjevinu, onako kako je nau~io na kursu Spremi sam su{i i sa{imi, koji je prije pet godina poha|ao sa suprugom. A jela priprema u povodu proslave polo`ene mature svoje mla|e k}eri Tirze. Uzvanici tek {to nisu stigli. Sve kao da {tima. Supruga je tu. I starija k}er Ibi je doputovala da bi prisustvovala toj sve~anoj prigodi. Tirza je oti{la po svog momka, s kojim kani ubrzo na putovanje po Africi, uvijek ju je zanimao taj kontinent. Da li bi to mogao biti istinski `ivot? Ostvaren i uspje{an? Jer, Jirgen Hofmester je urednik u jednoj izdava~koj ku}i. Vlasnik ku}e u presti`noj ~etvrti, ~iji jedan kat i izdaje pod kiriju. Vikendice tj. roditeljske ku}e u oblasti Betuve. Prili~ne u{tede u banci u inozemstvu “da bi k}erkama omogu}io ulaz u svijet u koji on nikad nije imao pristupa” Sve je . super izvana, zar ne? Ali… tijekom fe{te koja tek zapo~inje, vidjet }emo kako su to kulise od vrlo lo{eg materijala, jedne stravi~ne predstave. Kao u Brechtovom “Malogra|anskom piru” sav , dekor koji je Jirgen Hofmester osobno izgradio, raspada se. I ni-

Arnon Grunberg na predstavljanju svojeg romana u Sarajevu, 25. 10. 2011.

Foto: A. KAJMOVI]

Destrukcija realnog
U procesu destrukcije realnoga i opipljivog svijeta najdalje odlaze pripovijetke. Zozobra i Igre na nesre}u. U njima je cijepanje glasa samoga pripovjeda~a uspje{no realizirano i, kona~no, dovedeno do krajnjih konzekvenci. Osobito je uo~ljiva radikalnost ove druge. Poigravaju}i se brojevima na na~in te me lji to ra zli~it od na~ela simetrije soba primijenjenog u Komarcima, Igra na nesre}u mimikrijski priziva zaokru`ivanje brojeva ~udnoga lota koje se mije{a s elementima gatanja. Cilj mu je rekonstruirati pripovjeda~ev `ivot, ali s onoga motri{ta koje je njemu samome ostalo tu|e. Sedam brojeva sklapaju se u jednu cjelinu koja se organizira prema na~elu ~iste kontingencije. Ve} i samim tim {to ih se ne zaokru`uje po aritmeti~kome slijedu oni odaju svoju slu~ajnost. No Srdi} se ne zaustavlja na tome. Brojevi se po asocijativnome principu vezuju uz temporal nu di men zi ju pri po vje da~koga prebivanja u svijetu fikcije (zna~i, jednu od rijetkih plauzibilnih aplikacija numeri~koga momenta na ljudski `ivot), ali {to se njihovo nizanje vi{e bli`i svom prirodnome kraju, to se u pripovjeda~ev diskurz vi{e uvla~e iskidanost i fragmentarnost. Nakraju, stigav{i do broja jedan, on se gubi u glosolaliji, u isprekidanim rije~ima nesposobnim da se uzdignu na razinu sintakti~ke organizacije. U jednome se ostaje sam. (Nagradno pitanje u "igri na sre}u": U kolikoj se vezi ishodi{ne cirkuske scene mogu povezati s Konstantinovi}evim romanom Daj nam danas?)

{ta nije kao {to se izvana mo`e dojmiti, raspad sustava gotovo odmah zapo~inje. Prepli}u}i se sa svojevrsnom psihografijom glavnog lika tj. njegovim `ivotopisom, psiholo{kom uvjetovano{}u njegova razvoja i podroban opis nje go va na gon skog `ivota. Pa psihotrauma Jirgena Hofmestera. I njegovo kretanje po rubu izme|u Jirgena - neostvarenog ~ovjeka na bilo kojoj `ivotnoj razini, i Jirgena - opasnog psihopata. Sve relacije su, dakako, i retroaktivne, i u kauzalnim odnosima, katkad i kontraaktivne, ali znala~ki prepletene i uklju~ene u funkcije romanesknog bi}a, osobito njegova organizma.

Tu je, a opet i nije
Dakle, saznajemo da je se Jirgenu Hofmasteru supruga nedavno vratila poslije tri godine dragovoljnog odsustva i nekomuniciranja s obitelji. Da je starija k}er Ibi napustila roditeljski dom, da ju je otac zatekao in flagranti, sa stanarom kad joj je bilo tek petnaest godina. Da je dobio neku vrst otkaza u reorganiziranju izdava~ke ku}e, budu}i da je odve} star da mu se da otkaz, pla}at }e mu do mirovine. Da je izgubio svu u{tedu ula`u}i je u hed` fond (hedge fund), u svjetskoj ekonomskoj krizi poslije jedanaestog septembra. Da nema prijatelja. Da se vrata obiteljske ku}e u kojoj su `ivjeli njegovi ostarjeli roditelji, nisu otvarala za njega i njegove, vi{e godina, do njihove smrti. Svojoj Supruzi na njezinu izjavu kako ju on nikad nije privla~io odgovara: “Nimalo me ne uzbu|uje{. I nikad nisi.(…) Smatrao sam te prije svega reprezentativnom. Mogao sam s tobom izi}i, a da se ne postidim, uglavnom sam te, uz jo{ par stvar~ica, zato i izabrao. Zato {to uz moju karijeru i ku}u pa{e i `ena.”

“Hofmaster stoji nasred sobe s tacnom u ruci. Ima osje}aj da je nekako nevidljiv. Nimalo neprijatan osje}aj. Tu je, a opet i nije.” [ta ostaje Jirgenu Hofmasteru? Mla|a k}er Tirza, izuzetno nadarena, i fizi~ki i intelektualno, kako on misli, gotovo od njezina ro|enja. Uz nju je duboko vezan, posebice ovih godina kad su `ivjeli sami i on joj poku{avao zamijeniti, nikad ba{ uspje{nu, postoje}u majku. Duboko i nerazmrsivo. A, eto, i nju mu oduzima nekakav obojeni mom~i} izgledom gotovo identi~an Mohamedu Ati (Mohammed Atta), jednom od otmi~ara aviona u teroristi~kom napadu 11. septembra (opet taj 11. septembar, poslije kog ovaj Svijet nikad vi{e ne}e biti onaj isti kojeg zna mo). I taj ne po ja mni kontinent Tirzine `udnje, Afrika. On osje}a da Tirza odlazi zauvijek, njegova Tirza, njegova “sun~ica”. A ko je zapravo Tirza? Ima vi{e, nimalo slu~ajnih zna~enja za ovaj roman. Tirsah, jedna od pet k}eri Zelofehadovih, zna~i: moja radost, u`itak (sun~ica, u sjevernim nam krajevima, za{to ne?). Poslije smrti oca im Zelofehada, od Mojsija im je odobreno naslije|e, o~evina, i otad u Judeji `enskoj djeci op}enito. Pa Titza u mitologiji i poemi Blakeovoj u kojoj ona ostaje nepoznate prirode, mogu}e i demonska figura. Identificirana s biblijskim pobunjeni~kim gradom Tirza. I sa materijalnom vrijedno{}u, kontra duhovnoj. Pa sestra Jude Ben Hura koju je od lepre Isus izlije~io. Tako|er i tirsa (thyrsus) la ka pa li ca ovi je na br{lja nom, znak bah kov ske slu`be op}enito, {tap Dionisa, izme|u ostalog, bo`anstva vi{estrukih oblika, iluzija i ~uda. Koji simbolizira i one mra~ne sile koje izviru iz nesvjesnog, neobuzdanosti koju izaziva svaka

vrst opijenosti. Ko je Tirza Jirgenu Hofmasteru? Posljednja mogu}nost da se, barem posredno, uspje{no ostvari u `ivotu. Upori{te koje mu `ivot tako|er izmi~e. Posljednja iluzija s kojom se ima obra~unati. Tirza, misterij kojeg nije mogu}e definirati niti u svijesti, niti u tmicama i labirintima podsvijesti. “Tirza, sun~ica. Veoma, veoma nadarena sun~ica. Njegov `ivot. Njegova nada. Njegova budu}nost.” Jirgen Hofmaster je, namjesto k}eri mu Tirze, otputovao u Afriku da je tra`i i ne prona|e nikad. Pronalazi ipak Kaisu (zna~enje: ~ista), devetogodi{nju prostitutku, koja osim: “Ho}ete li dru{tvo, gospodine? (Do you want company, sir)?” ne zna niti rije~i do li svog jezika. Njoj se Jirgen Hofmaster do kraja ispovijedi. Ili sebi, svejedno.

Prepoznajemo li katkad zvijer
“Ne mogu da zamislim da vi{e nikad ne}u vidjeti Tirzu. I ovo je ludo, ali sam godinama imao mutan predosje}aj da sam monstrum, zvijer. Pa kad sam jednog dana dobio potvrdu te slutnje, vi{e nisam mogao da povjerujem u nju.” - veli Jirgen. Ili: ”Ja sam produkt ove civilizacije, ja sam ono {to se dobije kad civilizaciju napujda{ na zvijer. To sam ja. A nisam `elio ni{ta drugo nego ba{ da budem civilizovan.” Poznajemo li, ili prepoznajemo katkad Jirgena Hofmastera, zvijer? Da, bez dvojbe. Ko se, dakle, smije kamenom baciti na njega? Ovo je roman, ambiciozan i zahtjevan. Suo~iti se s njim, potrebno je suvremenom ~ovjeku. I podrazumijeva mnogo toga {to pritajeno vreba u polutmicama i mrklom mraku, ispod ugla~ane povr{ine ~ovjekova bivanja. To nam, izme|u ostalog, nu di ro man "Tir za" Ar no na Grunberga.

36
U povodu Dana Balkana u Münchenu

~etvrtak, 24. novembar 2011. godine

Brojni posjetioci, gosti i u~esnici programa, kao i zvani~nici koji su podr`ali manifestaciju, dokaz su da je ovakav vid predstavljanja Balkana vi{e nego potreban i zna~ajan
Emina Jusufovi}

[areno i raznoliko

R

aznovrsnost Dana Balkana, manifestacije kulture i prijateljstva koja je odr`ana u Münchenu u periodu od 6. do 13. novembra, u potpunosti je opravdala moto ovogodi{nje manifestacije Balkan je {aren, Balkan je raznolik, kao i na{ program. A brojni posjetioci, gosti i u~esnici programa, kao i zvani~nici koji su podr`ali manifestaciju, dokaz su da je ovakav vid predstavljanja Balkana vi{e nego potreban i zna~ajan za sve one koji imaju dodira s ovim dijelom svijeta, ali i za one koji imaju `elju da ga upoznaju ili podr`e.

Balkan koncert
Sve je po~elo Balkan koncertom, na kojem su u~estvovali Gipsy Mambo Kocani i dva sastava iz BiH - vokalni ansambl Tuzlanke i rok-bend Stari Grad, koji su osnovala trojica povratnika u ovaj grad: Muamer ^ivi}, Ahmed Usti} i Faruk Smajlovi}, i kojima je ovaj nastup ujedno prvo gostovanje u inostranstvu. Nastup je odr`an u Kulturnom centru u Münchenu, jednom od najzna~ajnijih takve vrste ne samo u ovom gradu nego i u cijeloj Njema~koj, popularnom Gasteigu, u kojem se godi{nje odr`i vi{e od 1.700 programa. Gost Dana Balkana bilo je i Pozori{te mladih Tuzla, koje je 2008.

godine osnovala grupa studenata glume i produkcije Akademije dramskih umjetnosti Tuzla, i koji su odigrali Orwelovu “@ivotinjsku farmu”. Iz Tuzle je do{la bh. spisateljica za djecu i omladinu i najmla|im posjetiocima predstavila svo ju knji gu “Brko vi od ke~apa”. Njena prezentacija je prevo|ena na njema~ki jezik, te je tako bila razumljiva i za one koji vladaju samo tim jezikom. U sklopu programa gosti/u~esnici su posjetili op}inu grada

Münchena, gdje ih je primio predstavnik gradskog vije}a Oliver Belik, kome su Tuzlanke otpjevale ~uvenu sevdalinku “Kad ja po|oh na Bemba{u”. Ina~e, Gradski ansambl Tuzlanke, pod di ri gen tskom pa li com umjetni~ke vo di te lji ce pro fe so ri ce Bahire Hod`i}, osnovan je 1998. go di ne, a dje lu je u sas ta vu Udru`enja `ena Tu zle. Po red op}ine grada Münchena, u program je uvr{tena i posjeta bavarskom parlamentu, gdje je za ansambl Tuzlanke, predstavnike

Specijalni gost
Kao specijalni gost pojavio se Ahmed Imamovi}, re`iser filma “Belvedere”, koji je prikazan na zavr{etku Dana. Pored re`isera Imamovi}a, gost Dana Balkana bio je i producent filma (bh. kandidat za Oscara) Samir Smaji}. Pozori{ta mladih Tuzla i grupu Stari Grad prijem uprili~ila bavar ska mi nis tri ca Cla udie Stamm. kusiji Demokratija i demokratsko mi{ljenje na Balkanu. U izlaganjima je dat poseban osvrt na sta nje u Bo sni i Her ce go vi ni, te je za klju~eno da na {oj zemlji nedostaje demokratska kul tu ra i me|uso bno po vje re nje, a is ta knu ta je i nes pre mnost na{ih politi~ara za kompromis i dogovor. Danima Balkana prisustvovao je i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je odr`ao predavanja o aktuelnim de{avanjima u Bosni i Hercegovini.

I o aktuelnim de{avanjima
Otvo re nju Da na su pri sus tvo va li nje ma~ka mi nis tri ca Emilia Miler, kao i Doris Pak, izvjes ti te lji ca Evrop skog par la menta, Peter Andreas Bohman, voditelj projekta Fridrih-Njuman fon da ci je, prof. dr. Ulf Brunbauer i prof. dr. Tihomir Cipek, koji su u~estvovali u dis-

Greetings from Sarajevo
Bogat kulturno-umjetni~ki program Dana Balkana zasigurno je zadovoljio sva~iji ukus. Nije izostao ni dah mode za koji se pobrinula Amela Radan, koja je uspje{no prezentovala svoju kolekciju Greetings from Sarajevo.

MEMENTO MORI Safet ^i~i}, 1930 - 2010.

Kartograf dubina
Njegov nau~ni opus sadr`i vi{e od 170 objavljenih nau~nih i stru~nih radova, 57 zna~ajnih studija, monografija, elaborata i istra`iva~kih projekata
Ovog mjeseca, ta~nije 22. novembra, navr{ava se godina od smrti profesora emeritusa dr. Safeta ^i~i}a. Oti{ao je tiho, skoro ne~ujno. Iako dobitnik Dvadesetsedmojulske nagrade Bosne i Hercegovine za nauku, vijest o njegovoj smrti gotovo da je potpuno izostala. lovanja. Umro je 22. novembra 2010. u Sarajevu. Nesumnjivo, na polju geolo{ke znanosti, koja je bila njegova primarna preokupacija, nau~na kritika je ve} rekla svoju rije~, svrstavaju}i ga u red onih nau~nika koji su na tom polju ostavili dubok i neizbrisiv trag. Njegov nau~ni opus, koji sadr`i vi{e od 170 objavljenih nau~nih i stru~nih radova, 57 zna~ajnih studija, monografija, elaborata i istra`iva~kih projekata, od kojih su I, II, III i IV knjiga Geologije BiH, te I i II tom Le`i{ta mineralnih sirovina BiH, kapitalna djela bosanskohercegova~ke geolo{ke znanosti, a Geolo{ka karta Bosne i Hercegovine, sa kratkim tuma~em i monografija – Geolo{ki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, uistinu njegovo `ivotno djelo.

Impresivna radna biografija
Prof. dr. Safet ^i~i} ro|en je u Prijepolju 13. novembra 1930. Osnovno i srednje obrazovanje zavr{io je u Prijepolju, Pljevljima i Novom Pazaru. Dipolomirao je na Prirodno-matematskom fakultetu u Beogradu 1953, a doktorirao na istom fakultetu 1964. Kao geolog-istra`iva~ anga`iran je 1957. u Upravi za slijeganja terena – Tuzla, da bi 1959. bio postavljen za direktora Geoistraga – Sarajevo. Za direktora Geoin`injeringa - Sarajevo izabran je 1973. Od 1978. predaje na Arhitektonskom i Ma{inskom fakultetu u Sarajevu, kao i na Rudarsko-geolo{kom fakultetu u Tuzli, koji mu je 1992. dodijelio i po~asno zvanje - profesor emeritus. Bio je predsjednik Saveza geologa BiH, potpredsjednik Op{teg saveza in`injera i tehni~ara BiH i dugogodi{nji glavni i odgovorni urednik Geolo{kog glasnika. Dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade Bosne i Hercegovine za nauku i brojnih drugih nagrada i priznanja, kako iz oblasti geolo{kih nauka, tako i iz sfere njegovog profesionalnog i dru{tvenog dje-

Kruna nau~nog i stru~nog rada
Kartografija dubina kojom se bavio nije klizila povr{inama i prostirala se u du`inu i {irinu, kako to ~ine geografske karte, nego je zaranjala u dubinu, ispod povr{ine zemlje, u samo njeno potko`no tkivo, kako bi naslage, {to ih je vrijeme u njenim dubinama talo`ilo i stratificiralo, isplivavale na povr{inu, a ono {to su one zastirale i u sebi skrivale, prof. dr. Safet ^i~i} je sa svojim saradnicima, odastirao i kao povr{ine i stratificirane slojeve upisivao u svoje mape. Mo`da obavijest, objavlje-

na u Oslobo|enju 17. 3. 2007, najrje~itije predo~ava veli~inu tog kartografsko-znanstvenog pregnu}a: „Kartografski fundus Zemaljskog muzeja oboga}en je i geolo{kom kartom BiH, tuma~em karte, te monografijom Geolo{ka gra|a i tektonika terena BiH. Njihov autor, prof. dr. Safet ^i~i} poklonio je Muzeju 96 komada karata, 60 komada tuma~a, te 10 primjeraka Monografije koji predstavljaju krunu njegovog vi{edesetljetnog nau~nog i stru~nog rada“. A to je, bez svake sumnje, veoma krupan dar, koji nije samo za danas, i veoma zna~ajan doprinos znanstvenika i kartografa dubina dr. Safeta ^i~i}a na{oj nauci, privredi i kulturi. Prof. emeritus dr. Sadudin Musabegovi}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.
152. Sanja Seferovi}Drnov{ek, MSc 153. Prof. dr. Zarije Seizovi} 154. Akademik Abdulah Sidran 155. Prof. dr. Adnan Silajd`i} 156. Prof. dr. Josip Sli{ko 157. Prof. dr. Hrustem Smailhod`i} 158. G. Zekerijah Smaji} 159. Senada Softi}Telalovi}, MSc 160. Professor D`emal Sokolovi}, PhD 161. Prof. dr. Besim Spahi} 162. Prof. dr. Muriz Spahi} Direktorica Bosansko-ameri~kog istituta za istra`ivanja genocida i edukaciju Pravni fakultet Univerziteta u Zenici; Fakultet politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu Pjesnik; ~lan ANUBiH Profesor Fakulteta islamskih nauka Sarajevo Profesor fizike, University Puebla, Mexico Prirodno-matemati~ki fakultet Univerziteta u Tuzli Novinar i publicista, specijalista za europske integracije Predsjednica Australijskog saveza bosanskohercegova~kih organizacija Professor of Political Sciences, Bergen, Norway Profesor na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu Profesor na Odsjeku za geografiju Prirodno-matemati~kog fakulteta Univ. u Sarajevu Profesor Gazi Husrevbegove Medrese Univerzitetski nastavnik na University of South Australia, Adelaide Profesor na Rudarsko-geolo{kogra|evinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Asocijacija za integralnu za{titu okoline i odr`ivi razvoj, Tuzla ^lan ANUBiH; profesor Filozofije na Filozofskom fakultetu Univ. u Sarajevu ^lan ANUBiH; Asst. professor, Faculty of Law, University of Leipzig, President, Centre for Public Law (CJP), Leipzig Profesor na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu Chicago, Illinois, USA Sarajevo, BiH 170. Akademik prof. dr. Taib [ari} 171. 172. Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH Puebla, Mexico Tuzla, BiH Sarajevo, BiH Melbourne, Australia 175. 176. Bergen, Norway Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH 178. Sarajevo, BiH 179. Adelaide, Australia Tuzla, BiH 180. 181. 182. Tuzla, BiH Sarajevo, BiH 183. 174. 173. ^lan ANUBiH; profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univ. u Sarajevu Prof. dr. Profesorica na Filozofskom fakultetu Lada [esti}-]uri} Univerziteta u Sarajevu Prof. dr. Profesorica na Odsjeku za biologiju Dubravka [oljan Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Prof. dr. Profesorica Eksperimentalne fizike Lamija Tanovi} na Odsjeku za fiziku Prirodnomatemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Prof. dr. Profesor Elektronike na Nenad Tanovi} Odsjeku za fiziku Prirodnomatemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Docentica Scenaristica na Akademiji scenskih Elma Tataragi} umjetnosti u Sarajevu Akademik prof. dr. ^lan ANUBiH. Profesor na Boris Tihi Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Prof. dr. Amir Toki} Profesor elektrotehnike i Dekan Elektrotehni~kog fakulteta Univerziteta u Tuzli Dr. Sa{a Toperi}, MSc Bosansko-izraelski pijanista; diplomata i za{titnik ljudskih prava D. akademik prof. dr. Dopisni ~lan ANUBiH, Sveu~ili{te/ Milo{ Trifkovi} Univerzitet u Vitezu Akademik prof. dr. ^lan ANUBiH Mladen Trkovnik Prof. dr. Profesor na Fakultetu politi~kih [emso Tucakovi} nauka Univerziteta u Sarajevu Professor Adjunct Professor (former) Dinko Tuchtar, PhD at University of Manitoba, Winnipeg Docent dr. Prirodno-matemati~ki fakultet Emir Turku{i} Univerziteta u Sarajevu; biv{i ministar za nauku i obrazovanje Kantona Sarajevo Akademik prof. dr. ^lan ANUBiH; arhitekta, Zlatko Ugljen projektant;profesor na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Prof. dr. Profesor na Ekonomskom fakultetu Bahrija Umihani} Univerziteta u Tuzli Sarajevo, BiH 186. Akademik prof. dr. Midhat Us~upli}

OGLASI
Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH ^lan ANUBiH; profesor na [umarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; odluku donio u oktobru 2010., a umro u avgustu 2011. Njemu u ~ast odluka posmrtno zadr`ana u ovome Apelu. 187. Prof. dr. fra Profesor na Franjeva~koj teologiji Velimir Valjan u Sarajevu 188. Prof. dr. Naila Valjevac Nau~ni savjetnik, Institut za jezik, Sarajevo 189. Associate Professor Programme Coordinator, Department Mensur Vegara, PhD of International Environment and Development Studies NORAGRIC, Norwegian University of Life Sciences UMB 190. Dr. Marko Ve{ovi} Profesor knji`evnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 191. Akademik fra ^lan ANUBiH; Franjeva~ki Petar-Perica Vidi} samostan Sv. Ante na Bistriku 192. Akademik prof. dr. ^lan Akademija nauka i Mihovil Vlahini} umjetnosti BiH 193. Prof. dr. Prorektor za nastavu Univerziteta Slavenka Vobornik u Sarajevu 194. Prof. dr. fra Profesor na Franjeva~koj teologiji Benedikt Vujica u Sarajevu 195. Akademik Slikar; ~lan ANUBiH; odluku donio Mehmed Zaimovi} u oktobru 2010., a umro u septembru 2011. Njemu u ~ast odluka posmrtno zadr`ana u ovome Apelu. 196. G. Safet Zec Glasoviti likovni umjetnik, `ivi i radi u Veneciji, Italija, i u Sarajevu, BiH 197. Prof. dr. Behija Zlatar Direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu 198. Prof. dr. Profesor na Gra|evinskom fakultetu Muhamed Zlatar Univerziteta u Sarajevu 199. Schlomo Bar Giyora Istra`iva~ u oblasti za{tite okoli{a (Vladimir) Zupkovi}, BSc 200. Jasna @alica, profesor Glumica i vanredni profesor na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 201. Pjer @alica, profesor Reditelj i vanredni profesor na Akademiji scenskih umjetnosti Univ. u Sarajevu; Refresh produkcija 202. Prof. dr. Filozofski fakultet Univerziteta Miodrag @ivanovi} u Banja Luci Sarajevo, BiH

37

Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH Aas, Norway

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH

177.

Tuzla, BiH

Washington, U.S.A. Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH / Zagreb, Croatia Sarajevo, BiH Winnipeg, Canada Sarajevo, BiH

163. Mustafa ef. Spahi} 164. Dr. Sead Spu`i}, Stariji istra`iva~ 165. Prof. dr. Milan Stevi}

Venice, Italy / Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH

166. Mr. Slavka Sufi-Mi~i} 167. Akademik prof. dr. Abdulah [ar~evi} 168. Akademik prof. dr. Edin [ar~evi}

Sarajevo, BiH Nazareth, Haifa, Ako, Tiberias, Israel Sarajevo, BiH

Leipzig, Germany

184.

Sarajevo, BiH

Sarajevo, BiH

169. Prof. dr. fra Ivan [ar~evi}

Sarajevo, BiH

185.

Tuzla, BiH

Banja Luka, Republika Srpska, BiH

Pismo podr{ke 69
UNIVERZITETSKIH LI^NOSTI, AKTIVISTA LJUDSKIH PRAVA, POLITI^KIH LIDERA I INTELEKTUALACA IZ SVIJETA KOJI PODR@AVAJU “OTVORENI APEL“ 202 BOSANSKO-HERCEGOVA^KA INTELEKTUALCA ^lanicama Ujedinjenih Nacija, OSCE-u, Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, Evropskoj Uniji i dr`avnim organima Bosne i Hercegovine
Sarajevo — Washington D.C. Berlin — London — Paris Novembar 2011.

za obnovu hiljadugodi{njeg multietni~kog `ivota u Bosni i Hercegovini, razorenog posljednjih 20 godina
Ovo je javni poziv za podr{ku „Otvorenom apelu“ 202 bosanskohercegova~ka intelektualca ~lanicama Ujedinjenih Nacija, OSCE-u, Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i Evropskoj Uniji da preduzmu sve mjere u njihovoj mo}i da se obnovi i oja~a demokratska, multietni~ka, multikulturna i legalno priznata dr`ava Bosna i Hercegovina. Ova dr`ava slomljena je i brutalno razorena u ratu 1992.-1995. Njen oporavak je efektivno sprije~en neodre|enom implementacijom DaytonskoPariskog sporazuma (novembar-decembar 1995.). Dr`ava Bosna i Hercegovina bi sada trebala biti o`ivljena tako da mo`e funkcionirati kao zdrava evropska dr`ava. Daytonski kompromis poslu`io je na`alost da se konsolidiraju, u cilju mira, efekti “etni~kog ~i{}enja” (genocida) na polovini bosanskohercegova~ke teritorije. Ovo je glavni razlog za{to smo sada suo~eni sa najdubljom, dugoro~nom, socijalnom i politi~kom krizom u modernoj historiji Bosne i Hercegovine. Mi ostajemo u nadi da navedena gre{ka u Daytonskom sporazumu mo`e biti uklonjena sa ICTY i kreiranjem novog Ustava. Ozbiljnost trenutne situacije potvr|ena je porukom biv{eg predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesi}a, koju je dao prilikom svoje posljednje posjete susjednoj Bosni i Hercegovini. Njegovo upozorenje me|unarodnoj zajednici citirano je u dnevnom listu “Oslobo|enje” (17. mart 2011.): „Me|unarodna zajednica mora obeshrabriti one koji bi razarali Bosnu i Hercegovinu!” A {ta sada radi me|unarodna zajednica? Ne vidimo da se i{ta su{tinsko poduzima za rje{enje ovog problema. Glavni problem je kako utemeljiti novi moderni evropski ustav za ovu multinacionalnu dr`avu, bez jako negativnih posljedica Daytona i ponavljanja agresivnog mije{anja susjednih dr`ava Srbije i Hrvatske. Sve dok ovaj problem ne bude rije{en postoji stvaran rizik da Bosna i Hercegovina bude jo{ jedanput razorena. Mi moramo pre}i na stvaranje kapaciteta za istinsku multietni~ku demokratiju u Bosni i Hercegovini. „Otvoreni apel” obja{njava kako se mo`e razviti istinsko rje{enje. Zbog toga, mi — kao zabrinuti intelektualci i dr`avnici svijeta — dajemo na{u sna`nu podr{ku principima “Otvorenog Apela“ intelektualaca Bosne i Hercegovine. Recidenti teksta Pisma podr{ke

Sudija Richard Goldstone
Gostuju}i profesor prava na Pravnom fakultetu u Stanfordu, CA, USA; Prvi Glavni tu`ilac u ICTY koji je potpisao Optu`nicu protiv Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a (25. juli 1995)

4.

Dragan Banjac, journalist, Serbia. Worked for many years as a journalist for the Borba newspaper and a correspondent for Die Tageszeitung from Zurich. Mersad Berber, one of the best known artists of Bosnia-Herzegovina, who now lives (since 1992) in Zagreb, Croatia. His project entitled Srebrenica was opened to the public this year, on the 12th of April at the Galerija Matice Hrvatske. Professor Jasmina Besirevic - Regan, PhD in Sociology from Yale, Dean of Trumbull College at Yale University. Her dissertation was concentrated on ethnic cleansing in the Bosnian city of Banja Luka. Sonja Biserko, Founder and President of the Helsinki Committee for Human Rights Serbia. Author and Editor of several books about Serbian Nationalism, among them “Bosnia & Herzegovina - the Core of the Great Serbia Project”. Dusko Bogdanovic, CISA (Information System Auditor), CRISC (Risk & Information Systems Control), Director of the “Biljana Kovacevic Vuco” (BKV) Foundation, Belgrade, Serbia. Aleksandar Boskovic, PhD, Professor of anthropology, Director of Research and Head of the Center for Political Research and Public Opinion in the Institute of Social Sciences in Belgrade. Ciga Bozinovic, journalist, Serbia. He has his own RTV performance. Michael Brand, MSc, Member of the German Federal Parliament and the Defense Commission, the Commission for Human Rights and Humanitarian Assistance, and the Parliamentary Assembly of NATO. In an article entitled “Getting Out of Daytonstan” (Bosnia in Focus, 2010), he wrote: “Europe with the USA must reject the double standard and correct the fatal mistakes made in the Dayton Accords to the benefit of the war monger Milo{evi} and other war criminals.” Misa Brkic, Serbian correspondent in Belgrade. Awarded the “Otpor Award” for courageous journalism during and after the dramatic events in October 2000 that led to the end of Serbian President Milosevic’s government. (June 19, 2001 — The VOA — Voice of America). Dr. Rory J. Conces, Associate Professor of Philosophy and member of the International Studies Faculty at Nebraska University, Omaha, USA. He is founding editor of ID: International Dialogue, A Multi-Disciplinary Journal of World Affairs and a contributor to Bosnia Daily, an electronic newspaper in Sarajevo. Snezana Congradin, Serbian journalist, researcher and member of the International Consortium of Investigative Journalists Ivan Zvonimir ^i~ak, President of the Croatian Helsinki Committee for Human Rights (CHC) from 1993 to 1998 and again from 23 November 2009.

5.

Akademik, histori~ar, dr Noel Malcolm
^lan Britanske Akademije, Univerzitet Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo i pisac knjige „Bosnia: a Short History“ 6.

Njema~ki politi~ar Dr Christian Schwarz Schilling
biv{i Visoki Predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Berlin, Njema~ka 7.

H.E. Dr. Wolfgang Petritsch,
Ambasador Stalna delegacija Austrije pri OECD, Paris, Francuska Biv{i Visoki Predstavnik za B&H, Be~, Austrija 8.

Profesor dr. Muris Osmanagi}
Koordinator 202 bosanskohercegova~ka intelektualca Lista koja je sastavni dio Pisma podr{ke sadr`i imena li~nosti iz razli~itih dijelova svijeta i razli~itih profesija: akademske li~nosti, nau~nike, aktiviste ljudskih prava, politi~ke i javne osobe, pisce, umjetnike i novinare, koji su izrazili svoju podr{ku za predlo`enu ustavnu konvenciju. Sa njihovim poznavanjem situacije u Bosni i Hercegovini iz pro{losti i sada{njosti i prepoznavanjem toga {to je sada postao planetarni problem, oni su na ovaj na~in odgovorili “Otvorenom apelu” intelektualaca Bosne i Hercegovine za novi Ustav u koji treba ugraditi moderne evropske standarde za multinacionalne dr`ave. Li~nosti, koje su potpisale Pismo podr{ke, su: 9.

10. 11.

POTPISNICI
1. Academician Professor Naim Hamdia Afgan, PhD, atomic physicist, Belgrade, Serbia. Emeritus professor, UNESCO Chair Holder In Instituto Superior Tecnico, Lisbon, Portugal; Member of Academy of Science of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina; Fellow of Islamic Academy of Science, Amman, Jordan; Fellow of World Academy of Science, Washington, USA. Professor Karl Bahm, PhD, Professor of European History at the School Inquiry Department of the University Wisconsin-Superior, USA. He also coleads the War and Peace in Bosnia study abroad every summer. Academician Professor Ivo Banac, PhD, is Bradford Durfee Emeritus Professor of History at Yale University and Professor of History at the University of Zagreb. He is a corresponding member of the Croatian Academy of Sciences and Arts (HAZU) and the past and current editor of East European Politics and Societies. 14. 12.

Mi, potpisnici Pisma podr{ke upoznati smo sa „Otvorenim apelom“ zna~ajnog broja politi~kih lidera, univerzitetskih li~nosti, aktivista ljudskih prava i intelektualaca koji prepoznaju da Daytonski mirovni sporazum vi{e ne slu`i cilju napretka gra|ana Bosne i Hercegovine i ne poma`e im da postanu demokratsko i slobodno dru{tvo koje se zasniva na priznavanju jednakosti i ljudskog dostojanstva svih ljudi. Zato mi podr`avamo urgentni poziv da se Ustav, koji je dat Daytonskim mirovnim sporazumom, zamijeni ustavom baziranim na principima „Otvorenog apela”. Mi tako|e podr`avamo poziv Ujedinjenim Nacijama, OSCE-u, Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i Evropskoj Uniji da sazovu ustavnu konvenciju na kojoj }e biti predstavljeni gra|ani Bosne i Hercegovine kako iz politi~kih partija tako i nestrana~kog civilnog demokratskog dru{tva u cilju da se zamijeni Ustav iz Anex-a Daytonskog mirovnog sporazuma sa Ustavom baziranim na gore spomenutim principima.

13.

2.

3.

15.

38
16. 17.

OGLASI
Rajko Danilovic, the Djindjic family attorney, Belgrade, Serbia. Professor Ales Debeljak, PhD, poet and essayist, professor at the School of Social Sciences, University of Ljubljana, Slovenia. Miljenko Dereta graduated in Film and TV production, Faculty of Dramatic Arts Belgrade. Present Executive Director of the Civil Initiatives Belgrade (FENS) and Co-Chairman of the Federation of Nongovernmental Organisations of Serbia, Pavel Domonji, Office of the Ombudsman of Vojvodina, Republic of Serbia Professor Mirna D`amonja, PhD, University of Wisconsin — Madison, USA, full professor at the School of Mathematics, University of East Anglia, Norwich, United Kingdom. Mirko Djordevic sociologist of religion. He writes regularly for the Belgrade independent fortnightly “Republika”. His motto is: 'Against the forces of fear, hatred and violence'. He made report on a visit to Sarajevo to attend the third assembly of the Serb Civic Council (and the first to be held in peacetime) appeared in Republika (1-31 July 1996). The title of Report is: Bosnia is Far Away. Miroslav Filipovic the Serbian journalist. Filipovic was imprisoned for human rights reporting. Court overturned his conviction for espionage and spreading false information. Professor John V. A. Fine, PhD, Historian, University of Michigan, USA; fields of Study: Medieval and Modern Balkans, Byzantium. He has raised the understanding of Bosnian history, working tirelessly to correct popular misconceptions especially during the Balkan wars of the 1990s; Professor John Fine travelled and lectured in the besieged cities of Sarajevo and Mostar during the war. Professor János Gyurok, PhD of sociology and politology at University of Pécs, Hungary, and a president of the Community of Catholic Citizens of Bosnian origin in Hungary. Academician Professor Mirsad Had`ikadi}, PhD. He is currently the Dean of the Faculty for Computer Sciences and Informatics, University of North Carolina, Charlotte, USA; Professor Mirsad Hadzikadi} was the Founder and President of the Bosnian-Herzegovinian and American Academy of Sciences and Arts (2007). One of his important research achievements was the patent, registered in USA (i.e. U.S. Patent 7.213, 023,023 B2 Incremental Clustering and Predictor). In 2005 he was the recipient of one of the highest awards for Life Achievement in Information Technology, the “Blue Diamond Awards.” Academician Prof. Kemal Hanjalic, PhD, Professor at Delft University, Netherlands, Member of ANUBiH and a former Minister of Science of Bosnia and Herzegovina.. Florence Hartmann, writer. Former Journalist of Paris „Le Monde“, former war correspondent in the Balkans, former advisor to the chief prosecutor of the ICTY and ICTR, and also was the war crimes court's official spokeswoman for six years (2000-2006).. Mrs. Hartmann wrote a book, Peace and Punishment (2007), in which she criticized the ICTY’s confidential agreement with Serbia to conceal material evidence of Serbia's direct involvement in the genocide in Bosnia in 1992-95. Marko Attila Hoare, PhD from Yale University, USA, British historian at Kingston University London, Faculty of Arts and Social Sciences, specialising in the history of Southeast Europe, in particular of Yugoslavia, Serbia and Bosnia-Herzegovina. He published books: The History of Bosnia — from the Middle Ages to the Present Day (London Saqi Books,2007); Genocide and resistance in Hitler's Bosnia, the Partisans and the Cetniks, 1941-1943 (London: Oxford University Press, 2006); and How Bosnia armed (London: aqi Books, 2004). Dr Hoare was the war-crimes investor at the International Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) Professor Adnan Ibrahimbegovi}, PhD (University of California, Berkeley), University École Normale Supérieure-Cachan in France. In 2009 he was the recipient of the Awards of university professors in France: ‘Classe Exceptionnelle’; he has published 352 scientific articles and papers.. Jelko Kacin is a Slovenian politician and Member of European Parliament and sits on the European Parliament's Comittee on Foreign Affairs.. Kacin stressed that „Republika Srpska, Bosnia's predominantly Serb entity, is facing bankruptcy, so the recent referendum on cooperation with the state court is a manoeuvre to distract and divert the public with fictions and illusions, like that the entity could separate from Bosnia. Tamara Kaliterna, Sociologist and Journalist in Belgrade, Serbia. From 1996 she worked as editor in the opposition daily "Danas" and regularly contributes to other monthly and weekly journals throughout the Balkans. Branka Kaljevic Office of the Ombudsman of Serbia. 48. Professor @arko Kora}, PhD, Psychologist and Politician. He is one of the founders and president of the Social Democratic Union. He was Deputy Prime Minister in the government of Serbia between 2001 and 2003, and briefly acting Prime Minister (17-18 March 2003), after Zoran \in|i} was assassinated. Kora} is now a member of the Parliament of Serbia as part of the LDPled coalition. He has published several scientific books. 49. Academician Dr. Noel Malcolm, British historian, Fellow of the British Academy; Senior Research Fellow, All Souls College, Oxford University. In his accurate and concise “Bosnia: A Short History”, which covered fairly and objectively 1000 years or so of Bosnia’s history, we can read that “ethnic cleansing” [genocide] is not a by-product of the war [1992-1995] but a central element in the Serbian goal of creating homogeneous Serb enclaves that eventually will join together in a greater Serbia.” In analyses published after the end of the war he pointed out that the primary consequence of the Dayton settlement was to consolidate the effects of ethnic cleansing. Professor Predrag Matvejevi}, PhD of Literature and Esthetics (the Sorbonne University, Paris). Full Professor at the University La Sapienza of Rome. Professor Matvejevi} is one of the best-known Bosnian-Croatian intellectuals, but is now a naturalised Italian citizen. He has published more than sixty books in Croatian, French and Italian. Stjepan Mesi}, President of the Republic of Croatia 2000—2010. In opposition and in contrast to Tudjman's personality and general politics, including negative policies directed against Bosnia and Herzegovina, Stjepan Mesic was, over the last ten years, repeatedly voted the most popular politician in 52. Academician Prof. Joze Pirjevec, PhD. He is both an Italian and Slovenian citizen, a prominent Slovene diplomatic historian of the west Balkans region, and a member of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. He has taught history of Eastern Europe at the universities of Pisa, Trieste and Padova. Currently he is the head of the history department at the University Primorska in Koper. 69. Aleksandar Popov, Executive Director of “Civil Initiative Serbia” and Director of Centre for Regionalism, Novi Sad, Vojvodina. Also Co-President of the Association of “the Igman Initiative”. He asserts that taken together, managing multiethnic cities in southeastern Europe offers a way to channel enthusiasm for peace and democracy.” Judita Popovic, attorney in Zrenjanin, Vojvodina, and LDP member of the Serbian Parliament. Professor Nenad Prokic, PhD, LDP member of the Serbian Parliament, playwright, theatre director, member of the Presidency and founder of the Liberal Democratic Party. A professor of 20th Century Drama (University of Art in Belgrade, Serbia), he was the playwright-in-residence at the Yugoslav Drama Theatre in Belgrade and Slovenian National Theatre in Maribor. He served as General Manager of Belgrade International Theatre Festival (BITEF) in two consecutive mandates. Academician Professor Zoran Sal~i}, PhD, (University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina). Professor of Computer Systems Engineering, the University of Auckland, Department of Electrical and Computer Engineering, New Zealand. Professor Sal~i} is a member of the New Zealand Academy of 45. 38. 39. Croatia. In an interview granted to the “Free Europe” (June 30, 2011) in answer to a question about a possible third Entity, he said: “If the Croats were to get an entity, that would be the end of Croats in Bosnia and Herzegovina.” 53. 37. Dusan Mijic, LDP Vice President, Belgrade, Serbia. The LDP although still a young party has made great advances in recent years, and through a system of proportional representation, they now have 14 MPs in the Serbian parliament. Now that a stable coalition has been formed in Serbia, the LDP see this as an ideal opportunity to develop a distinct and relevant set of policies. (Liberal Democrats, January 20, 2009). Lula Mikielj, film artist, Belgrade, Serbia. Ivan Mrdjan, Journalist, former editor-in-chief of the independent “Nasa Borba” and the current editor of the independent “Blic Belgrade”. He completed the research for “Who owns Serbia” (Blic, June 19, 2011). Doris Gisela Pack, German politician, Chairperson of the Committee on Culture and Education of the European Parliament. At the international conference “Europe 2020 — Civic Visions”, in Sofia, Bulgaria, January 30, 2010, Mrs. Doris Pack said: “The soul of Europe is culture. .. We should keep in mind that the EU is the only guarantee for preserving the different cultural identities, and this means that there is not one European Culture, there are thousands of European Cultures and each deserves to be kept.” Teofil Pancic, Journalist, columnist and literary critic writing for the independent weekly magazine “Vreme”. He was assaulted in Belgrade on Saturday night, on a public bus, by two masked attackers, wielding a 1,0 m metal pipe. (as reported in Balkan Insight, July 26, 2010) Ljiljana Palibrk, Member of Helsinki Committee for Human Rights Serbia. Served as moderator of the panel discussion, with support from Heinrich Böll Stiftung, in the project entitled "Europe, Why Not?" (in the pre-election period of April and May 2008). Borka Pavicevic,. She studied Theatre in Belgrade and influenced the Yugoslav theatre scene as an avant-garde director and dramatist. In 1994, she founded the Centre for Cultural Decontamination to work against nationalism, intolerance and xenophobia. In addition, she works as a columnist for several Serbian newspapers and magazines. Dr. Latinka Perovi}, Serbian historian and former politician, graduated in philology and political science at the University of Belgrade. At the age of 27, she was already president of the Women’s Antifascist Front of Serbia. She was Chief Secretary of the Communist Party of Serbia from 1968 to 1972. Considered the most influential woman in the country at that time, in 1972 she was removed from this position because her views were considered too liberal. After that, she never returned to politics, but devoted herself to historical research and became known as an expert on Serbian history. From 1976 to 1998 she worked at the Institute for Recent History of Serbia. In her writings and studies on modern Serbia, she often times emphasizes that Serbia needs a politician who would publicly claim responsibility for the destruction wrought in the former Yugoslavia in order to help the reconciliation with neighbouring states and prevent recurrence of this kind of tragedy. She is considered by many to be the founder of modern liberalism in Serbia. In Kikinda, Vojvodina (April 2010), she stated: “Eight thousand people were killed in Srebrenica in three days only. The executioners must have had logistic support, grave diggers, machinery and people who cleansed the terrain after the massacre. This was indisputably an operation planned well in advance.” The audience applauded her words. Vesna Pesic, member of Parliament of Serbia since 2007 and senior scientific associate of the Institute of Philosophy and Social Theory in Belgrade. She served as national Ambassador to Mexico from 2001 to 2005, firstly for the Federal Republic of Yugoslavia, and then for its successor, Serbia and Montenegro. A founding member of the Yugoslav Helsinki Committee (1985), the Association for the Yugoslav Democratic Initiative (1989), the Yugoslav European Movement (1991) and the Centre for Antiwar Action (1991), from 1992 till 1999 she was the president of the Civic Alliance of Serbia, and from 1993 until 1997 she was one of the leaders of the Coalition Zajedno (Together), (with Zoran \in|i}'s Democratic Party). She is recipient of many honours and awards for Democracy. Dr. Wolfgang Petritsch, Ambassador, Permanent Delegation of Austria to the OECD, Paris, France. From 1999 to 2002 he was the High Representative for Bosnia and Herzegovina. In the book “Bosnien im Focus” (2010) he writes: “Mistaken decisions with far-reaching consequences were made for war-torn Bosnia-Herzegovina. .. when America in the summer of 1995, at the behest of their special envoy Richard Holbrooke, stopped the Bosniak progress towards Banja Luka, the capital of the Bosnian-Serb republic.” Bojan Al Pinto, journalist of the magazine “Republika”, Belgrade, Serbia. Their capital work is “Serbian Road to War” translated into English, French, and German, and parts of which have been published in Italian, Russian and Greek. The journalists of “Republika” have not accepted the final triumph of Evil. The struggle for freedom and democracy continues, this time through lobbying for elections for a constitutional assembly.

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Science (Fellow Royal Society New Zealand). He has published more than 250 scientific papers and seven books. Professor Nikola Samardjic, PhD, Professor, Faculty of Philosophy, Department of History, Belgrade University, Serbia, and Early Modern and Modern History Chair, Chairman. Member of New Balkan Institute. Dr. Christian Schwarz Schilling, German Politician, former Minister for Post and Telecommunications (1982-1992), served as International Mediator in BiH (1994-2004) and as High Representatives for BiH (31 January 2006 — 02 July 2007). The latest article from Dr. Schwarz Schilling, printed in “L'Europe en Formation”, automne 2010, No 357 was: “The Ejup Ganic Case - How Serbia Attempted to Manipulate the British Justice System.” Biljana Srbljanovic, writer and journalist, playwright. An outspoken and prominent figure in Serbian public life, she is known for frequently speaking up on "the irresponsibility of the political elite in Serbia", "Serbian violent nationalism", and "the culture of violence and exclusion in Serbian daily life". Her play, Skakavci (Locusts), won one of Europe's most prominent theatre awards. Seska Stanojlovic, journalist. In Kikinda, Vojvodina (April 2010) the Helsinki Committee for Human Rights in Serbia together with the Historian Latinka Perovic she promoted the Project “The Balkans and European Challenges”. Branimir Stojanovic holds a degree in philosophy from Belgrade University and lives and works in Belgrade, Serbia. He has published numerous articles on contemporary philosophy, psychoanalytic theory, critique of ideology and art theory. Professor Asif [abanovi}, PhD (University of Sarajevo), Professor of [abanci University Istanbul, Turkey and Professor of Keio University, Japan. Dr. [abanovi} was Visiting Professor at many universities: CalTech USA; Keio University, Japan; Hitachi Chair Professor, Yamaguchi University Japan; Full Professor TUBITAK — Marmara Research Center, Turkey. Currently he is Head of the Department CAD/CAM Sabanci University Mechatronics Program, Turkey. He has published 300 works in scientific journals. Predrag [arapa, journalist and editor in the well-known RTV Studio B, Belgrade, Serbia, and author of its popular program “Problems”. Professor [emso Tankovi}, PhD, of University of Zagreb, President of the Party of Democratic Action Croatia (SDAH). In an interview for “Oslobo|enje” (14 April 2011), on the current policies of Croatia towards Bosnia-Herzegovina, professor [emso Tankovi} replied: “I think those policies are bad……. I will be working to get a united Bosnia-Herzegovina, without entities.” Bojan Toncic, Serbian journalist of the daily paper, “Danas”, since its founding, writes about war crimes, their causes, perpetrators, the social atmosphere and legal consequences of war crimes. Dragoljub Todorovic, attorney for political victims, Belgrade, Serbia, he participated (2009) in preparing the Report: “ Political, media, related and legal analysis of the Cases of RTS Topcider and Leskovac.” Ms. Milica Tomic, visual artist primarily video, film, photography, performance, action, light and sound installation, web projects etc., lives and works in Belgrade and Vienna. Tomic’s work centres on issues of political violence, nationality and identity with particular attention to the tensions between personal experience and media constructed images. Ivan Torov, journalist and analyst, Belgrade, Serbia, warns (31st May 2010) that Western leaders must act quickly to avert a new Balkan disaster, by putting pressure on Greece to lift its veto on Macedonia's EU and NATO membership. Goran Vojnovi~, a promising Slovenian young writer and director of production in movie arts. His recent film, Pirano-Pirano, (premiered at International Film Durres, August-September 2011), tells a story of three individuals who are confronted with terror as children: the Italian Antonio, Bosnian Veljko, and Slovenian Anica. Professor Dr Milan Vukomanovic, associate professor of sociology and religious studies at the Department of Sociology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade. He received his Ph.D. in 1993 at the University of Pittsburgh, where he taught social history of Early Christianity and Orthodox Christianity. Vukomanovic is a current president of the Sociological Association of Serbia and Montenegro and co-founder of the Center for Democracy Foundation. Tomislav Zigmanov, journalist, Subotica, Vojvodina. On May 9th 2002, at the round table discussion entitled “Fascism and Neo-Fascism in Today: Serbia”, about the situation in Subotica, Tomislav Zigmanov said: “Religious sites have been bombed. The SRS (Serbian Radical Party) and SSJ (Serbian Unity Party) propagate ethnocentrism. The ethnic picture is changing, but there still exists a hidden ethnic dimension.” Tilman Zülch, General Secretary and President of the Society for Threatened Peoples — International, writer and editor for a number of publications on problems of nationalism and war crimes. In his contribution to the book “Bosnia in Focus” he quotes the words of Marek Edelman, the last surviving commander of the Warsaw Ghetto resistance, who said: “Europe has learned nothing from the holocaust... What happened in Bosnia-Herzegovina amounts to Hitler’s posthumous victory.” Sta{a Zajovi}, Coordinator, WOMEN IN BLACK Belgrade, Serbia; diploma of the Faculty of Philology, University Belgrade (1976). Activist for peace, organizer and participant of numerous anti-militaristic, peaceful, feminist actions, performances, conferences, seminars (more than one thousand), and meetings. She is the recipient of the Millennium Award for Peace UNIFEM, 2001.

18.

54.

19. 20.

55.

21.

40.

56.

22.

41.

57.

23.

58. 42.

24.

43.

59.

25.

60. 44.

61.

26.

62.

27.

63.

28.

64.

65.

29.

66. 46.

30.

67.

47.

31.

68.

32. 33.

34.

50.

51.

35.

women in black — Belgrade MI PAMTIMO SARAJEVO i ubijenih 11.000 ljudi, uklju~ivo 1.601 dijete, od granata i snajpera za 1425 dana agresorske blokade (1992-1995) Dr`ava Srbija nije se konfrontirala sa svojom vlastitom pro{losti. Ustvari, nove generacije rastu bez nekog znanja o ratnim zlo~inima sponzoriranim od strane Dr`ave, koji su izvr{eni zbog jedne ideologije iz General{taba baziranog u Beogradu.

36.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

SCENA

39

^lanovi Oaze na zimskom sajmu
Na prvom diplomatskom zimskom sajmu Prijateljstvo i nada, koji }e se odr`ati u subotu od 11 do 16 sati u Francuskoj {koli, u~estvovat }e i Oaza, udru`enje za podr{ku osobama s intelektualnim te{ko}ama Kantona Sarajevo. ^lanovi Udru`enja }e izlo`iti svoje proizvode i time pokazati gra|anima kolike su mogu}nosti osoba s intelektualnim pote{ko}ama. - Oni nisu samo siluete koje sjede u ku}ama, ve} kroz hobi mogu doprinijeti sebi za `ivot i tako biti dru{tveno korisni. Svaka izra|ena svije}a, sapun, kutija ili bilo {ta drugo {to rade, mo`e da im obezbijedi d`eparac koji im je neophodan, kazala je Adisa Pamuk, direktorica Udru`enja. Nakon sastanka u ameri~koj rezidenciji, svi u~esnici sajma sastali su se i u rezidenciji {vicarske i francuske ambasade, gdje se govorilo o posljednjim detaljima sajma. - U~e{}em na ovom sajmu data nam je mogu}nost da poku{amo podi}i svijest o osobama s invaliditetom, te va`nosti {kolovanja tih osoba. O~ekivanja od

Uz hobi zara|uju

NOVI BROJ

D@EPARAC
U~e{}em na ovom sajmu data nam je mogu}nost da poku{amo podi}i svijest o osobama s invaliditetom, te va`nosti {kolovanja tih osoba, ka`e Adisa Pamuk, direktorica Udru`enja
Safet Su{i}, selektor nogometne reprezentacije BiH

Nisam do{ao na selektorsku poziciju raditi na procenat
Akcija Besa i jo{ poneke

Ima li Fahre u avionu?
^lanovi Oaze pripremaju se za subotu
Foto: D. ]UMUROVI]

U~esnici Hayatovog talent showa ZMBT

Radovi koji }e biti izlo`eni na sajmu

sajma su vi{e dru{tvenog neko finansijskog karaktera. Nama je va`no da poka`emo svoje proizvode, te da se na{i korisnici predstave {iroj javnosti i tako budu uklju~eni u dru{tvo, istakla je Pamuk, dodav{i da veliku zahvalnost duguju predsjedniku Udru`enja Obrazovanje gradi BiH Jovanu Divjaku. - Prva posjeta nama supruge francuskog ambasadora Claudie Carceroni, bila je upravo zbog ~ika Jove. Odu{evile su nas njena `elja i energija prema osobama sa in te le ktu al nim po te {ko}ama. Svima nama ~ika Jovo treba da bude uzor, jer on po-

ma`e svima, naglasila je ona. Treba spomenuti da saradnja Udru`enja Obrazovanje gradi BiH i Oaze traje godinama, te je upravo ovo udru`enje "krivac" {to }e se Oaza na}i na diplomatskom zimskom sajmu u subotu. - Supruge ameri~kog, {vicarskog i francuskog ambasadora, koje i organizuju ovaj sajam, svoju poziciju su `eljele iskoristiti u ovoj humanoj misiji. Uvjerena sam da ne}e stati samo na ovome, ve} da }e raditi jo{ puno humanih akcija, gdje }e pomo}i najugro`enijim kategorijama stanovni{tva, kazala je za kraj Pamuk.
M. TATAREVI]

Na pola priredbe `iri odlu~io - pobjednik je Ilijas Gad`o?!
Ho}e li advokati ipak biti fiskalizirani?

Porezna uprava: Obavezni su Braniteljska komora: Nema govora
[ta je nama 25. novembar

Sutra u Bosanskom kulturnom centru
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu sutra, na Dan dr`avnosti BiH, nastupit }e grupa Shaderwan Code, koju ~ine ~lanovi grupe Zabranjeno pu{enje i skupina djevojaka iz hora Arabeske zagreba~ke d`amije. Tim povodom ju~er je odr`ana pres-konferencija na kojoj su se prisutnima obratili Davor Su~i} Sula iz Zabranjenog pu{enja, te Merima Salki}, ~lanica Arabeski. - Ovaj koncert na neki na~in je presjek onoga {to smo proteklih godina radili. Vrijedno smo trenirali i nadamo se da }e uz svjetlosne efekte i videoprojekcije, koncert Shaderwan Coda biti prekrasno muzi~ko putovanje, koje }e sigurno odu{eviti sarajevsku publiku, kazao je Sula, dodav{i da }e pored ~lanova Pu{enja i Arabeski na sceni biti i gosti. Saradnja izme|u Zabranjenog pu{enja i djevojaka iz hora Ara-

KONCERT GRUPE Shaderwan Code
- Pripreme za ovaj koncert su bile prili~no naporne, ali smo uspjeli spremiti dobar program, kratko je kazala Salki}. Ulaznice za koncert Shaderwan Coda mogu se kupiti na platou KSC-a Skenderija, ispred sarajevske Tr`nice, te na blagajni Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu. Cijena ulaznica u pretprodaji je 30 KM, dok }e na dan koncerta ko{tati 40 KM. Kako je istakao Sula, jedini razlog ovako visoke cijene ulaznica su tro{kovi produkcije, dok }e sami muzi~ari svirati besplatno.
Ja. D.

Dr`ava i majka i ma}eha
Selma Bajrami u Luksemburgu

Za tri sata zaradila 5.000 eura
Tuzla tone, Sloboda propada

Nema ko da uzme novce kantonalne Vlade!

Merima Salki} i Davor Su~i} Sula

(Foto: D`. KRIJE[TORAC)

beske, koji iza sebe ima tri uspje{na albuma, desila se tokom ra-

da na soundtracku filma "Nafaka" u re`iji Jasmina Durakovi}a.

NAJVE]A NOVINA U BiH

40

OGLASI

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 28a. stav 1. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 19/02, 35/03, 4/04,17/04, 24/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10), ~lana 8. stav 2. i ~lana 16. stav 3. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10), Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine raspisuje

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Ministarstvo pravde i uprave

CANTON SARAJEVO Ministry of Justice and Administration

J AV N I O G L A S
za popunjavanje radnog mjesta saradnik za historiju umjetnosti na odre|eno vrijeme (najdu`e do 31. 8. 12.) Opis poslova i radnih zadataka: prima, evidentira i vr{i obradu dokumentacije potrebne za dono{enje odluka o progla{enju nacionalnim spomenikom za pokretna dobra, historijske gra|evine i graditeljske cjeline koje se prvenstveno vrednuju na osnovu kriterijuma ~itljivosti, umjetni~ke i estetske vrijednosti; priprema dokumentaciju i podatke, te prati stanje i uslove za{tite pokretnih dobara, gra|evina i graditeljskih cjelina; vr{i druge poslove po nalogu izvr{nog funkcionera. Posebni uslovi: VSS — odgovaraju}i fakultet sa odsjekom/smjerom historija umjetnosti; najmanje dvije (2) godine radnog iskustva na poslovima histori~ara umjetnosti; aktivno znanje engleskog jezika; poznavanje rada na ra~unarima. Potrebni dokumenti: - ovjerene kopije: fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6. 4. 1992. godine), odnosno za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po bolonjskom procesu, uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi; va`e}e li~ne karte; potvrde ili uvjerenja kao dokaza o tra`enom radnom iskustvu; dokaz o tra`enom znanju jezika; popunjen prijavni obrazac koji se mo`e na}i na web stranici www.kons.gov.ba Napomena za sve kandidate: Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene odgovaraju}e visoke stru~ne spreme. Za provo|enje konkursne procedure po ovom javnom oglasu formira}e se komisija za izbor, koja }e provjeriti aktivno znanje engleskog jezika. Sa izabranim kandidatom zaklju~uje se ugovor o radu na odre|eno vrijeme, do povratka dr`avnog slu`benika-saradnika za historiju umjetnosti sa nepla}enog odsustva, a najdu`e do 31. 8. 2012. godine. Mole se kandidati da ne dostavljaju dokumentaciju koja nije tra`ena tekstom javnog oglasa jer se ista ne}e uzimati u razmatranje. Sve tra`ene dokumente, osim uvjerenja o nevo|enju krivi~nog postupka koje se dostavlja na intervju, treba dostaviti najkasnije u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa u sredstvima javnog informisanja, putem po{te preporu~eno na adresu: Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika, 71 000 Sarajevo, Obala Kulina bana 1, sa naznakom: „Javni oglas - saradnik za historiju umjetnosti“. Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene, ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~l. 30. i 33. Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 27/11), ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo, u ime Vlade Kantona Sarajevo, objavljuje

J AV N I P O Z I V
za udru`enja pripadnika nacionalnih manjina koja imaju registrovano sjedi{te na teritoriji Kantona Sarajevo za delegiranje svojih predstavnika u Vije}e nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo Pozivaju se udru`enja pripadnika nacionalnih manjina koja imaju registrovano sjedi{te na teritoriji Kantona Sarajevo da delegiraju svoje predstavnike u Vije}e nacionalnih manjina Kantona Sarajevo. Skup{tina Kantona osniva Vije}e nacionalnih manjina Kantona Sarajevo, kao stalno savjetodavno tijelo Skup{tine Kantona Sarajevo. Vije}e ~ine po jedan predstavnik-delegat svake nacionalne manjine definisane zakonima o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine. Delegata u Vije}e predla`e udru`enje pojedine nacionalne manjine koje ima registrovano sjedi{te na teritoriji Kantona, a bira ga na na~in na koji to odredi udru`enje. Kandidat za delegata u Vije}u mo`e biti svaki ~lan udru`enja nacionalne manjine koji ima op}e bira~ko pravo u Bosni i Hercegovini i nastanjen je u Kantonu u neprekidnom trajanju od najmanje jedne godine do dana stupanja na snagu Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo. Ukoliko nacionalna manjina ima vi{e svojih udru`enja ~ije je sjedi{te registrovano na teritoriji Kantona, udru`enja zajedni~ki predla`u jednog kandidata za delegate te nacionalne manjine u Vije}u. Na osnovu prijedloga delegata u Vije}e, ~lanove Vije}a odlukom imenuje Skup{tina Kantona. Skup{tina Kantona, tokom trajanja mandata Vije}a, dopunjava odluku o imenovanju ~lanova Vije}a, po osnovu stalnog javnog poziva koji }e se obezbijediti postavljanjem javnog poziva na WEB stranici Skup{tine Kantona, na prijedlog udru`enja pripadnika nacionalnih manjina koje ima registrovano sjedi{te na teritoriji Kantona, a koje nema svog predstavnika u Vije}u. Mandat ~lanova Vije}a je ~etiri godine, s tim da mogu biti ponovo imenovani na na~in propisan ovim zakonom. Udru`enja pripadnika nacionalnih manjina koja imaju registrovano sjedi{te na teritoriji Kantona du`na su, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva u „Slu`benim novinama Kantona Sarajevo“, delegirati svoje predstavnike u Vije}e i svoju pisanu odluku o imenovanju svog delegata u Vije}e, uz dokaz da je delegat nastanjen u Kantonu Sarajevo u neprekidnom trajanju od najmanje jedne godine do dana stupanja na snagu Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevu, dostaviti na adresu: Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo Reisa D`emaludina ^au{evi}a broj 1 Sarajevo. Ovaj javni poziv }e biti objavljen u „Slu`benim novinama Kantona Sarajevo“, jednom dnevnom listu velikog tira`a i na WEB stranici Vlade Kantona Sarajevo. Javni poziv ostaje otvoren do isteka mandata delegata u Vije}u nacionalnih manjina imenovanim po ovom javnom pozivu. MINISTRICA Dijana Tabori

e-mail: stambeno@ks.gov.ba; www.ks.gov.ba Tel: + 387 (0) 33 562-029, Fax: + 387 (0) 33 562-031 Sarajevo, Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON JU MJE[OVITA SREDNJA [KOLA ''SAFET KRUPI]'' BOSANSKA KRUPA BROJ: 1587/11 DANA: 18. 11. 2011. godine Na osnovu ~lana 135. Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju te ~lana 86. Stav j Pravila JU Mje{ovite srednje {kole „Safet Krupi}“ Bosanska Krupa, [kolski odbor {kole na sjednici odr`anoj 11. 11. i 15. 11. 2011. godine donio je Odluku 1540/11 i 1586/11 na osnovu koje se raspisuje

OBAVJE[TENJE O PONI[TAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE
Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo objavit }e 28. 11. 2011. godine, ponedjeljak, u Slu`benom glasniku BiH obavje{tenje o poni{tavanju postupka javne nabavke, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, a koje se odnosi na: - USLUGE - Fizi~ko obezbje|enje objekata Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo. Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo

KONKURS
na odre|eno radno vrijeme: 1. Profesor matematike, puna norma ............1 izvr{ilac do povratka radnika sa bolovanja 2. Profesor matematike, 12 ~asova............................................................................1 izvr{ilac 3. Profesor stru~no-teoretske nastave u {umarskoj struci, puna norma ...............1 izvr{ilac 4. Profesor stru~no-teoretske nastave u {umarskoj struci, 5 ~asova......................1 izvr{ilac 5. Profesor fizike, puna norma .......................1 izvr{ilac do povratka radnika sa bolovanja 6. Profesor fizike, 1/2 norme......................................................................................1 izvr{ilac 7. Profesor biologije, 8 ~asova ...................................................................................1 izvr{ilac 8. Profesor latinskog jezika, 4 ~asa ...........................................................................1 izvr{ilac 9. Profesor geografije, 2 ~asa.....................................................................................1 izvr{ilac Pored op}ih uvjeta propisanih Zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i ostale uvjete propisane Zakonom o srednjoj {koli i Nastavnim planom i programom. Uz prijavu kandidati treba da prilo`e: - Kra}u biografiju, adresa i kontakt-telefon - Diplomu ili ovjerenu kopiju diplome - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - Uvjerenje o dr`avljanstvu - Uvjerenje da se ne vodi kriv~ni postupak (Kantonalni sud putem Op}inskog suda) Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu ''Oslobo|enje“ Sarajevo. Sa kandidatima }e se obaviti intervju 13. 12. 2011. godine u 13 sati. Prijave sa potpunom dokumentacijom slati na adresu: JU Mje{ovita srednja {kola „Safet Krupi}“ Bosanska Krupa, Radni~ka bb, 77 240 Bosanska Krupa ili li~no dostaviti u Sekretarijat {kole. [kola ne preuzima obavezu povrata dokumenata po{tom, ve} se ista mogu podi}i u Sekretarijatu {kole. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON GRAD MOSTAR Javna ustanova VI osnovna {kola Mostar [kolski odbor Na osnovu ~lana 29. Zakona o ustanovama (Slu`bene novine BiH, broj 6/97), ~lana 97. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slu`bene novine HNK-a, broj 5/2000, 4/04 i 5/04), ~lanova 4. i 7. Uputstva o izboru i imenovanju direktora osnovnih i srednjih {kola (Slu`bene novine HNK-a, broj 2/05) i ~lana 85. Pravila Javne ustanove VI osnovna {kola Mostar, [kolski odbor Javne ustanove VI osnovna {kola Mostar, na sjednici odr`anoj 22. 11. 2011. godine, donio je Odluku broj 456/[O-05/11 od 22. 11. 2011. godine o raspisivanju

obrazovnim poslovima u osnovnoj {koli. Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni dostaviti: Biografiju, adresu i kontakt-telefon Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) Rodni list (ne stariji od {est mjeseci) Ovjerenu kopiju li~ne karte Potvrdu o radnom iskustvu Uvjerenje o neka`njavanju i da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) - Program rada direktora za mandatni period od ~etiri (4) godine. Izbor i imenovanje direktora Javne ustanove VI osnovna {kola Mostar izvr{it }e se na period od ~etiri (4) godine. Konkurs ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana objavljivanja. O rezultatima konkursa svi kandidati }e biti obavije{teni najkasnije u roku od 30 dana od dana zaklju~ivanja konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Intervju sa kandidatima obaviti }e se 19. 12. 2011. godine u 11 sati u prostorijama {kole. Prijave sa potrebnom dokumentacijom slati na adresu: Javna ustanova VI osnovna {kola Mostar A. [anti}a 10 88 000 Mostar, sa naznakom za [kolski odbor.

KONKURSA
za izbor i imenovanje direktora Javne ustanove VI osnovna {kola Mostar Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove: - zavr{ena VSS ili V[S - da ispunjava i uslove za nastavnika ili pedagoga u skladu sa Zakonom - najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgojno-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON JU O[ „Soko“ u Sokolu GRA^ANICA Na osnovu ~lana 72. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Sl. novine TK“ br.6/04, 7/05), JU O[ „Soko“ u Sokolu objavljuje:
I

OGLASI
J AV N I P O Z I V

41

Na temelju ~lanka 21. Pravilnika o uvjetima i na~inu ostvarenja nov~anih potpora po modelu ostalih vrsta nov~anih potpora u poljoprivredi („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 55/11), Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva r a s p i s u j e

ZA PODNO[ENJE ZAHTJEVA ZA SUFINANCIRANJE IZVOZA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA IZ FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE PREDMET JAVNOG POZIVA Predmet javnog poziva je prikupljanje zahtjeva za sufinanciranje izvoza krastavca (tarifni boj 07070090) u iznosu od 0,20 KM/kg. KLIJENTI KOJI IMAJU PRAVO NA PODNO[ENJE PRIJAVE Pravo na podno{enje zahtjeva po ovom javnom pozivu imaju gospodarska dru{tva registrirana za poslove koji su predmet ovog javnog poziva (u daljnjem tekstu: klijent) koja ispunjavaju op}e i posebne uvjete propisane ovim javnim pozivom Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo). Pravo na podno{enje zahtjeva po ovom javnom pozivu imaju klijenti koji su izvezli minimalnu koli~inu od 200 tona netto od 1. 4. 2011. do 15. 9. 2011. godine.

J AV N I K O N K URS
ZA POPUNU UPRA@NJENIH RADNIH MJESTA
II

JU O[ «SOKO» 1. Nastavnik razredne nastava puna norma odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa trudni~kog bolovanja, a najdu`e do 10.8.2012. godine..................................................................................1 izvr{ilac 2. higijeni~ar - 1/2 norme na odre|eno vrijeme najdu`e do 10.8.2012. godine ............................1 izvr{ilac 3. Pedagog {kole 1/2 norme na odre|eno vrijeme najdu`e do 10.8.2012. godine ........................1 izvr{ilac Op}i uslovi: - da je dr`avljanin BiH, - da je stariji od 18 godina, - da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika/profesora, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo, - da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika. Posebni uslovi: - stru~ne spreme u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima i op{tim normativima, - polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika/profesora. Uz prijavu koja sadr`i kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: 1. Ovjerenu kopiju diplome ili uvjerenja o diplomiranju (ne starije od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 2. Ovjerenu kopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan rad na poslovima nastavnika/profesora (ne starije od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 4. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 5. Uvjerenje o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi i profilu koji se tra`i konkursom i du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad u ustanovama odgoja i obrazovanja u svojstvu pripravnika — navesti ta~an period trajanja osposobljavanja (izdato od ustanove obrazovanja ) i ovjerena kopija radne knji`ice (ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 6. Uvjerenje o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi i profilu u skladu sa NPP-om (izdato od ustanove obrazovanja) i kopija radne knji`ice (ne starija od 6 mjeseci od dana ovjeravanja), 7. Uvjerenje o radnom sta`u ostvarenom izvan ustanova obrazovanja nakon sticanja stru~ne spreme i profila (izdato od poslodavca: ustanova, institucija, organizacija) i 8. Uvjerenje o ~ekanju na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom (izdato od Zavoda za zapo{ljavanje). Obaveza je kandidata da dostavi dokumenta pod rednim brojem: 1, 2, 3 i 4. Dokumenta pod rednim brojem 5, 6, 7 i 8 kandidat dostavlja radi bodovanja po Kriterijima. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema odluke o izboru kandidata dostaviti: a) ljekarsko uvjerenje kao dokaz da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika, b) ovjerenu izjavu kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, c) da nije osu|ivan za krivi~no djelo, d) ovjerenu izjavu kandidata da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa obavit }e se intervju 6. i 7.11.2011. godine (utorak i srijeda) od 9 do 12 sati. Kandidati koji ne pristupe intervjuu gube pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Kandidati koju budu primljeni u radni odnos du`ni su dostaviti ljekarsko uvjerenje u roku od 8 dana od dana prijema u radni odnos. Kandidati se primaju na odre|eno vrijeme najdu`e do 10.8.2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Ukoliko se popuna radnog mjesta ne izvr{i licima sa polo`enim stru~nim ispitom, primit }e se pripravnik. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijavu sa tra`enom dokumentacijom dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom „Prijava na javni konkurs za radno mjesto: ________________“na adresu JU O[ „Soko“ u Sokolu 75320 Gra~anica, putem po{te ili li~no. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR [KOLE Nesib Nuri}

III UVJETI KOJIMA KLIJENTI MORAJU UDOVOLJAVATI Klijenti iz to~ke II ovoga javnog poziva kojima se dodjeljuju financijska sredstva moraju ispunjavati slijede}e op}e uvjete: 1. da imaju prebivali{te, odnosno sjedi{te na teritoriju Federacije; 2. da su registrirani kod mjerodavnih organa za poslove iz predmeta ovog javnog poziva, sa dokazom o registraciji kod mjerodavnog organa - rje{enje o upisu u sudski upisnik za gospodarska dru{tva. IV NEOPHODNA DOKUMENTACIJA ZA SUDJELOVANJE Sredstva iz javnog poziva dodjeljuju se na temelju podnesenog zahtjeva klijenta uz koju je dostavljena potrebita dokumentacija utvr|ena ovim javnim pozivom. Zahtjev mora biti dostavljen u tiskanoj formi i potpisan od mjerodavne osobe i ovjeren pe~atom dostavljen i poslan u kuverti formata A4. Klijenti koji su registirani za poslove iz predmeta ovog javnog poziva moraju dostaviti dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj preslici ne starijoj od 3 (tri) mjeseca. Svi klijenti koji podnose zahtjev moraju uz zahtjev podnijeti i slijede}u dokumentaciju: 1. dokaz o upisu u sudski registar kod mjerodavnog suda; 2. uvjerenje o poreznoj registraciji (identifikacijski broj: ID broj ili PDV broj); 3. dokaz o upisu u Upisnik poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Upisnik klijenata izdat od mjerodavne op}inske slu`be na ~ijem podru~ju se nalazi sjedi{te klijenta sukladno Zakonu o poljoprivredi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 88/07 i 4/10); 4. Ugovor o otvorenom bankovnom ra~unu; 5. I drugu dodatnu dokumentaciju ozna~enu u ovom javnom pozivu; 6. Dokaz o izvozu - JCI sa izvoznim fakturama. V VREDNOVANJE ZAHTJEVA Vrednovanje i rangiranje zahtjeva pristiglih na javni poziv vr{it }e Povjerenstvo za ostale potpore koje imenuje federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Prije dono{enja kona~ne odluke o odobravanju zahtjeva, povjerenstvo za ostale potpore zadr`ava pravo zatra`iti od klijenata dodatna poja{njenja iz zahtjeva. Povjerenstvo za ostale potpore razmatra zahtjeve podnesene na bazi javnog poziva, cijeni ispunjenost uvjeta i kriterija za odobravanje istih, sa~injava zapisnik sa obrazlo`enom ocjenom i mi{ljenjem te isti dostavlja federalnom ministru. Federalni ministar donosi kona~nu odluku o dodjeli sredstava klijentima. Rezultati javnog poziva o izboru klijenata bit }e objavljeni na slu`benoj web stranici Federalnog ministarstva www.fmpvs.gov.ba, u roku od 15 dana od dana dono{enja odluke.

VI OP]E ODREDBE Rok za podno{enje zahtjeva je 8 dana od dana objave javnog poziva u dnevnom tisku. Nepotpuni i nepravodobno podne{eni zahtjevi ne}e se razmatrati. Federalno ministarstvo }e obvezno pratiti realiziranje odobrenih zahtjeva, i ako u narednoj godini klijent ne ostvari izvoz ve}i za 50% od ostvarene koli~ine u ovoj godini, ministar mo`e, na prijedlog komisije, zatra`iti povrat iznosa ispla}enih sredstava. Klijent je du`an vratiti sredstva u roku od 30 dana od dana zahtjeva za povratom poticaja. VII NAPOMENA Kompletna dokumentacija koja se predaje uz zahtjev, kao i dokazi o ispunjavanju uvjeta sudjelovanja po ovom javnom pozivu moraju biti originali ili ovjerene preslike, ne starije od tri mjeseca. Kompletna dokumentacija koju klijenti dostavljaju po ovom javnom pozivu ne}e se vratiti klijentima ~iji zahtjevi nisu odobreni. Federalno ministarstvo ne snosi nikakve tro{kove klijenata, nastale sa~injavanjem i predajom zahtjeva, a klijent nema prava na naknadu bilo kakvih tro{kova na temelju sudjelovanja na ovom javnom pozivu. Svi zahtjevi dostavljaju se s naznakom „JAVNI POZIV - NE OTVARATI” na adresu: Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I [UMARSTVA Ul. mar{ala Tita broj 15 71 000 Sarajevo Sve dodatne informacije vezane za javni poziv mogu se dobiti svakim radnim danom od 10 do 14 sati putem kontakttelefona +387 (0)33 56 94 73 ili putem e-maila info@fmpvs.gov.ba. MINISTAR Jerko Ivankovi} Lijanovi}

Preduze}e za proizvodnju ukrasnog i tehni~kog kamena «AMFIBOLIT» d.d. - u ste~aju VARE[ Ul. rudarska bb VARE[ Ste~ajni upravnik Broj: St-033839/10-12/11 Datum: 19.11.2011. godine Na osnovu ~lana 101, 102. i 103. Zakona o ste~ajnom postupku (Sl. novine FBiH broj 29/03, 32/04 i 42/06) i odluke Skup{tine povjerilaca od 3.11.2010. godine, ste~ajni upravnik “AMFIBOLIT“ d.d. - u ste~aju Vare{ raspisuje

6.

7.

8.

OGLAS O PRODAJI ~etvrta prodaja
1. Predmet oglasa je prodaja imovine usmenim javnim nadmetanjem, i to: - Poslovni prostor, prizemlje poslovne zgrade „KAPITALNA“ izgra|ene na k.~. br. 3/147, iz zk. ul. br. 2557 k.o. Vare{, vlasni{tvo „Amfibolit“ d.j.l. Vare{ sa 1/1, Po~etna prodajna cijena .............35.000,00 KM. 2. Navedena imovina se prodaje pojedina~no, a po~etna prodajna cijena je utvr|ena odlukom Skup{tine povjerilaca. 3. Prodaja imovine izvr{it }e se usmenim javnim nadmetanjem. 4. Na predmetnim nekretninama postoje upisani tereti u korist Kantonalnog poreznog ureda Zenica i T. Fadile iz Vare{a. 5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetanju imaju sva 9.

10.

11. 12.

13.

pravna i fizi~ka lica koja neposredno prije odr`avanja javnog nadmetanja dostave: prijavu i dokaz o uplati sredstava na ime garancije (depozita). Prodaja imovine usmenim javnim nadmetanjem }e se odr`ati 16.12.2011. godine (petak) u 10 sati u navedenom objektu u Vare{u. Ponu|ena po~etna cijena iz ponude u zatvorenoj koverti ne mo`e biti manja od iste navedene pod ta~kom 1. ovog oglasa. Na javnom nadmetanju mogu sudjelovati kupci koji na ime garancije (depozita) uplate nov~ana sredstava u iznosu od 10% od po~etne cijene definisane ovim oglasom, na transakcijski ra~un “AMFIBOLIT“ d.d. - u ste~aju Vare{, broj: 1011600052571533 kod PBS d.d. Sarajevo, Filijala Te{anj, sa naznakom: osiguranje za u~e{}e na javnom nadmetanju. Javno nadmetanje }e se odr`ati i ako na njemu u~estvuje samo jedan podnosilac prijave, a koji ispunjava uslove oglasa. Kupac je du`an uplatiti cjelokupni iznos kupljene imovine u roku od 30 dana, te sklopiti kupoprodajni ugovor, u suprotnom smatra se da je odustao od kupovine, gubi pravo na povrat depozita, a ste~ajni upravnik raspisuje novi oglas o prodaji. Sve poreze i tro{kove snosi kupac. Prodaja se vr{i po na~elu "vi|eno-kupljeno", bez naknadnih prigovora, `albi vezano za predmet prodaje. Imovina koja je predmet prodaje mo`e se razgledati svakog radnog dana od 8 do 15 sati, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: 061/152 959 i 061 261 601.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ip 083519 07 Ip Sarajevo, 18. 11. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Merdita Tufo, u pravnoj stvari tra`itelja izvr{enja UniCredit Bank d.d. Mostar, protiv izvr{enika "GIANT" d.o.o. Vogo{}a, vl. Vuji~i} Ante, radi izvr{enja, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine Federacije BiH broj 53/03, 73/05 i 19/06) objavljuje

RJE[ENJE O IZVR[ENJU
Dozvoljeno 24. 8. 2007. godine na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice s protestom, radi naplate nov~anog potra`ivanja u iznosu od 5.078,33 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev 8. 2. 2007. godine pa do isplate, te tro{kove protesta u iznosu od 8,00 KM i tro{kove izvr{nog postupka. Obavezuje se izvr{enik da namiri potra`ivanje tra`iocu izvr{enja zajedno sa ozna~enim tro{kovima u roku od 3 dana od dana prijema rje{enja. Ukoliko izvr{enik u ostavljenom roku ne namiri potra`ivanje, niti ulo`i prigovor, odre|uje se izvr{enje popisom, procjenom i prodajom pokretnih stvari u vlasni{tvu izvr{enika i namirenja tra`ioca izvr{enja iz iznosa dobijenog prodajom, uplatom na ra~un tra`ioca izvr{enja. Dostavljanje rje{enja o izvr{enju izvr{eniku "Giant" d.o.o., ul. Igmanska broj 45, Vogo{}a, vl. Vuji~i} Ante, ul. Gornja Jo{anica II do br. 27, Vogo{}a, smatra se izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Merdita Tufo POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

42

POMO] U KU]I
CVJETNI KALENDAR: NOVEMBAR

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Zdrave lukovice
za{titite od smrzavanja
Glasna muzika prijeti sluhu
Slu{anje muzike u javnom prevozu mo`e da smanji kvalitet sluha, upozoravaju ljekari. Pored glasne muzike iz slu{alice, moramo da istrpimo i dodatnu buku automobila i autobusa. Trajanje je tako|er va`no. [to je glasniji zvuk, to }e u{i manje vremena biti u mogu}nosti da ga izdr`e. Ako ignori{ete preporuke stru~njaka, mo`ete po~eti da patite od djelimi~ne gluho}e. Ono {to je najgore je {to smanjenje kvaliteta zvuka mo`e ostati neprimije}eno dugo vremena. Me|utim, {to smo stariji, problem postaje o~igledniji. Nau~na studija je pokazala da se takav problem javlja kod ljudi koji ~esto idu na koncerte ili u klubove. ^im ~ujetezujanje u u{ima, trebalo bi da o~ekujete slabljenje sluha, a u pojedinim slu~ajevima se on pretvara u tinitus, stanje u kojemosoba~ujeneprestanuzvonjavu u u{ima. Za ovo stanje lijek jo{ nije prona|en. Tako|er, malo ljudi zna da nagle promjene okoline (kada osoba iz tihe u|e u bu~nu prostoriju) mogu biti jo{ opasnije za sluh.

Krajem mjeseca mogu se u sobu unijeti prvi tulipani i zumbuli ako je cvjetni izboj visok bar deset centimetara
Ako mo`emo nabaviti borovih iglica ili bukova li{}a, dobro }e nam do}i da njima pokrijemo zemlju u vrtu i tako za{titimo osjetljive biljke preko zime. Gomolje gladiola, koje smo jo{ u toku pro{log mjeseca izvadili iz zemlje, treba potpuno osu{iti, zatim probrati i samo zdrave i neo{te}ene lukovice spremiti na suho mjesto za{ti}eno od smrzavanja. Lukovice koje prezime u zemlji, tulipane, narcise, zumbule, krokuse... dobro je pokriti slojem listinca da ne stradaju ako zima bude o{tra. Ako na prolje}e u svom vrtu `elimo osnovati novi travnjak, u novembru treba za to prirediti zemlju. Kada opadne li{}e, treba okopati ukrasno grmlje, a krajem mjeseca mo`emo grmlje i obrezati, ukoliko taj posao ne ostavljamo za prolje}e. Osjetljivo bilje u vrtu za{titi}emo od zime omatanjem slamom ili jelovim gran~icama. U lo`enim prostorijama treba sobnom bilju posvetiti mnogo vi{e pa`nje nego vani u vrtu, na balkonu ili u sobi ljeti. Na listovima biljaka skuplja se svakodnevno pra{ina koju redovno treba uklanjati mokrom krpom ili spu`vom jer se zatvore pore na listu, a pra{ne biljke ne izgledaju lijepo. Jednom sedmi~no va{u malu zbirku treba slo`iti u kadu za kupanje i istu{irati bilje mlakom vo-

dom. Na taj smo na~in biljke i obilno zalili, pa }emo u toku sedmice zalijevati samo pojedine biljke koje i zimi tra`e vi{e vode. Krajem novembra mogu se u sobu unijeti prvi tulipani i zumbuli ako je cvjetni izboj visok bar deset centimetara. Oni se jo{ dr`e u mraku, pokriveni papirnom vre}icom ili cvjetnim loncem. Potrebno ih je redovno zalijevati da cvijet ne ostane sjediti me|u li{}em.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Retro-modeli za svaku priliku
Ne postoji ni{ta udobnije od mekane pletene haljine. Poku{ajte sa smjelim horizontalnim linijama i ravnim ~izmama za le`eran stil. Predla`emo vam po jedan model za svaku priliku. Izgleda}ete lijepo, a sigurno vam ne}e biti ni hladno. Kako biste istakli figuru, probajte strukiranu haljinu uz helanke. Retro-modeli iz sedamdesetih odli~an su izbor za svakodnevnu poslovnu kombinaciju. Za ve~ernji izlazak maksi uska crna haljina je uvijek pravi izbor. Pogledajte na{e prijedloge, mo`da }e vam pomo}i da na|ete savr{enu haljinu za sebe.

Prirodni efekat na trepavicama
Kako bi trepavice izgledale prirodno, tako da o~i ne izgledaju te{ke, a da su ipak istaknu te, ne op ho dno je da koristite crnu maskaru u korijenu trepavica, a sme|u maskaru na vrhovima. Oba ve zno do bro nao{trite olovku za obrve i onda je na ne si te na mjesta gdje je koli~ina dla~ica rje|a. Nikada ne bi trebalo da koristite crnu boju jer izgleda neprirodno, nego sme|e tonove. Kada zavr{ite sa olovkom, uskladite boju posebnim ~etkom. Ako `elite sjajne crvene usne, nanesite omiljeni karmin, pa preko njega dodajte zlatnu sjenu. Kako biste kreirali usne boje tamne tre{nje, trebalo bi koristiti tamnocrveni karmin, a zatim pre|ite po unutra{njosti usana crnom sjenom ili olovkom, pa sve pomije{ajte da stvorite nevjerovatan pozori{ni efekat.

Musaka od kiselog kupusa
Potrebno:
2 srednje glavice kiselog kupusa 400 grama mljevenog mije{anog mesa 250 grama suhog mesa 2 glavice crnog luka 3 ~ehna bijelog luka mljeveni biber aleva paprika 3 jajeta 1/2 litra jogurta ili mlijeka lovorov list 2 ka{ike maslaca, malo ulja 2 ka{i~ice kombinovanog za~ina

Priprema:
Kiseli kupus isje}i na kocke i oprati ga, kuhati sat-dva ili u ekspres-loncu oko 45 minuta. Dok se kuha kupus, u dubljoj tavi staviti dvije ka{ike maslaca i malo ulja i na njemu propr`iti sitno sjeckan crni i bijeli luk. Kada porumeni, dodati mljeveno i suho meso, pa propr`iti. Kada se propr`ilo, dodati: biber, alevu papriku, za~ine, lovor i dobro promije{ati. Kupus ocijediti i stavljati u tepsiju, prethodno malo podmazanu, po pravilu - red kupusa, pa red mesa i na kraju treba da ostane kupus. Blago ga poravnati, preko toga svuda ravnomjerno sipati preliv od jaja i mlijeka (prethodno umu}en) i staviti da se zape~e na 180 stepeni 30-45 minuta.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OGLASI

43

44

FELJTON

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Dino Abazovi}: “Religija u tranziciji“ (16)

NA DANA[NJI DAN
Umro {kotski protestantski reformator D`on Noks, sljedbenik Kalvina, osniva~ [kotske prezbiterijanske crkve i autor "Istorije Reformacije u [kotskoj". Ro|en holandski filozof jevrejskog porijekla Baruh de Spinoza, jedan od najzna~ajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalisti~ke i monisti~ke filozofije. Njegova misao, iznijeta u kapitalnom djelu "Etika", izvr{ila je veoma zna~ajan uticaj na evropsku filozofiju. Kriti~ki odnos prema Bibliji i Talmudu izazvao je gnjev u teolo{kim krugovima, a jevrejska zajednica ga je anatemisala i isklju~ila iz svojih redova. Holandski moreplovac Abel Janson Tasman otkrio ju`no od Australije ostrvo i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u ~ast nazvano Tasmanija. Umro britanski dr`avnik lord Melburn, premijer i povjerenik kraljice Viktorije, po kojem je australijski grad Melburn dobio naziv. Ro|en francuski slikar i grafi~ar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, slikar boemskog Monmartra, atmosfere i likova no}nog `ivota Pariza s kraja 19. vijeka. Umro britanski konstruktor oru`ja ameri~kog porijekla Hajrem Stivens Maksim, izumitelj mitraljeza (1884) koji je po njemu nazvan "maksim". Umro francuski dr`avnik @or` Ben`amin Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920, kada se povukao iz politi~kog `ivota. Zbog `ustrine kojom je djelovao u parlamentu kao opozicija dobio je nadimak Tigar. U vrijeme Drajfusove afere objavio je 1898. u svom listu L' Oror znamenito Zolino pismo predsjedniku Republike "Optu`ujem". Jedan je od tvoraca Antante i predsjedavaju}i mirovne konferencije u Versaju 1919. U Meksiko Sitiju umro ~uveni meksi~ki slikar i komunisti~ki aktivista Dijego Rivera. Proslavio se monumentalnim muralima u javnim ustanovama u Meksiku (124 freske u palati Ministarstva prosvjete) i u SAD-u. Predsjednik SAD-a D`erald Ford i sovjetski lider Leonid Bre`njev postigli u Vladivostoku privremeni sporazum o ograni~enju ofanzivnog strate{kog nuklearnog oru`ja. U zemljotresu koji je razorio grad Muradije i stotine sela na istoku Turske poginulo je oko 5.300 ljudi, a 50.000 je ostalo bez domova. Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu, kompletno rukovodstvo Komunisti~ke partije ^ehoslova~ke podnijelo je ostavke, uklju~uju}i i generalnog sekretara Milo{a Jake{a. Na mjesto generalnog sekretara partije do{ao je Karol Urbanek. Na jugu Kine sru{io se putni~ki avion "boing 737". U najte`oj nesre}i u istoriji kineskog vazduhoplovstva, poginula je 141 osoba svi putnici i ~lanovi posade. Irci na referendumu tijesnom ve}inom (50,28 posto) izglasali legalizaciju razvoda braka. Predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milo{evi} smijenio na~elnika General{taba Vojske Jugoslavije general-pukovnika Mom~ila Peri{i}a.

Koncepcije sloboda
Upravo na primjeru slobode izra`avanja, na jednoj, i principa jednakosti i religijskih sloboda, na drugoj strani, mo`emo lako uvidjeti, mnogi autori tvrde, kako se argument ljudskih prava doista mo`e (zlo)upotrijebiti
Da li su sloboda religije i pravo na praktikovanje religije u sukobu sa ostalim ljudskim pravima, i ako jesu, sa kojim? Da li se ljudska prava kao instrument sve ~e{}e koriste kao sredstvo i u svrhu emancipacije odre|enih ugro`enih grupa, poput, recimo, polo`aja `ena u nekim religijskim zajednicama, ili, recimo, prava seksualnih manjina? Da li se ljudska prava kao koncept koriste kako bi se nametnula ideolo{ki dominantna pozicija tzv. sekularnih grupa Zapada? Ili se, pak, preko ljudskih prava poku{ava upravo popraviti polo`aj manjina unutar religijskih zajednica, jer same zajednice, po definiciji, nisu monolitne? nja izme|u slobode izra`avanja i religijskih sloboda, jer nije problem religija, ve} religioznost, nije problem u tekstu i izgovorenom, ve} u ~itaocima i interpretatorima. Kao i nebrojeno puta do sada – jedno se ka`e, drugo se ~uje! Na{ sociokulturni kontekst jeste odre|en religijskim pluralizmom ali to nikako ne zna~i i njegovu otvorenost prema religijskoj razli~itosti. Mislim da nam obi~ajnost svakodnevnog `ivota jasno stavlja do znanja, ukoliko `elimo da vidimo, koliko smo otvoreni za Drugo i druga~ije.

1572. 1632.

Jovan J. Zmaj

1833.
Ro|en srpski pisac Jovan Jovanovi} Zmaj, jedna od najmarkantnijih li~nosti srpskog dru{tva u drugoj polovini 19. vijeka. Borac za nacionalno i politi~ko oslobo|enje, ~lan Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozori{ta u Beogradu (189098), urednik nekoliko ~asopisa, najpoznatiji je kao dje~iji pjesnik i autor elegi~nih li~nih ispovijesti.

1642. 1848. 1864. 1916. 1929.

Neuralgi~na ta~ka
dominantnim normativnim sistemom – tamo dakle gdje nema govora o univerzalnosti ljudskih prava. A to nas ve} dovodi do klasi~nog predlo{ka za zaljubljenike u rasprave o univerzalizmu vs. kulturnom relativizmu! Ja dakako ne mogu na ovom mjestu ulaziti u argumente debate o univerzalizmu i kulturnom relativizmu pristupa ljudskim pravima, ali mi se ~ini va`nim podsjetiti na to da ne smijemo izgubiti iz vida prethodnu ~injenicu - postoje i uvijek su postojale razli~ite koncepcije sloboda u demokratskim okru`enjima. Kona~no, ~esto „zaboravljamo” da su univerzalna ljudska Uru{avanje prethodnog re`ima i slom prethodne dr`ave, te „nedovr{iva” dr`ava dejtonske konfiguracije ima, isti~em to za prigodu ove teme, klju~nu neuralgi~nu ta~ku! No, prethodno jedna metodolo{ka napomena mene pozicija pravnog idealizma ostavlja potpuno ravnodu{nim, dapa~e, imam prema takvoj poziciji „blagu” averziju, stoga je ostavljam po strani, i ne smatram uop}e relevantnim za ovu raspravu ono {to je taksativno navedeno u aneksu IV DPA (~itaj Ustav), pa tako ni ~injenicu da, recimo, Evropska konvencija za za{titu ljudskih prava i osnovnih sloboda ima supremaciju nad svim ostalim zakonima u BiH. Dakle, de facto neuralgi~na ta~ka (jo{ uvijek) jeste su{tinski nerije{eno pitanje odnosa dr`ava – religijske zajednice. [ta pri tome imam u vidu? Prije svega, to da niti mo`emo govoriti o modelu separatizma (onaj ~uveni jeffersonovski wall of separation – tj. Roger Williamsonov „vrt nasuprot neciviliziranosti i divljini”), niti o modeluneutralnosti bez separatizma (u literaturi su naj~e{}e analizirani primjeri neke dr`ave Europe – Njema~ka, Velika Britanija, ili odskora Danska). „Nikako da sazrije odluka, {ta nam je danas plauzibilnije zagovarati i ~initi – {tititi religiju od dr`ave, ili dr`avu od religije. Dakako, „mo`dana gimnastika” nudi izlaz – i jedno i drugo. Slo`io bih se kad ne bih u istom trenu imao nelagodu od situacije u kojoj sam se na{ao ve} vi{e puta, razmatraju}i ovako ili sli~no postavljen problem nakon teorijske elaboracije, uvijek se na|e neko dobronamjeran da ustvrdi: „sve to tako fino teoretski stoji, ali kako konkretno da se ne{to uradi!?” Pred kraj teksta vratit }u se i na taj problem pretpostavljenog vrlog pitca, ali nakon nu`nog ekskursa o javnoj sferi i javnom prostoru. (Sutra: Javni govor)

Ljudska prava
Kona~no, sloboda izra`avanja vs. princip nediskriminacije? Upravo na primjeruslobodeizra`avanja, na jednoj, i principa jednakosti i religijskih sloboda, na drugoj strani, mo`emo lako uvidjeti, mnogi autori tvrde, kako se argument ljudskih prava doista mo`e (zlo)upotrijebiti. Jer sloboda izra`avanja jednako se odnosi i na vjernike i na one koji to nisu. Sa druge strane, religijski zasnovan jezik ~esto je kriminaliziran, a ne bi uvijek trebao biti, samo zbog rizika da }e inspirirati nasilje ili povrijediti religijska osje}anja

1957. 1974. 1976.

^arls Darvin

1859.
Objavljena knjiga engleskog prirodnjaka ^arlsa Darvina "Porijeklo vrsta". Njegova revolucionarna teorija evolucije izazvala je velike kontroverze u nau~nim krugovima, a crkveni su izrazili bojazan da }e knjiga podriti religijska vjerovanja o postanku svijeta.

1989. 1992. 1995. 1998.

KRIMINALIZACIJA Religijski zasnovan jezik ~esto je kriminaliziran, a ne bi uvijek trebao biti, samo zbog rizika da }e inspirirati nasilje ili povrijediti religijska osje}anja pripadnika drugih religija, odnosno onih koji nisu vjernici
pripadnika drugih religija, odnosno onih koji nisu vjernici. Sva ova pitanja, dileme i aporije, zapravo su jednako relevantni u svakom dijelu zemaljske kugle. Ali ishod rasprava o ovim i sli~nim pitanjima, kao i ponu|ena rje{enja, direktno ovise o sociopoliti~kom kontekstu konkretne sredine. Dakle, kada su dvije norme u konfliktu, da li kulturni kontekst preovladava kao presudan? Odgovorio bih sa „da” tamo gdje je prisutan selektivan pristup koji ljudska prava razumijeva samo ukoliko su u skladu sa vlastitim prava kao koncept i promi{ljena tek kao ideal koji se treba dosti}i! Ljudska prava se razumijevaju kao zahtjevi a ne obaveze... nisu (i ne smiju biti – dodao D. A.) ograni~ena na jedan kulturni koncept zasnovan na normama i vrijednostima i tako ograni~ena na odre|eni Weltanschauung. Ljudska prava su praksa koja zahtijeva institucionalnu primjenu kao jedan od osnovnih elemenata njihova postojanja. (Tibi, 2001:68) Sociokulturni kontekst stoga je dobar referencijalni okvir za razmatranje problema balansira-

General Emil Lahud, prvi predsjednik Libana poslije okon~anja 15-godi{njeg gra|anskog rata u toj bliskoisto~noj zemlji, preuzeo je du`nost {efa dr`ave.

1998. 2000. 2003. 2005. 2006.

Oko 900.000 ljudi protestovalo na ulicama Barcelone zbog teroristi~kih akcija baskijske separatisti~ke organizacije ETA. Na ~elu protestne kolone bili su {panski premijer Hose Maria Aznar i drugi visoki dr`avni i politi~ki zvani~nici. Vrhovni sud u Glazgovu ([kotska) osudio je na 27 godina zatvora libijskog obavje{tajca Abdela Baseta Ali al-Megrahija, koji je 2001. progla{en krivim za u~e{}e u ru{enju Pan Amovog aviona na letu broj 103 iznad jezera Lokerbi u [kotskoj 1998. godine. Umro Pat Morita, japansko-ameri~ki glumac, poznat po svojoj ulozi u filmu

D`ek Rubi

1963.
Dva dana poslije atentata u Dalasu na predsjednika SAD-a D`ona Kenedija, D`ek Rubi je u policijskoj stanici ubio iz revolvera Lija Harvija Osvalda, koji je bio osumnji~en za atentat.

Knjiga „Religija u tranziciji“ - Esej o religijskom i politi~kom, koju Oslobo|enje feljtonizira, objavljena je 2010. u izdanju Rabi ca iz Sa ra je va (033 659 938 i 659 846, e-ma il: ra bic.doo@bih.net.ba). Dino Abazovi} je doktor sociolo{kih znanosti, radi kao docent na Odsjeku sociologija Fakulteta politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu, na predmetima Sociologija religije, Sociologija saznanja i morala, Religije suvremenog svijeta i Religije i konflikti.

"Karate kid".

Umrla ameri~ka glumica, pozori{na i filmska scenaristkinja Beti Komden, legenda Brodveja koja je napisala brojne hit pozori{ne i filmske mjuzikle ("Pjevanje na ki{i).

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON JU MJE[OVITA SREDNJA ELEKTROTEHNI^KA [KOLA TUZLA

OGLASI

45

ZDRAVSTVENA USTANOVA KANTONALNA BOLNICA "DR. IRFAN LJUBIJANKI]" BIHA] Adresa: Darivalaca krvi 67, 77000 BIHA] Tel. 037/223-333, Fax. 223-880 web:http://www.kbbihac.ba Kantonalni sud Biha}: Registarski br. 2-56 Identifikacijski br. 4263189550001

Na osnovu ~lana 119. Zakona o srednjoj {koli (Sl. novine TK broj 6/04 i 7/05), Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 10/1-34-24539-1/11 od 17.11.2011. godine i Odluke [kolskog odbora djel. broj: 1098/2011 od 15.8.2011. godine, JU Mje{ovita srednja elektrotehni~ka {kola Tuzla r a s p i s u j e

Broj: 1126-1/11 Biha}, 22. 11. 2011. godine Na osnovu Odluke Federalnog ministarstva zdravstva broj: 06-34-4819/11 od 3. 8. 2011. godine o odobrenju plana specijalizacija i subspecijalizacija zdravstvenih radnika USK-a za 2011. godinu, kao i ~lana 45. Statuta Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijanki}" Biha}, te odluke direktora od 22. 11. 2011. godine raspisuje se:

K O N K U R S
za prijem zaposlenika u radni odnos 1. Mla|i referent za administrativne poslove, 1 izvr{ilac, puno radno vrijeme, na odre|eno vrijeme, do povratka uposlenice sa porodiljskog odsustva, odnosno do raspore|ivanja uposlenika koji su djelimi~no ili u potpunosti ostali bez radnih zadataka, a najdu`e do 10.8.2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati a) Op}i uslovi: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine - da je stariji od 18 godina - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova tog radnog mjesta - da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo b) Posebni uslovi: - odgovaraju}i stepen stru~ne spreme, u skladu sa Pedago{kim standardima - polo`en stru~ni ispit Uz prijavu potrebno prilo`iti dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) 2. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne starije od {est mjeseci) 3. Diploma o zavr{enoj srednjoj {koli 4. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 5. Uvjerenje o radnom sta`u nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme 6. Fotokopija radne knji`ice 7. Uvjerenje zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao 8. Prijava sa kratkom biografijom Napomena: Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje od nadle`nog suda da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od tri mjeseca) izabrani kandidat }e dostaviti u {kolu u roku od osam dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Ukoliko se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i stru~nim licima, primit }e se pripravnik. Napomena: Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom obavit }e se razgovor (intervju). Intervju }e biti odr`an 7.12.2011. U prijavi za konkurs navesti ta~an broj telefona (mobilni i fiksni), e-mail adresu (ukoliko koristite elektronsku po{tu) i ta~nu adresu stanovanja. Kandidati koji se ne odazovu pozivu na intervju bit }e isklju~eni iz dalje konkursne procedure. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od osam dana od dana objave javnog konkursa putem po{te na adresu: Javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU Mje{ovita srednja Elektrotehni~ka {kola Tuzla Ulica Muhameda Hevaija Uskufija broj 2, 75 000 Tuzla DIREKTOR [KOLE Halil~evi} Hasan, dipl. ing. el. teh.

K O NK URS
za - dodjelu specijalizacija: - Anestezija i reanimacija ...........................................................................1 izvr{ilac, - Interna medicina......................................................................................2 izvr{ioca, i subspecijalizacija: - Neonatologija...........................................................................................1 izvr{ilac, - Neuropedijatrija .......................................................................................1 izvr{ilac, - Pedijatrijska endokrinologija i dijabetologija ..........................................1 izvr{ilac. Uslovi za specijalizaciju: Dokaz o zavr{enom medicinskom fakultetu, polo`en stru~ni ispit, jedna godina radnog iskustva u struci od polo`enog stru~nog ispita, uvjerenje o aktivnom poznavanju jednog stranog jezika, uvjerenje o dr`avljanstvu BiH. Uslov za subspecijalizaciju: zavr{ena jedna od osnovnih specijalizacija: za neonatologiju - specijalizacija iz pedijatrije; za neuropedijatriju - specijalizacija iz pedijatrije ili neurologije; za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetologiju - specijalizacija iz pedijatrije. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova tra`enih konkursom slati direktoru Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijanki}" Biha}, putem kadrovske slu`be. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. DIREKTOR: Havi} dr. Hajrudin, spec. urgentne medicine

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 067443 08 Ps Sarajevo, 1. 11. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, i to sudija Kenan Tanovi}, u pravnoj stvari tu`itelja SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO, protiv tu`enih 1. INTERGROUP DOO SARAJEVO, ul. Vi{njik 35-a, Sarajevo i 2. IBROVI] DARIO, ul. Humska 71, Sarajevo, radi duga, v.s. 4.011,25 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH objavljuje sljede}i Broj: 65 0 Ps 179091 10 Ps Sarajevo, 11. 11. 2011. godine

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU

OGLAS
Dana 15. 12. 2008. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enih 1. INTERGROUP DOO SARAJEVO, ul. Vi{njik 35-a, Sarajevo i 2. IBROVI] DARIO, ul. Humska 71, Sarajevo. Ovim putem se dostavlja poziv za glavnu raspravu tu`enim 1. INTERGROUP DOO SARAJEVO, ul. Vi{njik 35-a, Sarajevo i 2. IBROVI] DARIO, ul. Humska 71, Sarajevo, HEMINGWEY LOUNGE BAR, zakazanu za 21. 2. 2012. godine u 13 sati i putem oglasne table suda. Obavje{tavaju se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. Sudija Kenan Tanovi}

OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Aleksandra Vuleta, u pravnoj stvari tu`itelja Volksbank BH DD Sarajevo, protiv tu`enih: 1. Flexo-Team d.o.o. Br~ko, Ul. Ivana Franje Juki}a br. 33, Br~ko, 2. BMD SOCK DC d.o.o. Br~ko, Ul. Dragana Veseli}a br. 4/2, 3. M TEMO d.o.o. Br~ko distrikt, Ul. Bosne srebrene br. 24, Br~ko, 4. Jovanovi} Milo{, Ul. Svetog Save br. 41, Br~ko, 5. \uran Slobodan, Ul. Mladena Maglova bb, Br~ko, 6. MARKOVI] MI]O, ul. Donja Slatina bb, [amac, 7. Markovi} Zora, ul. Me{e Selimovi}a br. 13, Br~ko, radi duga, vs.p. 27.238,84 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06) objavljuje:

OGLAS POZIV
Poziva se tu`eni Milo{ Jovanovi} da pristupi na pripremno ro~i{te zakazano za UTORAK, 13. 3. 2012. godine, u 9.30 sati, soba broj 223, sprat II. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli suda. Sudija Aleksandra Vuleta

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 I 191865 11 I Sarajevo, 14. 11. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, u izvr{nom predmetu tra`ioca izvr{enja MIKROKREDITNA FONDACIJA "LOK" SARAJEVO, ul. Skenderija br. 13, Sarajevo, protiv izvr{enika 1. MA[NI] NIJAZ, ul. Franca Pre{erna br. 6, Sarajevo, 2. MUSA MARINKO, ul. Krste Hegedu{i}a br. 118, Sarajevo, 3. TOLO LJUBICA, ul. Nikole [opa br. 45, Sarajevo i 4. STR "HANA", ul. Nikole [opa br. 37, Sarajevo, radi izvr{enja, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku, a u vezi sa ~lanom 21. Zakona o izvr{nom postupku, objavljuje

RJE[ENJE O IZVR[ENJU
Broj 65 0 I 191865 11 I od 6. 4. 2011. godine Na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice, serija AF 3063321, radi naplate nov~anog potra`ivanja tra`ioca izvr{enja u ukupnom iznosu od 5.450,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate, po~ev od 24. 3. 2011. godine, pa do isplate, odre|uje se izvr{enje prema izvr{enicima i to zapljenom nov~anih sredstava izvr{enika STR HANA, vl. Ma{ni} Nijaz, ul. Nikole [opa br. 37, Sarajevo, broj ra~una TR1370406001089845, kod Fima banke d.d., ra~un broj TR1610000054370063, kod

Raiffeisen banke kao i ra~un broj TR3060510000039278, kod Hypo Alpe Adria bank d.d., pljenidbom 1/2 pla}e koju izvr{enik Tolo Ljubica ostvaruje u firmi Zemljoradni~ka zadruga "Sarajevsko polje", ul. Nikole [opa br. 37, a ako pla}a prelazi iznos od 1.000,00 KM, na tom dijelu izvr{it }e se pljenidba do 2/3 pla}e izvr{enika Tolo Ljubice, te pljenidbom i prenosom 1/2 pla}e izvr{enika Musa Marinko koju ostvaruje u firmi Zemljoradni~ka zadruga "Sarajevsko polje", a ako pla}a prelazi iznos od 1.000,00 KM, na tom dijelu izvr{it }e se pljenidba do 2/3 pla}e izvr{enika Musa Marinko, odnosno zapljenom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvr{enika Ma{ni} Nijaz na adresi Pre{erna br. 6, Sarajevo, Musa Marinko, ul. Krste Hegedu{i}a br. 118, Tolo Ljubica, ul. Nikole [opa br. 45, Sarajevo i STR "HANA", ul. Nikole [opa br. 37, Sarajevo, te prenosom zaplijenjenih nov~anih sredstava, kao i sredstava ostvarenih prodajom pokretnih stvari na `irora~un tra`ioca izvr{enja kod Raiffeisen bank broj 1610000024000139, sve do potpunog namirenja potra`ivanja tra`ioca izvr{enja. Tro{kovi izvr{nog postupka odre|uju se u iznosu od 163,50 KM. SUDIJA Alisa Numi}, s. r. POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Dostavljanje rje{enja o izvr{enju izvr{eniku smatra se izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 179091 10 Ps Sarajevo, 11. 11. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Aleksandra Vuleta, u pravnoj stvari tu`itelja Volksbank BH DD Sarajevo, protiv tu`enih: 1. Flexo-Team d.o.o. Br~ko, Ul. Ivana Franje Juki}a br. 33, Br~ko, 2. BMD SOCK DC d.o.o. Br~ko, Ul. Dragana Veseli}a br. 4/2, 3. M TEMO d.o.o. Br~ko distrikt, Ul. Bosne srebrene br. 24, Br~ko, 4. Jovanovi} Milo{, Ul. Svetog Save br. 41, Br~ko, 5. \uran Slobodan, Ul. Mladena Maglova bb, Br~ko, 6. MARKOVI] MI]O, ul. Donja Slatina bb, [amac, 7. Markovi} Zora, ul. Me{e Selimovi}a br. 13, Br~ko, radi duga, vs.p. 27.238,84 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje:

OGLAS
POZIV
Poziva se tu`eni Flexo-Team d.o.o. Br~ko da pristupi na pripremno ro~i{te zakazano za UTORAK, 13. 3. 2012. godine, u 9.30 sati, soba broj 223, sprat II. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli suda. Sudija Aleksandra Vuleta

46

SPORT

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

udbaleri @eljezni~ara, Vele`a, Borca i [irokog Brijega plasirali su se u polufinale Kupa Bosne i Hercegovine. Branilac trofeja u na{em najmasovnijem takmi~enju @eljezni~ar odigrao je protiv ^elika 0:0 u revan{u ~etvrtfinala na zeni~kom stadionu Bilino polje. Izabrani ci ma tre ne ra pla vog ti ma Amara Osima i ovaj ishod je bio dovoljan za prolaz u naredni krug po{to je @eljo pobijedio sa 2:0 u prvom susretu na Grbavici. Terensku nadmo}nost u ju~era{njoj utakmici ova dva stara rivala imao je zeni~ki sastav, ali je golman Adnan Gu{o bio na visini zadatka i na kraju ostao nesavladan. Tako je @eljezni~ar ponovo bio bolji rival od ^elika u kup-takmi~enju po{to je i u pro{losezonskom finalu slavio dva trijumfa nad istim protivnikom sa 1:0 i 3:0. Najvi{e uzbu|enja bilo je u Banjoj Luci, gdje je Borac eliminisao Sarajevo nakon velike borbe i boljeg izvo|enja jedanaesteraca rezultatom 6:5. Regularnih 90 minuta igre okon~ano je sa 0:0, odnosno istim ishodom kao {to je zavr{en i prvi duel na ko{evskom stadionu „Asim Ferhatovi} Hase“. Odluka o pobjedniku pala je tek u devetoj seriji kada je golman aktuelnog {ampiona na{e dr`ave Asmir Avduki} odbranio penal Dupovca, a @ari} pogodio za prolaz doma}ina. Prije toga golman banjalu~kog tima zaustavio je udarce Sesara i Bajraktarevi}a, dok je ~uvar mre`e ko{evskog premijerliga{a Adilovi} odbranio {uteve Kajkuta i Kruni}a sa bijele ta~ke. Sarajevo je na ovaj na~in ponovo zaustavljeno u ~etvrtfinalu Kupa na{e dr`ave, kao {to je to bio i slu~aj pro{le sezone kada je u ~etvrtfinalnim me~evima ispalo od [irokog Brijega, koji je tada bio bolji rezultatima 2:2 i 1:0. Vele` je ostvario najve}i uspjeh u kup-takmi~enju od osamostaljenja na{e dr`ave plasmanom u polufinale. Puleni stratega ro|enih Mirze Vare{anovi}a remizirali su protiv Branitelja 1:1 i zahvaljuju}i pobjedi od 2:0 na doma}em terenu obezbijedili plasman me|u ~etiri najbolje ekipe. U ju~era{njem revan{u Vele` nije imao pote{ko}a da elimini{e federalnog prvoliga{a jer

F

Odigrani revan{-me~evi ~etvrtfinala Kupa BiH

@eljezni~ar, Vele`, Borac i [iroki Brijeg idu dalje
Branilac trofeja tim sa Grbavice odigrao protiv ^elika 0:0 u Zenici i tako pro{ao u polufinale Borac eliminisao Sarajevo boljim izvo|enjem penala, Vele` izbacio Branitelja, a [iroki ekipu Kraji{nika

^elik - @eljezni~ar 0:0
Stadion Bilino polje u Zenici. Gledalaca: 1.500. Sudija: Edin Jakupovi} (Biha}) - 5, pomo}nici: Goran Dujak (Od`ak) i Zlatan Be~irovi} (Mramor). @uti kartoni: Martinovi}, Damjanovi}, Vr{ajevi}, [i{i}, ^ovi} (^elik), Jamak, Gu{o, Rami} Bogi~evi} (@eljezni~ar). ^ELIK: Nurkovi} 6, Brkovi} 6, Sadikovi} 6, ^ovi} 6, Jusi} 6, Martinovi} 5,5 (od 73. Kapetan -), Puri} 6,5, Damjanovi} 6,5, Had`i} 5,5 (od 81. Dilaver -), He}o 5,5 (od 62. [i{i} 6), Vr{ajevi} 6,5. Trener: Elvedin Beganovi}. @ELJEZNI^AR: Gu{o 6,5, ^oli} 6, Kvesi} 5,5, Vasili} 6,5, Bogi~evi} 6, Nyema 6,5, Jamak 6 (od 68. Be{lija -), Svraka 6, Zeba 6,5, Adilovi} 6 (od 75. Rami} -), Smaji} 6,5 (od 58. Stani} 5,5). Trener: Amar Osim. Mi. D.

Borac - Sarajevo 0:0, penalima 6:5
Gradski stadion u Banjoj Luci. Gledalaca 2.000. Sudija: Tomislav ^ui} (Tomislav-Grad) - 7, pomo}nici: Mario Vinceti} (Ora{je) i Dalibor Hrsti} (Ljubu{ki). Strijelci iz penala: 0:1 - Torlak, 1:1 - Maksimovi}, 1:2 - Belo{evi}, 2:2 - Grahovac, 2:3 - K. Hand`i}, 3:3 - Staji}, 3:4 - Zrnanovi}, 4:4 - Raspudi}, 4:5 - Haski}, 5:5 - Staki}, 6:5 - @ari}. @uti kartoni: Maksimovi}, @ari} (Borac), Haski}, Koja{evi} (Sarajevo). BORAC: Avduki} 8, Markovi} 6,5, Kajkut 7, Grahovac 7, Raspudi} 7, Maksimovi} 7, @ari} 7, Bu~an (od 68. Miki} -), Staji} 6, Staki} 7, Kruni} 6. Trener: Velimir Stojni}. SARAJEVO: Adilovi} 8, ^omor 6,5, Belo{evi} 7, Dupovac 6, Torlak 7, Bajraktarevi} 6, Sesar 6, Sulji} 6 (od 71. H. Hand`i} -), Koja{evi} 6,5 (od 90. Zrnanovi} -), Obu}a 6 (od 82. K. Hand`i} -), Haski} 6. Trener: Jir`i Pli{ek.

^elik i @eljo prikazali borbenu, ali ne i pretjerano lijepu igru

Foto: M. TUNOVI]

[iroki Brijeg - Kraji{nik 0:0
Stadion Pecara. Gledalaca: 300. Sudija: Husein Terzi} (Travnik). [IROKI BRIJEG: Bilobrk, Diogo (od 67. Varea), Brekalo (od 36. Jefthon), Je{e [ili}, Serdaru{i}, Ko`ul, Kvesi}, ]ori}, Zakari} (od 89. Wagner), Mi{i}. Trener: Branko Kara~i}. KRAJI[NIK: Hod`i}, [neler, Bajri}, Sarajlija, Halilovi}, Ru`i}, Treji}, Nascimento (od 90. Babi}), [abi}, Ra~i}, Pehilj. Trener: Denis Sadikovi}. je poveo golom Rijada Demi}a u 38. minuti, dok je Branitelj izjedna~io preko Petrovi}a u 61. [iroki Brijeg je remizirao sa Kraji{nikom 0:0, osigurav{i tako prolaz u dalje takmi~enje te`e od o~ekivanog. Mada su oba susreta izme|u ova dva rivala privedena kraju nerije{enim rezultatima (prvi dvoboj 1:1), favorizovana ekipa sa Pecare je protiv autsajdera i ~lana Prve lige FBiH, zahvaljuju}i postignutom golu u gostima nastavila borbu za trofej u najmasovnijem takmi~enju.
Z. R.

Branitelj - Vele` 1:1
Stadion u Rodo~u. Gledalaca: 200. Sudija: Robert Zrili} (Banja Luka). Strijelci: 0:1 - Demi} (38), 1:1 - Petrovi} (61). @uti kartoni: Renato, Glavina, Deli} (Branitelj), Jazvin, Demi}, Iveti} (Vele`). BRANITELJ: Pand`a, Vazge} (od 46. Petrovi}), Mari}, Renato, Bebani}, Eminovi}, Glavina (od 56. Suton), Pinjuh, Dragi~evi}, Zovko (od 70. Ferenc), Deli}. Trener: Ivan Bubalo. VELE@: O{trakovi}, Stoki}, Jazvin, Laki~evi} (od 90. Mehremi}), Kodro (od 65. Zvoni}), Hasanovi} (od 56. Zolj), Demi}, Brkovi}, Rov~anin, Oki}, Iveti}. Trener: Mirza Vare{anovi}.

Liga prvaka Barcelona bolja od Milana

GRUPA
1. Leverkusen 2. Valencia 3. Chelsea 4. Genk

E
5 3 0 5 2 2 5 2 2 5 0 2 Rezultati 2 1 1 3 7:7 12:4 10:4 1:15 9 8 8 2

GRUPA
1. Arsenal 2. Marseille 3. Olympiacos 4. Dor tmund 5 5 5 5

F
0 2 3 3 6:3 4:2 5:5 4:9 11 7 6 4 2:1 0:1

Jahi}ev APOEL ostaje nepora`en
Kiparski APOEL na{eg reprejevojstrani, a ovaj je ubacio u {ezentativcaSanelaJahi}aobezbisnaesterac doma}ih gdje je van jedio je plasman u narednu Bommel nespretno reagovao i rundu Lige prvaka po{to je na poslao loptu u mre`u. vru}em gostovanju kod ruskog Milan je izjedna~io nakon Zenita remizirao sa 0:0 u uta{to je Seedorf proigrao Ibrahikmici 5. kola grupe G. movi}a, koji je iz trkaposlaolopOstav{i nepora`en i osvojivtupored Valdesa za 1:1 u20. mi{i bod u duelu sa direktnim nuti. Jedanaest minuta kasnije konkurentom za prvo mjesto u dosu|en je penal za Barcelonu, Reuters grupi, Jahi}evAPOEL jesa~uvao Ibrahimovi} posti`e gol koja udarcem Messija sa bijele lidersko mjesto u skupini, sakuta~ke ponovo dolazi do prekola Lige prvaka, Barcelona je na piv{i devet bodova. APOEL je uspio gostovanju na San Siru savladala dnosti od 2:1. U 54. minuti, Boateng da u dosada{njih pet utakmica os- Milan rezultatom 3:2 u utakmici je poravnao na 2:2, a ta~ku na ovu tanebez poraza. SanelJahi} je u igru grupe H. Katalonski tim je stigao do utakmicustavio je svojimpogotkom u{ao u 67. minuti utakmice. vodstva od 1:0 autogolom van Bom- Xavi u 63. minuti za veliku pobjedu U velikom derbiju kompletnog 5. mela. Messi je proigrao Keitu na li- Barcelone. G.V.

Bayer - Chelsea 2:1 (Derdiyok 73, Friedrich 90 - Drogba 49) Valencia - Genk 7:0 (Jonas 10, Soldado 13, 36,40, Hernandez 68, Aduriz 70, Costa 81)

3 2 2 1 2 0 1 1 Rezultati Arsenal - Borrusia D. (Persie 49, 86 - Kagawa 90) Marseille - Olympiakos (Fetfatzidis 82)

GRUPA
1. Barcelona 2. Milan 3. Plzen 4. BATE

H
5 4 1 5 2 2 5 1 1 5 0 2 Rezultati 0 16:4 13 1 9:6 8 3 2:9 4 3 2:10 2

GRUPA
1. APOEL 2. Zenit 3. Por to 4. Shakhtar

G
5 5 5 5 2 3 2 2 2 1 0 2 Rezultati 0 1 2 3 6:4 7:5 7:7 4:8 9 8 7 2 0:0 0:2

Zenit - APOEL Shakthar - Por to (Hulk 79, Rat 90ag.)

BATE - Plzen 0:1 (Bakos 42) Milan - Barcelona 2:3 (Ibrahimovi} 20, Boateng 54 - Bommel 14ag, Messi 31pen, Xavi 63)

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011. Malonogometna selekcija BiH sprema se za kvalifikacije

SPORT

47

Had`ibegi} nije vi{e trener Arlesa
Na{ stru~njak Faruk Had`ibegi} sporazumno je raskinuo ugovor sa Arlesom nakon poraza od Guingampa 1:2 na doma}em terenu u zaostaloj utakmici 14. kola Druge lige Francuske. Tim iz Avignona koji je doskora predvodio nekada{nji selektor fudbalske reprezentacije BiH zauzima pretposljednje, 19. mjesto na tabeli sa 13 bodova i bilansom od tri pobjede, ~etiri remija i sedam poraza, uz gol-razliku 11:17. Razlog Had`ibegi}evog odlaska sa trenerskog mjesta u Arlesu su slabi rezultati ekipe, koja je do`ivjela ~etiri poraza od Angersa sa 2:0, Lavalla 2:1, Bastije 3:0 i Guingampa u posljeZ. R. dnjih pet me~eva.

Malonogometna selekcija BiH u hotelu Park

U Sarajevo sti`e

peterostruki prvak Evrope
BiH se nalazi u grupi sa [pancima, koji su u posljednjih sedam evropskih prvenstava osvojili ~ak pet naslova Selektor Boro Matan bira 14 najboljih
Malonogometna reprezentacija BiH protekla tri dana boravila je u hotelu Park u Vogo{}i, gdje je obavila mini pripreme pred po~etak kvalifikacija narednog mjeseca. Selektor bh. tima Boro Matan na spisak je uvrstio 23 igra~a, kako bi na djelu mogao vidjeti najbolje {to BiH u ovom trenutku ima, a za naredne pripreme, koje po~inju 10. decembra, pozive }e dobiti 14 nogometa{a. Podsje}anja radi, na{a selekcija kvalifikacije za EP igra}e u Zetri, a protivnici }e biti Belgija, Norve{ka, te jedna od najboljih evropskih, ali i svjetskih ekipa - reprezentacija [panije. Na{i malonogometa{i 15. decembra otvaraju kvalifikacioni turnir protiv Belgije, dan poslije na rasporedu je susret protiv

Matanovi izabranici
Selektor malonogometne selekcije BiH Boro Matan na pro{ireni spisak uvrstio je 23 igra~a: Fahrudin Omergbegovi}, Goran Melher, Du{an Berak, Denis La~i}, Alen Lali}, Maid Rami}, Slaven Novoselac, Dra`en Novoselac, Miljan Vico, Du{ko Be}arevi}, Ivan Matan, Nijaz Mulahmetovi}, Vlado Vladisavljevi}, Almir Kerla, Milo{ Tanackovi}, Anel Radmilovi}, D`enan ]eligija i Milorad Cimirot. Norve{ke, a 18. decembra na redu je poslastica: BiH - [panija. U stru~nom {tabu se nadaju kako bi do okr{aja protiv furije na{a selekcija mogla imati maksimalnih {est bodova, pa bi protiv [panije, koja je u poslje dnjih se dam evrop skih prvenstava osvojila ~ak pet naslova, mogla odigrati bez pritiska. [panci su uz pet naslova prvaka jednom bili viceprvaci, a jednom tre}eplasirani, {to dovoljno govori o njihovoj snazi. Dodajmo kako se uz Matana u stru~nom {tabu bh. selekcije nalaze i treneri Muhamed Pori~anin, Sini{a Mulina i Josip ^ili}, zatim fizioterapeut Branislav Te{an, te ekonom Admir Zaimovi}. J. LIGATA

Sejad Salihovi} blizu Wolfsburga
Prema pisanju njema~kih medija, fudbalski reprezentativac BiH Sejad Salihovi} se nalazi u vrhu liste `elja trenera Wolfsburga Felixa Magahta, koji je i u pro{lom prelaznom roku `elio anga`ovati igra~a Hoffenheima. Salihovi} je vezan ugovorom za Hoffenheim do juna naredne godine, {to zna~i da bi ovaj bundesliga{ rizikovao da ga izgubi bez ikakve od{tete ako se ne realizuje njegov transfer u januaru. Fudbaler na{e selekcije koji mo`e igrati na vi{e pozicija je ranije izjavio da su male {anse da ostane u Hoffenheimu jer klupsko ru ko vod stvo na mje ra va smanjiti plate igra~ima u idu}im sezonama. Mada je menad`er Hoffenheima Ernt Tanner rekao kako ne zna ni{ta o mogu}em odlasku Salihovi}a, njema~ki mediji navo de da je po sao bli zu za klju~enja i da je ~lan zmajeva ve} sada novi fudbaler Wolfsburga.

Komitet za normalizaciju N/FSBiH zasjeda danas

Salihamid`i} u ekipi kola
Oba naj~itanija njema~ka spor tska ma ga zi na Sport Bild i Kicker uvrstili su Hasana Salihamid`i}a u najbolju ekipu 13. bundesliga{kog kola. Dobio je 34-godi{nji bosanski nogometa{ Wolfsburga dvojku od izvje{ta~a oba lista (ocjene se u Njema~koj kre}u od najni`e {estice do najvi{e jedinice) za igru u subotnjoj doma}oj pobjedi (4:1) njegovog tima nad Hannoverom. S pozicije veznog igra~a postigao je veteran u Magathovoj ekipi dva gola. Kvalifikovalo ga je to za mjes to u ide al nom ti mu kola i po Sport Bildu i po Kickeru. U idealnim sastavima na{ao se prvi put ove sezone.

Razgovori o novom ugovoru za Su{i}a
Pred sje dnik Ko mi te ta za nor ma li za ci ju N/FSBiH Ivica Osim izjavio je da }e se na dana{njem sastanku fudbalske vlade na{e zemlje u 12 sati u Sarajevu razgovarati o mnogim stvarima. Prema Osimovim rije~ima, sigurno }e jedna od tema biti i novi ugovor za selektora BiH Safeta Su{i}a, kojem krajem godine isti~e ugovorna obaveza sa na{om ku}om fudbala. „Bitna stvar je da se razgovara o novom ugovoru za selektora zbog mira u ku}i, ali u nas ~im se razgovara, neko se naljuti. Moramo analizirati bolje situaciju i biti objektivni. Potrebno je utvrditi {ta se propustilo, ako je bilo propusta. Pri~at }emo i o odnosu igra~i - reprezentacija“ rekao je , Osim. Z. R.

Pri~at }emo i o odnosu igra~i - reprezentacija: Ivica Osim

48

SPORT

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Otvara se dom

na Kraljevcu
Visokogorska tura na Prenj Osnovna planinarska {kola u Jajcu Izlet na Vrsane Istra`ivanja na Tvrtkovcu Zimovanje na Igmanu
Ure|uje: Ramo KOLAR

VISOKOGORSKU TURU na rijetko posje}eni prenjski vrh Veliki Kaplju~ (1.946 m nv), pro{log vikenda izveli su Red`ep Grabus, Kemaludin Mutap~i} i Braco Babi}. Pristup vrhu izveden je pravcem: Nazdraji} Mahala - Ledenice -Volovica - Velika Baba Plo~e - Veliki Kaplju~. Sa vrha se pru`a jedinstvena panorama na sve vrhove Prenja visokih preko 2.000 metara. Do vrha je potrebno 4 sata hoda nemarkiranom stazom uz visinsku razliku od 1.600 metara u jednom pravcu... • OSNOVNU PLANINARSKU [KOLU nastavljaju u Klubu prijatelja prirode iz Jajca. Sa djecom iz jedne podru~ne {kole se iza{lo na lokalitet Crvenih stijena, dok su djeca iz podru~ne {kole Divi~ani obi{li lokalitete mjesnih ste}aka, a potom nastavilo do nadstre{nice ispod Stijena. Bilo je

to prelijepo iskustvo i na{a nova motivacija da se pomogne mladim ~lanovima na sticanju novih znanja. Da se aktivnosti nastavljaju govori i ~injenica da sa djecom sljede}i vikend idemo na Vla{i}, gdje }e se prvi put susresti sa planinarskim domovima, javio je Enis Ajkuni}... • SVE^ANO OTVARANJE DOMA - planinarske ku}e “Ibrahim Fejzi} Dedo“ na Kraljevcu (Bjela{nica) odr`at }e se 25. i 26. novembra. To je vijest koju je poslao Sajto Vegara iz PSD Pazari} iz Pazari}a. Na Dan dr`avnosti, u 14 sati sama ku}a }e biti otvorena, a sutradan se sve~anost nastavlja pohodom-izletom u vi{e tura prema Lupoglavi, [avnicima, Kradeniku, Djevoja~kim stijenama, @drijelu i Hranisavi. Potom }e biti organiziran zajedni~ki ru~ak, nakon ~ega slijedi tradicionalno planinarsko sijelo koje }e trajati do kasno u no}. Za one koji bi no}ili,

obavijest da je broj mjesta ograni~en na 45, pa je potrebno rezervirati krevet u dru{tvu. Ina~e su planinari Pazari}a imali vi{e akcija, me|u kojima se izdvaja pohod na Bjela{nicu preko Opan~aka, Kalajli jezera, Male Hranisave, Had`ihasanova vrha, @drijela i Djevoja~kih stijena do Kraljevca. Tako|er su bili i na starom gradu Gradac kod Had`i}a... • IZLET NA VRSANE na Dan dr`avnosti BiH organizira PD Konjuh iz Tuzle. Jednodnevni pohod se za sve ljubitelje prirode organizira pod nazivom “Pje{a~enjem - svi na Vrsane“... • ISTRA@IVANJE IZVORA Seocke poduzeli su pripadnici Speleolo{kog odjela SNIK Atom Zavidovi}i. Nakon prisustva Drugom biospeleolo{kom simpozijumu u BiH, ekipa Atomaca u sastavu Bahrudin, Sajo, Neno, Ado, Medo, Emir, Drazen i Esko, odlazi na Smetove na no}enje a

Red`ep Grabus, Braco BAbi} i Kemal Mutap~i} na Prenju

U~e(s)nici i nastavnici planinarske {kole iz Jajca

uju tro u po dno`je pla ni ne Tvrtkovac, jugozapadno od vrha, na Izvor Seocke rijeke. Izolovani komad kr{a je zanimljiv za istra`ivanje, posebno sa aspekta biospeleologije... • ZIMOVANJE - [KOLU SKI-

JANJA i ovoga zimskog raspusta organizira PSD PTT prijatelj prirode. Kao i ranije {kola se odr`ava na Igmanu i Bjela{nici, te domu ovoga dru{tva na Malom polju. Sve dodatne informacije i rezervacije u dru{tvu...

Rafael Nadal nakon poraza u Londonu

Reagovanje na pisanje Dnevnog avaza

Ne znaju ili, po

obi~aju, la`u
Osniva~ka skup{tina je odr`ana, iz bezbjednosnih razloga, u zgradi tada{njeg Predsjedni{tva BiH na II spratu u prisustvu brojnih sportskih radnika... Za prvog predsjednika OKBIH izabran je Stjepan Kljui}, za potpredsjednika pokojni Uglje{a Uzelac, a za generalnog sekretara Izudin Izo Filipovi}. Odmah sutradan o tome je obavije{ten i MOK u Lozani ~iji je tada predsjednik bio Juan Antonio Samaranch koji je, jo{ tokom rata u Sarajevu posjetio grad i Olimpijski komitet BiH. U njegovoj pratnji tada je bio i sada{nji predsjednik MOK-a g. Jacques Rogge ali i drugi dostojanstvenici iz Lozane.
Izudin Izo Filipovi}, Sarajevo

Federer je bio preagresivan za mene
Rafael Nadal je dobro prihvatio te`ak poraz (6:3, 6:0) od svog najve}eg rivala Rogera Federera na ATP Finalsu u Londonu. Branitelj naslova i peterostru ki po bje dnik Fe de rer je ovom pobjedom ve} osigurao plasman u polufinale, dok }e Nadal za plasman me|u ~etiri najbolja danas morati pobijediti Francuza Jo-Wilfrieda Tsongu. “Rezultat je realan. Nije to nikakva zabluda, Roger je bio brilijantan u svakom trenutku“ re, kao je ljevoruki [panac i dodao: “Prihvatam ovaj poraz i ~estitam Federeru jer je stvarno odigrao fantasti~an me~. Jednu stvar moram priznati. Kada igra na ovoj razini, Roger je jednostavno bolji od mene! To je tako. Dao sam sve od sebe. Uvijek dajem sve od sebe. Uostalom, nisam lo{e odigrao prvi set. Uop{te nisam bio lo{, iako to mo`da zvu~i smije{no pri ovakvom rezultatu. Ali, Roger nije napravio niti jednu gre{ku cijeli me~ i bio je preagresivan za mene. Dao sam ono najbolje od sebe, ali nije bilo dovoljno.”

U tekstu koji je, bez autora, potpisala sama Redakcija, na sportskoj stranici od 18.11.2011. stoji, izme|u ostalog, da je Delegacija Olimpijskog komiteta BiH (OKBiH) posjetila Lozanu i da je predsjednik MOK-a dr. Rogge obe}ao dolazak u BiH. U drugom pasusu iste vijesti ka`e se “da }e na ceremoniji obilje`avanja 20. godi{njice postojanja OKBiH, koja }e se desiti sredinom 2013. godine...” Dakle Avaz ili ne zna ili ponovo la`e kao i stotine puta do sada. Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine formiran je 4. juna 1992. godine, dakle ni mjesec dana poslije prijema Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije.

ITF Futures u Antaliji

D`umhur, [etki} i Brki} uspje{ni
Bh. teniseri Damir D`umhur, Aldin [etki} i Tomislav Brki} plasirali su se u drugo kolo ITF Futures turnira u Antaliji, vrijednog 10.000 dolara. Tre}i no si lac D`um hur u prvom kolu je pobijedio Ukrajinca Vladislava Manafova sa 6:3 6:3, dok je [etki}, koji je sedmi nosilac, savladao Holan|anina Wesleya Koolhofa sa 6:3 6:1. Tomislav Brki} je do plasmana u drugo kolo do{ao pobjedom nad {es tim no si ocem, Francuzom Glebom Sakharovom, rezultatom 7:5, 7:5. D`umhur i [etki} bili su uspje{ni i u dublu. U prvom kolu savladali su slovenski par Bedene/Urbanija sa 6:3, 6:1.

Aldin [etki} pobijedio Holan|anina Wesleya Koolhofa

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

SPORT

49

Sindis Demi} nakon pobjede Bosne ASA BHT nad Borcem

Prava isku{enja tek dolaze
Studenti su u Banjoj Luci odigrali do sada najte`u utakmicu u prvenstvu • U subotu do~ekuju Vardu
Ko{arka{iBosna ASA BH Telecomaupisali su sedmuuzastopnupobjedu u Ligi 13 nakon {to su u zaostaloj utakmici 8. kola pobijedili Borac u Banjoj Luci rezultatom 81:79. Ponovo je briljiraonajiskusniji ~lan studenata D`enan Rahimi} sa 25 poena i 13 skokova, a najbolju partiju otkako se vratio u Bosnu pru`io je i Sindis Demi} koji je skupio 15 ko{eva. "To je bila najte`a utakmica koju smo odigrali u dosada{njem dijelu prvenstva. Vodili smo neizvjesnu borbu, ali smo jo{ jednom pokazali da najbolje igramo u tre}oj ~etvrtini utakmice kada ve}ina ekipa do`ivljava svoj pad. Tada sva na{a fizi~ka spremnost i mentalna snaga dolaze do izra`aja. Drago mi je {to smo pobijedili neugodnu ekipu Borca i nastavili pozitivan niz", kazao je Sindis Demi} koji priznaje da u klubu niko nije o~ekivao da }e njihov tim biti u prvih osam kola jedina ekipa u prvenstvu bez poraza. "Imali smo laganiji raspored na po~etku kad nam je trebalo da se ui-

Frljak: Dobro nam ide
Trener studenata Hamdo Frljak bio je zadovoljan nakon me~a u Banjoj Luci. “Znali smo da nas ~eka te`ak me~. Ne samo iz razloga {to je Borac bio pod imperativom pobjede, ve} {to je kod ku}e jedan od najte`ih protivnika. Imali smo problema sa prodorimanjihovihniskihigra~a, no na kraju smo uspjeliizvu}imaksimum iz utakmice. Pohvalio bih sve igra~e. Iako smo prili~no neiskusan tim, za sada nam ide dobro” , M. I. kazao je Frljak. Ipak, mi moramo pobijediti pred na{im navija~ima i uz pravilan pristup vjerujem da mo`emo nastaviti nizati dobre rezultate. Zatim slijede me~evi sa Servitiumom i ^elikom, a onda i najte`e gostovanje kod Igokee koje }e nam pokazati koliko vrijedmo", zavr{ava A. KRVAVAC Demi}.

Sindis Demi} Banjalu~anima ubacio 15 poena

gramo i to nam je i{lo naruku. I trener Hamdo Frljak nam se malo kasnijepriklju~io, ali je mnogopomogao i dobro poslo`io ekipu. Zaista napornotreniramo, a jedna smo od rijetkih ekipa koja koristi svih 12 igra~a u rotaciji. Ne treba zaboravi-

ti ni ~injenicu da se i uprava kluba maksimalno trudi da nam obezbijedi sve uslove tako da im se nastojimo odu`iti dobrim rezultatima", smatraDemi} i dodaje da njihov tim tek o~ekuju veliki ispiti. "U narednim kolima su prava is-

ku{enja. U subotu nam dolazi Varda koja nije nimalo naivna ekipa. Imali su zapa`ene rezultate u dosada{njem dijelu prvenstva, a o njihovom kvalitetu dovoljno govori podatak da su od Igokee izgubili u posljednjoj minuti susreta.

U decembru `rijeb za EP u ko{arci 2013.

Izostala pomo} dr`avnih institucija

BiH u drugom {e{iru
Osim bh. ko{arka{a, u drugoj jakosnoj grupi su Ukrajina, Bugarska, Poljska, Izrael i Italija • Kvalifikacije su na rasporedu od 15. avgusta do 15. septembra 2012. godine • Ko{arka{ice BiH u petoj grupi
Ko{arka{ka reprezentacija BiH nalazi se u drugoj skupini uo~i `rijeba kvalifikacija za Evropsko prvenstvo koje }e se 2013. odr`ati u Sloveniji. Osim BiH, u drugom {e{iru su Ukrajina, Bugarska, Poljska, Izrael i Italija. U kvalifikacijama }e se takmi~iti 31 ekipa koje }e se boriti za preostalih16 mjestakojevode u Sloveniju. Reprezentacije}e bitipodijeljene u {est grupa - pet sa po pet, dok }e u jednoj biti {est reprezentacija. Dvije najbolje iz svake grupe, te ~etiri najbolje tre}eplasirane izbori}e EP. Kvalifikacije su na rasporedu od 15. avgusta do 15. septembra 2012. godine. Plasman na EP ve}su osigurali [panija, Francuska, Rusija, Makedonija, Litvanija, Gr~ka, VelikaBritanija i doma}inSlovenija. @rijeb je na programu4. decem-

D`udista Burdali} nije oti{ao na EP
Nakon {to je izostala pomo} od D`udo saveza BiH, te dr`avnih institucija koje su se oglu{ile na vapaj za pomo}, Zeni~anin Ramiz Burdali}, d`udista JK Zenica, iako je rezultatom obezbijedio, nije mogao otputovati za Rusiju da nastupi na Evropskom prvenstvu. Naime, tri takmi~ara d`udo kluba Zenica nastupila su nedavno na dr`avnom prvenstvu za mla|e seniore do 23 godine. Ramiz Burdali} je u kategoriji do 90 kg postao dr`avni prvak savladav{i trostrukog prvaka na{e zemlje i prvaka Balkana Bogdanovi}a. Ovim rezultatom izborio je nastup na Evropskom prvenstvu, ali s obzirom na ~injenicu da ga klub nije mogao poslati, jer nema finansijske mogu}nosti za to, nije mogao oti}i. U na{oj dr`avi punoj apsurda sve je mogu}e, pa tako i da ovaj mladi}, iza koga ne stoje ni strana~ki ljudi, ali ni ljudi na po-

Jakosne grupe
Ko{arka{i: Grupa 1: Hrvatska, Turska, Srbija, Njema~ka, Finska, Gruzija; Grupa 2: Ukrajina, Bugarska, Poljska, BiH, Izrael, Italija; Grupa 3: Crna Gora, Latvija, Belgija, Portugal, Ma|arska, [vedska; Grupa 4: ^e{ka, Estonija, Holandija, [vicarska, Austrija, Azerbejd`an; Grupa 5: Bjelorusija, Slova~ka, Rumunija, Albanija, Luksemburg, Kipar; Grupa 6: Island. Ko{arka{ice: Grupa 1: Crna Gora, Litvanija, Latvija, Bjelorusija, [panija; Grupa 2: Poljska, Gr~ka, Slova~ka, Njema~ka, Izrael; Grupa 3: Ma|arska, Italija, Srbija, Bugarska, Holandija; Grupa 4: Ukrajina, Finska, Rumunija, Belgija, Estonija; Grupa 5: [vedska, Slovenija, [vicarska, BiH, Luksemburg; Grupa 6: Portugal. bra u Freisingu kraj Munchena. Odre|ene su i jakosne grupe kvalifikacija za EP ko{arka{ica koje }e se 2013. odr`ati u Francuskoj. Ko{arka{ice BiH nalaze se u petom {e{iru sa [vedskom, Slovenijom, [vicarskom i Luksemburgom. Direktan plasman na EP izborile su reprezentacije Hrvatske, Rusije, Turske, ^e{ke, Velike Britanije i Francuske. U kvalifikacijamau~estvuje 26 ekipa koje }e biti podijeljene u pet grupa, a prve dvije ekipe iz svake skupine idu na EP.

Daleko je Rusija za Ramiza Burdali}a

lo`aju, i ne bi trebao da razmi{lja o nekom boljem rezultatu. Problem u na{oj zemlji je kada neko napravi iskorak, jer naj~e{}e nema adekvatnu pomo} ni od dr`ave niti entiteta. Ovoga puta izostala je pomo} i sa ni`ih instanci - Kantona i Op}ine. Sportisti su uglavnom tako ostavljeni sami sebi i ljudima iz njihovih klubova da ako su u mogu}nosti pru`e im podr{ku. Ako ne, onda mogu samo na televiziji i preko interneta pratiti rezultate sa velikih takmi~enja. Naravno, ako imaju uslove i za to, Mi. D. televizor i kompjuter.

50

OGLASI
Tvornica konfekcije „BORAC“ d.d. - u ste~aju ZENICA Ste~ajni upravnik Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novo Sarajevo OP]INSKI NA^ELNIK

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Broj: St-6265/08-04/11-O Dana 21. 11. 2011. godine Na osnovu ~lanova 101, 102. i 103. Zakona o ste~ajnom postupku („Slu`bene novine FBiH“, br. 29/03, 32/04 i 42/06), Odluke Skup{tine povjerilaca od 7. 5. 2009. godine i Odluke Odbora povjerilaca od 8. 11. 2011. godine, ste~ajni upravnik objavljuje

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Sarajevo Canton Sarajevo City Municipality of Novo Sarajevo MUNICIPALITY MAYOR

OGLAS O KONTINUIRANOJ PRODAJI IMOVINE
A. Predmet oglasa je prodaja imovine ste~ajnog du`nika: 1. Tvornica konfekcije „BORAC“ d.d. Zenica, kao cjelina, {to uklju~uje slijede}u imovinu: - Zemlji{te kruga Tvornice, ulica Sarajevska broj 123, Zenica, nekretnina ukupne povr{ine 12.445 m2, parcele s.p. k~. br. 585/1; 586/3; 576/8, upisane u ZK ulo`ak br. 144 K.O. SP_Raspoto~je, sa upisanim pravom vlasni{tva i direktnim pristupom sa asfaltirane Sarajevske ulice. - Proizvodno-poslovni objekat, ulica Sarajevska broj 123, Zenica, nekretnina koja se sastoji od slijede}ih cjelina: kancelarijske prostorije, restoran sa zasebnom kuhinjom i salonom, proizvodne hale, magacin repromaterijala i gotovih proizvoda, pogon zavr{ne obrade i kontrole, velike i male krojnice, sanitarnih ~vorova, kotlovnice sa mehani~kom radionicom i portirnice sa gara`om, sve je izgra|eno na parcelama s.p. k~. br. 585/1; 586/3; 576/8, upisanim u ZK ulo`ak br. 144 K.O. SP_Raspoto~je, sa upisanim pravom vlasni{tva i direktnim pristupom sa asfaltirane Sarajevske ulice. Po~etna prodajna cijena ..................................................................2.000.000,00 KM (depozit 100.000 KM). 2. Oprema u kotlovnici (parni kotao, kompresorska stanica, vakuum pumpa, proto~ni bojler i ostala oprema u kotlovnici) Popisna lista br. 1 — prodaja u paketu Po~etna cijena...................................................................................................27.000,00 KM (depozit 2.700 KM). 3. Ma{ine i oprema, kancelarijski namje{taj i inventar - prema Popisnoj listi 2 — prodaja u paketu Po~etna cijena...................................................................................................38.000,00 KM (depozit 3.800 KM). 4. Gotovi odjevni predmeti: @enski kostimi, kaputi, mantili i jakne i mu{ki kaputi, jakne, prsluci i uzorci — prema Popisnoj lisi 3, prodaja u paketu Po~etna cijena ......................................................................................................30.000,00 KM (depozit 3.000). 5. Repromaterijal: ~oha, postava, dugmad i sl. prema Popisnoj listi 4 — prodaja u paketu Po~etna cijena...................................................................................................27.000,00 KM (depozit 2.700 KM). B. Cijena i na~in prodaje 1. Navedena imovina se prodaje kao cjelina po svim ta~kama. Prodajna cijena je utvr|ena na osnovu Odluke odbora povjerilaca na dan 8. 11. 2011. godine. 2. Prodaja imovine }e se odr`ati usmenim javnim nadmetanjem 21. 12. 2011. godine (srijeda) u 11 sati u krugu firme Dioni~ko dru{tvo „BORAC“ - u ste~aju Zenica, Sarajevska 123. 3. Pojedina~na prodaja neunov~ene imovine na dan javnog nadmetanja vr{iti }e se kontinuirano i pojedina~no svakog radnog dana po po~etnim cijenama po~ev od 22. 12. 2011. godine u krugu tvornice. C. Uslovi, termin i na~in prodaje usmenim javnim nadmetanjem 1. Pravo u~e{}a po oglasu o prodaji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije odr`avanja prodaje usmenim javnim nadmetanjem (B ta~ka 2.) dostave dokaz o uplati sredstava na ime garancije (depozita). 2. Prijava u zatvorenoj koverti sa ponudom o kupovini predmeta prodaje, dokazom o uplati depozita i punim nazivom, adresom i brojem telefona podnosioca prijave se dostavlja neposredno prije odr`avanja prodaje imovine javnim nadmetanjem odre|enog ovim oglasom (B ta~ka 2.). 3. Prodaja imovine }e se odr`ati usmenim javnim nadmetanjem 21. 12. 2011. godine (srijeda) u 11 sati u krugu firme Dioni~ko dru{tvo „BORAC“ - u ste~aju Zenica, Sarajevska 123. 4. Uslovi prodaje su: - imovina, koja je predmet prodaje je u posjedu i vlasni{tvu ste~ajnog du`nika i prodaje se u postoje}em pravnom statusu. - javno nadmetanje }e se odr`ati i ako na njemu u~estvuje samo jedan podnosilac prijave, a koji ispunjava uslove oglasa, - po~etna cijena iz ponude u zatvorenoj koverti ne mo`e biti manja od iste navedene pod ta~kom A ovog oglasa, a najve}a ponu|ena cijena iz zatvorene ponude predstavlja po~etnu cijenu za usmeno javno nadmetanje, - na javnom nadmetanju mogu sudjelovati kupci koji, na ime garancije (depozita), uplate nov~ana sredstava u iznosu od 5% od vrijednosti predmeta prodaje pod ta~kom A 1. i 10% od vrijednosti predmeta prodaje pod ostalim ta~kama (A 2, A3, A4 i A5), na transakcijski ra~un firme Dioni~ko dru{tvo „BORAC“, u ste~aju Zenica, Sarajevska 123, broj 134 090 000 0000 856 kod IK banke d.d. Zenica, ili u gotovini neposredno pred prodaju, sa naznakom: osiguranje za u~e{}e na javnom nadmetanju, - bankarska garancija ne}e se uzimati kao valjan dokaz o uplati potrebnog osiguranja depozita. - kupcu }e upla}eno osiguranje biti ura~unato u cijenu, a ponu|a~ima ~ija ponuda ne bude prihva}ena garancija }e se vratiti u roku od tri dana od dana zaklju~enja javnog nadmetanja po ovom oglasu, - sve poreze (PDV i dr.) i tro{kove oko prenosa vlasni{tva snosi kupac, - prodaja se vr{i po na~elu vi|eno - kupljeno, bez naknadnih prigovora, `albi, vezano za predmet prodaje, - ako najpovoljniji ponu|a~ u roku od 10 dana od prodaje ne uplati ukupnu kupoprodajnu cijenu, smatra se da je odustao od kupnje, te gubi pravo na povrat garancije (depozita), a ste~ajni upravnik progla{ava kupcem slijede}eg najpovoljnijeg ponu|a~a. 5. Imovina koja je predmet prodaje, kao i dokumentacija vezana za istu, mo`e se razgledati svakog radnog dana od 8 do 15 sati, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 061/796 196, 061/829 642 i tel/fax. 032/666- 621. Ste~ajni upravnik [kapur Azra, dipl. oec

Op}inski na~elnik Op}ine Novo Sarajevo, na osnovu odredaba ~lana 50. Statuta Op}ine Novo Sarajevo (''Slu`bene novine Kantona Sarajevo'', broj 35/10) Odluke o izvr{avanju bud`eta Op}ine Novo Sarajevo za 2011. godinu, (''Slu`bene novine Kantona Sarajevo'' broj 10/11) i ~lana 3. Odluke o kriterijima, na~inu i postupku raspodjele sredstava za projekte iz Granta za kulturu i obrazovanje - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 20/09) objavljuje za prijavu projekata iz oblasti kulture i obrazovanja koji se planiraju finansirati/sufinansirati iz bud`eta Op}ine Novo Sarajevo za 2011. godinu I PREDMET POZIVA Pozivaju se udru`enja i neprofitne organizacije za prijavu projekata iz oblasti kulture i obrazovanja, koji }e se finansirati/sufinansirati iz bud`eta Op}ine Novo Sarajevo za 2011. godinu, Ekon. kod 614300, Grant za projekte — udru`enja za kulturu i obrazovanje, u iznosu od 30.000,00 KM. II USLOVI ZA U^E[]E NA JAVNOM POZIVU Pravo u~e{}a na javnom pozivu ostvaruju zainteresirana udru`enja, i neprofitne organizacije koje su registrirane u Bosni i Hercegovini, imaju sjedi{te na podru~ju op}ine Novo Sarajevo, a ~iji projekti }e se realizirati u interesu gra|ana op}ine Novo Sarajevo i na njenoj teritoriji. Sredstva se mogu dodijeliti i subjektima ~ije je sjedi{te na teritoriji druge op}ine, pod uslovom da se projekat kojim se aplicira realizira u interesu Op}ine i u potpunosti na podru~ju op}ine Novo Sarajevo. III SADR@AJ POTREBNE DOKUMENTACIJE Obavezna dokumentacija mora sadr`avati: - popunjen obrazac za aplikaciju za finansiranje projekta, - projekat kojim se aplicira za dodjelu sredstava, sa jasnom definicijom ciljne grupe i o~ekivanim rezultatima, te finansijski plan projekta s izvorima prihoda i o~ekivanim rashodima, - kratak opis udru`enja, odnosno neprofitne organizacije, sa podacima o prethodno realizovanim projektima i kvalifikaciji kadrova koji implementiraju projekat (odgovorne osobe, saradnici i volonteri), - rje{enje o registraciji (ovjerena kopija), - uvjerenje o poreskoj registraciji — identifikacioni broj, - kopija ugovora s bankom o otvorenom transakcijskom ra~unu i broj ra~una, - uvjerenje o izmirenim poreskim obavezama (Poreska uprava), - uvjerenje o izmirenim doprinosima za zaposlenike (ukoliko ima zaposlenih), - saglasnost direktora {kole, ako se projekat planira realizirati sa u~enicima u {kolskim prostorijama, - ostala dokumenta navedena u aplikaciji. IV PROJEKTNE IDEJE Projekat treba da se odnosi na: - organiziranje manifestacija kulturno-umjetni~kog i zabavnog karaktera za zadovoljavanje potreba gra|ana op}ine Novo Sarajevo, - edukacija gra|ana o porocima savremenog svijeta kao {to su droga, alkohol, pu{enje i ostali toksikolo{ki oblici, - unapre|enje demokratije i standarda kulture, obrazovanja i promovisanje volonterizma i timskog rada, - aktivnosti koje promovi{u odgovoran odnos prema prirodi i unapre|enju kvaliteta ljudskog `ivota (ure|enje okoli{a, po{umljavanje, ozelenjavanje, organizovanje planinarskih pohoda i sl.), - promoviranje kulturno-umjetni~kog amaterizma, volonterizma i o~uvanje kulturno-umjetni~kog identiteta, - programe nacionalnih manjina i njihove kulture, - programe za zadovoljavanje interesa gra|ana ili udru`enja osoba sa posebnim potrebama, - uspostavljanje saradnje me|u {kolama i multikulturalne {kolske razmjene, - programe koji se odnose na sprje~avanje nasilja i maloljetni~ke delikvencije, - aktivnosti koje promovi{u ravnopravnost spolova. V KRITERIJI ZA RASPODJELU SREDSTAVA a) Pozitivni kriteriji - da subjekt prijave na javni poziv ima kvalifikovano ~lanstvo za realizaciju projekta, - da projekat ima jasnu definiciju ciljne grupe (kome je namijenjen), - o~ekivani rezultati (efekti na ciljnu grupu), - jasna raspodjela odgovornosti-odgovorna osoba, saradnici i volonteri, - da je subjekt prijave u~estvovao u obilje`avanju zna~ajnih datuma i doga|aja Op}ine Novo Sarajevo, te na dr`avnim i me|unarodnim takmi~enjima, b) Aplikacije se ne}e razmatrati ako: 1. nedostaju formalni uslovi za kandidovanje projekata (nepotpuna ili neta~na dokumentacija), 2. projektu nedostaje jasan prikaz rezultata koji se o~ekuju, 3. aktivnosti koje se planiraju van Op}ine Novo Sarajevo, 4. prijedlog projekta u odgovaraju}oj formi, ali nedostaju klju~ni elementi, 5. aktivnosti predvi|ene projektom ve} postoje, 6. projekat je usmjeren na promociju politi~ke stranke, 7. nije pravdan utro{ak sredstava za ranije odobrene projekte. VI MJESTO I NA^IN PODNO[ENJA APLIKACIJA Prijava na javni poziv podnosi se na propisanom obrascu za aplikaciju koji se mo`e preuzeti u pisarnici Op}ine Novo Sarajevo, u Ulici Zmaja od Bosne 55 ili putem web stranice www.novosarajevo.ba. Aplikacija se podnosi op}inskom na~elniku Op}ine Novo Sarajevo, putem Slu`be za dru{tvene djelatnosti, Ul. Zmaja od Bosne br. 55, s obaveznom napomenom: „Za javni poziv — projekti iz oblasti kulture i obrazovanja“. VII ROK ZA PODNO[ENJE APLIKACIJA Rok za podno{enje aplikacija je 15 dana, od dana objavljivanja javnog poziva u sredstvima javnog informisanja i na zvani~noj web stranici Op}ine Novo Sarajevo. Aplikacije uz koje nisu dostavljena sva tra`ena dokumenta, aplikacije koje nisu dostavljene u navedenom roku, kao i aplikacije korisnika koji u prethodnom periodu nisu pravdali namjenski utro{ak dodijeljenih sredstava, ne}e biti razmatrane. VIII OSTALE ODREDBE Aplikant mo`e aplicirati na ukupan iznos cijene projekta ili dio nedostaju}ih sredstava, {to je du`an navesti u aplikaciji. Ocjenu aplikacije izvr{it }e Komisija za odabir najuspje{nijih projekata, koja }e pripremiti prijedlog, a op}inski na~elnik }e izvr{iti odabir projekata. Raspolo`iva sredstva, Komisija mo`e rasporediti na na~in da ograni~i iznos po pojedina~nom projektu, rukovode}i se brojem prispjelih prijava. Odabrani korisnici, po ovom javnom pozivu, potpisa}e ugovor sa Op}inom Novo Sarajevo, ~ime se obavezuju na po{tivanje odredbi istog. Sarajevo, 23. 11. 2011. Broj: 02-14-2933/11 Op}inski na~elnik Ned`ad Kold`o

JAVNI POZIV

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 Ps 175911 10 Ps Sarajevo, 14. 9. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO protiv tu`enog IDA@UTO d.o.o. Sarajevo i dr. radi duga v.s.p. 26.125,07 KM na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH objavljuje sljede}i

OGLAS
Dana 9. 12. 2010. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enog IDA@UTO d.o.o. Sarajevo, DIN BH DOO SARAJEVO, FINA MH [PED d.o.o. Kiseljak, HAMZI] AJI[A, ZUKANOVI] IZUDIN I SMAJLOVI] ALMIN radi duga v.s.p. 26.125,07 KM. Ovim putem se dostavlja tu`enom poziv za ro~i{te za FINA-MH [PED DOO KISELJAK koje zastupa Almin Smajlovi}, ul. Solakovi}i bb, Kiseljak, zakazano za SRIJEDU, 28. 12. 2011. godine, u 10.30 sati i putem oglasne table suda. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. SUDIJA Radivoje Stani{i}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.
KANTON SARAJEVO JU Srednja tehni~ka {kola grafi~kih tehnologija, dizajna i multimedije Ilid`a Ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 2 Na osnovu ~l. 112. st. 4. Zakona o srednjem obrazovanju (Sl. novine Kantona Sarajevo, br. 23/10) i odluke [kolskog odbora broj 1271/2011 od 21. 11. 2011. godine, JU Srednja tehni~ka {kola grafi~kih tehnologija, dizajna i multimedije Ilid`a objavljuje

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON JAVNA USTANOVA MJE[OVITA SREDNJA RUDARSKA [KOLA TUZLA

51

JAVNI KONKURS za popunu upra`njenih radnih mjesta
1. Nastavnik biologije 2. Nastavnik bosanskog jezika i knji`evnosti 3. Nastavnik bosanskog jezika i knji`evnosti 4. Nastavnik ekonomske grupe predmeta 5. Nastavnik elektrotehnike sa automatikom 6. Nastavnik muzi~ke kulture 7. Nastavnik stru~no-teorijske nastave: Osnovi ma{instva sa grafi~kim strojevima 8. Nastavnik stru~no-teorijske nastave:Web dizajn, tehnologija sa prakti~nom nastavom, vizuelne komunikacije 9. Nastavnik stru~no-teorijske nastave: Izrada web strana, objektno programiranje, baza podataka 10. Nastavnik informatike 11. Nastavnik vjeronauka 12. Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja 13. Nastavnik engleskog jezika 14. Nastavnik grafi~kog dizajna 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (12 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (9 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (16 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (14 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, puna nastavna norma (20 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (2 ~asa) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (15 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (14 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (13 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (4 ~asa) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (8 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (20 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (10 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (11 ~asova) na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine

Na osnovu ~lana 139. Zakona o srednjem obrazovanju ("Slu`bene novine" TK, broj: 6/4 i 7/05) i Odluke o utvr|ivanju uslova i kriterija na osnovu kojih se vr{i ocjenjivanje kandidata za izbor i imenovanje direktora srednjih {kola koje imaju status javne ustanove ("Slu`bene novine" TK broj: 8/10 i 13/10), ~lana 172. Pravila {kole i Odluke [kolskog odbora broj: 3224/11 od 18. 11. 2011. godine, [kolski odbor Javne ustanove Mje{ovite srednje rudarske {kole u Tuzli raspisuje

za izbor i imenovanje direktora Javne ustanove Mje{ovite srednje rudarske {kole u Tuzli, na period od 4 godine Opis poslova direktora {kole: a) organizira i rukovodi radom {kole, predla`e godi{nji program rada {kole i preduzima mjere za njegovo dono{enje, predla`e unutra{nju organizaciju rada {kole, odlu~uje o prijemu zaposlenika u {koli i vr{i ocjenjivanje njihovog rada, odlu~uje o pravima i obavezama iz radnog odnosa, izvje{tava Ministarstvo i Pedago{ki zavod, podnosi [kolskom odboru i resornom ministarstvu izvje{taj o rezultatima rada i materijalnom poslovanju {kole, zastupa i predstavlja {kolu i odgovoran je za njen zakonit rad, zaklju~uje i potpisuje ugovore, priprema i rukovodi sjednicama Nastavni~kog vije}a, izvr{ava odluke [kolskog odbora, obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Kandidati za direktora {kole du`ni su ispunjavati slijede}e op}e uslove: 1. da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, 2. da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova direktora {kole, 3. da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo, 5. da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole. Pored op}ih uslova, kandidati su du`ni ispunjavati slijede}e posebne uslove: a) da posjeduje visoku stru~nu spremu, VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus zavr{enog dodiplomskog studija u trajanju od najmanje ~etiri godine, b) da ima polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika ili pedagoga, c) da ima najmanje 5 godina radnog iskustva u nastavi ili na pedago{ko-psiholo{kim poslovima poslije sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, d) da ispunjava uslove za nastavnika ili pedagoga u {koli u kojoj konkuri{e za direktora, e) da ima program rada i razvoja {kole za period na koji se imenuje, f) da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije koja je povezana sa politi~kom partijom, g) da nema privatan finansijski interes u {koli, h) da nije obavljao du`nost direktora {kole dva puta uzastopno u {koli u kojoj konkuri{e za direktora. Uz prijavu na konkurs, kandidati su obavezni prilo`iti dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: - biografiju kandidata, adresu i kontakt-telefon, - diplomu o zavr{enom fakultetu (original ili ovjerena kopija), - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci), - uvjerenje o najmanje 5 godina radnog iskustva u nastavi, ili na pedago{ko-psiholo{kim poslovima nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan rad na poslovima nastavnika ili pedagoga (original ili ovjerena kopija), - program rada i razvoja {kole na period na koji se imenuje, - ljekarsko uvjerenje kao dokaz da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova direktora {kole (ne starije od 6 mjeseci), - izjavu da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije koja je povezana sa politi~kom partijom (ovjerena izjava kod nadle`nog organa), - izjavu da nema privatni finansijski interes u {koli u kojoj konkuri{e (ovjerena izjava kod nadle`nog organa), - izjavu da nije obavljao du`nost direktora {kole dva puta uzastopno (ovjerena izjava kod nadle`nog organa), - izjavu da nije osu|ivan za krivi~no djelo (ovjerena izjava kod nadle`nog organa), - uvjerenje da kandidat nije ka`njavan u oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole (uvjerenje izdato od nadle`nog suda ne starije od 3 mjeseca), - izjavu da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (ovjerena izjava kod nadle`nog organa). Rok za podno{enje prijava na konkurs je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Kandidati }e biti obavije{teni o rezultatima konkursa u roku od osam dana od dana dono{enja odluke. Prijave sa tra`enom dokumentacijom treba dostaviti neposredno ili putem po{te, u zatvorenoj koverti, sa naznakom Prijava na konkurs za radno mjesto direktora {kole u JU Mje{ovitoj srednjoj rudarskoj {koli u Tuzli - NE OTVARAJ na adresu JU Mje{ovita srednja rudarska {kola Tuzla Bosne srebrene 55 75000 Tuzla. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Predsjednik [kolskog odbora Fikret Selman, dipl. in`.

KONKURS

UVJETI: Pored op}ih uvjeta predvi|enih Zakonom, kandidati moraju ispunjavati i posebne uvjete predvi|ene Zakonom o srednjem obrazovanju i Nastavnim planom i programom za tehni~ke i srodne {kole, odnosno da imaju najmanje VII stepen stru~ne spreme, sa zvanjem profesora ili zavr{enim najmanje I (prvim) ciklusom odgovaraju}eg studija viskokog obrazovanja (dodiplomski studij) u trajanju od najmanje ~etiri studijske godine, odnosno sa zavr{enim II (drugim) ciklusom odgovaraju}eg studija visokog obrazovanja (postdiplomski studij) Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni dostaviti (original ili ovjerene fotokopije) sljede}ih dokumenata: - diplomu o stru~noj spremi, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - biografiju. Prije dono{enja odluke o izboru sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uvjete iz ovog javnog konkursa bi}e obavljen usmeni razgovor. Rok za podno{enje prijava na javni konkurs je 8 dana od dana objavljivanja. Prijave se dostavljaju li~no ili po{tom na adresu: JU Srednja tehni~ka {kola grafi~kih tehnologija, dizajna i multimedije Ilid`a Ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 2 ILID@A Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Kontakt-telefon: 764-225, 623-543.

MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU obavje{tava sve zainteresirane da }e: 1. DR. DINA KAPI] braniti magistarski rad pod naslovom:

„EFEKAT EGZOGENOG MELATONINA NA GENTAMICINOM INDUCIRANU NEFROTOKSI^NOST KOD [TAKORA“
u petak, 23. decembra/prosinca 2011. godine, u 13 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (lamela B, III sprat), ^ekalu{a 90. 2. DR. AIDA KRIJE[TORAC braniti magistarski rad pod naslovom:

„PROCJENA ULOGE I ZNA^AJA B-TIP NATRIURETSKOG PAPTIDA (BNP) KOD DIABETES MELLITUS-A TIP 1 PRIMJENOM EKSPERIMENTALNOG MODELA INDUKCIJE STREPTOZOTOCINOM“
u srijedu, 28. decembra/prosinca 2011. godine, u 12 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (lamela B, III sprat), ^ekalu{a 90. 3. DR. DIANA [AKAMBET - BJELOPOLJAK braniti magistarski rad pod naslovom:

„U^ESTALOST OSTEOPOROZE U MENOPAUZI KOD @ENA OBOLJELIH OD DIABETES MELLITUSA“
u ~etvrtak, 29. decembra/prosinca 2011. godine, u 12 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (lamela B, III sprat), ^ekalu{a 90. Magistarski radovi se mogu pogledati svakim radnim danom od 12 do 14 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM stan na Marin Dvoru, Kran~evi}a, 55m2, I sprat, pogodan za poslovni prostor.Tel:066/201-411. PRODAJEM pos. prostor 14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob. 061/573-640. PRODAJEM apartman u Neumu 46m2 i 46,50m2. Mob. 061/573-640. CENTAR, prodaja stana, 62m2, IV sprat, bez lifta dvostrano orjentisan, plinsko grijanje. Tel. 066/201-411 PRODAJEM stan na Grbavici, 40m2, IV sprat, bez lifta.Tel. 066/050-719. PRODAJEM poslovni prostor 62m2 u strogom centru pogodan za ordinacije kancelarije i sl. Tel. 061/344-365. PRODAJEM stan, ul. Kotromani~eva— Marijin dvor, I sprat, 68,5m2, plin, parking, 2.500KM/m2 ili mijenjam za sli~an Bjelave, ^ekalu{a, Mejta{, Vi{njik. Mob. 061/211-303. PRODAJEM vikend-ku}u 330m2, Jablani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476m2, 171. Mob. 061/573-640. PRODAJEM gra|. zemlji{te 10.229, pored samog puta prema Kiseljaku. Mob. 061/573-640. STAN 109m2 u epicentru, I sprat, eta`no gri ja nje, re no vi ran. Mob. 062/921-419 i 033/201-221. PRODAJEM-mijenjam dvije ku}e, {talu, sedam ipo dunuma zemlje, uz cestu, Resnik-Pazari}. Mob. 062/281-668. PRODAJEM dvosoban stan na Stupu u novogradnji, cijena 1.350 KM/m2 sa PDV—om, useljiv, uveden u grunt. Mob. 061/548-023. KU]A sa 6.000m2, centar — Ilid`a, 3 ku}e i 31.000m2 Grdonj, ku}a Vratnik, Vasin han, Vraca, Kasindo, Rakovica. Mob. 061/375-787. STANOVI: Grbavica, 73m2 i 48m2, ^engi} Vila, 64m2, Alipa{ino polje, 54m2, 64m2 i 77m2, Novo Sarajevo, 32m2, Dobrinja, 55m2 i 68m2, Mejta{, 54m2 i 49m2, Centar, 120m2, Isto~no Sarajevo, 44m2, 60m2 i 80m2. Mob. 061/375-787. DOBRINJA II 2,5 68m2 5/VI sprat, lift, lijepa lokacija. Tel. 033/453-357. PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 ul. Branilaca Sarajeva.Tel:445-371. PRODAJEM u Pofali}ima, ul. Zahida Panjete stan 57m2, novogradnja, 2 sprat. Mob. 063/971-797. PRODAJEM 1.100m2 zemlje kod Had`i}a — Dupovci, sve komunalije i po mo}ni obje kti, po vo ljno. Mob. 061/319-206. PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, 2 trosobna stana, radnja, sve 1/1, 140.000 eura. Mob. 063/318-796. CENTAR nov jednosoban stan 42 m2/I- eta`no grijanje pogodan i za poslovni prostor. Tel: 061/352-112. NE DO VR[E NA ku}a, Na ho re vo, 300m2+300m2 oku}nice, 145.000 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM ku}u sa dva useljiva stana dvije gara`e 400m2 oku}nice, Radni~ka 122.Tel:065/185-108. KU]A ^obanija, ul. Mjedenica, 2 eta`e+300m2 oku}nice, 250.000 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM ku}u Abdesthana 23-Kova~i, pogledati od 10-16. POFALI]I, 1 sprat, novogradnja, stan 57m2, Z. Panjete, 60.000 eura. Mob. 062/383-064. MARIJIN Dvor V. Peri}a 2/3 106m2 trosoban sa trpezarijom i dva mokra ~vo ra, dvos tra no or jen ti san. Tel. 062/254-859. PO FA LI]I, de vas ti ra na ku}a, 140+435m2 oku}nice, Ora{a~ka. Mob. 062/383-064. CI GLA NE do nje, tro so ban stan 106m2, 2 vel. terase, lift, alarm. Tel. 665-256, 061/911-324. PRODAJEM pos. prostor 26m2, u pos. zgradi Unipromet, 2 sprat. Mob. 061/686-524. PRODAJEM trosoban stan, 2 sprat, 79m2, Pejton-Ilid`a, ul. @eljezni~ka. Mob. 061/101-950. KU]A 130m2, gara`a 28m2, ba{ta 400m2, 1/1, Mihrivode, cijena po dogovoru. Mob. 061/262-336.

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

Dvadeset petog novembra 2011. godine navr{ava se 40 najtu`nijih dana od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

ZAMJENA
MIJENJAM ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663. JEDNOSOBAN 38m2, Grbavica 2, za dvosoban, na Dobrinji. Mob. 061/526-243. SARAJEVO-Zagreb, mijenjam stan kod Holydy Inna u Sarajevu. Tel. 00387/33-214-595 i 062/279-428.

MUHAMEDA AVDE (RIZVE) RIZVANBEGOVI]A
Hatma-dova prou~it }e se 25. novembra 2011. godine u 11 sati u Carevoj d`amiji u Stocu.

POTRA@NJA
AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306. POTREBNO vi{e stanova pranih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127.

Sa ljubavlju, po{tovanjem i ponosom ~uvamo uspomenu na Tebe, Tvoje rije~i i Tvoja djela. Tvoji: Teja, Haris, Zara, Nele i Lejla

7198

PONUDA
IZDAJEM vikendicu na Jahorini, ekstra lokacija. Mob. 066/136-470. IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju 40m2 za granap. Mob. 061/358-772. IZDAJEM jednosobni stan namje{ten zasebno blizu Centra 250 KM. Tel: 063/284-767. IZDAJEM poslovni prostor 43m2 pogodan za razne namjene lokacija [entada. Tel: 061/344-365. IZDAJEM jednokrevetnu sobu Iza Katedrale. Tel.062/869-654. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Grbavici, Ul. Zagreba~ka. Tel. 061/224-704. IZDAJEM tri poslovna prostora u Papagajci po 20m2. Tel. 061/141-676 i 033/535-165. NOVA Breka, izdajem luksuzno opremljen trosoban stan. Mob. 061/160-609. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM garsonjeru opremljenu ul. Ohridska 3A N. Sar.Tel:033/443-620. IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573-640. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928-057. NAMJE[TENA garsonjera na Mejta{u, 17m2, 3 kat, 250 KM. Mob. 061/150-519. PRAZAN jednosoban stan 36m2, Hrasno, Trg heroja, 14 kat, balkon, 300 KM. Mob. 066/340-748. NAMJE[TEN jednosoban stan, Ko{evo, M. [najdera, 1 kat, parno grijanje, balkon, 400 KM. Mob. 066/899-209. NAMJE[TEN dvosoban stan, Grbavica II, 2 kat, B. Muteveli}a, lift, balkon, 350 KM. Mob. 061/247-777. PRAZAN dvosoban stan, hrasno, A. {a}irbegovi}, 16 kat, 2 balkona, 300 KM. Mob. 062/295-919. NAMJE[TEN dvosoban stan, privatna ku}a, Grbavica I, Radni~ka, gara`a, 300 KM. Mob. 061/247-777. NAMJE[TEN dvoiposoban stan, bistrik, Bakarevi}a, pl. et. VP, parking, 400 KM. Mob. 066/340-748. IZDAJEM dvosoban stan, Grbavica i dvoiposoban Mejta{, studentima ili zaposlenim samcima. Mob. 061/812-046. IZDAJEM pos. kancelarijski prostor 260m2, novogradnja, Dolac Malta. Mob. 061/206-728. IZDAJEM apartman, luksuzno namje{ten, Olimpijsko naselje Mojmilo, parking mjesto sa ~uvarom. Mob. 062/387-332. IZDAJEM gara`u, Grbavica-[oping, centar. Tel. 613-507. IZDAJEM stan 1.12.2011.u Zvorniku 60m2 I sprat centralno.Tel:062/519866.

NAMJE[TAJ
~ovjeku velikog srca
PRODAJEM bra~ni le`aj meblo i dva rustikalna gardebera ukupno 400 KM. Tel: 061/211-303.

POSLJEDNJI POZDRAV

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.ap ple in pho ne.Mob. 062/695-695.

BORISU DIVKOVI]U
19. 7. 1981 - 19. 11. 2011.

VOZILA
PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518. PRODAJEM [kodu feliciju 1,3B 2000 godina registrovana do 4/2012. cijena 3400KM.Tel: 061/502-069. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. MAZDA 323 F, 2001. god. 1,6, 16V, ful oprema, metalik siva. Mob. 061/221-668. JUGO skala 55, god. 90. registrovan do 2012. gara`iran, cijena po dogovoru. Tel. 374-716. FORD eskort, putni~ki, karavan, dizel, 53.000 km, neregistrovan, gara`iran, 3.800 KM. Mob. 061/925-312. PRODAJEM pe`o 206, benzin, 2001. god. i pe`o 206 dizel, 2001. god. Mob. 061/133-151.

Sa zahvalno{}u prijatelji: Lejla D., @ika, Edina J., Sanja, Barbara, Timur i Vildana
7194

Sa `alo{}u javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

BEHIJA [OGOLJ ro|. GAZAP

dvadeset drugog novembra 2011. preselila na ahiret u 77. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 12 sati ispred d`amije u Kopa~ima, Novo Gora`de, a ukopat }e se na mezarju Zidine. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH! O`alo{}eni: k}er Hidajeta, sin Kemal, brat Salko, sestre Hajra i Alema, unu~ad Dino, Nermin, Ned`ad i Sara, zet Ferid, snahe Kadira i Nihada, te porodice [ogolj, Gazap, Du~i}, Zec, Bogdani}, Polutak, Ke{an, Korjeni}, Bejti}, Hafizovi}, Ku~kovi}, Pr{e{ i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. 7200
PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni 12 KM ~ista. tel. 061/249-631. POTPUNO ispravna pisa}a ma{ina Monica De Luxe-Olimpy.Tel:033/451-581. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, zlatne satove i dukate, najvi{e pla~am. Tel. 655-598, 061/553-640. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinske sablje, satove, ordenje, belenzuke, pe{kune i ost. Mob. 061/553-640. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata. Mob. 061/965-126. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i sve predmete od zlata, najbo ljem pla}am, is pla ta i do la zak odmah. Mob. 062/788-739.

OSTALO
PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM novu pumpu za centralno grijanje, ve}u, marka WILLO, tip 50/160. Mob. 061/746-332. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. DEKORATIVNE boje Valpaint, efekti-sedefa, perle, antike, ko`e, mermera, itd. Mob. 062/081-885. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel:063/864-775. ZI DNO ogle da lo 200x75. Mob. 066/973-852. PRODAJEM povoljno bundu Nutrija br. 46-48 i profesionalnu kameru Panasonik. Mob. 061/233-913. POLOVNI krovni nosa~i za Fiat Punto. 50KM. 061/229-686. PRODAJEM preparirano mladun~e TIGRA, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440. PRODAJEM nov njema~ki kompresor 150 l, trofazni. Mob. 061/191-521. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906.

USLUGE
UROLO[KI pregledi prim. mrs. sci. dr. Efendi}. Tel: 033/ 232-545 poslije podne.

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice iz FBiH i RS. Isplata odmah. Dolazim na adresu. Prodajem certifikate za otkup stanova, povoljno. Mob. 061/175-237. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM umjetni~ke slike, starih slikara ulje, akvarel i pastel. Tel: 062/969-693. KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103. KUPUJEM prodajem certifikate dionice. Tel: 062/358-344.

ZAPOSLENJE
POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija, besplatno u~lanjenje. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija, besplatno u~lanjenje. Mob. 062/940-550.

OPREMITE stan `aluzine, trakaste i panelne zavjese, platnene, ALU i PVC vanjske roletne harmonika i BLINDO vrata. Tel. 033/655-600, 062/170-248.

ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/ 767-995 i 061/131-447. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.
Dvadeset petog novembra 2011. godine navr{ava se 7 tu`nih dana od kada je preselila na ahiret na{a draga sestra i tetka

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

53

na{em dragom prijatelju i potpredsjedniku Na{e stranke

RAZIJA (HAMZE) MURTI]
Zauvijek }e{ biti u na{im srcima, jer smo te voljeli i do posljednjeg dana bili uz tebe. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti, Ul. Antuna Hangija 23/II, Ko{evsko Brdo. O`alo{}ena porodica
AX

BORISU DIVKOVI]U
1981 - 2011.

GLAVNI ODBOR NA[E STRANKE
7193

SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

Tu`nim i `alosnim srcem javljamo svojoj rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

OMER ([ERIFA) HAD@I]
24. 11. 2004 - 24. 11. 2011.

MILIJANKA MARJANOVI]
1937 - 2011.

FATIMA SULJI], ro|. TURSUNOVI]
1960 - 2011.

Uvijek si u na{im srcima i mislima. Porodica Had`i}
7199

iznenada preminula 22. novembra 2011. u 17.50 sati u 74. godini. Ispra}aj drage nam pokojnice obavit }e se u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 14 sati ispred kapele na pravoslavnom groblju Trnovac. VJE^NAJA PAMJAT! O`alo{}eni: k}erka Sabina, bra}a Miroslav i Slavko, sestre Gopa i Vukica, zet Ned`ad, unu~ad Jasmina i Jasmin, praunuk Armin, sestri~na Ned`mija, sestri} @eljko, brati~ne Dragana i Ru`a, te porodice \ani}, Marjanovi}, Arifi, I~i}, Handanovi} te ostali mnogobrojni prijatelji i kom{ije.
000

nakon kratke i te{ke bolesti preselila na ahiret 22. novembra 2011. u 51. godini. Ispra}aj }e se obaviti u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, /28. ZU-L-HID@D@E 1432. h.g./ u 12.20 sati ispred ku}e `alosti u Planama, d`enaza }e se klanjati ispred d`amije u [evaru, a ukop na mezarju Poljane. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH Tevhid }e se prou~iti poslije d`enaze u d`amiji u [evaru. O`alo{}eni: suprug Salih, sin Samir, k}erka Mersiha, zet Zdenko, unuk Luka, bra}a Ibro i Ned`ad, sestre Rasema, [efika, Mejra, Mina i Sadika, djeveri, zaove, jetrve, te porodice Sulji}, Tursunovi}, Vitija, Numanovi}, Rahmanovi}, Sokolovi}, Be}irovi} te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Obezbije|en prevoz od ku}e `alosti do d`amije u [evaru i nazad.
000

USLUGE
ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzraste, mo`e dolazak ku}i, profesorica u mirovini. Mob. 061/139-768. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948 SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. KIRBY dubinsko usisavanje usisavanje pranje i ispiranje svi vrsta tepiha namje{taja, auta pranje porala i generalna spremanja stanova i firmi, 1 sat/5 KM Tel. 061/350-688. KOMBI prijevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel: 061/841-309. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. RADIM centralno grijanje, mijenjam konvektore radijatorima uz kvalitetan materijal i garanciju. Mob. 061/922-476. MOLERI-profesionalci nude usluge: gletovanje, moleraj, boje stolarija, tapete, radijatori, i sve drugo po dogovoru. Mob. 061/219-768, 033/456-979. PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. OBAV LJAM po slo ve zi dar ske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu moga Kuma Emira

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ISMETU OV^INI
Nela \enisijevi} sa porodicom
7197

na na{u dragu prijateljicu

mom velikom drugu

SERVIS ra~unara „AKI“ Grbavica instalacija, nadogradnja.Tel. 061/545-375. STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034. KOMBIJEM ve}i povoljno vr{im prevoz stvari {ute i ostalo.Tel.062/423-123. EFIKASNO i uspje{no, instrukcije iz matematike, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472, 062/391-715. ^ISTIM i obrezuje vo}njake i ba{~e i ostalo cvije}e.Tel: 061/555-491. VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e. Tel. 061/205-803 i 066/973-793.

BORIS DIVKOVI]

VESNU D@EMID@I]
24. 11. 2006 - 24. 11. 2011.

1981 - 2011.

RAGIBU DERVI[KADI]U
Dru`e Ragibe, puno }e{ mi nedostajati u prijatnim sastajanjima i ugodnom razgovoru. Vlatko Lazarevi}
7192

Tu`ni smo...

S tugom i po{tovanjem: Ma{a, Amila, [emsa, Svjetlana, Alija i Edo
26300

NA[A STRANKA OP]INSKI ODBOR CENTAR
71101

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

prijatelju i saradniku

RAGIB DERVI[KADI]

ZULFI D@INALIJI
POZORI[TE MLADIH SARAJEVO
7190

Dragi dedo, ovo nije posljednji pozdrav. Osta}e{ zauvijek u na{im srcima sa `ivim sje}anjem na sve ono {to si nas ovih godina nau~io i {to }e se odraziti u svim na{im stremljenjima. Asja i Arman 26298
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Dvadeset ~etvrtog novembra 2011. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od kada je na ahiret preselila na{a draga majka

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

dr. sci. ZLATKO (MUNEVERA) ^ALKI]
preselio na ahiret u srijedu, 23. novembra 2011, u 57. godini.

SAJMA (D@AFERA) OMEROVI] ro|. KULELIJA
preselila na ahiret u utorak, 22. novembra 2011, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Obad. O`alo{}eni: sinovi Emir i Izet, bra}a [erif, Fadil i Ferid, sestra Nusreta, snahe Nisveta, Rasema, Samija, Raza, Jasna, Adisa i Nermina, zetovi [erfo i Emil, unu~ad Adnan, Amel, Alma i Amela, praunuk Benjamin, djeveri Almas i [aban sa porodicama, jetrve Vezira, Dika i Sabina, brati}i, sestri}i, teti}i i daid`i}i sa porodicama, te porodice Omerovi}, Kulelija, Gasal, Karovi}, Borovina, Du~i}, Pjano, Durgutovi}, Durakovi}, Ku~ukali}, @olji}, Ra{~i}, ^au{evi}, Ra`anica, ^akalovi}, Sadikovi}, Ba{i}, Be}irevi}, Tupo, Alihod`i}, Habibovi}, Glu{~i}, [arkinovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. humska 435, Pofali}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

HASNIJA ]ERI], ro|. SPAHI]
Dragi na{ Majki}, ni vrijeme ni rije~i ne mogu ubla`iti bol. Bila si za primjer svima. Ponosni smo {to si nam bila mama. Mirza, Lejla i Emir
26299

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 14.30 sati na mezarju Hambina Carina. O`alo{}eni: supruga Fatima, sin Igor, k}erke Sara i Hena, bra}a Muhidin i Sadik, snaha Mirsada, brati} Namik, brati~ne Amela i Lana, punica Emina, {ura Mustafa, svastike [efika i Mihana, bad`o Hasan i Milo{, te porodice ^alki}, Mustafovski, Jichi, Hajdarevi}, Pa{i}, Grebo, Jovanovi}, Mandi}, Arifhod`i}, Had`ikari}, [ami}, Ham{i}, Drino, [vraki}, Kadi}, Kari}, Mustafi}, Sofi}, Sarajli}, Eydi i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u Ulici iza Hrida br. 32.
002

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em

NURIJA (ADEMA) ^ABARAVDI]
iz Breze, ro|en 1940. 24.11.1993. - 24.11.2011.

POSLJEDNJI POZDRAV
Pro{lo je dugih, najdu`ih,18 godina otkako nisi sa nama, ali znaj da nam vrijeme nije utjeha, jer, makar se mjerilo i decenijama, ono ne mo`e da izbri{e na{u tugu i bol. Svakim danom nam nedostaje tvoja ljubav, tvoj osmijeh, tvoja blagost i tvoja neizmjerna dobrota. Ponosni smo {to smo te imali, a tu`ni {to smo te rano izgubili. Nama koji smo te beskrajno voljeli vje~no }e{ ostati u srcima jer ljubav je vje~na i nema zaborav. Dok `ivimo mi, `ivje}e{ i ti, kao sje}anje i uspomena na prelijepi dio na{eg `ivota provedenog sa tobom. Neka ti dragi Allah d`.{. podari sve d`ennetske ljepote za tvoju plemenitost, tvoju dobrotu, i sve {to si nam pru`io u ovozemaljskom `ivotu. Tvoji najmiliji: supruga Raza, sin Edin, snaha Enida i unuci Ademir, Eman i Daris 71370

POSLJEDNJI POZDRAV

BORISU DIVKOVI]U
Op}inski odbor Na{e stranke Novo Sarajevo
7193

na{em dobrom i dragom

SJE]ANJE

RAGIBU DERVI[KADI]U
borcu NOR-a, antifa{isti, zaslu`nom dru{tvenom djelatniku, a iznad svega ~ovjeku dobrih namjera. Azra [arac
7176 7188

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

SENAD [ETA
24. 5. 2011 - 24. 11. 2011.

RAGIBU DERVI[KADI]U

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Kolektiv “REMIS” d.o.o. Visoko
001

Dana, Snje`ana i Sanja sa porodicom

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

55

na na{u dragu

Sa neizmjernom tugom i bolom obavje{tavamo porodicu, prijatelje i kom{ije da je na{ najdra`i otac, suprug i deda

MILKA RUDI]
nosilac Partizanske spomenice 1941.

RAGIB (ARIFA) DERVI[KADI]

preminula 22. novembra 2011. u 86. godini.

D@EMILU ^ERKEZ
S ljubavlju i po{tovanjem, ~uvat }emo uspomenu na tvoju plemenitost. Muzafer i Hedija sa porodicom
7179

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 13 sati iz ateisti~ke kapele na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sestra Jovanka, brat \uro, snahe Danica i Smilja, sestri~ne Mira, Rada i Vera sa porodicama, brati~na Sofija sa porodicom, brati}i Milan i \or|e sa porodicama, porodice Glu{ica, Grbi}, Raca, Obradovi}, Gaji}, Rodi}, An|eli}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Hasana Su{i}a br. 21.
000

iznenada preminuo 21. novembra 2011. u 86. godini. Komemoracija }e se odr`ati 24. novembra 2011. godine u 14 sati u Komemorativnom centru Bare, a sahrana u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Sidika, sin [efkija, k}erke Malina i Jagoda, snaha Zinaida, zet Fahim [upi} sa djecom, unuk Arman, unuka Asja, brat Arslan, snaha Nusreta, brati} Hakija sa familijom, ro|aci Kismeta i Kasim sa familijom, sestri}i Sanja i @eljko, Esad [egetalo, porodice Dervi{kadi}, [upi}, ]ori}, Islamovi}, Kamenica, Pa{i}, @eraji}, Zvizdi}, Tipura, te ostala rodbina, prijatelji i na{e drage kom{ije.
000

Danas se navr{ava 40 dana od kada sa nama nije na{ dragi tata
SJE]ANJE

na drage i plemenite roditelje, majku i dedu
POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju

VLATKO KNE@EVI]
Tvoja djeca: Dijana, Davor, Muamer i Olja
7186

POSLJEDNJI POZDRAV

GOSPAVA GOJA GOVEDARICA
24. 11. 2008 - 24. 11. 2011.

MILORAD MI[O GOVEDARICA
2. 12. 2008 - 2. 12. 2011.

dragom

RAGIB (ARIFA) DERVI[KADI]
Ne postoje rije~i koje mogu iskazati tugu zbog tvog odlaska, sje}anja i uspomene zauvijek }e ostati. S po{tovanjem,

Puno nam nedostajete! Uvijek }ete biti u na{im mislima i na{im srcima. S vje~nom ljubavlju i po{tovanjem, Biljana, Zlata, Zlatko
7185

Ehlimana Islamovi}
7181

SVETOZARU SVETI HRNJEZU
Meliha i Emir Arslanagi}
7178

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom

SJE]ANJE

NIKOLA \OR\I]
24. 11. 2010 - 24. 11. 2011.

GOSPAVA GOVEDARICA, ro|. KLARI]
24. 11. 2008 - 24. 11. 2011.

MILORAD GOVEDARICA
2. 12. 2008 - 2. 12. 2011.

RAGIB (ARIFA) DERVI[KADI]
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tebe. S po{tovanjem,

Sje}anja na dobrog prijatelja i lijepa dru`enja ostaju vje~na. Tvoji Filipovi}i
7146

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo sje}anje na va{ plemeniti lik i dobrotu koju ste nesebi~no poklanjali svima oko sebe. Va{i: An|a, Mahir, Sanjin i Damir
7184

porodica Kamenica
7181

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

na{em drugu

Dvadeset ~etvrtog novembra 2011. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage

RAGIBU (ARIFA) DERVI[KADI]U
u~esniku NOB-a 1941 - 1945. godine

AJI[E LALI], ro|. FAZLINOVI]
1927 - 2011.

Ostali smo bez dobrog i dragog nam prijatelja, priznatog borca NOB-a, dobrog ~ovjeka i uglednog gra|anina na{eg grada. Ostao je vjeran i aktivan do same smrti koja ga je zatekla na funkciji predsjednika Udru`enja, na ~emu smo mu vje~no zahvalni, a porodici i ovim putem izjavljujemo najiskrenije sau~e{}e. Komemoracija }e se odr`ati 24. novembra 2011. godine u 14 sati u Komemorativnom centru Bare, a sahrana istog dana u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. UPRAVNI ODBOR UABNOR-a OP]INE NOVO SARAJEVO
AX

Pamtit }emo te po plemenitosti i dobroti, s ljubavlju i po{tovanjem spominjati i u srcu zauvijek ~uvati. Tevhid }e se prou~iti u d`amiji u Pobri{}u u Ljubu{kom u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 14 sati. Tvoji: sin Salko Caka, k}eri Hatid`a, Mirsada Mira, zetovi Marko Ra{i} i Alija Rusta, nevjesta Elza, unu~ad Goran, Vedran, Nino i Dino
71167

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka, nana, pranana, svekrva i punica

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

AI[A (HASANA) KULO, ro|. IBRAHIMOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 23. novembra 2011, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 13.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: sin Akif, k}erke Safija, Kadira i Razija, snahe Smaila i Hidajeta, zetovi Esad, Hamdija i Asim, unu~ad Elvis, Edina, Lejla, Denis, Edin, Amar i Emir sa porodicama, te Semir i [ejla, praunu~ad, brati}i i brati~ne sa porodicama, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice Kulo, Ibrahimovi}, Muratovi}, Selimovi}, Babi}, Jazvin, Tabakovi}, [uvalija, ]o{abi}, Alagi}, Jurkovi}, Del Soldato, Musli}, Kozica, Pita, Mirvi}, Salihspahi}, Husejnovi}, Kopi}, Pa{i} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Gornja Breka br. 55.
000

MIRZETA KORJENI], ro|. IBRAD@I]

MILAN MAKE STOJMENOVI]
2006 - 2011.

preselila na ahiret u utorak, 22. novembra 2011, u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice bosanska br. 3 sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: suprug Ahmed, k}erke Mirela i [ejla, sestra Nihada, brat Muharem, unuka Lorena, sestri}i Almir i Ismar, sestri~ne Una i Almira, brati~ne Mirjam i Arijana, zetovi Ismar, Adnan, Edo i Damir, snahe Alemka i Almira, daid`e Osman i Arif sa porodicama, tetke Raza, Fatma i [erifa sa porodicama, djeveri Avdo, Mensur i Tarik sa porodicama, zaove Jasmina i Magbula sa porodicama, te porodice Korjeni}, Ibrad`i}, D`ambegovi}, [iljdedi}, Panjeta, Juki}, Hurti}, Ceriba{i}-Begovac, Pamuk, Nogo, Burzi}, Kuduzovi}, Dedi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici bosanska br. 3/III.
002

Sa neprolaznom ljubavi i tugom. Tvoja porodica
7025

POSLJEDNJI POZDRAV

Dvadeset ~etvrtog novembra 2011. navr{ava se devetnaest godina od ubistva na{e najmilije

dragom prijatelju

Sa bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da je

SVETOZARU SVETI HRNJEZU

RAZIJE HALKI], ro|. BI[]EVI]

Postoji ljubav i po{tovanje koje smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. Neka ti je vje~i rahmet. Tvoji najmiliji: suprug Remzija, k}erka Nermina, snaha Lejla, unuci Hana i Mirza, sinovi Nermin i Sabahudin

SVETOZAR (MAKSIMA) HRNJEZ
preminuo u utorak, 22. novembra 2011, u 77. godini. Ispra}aj pokojnika i posmrtnih ostataka njegove supruge Nevenke obavit }e se u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 8.45 sati ispred Op}e bolnice “Abdulah Naka{” u Sarajevu, a sahrana }e se obaviti istog dana u 15 sati u Trebinju. O`alo{}eni: sinovi Ne{o i Da{o, snaha Amra, unuci Damir i Adien, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
000

Tvoji Nina i D`emo Arslanagi}
7178

7165

Dvadeset ~etvrtog novembra 2011. navr{ava se 15 godina otkako nije vi{e sa nama na{a mama i supruga

SJE]ANJE

JOSIPA SMOLJAN

\OR\E KISI]
24. 11. 2005 - 24. 11. 2011.

Uvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima i najljep{im mislima. Danijel, Danijela i Ton}i
26289

S tugom i ljubavlju, porodica
7131

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.
Danas se navr{ava pola godine otkako nije sa nama na{a voljena sestra, tetka i svastika

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Dvadeset tre}eg novembra 2011. navr{ilo se 6 godina od smrti na{eg dragog

57

MUJESIRA DERVI[EVI], ro|. HUBANA
S ljubavlju, Gara, Cica, Fikreta i Zlata sa porodicama
7126

MIODRAGA BALEVI]A
23. 11. 2005 - 23. 11. 2011.

Vrijeme ne zna~i ni utjehu, ni zaborav, samo nas bolno podsje}a na sve one trenutke koje si dijelio sa nama. S po{tovanjem i tugom, supruga Aj{a sa djecom
7123

SJE]ANJE

Neizmjerno o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE

na na{u dragu mamu, majku

na na{u dragu

had`i FATIMU ]ERI], ro|. BEGI]
1919 - 2007.

ZULFO (OMERA) D@INALIJA

VESNU

iznenada preselio na ahiret u utorak, 22. novembra 2011, u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 14.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2.

S ljubavlju i po{tovanjem, Mustafa, Fadila, Dada, Sanja, Denir i Danis
7166

Porodica Zvizdi}
7167

POSLJEDNJI POZDRAV

MUSTAFA (BRACO) DELI]
9. 5. 1937 - 24. 11. 2011.

O`alo{}eni: supruga Emina, k}erke Nejra i Amra, unuci Emin i Abas, bra}a Hasan i Hazim, sestra Safija, zetovi Ned`ad Had`iabdi}, Narcis Kara|uzovi} i Avdo U`i~anin, snahe Nusreta, Majda, Rasema, Sabaheta i Albasa, {ura Braco Mo}evi}, svastike Fatima i Kadira, bad`o Meho ^ustovi}, brati}i i brati~ne, sestri} i sestri~na, porodice D`inalija, Mo}evi}, Had`iabdi}, Kara|uzovi}, U`i~anin, ^ustovi}, Ba~vi}, Gogalija, Had`i}, Hasanbegovi}, Granov, Maglajlija, Fo~o i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Nerkeza Smailagi}a br. 5/II - Alipa{ino Polje B faza. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE

Danas, 24. novembra 2011, navr{ila se peta godina od kada nije uz nas na{a dobra

VESNA D@EMID@I]
S puno ljubavi, porodica
7166

Sestra Fadila, zet Mustafa, sestri~na Dada, sestri} Braco, Sanja, Denir i Danis, Gogo, Kristina i Edi, Vedran i Alda
7166

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{ih prijatelja

HAD@A ]OSO, ro|. HURI]

SJE]ANJE

na na{e drage i plemenite roditelje

preselila na ahiret u srijedu, 23. novembra 2011, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. novembra 2011. godine, u 13 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: suprug Mujo, sin Fikret, k}erka Sena, brat Jusuf, unu~ad Ahmed, Emir, Almedina i Edina, praunu~ad, snaha Razija i Subha, te snahe Emsija, Nezira, Belma i Rabija, brati} i brati~ne sa porodicama, amid`i}i i amid`i~ne sa porodicama, daid`i}i i daid`i~ne sa porodicama, teti}i i teti~ne sa porodicama, zaova Zlatka sa porodicom, kom{ije Suad, Suada i Beba sa porodicama, te porodice ]oso, Huri}, [ojko, ^engi}, Bo{njo, Brankovi}, Nalbanti}, Memi}, Svraka, Hod`i}, D`ipa, Bajri}, U{tovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 13 sati u ku}i merhume u Ulici Mandrina br. 46.
7173 000

SVETOZAR HRNJEZ

prof. ANA MIRKOVI]
1929 - 2009.

prof. dr. ZDRAVKO MIRKOVI]
1929 - 1994.
6689

Edin, Ajla, Sr|an, Nata{a, Drale, Mladen, Savo i Dejan

Tanja i Svjetlana sa obiteljima

58

PREDAH

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
O~ekujete pozitivan odgovor ili odre|eno priznanje za svoj rad. Nemojte dozvoliti da vas neko isprovocira na impulsivno pona{anje i pogre{nu odluku. Voljena osoba o~ekuje da dosljedno ispunite obe}anja. Te{ko vam je da uskladite sve zajedni~ke potrebe i interesovanja, ali ne odustajete. Prijat }e vam kreativna izolacija, primijenite neku od tehnika psiholo{kog opu{tanja. Ukoliko vas iritira ne~ije neprofesionalno pona{anje, potrudite se da kontroli{ete negativne impulse i izbjegavajte potencijalno rivalstvo. Budite takti~ni prilikom va`nih pregovora kako biste izbjegli nove probleme. Iskrenost pred voljenom osobom uti~e na bolje razumijevanje. Potrebna vam je emotivna bliskost kako biste prevazi{li zajedni~ke sumnje. Nema razloga da o~ekujete nove ustupke od osobe koja ne podr`ava va{e poslovne stavove i ciljeve koje zagovarate. Gubite dragocjeno vrijeme, nepotrebno insistirate na istini o kojoj drugi ne `ele javno da se izja{njavaju u va{u korist. Potrebna vam je emotivna diskrecija, budite pa`ljiviji i izbjegavajte avanturisti~ke ideje. Priu{tite sebi neku zabavu kao recept za dobro raspolo`enje. Neko vam jasno daje do znanja da se nalazite u dobroj poziciji i da podr`ava va{e stavove. Potrebno je da procijenite najbolji trenutak za akciju i da nadmudrite potencijalne rivale. Va`no je da va{e ideje ili emotivna interesovanja nailaze na pozitivan odgovor. Partneru je stalo da vas ohrabri i podr`i. Djelujete aktivno i nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj formi. Ukoliko se ve}ina saradnika protivi va{im idejama, nema potrebe da uporno insistirate na prvobitnim namjerama. Neko vam otvoreno daje do znanja da ne}e imati previ{e razumijevanja za va{e zahtjeve ili za nove propuste. Djelujete uznemireno, lak{e vam je da nekog optu`ite za emotivno stanje. Potrebno je da se bolje prilagodite bliskoj osobi. U ve~ernjim satima prijat }e vam izlazak ili {etnja. Ne mo`ete da promijenite osnovne uslove ili raspolo`enje koje vlada u poslovnim krugovima, planovi koje imate zavise od ne~ijeg uticaja i volje. Nemojte dozvoliti da u vama prevlada sujeta ili `elja za pobjedni~kim trijumfom. Morate imati dovoljno strpljenja za porodicu. Obratite pa`nju na neke probleme sa kojima se suo~ava voljena osoba. Izbjegavajte psiho-fizi~ko optere}enje ili takmi~arsku atmosferu. Iznenadna poslovna neprijatnost ili sukob sa jednom osobom natjerat }e vas da stvari posmatrate druga~ijim o~ima. Izbjegavajte osjetljive teme koje predstavljaju potencijalni rizik za va{ poslovni ili dru{tveni ugled. Va`no je da pravilno procijenite ne~iju ulogu i emotivne namjere. Partner ne `eli da vas dodatno optere}uje svojim zahtjevima. Djelujete uznemireno i napeto, opustite se. Dogovor sa jednom osobom ukazuje na mogu}e nesporazume i potencijalni neuspjeh. Nedostaje vam dobar uvid u razli~ite tokove poslovnih doga|aja. Dostojanstveno prihvatite poraz kao otre`njenje i novu lekciju o poslovnim odnosima. Djelujete nepovjerljivo, ali partner nema namjeru da vas pretjerano razuvjerava u va{im emotivnim sumnjama. Va`no je da pravilno usmjeravate kreativnu energiju. Zaklju~ujete da vam nedostaju {ira podr{ka i pouzdane informacije o osnovnim doga|ajima na poslovnoj sceni. Nemojte dozvoliti da se to negativno odra`ava na nivo poslovne saradnje ili na rezultate koje o~ekujete od zajedni~ke akcije. Potrebno vam je ne~ije iskreno razumijevanje i emotivna podr{ka. Va`no je da se pravilno za{titite od nekih negativnih uticaja. Kolebate se izme|u dvije poslovno-finansijske ponude. Me|utim, pokazat }e se da nijedna od njih nije odgovaraju}e rje{enje koje zadovoljava va{a o~ekivanja. Potrebno je da promijenite neka osnovna pravila u dogovoru sa saradnicima zarad ve}eg uspjeha. Nema razloga da pretjerano isti~ete zahtjeve u dru{tvu voljene osobe. Konzumirajte vi{e vitamina i te~nosti. Djelujete nezainteresovano za odre|ene teme koje zahtijevaju dodatni poslovni rizik. Ipak, hladan ton i stil odbijanja nailaze na lo{ odjek u poslovnim krugovima. Na`alost, nesvjesno podsti~ete poslovni rivalitet. Osje}ate emotivnu tenziju u ne~ijem prisustvu. Stalo vam je da odgonetnete partnerovu iznenadnu }udljivost u pona{anju. Va`no je da ostvarite psiholo{ku ravnote`u i da izbjegavate lo{e uticaje. Postoje razli~iti nesporazumi u poslovnim pregovorima, {to vam daje za pravo da insistirate na ciljevima i dokazivanju istine. Ukoliko vam je stalo da ostvarite poslovni uspjeh, potrebno je da preuzmete odgovornost za postupke. U susretu sa voljenom osobom djelujete napeto jer mnoge stvari iznenada izmi~u va{oj volji ili strogoj kontroli. Prestanite se optere}ivati nekim nepotrebnim sumnjama.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: stalak, tanani, avatar, ratila, ananas, pasovi, ar, a, raskid, z, ama, uvelo, opremiti, up, vatreno, uma, april, med`id, rik, botena, letak, barat, uninati, ati, i, sanela, os, st, car, sure.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas obla~no, povremeno sa slabom ki{om, koja }e se na sjeveru lediti pri tlu. Na planinama vi{im od 1.800 m o~ekuje se slab snijeg. Poslije podne prestanak padavina. Vjetar slab, sjeveroisto~ni. Minimalna temperatura od -2 do 2, na jugu do 10, maksimalna dnevna od 1 do 6, na jugu do 14°C. Sutra obla~no, poslije podne u planinskim predjelima sa sun~anim periodima. Za vikend i u ponedjeljak obla~no, maglovito i hladno, a samo u Hercegovini i na planinama sun~ano. U Sarajevu obla~no, povremeno sa slabom ki{om. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 1, maksimalna dnevna 3° C.

Danas }e u ve}em dijelu zapadne i centralne Evrope, poslije mjestimi~no maglovitog jutra, biti prete`no sun~ano. Niska obla~nost o~ekuje se u Isto~noevropskoj niziji tokom cijelog dana, dok }e na sjeveru kontinenta, Apeninskom, Balkanskom poluostrvu i sjeveru Britanskih ostrva padati ki{a. Na Jadranskom, Egejskom i Crnom moru puha}e jak vjetar. Najhladnije }e biti u Rusiji, od -2 do 3, a najtoplije u Portugalu od 14 do 19°C. Na Balkanu danas obla~no, u zapadnim i centralnim predjelima prije podne sa ki{om, koja }e se na sjeveru Hrvatske, Bosne i Srbije ponegdje lediti pri tlu. Samo }e u ju`nim predjelima poluostrva biti umjereno obla~no. Na sjevernom Jadranu puha}e umjerena do jaka bura. Maksimalna temperatura od 0 do 8, u primorskim gradovima od 10 do 17°C.

60

KULTURNI VODI^
SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE I DIO
drama, fantazija, re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pat tinson, Taylor Lautner... po~etak u 13.40, 16, 18.20, 20.40 i 23 sata.

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

TUZLA

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Historijska izlo`ba “Miroslav Krle`a na pozori{noj sceni“, za posjete je otvorena do 12. decembra. Izlo`ba slika pod nazivom “Vilina pri~a“, autorice Mirjane Nikoli}, u Sinagogi je otvorena do 12. decembra.

BANJA LUKA

POZORI[TA
NARODNO

KINA
KRITERION
INTERGALAKTI^KA LJUBAV ]E SPASITI SVIJET
drama, re`ija: Takahiko Akiyama, po~etak u 18 sati.

PE]A I VUK
koncert za djecu, Prokofjev, Sarajevska filharmonija, dirigent: Samra Gulamovi}, narator: Mario Drma}, po~etak u 12 i 14 sati.

POZORI[TA
NARODNO
XVIII TUZLANSKI POZORI[NI DANI i NO] TEATRA BiH

KAMERNI
MTM - ODA RADOSTI (DEVETA NEDOVR[ENA)
re`ija: Sead \uli}, igraju: Tinja Do{en, Amra Prutina, Belma Salkuni}, Marijana @ivkovi}, Armin Had`imusi}, Lazar Jovanov, Predrag Kotur, Enes Salkovi}, po~etak u 20 sati.

MOSTAR

KINA
MULTIPLEX PALAS
BESMRTNICI 3D
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 18.30, 20.45 i 22.45 sati.

DUNDO MAROJE
Kru{eva~ko pozori{te, autor: Marin Dr`i}, re`ija: Kokan Mladenovi}, igraju: Branislav Trifunovi}, Milija Vukovi}, Dejan Ton~i}, Milo{ Samolov, Neboj{a Vrani}, Dragan Marinkovi}, Predrag Milenkovi}, Nikola Pantovi}, Nikola Raki}, Boba Stojimirovi}... po~etak u 19.30 sati.

INNI
muzi~ki, dokumentarni, re`ija: Vincent Morisset, u~estvuju: Jon Por Birgisson, Orri Pall Dyrason, Georg Holm, Kjar tan Sveinsson, po~etak u 18 sati.

CINEMA CITY
BESMRTNICI 3D
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 18, 20.25 i 22.50 sati.

PLES MALOG PINGVINA 3D
animirana avantura, re`ija: George Miller, uloge: Elijah Wood, Robin Williams, Brad Pitt, Pink... po~etak u 16.30 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademij likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 14.30, 17, 19.30 i 22 sata.

ULAZ U PRAZNINU
fantastika, eksperimentalni, re`ija: Gaspar Noe, uloge: Nathaniel Brown, Paz de la Huer ta, Cyril Roy... po~etak u 21.15 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA
drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Octavia Spencer, Sissy Spacek... po~etak u 17.20, 20 i 22.40 sati.

ZENICA

BIHA]

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE I DIO
drama, fantazija, re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pat tinson, Taylor Lautner... po~etak u 15.30, 17.45, 20 i 22.15 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

MISIJA SPASITI BO@I] 3D
animirani, re`ija: Barry Cook, Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy... po~etak u 14.30 sati.

PLJA^KA S VRHA
komedija, re`ija: Brett Ratner, uloge: Eddie Murphy, Ben Stiller, Casey Af fleck, Alan Alda... po~etak u 15.30, 17.50, 20.10 i 22.20 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

AVANTURE TINTINA: TAJNA JEDNOROGA 3D
animirana avantura, re`ija: Steven Spielberg, uloge: Daniel Craig, Jamie Bell... po~etak u 16.50 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
BESMRTNICI 3D
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 20.15 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
RADNI^KA HRONIKA
autor: Petar Mihajlovi}, re`ija i adaptacija: Ana \or|evi}, scenograf: Dragana Purkovi}-Macan, kostimograf: Ivana Jovanovi}, igraju: Branko Jankovi}, Zlatan Vidovi}, Miljka Br|anin-Babi}, Sandra Ljubojevi}, Goran Joki}, @eljko Erki}, Dragana Mari}, po~etak u 20 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BUDI MALO JA
komedija, re`ija: David Dobkin, uloge: Jason Bateman, Ryan Reynolds, Olivia Wilde, Leslie Hand... po~etak u 19 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KINA
UNA
JOHNNY ENGLISH: PONOVO RO\EN
komedija, porodi~ni, re`ija: Oliver Parker, uloge: Rowan Atkinson, Rosamund Pike, Dominic West... po~etak u 18.30 i 21.15 sati.

NE PLA[I SE MRAKA
horor, re`ija: Guillermo del Toro, uloge: Katie Holmes, Guy Pearce, Bailee Madison, Bruce Gleeson... po~etak u 19.30 i 21.30 sati.

GOSPODIN FOKA
autor: Gordan Mihi}, re`ija: Marko Misira~a, scenografija: Dragana Purkovi}-Macan, kostimi: Ivana Jovanovi}, igraju: Bo{ko \ur|evi}, Maja Kolund`ija, Sla|ana Zrni}, Dobrica Agatonovi} Aga, po~etak u 20 sati.

[TRUMFOVI

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta, stalne postavke galerije kao i zbirke ”Ismet Rizvi}’’ i ”Mersad Berber’’. Svakim danom izuzev nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800.

TA LUDA LJUBAV
komedija, re`ija: Glenn Ficarra, John Requa, uloge: Steve Carell, Ryan Gosling, Julliane Moore... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.45 sati.

BUDI MALO JA

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba slika i skulptura profesora Milivoja Unkovi}a, za posjete je otvorena do 17. decembra 2011. godine.

avantura, animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Hank Azaria, Katy Perry... po~etak u 15.15 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE I DIO
drama, fantazija, re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pat tinson, Taylor Lautner... po~etak u 15.30 i 18 sati.

PLES MALOG PINGVINA 3D
animirani, porodi~ni, re`ija: George Miller, glasovi: Elijah Wood, Robin Williams, Jada Pinkett Smith, Brad Pitt, Hank Azaria, Matt Damon, Sofía Vergara, Hugo Weaving... po~etak u 15.45 sati.

VRIJEME JE NOVAC
triler, re`ija: Andrew Niccol, uloge: Justin Timberlake, Amanda Seyfried, Cillian Murphy... po~etak u 15 i 17.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

komedija, re`ija: David Dobkin, uloge: Jason Bateman, Ryan Reynolds, Olivia Wilde, Leslie Hand... po~etak u 19 i 21 sat.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011. Sjaj Pariza
17.00 BHT

TV PROGRAM

61

SE

RI

JE

Catherine sluti da se Phillipe pla{i istine o Loreninom ocu. ^ak mu govori da bi to mogao biti on. Nakon neuspje{nog poku{aja da na|e stan, Lorene se odlu~uje vratiti u Dijon. Tu vijest Philippe prenosi Alfredu, koji je bio nadomak tome da ispri~a istinu svojoj supruzi. Nakon tog priznanja, Philippe mu prijeti smr}u u slu~aju da otkrije tajnu bilo kome. Alfred poku{ava nagovoriti Alexiju da odu iz Pariza. Chris sluti da je za Loreninu odluku o odlasku kriv Ethan...

Larin izbor
18.25 FTV
55. Lara spa{ava Leilu od sigurne smrti te ju savjetuje da se bori za ~ovjeka kojeg voli, ne znaju}i da je to Jakov. Le ila pro mi je ni svoj imid` po uzoru na Laru, no ne nai|e na `eljenu reakciju kod Jakova. Jakov i Ton~i ipak osje}aju krivnju jer su otjerali Leilu odnosno Nelu iz svojih `ivota. Karmen se sve te`e nosi s novoprona|enom ljubavi izme|u Alena i Vjere. Mija moli Zorana za oprost i pomirbu te joj on usli{i `elje.

Sakuplja~ kostiju
Bone Collector, 1999.

23.25 NOVA

DRAMA
Re`ija: Phillip Noyce Uloge: Denzel Washington, Angelina Jolie, Queen Latifah

Lincoln Rhyme bio je vode}i stru~njak za forenziku dok nije ostao paraliziran, deprimiran i nesposoban za rad. No kad jezivo ubojstvo zbuni detektive s Manhattana, zovu Rhymea u pomo}. Amelia Donaghy je policajka zahvaljuju}i ~ijem je brzom razmi{ljanju mjesto zlo~ina ostalo netaknuto. Ona postaje Rhymeova stru~njakinja za analizu i to na mjestu zlo~ina. Dok istra`uje, na vezi je s Rhymeom, ona postaje njegove o~i i u{i i na taj mu na~in poma`e...

Predaj se, srce
20.05 TV1/MRE@A

64. Svi su {okirani rezultatima testa. Harputlu se trudi da niko ne bude povrije|en. Mertovi ljudi su zarobili Mahira. U velikoj je nevolji jer je on jedina osoba koja zna gdje se Salih nalazi. Salih ne namjerava tako lako odus ta ti od svog si na. Odlu~io je da ga odvede u inozemstvo. Baharina i Salihova sudbina mijenja se u potpunosti.

Kraj svih ratova
23.20 OBN
To End All Wars, 2001.

FIL

M

[kola za frajere
22.40 MRE@A
School for Scoundrels, 2006.

FIL

M

DRAMA/AKCIJA
Re`ija: David L. Cunningham Uloge: Robert Carlyle, Kiefer Sutherland, Ciarán McMenamin, Mark Strong

KOMEDIJA
Re`ija: Tod Phillips Uloge: Billy Bob Thornton, Jon Heder, Ben Stiller

Izgubljeni
21.00 OBN

49. Izmu~ena no}nim morama o njenoj majci, Zejnep je u veoma te{kom stanju, {to }e primorati D`ema da donese odluku. U firmi Demirajeve o~ekuje neugodno iznena|enje. Zaferovo prepu{tanje svojih du`nosti Nihatu bacit }e u o~ajno stanje Bahadira i Ipek. Dolazi do suo~avanja izme|u Mine i Kemala. Kagan ne uspijeva otkriti smisao Suninog nestanka, no naposlijetku pronalazi na~in da natjera Hazal da progovori. Hazal otkriva bitne podatke o otmici svoje ro|ake i put do Zejnep sve je kra}i...

@ivot u japanskim logorima tokom Drugog svjetskog rata nemilosrdan je i okrutan, kao i u jednom logoru u Burmi, gdje ratni zarobljenici, uglavnom pripadnici {kotske pukovnije, moraju izgraditi dio "Pruge smrti" kroz neprohodnu d`unglu izme|u Tajlanda i Burme. No naijntezivnije bitke dolaze iznutra kada se svaki zarobljenik mora suo~iti s vlastitom borbom za slobodu, pre`ivljavanje i nadu usred nehumanosti.

Roger je totalna zbunjola, pogotovo kad su djevojke u pitanju. Kako bi se rije{io opasne bolesti srame`ljivosti, upisuje se na poseban te~aj kod dr. P-ja. Dr. P koristi svakojake metode ne bi li u svojim u~enicima oslobodio zvijer. Na obuci Roger shva}a da i nije ba{ toliki luzer, potpuno se promijeni i postane miljenik grupe. No tek tada Roger upadne u nevolje ne znaju}i kako dr. P mrzi {kolske junake.

Bunker
23.45 RTRS
Bunker, 2001.

FIL

M

San ljetne no}i
00.00 PINK
A Midsummer Night’s Dream, 1999.

FIL

M

SF KOMEDIJA
Re`ija: Michael Hoffman Uloge: Rupert Everett, Calista Flockhart, Kevin Kline, Michelle Pfeiffer

DRAMA
Re`ija: Rob Grin Uloge: D`ejson Fleming, Endrju Tjernan, Kristofer Fajnbrak, Simon Kunc

Bumerang
15.15 FTV

2. Mr{i} `eli na TV Bumerang proizvesti nove komercijalno isplative emisije. Zadaje Poklepovi}u zadatak da osmisli kviz. Poklepovi} u tome vidi veliku {ansu da zaradi novac od nagrade, pomo}u svog ne}aka Jadranka, kojem namjerava unaprijed dati pitanja na uvid. Emil Belamari}, novinar i voditelj, dobija zadatak od Poklepovi}a da osmisli kviz. Me|utim, previ{e zaokupljen sobom, on ne mo`e smisliti pitanja koja nisu u vezi njega samoga. Zato mu u tome poma`e Martina...

Kako savezni~ke snage ste`u obru~ oko nacisti~kih snaga, napadaju}i ih nemilosrdno iz vazduha, grupa Nijemaca nalazi uto~i{te od napada u jednom betonskom bunkeru, duboko u Crnoj {umi. Iz bunkera odavno zaboravljeni tuneli vode dublje u divljinu. Prepla{eni od bombi i iscrpljeni, pre`ivjeli Nijemci se raspravljaju oko provijanta i strategije u toku zati{ja u borbama. Dok oni spavaju, njihove du{e preplavljuju u`asi, ubistva i nesre}e koje su drmale Evropu vijekovima...

Radnja se doga|a u Italiji, u selu Monte Atena, u 19. stolje}u. Dok se priprema rasko{no vjen~anje vojvode Tezeja, mladu Hermiju otac `eli prisiliti da se uda za Demetrija. No ona voli Lisandra, a u Demetrija je zaljubljena njezina prijateljica Helena. Kad Hermija i Lisandar no}u zajedno pobjegnu, Helena nagovori Demetrija da krenu za njima, nadaju}i se da }e se Demetrije ipak odlu~iti za nju. U {umi ih promatra vilinski kralj Oberon i odlu~i pomo}i Heleni, no njegov sluga Puck izazvat }e pravu zbrku kad ljubavnu ~aroliju primijeni na krivoj osobi..

Prave zvijeri
00.00 HRT1
Fierce creatures, 1997.

FIL

M

No}ni lovac
00.50 FTV
Night hunter, 1996.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ijai: Robert Young i Fred Schepisi Uloge: John Cleese, Jamie Lee Curtis, Kevin Kline, Robert Lindsay, Michael Palin

AKCIJA
Re`ija: Rick Jacobson Uloge: Don The Dragon Wilson, Melanie Smith, Nicholas Guest, Sid Sham, Cash Casey, Maria Ford

Sredovje~ni Rollo Lee imenovan je novim direktorom londonskog zoolo{kog vrta. Rollo ima zada}u vi{estruko povisiti profit zoolo{kog vrta i stoga na u`as osoblja odlu~i iz njega eliminirati sve `ivotinje koje, po njegovu mi{ljenju, posjetiteljima nisu atraktivne, pretpostavljaju}i da ljude zanimaju samo krvolo~ne zvijeri...

Sinu lovca na vampire, ubijeni su roditelji i on naslje|uje knjigu u kojoj su nabrojana vampirska krvoproli}a. To ga dovodi do jezivog i neobi~nog zadatka: mora ubiti preostale vampire prije nego {to oni dobiju priliku ponovno djelovati. Cutter zaboravlja na spokojan `ivot, a cijelu situaciju pogor{avaju tragovi koji policiju dovode pred njegova vrata...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
06.15 Gospo|a Barbara, igrana serija /12/ 07.00 Dobro jutro 09.00 Vijesti 09.05 Da sam oblak, serija 11. ep. Dje~iji program 10.00 Spretno - sretno 10.25 Super {pijunke 10.50 Pop Pixie 11.05 Sve }e biti dobro, serija 63. ep. 12.00 Dnevnik 1 12.15 Larin izbor, 53. ep. 13.15 Pod sretnom zvijezdom, 33. ep. 14.10 Zelena panorama, program za agrar (r) 14.35 Sedmica, magazin iz kulture (r) 15.05 Vijesti 15.15 Bumerang, 2. ep.

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

OSLOBO\ENJE

07.00 Dobro jutro Program za djecu (r) 09.10 BeHaTeens 09.15 Kineski moreplovac, animirana serija 10/52 09.40 Robot Robi, animirana serija, 6/52 10.00 BHT vijesti 10.10 Liga {ampiona u nogometu, pregled (r) 11.25 Sjaj Pariza, serija 8/80 (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Dru{tvo znanja, dok. serija (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Retrovizor, muzi~ki program 13.45 Euroimpuls, magazin (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu 14.35 Kineski moreplovac, animirana serija 14.55 Frenderi u zemljama Evrope: [vicarska 15.05 Popravili{te za roditelje, drama 15.20 Slu~aj nestalog zeca, animirani film 15.35 Izgubljena ~ast, serija (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 17.00 Sjaj Pariza, serija 17.25 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 BeHaTeens, program za mlade 19.00 Dnevnik 1 19.35 Retrovizor, muzi~ki program 20.05 Izgubljena ~ast, serija 21.00 Tre}a strana, info. program 22.00 Dnevnik 2 22.30 Valander, serija 00.05 Nova avantura, magazin (r) 01.00 Sve u svemu, dnevni magazin (r) 01.45 Pregled programa za petak

RTRS
06.01 06.30 07.00 07.05 09.00 09.10 10.05 10.35 10.55 11.05 11.15 11.25 12.00 12.20 13.15 Muzi~ki program Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Larin izbor, serija (r) U no}noj ba{ti, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Zagonetka Pingu, crtana serija ^ika Blagoje u svijetu igra~aka Dilajla i D`ulijus, crtana serija Dnevnik 1 Nekad bilo (r) Vez, emisija narodne muzike

TV1
06.05 Grob na bre`uljku, crtani film (r) 06.30 Tom Tit i medvjed, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 ^etiri brata od zanata, crtani film 07.47 @eljezni ~ovjek, crtani film 08.00 Flash Info 08.05 Dadilja Ana, 7/12 09.00 Flash info 09.05 Zakon ljubavi, serija, 113. ep. (r) 10.00 Flash Sport - Meteo 10.05 Ukradeni `ivoti, serija, 105. ep. (r) 11.05 Flash BIZNIS 11.15 Superstars, dok. program 12.00 Flash Info- BiznisSport - Meteo

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima 08.50 Na velikom odmoru, program za djecu 09.00 Bumba, crtani film 09.13 Mekanike u misiji, crtani film, 31. ep. 09.40 Timmy, crtani film 09.50 Fifi, crtani film, 29. ep. 10.00 Garfield, crtani film 10.15 Dragon ball Z, crtani film, 44. ep. 10.35 Lijeni grad, crtani film 11.04 Winx, 29. ep. 11.30 Tractor Tom, crtani film 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, 23.ep. 13.00 Miljenica, 118. ep. 14.00 Moj dom

PINK
06.00 Sestre, serija (r) 07.00 ^arolija, dje~ija muzi~ka emisija 07.35 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Put oko svijeta, reality emisija 10.40 Kupi.ba, emisija 11.00 Kraljica juga, serija (r) 12.00 Info top, info -program 12.05 Vremenska prognoza 12.20 Porodi~ni obra~un, kviz 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, info - program

OBN
06.45 Gerald Mc Boing, crtani film 06.55 Ma|ioni~ar, crtani film 07.10 Atomska Betty, crtani film 07.35 Mixmaster, crtani film 08.00 Johnny Test, crtani film 08.25 Oggy i `ohari, crtani film 08.45 Gorki `ivot, serija 10.15 Stol za 4, kulinarski show 10.45 Bilo jednom u Turskoj, serija 11.55 OBN Info, informativni program 12.15 Skrivena kamera, humoristi~ni program 12.40 Ludo srce, serija 13.55 Na{a mala klinika, doma}a humoristi~na serija 14.45 Ljubav-vjera-nada, turska serija 15.35 Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela 16.20 Izgubljeni, turska serija 17.15 Stol za 4, kulinarski show, nova sezona 17.40 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Vox specijal, talk show 20.00 Ljubav-vjera-nada, turska telenovela 21.00 Izgubljeni, turska serija 22.00 Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija 23.15 Vox populi 23.20 Kraj svih ratova, igrani film 01.05 OBN Info, informativni program 01.25 OBN Sport, sportski pregled 01.30 Vox populi 01.35 Kraj svih ratova, igrani film 03.20 OBN Info, informativni program 03.40 OBN Sport, sportski pregled 03.45 Vox populi

Zelena panorama
14.10
16.05 Sve }e biti dobro, serija 64. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Tajna Starog mosta, serija 20. ep. /12/ 18.25 Larin izbor, serija 54. ep. 19.20 Harveytoons, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 Filmsko ve~e: 20.00 Svjetska TV premijera filma Orkestar 22.40 Da sam oblak, serija 12. ep. 23.40 Dokumentarni ~etvrtak: [ta zna omladina o dr`avi, dok. film 00.05 Dnevnik 3 00.35 Danas u Parlamentu 00.50 No}ni lovac, film /15/ 02.25 Pod sretnom zvijezdom, serija 33. ep. 03.10 Dnevnik 3 (r) 03.40 Pregled programa za petak

Mjesto zlo~ina
01.15
13.50 Dragulj u kruni, serija 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 U fokusu 15.55 Budimo ljudi 16.30 Srpska danas 17.05 Larin izbor, serija 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.15 ^ika Blagoje u svijetu igra~aka, program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Ruski glamur, dok. film 21.40 Mjesto zlo~ina 9, serija 22.30 Dnevnik 3 22.45 Dukafest 2011., hronika 22.55 Merlinove avanture, serija 23.45 Bunker, film 15 01.15 Mjesto zlo~ina, serija 02.00 Dnevnik 2 02.25 U fokusu 03.05 Budimo ljudi 03.30 Bunker, film 05.00 Ruski glamur, dok. film
TA L K SH

Tom Tit i medvjed
06.30
12.20 Doga|aji koji su promijenili svijet, dok. serijal, 12/14 13.00 Flash Sport - Meteo 13.05 ^etiri brata od zanata, crtani film (r) 13.30 @eljezni ~ovjek, crtani film (r) 14.00 Flash info 14.05 Tek ro|eni, 2/26 (r) 15.00 Flash Sport - Meteo 15.05 Zakon ljubavi, 114. ep. 16.00 Ukradeni `ivoti, 106. ep. 17.00 Vijesti plus 17.15 Predaj se srce, 63. ep. (r) 18.15 Flash Biznis 18.20 Superstars, dok. program 19.00 Najava Dnevnika 19.30 19.10 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Predaj se srce, 64. ep. 21.10 Tek ro|eni, 3/26 22.00 Dnevnik u 22 22.40 [kola za frajere, film 00.15 Pono}ne vijesti 00.30 O~i ljubavi, film (r) 01.58 No}ni program

Bumba
09.00
14.25 Muzi~ki program 16.00 Kad li{}e pada, 139. ep. 17.00 Staklena ku}a, 50. ep. 17.50 Biometeorolo{ka prognoza 17.54 Sport centar 17.55 Nepobjedive banzuke, tv show 18.25 Recept za dobar `ivot 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, 140. ep. 21.00 Ispuni mi `elju, zabavni program 22.00 @elja plus 22.20 Sport centar 22.22 Staklena ku}a, 51. ep. 23.22 Zemljotres, 1.dio, igrani film 01.40 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti 03.30 Ispuni mi `elju 04.10 @elja plus

Yu-Gi-Oh
07.10
14.20 City, zabavna emisija 15.00 Sestre, serija 15.45 Kupi.ba 15.50 Info top, info-program 16.00 Mala nevjesta, serija 17.00 Tajna ljubavi, serija 2. ep. 19.00 City, zabavna emisija 19.30 Info top, centralne vijesti 19.57 Vremenska prognoza 19.58 Za zdrav i lijep osmijeh 20.00 Naslije|e jedne dame, serija 21.00 Zabranjeni forum, emisija 23.00 Kraljica juga, serija 00.00 San ljetnje no}i, film

Zabranjeni forum
21.00 PINK
Sarajevska pop i rock {kola je termin koji je ~esto u upotrebi.... taj pravac u muzi~koj sferi donose: Indexi, Jutro, Kodeksi, Ambasadori, Bijelo Dugme, Cod, Te{ka Industrija, Kemal Monteno, Zdravko ^oli}, Ismeta Dervoz, Jadranka Stojakovi}, IVER, Formula 4, Alma Ekme~i}, Mahir Palo{, Hamdija ^ustovi}, Neda Ukraden, Nikola Borota, Fadil Toski}… a sna`no nastavljaju Dino Merlin, Hari Mata Hari, Plavi orkestar, Valentino, Crvena jabuka... ko su danas predstavnici Sarajevske popo rock {kole?!

OW

TV SA

11.00 Vijesti TVSA 11.05 Za{to mr{avi ljudi ne mogu biti debeli, dok. program (r) 11.55 Svjedoci vremena,2/3 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Leksikon 13.15 Pomorska tehnologija, 2/18 (r) 13.45 Sevdah (r) 14.20 Mo}niji od dr`ave, 7/7 (r) 15.15 Mu}ke, 1996. 1/3 (r) 16.10 Vijesti TVSA 16.15 Hollywood akcijski heroji (r) 17.00 Dobre vibracije u`ivo 18.15 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix 19.02 Bo u pokretu 19.25 Medo Rupert 19.35 Mala princeza 20.00 Svjedoci vremena,3/3 21.00 Sarajevdisanje 21.30 Ve~ernje vijesti 22.00 Pusti muziku 22.45 Ljubav zauvijek, film

TV TK

06.05 Iz dana u dan... 09.05 Zakon ljubavi, serija (r) 10.05 Ukradeni `ivoti, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 15.00 Zakon ljubavi, serija 16.00 Vijesti u 16 16.30 Retro kult, magazin iz kulture 17.15 Predaj se srce, serija (r) 19.00 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, turska telenovela 21.10 Tek ro|eni, serija 22.40 [kola za frajere, film

MRE@A

07.05 ^etiri brata od zanata, crtani film 07.47 @eljezni ~ovjek, crtani film 08.05 Dadilja Ana, serija, 7/12 09.05 Zakon ljubavi, serija, 113. ep. (r) 10.05 Ukradeni `ivoti, 105. ep. (r) 14.05 Tek ro|eni, serija, 2/26 (r) 15.05 Zakon ljubavi, serija, 114. ep. 16.00 Ukradeni `ivoti, serija, 106. ep. 17.15 Predaj se srce, serija, 63. ep. (r) 20.05 Predaj se srce, serija, 64. ep. 21.10 Tek ro|eni, serija, ep. 3/26 22.40 [kola za frajere, film

TV MOSTAR

07.05 ^etiri brata od zanata, crtani film 07.47 @eljezni ~ovjek, crtani film 08.05 Dadilja Ana, serija 09.05 Zakon ljubavi, serija (r) 10.05 Ukradeni `ivoti, serija (r) 12.00 Flash info - sport 14.05 Tek ro|eni, serija (r) 15.05 Zakon ljubavi, serija 16.00 Ukradeni `ivoti, serija 17.00 Vijesti plus 17.15 Predaj se srce, (r) 18.15 Grad RTM-a, revijalni pogram 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Predaj se srce, serija 21.10 Tek ro|eni, serija 22.00 Dnevnik u 22 22.40 [kola za frajere, film

TV ZENICA

09.00 Dobro jutro, jutarnje vijesti 09.30 TV izlog 10.00 Zenica danas (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Program za djecu 11.30 Frejzer (r) 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Sponzoru{e (r) 16.05 Sredinom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 18.00 Cris Angel 19.00 Zenica danas 20.00 Kontakt program 21.05 Oni dolaze 21.30 Sponzoru{e, serija 23.00 Zenica danas 23.30 Glas Amerike 00.00 Kontakt program (r)

TV KAKANJ

11.00 Nestala, mini serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Ritam Srebrenice 13.30 Mr. Bean 14.00 Bonaventura 15.00 Nestala, mini serija 16.00 Puls 17.00 Flash vijesti 17.05 Amor latino, serija 18.00 Autoshop magazin 18.30 Mala d`amija, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Mala d`amija, serija 21.15 Zanimljive pri~e 21.25 Svijet uspje{nih 22.00 Amor latino, serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r)

TV VOGO[]A

08.00 Magazin Plus (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Magazin Plus (r) 12.30 Istina (r) 13.00 Liberty TV (r) 13.30 Program za djecu i mlade 14.30 Telenovela (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Bonus, talkshow 21.00 Telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Hronika sedmice 23.00 Criss Angel

TV USK

08.00 Tv jutro 09.30 Porodi~ne zavrzlame, serija 10.00 Vijesti 10.15 Ponovno otkrivanje svijeta (r) 10.45 Program za djecu 11.10 Dance, dance, serija 1200 Vijesti 12.10 Sto najve}ih otkri}a 13.05 Cirkus (r) 14.00 TV Liberty 14.30 Vijesti 14.45 Biografije, dok. program 15.35 Pod suncem St. Tropea, serija 16.30 Kultura 17.15 Predaj se srce, serija 18.10 Muzi~ki tv poster 18.30 Grimove bajke 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu 21.30 Dnevnik 2 21.50 Predaj se srce 22.45 Dokumentarni program 23.20 Vrijeme je za jazz

TV SLON

16.02 Vijesti 16.15 Sredinom sedmice, info-program (r) 16.45 Pitajte, tra`imo odgovore, info-program (R) 17.15 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.30 „Vje`bajmo zajedno“ sportsko, rekreativni program 19.00 Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.22 Vremeplov... 20.30 Ko zna,zna, zabavno obrazovni program 21.10 Op~injeni, 140/208 22.05 Extra DJ 23.00 Slon extra Info

TV BN

10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Stav i kontrastav (r) 14.00 Novosti 14.05 Ispred ostalih 15.00 Zavr{ni ATP turnir - London 16.00 Dnevnik 1 16.20 Zavr{ni ATP turnir London 17.00 Selo gori, a baba se ~e{lja, serija (r) 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.05 Srlo gori, a baba se ~e{lja, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Anali, serija 23.50 Nepoznata koza, film 01.20 Selo gori, a baba se ~e{lja, serija (r)

TV ATV

11.10 WINX, crtani film 11.30 Vizita 11.45 Vijesti 12.00 Suze Bosfora, serija 13.00 Miljenica, serija 14.30 Vizita 15.40 Arena, sportski program 16.00 Kad li{}e pada, serija 17.00 Staklena ku}a, serija 17.50 Vizita 18.00 Nepobjedive banzuke, zabavni program 18.20 Poslovni kurs 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Kursad`ije, zabavni program 22.10 Vijesti 22.20 Staklena ku}a, serija 23.20 Zemljotres II, film

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.
HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.08 Kralj vinograda 3, serija 09.51 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.11 Putovanja Kanadom: Zaljubljeni Kvibek, dok. serija 10.56 Kod Ane (r) 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.17 TV kalendar (r) 12.35 Kad zavolim, vrijeme stane, serija 13.19 Sve }e biti dobro, serija (r) 14.05 Vijesti 14.17 Trenutak spoznaje 14.53 Alisa, slu{aj svoje srce, serija 15.36 Epilog, emisija o kazali{tu 16.05 Fotografija u Hrvatskoj: Mario Ercegovi} (r) 16.25 Hrvatska u`ivo 17.00 Vijesti 17.21 8. kat: Dalmatinci ne pla~u, oni pi{u pjesme - talk show 18.15 Znanstvene vijesti (r) 18.24 Izbori 2011. - bonusi 19.30 Dnevnik 20.07 Izbori 2011. - bonusi 20.48 Sve u 7!, kviz 21.49 Bitka za Vukovar: Ov~ara, dok. serija 22.38 Pola ure kulture 23.15 Dnevnik 3 23.42 Vijesti iz kulture 23.50 Sevdah, dok. film 01.00 Prave zvijeri, film 02.30 @ica 4, serija (r) 03.27 Pola ure kulture (r) 03.52 Bitka za Vukovar: Ov~ara, dok. serija (r) 04.37 Kralj vinograda 3, serija 05.20 8. kat: Dalmatinci ne pla~u, oni pi{u pjesme, talk show (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
07.00 Kontekst, talk-show (r) 07.30 Gaza, dolazimo, dok. program (r) 08.00 Zidovi srama: Zapadna Obala, dok. program (r) 08.30 Kontekst, talk-show (r) 09.00 AJE program 16.30 Poznavali smo Sadata, dok. program (r) 17.00 Usudi se, i probaj: New York, dok. program (r) 17.30 Kontekst, talk-show (r) 18.00 Vijesti 19.05 48 Napulj, dok. program (r) 19.30 Gaza, dolazimo, ep. 2, dok. program (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, informativni talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, informativni talk-show (r) 23.30 Spa{avaju}i Soweto, ep. 2, dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti 01.00 Kontekst, informativni talk-show (r) 01.30 Veterani - Francuzi u Al`iru, dok. program (r)

63
SE RI JA

HRT2
06.20 Kad zavolim, vrijeme stane, serija (r) 07.06 Patak Frka, crtana serija (r) 07.29 Ku}ni svemirci, crtana serija (r) 07.51 Mala TV 08.22 Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu (r) 08.45 [kolski program: Poezija nobelovci Kokice 09.30 ^etvero protiv Z, serija za djecu (r) 09.59 Alisa, slu{aj svoje srce, serija (r) 10.44 Destry ponovno ja{e, film (r) 12.15 Fotografija u Hrvatskoj 12.25 KS automagazin (r) 12.55 Mala TV (r) 13.30 Izbori 2011. predstavljanje izbornih lista 14.16 Dvije sestre, dok. film (r) 14.40 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 15.05 Edgemont 4, serija za mlade 15.29 [kolski program: Poezija nobelovci (r) 15.59 Kokice (r) 16.14 Rupert, crtana serija 16.30 Izbori 2011. su~eljavanje 18.10 Morske orgulje, dok. film 18.41 Traumatologija (r) 19.09 Patak Frka, crtana serija 19.34 Glazba, glazba... jazz 20.00 Dodjela Nagrada hrvatskog glumi{ta, prijenos 22.09 CSI: Las Vegas 10, serija 23.05 @ica 4, serija 00.05 Odjel za `rtve, serija (r) 00.45 Otkad si oti{la 3b, serija 01.24 Bez traga, serija (r) 02.05 No}ni glazbeni program

NOVA
06.05 Bakugan, crtana serija 06.30 Jagodica Bobica, crtana serija 07.00 Predstavljanje kandidata 08.20 Roary, crtana serija 08.35 Bumba, crtana serija 08.50 Ptica trka~ica, crtana serija 09.15 Kad li{}e pada, serija (r) 10.10 Ljubav i kazna, serija (r) 11.10 Inspektor Rex, serija (r) 12.10 IN magazin (r) 13.00 Larin izbor, serija (r) 14.00 Teresa, serija 16.00 Inspektor Rex, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Ljubav i kazna, serija 21.00 Larin izbor, serija 22.05 Ve~ernje vijesti 22.25 Provjereno, info. magazin 23.25 Sakuplja~ kostiju, film 01.30 Sati o~aja, film (r) 03.00 Nestali, serija 03.45 Sjedi i {uti!, serija 04.10 Ezo TV, tarot show

RTS
10.00 Vijesti 10.05 Sasvim prirodno, reporta`a (r) 10.30 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.05 Slagalica, kviz (r) 11.30 U Svijetu, dok. program 12.00 Dnevnik 12.30 Radijacije i radioaktivnost na zemlji i u vasioni, {kolski program (r) 13.00 Trezor 14.00 Magazin Srbije na vezi, program za dijasporu (r) 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Pozori{te u ku}i Dolaze, serija (r) 16.25 Pozori{te u ku}i, serija 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info. pr. 17.45 Beogradska hronika 19.00 Srbija na vezi, program za dijasporu 19.30 Dnevnik 20.05 Porodi~no blago, serija 21.05 Veliki izazov, kviz 22.00 Vijesti 22.05 Da, mo`da, ne, dok. program 23.00 @ivot i standardi, dok. program

RTCG
12.00 Vijesti 12.05 U centar 12.35 Obrazovni program 13.10 Stil (r) 13.30 Dokumentarna emisija 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija (r) 14.35 Etno 15.00 Aktuelno 15.10 Fle{ sport (r) 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat tv 16.15 Ekolo{ka radionica 16.45 Lajmet 17.00 Podgori~ka hronika 17.30 Sat tv 18.00 Vijesti 18.05 Cg u`ivo 18.50 Program za djecu 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat tv 20.30 Dokumentarni film 21.00 Muzika raspolo`enja 21.30 Replika 22.30 U centar 22.50 Kalendar 23.00 Dnevnik 3 23.30 Stadion

Na{a mala klinika
13.55 OBN

Ispuni mi `elju
21.00 HAYAT

Z PR ABA OG VN RA I M

EUROSPORT
08.30 Cross-country skijanje, SK Norve{ka 10.30 Fudbal, Champions Club 10.40 Fudbal, OI kvalifikacije: Bahrain Japan 11.45 Fudbal, OI kvalifikacije: Irak - Australija 12.45 Fudbal, OI kvalifikacije: Katar - Ju`na Koreja 13.50 Fudbal, Champions Club 14.00 Ski-skokovi, Hinzenbach, Austrija 15.00 Ski-skokovi, Klingenthal, Njema~ka 16.00 Fudbal, OI kvalifikacije: Irak - Australija 16.50 Fudbal, Champions Club 17.00 Cross-country skijanje, SK Norve{ka 19.00 Najja~i ~ovjek 20.00 Fight sport 23.00 Poker 00.00 All sports 00.05 Ke~eri

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga: Hamburger SV Hoffenheim 08.45 Fudbal, Bundesliga: Kaiserslautern Bayer Leverkusen 10.00 Reli 11.00 Video igrice 12.30 Motosport, Road to Dubai 12.45 Fudbal, Bundesliga: Wolfsburg Hannover 13.30 Fudbal, Bundesliga: Bayern Munich Dortmund 14.00 Umjetni~ko klizanje, ISU Francuska 16.45 Video igrice 18.30 All sports 19.00 Stand up paddle 20.00 Obaranje ruku 20.30 Tractor pulling 21.00 Video igrice 22.00 Pikado 00.30 Fudbal, Bundesliga: Bayern Munich Dortmund

SPORT KLUB
06.30 ATP Masters Cup London 10.30 Vijesti 10.45 Premier League News 11.00 Euroleague: Efes - Partizan 12.30 Tenis STUDIO, direktno 13.15 ATP Masters Cup London Doubles, direktno 15.00 ATP Masters Cup London Single, direktno 17.00 Pregled argentinske lige 18.00 Premier League Magazin 18.30 Tenis STUDIO, direktno 19.15 ATP Masters Cup London Doubles, direktno 21.00 ATP Masters Cup London Single, direktno 23.00 Vijesti 23.15 Premier League News 23.30 Euroleague: Maccabi - Armani Milan 01.15 Liga {ampiona: Napoli Manchester City 03.00 Euroleague: Unicaja - Panathinaikos

SPORT KLUB +
09.30 Danska liga: Midtjyulland Alborg 11.30 Telemarketing 12.30 Belgijska liga: Club Brugge Cercle Brugge 14.15 Premier League: Chelsea Liverpool 16.00 Euroleague: CSKA - Zalgiris 17.45 Euroleague: Efes Partizan 19.30 Premier League Magazin 20.00 Euroleague: Maccabi Armani Milan, direktno 22.00 Euroleague: Real Madrid - Spirou 23.45 Euroleague: Galatasaray Prokom 01.30 Euroleague: Caja Laboral Fenerbahce 03.15 Barca TV: Barcelona - Zaragoza 05.00 Euroleague: Zagreb - Brose 06.30 Euroleague Basketball: Barcelona Olimpija

ARENASPORT 1
07.00 [panska liga: Highlights 09.00 Rukomet Ehf Liga {ampiona: Partizan - Kiel 10.20 Odbojka Svjetski Kup (M): Srbija - Japan prenos 13.00 Copa Sudamericana: Vasco - Universitad De Chile 15.00 Vijesti-Omni sport

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Opasan lov 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Vrhunsko graditeljstvo 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Limarska radionica 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Opasan lov 16.25 Razotkrivanje mitova 17.20 Vrhunsko graditeljstvo 18.15 Pre`ivljavanje 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 U djeli}u sekunde 21.00 Lov na sabljarke 21.55 Kakav alat! 22.50 Ukleta ku}a 23.45 Razotkrivanje mitova

N. GEOGRAPHIC

06.00 [apta~ psima 07.00 Ja, predator 08.00 Prava istina 09.00 Privid ili stvarnost 10.00 Ratovi insekata 11.00 Najte`e popravke na svijetu 12.00 Raj na Zemlji 13.00 Prava istina 14.00 Najte`e popravke na svijetu 15.00 Praistorijski predatori 16.00 \avoli iz dubina 17.00 Iza re{etaka 18.00 [apta~ psima 19.00 Raj na Zemlji 20.00 Ostrva 21.00 Divlja Rusija 22.00 Iza re{etaka 23.00 Ostrva 00.00 Divlja Rusija

Odbojka
10.20
15.30 Liga {ampiona: Highlights 16.30 Fudbal gr~ka liga: Olympiacos Panathinaikos 18.30 Ameri~ki Fudbal Nfl: Green Bay Detroit - prenos 22.00 Ko{arka Aba: La{ko Partizan 02.00 Ameri~ki fudbal Ncaa: Texas -Texas A&M, prenos

VIASAT HISTORY

06.00 Tajm tim godina X 07.00 Edvardijanska farma 08.00 Sikert protiv Sard`enta 09.00 Stvaranje novog ~ovjeka 10.00 Odbrana morala - pri~a o Meri Vajthaus 11.30 Djeca Staljingrada 12.00 Kako je nastao {oping 13.00 Su|enje nacistima u Nirnbergu 14.00 Tajm tim godina X 15.00 Edvardijanska farma 16.00 Putovanje u svijetu tetova`a 17.00 Pri~a o krompiru 18.00 Ratnici 19.00 Azijske monarhije 20.00 Smrt ledenog ~ovjeka 21.00 Premijera: Vitezovi Margata 22.00 Tajm tim godina X 23.00 Edvardijanska farma

ANIMAL PLANET

06.50 Odrastanje 07.40 Psi jedna rasa, jedna pri~a 08.10 Sve o psima 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan 11.50 SSPCA, 2. ep. 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Galapagos 14.30 @ivot majmuna 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Planeta beba 16.25 Sve o psima 17.20 Takmi~enje za najru`nijeg psa na svetu 18.15 @ivot majmuna 18.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 19.10 Sve o psima 20.05 @ivot sisara 21.00 Donald [ulc - stru~njak za otrove 21.55 Divlje i bez cenzure 22.50 Nakon ujeda

UNIVERSAL

08.20 Ne{ Brid`is, serija 09.20 Zakon i red, serija 10.20 Ubistva u Midsommeru: Oslikano Krvlju, film 12.20 Ne{ Brid`is, serija 13.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija14.20 Zakon i red, serija 15.20 Ubistva u Midsommeru: Pri~a o dva zaseoka, film 17.20 Urgentni centar, serija 18.20 Voker, teksa{ki rend`er 19.20 Ne{ Brid`is, serija 20.20 Urgentni centar, serija 21.20 Ledeno doba: 2012, film 23.10 Hladna fuzija, film 01.00 Plave krvi, serija 02.00 Erika, serija 03.00 Doma}ice iz okruga Orand`, serija

TV1000

04.00 Nezavisni, igrani film 06.00 Golo kupanje, igrani film 08.00 Novine, igrani film 10.00 Lud za mambom, igrani film 12.00 Robin Hud, princ lopova, igrani film 14.20 Bob Roberts, igrani film 16.00 Dadli je zakon, igrani film 18.00 ^aura, igrani film 20.00 Soko i Snje{ko Bijeli}, igrani film 22.30 Nezavisni, igrani film 00.00 Zatvorene ku}e, igrani film 02.00 Slatke lutkice, igrani film

FOX LIFE

09.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 10.00 Sudije za stil, reality show 10.40 Ru`na Beti, serija 12.02 Serija 12.47 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 13.20 Ulica sje}anja, serija 14.10 O~ajne doma}ice, serija 15.05 Sofi Parker, serija 15.35 Kugar Taun, serija 16.27 Serija 16.47 Privatna praksa, serija 17.42 Kako sam upoznao va{u majku 18.10 Ru`na Beti, serija 19.05 Sofi Parker, serija 19.35 Kugar Taun, serija 20.00 O~ajne doma}ice 20.55 Seks i grad, serija 22.02 Serija 23.25 Ulica sje}anja, serija 00.25 Serija

FOX CRIME

07.00 Pariski ferenzi~ari, serija 07.50 Frikovi, serija 08.35 Nestali, serija 09.20 Brojevi, serija 10.10 Monk, serija 10.55 Red i zakon: Zlo~ina~ke namere, serija 11.40 Bouns, serija 12.30 Pariski ferenzi~ari, serija 13.20 Frikovi, serija 14.10 Nestali, serija 15.00 Brojevi, serija 15.50 Zlo~ina~ke namere, serija 16.40 Monk, serija 17.30 Bouns, serija 18.20 Nepouzdani agenti, serija 19.10 Ne~ujno, serija 20.00 Brojevi, serija 20.50 Zlo~ina~ke namere, serija 21.40 Bouns, serija 22.30 Brojevi, serija 23.20 Kasl, serija 00.10 Frikovi, serija 01.00 Ne~ujno, serija

HBO

06.00 Trener, film 07.35 10 razloga za{to te mrzim, film 09.10 Moj ljubimac Marmaduke, film 10.40 Prljavi Joe, film 12.10 Obla~no s }uftama, film 13.40 Ondine, film 15.25 Brzi i `estoki, film 17.15 Obdaren III, ep. 6, serija 17.50 Ne poznajete vi Jacka, film 20.05 De~ki su se vratili, film 21.45 Generacija samaca, film 23.05 Salt, film 00.45 Ubi me dosada III, ep. 5, serija 01.15 Put bez povratka 4, film 02.35 Opasni prijelaz, film 04.25 Stvoreni jedno za drugo, film

HBO COMEDY

10.50 Show Rickyja Gervaisa II, serija 11.20 Arthur i Maltazardova osveta, film 12.50 Ljubav je slijepa, film 14.40 Sredina II, serija 15.05 Tre}i kamen~i} od Sunca, serija 15.30 Tre}i kamen~i} od Sunca, serija 15.55 Popust na koli~inu, film 17.30 Moj prijatelj Willy 4, film 19.10 Sredina II, serija 19.30 Show Rickyja Gervaisa II, serija 20.00 Epizode, serija 20.30 Murjaci s klupe, film 22.15 Kraljevi} i ja 3, film 23.45 Epizode, serija 00.15 Miranda II, serija 00.40 Miranda II, ep. 4, serija 01.05 Miranda II, serija 01.35 Ponovno ti, film

Odigrani revan{-me~evi ~etvrtfinala Kupa BiH

@eljo, Vele`, Borac i [iroki Brijeg pro{li dalje

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
46. strana

~etvrtak, 24. novembar/studeni 2011.

Mre`a dobitnika nagrade Saharov Evropskog parlamenta

Evropa uz Oslobo|enje
Novinarstvo kao misija
U obrazlo`enju nagrade Saharov za Oslo bo|enje, na web stra ni ci ove nagrade nagla{ava se predanost novinara svom poslu i svojoj dr`avi, kao mul tie tni~koj ze mlji: “Brojni novinari ne vide svoj rad kao posao, nego kao misiju. Tako je i u slu~aju uposlenika balkanskih novina Oslobo|enje, kojima je dodijeljena nagrada Saharov 1993. za njihove napore i istrajnost u odbrani Bosne i Hercegovine kao multietni~ke dr`ave“.

Ceri} na forumu u Ammanu
Reisu-l-ulema IZ-a u BiH Mustafa Ceri} odr`ao je ju~er u Ammanu govor na zavr{noj otvorenoj sesiji drugog susreta Katoli~ko-muslimanskog foruma. Ceri} je istakao da je za sve prisutne privilegija biti dio ovog historijskog procesa i razvijati su`ivot i toleranciju. “To je zato {to nas je Jedan i Isti Bog stvorio, koji je u~inio da budemo razli~itih nacija i kultura, ali nas je ujedinio u potrebi da se me|usobno upoznajemo kako bismo bili svjesni Bo`ije milosti i kako bi se me|usobno pomagali u dobru“, naglasio je Ceri}.

Taslima Nasreen, Salih M. M. Osman i Vildana Selimbegovi}

Mujo Selimovi}, izdava~, i Vildana Selimbegovi}, glavna i odgovorna urednica Oslobo|enja, u~estvovali u radu konferencije, koju je otvorio predsjednik Evropskog parlamenta Jerzy Buzek
Povodom uspostavljanja Mre`e dobitnika nagrade Saharov, u Evropskom parlamentu u Bruxellesu ju~e je odr`ana konferencija o ljudskim pravima, na kojoj su govorili neki od dobitnika nagrade u prethodnim godinama, evropski politi~ari i aktivisti ljudskih prava. “Mi u Evropskom parlamentu vjerujemo kako imamo posebnu odgovornost prema dobitnicima nagrade Saharov. Zato smo predlo`ili da se uspostavi ova mre`a, kreira platforma za razmjenu ideja i iskustava, kako bismo u~ili jedni od drugih. Moramo ostati u kontaktu sa svim na{im laureatima i graditi na va{em anga`ovanju i ekspertizi - to je neprocjenjiv resurs“ rekao je Buzek. , arapskom svijetu. Nismo ovdje da dr`imo lekcije, nego da podr`imo one koji `ele stvarne promjene“ dodao je Buzek. , U svom obra}anju konferenciji, Mujo Selimovi} je, kao izdava~ Oslobo|enja, podsjetio na razloge zbog kojih je Oslobo|enje dobilo nagradu Saharov 1993. godine, ali i manje vidljivu, iako i dalje te{ku borbu za vrijednosti i prava, koju Oslobo|enje vodi u poslijeratnoj BiH.

Rusija zaprijetila SAD-u
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev upozorio je SAD, NATO i Evropu kako }e Rusija rasporediti svoje raketne sisteme du` granice s EU, ukoliko SAD nastave s postavljanjem svog raketnog {tita po isto~noj Evropi. U televizijskom obra}anju Medvedev je naglasio kako bi se u oblasti Kalinjingrada mogli rasporediti moderni raketni sistemi, ukoliko Rusija, SAD i NATO ne postignu dogovor, prenosi BBC. Medvedev je dodao kako bi Moskva mogla odustati i od sporazuma o ograni~enju nuklearnog naoru`anja START, kojeg ima sa SAD-om.

Vrijedi se boriti
“Suo~avamo se sa brojnim linijama podjela u na{em dru{tvu, ali i sa govorom mr`nje, koji je itekako prisutan. Za nas je svaki zlo~in zlo~in, bez obzira na nacionalnost po~initelja i tako izvje{tavamo. Borba za vrijednosti koje simbolizira nagra da Sa ha rov je nas tav lje na i po okon~anju rata. Ponekad se osje}amo usamljeno i izolovano u borbi za vrijednosti, koje nisu samo na{e“ rekao je , Selimovi}, dodaju}i da je jednostavna poruka koju primjer Oslobo|enja {alje: “Vrijedi se boriti“ Nagradu Saharov za . 2011. godinu dobilo je pet aktivista Arapskog prolje}a. E. HE]IMOVI]

Stvaranje historije
Zna~aj konferencije Mre`e dobitnika nagrade Saharov Buzek je objasnio brzim promjenama u savremenom svijetu. “I u isto~nom i ju`nom evropskom susjedstvu svjedo~imo stvaranje historije. Ne postoji samo jedan na~in za politi~ku tranziciju. To je slu~aj u [paniji i Portugalu, srednjoj i isto~noj Evropi, u Srbiji i Moldaviji i danas u

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Podr{ka migrantima
Me|unarodna organizacija za migracije (IOM) ju~er je u Domu Oru`anih snaga BiH u Sarajevu, uz mnogobrojne zvanice iz politi~kog i javnog `ivota, te diplomatskog kora u BiH, prigodnom sve~ano{}u obilje`ila 60. godi{njicu podr{ke migrantima i vladama {irom svijeta i 16. godi{njicu djelovanja u BiH. Tim povodom organizovana je i izlo`ba fotografija o radu ove organizacije u pru`anju pomo}i migrantima {irom svijeta. [ef misije IOM-a u BiH Rocco Gianluca istakao je kako je IOM u ovih 60 godina pomagao, a i dalje }e pomagati imigrantima {irom svijeta da se sna|u u novom `ivotu, da krenu pravim putem i u bolji `ivot za budu}nost. “Na{a organizacija u BiH radi 16 godina odli~an posao. Program je po~eo tokom rata, kada je bila potreba za evakuacijom hitnih slu~ajeva. U po~etku je to bilo pomaganje ljudima, a tokom godina razvilo se u doprinos razvijanju medicinskih struktura u RS-u i FBiH“, kazao je Gianluca. Mr.B. 3. KOLO

Mujo Selimovi}

POSLJEDNJE VIJESTI
SALEH ODLAZI S VLASTI - Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh potpisao je sino} u Rijadu sporazum o predaji vlasti na sve~anosti kojoj je prisustvovao kralj Saudijske Arabije Abdalah Ben Abdel Aziz. Predstavnici stranke na vlasti u Jemenu i predstavnici opozicije potpisali su nakon toga mehanizam primjene ovog plana, prema kojem Saleh treba da ode s vlasti u roku od tri mjeseca. TIMO[ENKO VRA]ENA U ZATVOR - Biv{a ukrajinska premijerka Julija Timo{enko odvedena je ju~er u bolnicu na ljekarski pregled, a zatim je vra}ena u zatvorsku }eliju. Ljekari su nakon detaljnog pregleda ustanovili da njena bolest nije opasna po `ivot, javio je Reuters, prenosi Fena. IZVINJENJE ZA UBIJANJE KURDA - Turski premijer Red`ep Tajip Erdoan izvinio se za `estoku oru`anu kampanju koja je imala za cilj savladavanje kurdske pobune na istoku zemlje 1930-ih, kada je bilo vi{e hiljada mrtvih, prenosi Fena. To je prvi put da se premijer Turske izvinio za stradanja Kurda iz tog perioda. Izvinjenje je upu}eno u trenutku kada su posebno zao{treni odnosi izme|u Turaka i Kurda poslije serije kurdskih napada i odgovora turske vojske. Erdoan se izvinio za ubistva 13.806 Kurda izme|u 1936. i 1939. na podru~ju dana{njeg grada Tund`elija, tada{njeg Der{ima.

FIFA rang-lista

BiH pala na 23. mjesto
Nogometna reprezentacija BiH na novojFIFArang-listizauzima 23. mjesto, {to je za dva mjesta slabiji plasman u odnosu na proteklulistu, kada smo zauzimali rekordnu 21. poziciju. Naravno, pad na listi je uzrokovan porazom od Portugalaca, koji se sada nalaze na sedmom mjestu, {to je za jednu poziciju bolje u odnosu na pro{li mjesec. Na prvom mjestu i dalje se nalazi selekcija [panije, druga je Holandija, a tre}e i ~etvrto mjesto dr`e Njema~ka i Urugvaj. Uz Portugalce, plasman su popravili i Englezi, koji su sada peti(bilisedmi), te Hrvatska, koja zauzima osmo mjesto (bila 12). Od reprezentacija s kojima }emoigrati u kvalifikacijama za SP 2014. najbolje je rangirana Gr~ka, koja zauzima 14. mjesto. Slova~ka se nalazi na 40, Latvija na 68, Litvanija na 94, a Lihten{tajn na 130. mjestu. FIFAlista: 1. [panija1.564 boda (0), 2. Holandija 1.365 (0), 3. Njema~ka 1.345 (0), 4. Urugvaj 1.309 (0), 5. Engleska 1.173 (+2), 6. Brazil 1.143 (-1), 7. Portugal 1.100 (+1), 8. Hrvatska 1.091 (+4), 9. Italija 1.082 (-3), 10. Argentina 1.067 (0)...
J. Li.

3

10 25 32 35 38
8 5 3 0 5 2

JOKER

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->